Upload
tiskarnica
View
224
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 1/24
FILIJALA BIJEQINA
EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A
ww.semberske.com e-mail: [email protected]
S30. APRIL 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 696 ! CIJENA 1,00 KM
TV PRAVA, PREVODI, MARKETING
TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA
055 240 100
MILORAD SOFRENI]:
NEMINOVNOSTEZAWEKAI[A
str. 4
\OR\E SLAVIWAK:
KRIZA JEKAOZEMQOTRES
str. 6
SLAVKO BA[I]:
KULTURABEZSREDSTAVA
str. 16
BOBAN LAZI]:
USPJEH NA24 SATALE MANA
str. 10
IZBOR ZA MIS SEMBERIJE
MIRJANANAJQEP[A
ME\UNARODNI PRAZNIK RADA
CENTRALNAPROSLAVANA DRINI
,,^ESTITKA,,
ZA PRAZNIKRADA
[TRAJK RADNIKA FABRIKE ,,SEVEN,,
U UGQEVIKU [TRAJK RADNIKA FABRIKE ,,SEVEN,,
U UGQEVIKU
Ranka Mi{i}, predsjednicaSaveza sindikata RS, podr`alaobespravqene radnike u borbiza elementarna qudska prava,najaviv{i i {trajk gla|u...
"
ALPINISTI U BIJEQINI
RADOVI NAVODOTORWU
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 2/24
D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina
www.leder-bn.comE-mail: [email protected]
Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303
055/212-302
Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107
Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237
MO DA R U GG I, B RU NE LL A,
R O SI NA , M A RI O B R UN I,
MORE S S I
OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C
NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:
1. Ul. Gavrila Principa 11
tel: 055/213-223
2. Ul. Dušana Baranjina 29
tel: 055/213-216
OBU]A:
RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA
76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..
PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18
TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211
TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456
PO[TOVANI POTRO[A^IPO[TOVANI POTRO[A^I
ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!
RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I
REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE
ISKQU^EWISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU IA, ^IME ^INITE USLUGU I
SEBISEBI II NAMA.NAMA.
S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a
Direktor.........055 209 759
Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854
Fax.................055 201 445
Ul. Baje Pivljanina bb
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 3/24
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 4/24
AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.4
[ESTA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA
Na {estoj sjedniciSO Bijeqina koja jezakazana za 30. ap-ril (~etvrtak) po-
red ostalih tema predvi|enihdnevnim redom na}i }e se iIzvje{taj o radu na~elnika op-{tine i Administrativneslu`be op{tine Bijeqina. Uobimnom izvje{taju (93 stra-ne) ka`e se da je 2008. godina,po mnogim pokazateqima, naj-uspje{nija u funkcionisawuop{tinske administarcije odzavr{etka ratnih zbivawa naovim prostorima. U tom prav-cu ide i konstatacija u izvje{-
taju da je ova op{tina po mno-gim rje{ewima bila uzor dru-gim lokalnim samoupravama ida je dobila niz priznawa kojapokazuju da je dugogodi{wi si-stemski pristup planirawu,upravqawu i odnosu prema jav-nim dobrima, sredstvima iqudskim resursima po~eo dadaje odgovaraju}e rezultate.
Buxet op{tine koji je u pro-{loj godini ostvaren sa 53,4miliona KM omogu}io je da serealizuju gotovo svi programikoje je usvojila Skup{tina op-{tine i da se izmire sve oba-veze prema buxetskim korisni-
cima. Istovremeno, smatrajuautori izvje{taja, unapre|en
je rad i pove}ana efikasnostadministrativne slu`be uvo-|ewem sistema upravqawa pozahtjevima standarda ISO9001:2000, postignut je nivodemokratskih odnosa i po{to-vawa qudskih prava {to jeomogu}ilo da ameri~ka admin-istracija ukine ranije namet-nute sankcije ovoj op{tini, aop{tina Bijeqina se mo`epohvaliti i Strategijom raz-voja do 2.015. godine.
Pred odbornicima }e se na-}i i Prijedlog odluke o go-
di{wem obra~unu buxeta za2008. godinu uz koji ide i Pri-
jedlog odluke o pokri}u buxet-skog deficita koji iznosi ne-{to vi{e od milion konverti-bilnih maraka. Buxet za pro{-lu godinu planiran je u iznosuod 54. 483. 621 KM, a ostvaren
je sa 53. 460. 940 KM, a negativ-na razlika od 1. 024. 028 KM bi-}e pokrivena smawewem javnepotro{we u 2009. godini {to}e se uraditi izmjenom odlukeo buxetu.
Na dnevnom redu {estog sku-p{tinskog zasijedawa u sada{-wem sazivu nalazi se i prijed-
log odluke o gra|evinskomzemqi{tu kojom je definisanpojam gra|evinskog zemqi{tai utvr|eno {est stambeno-pos-lovnih zona prema pogodnosti-ma koje mogu pru`iti korisni-cima, a odbornici }e se upoz-nati i sa izvodom iz Studije o
javnom gradskom prevozu napodru~ju op{tine.
Pred odbornicima }e se na-}i i nekoliko izvje{taja ofunkcionisawu javnih insti-tucija od lokalnog zna~aja, kaoi imenovawe i razrje{ewe ~la-nova upravnih odbora i direk-tora javnih preduze}a. T. N.
NA^ELNIK NA PROVJERI
Na~elnik odjeqawa zafinansije u Op{tin-skoj upravi, MiloradSofreni} uputio je
ovih dana obavje{tewe svim bu-xetskim korisnicima o nemi-novnosti korekcije finansijs-kih planova za ovu godinu.
- Buxet za 2009. godinu bio jeplaniran u iznosu od 59.696.948KM, sa kreditnim sredstvimakoja su bila planirana u iznosuod deset miliona maraka. Ostva-rewe poreskih i neporeskih pri-hoda u prvom kvartalu bilo je za25 odsto mawe u odnosu na plan.U odnosu na isti pro{logodi{-wi period ostvarewe prihoda jemawe za 15 odsto. Zbogtoga je ne-minovno izvr{iti korekcijuplanova li~ne potro{we i in-vesticija i umawiti planiraneiznose za 20 odsto, isti~e Sof-reni}, nagla{avaju}i da }e ve}i-na buxetskih korisnika najvje-rovatnije morati i}i na smawe-we plata za 10 odsto, ali i nasmawewe drugih tro{kova pos-lovawa.
Sofreni} ka`e da }e rebalan-som buxeta, koji }e uslijeditikrajem maja ili po~etkom juna,biti izvr{eno umawewe buxetaza nekih deset do dvanaest mili-ona maraka. U taj iznos bi}e uk-qu~eno i pet miliona marakaodobrenih kreditnih sredstavakoja ne}e biti kori{tena u ovojgodini. Nakon rebalansa, buxetbi mogao biti sveden na iznos odoko 47 miliona KM i u taj iznosbi}e ukqu~eno i pet milionakreditnih sredstava.
- [to je najva`nije, mi ne smi-jemo ugroziti investicije, kojesu planirane u iznosu od 31 od-sto. U svakom slu~aju, i u uma-
wenom buxetu taj procenat ne}ei}i ispod 25 odsto, jer ne smije-mo ugroziti radna mjesta i uti-cati na otpu{tawe radnika. Nataj na~in bi do{lo do smawewauplata doprinosa i poreza, {tobi nas uvelo u novo vrzino koloiz koga se te{ko bilo ko mo`eizvu}i.Na tajna~inbismoi ubr-zali to~ak ove ekonomske krize.Uostalom, uskoro }e bitireali-zovan tender za tre}u fazu izg-radwe gradske kanalizacije u iz-nosu od 4,2 miliona maraka. Na-damo se otvarawu radova na izg-radwi nove bolnice, novog cen-tra za kulturu, tre}e faze grad-ske zaobilaznice. To su krupniinvesticioni projekti koji an-ga`uju veliki broj radnika i tuvidimo svoju {ansu za prevazi-la`ewe ove krize.
Na{ sagovornik isti~e da jeop{tinska uprava ve} u~inilaozbiqne korake u realizacijimjera {tedwe. Smawene su plateop{tinskih funkcionera, slu`-bena putovawa, kori{tewe mo-bilnih telefona, a postoje idruge, takozvane unutra{we rez-erve koje se mogu aktivirati ka-ko bi se premostila besparica uop{tinskom buxetu. Op{tinskaadministracija u me|uvremenu jesmawila i broj zaposlenih zaoko 10 odsto. Da }e ovo biti
jedna te{ka i neizvjesna godina,ve} do sada je osjetila ve}ina odpetnaest direktnih i ~etrdese-tak indirektnih korisnika bux-eta koji su upu}eni na trezorskoposlovawe. Od na~ina uskla|i-vawa inoviranih finansijskihplanova za ovu godinu, umnogome}e zavisiti i wihovo funk-cionisawe u mjesecima koji supred nama. Q.Q.
NEMINOVNOSTEZAWE KAI[A
ODBORNICI SO UGQEVIK PRIHVATILI REVIZORSKI IZVJE[ATAJ
Odbornici Skup{ti-ne op{tine Ugqe-vik, ve}inom glaso-va, prihvatili Plan
aktivnosti na otklawawu nep-ravilnosti u Finansijskom izv-
je{taju o poslovawu ove op{-tine za 2007. godinu, koje je uo-~ila Glavna slu`ba za reviziju
javnog sektora Republike Srps-ke. Rukovodstvu op{tine je sk-renuta pa`wa na uo~ene slabo-sti i nedostatke u funkcioni-sawu sistema interne kontrole.
Na sjednici Skup{tine op{-tine Ugqevik, kojoj je prisust-vovao revizor Du{ko Pejovi},ukazano je da je revizija utvrdi-la, da u op{tini Ugqevik, ipored uspostavqenog ra~uno-vodstvenog sistema, dio izvr{e-nih transakcija koje su u vezi saprihodoma i rashodima nisu pra-vilno ra~unovodstveno treti-rane prema va`e}im propisima.
Odgovornim licima u op{ti-ni preporu~eno je da izvr{e
usagla{avawe prihoda sa Tre-zorom, te da preispitaju posto-
je}u odluku o gra|evinskomzemqi{tu koji se odnosi napodjelu zemqi{ta na gra|evin-ske zone.
Od op{tine je zatra`eno dadosqedno primjewuje me|unaro-
dne ra~unovodstvene standarde,te da procedure javnih nabavkiprovodi u skladu sa Zakonom o
javnim nabavkama BiH, kao i dadosqedno provodi odredbe va-`e}eg Zakona o buxetskom sis-temu Republike Srpske.
R. J.
UO^ENE NEPRAVILNOSTI
RADOVI NA MAGISTRALNOM PUTU BIJEQINA - RA^A
U toku su popravka i ure|ewe dionice magistralnog puta Gojsovac -Grani~ni prelaz u Ra~i u du`ini od 25 kilometara.
O~ekuje se da }e posao biti zavr{en tokom ovoga qeta...
VOZA^I OPREZNO!
Radnici "Bijeqina pu-ta" koji izvode radovena ure|ewu kolovoza,saobra}ajnih znakova,
kolobrana i drugih objekata dosada su posao zavr{ili na vi{eod pet kilometara. Od naseqaRa~a do grani~nog prelaza kodmosta na Savi popravili su svao{te}ewa na kolovozu i posta-vili metalne kolobrane u du-`ini od oko tri kilometra, pa
je time bezbjednost u saobra}ajuznatno pove}ana. Prije postav-qawa kolobrana na ovoj dioni-ci vozila su slijetala s puta, pa
je zbog toga bilo i tragi~nihposqedica, posebno no}u, jerona ide visokim odbrambenimnasipom od poplava rijeke Save.Od Ra~e prema Balatunu kolo-voz je u cjelosti presvu~en no-vim slojem asfalta. Trenutno
se posao obavqa kroz Balatun,pa se zbog toga saobra}aj odvijanaizmjeni~no, a reguli{u ga pu-tari, ali nema du`eg zadr`ava-wa. Ova saobra}ajnica, od kru`-ne raskrsnice u Gojsovcu do gra-ni~nog prelaza u Ra~i, jedna jeod najoptere}enijih u Republi-ci Srpskoj, pa se kolovoz brzoo{te}uje. Putem Bijeqina - Ra-~a odvija se skoro sav putni~ki
i teretni saobra}aj izme|ubawalu~ke i dobojske regije,Posavine, Semberije, podmaje-vi~kog kraja u RepubliciSrpskoj, te Tuzlanskog kantonai drugih dijelova FBiH saSrbijom. Povremenih zastoja, sadu`im ~ekawem, dodu{e ima ina `eqezni~ko-drumskom mostupreko rijeke Save zbog izgradwenovog mosta. T.S.N.
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 5/24
AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 5
wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm
Unedequ, 26. aprila, uorganizaciji Plani-narskog dru{tva ,,Ma-
jevica’’ i Ekolo{kogokreta ,,Suncokret’’odr`ana jelaninarska {etwa do Novakovee}ine, iznad manastira Tavna.
Ove {etwe su tradicionalne irisustvovalo je oko 60 plani-ara i ekologa. Me|utim, ovogo-i{wa {etwa se razlikuje uome, {to je osim obiqe`avawaana planete Zemqe, na stijeniznad pe}ine otkrivena spomen-lo~a Milanu Cvjetinovi}u,ovinaru i ekologu koji je izne-ada preminuo u decembru 2008.odine. Cvjetinovi}evi prijate-
qi su se podsjetili na djela po-
kojnog Milana u oblasti ekolo-gije i wegovih najva`nijih pro-
jekata.
Spomen-plo~a je postavqenana stijeni, iznad pe}ine i poredplaninarske staze kojom je Mi-lan vodio zaqubqenike u priro-du, ~ime su obiqe`avani va`ni-
ji datumi za{tite prirode.Plo~a je okrenuta prema jed-
noj od najqep{ih zelenih dolinamajevi~kog kraja, koja se pro-te`e pored manastira i sela,{to uz ostalu simboliku oslika-va {irok opus koji je MilanCvjetinovi}, kao ekolog, os-tavio iza sebe.
Na plo~i je zapisano:"Ti sikao ~ist i `iv izvor u planini,nisi sakriven od onih kojimatreba{", tvoji prijateqi.
E.S.N.
[ETWA ZA MILANA
SRPSKA RADIKALNA STRANKA ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,
Uprostorijama stran-ke je u utorak, 28. ap-rila odr`ana kon-ferencija za {tam-
u na kojoj su srpski radikaliovorili o aktuelnoj dru{t-eno-politi~koj situaciji is-ovremeno najavquju}i redov-e sedmi~ne konferencije.
Predsjednik stranke za RS,Blagojevi} najprije je
zrazio `aqewe povodombistva potpredsjednika Srp-ke demokratske stranke u Do-oju, Branislava Gari}a.- @alimo {to se tako ne{to
tako mladom, perspek-i obrazovanom politi-
kakav je bio Gari}, rekaoe Mirko Blagojevi}osu|uju}ieodmjerene izjave pojediniholiti~ara povodom tog ubi-tva, nagla{avaju}i da takvoona{awe zapravo oslikavaa{u aktuelnu politi~ku sce-u, te na woj postoje}i stepen
morala.
Na konferenciji, na kojoj suprisustvovali i predsjednikOO stranke Nenad Markovi},te Cica Radi{i}, Neda Popo-vi} i Milenko Mitrovi}, upo-zoreno je na, kako su rekli,bremenitu dru{tveno-poli-ti~ku situaciju u BiH, poziva-
ju}i dr`avne funkcionere,,da odole svim pritiscima ko-
ji se u ovom momentu vr{i nawih, te da izdr`e i sa~uvajuRepubliku Srpsku.
- Republika Srpska se mora~uvati, kao i wene instituci-je, naglasio je Blagojevi} do-
dav{i da ja~awe institucijaBiH ozna~ava slabqewe Re-publike Srpske. Srpski radi-kali su se ovom prilikomosvrnuli i na svjetsku eko-nomsku krizu ocjewuju}i dakod nas ne bi bilo ni traga oekonomskoj krizi da se od 1996.godine vodila politika kakvusu oni zagovarali.
- [to se ti~e prevazila`e -wa ove svjetske ekonomskekrize, pa i mjera koje je uvelorukovodstvo na{e op{tine,mislim da se ne mo`e vi{eu~initi, jer je to ne{to {to,ipak, izlazi iz okvira mogu}-nosti nekih ozbiqnijih in-tervencija od strane izabra-nih funkcionera na nivouop{tine Bijeqina, rekao jeBlagojevi} izra`avaju}i naduda }emo ipak uspjeti da pro-na|emo na~ina da izbjegnemote`e posqedice svjetske eko-nomske krize.
M.R.
OZBIQNA KRIZA
Nismo zadovoqnidosada{wim ula-gawima sredstavaod privatizacije
"Telekoma Srpske" na pod-ru~ju bijeqinske regije.Smatramo da je ova regijainvestirala puno vi{e urazvoj "Telekoma", nego {tojoj je vra}eno i da je taj nes-razmjer o~igledan. Uosta-lom, Vlada RS je puno vi{esredstava ulo`ila samo ujednu zapadnokraji{ku op{-tinu, nego u deset mawihop{tina na podru~ju isto~-nog dijela Republike Srp-ske, izjavio je Gavrilo An-toni}, predsjednik Op{tin-skog i ~lan Glavnog odboraPDP-a na konferenciji za{tampu, odr`anoj u Bije-qini.
Antoni} je izjavio da
PDP priprema sve neop-hodne podatke, s kojima }eubrzo iza}i u javnost, o dosa-da{wim izdvajawima iz Raz-vojnog fonda Vlade RS poop{tinama u RepubliciSrpskoj.
Komentari{u}i navodneunutra{we sukobe u bije-qinskom PDP-u, Antoni} jeizjavio da su oni bili pred-imenzionirani i preuveli-~ani, te da je proces rekon-strukcije stranke uspje{nookon~an.
- Na lokalnom planu ne-}emo odustajati od na{ihpredizbornih obe}awa, kojase odnose na razvoj i sela igrada. Ne}emo odustajati odideje da se formira direk-cija za razvoj sela, te da se ugradu izgrade svi neophodniinfrastrukturni objekti i
da se posebna pa`wa posvetibezbjednosti djece u saob-ra}aju, odnosno, da se to osi-gura izgradwom pje{a~kihprelaza i pasarela.\uro Stanojevi}, ~lan
Predsjedni{tva bijeqins-kog PDP-a i narodni posla-nik, istakao je da }e ova st-ranka aktivno djelovati u
parlamentarnom `ivotu i unarednom periodu, te da }eistrajavati na ekonomskomrazvoju Semberije, okon~a-wu procesa restitucije, do-no{ewu podno{qivijih rje-{ewa za zdravstveno osigu-rawe poqoprivrednika iizmjenama Zakona o fis-kalnim kasama. Q.Q.
BIJEQINA ZASLU@UJE VI[E
GavriloAntoni}
Prvi maj, tradicional-ni praznik rada ove go-dine do~ekujemo u izu-zetno te{kim uslovi-
ma, mo`da i najte`im u bliskojpro{losti. Suo~eni sa sve ~e{-}im otpu{tawem od strane poslo-davaca, radnici su prepu{teni sa-mi sebi, bez ikakve za{tite od dr-`ave, a sve mawe i od sindikata.I u na{em okru`ewu svjedoci smovelikog broja preduze}a koja vi-{e ne rade ili su na granici dazatvore svoje kapije, otpu{tenihradnika koji su izba~eni na uli-cu, a oni koji imaju sre}u, te ipakrade, prepu{teni su na milost inemilost svojih nekorektnih po-slodavaca. Licemjerno je od onihkoji su bili glavni stvaraoci ovak-vog dru{tva i u~estvovali u proce-su privatizacije, da sada obiqe-`avaju 1. maj i pozivaju te iste rad-nike, koji su ostali bez posla, namasovna okupqawa i besplatneporcije pasuqa. SP, kao nosilacideje socijalne pravde, zahtjeva odsvih relevantnih faktora u dru-{tvu da povedu vi{e ra~una o oni-ma koji su stvorili ovu dr`avu.Tradicionalni Praznik rada, kaotrajna vrijednost civilizovanogdru{tva, treba da bude zajedni~kipovod za ponovnu afirmaciju ra-da, solidarnosti i dru{tvenog nap-retka. Socijalisti }e sa svoje st-rane u~initi sve {to je u wihovojmo}i s ciqem kreirawa kvalitet-nijeg privrednog okru`ewa, koje}e pogodovati otvarawu novih rad-nih mjesta, smawewu nezaposleno-sti i ja~awu ekonomske i socijal-ne sigurnosti svih gra|ana Bije-qine. I pored svih problema kojiih mu~e, `elimo radnicima i oni-ma koji se tako osje}aju da bar nadana{wi dan zaborave ru`no i sk-romno obiqe e ovaj praznik uz tra-dicionalni izlazak u prirodu i uskladu sa svojim mogu}nostima, na-vedeno je u saop{tewu za javnost OOSocijalisti~ke partije Bijeqina.
^ESTITKARADNICIMA
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 6/24
AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.6
POSQEDICE SVJETSKE EKONOMSKE KRIZ
\OR\E SLAVIWAK, PREDSJEDNIK SKUP[TINE PODRU^NE PRIVR
Posqedice svjetskeekonomske krize ive} izra`ene rece-sije evidentne su i
u bijeqinskoj privredi. Iakose proizvodwa u ve}ini indus-trijskih preduze}a i daqe odr-`ava, sve vi{e do izra`aja do-laze problemi koje je gotovonemogu}e rije{iti. Nedos-tatak obrtnih sredstava, nis-ka uposlenost kapaciteta, vi-soki tro{kovi proizvodwe, za-du`enost, niska konkurentno-st izvoza, u me|uvremenu je po-
ja~ana i novim preprekama,kao {to je negativan uticaj Spo-razuma CEFTA na izvoz, zas-tarjelost tehni~ko - tehnolo-{ke opreme koja sve vi{e dje-luje kao om~a koja onemogu}a-va bilo kakav razvojni iskorak.
U Bijeqini je trenutno naevidenciji Fonda PIO regis-trovano 23.791 osiguranik,{to je vi{e od 1.102 osobe uodnosu na godinu dana ranije.Me|utim, na evidenciji Zavo-da za zapo{qavawe nalazi se12.459 osoba, {to tako|e uka-zuje na ozbiqnost situacije u
kojoj se nalazi semberska pri-vreda. Na nepovoqne tenden-cije ukazuje i podatak da je u2008. godini odjavqeno 420 sa-mostalnih preduzetni~kihradwi, dok je privremeniprestanak rada, do godinu da-na, prijavilo 155 samostalnihpreduzetnika.
Najve}i kamen spoticawa zasembersku privredu predstav-qaju dva velika industrijskagiganta koji se trenutno na-
laze u ste~aju, Fabrika {e-}era i Prehrambena industri-
ja "Sava". [e}erana od 1993.godine ne prera|uje {e}ernurepu, dok je "Sava" prije godi-nu dana prekinula redovnupreradu vo}a i povr}a. Obaova industrijska kapaciteta unajve}oj mjeri su svojevremenobila usmjerena na najve}iprivredni resurs Semberije -poqoprivredno zemqi{te, nakome je bilo mogu}e proizves-
Nikoodnasne znada lije ovo tek po~etakvelike ekonomskekrize i kada }emo
dosti}i vrh ledenog brijega.Niko od stru~waka ne nudi is-pravno rje{ewe, jernemaiskust-va sa ovakvom krizom, ka`e\or-|e Slaviwak, predsjednik Skup-{tine Podru~ne privredne ko-more Bijeqina, isti~u}i da suprivrednici i gra|ani RS u pro-teklih petnaestak do dvadesetgodina bili zaokupqeni svojimproblemima i neda}ama, tako danismo ni imali pravi uvid u sv-
jetska ekonomska kretawa.- Jedna recesija zabiqe`ena je
1989. godine, druga deset godinakasnije, 1999. godine, da bismodo~ekali i ovurecesiju kojapre-lazi u krizu. Recesija je proiz-vod hiperprodukcije roba iproizvoda i automatizacije pro-izvodwe.Potro{wa je imala je-dan svoj kontinuitet, dok je pro-izvodwa stalno rasla. Nagomi-lane su zalihe i zbogtoga je biloneminovno i smawewe proizvod-we. Na zapadu je hipotekarnukrizu izazvao vi{ak novca natr`i{tu. Banke su iskazale neo-preznost i pretjeranu gramzi-vost ili pohlepu, jer je profitbiovi{enegoizazovan. Nestaloje novca za privredu, tako da sudr`ave sada morale interveni-sati, ka`e Slaviwak, isti~u}ida }e u ovoj situaciji opstati
jake i stabilne firme koje nisuprezadu`ene.
- Kaddo|edo slijegawa tla,on-da }e se razviti jedan novi eko-
VE] NEDOSTAJU
KRIZA JE KAO ZE
Za sada nepoznati po~i-nioci opqa~kali su uno}i sa 23. na 24 aprilzlataru Zlatarne Ceqe
u Ulici Milo{a Crwanskog uBijeqini. Opqa~kana zlatarakoja se nalazi u pje{a~koj zonivlasni{tvo je Mare i Bo`idaraMilakovi}a iz Br~kog, a za sadanije utvr|eno kolika je vrijed-nost opqa~kanih satova i zlat-nog nakita. De`urni tu`ilac,niti de`urni operativni u CJBBijeqina nisu imali ta~nu in-formaciju o nanesenoj {teti,niti o detaqima pqa~ke. Ne-
jasno je da li su pqa~ka{i odni- jeli samo ono {to su zatekli u
vitrinama zlatare ili je obijeni sef u kojem se ~uvaju dragocje-nosti.
Pje{a~ka zona u Bijeqiniprostor je na kome se, pored ka-fi}a i no}nih klubova, nalazinekoliko zlatara koje su i do sa-da bile meta sli~nih akcija.Nedavno su opqa~kane i zlatare"Grande" i "[korpion", ali dosada niko nije priveden kaoosumwi~eni za ova krivi~nadjela. Kako saznajemo iz izvorabliskih CJB Bijeqina, jedinitrag je snimak na~iwen video-nadzorom zlatare "[korpion",na kojem se vidi silueta visokog,mr{avog mu{karca. M.E.
OPQA^KANAZLATARNA CEQE
Pripadnici Grani~nepolicije BiH, Teren-ska kancelarija Sje-veroistok sa sjedi{-
tem u Bijeqini presjekli su jo{ jedan lanac krijum~arewa prekorijeke Drine. Na obali rijekeDrine u nasequ Koj~inovac, ublizini kafane "Tri dlake",bosansko-hercegova~ki grani~a-ri zaustavili su i li{ili slo-bode ~etiri krijum~ara, te zap-lijenili oko 2000 pantalona odxinsa i oko 400 majica, kako senezvani~no procjewuje, ukupnevrijednosti 40.000 KM.
Prema saop{tewu GP BiH,osobe P.P. i G.D. su oko {estsati ujutro ~amcem prevezle ro-bu iz Srbije, dok su ih na drugojobali ~ekali M.S. i @.S. koji supreuzeli robu i traktorom kre-nuli prema Koj~inovcu. Tada ih
je uhapsila de`urna patrola GPBiH. Uhap{eni su rekli da im jeza ovaj posao nepoznata osobaplatila po 20 evra. Na lice mjes-ta iza{li su ~lanovi Tima zasuzbijawe krijum~arewa Upraveza indirektno oporezivawe,Podru~na jedinica Tuzla, koji suvi{e sati procjewivali vrijed-nost zaplijewene robe, ali nisudali zvani~no saop{tewe.
Saznajemo da su uhap{eni sr-bijanski dr`avqani Dragutin
Gordovi} i PredragPeri{i} izNovog Sela, op{tina Loznica,te Strajko @ivanovi} Biber iSlavko Markovi} iz Koj~inov-ca, op{tina Bijeqina.
Uhap{eni su izjavili da ovaj"posao" rade kako bi ne{to izaradili u op{toj nezaposlenos-ti, te da su mislili da se robaprebacuje ~amcem, jer je tako
jeftinije.Ime naru~ioca posla, navod-
no, nisu saop{tili i tvrde da ganisu ranije poznavali. Izvje{-taj o ovom krivi~nom djelu pre-dat je Tu`ila{tvu BiH, a istra-ga se daqe nastavqa kako bi senaru~ioci i organizatori ovogdjela prona{li i kaznili.
M.E.
SPRIJE^EN [VERCPREKO DRINE
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 7/24
PRIVREDA / POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 7
IDENTNE U BIJEQINSKOJ PRIVREDI
E KOMORE O EKONOMSKOJ KRIZI
i velike koli~ine sirovinea preradu u ovim fabrikama.
U toku je izrada i usvajawelanova reorganizacije, o ~e-
mu }e se izja{wavati skup{-ine povjerilaca. U prvimoratnim godinama ste~ajniostupak je otvoren u Fabricibu}e "Zenit", "[ipad Stola-u", "Mesoproduktu", GP "Zla-ibor", MIP "Elektron", doke predste~ajni postupak tekedavno otvoren u GP "Rad".
Svijetle ta~ke bijeqinskeprivrede, bar kada je u pitawuuspje{no okon~awe procesaprivatizacije, bili su: "@i-topromet", Fabrika za prera-du vo}a, povr}a i za~ina "Sem-berka", IGM "Drina", "Elva-ko", "Panafleks" i neka trgo-vinska preduze}a. Me|utim,ni u tim preduze}ima privati-zacioni proces nije protekaobezbolno, bez smawewa brojaradnika i smawewa obima upo-
slenosti instalisanih kapa-citeta.
Poqoprivredni sektor uSemberiji ve} godinama je iz-lo`en nezapam}enom stresu,od elementarnih nepogoda, su-{a i olujnih vjetrova, pa donelojalne konkurencije i ner-avnopravnih uslova poslova-wa sa zemqama iz okru`ewa,odakle se i uvozi najvi{e po-qoprivrednih proizvoda. Zas-tarjela mehanizacija, usitwenposjed, vrtoglav rast cijenarepromaterijala i oscilacijeu cijenama `itarica, sve se tonegativno odra`ava na sta-bilnost poqoprivredne pro-izvodwe. Iako je Vlada RS iresorno ministarstvo u pro{-loj godini, od ukupno 80 mili-ona maraka podsticajnih sred-stava, vi{e od ~etvrtine pla-sirala na podru~je Semberije,a u me|uvremenu je formiran iop{tinski Agrarni fond, svese to ~ini jo{ uvijek nedovo-qnim da bi semberska poqo-privreda napravila zna~ajnijeiskorake i postala zamajac uku-pnog razvoja ove regije. E.S.N.
sistem sa novim eko-odnosima i novimekonomskim sila-
Najte`e }e u svemu ovo-pro}i evropske zemqe
nedostaju resursi.kriza nama pru`a i od-
{anse. Imamo jeft-radnu snagu, ali nemamo
i politi~ki am-kojibi pru`ao sigur-
potencijalnim inves-sa zapada.
Slaviwak ka`e da je priv-eda Republike Srpske mi-ijaturna u globalnim svjet-kim de{avawima i da mo-
`emo samo snositi posqe-ice tektonskih poreme}ajaa svjetskom tr`i{tu.- Sa ovog podru~ja imali
najuspje{niju firmu zagodinu u Republicimili}ki "Boksit".
preduze}e je ostvariloprofit, jer je skok
rude bio udvostru~enodnosu na 2007. godinu.
su svoj mome-i ostvarili ekstra pro-
Situacija se okrenulanegativnom smjeru, jer je
rude pala za tri putaproteklih ~etiri do pet
To je za ovu firmuzaustavqawe proiz-
u protekla ~etiriod decembra do pr-
aprila. Ovihdana pono-su pokrenuli proizvod-@elim da ka`em damalo
zavisi od nas samih.se prilago|avati
novonastaloj situaciji, sa-~uvati ono {to imamo, izb-jegavati podizawe kreditakoje nismo u stawu vra}ati.Na{a {ansa je u investici-jama i u pospje{ivawu pot-ro{we, jer je na{a pot-ro{wa ne~iji proizvod. Dr-`ava mora stimulisati pot-ro{wu kroz investicioneprojekte. Cijena glinice nasvjetskom tr`i{tu je dalekoispod cijene proizvodwe.Cijena gvo`|a je drasti~nopala i za 150 KM ni`a je odcijene proizvodwe tone terude. Racionalnost u svemu,investicije u infrastrukl-turu, uz pomo} dr`ave, to suneke od osnovnih mjera kojenas mogu izvu}i iz krize.Slaviwak ka`e da se morai}i na maksimalno rastere-}ewe privrede, jer je apsurd-no oporezovati ~ak i topliobrok.
Kriza upu}uje na to da }esvi raditi za mawu platu,kako radnici, tako i poslo-davci. Koncentrat parada-
jza koji je uvo`en iz Kinesvojevremeno je bio izuzetno
jeftin, da bi sada cijenabila oko 2,5 KM za kilo-gram. To je ve} cijena kojojmo`e konkurisati i parada-
jz sa doma}eg tr`i{ta.-[anse postoje, samo ih
treba znati i htjeti isko-ristiti, ka`e na kraju za,,Semberske novine’’ \or|eSlaviwak.
Q.Q.
BRTNA SREDSTVA
MQOTRES
Povoqne vremenskeprilike pogodovalesu rastu i razvoju str-nih `ita i uspje{noj
sjetvi kukuruza. Prema procjena-ma stru~waka ovog prole}a }e uSemberiji biti zasijano vi{e od25 000 hektara kukuruza, {to seocjewuje kao uspjeh.
- Zahvaquju}i adekvatnim vre-menskim uslovima, prije svegatemperaturi zemqi{ta, koja sekretala od osam do 12 stepeniCelzijusovih, sjetva kukuruza uSemberiji, po~ela je ve} prvihdana aprilai do sada je zavr{enana vi{e od 90 odsto planiranihpovr{ina, potvrdio je drDraganZari}, rukovodilac Agencije zapru`awe stru~nih usluga u po-qoprivredi.
- Trenutno problem predst-avqa nedostatak vlage u zem-qi{tu, tako da je neophodno iz-vr{iti vaqawe parcela, kakobise zadr`ala vlaga i podigao ka-lori~ni sloj, te se ostvario kon-takt sjemena i zemqi{ta. Ovaag-rotehni~ka mjera posebno jezna~ajna zbogveomaniske akumu-lacije vlage u zemqi{tu, takodasmo u sjetvu u{li sa suvim po-vr{inskim slojem i imali smosituaciju da je zemqi{te bilosuvo, ~ak i do 12 centimetara,{to dovoqno govori o nu`nost
zatvarawa vlage, ka`e Zari}.On ovom prilikom savjetuje
poqoprivrednicima da se nedvoume oko izbora hibrida udaqoj fazi sjetve.
-S obzirom da se o~ekuje da sesjetva zavr{i u optimalnom ag-rotehni~kom roku, ratari netreba da brinu koje }e hibridesijati, jer se do kraja aprilamogu koristiti hibridi svihgrupa zrewa, a ukoliko se sjetvabude odvijala i po~etkom maja,treba zasijati hibride kra}evegetacije. Tako|e, uporedo sasjetvom kukuruza, poqoprivred-nici treba da tretiraju parceleherbicidima protiv korova idrugih {teto~ina, jer }e na tajna~in stvoriti dobre predus-love za kasniju primjenu daqihagrotehni~kim mjera i postiza-we visokih prinosa, smatra drDragan Zari}. S.\.
NA KRAJU SJETVE KUKURUZA
Semberski poqopriv-rednici podnijeli suukupno 5.660 zahtjeva zaodobrewe regresiranog
goriva i vje{ta~kog |ubriva zaovogodi{wu proqe}nu sjetvu.Ukupno je odobreno, ka`e Mla-den Trifkovi}, samostalni st-ru~ni saradnik za oblast poqo-privrede, {umarstva i vodop-rivrede u op{tinskom Odjeqewuza privredu i dru{tvene djelat-nosti, 4.911 zahtjeva.
- Odbijeni su zahtjevi onih po-qoprivrednika koji jo{ uvijeknisu registrovali obradive po-vr{ine za proqe}nu sjetvu.Mnogi od wih su jesenas na regi-strovanim povr{inama zasijali
p{enicu, te i nemaju slobodnepovr{ine za proqe}nu sjetvu.Uslov za odobrewe regresiranoggoriva i |ubriva bila je mini-malna povr{ina od jednog hekta-ra za ratarske kulture, dok je zapovr}e uslov bio 0,5 hektara.[to se ti~e goriva, bilo je odo-bravano 120 litara po hektaru, a|ubriva je odobravano 260 kilo-grama po hektaru.
Trifkovi} ka`e da je naknad-no odobreno 133 zahtjeva, zbognepreciznih i neta~nih podata-ka u APIF-u.
- Naknadno je odobreno 178,1tona vje{ta~kog |ubriva i 82.300litara regresiranog goriva. Da-kle, za podru~je Semberije ukup-
no je odobreno 3.837 tona |ubrivai 1.767.900 litara goriva. Dopisza dodatne koli~ine goriva i |u-briva uputili smo krajem martai resorno ministarstvo je uva-`ilo primjedbe poqoprivredni -ka, te su ispravqene gre{ke.
Poqoprivrednici su zadovoq-ni ~iwenicom da su dobili pone{to povoqnijoj cijeni gorivoza proqe}nu sjetvu, ali su is-tovremeno izrazili i svoje ne-zadovoqstvo {to su do ovih rep-romaterijala do{li u vrijemekad je sjetva ve} bila otpo~ela.Neki poqoprivrednici su se od-lu~ili samo za gorivo koje }e mo-}i iskoristiti i u narednimmjesecima. E.S.N.
KORIGOVANI IZNOSIGORIVA I \UBRIVA
Trifkovi} ka`e da bi svipoqoprivrednici trebalo jo{jednom da provjere u APIF-upodatke o registrovanimsjetvenim povr{inama na svo-jim imawima, kao i broj reg-istrovanih ~lanova svogadoma}instva, kako u narednomperiodu, mo`da ve} u vrijemejesewe sjetve, ne bi ponovodo{li u neprijatnu situacijuda budu izostavqeni saspiskova za podsticaje.
PROVJERITEPODATKE!
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 8/24
Dan planete Zemqe,22. april, je godi{-wa manifestacijakojom se `eli sk-renuti pa`wa ci-
jele svjetske javnosti naopasnosti koje prijete `ivo-tu na Zemqi. Ovim se danom`eli pomo}i ~ovjeku da po-novo uspostavi kontakt sprirodom, te uka`e na op{-te ekolo{ke krize, kao {tosu zaga|ivawe vazduha, tla ivode, kao i problem global-nog zagrijavawa. Na taj dan,kada se preduzimaju razli~i-te konkretne akcije za{tite`ivota na Zemqi, bijeqin-sko Ekolo{ko udru`ewe,,Eko put’’ naglasak je stavi-lo na edukaciju kako bi upo-zorili Semberce na va`nosto~uvawa `ivotne sredine
Zemqa je peta po veli~iniplaneta Sun~evog sistema,ima promjer oko ekvatora od12.756 kilometara, a oko wekru`i jedan prirodni sate-
lit, Mjesec. Procjewuje se,da je Zemqa stara 4,5 mili-
jarde godina i jedina je pla-neta, koliko je poznato dodanas, na kojoj postoji `ivoti koja ima vodu u teku}emstawu na svojoj povr{ini.Zemqine prekrasne razno-likosti otkrivaju prisutno-st razli~itih `ivih vrsta.Me|utim tokom vremena~ovjek svoje sposobnosti svevi{e razvija, te je svoje mo-gu}nosti po~eo da koristi uneskladu sa prirodom, naro-~ito tokom posqedwih 100godina. Razvojem industrijeuni{tava se Zemqin prirod-ni balans, a time i vrijedno-st qepote `ivota na Zemqi.
- Protest zbog izlivawa30 tona sirove nafte u Pa-cifiku, u zalivu Santa Bar-bara, 22. aprila 1970. godine,bio je prvi protest kojim jetada{wi ameri~ki senatorNelson pokrenuo akcijuza{tite `ivotne sredine,
kao i zahtjev da se ekologijauvrsti kao jedna od glavnihta~aka na konferencijamaUjediwenih naroda. Ve}1971. godine u Kanadi se os-niva, danas najpoznatija inajmo}nija ekolo{ka orga-nizacija ,,Green peace’’, pod-sjetila je na po~etke borbeza o~uvawe zdrave `ivotnesredine i `ivota na Zemqi,predsjednica Ekolo{kog ud-ru`ewa ,,Eko put’’, Sne`anaJagodi} Vuji} koja je zajednosa ~lanovima udru`ewa,,Sunce,, i JP ,,Eko-dep’’ nagradskom trgu prolaznicimadijelila letke i bro{ure sk-re}u}i im pa`wu na ovaj zna-~ajan datum.
Ona je istakla da se ovegodine Dana planete Zemqeu svijetu obiqe`ava podmotom ,,Za zelenu genera-ciju’’, ali da su bijeqinskiekolozi odlu~ili da prosla-va protekne nizom aktivnos-ti koje }e okupqati uglav-nom djecu, a pod motom ,,Nebudi druga~iji, prikqu~ise!’’
Sadr`ajno najbogatija, ka-ko je bilo i planirano, bila
je nedjeqa, 26. april, kada je ugradskom parku odr`anaekolo{ka izlo`ba posve-}ena planeti Zemqi, iz-lo`ba hortikulture i sad-nog materijala, izlo`ba idegustacija ekolo{ke trpe-ze, te tradicionalne dje~ijeigre i zabava.
- Edukacija je najbitnija, akao {to mo`e da se vidi, uBijeqini je ona i dala za-pa`ene rezultate tako da jena{ grad~istiji u odnosu nadruge sredine u BiH, istakla
je Sne`ana Jagodi} Vuji}.Jedan na{ sugra|anin
ka`e da stalno, a ne samo 22.aprila, treba da se zamis-limo {ta to radimo svojojplaneti i da bi nas defini-tivno zbog toga trebala dape~e savjest.
M.R.
HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.8
Usklopu preduze}a ,,Ko-munalac’’ je i rasad-nik u kom se bri`qi-vo weguje razli~ito
cvije}e, ukrasno drve}e i grmqe.Gajewe biqaka je izuzetno zaht-
jevan posao koji osim kontinui-rane brige zahtijeva i poznava-we tehnologije gajewa o ~emu jegovorila Branka Mati}, in`e-wer pejza`ne arhitekture koja jezaslu`na za revitalizaciju ra-sadnika koji je tokom svog goto-vo 70-godi{weg postojawa perio-di~no venuo, pa se ponovo rasc-vjetavao.
- Ve} deset godina se bavimoodr`avawem javnog gradskog ze-lenila, a evo ve} je tre}a sezonazaredom kako smo krenuli uproizvodwu raznog sezonskogcvije}a, te sa razmno`avawemna{eg sadnog materijala, pogo-tovo ~etinarskih vrsta, kao{tosu razne vrste tuja, kleke i dru-gih dekorativnih vrsta drve}a i`bunastih vrsta, navela je Bran-ka Mati} pojasniv{i da osim zaure|ivawe i odr`avawe grads-kih zelenih povr{ina u rasad-
niku uzgajaju i raznovrsno ukras-no biqe za ure|ewe balkona ioku}nica koje je u slobodnoj pro-daji. Proizvodwa sadnog materi-
jala se obavqa u plastenicima ina otvorenom dijelu, na parcela-ma na kojima osim tuja koje sunajtra`enije, uzgajaju i raznedruge ukrasne biqke, me|u koji-ma je i crvenolisni javor koji je
jako pogodan za mala dvori{ta.Ako bi uzeli jedan period godi-ne kao po~etak ponude, mogli bikrenuti od ponude sobnog cvije-
}a koje se iz ovog rasadnika pla-sira za Dan `ena i koje se, kakoka`e Branka, zbog izuzetno po-voqne cijene brzo rasproda, a za-tim na red dolaze raznobojneprimule (jagor~evine) koje, kaoi u prirodi, najavquju po~etakproqe}a i sezone cvije}a. Uzwih u ponudi paralelno budu irazne vrste qubi~ica. Kako da-ni postaju topliji, vegetacijabuja, proizvodwa se zahuktava ina red dolazi glavna i najdu`asezona kada je i ponuda prepuna
raznovrsnog cvije}a, grmova, sta-bala i ostalog.
- Najvi{e tra`ena vrsta se-zonskog cvije}a su begonije. Go-di{we proizvedemo oko 10.000komada ovih sadnica, a vrstu ko-ju na{i sugra|ani najradije sadeu svojim cvjetwacima u naroduzovu ,,koluti}i’’ ili ,,kupu{~i-}i’’. Od ostalih vrsta velika jepotra`wa za petunijama, salvi-jama, surfinijama, kadifica-ma..., precizirala je Branka Ma-ti} pod ~ijim budnim okom se od-
vija proizvodwa raznovrsnog sad-nog materijala. U ponudi trajni-ca, uz ostale, zastupqene su pap-rati i razne biqke za kameware,te brojne vrste kaktusa i sukulen-ti. Svaki namjernik koji do|e urasadnik mo`e ovdje dobiti ibesplatan stru~ni savjet, pa zatosvi koji namjeravaju ovog proqe-}a ure|ivati svoje dvori{te ilibilo koji drugi prostor, mogu danavrate u rasadnik gdje }e mo}ida prona|u ne{to za sebe u boga-toj ponudi ukrasnog biqa. M.R.
BOGATA PONUDA SADNOG MATERIJALA U RASADNIKU AD ,,KOMUNALAC,,
OBIQE@EN DAN PLANETE ZEMQE
ZA ZELENU GENERACIJU
Svakodnevne pri~e o svjets-koj ekonomskoj krizi, koja
je, kao, stigla i do nas, kaoda se ne ti~u Svetlane Mar-
kovi} iz [apca i wene putuju}e ra-dionice za pletewe korpi od pru}a.Na regionalnom putu Bijeqina -Beograd, nedaleko od Slobomira,Svetlana udarni~ki, sa svojih 20prstiju, (koristi i noge za rad) zanepuna dva sata oplete korpu koja
mo`e da slu`i narednih pet godina.- Ne znam ja ni{ta o tim krizama i
strategijama o ~emu pri~aju politi-~ari. Ja znam da moram da radim. Zakorpu dobijem tri do ~etiri evra, alise te{ko prodaje. Da sam u Wema~kojdobro bi zara|ivala. Ovako krsta-rimo po Srbiji i RS i tako putuju}ii pletemo i prodajemo. Nekad dobro,nekad lo{e. A ivot je i kad je dobroi kad je lo{e, ka`e Svetlana. B.M.
Nakon osvajawa Akonkagve iKilimanxara, alpinistiSlobodan Simiki} i Mi-lan Kova~evi} svoje umi-
je}e planinarewa ovih dana iskazalisu na bijeqinskom vodotorwu izaz-vav{i pa`wu gra|ana. Poznati alpi-nisti anga`ovani su na uklawawu sta-re fasade vodotorwa, a posao na pe-desetak metara visine iziskuje maksi-malan oprez i pored alpinisti~keobu~enosti.
- Za visinske radove ~esto se anga-`uju alpinisti zbog efikasnosti, la-kogpristupa i ekonomi~nosti. Poredmogu}nosti zarade, ~esto radimo ova-kve poslove, jer nam je to dobra kon-diciona priprema za velike uspone,ka`e Slobodan Simiki} i isti~e da}e im zara|eni novac koristiti za na-bavku opreme potrebne za osvajawenajhladnijeg planinskog vrha, McKin-ley u Sjevernoj Americi. M.E.
PUTUJU]A RADIONICA
ALPINISTINA VODOTORWU
BEGONIJE I TUJE NAJTRA@ENIJE
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 9/24
HRONIKASEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 9
Vaskr{wu radost osje-tilo je i oko 200 ko-risnika narodne ku-hiwe u Bijeqini. Ad-
ministrativna slu`ba op{ti-ne, u saradwi sa Eparhijomzvorni~ko - tuzlanskom i Op{-tinskom organizacijom Crve-nog krsta podijelila im je do-datne pakete hrane.Julijana Avdi} (72) `ivi sa
bolesnom k}erkom Dinom. Odprvog dana rada narodne kuhi-we koristi wihove usluge i do-lazi po jedan obrok u Mjesnu za-
jednicu Ledinci.- Penzija je izuzetno mala,
oko160KM.Dok platim struju,vodu i druge re`ije, ne ostaneskoro ni{ta. @elim da se zah-
valim op{tinskim vlastima naovoj pomo}i, ka`e Julijana.
Korisnik narodne kuhiwe jei Danilo Lazi} (54), dijabeti-~ar. @ivi sam i prima porodi-~nu penziju u iznosu od 180 KM.
- Invalid sam, uz to i bole-stan. Nesposoban sam za bilokakav rad.Dolazim po jedan ob-rokdnevno, a mogao bih pojestii vi{e zbog svoje bolesti. Zah-vaqujem se vlastima na ovojbrizi za nas najsiroma{nije.Hajrija [abanovi} (67), `i-
vi kao podstanar u tro{noj imemqivoj ku}ici u Hercegova~-koj ulici, sa 160 KM penzije.
- Dok platim stan 100 KM,meni ni{ta ne ostane. Bolesnasam i jedva sam do{la i po ovaj
paket. Nemam nikoga svoga ipomo} dru{tva mi jeneophodna.
Sli~na je pri~a Tode Rajak,koja `ivi u nasequ "Pet jeze-ra", u kolektivnom smje{taju,kao i Marka Gligori}a iz Bat-kovi}a, koji trenutno `ivi utu|oj ku}i u Dvorovima.
Korisnici narodne kuhiwe,wih trideset {estoro, svakogdana dolaze po svoj obrok, kuva-no jelo i hqeb, u prostorijeMjesne zajednice Ledinci. Uvrijeme vjerskih praznika, okoBo`i}a i Vaskrsa paket hrane
je izda{niji i to za wih preds-tavqa posebnu radost.
Na~elnik op{tine Mi}oMi}i} ka`e da su ovogodi{wevaskr{we pakete hrane dopuni-
li i donatori, kao {to je"Spektar drink", pekoteka"Stojanovi} i sin", slasti~ar-na "Mocart", dok su ~laniceUdru`ewa "Trojeru~ica" obez-bijedile {arena vaskr{wa jaja.
- Ukupno imamo 201 korisni-ka narodne kuhiwe. I oni }e,zahvaquju}i ovoj pomo}i, nanajqep{i na~in proslavitinajradosniji pravoslavni praz-nik - Vaskrs. Iskoristili smo
mogu}nost da se obroci prip-remaju u op{tinskoj kuhiwi.Tosu mjese~ni tro{kovi oko10.000 KM i trenutno su pod-no{qivi.Hrana se dostavqa na~etiri punkta u gradu i dva uJawi.Ovo su najte`i socijalnislu~ajevi, jer nisu u stawu dasami sebi pripremaju hranu.Zbog toga jewimaovakva pomo}i neophodna, ka`e na~elnikMi}i}. Q.Q.
VASKR[WI PAKETI
ZA NAJUGRO@ENIJE
POMO] [VAJCARSKOG CRVENOG KRSTAPORODICI SALIHOVI] U BIJEQINI
B
ijeqinska porodicaSalihovi}, otac Ahmo(52), majka Mevlida(31) i wihovo petoro
jece, koji `ive u neuslovnoj {u-i od 25 m2 stambenog prostora,ez kupatila i osnovnih uslovaa `ivot, nakon pisawa na{egista, polovinom aprila jo{ jed-om su obradovani, ovaj put dona-ijom {vajcarskog Crvenog kr-ta. Radi se o paketima hrane iu}nih potrep{tina, paketimaredstava za higijenu, zatim oosteqini, }ebadima, obu}i idje}i, te kompletnom {kols-om priboru za djecu.Mirsada Jahi} i Jasmina Na-
iz tuzlanskog ureda ove hu-manitarne organizacije, u dru{-
vu \oke Mihajlovi}a iz bije-qinskog Crvenog krsta, posje-ile su porodicu Salihovi} u
wihovoj skromnoj ku}i u Ulici]irila i Metodija broj 111 uBijeqini i uru~ile im vrijedne
oklone.Ahmo Salihovi} zahvalio se
umanitarcima iz Tuzle i svimaoji su do sada pomogli da wego-
va porodica lak{e podnese pos-qedice nezaposlenosti i siro-ma{tva. Kako nam je rekla Mi-hela Hini}, {efica bosansko-hercegova~kog ureda {vajcars-kog Crvenog krsta ova akcija jedio {ireg projekta pomo}i siro-ma{nim porodicama koji ovaorganizacija realizuje i na pod-ru~ju Republike Srpske, te Tuz-lanskog i Posavskog kantona.
M.E.
DONACIJA ZALAK[I @IVOT
PREDAVAWE O ZNA^AJU MAMOGRAFIJE
N
aInstitutu za onko-logiju i radiologijuSrbije u pro{loj go-dini mamografom je
snimqeno 17.000 `ena. Za raz-liku od ranijih godina, kada suuglavnom dolazile `ene kojeimaju zdravstvene tegobe, sadavi{e od 60odsto`enadolazi napreventivne preglede. To je po-tvrda da su `ene motivisane za~uvawe svoga zdravqa, a mamo-grafijaim to omogu}ava, istak-la je docent drZoricaMilo{e-vi}, radiolog sa Medicinskogfakulteta u Beogradu, na pre-davawu u Domu omladine u Bi-
jeqini o zna~aju mamografije upostupku ranog otkrivawa rakadojke, koje je organizovao Domzdravqa Bijeqina.
Profesorka Milo{evi} ka-`e da se ova zlo}udna bolestmo`e razvijati pet do sedam go-dina, a da `ena ne osje}a nika-kve zdravstvene tegobe, niti seneke promjene mogu dodirom uo-~iti. Mamografija mo`e otk-riti rak dojke u tom stadijumu,tako da je mogu}e mamografijomotkriti promjene i izvr{itinakon toga operaciju bez bilokakvih promjena. Na taj na~inse zadr`ava potpun tjelesni in-tegritet `ene i omogu}ava re-alno izle~ewe". Doktorka Mi-lo{evi} ka`e da je u~estalostraka dojke na na{im prostori-ma negdje u sredini u~estalostiu cijeloj Evropi. Najve}a pri-sutnost ove bolesti je u naj-razvijenijih zemqama Evrope, uFrancuskoj, Velikoj Britanijii [vedskoj, dok je ovaj region unekakvoj sredini.
- To nije za nas ute{no, jerako 4.000 `ena oboli svake go-dine, dok 1.600 `enaumre od ra-ka dojke godi{we, to je za svenas osnovni motiv za organizo-
vawe preventivnih pregleda,jer je rak dojke jedna od retkihoblasti medicine, gde mo`emootkriti minimalnu promenu ibiti veoma efikasni u le~ewu.[to se ti~e, faktora rizika,dva su osnovna: `enski pol i`ivotna dob, jer`enenaj~e{}eobolevaju nakon pedesete godi-ne.Zbogtogana{e`enene tre-ba da ~ekaju neke promene, ve}
da do|u na pregled kad napune45 godina i dok su zdrave daobave preventivni pregled, ka-`e doktorka Milo{evi}.Docent dr Sini{a Maksimo-
vi}, hirurg Op{te bolnice"Sveti vra~evi" u Bijeqinigovorio je o hirurgiji tumoradojke, istakav{i da ova zdrav-stvena ustanova radi hirurgijudojke po svim protokolima sav-remene hirurgije.
- Kad govorimo o ovoj temi,onda mo`emo govoriti o dijag-nosti~koj i kurativnoj hirurgi-ji.Dijagnosti~ka podrazumijevasve procedure za odstrawivawetumora, da bi se nakon togapri-stupilo drugim vidovima lije-~ewa, kao{to je hemioterapija,
radioterapija, hormonoterapi-ja. Od 2000. godine na Hirur{-kom odjeqewu na{e bolniceoperisano je 671 pacijent, od~ega je 463 pacijenta bilo sakarcinomima dojke, 342pacijen-ta je hirur{ki operisano i ve-liki broj pacijenata je ope-risano uz po{tedne hirur{keintervencije. Sa~uvan je volu-men dojke, zadovoqena estetska
komponenta, kvalitet `ivotapacijenata je popravqen.I psi-holo{ki momenat je bitan ukasnijoj fazi kontrole i pra-}ewa pacijenata, ka`e dr Mak-simovi}.
Direktor Doma zdravqa, dok-tor Zlatko Maksimovi} ista-kao je da nabavkom prvog pok-retnog mamografa Dom zdravqamo`e uspje{no u~estvovati uorganizovawu preventivnihpregleda na cijeloj teritorijiRS, pa i BiH.
O zna~aju mamografije govo-rili su i dr Neven Joki}, hi-rurg iz Beograda, te doktorZdenko Gojkovi}, internista -onkolog sa Klinike za onkolo-giju iz Bawaluke. E.S.N.
MAMOGRAFIJA^UVA ZDRAVQE
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 10/24
HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.10
OP[TINSKI RUKOVODIOCI U POSJETI GROMI@EQU
Odbornici Skup{ti-ne op{tine Bijeqi-na, na ~elu sa pred-sjednikom SO Dra-
ganom \ur|evi}em i na~elni-kom na{e op{tine Mi}om Mi-}i}em, posjetili su lokalitetGromi`eq pored Velinog Se-la, gdje je krajem pro{le go-dine prona|ena rijetka vrstaribe ,,umbra krameri’’ koja imavrlo malo stani{ta u Evropi.Otkri}e postojawa ove ribe usemberskoj mo~vari Gromi-`eq, kao za sada jedinom poz-natom stani{tu ove ribe uBiH, do sada je dobilo potvrdui od stru~waka bawalu~kogPrirodno-matemati~kog fa-kulteta, te stru~waka iz Re-zervata prirode Zasavica po-red Ma~vanske Mitrovice uSrbiji.
- Nastoja}emo da ovu lokaci-ju uredimo i napravimo pravimizleti{tem i kutkom za qubi-teqe prirode, rekao je na~el-
nik Mi}i}, obe}av{i da je uokviru ekolo{ke akcije "Ap-ril, mjesec ~isto}e" iz op{-tinskog buxeta obezbije|eno20.000 KM za ure|ewe lokalnogputa i odvo`ewe sme}a sa lo-kaliteta Gromi`eq. Tako|e je
obe}ano da }e se donijeti pot-rebne skup{tinske odluke ko-
jima }e se ovaj lokalitet naadekvatan na~in o~uvati, a op-{tina Bijeqina ve} je pokre-nula inicijativu da se Gromi-`eq proglasi rezervatom pri-
rode. Sa op{tinskim rukovo-diocima u Gromi`equ je bio ipoznati semberski biolog pro-fesor dr Milenko ]ur~i} ko-
ji je pojasnio:-Postoje jo{ dvije vrste iz
familije umbri-de, koje nase-
qavaju Aziju i Ameriku, ali,,umbra krameri’’`ivi iskqu-~ivo u Evropii do sada je iden-tifikovana u Ma|arskoj,^e{-koj, Slova~koj, Hrvatskoj, Sr-biji i sada, po prvi put u Re-publici Srpskoj i BiH. M.E.
KUTAK ZA QUBITEQE PRIRODE
Mo~vara Gromi`eqnalazi se nedaleko odu{}a Drine u Savu. Ovovla`no nizijskotreseti{te, ka`e profe-
sor ]ur~i}, naseqavaju iposebne biqne vrste me|ukojima su ,,hotonia palus-
tris’’, ,,kalta palustris’’i ,,urtika kjoninensis’’,biqke sa "crvene liste"ugro`enih `ivih vrstakojima preti nestanak.
BIQKE SACRVENE LISTE
N
a magistralnom putu Bijeqina -Br~ko u mjestu ^a|avica ovih danaprevrnuo se kamion {leper firme"Lijanovi}" pun sviwa tovqenika.
Radi se o 140 tovqenika, ukupne te`ine oko17 tona i vrijednosti 50.000 KM, koji sutransportovani sa farme sviwa Qube Male-ti}a iz sela Koj~inovac. Na licu mjesta, dvasata nakon nesre}e, sviwe su jo{ bile u pri-kolici kamiona, a u nesre}i je stradalo 30tovqenika. Voza~ kamiona zadobio je lak{epovrede i preba~en je u bijeqinsku bolnicugdje mu je ukazana pomo}.
Pretpostavqa se da je uzrok ove nesre}e ne-uskla|ena brzina na vrlo rizi~nom dijelu pu-ta sa o{trim "s" krivinama, a prilikom pre-vrtawa u wivu pored ceste, na kolovoz se iz-lila nafta iz rezervoara kamiona koja jeopasno ugrozila saobra}aj na ovom dijeluva`ne saobra}ajnice. Na lice mjesta iza{lisu pripadnici saobra}ajne policije koji suregulisali saobra}aj jednom kolovoznomtrakom, te pripadnici Profesionalne vatro-gasne jedinice Bijeqina koji su cijelo popod-ne, koliko je trajalo izvla~ewe {lepera, bi-li u pripravnosti zbog opasnosti od zapaqe-wa nafte na cesti. Do kasnih popodnevnihsati saobra}aj je na momente bio potpuno obu-stavqan kako bi velike hidrauli~ne dizaliceizvukle kamion. M.E.
PREVRNUO SE[LEPER PUN SVIWA
Bijeqinac BobanLazi} vozio jena jednoj od najp-resti`nijih mo-
to trka na svijetu "24 sataLe mana". Lazi} je nastu-pao za srbijansku ekipu"Markos suzuki Serbian tim",a pored wega u ekipi subili i Dragoslav KulePeri{i} i @eqko Sta-ni~i}. Iako autsajderi,takmi~ari Srbije zavr-{ili su na 25. mjestu, odukupno 46 ekipa, koje su setakmi~ile na "24 sata Lemana", trci koja se vozi uokviru Svjetskog {ampi-onata izdr`qivosti.Va`no je podsjetiti da jeovo prvi put da je jedna odzemaqa biv{e Jugoslavijeimala svoje predstavnikeu Le manu.
Po povratku iz Fran-cuske Boban Lazi} pri~ada se na ovoj ~uvenoj stazina{ao sasvim slu~ajno.
- Ekipa iz Srbije prip-remala se unazad dvije-trigodine za ovu trku. Nepo-sredno prije takmi~ewajedan od voza~a se povrije-dio, tako da sam ja pozvan.Oti{li smo tamo bez po-sebnih ambicija, jedino{to nam je bilo va`no jeda zavr{imo trku i da ta-ko u|emo u istoriju kaoprva ekipa saovihprosto-ra koja je uop{te uspjelada se takmi~i u konkuren-ciji svjetskih {ampiona.
Trka je odr`ana 19. i 20.aprila, a vikend ranijeorganizovani su treninzii kvalifikacije. "Markos
suzuki Serbian tim" se nakonkvalifikacija na{ao na
38. startnom mjestu.- U prva tri kruga nap-
redovali smodo 28.mjesta,ali su tada krenuli i pe-hovi. Imali smo tri padasa motora, sre}om bez po-vreda, ali i tehni~kihproblema posebno sa gu-mama koje smo morali da{tedimo, jer nismo imalidovoqno novca. S obzi-
rom na to da nismo dobroprou~ili propozicije do-bili smo i dvije sudijskekazne od ukupno 30 minutastajawa. Ono {to je zana{tim,a i zameneli~nobila sre}naokolnost je dajepo~ela padati ki{a, a javeomadobro vozim ba{poki{i, tako da smo za vri-jeme moje vo`we imaliukupno tre}e vrijeme i za-vr{ili na odli~nom 25.mjestu, odnosno 15. mjestuu kategoriji serijskih mo-
tocikala, pri~a Lazi}.Na trci je trijumfo-
vala ekipa Jamaha Aust-rija sa ukupno 727 krugo-va, dok su takmi~ari izSrbije uspjeli da za 24 sa-ta pro|u 596 krugova.
Lazi} je ranije vozio namoto-trkama u Hoken-hajmu, Seresu, Grobniku,ali isti~e da se Le man ni
sa jednom od ovih staza nemo`e uporediti.
- To je zaista ne{to nev-jerovatno. Kompletan gr-ad je prepun motocikli-sta, svi `ive za ovu trku.Oko staze i na stazi jesvih 24 sata oko 150.000gledalaca koji bodre vo-za~e, atmosfera je fan-tasti~na.U~estvuju svepoznate fabri~ke ekipesvjetskih proizvo|a~a mo-tocikala kao {to su Su-zuki, Honda, Jamaha, KTM
i to svaka sa nekolikoekipa.Naravno to je jednaodnajpresti`nijih trkaisve ekipe imaju ogromnupodr{ku prije svega fi-nansijsku, a tu su i teh-ni~ki timovi. Na{a eki-pa oti{la je tamo sa jedvaprikpqenim buxetom odnekih petnaestak hiqadaevra, a samo kotizacija zaovu trku je pet hiqada.Sqede}a najsiroma{nijaekipa imala je buxet od300.000 evra, a najve}eekipe proizvo|a~a imajumilionske buxete. Odsponzora koji su pomoglina{e u~e{}e na Le manutreba pomenuti, Minis-tarstvo za omladinu isport Republike Srbije iRepublike Srpske, "Mar-kos suzuki", "Kwaz Mi-lo{", "Aktavis", "Integ-ral in`ewering", ka`eLazi}.
U okviru Svjetskog pr-venstva izdr`qivosti vo-zi}e se jo{ sedam trka, odkojih je sqede}a "Osamsati Oser{lebena", 31.maja.
Voza~i "Markos suzuki
Serbian tim"-a nadaju se da}e u~estvovati na svimtrkama i osvojiti baremplasman kakav su imali naLemanu.
Boban Lazi} zaqubqe-nik u moto sport koji jevo`wom u Le manu ost-vario san mnogih moto-cilkista, poru~io je svimmotociklistima u na{ojzemqi da smawe brzinu naulicama i putevima, aukoliko vole brzinu da seoprobaju na stazi. M.E.
MOTOCIKLISTA BOBAN LAZI] IZ BIJEQINE NA MOTO - TRCI U FRANCUSKOJ
DO@IVQAJ ZA PAM]EWE
Boban
Lazi}
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 11/24
30.04.2009. * Semberske novine 11
SEMBERSKI [KOLARAC
Semberski {kolarac BIJEQINA * BROJ 68* GODINA 5
Jelena Tripunovi}, 4,5 godineDje~iji vrti} ,,Dragan i Zoran’’
Bijeqina
An|ela Vasi} II-razredO[ ,,Petar Ko~i}’’
PO Balatun
Marija To{i} VI-2
O[ ,,Jovan Du~i}’’Bijeqina
Qubav
[ta ti zna~i jedna rije~?
[ta ti zna~i slova pet?
Ako voli{ tada zna{,
qubav, to je cijeli svijet.
Qubav nije {aputawe,
nisu samo pusta slova,
ni po licu milovawa.
Qubav nije pjesma ova.
Qubav, to se ne govori,
ve} osje}a bi}em cijelim.
Qubav, to je ono,
{to bih s tobom da podijelim.
Qubav nije nevidqiva,
neka stvarno ~udna stvar.
Qubav ti je nemjerqiva,
al’ najqep{i svakom dar.
Qubav lebdi me|u nama.
Sko~i, brzo, uhvati je,
da ne ode nekom drugom!
Ne ~uvaj je tako {krto,
podijeli je s dragim drugom.
Aleksandra Boji} VIII-5
O[ ,,Vuk Karaxi}”Bijeqina
Awa Stojanovi} VII-5
O[ ,,Vuk Karaxi}’’Bijeqina
[kola
Volim {kolu
i voqe}u kwigu.
Biram i u~i}u
i za {kolu `ivot da}u.
Na{u {kolu sa~uva}u.
U woj se nauka {iri,
divim se svakoj novoj lektiri.
Pamti}u rije~i, brojeve i slova,
jer se ne bojim izazova.
[kolu svako treba da voli
i za wu da se bori.
Na{i nastavnici mnogo nas vole
nauku nam {ire
i za dobro na{e stalno se bore!
Danica Todorovi} IX- 2
O[ ,,]irilo i
Metodije”
Glavi~ice
VASKRSPetak je dan
kad se farbaju jaja.
Mamama i bakama poma`emo mi,
da Vaskrs do~ekamo veselo svi.
Nedjeqa rano, drago je svima,
u korpi na stolu
ofarbanih jaja ba{ dosta ima.
U mom mjestu organizuju se svi,
da se Vaskrs zajedno slavi.
Svima se svi|a boja plava,
ali od crvene, roze, zelene,
pa sve do `ute, boje se jaja.
Na nekima ima liska,
na nekima opet slika,na nekima ima vosak pravi.
Tako se ovdje Vaskrs slavi.
Milica Batini} VII-2O[ ,,Me{a Selimovi}”
Jawa
Zamoreni vjetarMladi vjetar oko ku}e
i fiju~e,
i ciju~e,
i jau~e.
Do{ao je s hladnih strana.
Preko mora,
preko gora!
Od umora te{kog pao,
posustao.
Sad bi htio
u {irokoj tihoj luci,
da odspava kao dijete
na maj~inoj toploj ruci.
Ivana Luji} VI-2 O[ ,,Stevan Nemawa”Gorwi Dragaqevac
PROQE]E
Proqe}e nam kuca
na vrata.
Ja sam proqe}e, donosim vam
radost i cvije}e.
Igramo se svi, volimo se svi,
ba{ smo sre}ni mi.
Mihailo Vuleti} II -3O[ ,,Sveti Sava”
Bijeqina
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 12/24
SEMBERSKI [KOLARAC
30.04.2009. * Semberske novine2
Moj qubimacU ku}ici u dnu ba{te
Jedno malo ku~e raste.
Repom ma{e i uvija
Qetwe sunce wemu prija.
Ispru`io {ape svoje
koske glo|e,
i ne mari za zvi`duke moje.
U{i meke na}ulio
Pa me gleda kao stranca.
^ini mi se bje`ao bi
Ali ne mo`e od tog lanca.
Aleksandra Boji} VIII-5O[ ,,Vuk Karaxi}”
Bijeqina
Proqe}e roqe}e Kad cvije}e po~ne da cvjeta,
kada je u srcima radost sve ve}a,kada leptir na livade dolije}e,
znaj tada je stiglo proqe}e!
Proqe}e je moje omiqeno godi{we doba,tada je velika radost srca moga,
tada sunce po~ne da sija,i svakome proqe}e prija.
Ptice dolaze kod nas u topli kraj, jer je tada kod nas kao da je raj.
Svi su mnogo sre}ni i ne~emu se raduju, sviimaju ~emu lijepom da se nadaju.
Zorica Dragi}evi} IX-1O[ ,,]irilo i Metodije”
Glavi~ice
Q ubav Qubav je kao pjesma,
jer samo pjesmom mo`e{
svoju qubav nekom dokazati.
Qubav je kao cvijet,
{to ga vi{e gaji{
tako se i razvija...
Qubav je kao san,
jer san nikad nema zavr{etka!
Jovank a M itri} VIII- 2
O[ ,,Stevan N emaw a”
Gorw i D ragaqevac
PO V r{ani
Hvala t i m amavala t i m amaHvala ti majko, hvala
[to si mi `ivot dala,
[to se za nas bori{,
I hrabro kroz `ivot vodi{.
Hvala ti {to imam brata,
[to kraj mene je moj tata,
[to za nas sve bi u~inila,
Hvala ti maj~ice mila.
Hvala ti za svaki dan,
[to zbog tebe je sun~an i nasmijan,
Hvala ti {to nas sre}a prati,
Za sve majko hvala ti, hvala ti.
Dragana Gojkovi} V-1O[ ,,Petar Petrovi} Wego{”
Velika Obarska
@ ivot j e s atkan o d u spona i p a d ova
Kada sam bila mala, mislila sam da u `ivotu sve ide kako`elimo. Mislila sam da osobe koje su nam drage nikada ne umiru.Vjerovala sam da se svi snovi i sve eqe ostvaruju. Vjerovala sami u razne ~arolije i magi~ne stvari. @ivjela sam u svjetu punomfantazija sve dok mi nije umro pradjed.
S wim sam provodila sve svoje slobodno vrijeme, a nekad, kad jebio bolestan, nisam radila zada}u da bih mogla da budem kodwega. Za moju prvu trojku u {koli on je prvi znao.
Kada sam se jednom vratila iz {kole, svi kod ku}e su plakali.Saznala sam stra{nu vijest - moj pradjed je umro. Tada sam shvati-la da niko nije besmrtan, pa ~ak ni on. Od tada sam stalnoplakala. Sad nemam kome da se povjerim, da se pohvalim za ocjene.
Nakon mjesec dana moja sestra je oti{la u Beograd sa svojimrazredom. Donijela je hr~ka kojeg smo nazvali Mi{ko. Imala samprijateqa koji je razgovarao sa mnom iako nije znao moj jezik.Nakon nekoliko mjeseci on je uginuo. Dobijala sam jo{ neke`ivotiwe, ali su sve oti{le.Tra`im na~ina da mi neko nadomjesti djedovu qubav, ali ne uspi-
jeva. Volim roditeqe i sestre, ali qubav prema pradjedu je ne{toposebno.
^esto po`elim da je sve ono san i da, kada se probudim, ponovou`ivam u pri~ama, {alama i toplom osmijehu mog pradjeda.
Tijana Veselinovi} V-4,,Knez Ivo od Semberije”
Bijeqina
Luk a Z gow anin I-1O[ ,,Sveti S ava’’
Bijeqina
Sr|an
Nik ol i} V -1
O[ ,,Petar
Petrovi}
Wego{‘’
Vel ik a O barsk a
Qubi{a S ovi} VII -6 O[ ,,Me{a S el imovi}‘’
Jaw a
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 13/24
SEMBERSKI [KOLARAC
0.04.2009. * Semberske novine 13
Mojamama
Mama mnogo te volim.
Hvala ti za sve {to si
mi pomogla i dala.
Tvoje ruke su puno
tople i we`ne.
Najqep{a si mama
na svijetu.
Voli te tvoj Luka.
Luka Luki} II-3O[ ,,Sveti Sava”
Bijeqina
Nik ol a S tjepi} IV-5
O[ ,,Vuk K araxi}’’ Bijeqina
Tatjan a J evt i } V -1O[ ,,Petar Petrovi } Wego{ ‘’
V e l ika Obarska
Mili ca Tri fkovi } VIII-1
O[ ,,Jovan Du~ i}’’ Bi jeqi n a
Nevena M i}anovi} III-2O[ ,,Jovan D u~i}’’
Bijeqina
Proqe}eZatvorila pozna zima iza,
sebe dveri te{ke,a proqe}e dolazi polagano
kao da se pje{ke kre}e.
Proqe}e je donijelo puno ~ari:sunce blago, rodne ki{e,
pa livada ozeleni svakog dana malo vi{e.U proqe}e u lov kre}e na mi{eve ma~ak stari.
Proqe}e je u qepoti gizdalica,pa najqep{i sajam cvije}a,
te festival bajkovitih krilatica,
i koncert ptica pjeva~ica prije qeta.
Radivojka Vasi}O[ ,,]irilo i Metodije”
Glavi~ice
Porodica bez nasiqa
Ka`u da danas ni{ta sigurno nije,ali ja ipak mislim da ne{to sigurno postoji,kada vas roditeqi rukom milujui kada iza vas skladna porodica stoji.
Ka`u da danas sve ~e{}i su razvodi brakada svi, kako ka`u, `ele iza}i zi tog mraka.Ali ja ipak mislim da je brak svetiwa za koju se vrijedi boriti,da treba dati sve od sebe i sre}nu porodicu stvoriti.
Ka`u da danas ni{ta sigurno nije,da djeca gledaju ru`ne prizore kako otac majku bije,i da u wemu imaju lo{e uzore,a nemaju ruku koja ih miluje.
Moja je porodica sigurna oaza mira i sre}ei znam da wenu skladnost ni{ta naru{iti ne}e.Zato vas lijepo molim da se na wu ugledate,date sve od sebe i sre}nu porodicu stvorite,bez ru`nih rije~i i batinai za PORODICU BEZ NASIQA se borite.
Aleksandra Boji} VIII-5
O[ ,,Vuk Karaxi}”
Bijeqina
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 14/24
SOCIJALISTI^KA PARTIJA
OP[TINSKI ODBOR BIJEQINA
Ul.Kara|or|eva 9, 055/204-860
Email: [email protected]
Svimgra|animaSemberije
~estitamo1. maj
Me|unarodni
praznik rada
SRE]AN 1. MAJ ME\UNARODNI PRAZNIK RADAwww.semberijatransport.net
^estitamo Praznik rada
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 15/24
KULTURASEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 15
NARODNA BIBLIOTEKA ,,FILIP VI[WI],,
OBIQE@ILA SVJETSKI DAN KWIGE
UGaleriji SPKD"Prosvjeta" Sa-rajevo sredinomaprila otvore-
na je izlo`ba grafika "Simfonija u krstu", aka-
grafi~ara Mili-Mihoq~i}a, koji je
Akademiju likovnih um-etnosti zavr{io u Sara-evu 1981. godine, a trenut-no `ivi i stvara u Bije-qini.
Otvaraju}i Mihoq~i-}evu izlo`bu, profesor
Vujanovi} je is-akao da je "Mihoq~i}voju `ivu inspiraciju
prona{ao u krstu, te da jesvojim radovima uspio
a~uvati "ono sakralno iformulisati jedno uzvi-{eno osje}awe prema krs-u, kao osnovnoj insignijiri{}anstva".- Istovremeno, Mihoq-
je poku{ao prona}i iza wegovo umjetni~-
ustoli~ewe, prevod u
drugo smisaono stawe,u~initi ga atraktivnimelementom za likovno ob-likovawe.U wegovomradususrele su se dvije te`we,o~uvawe onogdokumentar-nog, kojese u krstu natalo-`ilo kroz stoqe}a odr-`avawa krsta kao visokogsimbola jedne tradicije, iumjetni~ko prevo|ewewegovo u domen likovnos-ti, rekao je prilikomotvarawa Mihoq~i}eve
izlo`be u Sarajevu pro-fesor Vujanovi}.
Mapa grafika Mili- janka Mihoq~i}a obuhva-ta 12 primjeraka fak-tografski prepoznatqi-vih krstova, izvedenih uraznim tehnikama duboke{tampe.
Iako je osnova svih ek-sponata sakralna tema,Mihoq~i} je stvorio iz-razito umjetni~ko djelo u
jednoj visoko podignutojstvarala~koj imaginaciji,ocijeweno je na otvarawuizlo`be u Sarajevu uzprisustvo brojnih li-kovnih umjetnika, stvar-alaca i intelektualaca.
Mihoq~i} je od 1984. go-dine ~lan ULUBiH-a i od1994. godine ~lan ULI-PURS-a. Imao je nekoli-ko samostalnih, a u~estvo-vao je i na velikom brojukolektivnih izlo`bi nakojima je osvajao vrijednenagrada. Q.Q.
Povodom obiqe`ava-wa Svjetskog danakwige Narodna bib-lioteka ,,Filip
Vi{wi}’’ ponudila je brojneadr`aje, kako na{im najmla|imugra|anima, mali{anima bije-
qinskih vrti}a, tako i onimatarijih uzrasta, a sve s ciqemribli`avawa kwige ~itaocu i
wenoj popularizaciji. Toga danae upu}en i poziv Sembercima da
Biblioteci poklone po jednuwigu, a za uzvrat su dobili go-i{wu ~lanarinu. I to nije bi-o sve..Iako su kwige dio svakodne-
ice velikog broja qudi i nijem potreban poseban dan da ih na
wih podsjeti, uvijek je dobro do-{lo podsje}awe na te }utqive
rijateqice koje nas prate kroz`ivot i uqep{avaju nam dane.Kao i u brojnim zemqama {iromvijeta, tako su se i kod nas togana odr`avali kwi`evni sus-eti, ~asovi ~itawa bajki i dru-e akcije u vezi sa kwigom.
- Dan smootpo~eli programom
za djecu bijeqinskih vrti}a, ko-ja su se ukqu~ila u rad kreativ-nih radionica, a poslijepod-nevni sadr`aji, koji su plani-rani za sredwo{lolce, studentei ostale gra|ane, po~eli suotva-rawem internet ~itaonice, azatim odr`avawem ~asalektire
za sredwo{kolce, precizirala je direktorica bijeqinske bib-lioteke, Du{anka Novakovi}nagla{avaju}i nezamjenqivuulogu kwige u {kolstvu, kulturii nauci.
UN-ova organizacija za obra-zovawe, nauku i kulturu, UNES-
KO, od 1995. godine obiqe`avaSvjetski dan kwige i autorskihprava, a kao datum izabran je 23.april, dan kada su 1616. godineumrla dva velikana svjetskekwi`evnosti, Miguel de Ser-vantes i Viqem [ekspir, dok sesama zamisao temeqi na kata-
lonskom obi~aju darivawa kwi-ge i ru`e na dan Svetog Jurja.
Nisu samo Katalonci toga da-na dobijali kwige na dar. I bije-qinska biblioteka je svoje pos-
jetioce obradovala daruju}i imneki od naslova koji su objavqe-ni u wenom izdawu.
Na promociji vrijednostikwige i u`itka ~itawa svakod-nevno se anga`uju bibliotekari,a pitawe o tome koje se kwigenajvi{e ~itaju, u bijeqinskojbiblioteci odgovaraju da se ~i-ta sve. Ka`u, ~itaju se doma}i istrani pisci, moderni i kla-si~ni... Neki se vra}aju starimnaslovima, drugi tragaju za naj-novijim izdawima. ^itawe namomogu}ava niz novih mogu}nos-ti. Kwige o stvarnim ili iz-mi{qenim qudima i doga|ajimapokre}u u nama i razne vrsteemocija. Uz wih se smijemo, pla-~emo, strahujemo, pa ~ak i stidi-mo, a ~esto ono {to ~itamo mo-`e bitno da uti~e na na{e `i-votne stavove i razmi{qawa.
M.R.
KWIGA BLI@E ^ITAOCU
IZLOZBA KRSTOVA MILIJANKA MIHOQ^I]A
MIHOQ^I]EVASIMFONIJA U KRSTU
KWI@EVNO VE^E SEMBERSKOG KWI@EVNIKA U BEOGRADU
Povodom Me|u-narodnog danakwige 23. apri-la u sve~anoj
dvorani Ministarstva zadijasporu Srbije promo-visan roman "Teodor",kwi`evnika TihomiraNestorovi}a.
- "Teodor" je dobio zna-~ajno mjesto u na{oj izda-va~koj i kwi`evnoj pro-dukciji, jer je, kao i pret-hodna tri Nestorovi}evaromana, iza{ao iz okviraklasi~no shva}enog `anraromana. Autor mijewapripovijedni postupak sk-lapawem sjeline od nizasegmenata mozai~nog ka-raktera, s posebnim ak-centom na ukidawe praksehronolo{kog pra}ewa li-kova i doga|aja. TihomirNestorovi} je i romanom"Teodor" su{tinski dop-rinijeo inovirawu roma-neksne strukture i osav-remewavawu kwi`evnogteksta, rekao je na promo-ciji recezent Qubomir]orili}.
Roman govori - svjedo~i
o qudima i iz nekada ve-likog lu~kog i `eqez-ni~kog ~vori{ta u Ra~i,ali i o Beogradu, Pod-riwu, Semberiji, Sremu,Bir~u i izbjegli{tvu.
U wemu je prava galeri- ja zanimqivih i majstors-ki opisanih likova.
- "Teodor" je pri~a omu{karcima, ali obiluje,{to je retkost u srpskojkwi`evnosti, velikimbrojem `enskih likova.Time autor sugeri{e ve~-nost qubavne patwe i st-rasti, meditiraju}i o wojkao o iznenadnoj pojavikoja izmi~e kontroli ra-zuma i kojaostavqa trajnebelege, rekao je sekretarUdru`ewa kwi`evnikaSrbije Miqurko Vuka-dinovi}.
Direktor "Prometeja"Zoran Kolunxija napo-menuo je da je rado prihva-tio da objavi Nestoro-vi}ev rukopis, jer se au-tor ne iscrpquje u st-varawu usko shva}ene sli-ke zavi~aja, nego u {irokozasnovanoj sudbinskoj te-
mi `ivota qudi u istorij-skom vremenu.
- Znam da Nestorovi}spasavaju}i svoju du{u i`ivot pi{e romane."Teodor" je kao stvoren zafilmsku ili televizijskuprodukciju, pa bi semogaonapraviti lep film ilimo`da televizijska serijapo wemu, rekao je Kolun-xija.
Govore}i o svom naj-novijem djelu TihomirNestorovi} je rekao da je"Teodor" pri~a o neumit-nosti `ivotnih krugovakoji imaju sudbinski uti-caj na `ivot qudi, u ovomslu~aju la|ara TeodoraVidovi}a, porodice Pop-Mari}, Stanka Ravwaka idesetina qudi s rijekaSave i Drine, nekad uza-vrele a sada poru{eneRa~e i savremenog Beog-rada, te wegovog zavi~ajakoji se prostire od vrhovaBir~a, pa niz Drinu sve doobronaka Fru{ke gore.
Odlomke iz romanagovorio je poznati glumacTomo Kuruzovi}. E.S.N.
@IVOTNI KRUGOVI
Uprostorijama Mektebskogcentra u Bijeqini pred-stavnici ,,BBI Banke’’ - Fi-lijala Br~ko, bijeqinskim
privrednicima i svim zainteresiran-im prezentovali su na~in rada i pale-tu usluga ove banke koja posluje naprincipima islamskog bankarstva.Islamsko bankarstvo jo{ uvijek jenedovoqno poznato gra|anima na{ezemqe, a treba ista}i da banke kojeposluju na principima islamskog
bankarstva nisu pretrpjele gubitke uaktuelnoj globalnoj ekonomskoj krizi.
- Prezentacija u Bijeqini je organi-zovana na inicijativu qudi koji `ivei rade na prostoru ove op{tine,a zain-teresovani su za na{e usluge. U ovom
dijelu na{e zemqe Bijeqini je najb-li`a na{a filijala u Br~kom, a unarednom periodu planiramo promo-visati islamsko bankarstvo {iromBiH, rekao je Muhamed Prqa, direktorSektora za poslove za stanovni{tvomu ovoj banci. M.E.
ISLAMSKO BANKARSTVOPREZENTACIJA ,,BBI BANKE’’ BIJEQINSKIM PRIVREDNICIMA
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 16/24
KULTURA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.16
Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 004 047U Bijeqini, dana 13. 04. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini
N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA
U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 047, po zahtjevuEMINA KARAMUJI]A, sina Smaje iz Bijeqine i drugih, po postupaju}emzemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao
katastarska parcela broj: 3638/1 u naravi dvori{te u povr{ini od 124 m2upisana u posjedovnom listu Pl. 822 k.o. Bijeqina 2.
Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS na nekretninama u Pl822 k.o. Bijeqina 2 upisan je A.D. ,,Grad” Bijeqina sa dijelom 1/1 .Pravo na upis zajedni~ke svojine na predmetom zemqi{tu, u postupku uspostave novog
zemqi{nokwi`nog ulo{ka, stekli su vlasnici eta`nih jedinica stambene zgradesagra|ene na k~. 3638/2 k.o. Bijeqina 2 i to Karamuji} (Smaje) Emin, [ahmanovi}(Ibrahima) Munevera i Stojanovi} (Petra) Cvjetko.
Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom doku-mentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu
zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijediprilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovuranije prilo`ene dokumentacije.
Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje naoglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ u Bijeqini.
Bosna i HercegovinaRepublika Srpska
OSNOVNI SUD U BIJEQINI
Zemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 004 005U Bijeqini, dana 09. 04. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini
N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA
U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 005, po zahtjevu
Zajednice eta`nih vlasnika zgrade u ul. Galac br. 7 u Bijeqini, po po-
stupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak
za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.
Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su
kao katastarska parcela broj: 4271/2 u naravi gabarit zemqi{ta na kojem je
sagra|ena stambena zgrada u povr{ini od 328 m2 i broj: 4271/1 u naravi
zemqi{te koje slu`i za redovnu upotrebu iste zgrade - dvori{te upovr{ini od 372 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 822 k.o. Bijeqina 2.
Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.
822 k.o. Bijeqina 2 upisan jeA.D. ,,Grad” Bijeqina sa dijelom 1/1.
U postupku uspostavqawa novog zemqi{nokni`nog ulo{ka vlasnici
eta`nih jedinica u stambenoj zgradi sagra|enoj na k~. 4271/2 k.o. Bijeqina 2
stekli su pravo upisa zajedni~ke svojine na zemqi{tu ozna~enom kao k~.
4271/1 k.o. Bijeqina 2.
Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo
na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana
od dana najkave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom
dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-
likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.
Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama
mogu zahtjevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se
omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne us-
lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na
osnovu ranije prilo`ene dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje
na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica
Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom
glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.
Odjeqewe za sta-mbeno - komu-nalne djelat-nosti i Odje-
qewe za dru{tvene djelat-nosti svake godine povla-~e najve}i dio sredstavaiz buxeta za finansirawebrojnih materijalnihobaveza i investicionihaktivnosti. Toga je svjes-tan i na~elnik odjeqewaza dru{tvene djelatnosti,Slavko Ba{i}, koji ka`eda odjeqewe, na ~ijem ~eluse trenutno nalazi, imanaj{iri obuhvat djelat-nosti koje se finansirajubuxetskih novcem.
- Predlo`eno je umawe-we buxeta za oko 20 odstoi prednama je velika bor-ba da poku{amo {to bez-bolnije prevazi}i novo-nastalu situaciju. Do kra-ja marta buxetski koris-nici su uspijevali nekakoda pokriju svoje tro{kovei redovno smo ispla}iva-li tran{e. Sadanam pred-stoji period {tedwe istabilizacije. Mo`da }e-mo ve} u septembru biti iprilici da iznosimo nekeoptimisti~nije procjene,ali, sada je stawe takvokakvo jeste. Sredstva pri-kupqena od PDV-a naj-vi{e u~estvuju i u op{-tinskim buxetima i svimisenadamo da }e se situaci-ja i u toj oblasti po-boq{ati.
Od sredstava u Odje-qewu za dru{tvene djelat-nosti direktno zavisikompletno {kolstvo,pred{kolske ustanove, zd-ravstvo, vjerske zajednice,politi~ke i dru{tveneorganizacije, ali i usta-nove koje brinu o socijal-nim potrebama najugro-`enije kategorije stanov-ni{tva.
Ba{i} ka`e da }e op{-tinsko rukovodstvo poku-
{ati da izvr{i preras-podjelu, kako ne bi bileugro`enene brojne usta-nove i djalatnosti. Eko-nomska kriza najdirektni-
je poga|a socijalno najug-ro`enije kategorije itoga su svjesni i u ovomop{tinskom odjeqewu.
- Op{tinsko rukovodst-vo je zauzelo stanovi{teda se ne odri~e investici-ja ni po koju cijenu, jer suinvesticije motor razvojai najva`niji zamajac kojinas mo`e odr`ati na po-vr{ini. Ukoliko preki-nemo investicioni cik-lus, onda }emo odrezatigranu na kojoj sjedimo i to}e biti pogubnije od bilokakvih drugih mjera kojebismo mogli preduzeti.
Ba{i} isti~e da }e novadevetorazredna {kola unasequ Koviqu{e najvje-rovatnije biti otvorena unovoj {kolskoj godini. Odresornog ministarstva seo~ekuje da obezbijedi ne-ophodnu opremu za u~ioni-ce i kabinete. U toku je re-alizacija tendera za opre-
mawe Centra visokogobrazovawa i op{tinskauprava upravo obezbje|ujei neophodnu upotrebnudozvolu za taj objekat.Kontakti sa resornim mi-nistarstvom su svakodnev-ni, kako bi se svi zacrtani
planovi mogli realizova-ti u planiranim rokovima.
Ono {to je ovih danaposebno aktuelno, to jeizgradwa novog centra zakulturu na lokaciji sa-da{weg Doma omladine.Ba{i} ka`e da je ve} oda-bran izvo|a~ radova koji}e sru{iti postoje}i ob-
jekat i pripremiti loka-ciju za izgradwu.
- Izgradwa novog Cen-tra za kulturu uslovqenaje i obezbje|ewem kredit-nihsredstava. U ovojgodi-ni planirano je da se za tunamjenu utro{i oko dvamiliona maraka, u nared-noj isto toliko, dok bi seu tre}oj godini izgradweza tu investiciju izdvojiomilion maraka. Proble-mati~ne su i kamatne sto-pe. Dok euribor u evrop-skim zemqama donosi ma-we kamatne stope, kod nasse kamatne stope u banka-ma pove}avaju. To je ap-surdna situacija, koju jete{ko objasniti zdravomekonomskom logikom.
Odgovaraju}i na prim- jedbe opozicije, da u ovomkriznom vremenu ne bitrebalo investirati uskupe objekte, kao {to jeCentar za kulturu, Ba{i}ka`e da je kriza kod nas"permanentno stawe", teda "ukoliko ne otpo~nemoizgradwu jednog takvog ob-
jekta sada, nikada ga ne}e-mo ni izgraditi".
- U pitawu je kapitalnainvesticija i plan je da seizgradi za tri godine. ^e-kati da pro|e ekonomskakriza i da u 2011. godiniotpo~nemo izgradwu togobjekta, bilo bi neodgov-orno. U taj prostor smjes-ti}emo brojne ustanove iorganizacije iz oblastikulture i omladinskogsektora i to }e biti za svenasveliki uspjeh. Q.Q.
Ba{i} ka`e da jebuxet Odjeqewa zadru{tvene djelatnos-
ti planiran na iznosod 14 miliona mara-
ka, ali }e rebalansomta iznos biti najv-
jerovatnije smawen najedanaest do 11,5 mil-
iona maraka.
BI]EREBALANS
SLAVKO BA[I], NA^ELNIK ODJEQEWA ZA DRU[TVENEDJELATNOSTI U SO BIJEQINA:
KULTURA ]E OSJETITIPOSQEDICE KRIZE!
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 17/24
P jesma nastaje iz ~o-vjekove potrebe daovjekovje~i trenu-tak svoga postoja-
wa na ovoj planeti. Iako seri stvarawu pjesme, svjesnoli nesvjesno, pjesnik oslawaa iskustva prethodnika, onjeva svojim glasom. Taj glas jenikatan i on je su{tinskobiqe`je pjesme. Pjesni~kiezik ~ini sr svake poetskevorevine i ona i postoji sa-
mo kao vje{to oblikovana imno izlo`ena jezi~ka gra|a.Pjesnikovim umije}em sta-
dardni jezik u pjesmi se vi-{estruko preobra`ava. On uwoj dobija nemjerqive izra-`ajne mogu}nosti, raznovrs-
e versifikacijske modali-ete i rasko{ne zvukovne po-encijale. Pjesnik se ra|a dai objavio svoje prisustvo uvijetu. Po{to su li~ni, we-ovi zapisi nemaju dokumen-arnu vrijednost niti su ~i-ioci istorijske istine o qu-ima i vremenu, ali jesu bitanokazateq stepena razvoja
qudske misli i stawa duhapohe u kojoj pjesnik `ivi.
Mada je pjesma iskaz vlstitihmisli i emocija pjesnikovih,
ona uvijek kazuje i o emocija-ma i preokupacijama ~ovjekauop{te. Esteti~ar BogdanPopovi} je jo{ po~etkom pro-{loga vijeka isticao da "usvakom uspelom umetni~komdelu ima jedan deo op{te lep-ote". Ta "op{ta lepota" jestenit koja poeziju povezuje saqudima razli~itih epoha irazli~itih jezika.
Pravu vrijednost pjesma do-bija tek onda kada postane mo-st za spajawe qudi i naroda.Bez obzira na jezi~ke barije-re, velika pjesma ne ostaje za-robqena u jezik na kome je pr-votno napisana. Ona nastavqada `ivi u drugim jezicima zah-vaquju}i umije}u prevodila-ca, koji uspostavqaju duhovneveze me|u narodima razli~i-tih kultura. Poezija pripadasvim qudima koji su kadri da
je razumiju i ona, na sre}u we-nih poklonika, "ne pozna gra-nice, ni zemqe, ni vremena,kao sunce" (J. Ka{telan).
Kroz istoriju je pjesni~karije~ shvatana i tuma~ena vr-lo razli~ito, ali joj je uvijekpripisivana uloga medija zaduhovno sporazumijevawe me-|u qudima. Po`eqeli su mno-
gi da ona bude spajaju}a, a nerazjediwavaju}a, oplemewu-
ju}a, a ne nabijena mr`wom, dabude mirotvorna, a ne ratno-hu{ka~ka. Pojedini pjesnicisu poeziji pripisivali pokre-ta~ke i utje{iteqske mo}i,kao Jovan Jovanovi} Zmaj:"Gde je bola, gde je jada / -Pesma bla`i; / Gde se klone,gde se pada / - Pesma sna`i;(...) Gde utehe nema druge, -Pesma sti`e; / A gde sumwasve obori, / - Pesma di`e."
Ipak, to ne zna~i da je onabila samo melem za rawenesrodne du{e. Ne smije se zabo-raviti da je ponekad bivala idu{egupka. Prejaku rije~ srp-ski pjesnik Branko Miqko-vi} je proglasio ubicom, na-
javquju}i da }e ona, pokositii neke druge pjesnike osimMajakovskog, me|u koje je, posvoj prilici, bio ve} uvrstioi sebe. Da bi pjesma bila va-qano shva}ena, potrebno jena}i kqu~ za ulazak u wene ta-
janstvene odaje. Veliki Getedaje ovakvo uputstvo: "Pesmesu kao bojadisani prozori nacrkvama. Ako ih gledate s tr-`i{ta, sve je tamno i mra~no.Ali u|ite samo unutra!... Od-
jedanput zaplamti i svjetlosti boja, zasija i povijest i {a-ra, i plemenita privi|ewa
du{u uzbu|uju".Umjetni~ka pjesma je dija-
log sa savremeno{}u, ali i sabudu}no{}u. Wome se izra-`ava li~no i kolektivno pam-}ewe, tako da je ona svojevrsnaarhiva ~ovjekovog prodora u unepoznate predjele svijesti iu neistra`ene jezi~ke mogu}-nosti.
Pjesma je stvarocu vid utje-he za sva nezadovoqstva zbognesavr{enosti svijeta. Ona
je ~esto izskaz potisnutih `e-qa ali i nada da se subjektiv-nim naporom ne{to u `ivotumo`e promijeniti. Velikepjesme ne nastaju iz radosnograspolo`ewa, nego iz o~aja.Istinski pjesnici su velikinesre}nici, koji svoj bol pre-obra`avaju u specifi~ne je-zi~ke forme.
Kao tvorci qepote, pjesni-ci skupo pla}aju vlastiti um-
jetni~ki proizvod. Visoka ci- jena estetskog zlata im je poz-nata, ali oni ne odustaju da zawim tragaju. Samo tim neob-
ja{wivim nagonom da se svije-tu podari bar zrnce qepote,mo`e se objasniti postojano-st poezije. Upravo taj stvar-la~ki nagon uvjerava nas da,kao {to je rije~ bila na po-~etku, da }e ona tako biti ina kraju.
ZDRAVSTVO / KULTURASEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 17
ZA ONE KOJI NE ZNAJU,
A @ELE DA PITAJU
Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er
POLNO PRENOSIVEBOLESTIAlarmantnoj ra{irenosti polno preno-
sivih bolesti koje se prenose bilo kojimoblikom polnog kontakta (vaginalni,oralni ili analni) sa jednog na drugogpartnera doprinose brojni faktori:
promjena moralnih normi, liberalizaci -ja seksualnih odnosa, potenciraweseksa putem mas medija i filmskeindustrije, mijewawe seksualnih navi-
ka, homoseksualnost i prostitucija,zloupotreba alkohola i droge.Neobavije{tenost, neznawe, kriva slikao seksualnosti i nedostatak stru~nepomo}i ugro`avaju reproduktivnozdravqe omladine, ali i cjelokupnepopulacije.Inficirana sperma, vaginalni sekret
i krv, nose zarazu ~iji se simptomipojavquju u roku od dva dana, do neko-
liko godina. Ako djevojka-mladi} osje}abol, svrab ili ima druge promjene nako`i u podru~ju polnih organa ili~mara, pote{ko}a pri mokrewu, poja~anili promijewen iscjedak iz vagine ilipenisa, bolove pri seksualnom odnosutreba obavezno da se javi svom qekaruradi otkrivawa zaraze i lije~ewa.
Nijedna od ovih bolesti nije bezazlena,iako se neke lak{e lije~e, neke izazi-
vaju sterilitet, vanmateri~ne trudno}ei spontane poba~aje, uti~u na zdravqepotomstva, dok neke ostavqaju pos-qedice do kraja `ivota, pa ~ak dovodei do tragi~nog ishoda. Izaziva~i polnoprenosivih bolesti su: bakterije,virusi, paraziti i protozoe. Klasi~nepolno prenosive bolesti, kao sifilis igonoreja sve su mawe zastupqene, a umorbiditetu se sve vi{e pojavqujubolesti izazvane skorootkrivenimuzro~nicima: VIRUSIMA: HPV, HIVvirus, (o kojima smo ve} pisali) genital-
ni herpes, hepatitis B i C (te{kahroni~na oboqewa jetre). PARAZITI-
MA: vaginalni trihomonas , {uga istidne va{i, te BAKTERIJAMA kojeimaju karakteristike virusa, jer serazmno`avaju u samim }elijama u kojespadaju hlamidaja (naj~e{}e prenosiva
polna bolest
u svijetu
i od
koje
su
obo
-
qeli mla|i od 25 godina i u skoro 60odsto slu~ajeva uzro~nik je bra~neneplodnosti), te ureoplazma i miko-
plazma. Sve ove bolesti ne izazivajulako uo~qive simptome, a kod infekci-je hlamidijom mogu u potpunosti i izo-
stati. Tako se de{ava da zara`eneosobe, ne znaju}i, {ire infekciju svojimpolnim partnerima. Iako je mijewawepolnih partnera jedan od rizika upopulaciji mladih, mo`e dovesti dozaraze i kod onih djevojaka i mladi}akoji nisu skloni promiskuitet. Samo useksualnom odnosu dviju zdravih, neza-
ra`enih osoba, nema rizika preno{ewai {irewa infekcije. Potpunu sigurnostpru`a jedino suzdr`avawe od polnihodnosa sa nepoznatom osobom, upotrebakondoma koji {titi od ne`eqene trud-
no}e i polno prenosivih bolesti, kao irazgovor o pro{lom seksualnim `ivotusa svojim partnerom ili partnerkom.Ako postoji sumwa o mogu}oj zaraziobavezno se obratite svom qekaru.
Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa mo`eteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]
U BIJEQINI SEDMI ME\UNARODNI SAJAM KWIGE, NASTAVNIH SREDSTAVA I GRAFI^KE INDUSTRIJE
U Bijeqini }e i ove godine, od 13. do 18. maja, biti organizovan Sedmime|unarodni sajam kwige koji bi trebalo da okupi oko sedamdesetakizlaga~a, iz Srbije Crne Gore, Republike Srpske i Federacije BiH,potvrdio je v.d. direktora AD ,,Grad’’, Miodrag Popadi}...
KWIGA 2009
Do sada je Organiza-cioni odbor ovogo-di{weg Sajma kwi-ge imao nekolikosjednica i ve} je
ra|eno idejno rje{ewe pla-ata Sajma, bilborda, orga-izovan prevoz djece osnov-ih i sredwih {kola za pos-etu Sajmu, kako iz Bijeqi-e, tako i iz okolnih grado-a. O~ekujemo i posjete rad-ika iz raznih kolektiva.
Do sada imamo prijavqenihvadeset izlaga~a, te jo{ 54otencijalna izlaga~a. S ob-irom da je ovo krizna godi-a o~ekujemo da }e broj izla-a~a i posjetilaca ,,Sajmawige 2009’’ godine biti naro{logodi{wem nivou, re-ao je Miodrag Popadi}.Prema wegovim tvrdwama
a Sajmu kwige u Bijeqini ive godine pojavi}e se poz-ate izdava~ke ku}e, kao
{to su ,,Nolit’’ , ,,Prome-ej’’, ,,Slu`beni glasnik’’ i
mnoge druge.U toku Sajma bi}e organi-
ovane brojne kwi`evne ve-eri, promocije kwiga, kao iiz drugih prigodnih mani-
festacija. Bez obzira {to je
ova godina ,,te{ka’’, AD,,Grad’’, kao organizatorSajma, }e ispo{tovati zapo-~ete aktivnosti. Tako da niove godine ne}e izostatinagrade Sajma.
- Bijeqina }e tih nekoli-ko dana biti ba{ u znaku kw-ige, {to nam je i ciq, ista-kao je direktor AD ,,Grada’’.Kako je rekao pokroviteqiSajma bi}e Ministarstvoprosvjete i kulture u VladiRS i Administartivna slu-`ba op{tine Bijeqina, ageneralni sponzor RiTE Ug-
qevik.Kako je kazala Du{anka
Novakovi} , direktor Na-rodne biblioteke ,,FilipVi{wi}’’, s obzirom da jeovo manifestacija kwige,Narodna biblioteka, kao idruge kulturne institucijemoraju biti aktivno ukqu-~ene u sva zbivawa.
- I ovaj sajam treba da Bi-jeqini da kulturnu prepoz-natqivost. Kao i pro{legodine i ove godine }e bitipuno kulturnih sad`aja. No-vo vrijeme i nove informa-
cione tehnologije tra`e odsvih institucija kulture dana jedan druga~iji na~inpristupaju svojim korisni-cima. Tako da ~itaoci ikwiga, prije svega, tra`e daim se posveti jedna `ivapa`wa. Upravo, to je zadataki svih nas kada je u pitawu iovaj Sajam.@elimo da sajam-ska smotra, pored izlaga~kedimenzije bude pravi kul-turni doga|aj za na{ grad,naglasila je Du{anka No-vakovi}.
V.Z.
MALI ESEJ O PJESMIPi{e: PROF. DR CVIJETIN RISTANOVI]
MiodragPopadi}
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 18/24
HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.18
BORIVOJE P. PERKOVI]: IZ @IVOTA QUDI [ESTI DIO
SEMBERSKOG SELA - 60-TE GODINE PRO[LOG VIJEKA
Sunce ovog poznog proqe}a neobi~-
no toplo sija. Ubrzo mlije~niklasovi otvrdnu{e. Seqacima se`uri sa kosidbom, jer ako p{eni-
ca ostane du`e na wivi, zrno se prosipa.Pao je i prvi otkos. Na svim wivama vri-
jedni kosci rade. P{enica dosta rijeka, paim nije tako te{ko. Kosidba nije trajalatako dugo. Na nekim wivama, koje je plavilavoda, strni je znatno mawe, nego dosada. Us-qed ovakvog slabog roda i drugih poslova,seqaci su se `urili, najprije da sadjenusnopove u granice, a potom i u stogove iovr{u. Pla{ili su se da se ne oki{a.
Uskoro do|e i vr{alica u selo. Brzo sevrlo, jer strni je malo. Kroz nekoliko danasti`e vr{alica i na ~ika-Iqino gumno.Po~e vr{idba. Oko vr{alice i stogova uh-vato se oblak pra{ine. Pra{ina da zadavi~ovjeka. ^ika-Iqo, iako nesposoban da ne-{to privrijedi, nema mira. Stalno se vrtioko xakova. Svaki ~as zaviruje i gleda kak-va je p{enica. Najednom neko ga viknu. Ok-
renu se.- Odi vamo, sjedi! Ti tako star pa mora{
da radi{. Sjedo{e.- Kakav je moj pososada. Ja sam se izradio.
Nego pri{o da vidim kako je novo zrno.- Pa kako je, o}e li biti{ta?- Bogami, slabo. Eto, skoro je ovr{eno, a
{enice nema ni{ta. Ako bude metar po du-lumu, bi}e, grom, moj Stevane, a i urodiceima mlogo.
- Slaba je ova godina, slaba. Isto i ja ni-samimaovi{eod metra po dulumu. A, Boga-mi, ne vjerujem da }e iko imati vi{e. Da tepitam jesi li ~uo koliko su {enice na{liRado i Miko.
- Nisam. Spremao sam se, jer je meni tre-bala da pre|e ma{ina.
- Ja ono u svom `ivotu nisam ni ~uo, nividio. Qudi se ~ude. Ne vjeruju. Pet metarapo dulumu.
- [ta ka`e{, podi`e se ~ika-Iqo na
koqena.- Bio sam na guvnu i svojima sam o~ima
gledao.Petpo dulumu.A da jo{ vidi{, bra-te, kaka je ko da su je golubovi birali. A ipra{ine nije bilo.
- Nije zar toliko?- Vaqda }e{ mi vjerovati.- Pa {ta qudi vele?- ude se. Izra~una{eda kadaRadoi Mi-
ko plate zadruzi orawe, sjeme i |ubrivo da}e im ostati najmawe dva i po metra po du-lumu. ^isto dva i po metra.
- To nije mogu}e. Kako moja zemqa ne mo-`e vi{e da dade?
- Ja ne moguda budem pametan. Dodu{eni-je ni ~udo. Da si je samo vidio kaka je bilana wivi.
Neko viknu ~ika-Iqu. Rastado{e se.Qudi su se ~esto sastajali i razgovarali
o tome kako su ova dvojica wihovih seqanana{li vi{e p{enice. Svako je poku{ao dato objasni na svoj na~in.
Vrijeme je brzo prolazilo. Ostale qet-we poslove seqaci su na vrijema zavr{ava-li. Vremenom su i kukuruzi sazreli. Po-~ela je berba. Svaki seqak `urio je da {toprije sa berbom zavr{i kako bi na istimwivama na vrijeme posijao p{enicu. Ubrzo je berba kukuruza bila zavre{ena. Sada wi-ve o~ekuju plug i pjesmu ora~a.
Tek {to }e da se smra~i, odbornik ide odku}e do ku}e. Poziva doma}ine da ve~erasdo|u u {kolu na zbor. im se smra~ilo seqa-ci po~e{e dolaziti. Brzo su se skupili. U jednom trenutku u u~ionicu, u kojoj su biliokupqeni seqaci, u|e sa odbornikom posta-riji nepoznat ~ovjek. U u~ionici nastade ti-{ina. Ispred stola ustade odbornik i re~e:
- Evo, qudi, ve~eras smo se sastali da ra-spravimo i dogovorimo o rje{avawu nekiproblema na{eg sela. Kao {to vidite zbo-ru prisustvuje drug iz op{tine. A sada da-jem rije~ wemu.
Postariji ~ovjek u sivom odijelu ustade i
po~e da tiho govori:- Drugovi i drugarice, mi smo se ve~eras
ovdje sastali da razgovaramo o problemimava{eg selai da se dogovorimokako}emo daih zajedni~ki rje{avamo. Pored toga ~u}e-te jo{ o ne~emu. Naime, evo o ~emu se radi.Vi dobro znate da ovihdanatreba da se po~-
ne sa sijawem p{enice. Ja sam sadaprviput
kodvasi nijemi poznatodali jenekood vaspro{le godine sijao p{enicu ,,talijanku’’ukooperacijisa zadrugom.Siju}iovup{eni-cu u kooperaciji sa zadrugom. I uop{te ra-de}i sa wom, bi, drugovi, ne samo da }ete natajna~in vi imati vi{eprihoda,negotimei na{oj zajednici poma`ete.
Po{to im objasni na~in rada u koopera-ciji, re~e:
- Mene sadainteresujeko bi od vas`elioda uzmeovu p{enicu od va{e zadrugei da sawom zajedni~ki radi? Razmislite malo i otome koliko bi posijali.
Kasnije si qudi saznali da ovaj wihov ve-~era{wi gost radi u op{tin i da je zadu`enza poqoprivredu i selo.
Nekoliko trenutaka kasnije ustade od-bornik i re~e:
- Drugovi, za kooperaciju sa zadrugom mo-`e nam da poslu`i za primjer Rado i Miko.Javamne bi vi{eni{ta rekao.Razmislite.
U uglu u~ionice sjedi grupa qudi u kojoj
se, pored ostalih, nalaze Steva,~ika-IqoiJovo.
- [ta ti misli{, Stevane, upita Jovo.- Pa ...- A ti, ~ika-Iqo?- Ne mislim ni{ta. Nevjerujem im. Mis-
lite ako je onim jadnicima rodilo ove go-dine, da }e i idu}e.
- Stevane, jesili ~uo da je u zadruguprijenekoliko dana do{o novi poqoprivrednitehni~ar.Pri~aju da je zavr{io sredwu po-
qoprivrednu {kolu. Govore da je pametanmomak i da se mlogo razumije u zemqu i us-jeve, dodade Jovo.
- uo sam.Ka`u~im je do{ou zadrugu,od-ma je nabavio jo{ traktora, plugova i jo{{to treba.
- [ta misli{, Stevane da se i mi javimoda }emo i mi sijati tu ,,talijanku’’?
- Ne bi bilolo{e.- [ta? I vi o}ete da je sijete, glasno
upita ~ika-Iqo.- Pa, {ta }e{, ~ika-Iqo ...- [ta,{ta }e{?Ako je takoonda zbogom,
glasno upita ~ika-Iqo.Uze {ubaru sa klupe, {tap u ruke i iza|e
iz u~ionice.Poslije nekog vremena odbornik ustade i
re~e:- Qudi, vrijeme prolazi, je li se neko
predomislio?
- Jesam ja. Pi{i Cvijetinovi} Gavro petduluma, javi se iz posqedwe klupe sredwov-
je~an ~ovjek.- Ristanovi}Stevan deset duluma.- Mijatovi} Jovo deset duluma.- Risti} Obrad pet duluma.I tako redom. Te ve~eri se javilo skoro
polovina doma}instava sela, {to bogati- jih, {to siroma{nijih.
Poslije ovoga prijaqivawa, raspraqalose o starim nerije{enim problemima kao{to su nasipawe puteva, o uvo|ewu struje uselo i o drugim problemima. Kad se zavr{izbor, seqaci po|o{e svojim ku}ama. Putemse udru`i{e Stevan i Jovo.
- Vidi{,Sevane,kolikose qudi javi,Ni-je to sramota, veli mu Jovo.
- Neka smo se prijavili, Jovo. Jesi li vi-dio koliko dobi{e {enice Rado i Miko.Zar onako nije boqeraditi?
Kroz nekoliko dana svi oni koji su seprijavili zatra`ili su od zadruge sjeme
p{enice ,,talijanke’’, vje{ta~ko |ubrivo itraktore da im oru. I dobili su.
Sada, na wivi Jovinoj, Stevanovoj i svihonih koji su se javili da sa zadrugom zajednorade, ne oru volovi i kowi, ve} traktor"zadrugar".
KRAJ
SVI ZA TALIJANKU
Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000 445U Bijeqini, dana 14. 04. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini
N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA
U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 445, po zahtjevuOSNOVNOG SUDA U BIJEQINI-Zemqi{nokwi`ne kancelarije, po po-stupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak zauspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao
katastarska parcela broj: 1502 u naravi wiva 6. klase zv. Pan|u{a u povr{iniod 8784 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 65 k.o. Bijeqina Selo i parcelabroj: 458 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 5378 m2 upisana u posjedovnomlistu Pl. 123 k.o. Bijeqina Selo.
Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl. 65k.o. Bijeqina Selo upisana je Sari} (Vranka) Qiqa sa dijelom od 1/1 a postu-pkom uspostave novog zk. ulo{ka posjednik sti~e pravo upisa vlasni{tva.Kao suposjednici na nekretninama u Pl. 123 k.o. Bijeqina Selo upisani su Bo`i}(Savatija) Slobodan sa dijelom od 1/2 i Bo`i} (Savatija)Bo`idar sa dijelomod 1/2 , a u postupku uspostave novog zk. ulo{ka pravo na upis suvlasni{tva stekli suBo`i} (Savatija) Bo`idar sa dijelom od 3/4, Vasi} (^edomira) Bo`idar sadijelom od 1/8 i @ivkovi} ro|. Vasi} (^edomira) Nada sa dijelom od 1/8.Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom doku-mentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu
zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijediprilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovuranije prilo`ene dokumentacije.
Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje naoglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ u Bijeqini.
Bosna i HercegovinaRepublika Srpska
OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija
Broj: 080 - 0- DN - 08 - 001 387U Bijeqini, dana 09. 04. 2009. god.
Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini
N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA
U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-001 387, po zahtjevu
SLAVOJKE STANKOVI] k}eri Marka iz Popova, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-
tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.
Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su
kao katastarska parcela broj: 1648 u naravi wiva 4. klase zv. Purevina u
povr{ini od 2224 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 380 k.o. Popovi.
Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.
380 k.o. Popovi upisana je Stankovi} (Marka) Slavojka sa dijelom 1/1.
Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na
gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od
dana najkave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom
dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-
likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.
Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama
mogu zahtjevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se
omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne us-
lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na
osnovu ranije prilo`ene dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje
na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica
Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom
glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 19/24
HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 19
Ul. Svetog Save br. 86
B i j e l j i n a
TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432
BIJEQINA KU]E
1.SVETOZARA MARKOVI]A
Ku}a stambene povr{ine 130 m2(podrum,prizemqe, sprat),
c.grijawe,kamin.Ekstra izvedba + gara`a.Na placu od 511 m2.
CIJENA: 85.000 EVRA2.MA^VANSKA
Ku}a 15x6 (podrum, prizemqe).
Useqiva odmah + pomo}ni objekti.Na placu od 530 m2.CIJENA: 65.000 KM
3.VLADIKE NIKOLAJAKu}a 11.20 x 9.20 (prizemqe,sprat)
Nova gradwa.Na placu od 445 m2.CIJENA: 150.000 KM
4.STEFANA DE^ANSKOGKu}a 11,5 x 8,2 (podrum,prizemqe, sp-rat) c.grijawe, novije gradwe + pomo}ni
objekti (qetna kuhiwa, gara`a)Ekstra izvedba,na placu od 536 m2.CIJENA:160.000 EVRA
5.HAJDUK STANKAKu}a 8,30 x 12,50 (podrum,prizem-
qe, 2 sprata) + poslovni prostor (ra-dionica) P=40 m2 + gara`a, + qetnakuhiwa + ostali pomo}ni objekti
Sve na placu od 324 m2
CIJENA: 130.000 EVRA6.KOMITSKAKu}a u osnovi 101 m2 (podrum, pri-
zemqe, sprat) + qetna kuhiwa + 2 ga-ra`e, c.grijawe (+ cisterna),2 klime.
Na placu od 634 m2
CIJENA: 180.000 KM
BIJEQINA STANOVI
1.IVE ANDRI]AStan P= 42 m2,II sprat + balkon.
Namje{ten, klima.CIJENA:30.000 EVRA
2.IVE ANDRI]A
Stan P=68 m2, I sprat + balkon,eta`no (podno) grijawe + klima,
ure|en ekstra.CIJENA:105.000 KM3.CARA URO[A
Stan P=38 m2, II sprat,Eta`no grijawe,odmah useqiv, nov.CIJENA: 1.350 KM/m2
4.LAZE KOSTI]AStan P=43.50 m2, I sprat, useqiv u
maju 2009.eta`no grijawe.CIJENA: 1.100.KM/m2
5.LAZE KOSTI]A
Stan P=45 m2, prizemqe,CIJENA: 1.200 KM/m2Stan P=56 m2, potkrovqe.Stan P=42 m2, potkrovqe.
CIJENA: 900 KM/m26.MAJEVI^KA
Stanovi u izgradwi razli~ite
kvadrature: od 29 m2 do 84 m2.CIJENA: po dogovoru
7.FILIPA VI[WI]AStan P=79 m2, I sprat, c.grijawe, ug-
radbena kuhiwa nova + podrum P=4 m2CIJENA:112.000 KM
8.MILO[A OBILI]AStan P=73,50 m2, V sprat, lift,-
c.grijawe,klima + 3 ugradbena plaka-ra, parking.
CIJENA: 96.000 KM
POSLOVNI PROSTORI
1.CARA URO[ALokal P=27 m2, + magacinski pros-
tor P=27 m2. CIJENA: 2.000 KM/m22.MAJEVI^KA
Lokali u izgradwi, razli~itih
kvadratura:P=89 m2, 155 m2 i 165 m2,prizemqe i uz glavnu ulicu.P=25 m2 sa bo~ne strane, prizemqe.CIJENA: po dogovoru
PLACEVI
1.PATKOVA^APlac P=1000 m2, dozvoqena gradwa,svi
prikqu~ci. CIJENA: 28.000 KM
SEOSKA DOMA]INSTVA
1.DVOROVIKu}a 12,40 x 11 (podrum,prizem-
qe,sprat) Posebni ulazi za sprato-ve, na glavnoj ulici.
Na placu od 500 m2
CIJENA: po dogovoru
BIJEQINA - KU]E
1.JAKOVA MILOVI]AKu}a P=81 m2 u osnovi,(podrum,-
prizemqe,sprat) + mawa ku}a P=48m2 (prizemqe,visoko potkrovqe)
Sve na ogra|enom placu povr{ine
912 m2.CIJENA: 130.000 KM
110.000 KM2.SVETOZARA MARKOVI]A
Ku}a 11x11 , prizemna,Na placu od 529 m2.CIJENA: 120.000 KM
98.000 KM3.SLOBODANA JOVANOVI]A
Ku}a 9x12 (prizemqe,sprat)Na placu od 300 m2CIJENA: 130.000 KM
110.000 KM80.000 KM
4.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum,prizemqe,sprat).Novija ku}a,na placu od 230 m2.CIJENA: 190.000 KM
170.000 KM
5.GALACKu}a devastirana,svi prikqu~ci.Na placu od 4200 m2.CIJENA:140.000 KM
130.000 KM6.RAJE BAWI^I]AKu}a 11x8 (podrum,prizemqe,sprat)
+ lokal P=25 m2,na glavnoj ulici.Na placu od 860 m2CIJENA: 260.000 KM
250.000 KM
BIJEQINA STANOVI
1.GAVRILA PRINCIPAStan P=61 m2,II sprat,c.grijawe,
lift.CIJENA:95.000 KM
90.000 KM2.FILIPA VI[WI]A
Stan P=30 m2,II sprat, namje{ten,-c.grijawe. Uredna dokumentacija,-odmah useqiv + balkon, + podrum 3 m2
CIJENA: 40.000 KM
BIJEQINA LOKALI
1.TRG \ENERALA DRA@ELokal P= 68 m2 (iz dva nivoa),eks-
tra lokacija...CIJENA: po dogovoru
2.SAVE KOVA^EVI]ALokal P=66 m2 (u dva nivoa)CIJENA: 1.800 KM/m2
1.700 KM/m2
PLACEVI
1.PATKOVA^AParcela P=3000 m2, dozvoqena
gradwa. Mogu}nost parcelisawa.CIJENA: 17.000 KM/dun.
16.000 KM/dun.2. JAWARSKA OBRIJE@
Plac P=1.500 m2, dozvoqena grad-wa, uz glavni magistralni put.
CIJENA: 16.000 KM15.000 KM14.500 KM
3.KOJ^INOVAC-^ARDA^INEObjekat pod plo~om 10x13 + mon-
ta`ni objekat pogodan za skladi{-te 10x15. Na placu od 1500 m2.
CIJENA:30.000 KM
SEOSKA DOMA]INSTVA
1.BATKOVI]Ku}a10x9,prizemna,nova,opremqe-na + pomo}ni objekat. Na glavnomputu, na placu od P=2000 m2.
CIJENA: 50.000 EVRA40.000 EVRA
2.^ENGI]Ku}a 7,5x12 (prizemqe,sprat)Potpuno opremqena,novije grad-
we, + pomo}ni objekti (qetna kuhi-wa 3x7,5) + 2 gara`e, + ostali pomo}niobjekti. Na placu od 6000 m2.
CIJENA: 300.000 KM200.000 KM120.000 KM
NNOOVVOO
EKSTRA POVOQNO
VODA JE @IVOTBlagovremeni m p la}awem Va{ ih
ra~una obezbje|ujete
kvalitet no vodosnabdijevawe
i zd ravu vod u za p i}e!
Va{ AD ,,Vodovod ikanalizacija” Bijeqina
A.D. V ODOVOD I K ANALIZACIJA
Hajduk Stanka br. 20, Bi jeqina 76000,
Tel. +387-55-226-460, Faks +387-55-210-751,
E-maill: [email protected]
Odlaskom u penziju Ra-domir Peri} posve-tio se svojim starimqubavima - istra`i-
awu pro{losti rodnog sela,rikupqawu starih fotografi-a i predmeta i pisawu poezije.
Uz to, svakodnevno vozi bisikletrdesetak kilometara i obav-
qa posao sekretara Mjesne zajed-ice. Naoko reklo bi se da je toprevi{e posla, ali Peri} je
asporedio aktivnosti, pa imaremena za prijateqe, ~itawe idmor.- Sve ove moje aktivnosti iz-
sa zadovoqstvom i neme. Prikupqati sta-
fotografije po~eo sam u svo-ku}ii porodici.U starim ko-
i ormaru bilo je dosta po-snimaka. Na wimamoji
ro|aci, prijateqi...je to dio mog `ivota. Odlu-samdaondaprikupqam i sta-
fotografije po kom{iluku.ih, presnimavam i sve
ihpostaviti u Domukulture u, ka`e Radomir Peri}.
Skoro je da nema ku}e u ovomelu u koje Radomir nije u{ao.
Qudi mu vjeruju, otvaraju kofe-e, ladice i kutije, te vade foto-rafije iz ramova. Najdra`a mue ona na kojoj su se 1953. godine
fotografisali ~lanovi ansam-la iz Broca koji je u ovom i sus-ednim selima igrao "Hasanagi-icu".- Samo je `ivih jo{ dvoje ili
iz te amaterske grupe. Fo-je bila skoro uni{te-
Presnimio sam je i uramio.dosta o{te}enih snimaka,
je sada tehnologija moderna,sve uspijevam restaurirati,
bja{wava Peri}.A fotografije govore: o sje-
vi, `etvi, vr{idbi, odlasku re-ruta, o ropstvu Bro~ana u dva
svjetska rata, o Soluncima, bi-ciklistima, kowanicima, fijak-erima, svadbama, pravqewu cig-le, gradwi ku}a - o svekolikom`ivotu u ovom velikom sember-skom selu koje, potvr|eno je, imanajvi{e intelektualaca rasutihdiqem ove na{e planete.
Na po`utjelim snimcima su iispra}aj u~iteqa, a kasnije poz-natog romanopisca, Du{ana Ba-ranina 1934. godine, te sember-skim ribarima, harmonika{ima,lovcima, fudbalerima, |acima,vozovima...
- I ja sam se iznenadio kolikoima dokumenata o pro{lostimog zavi~aja, uprkos tome {topostoji nekoliko muzejskihzbirki u Semberiji. Svaka odfotografija ima svoju pri~u,meni milui sjetnu. Neke od wihsatima posmatram, sje}aju}i sequdi i doga|aja iz djetiwstva,iliizpri~amogaocai kom{ija.One su mi i inspiracija za mojepjesni~ke poku{aje. Napisao sami poemu posve}enu rodnom selupod nazivom "Moj Brodac", kojugovorim na seoskim i drugimsvetkovinama.
Prijateqi Peri}u savjetuju dasve te stare fotografije objaviu kwizi, nekoj vrsti spomenara,{to }e biti jo{ jedna dragocjenaplo~ica u mozaiku onoga {to jenapisano i re~eno o Brocu iSemberiji. Ovo selo prvi je upjesmi pomenuo prije vi{e oddva vijeka na{ epski pjesnik Fi-lip Vi{wi} koji je svoje najra-nije stihove govorio ba{ u Bro-cu - ispred wegove bijele crkve.
- Skupqam i stare predmete,alisumefotografije op~inile.Mislim da ih u seoskim ku}amaima na hiqade, ~ak i onih ra|e-nih krajem pretpro{log vijeka,kazuje Radomir Peri}.
On je istra`ivao i spomenikeu bro~anskom grobqu i utvrdioda ih ima dosta sa veoma vrijed-nim likovnim rje{ewima, sa ne-obi~nim epitafima i napisima.U porti sada{we seoske crkve,gdje je u 19. vijeku bilo grobqe,prona{ao je nekoliko nadgrob-nih spomenika qudi iz [apcakoji su ko zna kada i zbog ~egasahraweni u Semberiji.
Peri} organizuje i kulturneduhovne akademije i druge kul-turne manifestacije za koje sampi{e scenario. Pomo} u tomepru`aju mu mladi wegovog rod-nog sela, ali i brojni eminetniumjetnici iz drugih mjesta.
Povodom Vaskrsa pripremio je duhovnu akademiju kojoj su pri-sustvovali predstavnici duhov-nog, javnog i politi~kog `ivotaSemberije, a u Domu kulture ot-vorena je i izlo`ba starih fo-tografija koje je Radomir do sa-da prikupio u svom selu.
T.S.N.
HOBI JEDNOG PENZIONERA
PJESNIK IHRONI^AR SVOGZAVI^AJAPenzioner Radomir Peri} skupqa starefotografije i predmete u svom selu,li i pi{e pjesme o wemu. Rodnom selu
posvetio je i jednu poemu...
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 20/24
^ITUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.20
I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 11 5 5 .. 00 44 .. 22 00 00 99 .. DD OO 22 99 .. 00 44 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..
R O \ E N I OD 15 .04 .2009 .DO 29 .04 .2009 . GOD.
UMRLI OD 15.04.2009.DO 29.04.2009.GOD.
V J E N ^ A N I OD 15.04.2009.DO 29.04.2009.GOD.
Ildeniz Selma, k}i Erdogana i Almire, Vidovi} Petrovi} Ste-lla, k}i Gojka i Zorice, Trifkovi} Ru`ica, k}i An|elka i Jele-ne, Bo{wak Vuk, sin Radovana i Jadranke, Risti} Lazar, sin Davo-ra i Milenke, Ha{imovi} Giovanna, k}i Jasmine, Stojanovi} Teo-dora, k}i Miladinka i Darie, Lazarevi} Lana, k}i Predraga iSlavice, Sko~o Sara, k}i Slobodana i Nede, Ristovi} Ivana, k}iDarka i Rade, Diki} Isidora, k}i Bojana i Marijane, Teji} Niko-lina, k}i Nikole i Andrijane, Jovi} Andrea, k}i Andrije i \uke,Peri} Borislava, k}i Vladimira i Mare, \oki} Ivana, k}i Ra-denka i Mirele, Koprivica Milo{, sin Slavi{e i Veliborke,Despotovi} Ivana, k}i Miroslava i Zorice, Tadi} Sergej, sin Ra-di{e i Nevene, Savi} Awa, k}i Aleksandra i Danijele, Savi}Marko, sin Dalibora i Sla|ane, Bori} Bo`ana, k}i Borka i Slav-ke, Solakovi} Vuk, sin Igora i Ane, Gavrilovi} Mihailo, sin@eqka i Ane, Jovanovi} Luka, sin Miodraga i Jelene, Radovano-vi} Stefan, sin Dragana i Milene, [ovi} Tomo, sin Predraga iMirjane, Mihajlovi} Jovana, k}i Nenada i Renate, Luki} \or|e,sin Radi{e i Stanislavke, \o{anovi} David, sin \or|a i Mari- je, Luki} Andrej, sin Slavi{e i Milice, \uri} Nikola, sin Smi-
qana i Ivane, Stojiqkovi} Bojan, sin Igora i Dijane, Krsti} Lu-ka, sin Raje i Zorice, Mi}i} Anastasija, k}i Mihajila i Natalije,Jefti} Mihajlo i \or|e, sinovi Darka i Sawe, Peri} Nemawa,sin Mileta i Vesne, Majnovi} Mihajlo, sin Radislava i @eqke,Todorovi} Leontina, k}i Perice i Sandre, Adanali} Amel, sinNamika i Amele, Cerovik Medina, k}i Rasima i Seribane, Mili}David, sin Ivana i Aleksandre, Gavri} @ivana, k}i Stanislava iVile, Musi} Jasmina, k}i Samira i Azemine, Ha{imovi} Emilio,sin Daniela i Fate.
Biberovi} Fa}o i Omerovi} Samanta, Male{evi} Vladimir iJugovi} \ur|ija, A}imovi} Qubo i Jovanovi} Slavica, Div~i}Slaven i Kubatlija Sla|ana, Kova~evi} Qubinko i Cvjetkovi}Daliborka, Jankovi} Dalibor i \oki} Nada, Anti} Miqan i La-zi} Marijana.
Kosovka Suboti}, ro|. 1926, Milka \oki}, ro|. 1940, Milan Jawi-~i}, ro|. 1947, Mara Nikoli}, ro|. 1923, Ismeta Ja{arevi}, ro|.
1928, Malina ]uri}, ro|. 1941, Milorad [u{qik, ro|. 1934, Bosi-qka Anti} ro|. 1927, Qubo Jovanovi} ro|. 1941, Marija Stevi},ro|. 1931, Ivanka Maksimovi}, ro|. 1938. Bo`idar Mari}, ro|.1940, Ilinka Simi}, ro|. 1922, Spasenija Majstorovi}, ro|. 1921,Simika Ostoji}, ro|. 1923, Persa Gavri}, ro|. 1931, @ivan Lazi},ro|. 1930, Savka Lazi}, ro|. 1949, Boro Petrovi} ro|. 1940, JovoMarkovi} ro|. 1938, Cvija Te{unovi}, Borisav Eri}, ro|. 1929,Cvijeta Lazi}, ro|. 1939, \or|o Drakula, ro|. 1936, Petar Marko-vi}, ro|. 1932, Borka Srdija, ro|. 1952, Grozda Lazarevi}, ro|.1936, Stojanka Vojnovi}, ro|. 1913, Sre}ko Kova~evi}, ro|. 1938,Dervi{a Kastrati, ro|. 1927, An|elija Mitrovi}, ro|. 1941, Ne-|eqko Simiki}, ro|. 1950, Danica Milo{evi}, ro|. 1933, VericaBaji}, ro|. 1934. godine.
MARKA KRSTI]AS po{tovawem i lijepim
sje}awem
MILENKO, MILA,ANDRIJANA i MARINA
RADMILAPETROVI]03.05.2007-03.05.2009.
Draga moja Rado,evo pro|o{e dvije
najte`e godine u mom`ivotu kako samostao bez Tebe.
Te{ko se navikavamna samo}u,
ali se tje{im da sistalno sa mnom umislima i u snu.
Nikada Te ne}uzaboraviti!
Uvijek tvojSTOJAN
Mijewam stan u Sarajevu zamawu ku}u u Bijeqini sa ve}im
placem i urednim papirima.!: 061/947-321
*****Prodajem povoqno polovne
stvari iz stana.!: 061/947-321*****
Mijewam dvosoban stan uBijeqini za mawi stan u
Bijeqini uz doplatu.
!: 061/947-321*****
Izdajem namje{ten jednosobanstan u Ulici Kraqa Dragutina
br. 129 (Pet jezera).!: 066/604-713, 066/250-136
*****Izdajem apartmane i sobe nasamoj obali mora sa privatnompla`om, Herceg Novi, Bao{i}.
!: 00382/31 374 08300382/69 449 663
Dana drugog maja 2009. godine navr{ava seosam godina od smrti na{eg dragog
Mnogo je lijepih uspomenada te vje~no pamtimo,
da o tebi s ponosom pri~amoi da te nikada ne zaboravimo.
Supruga LEN^E, sin MIROSLAV,k}erka IRENA sa porodicom,
brat ZORAN, snaja MIRAi brati}i ALEKSANDAR,
MLADEN i VLADAN
CVJETKA XUVI]A-]E]E
Dana tre}eg maja 2009.godine navr{ava se ~etiri
godine od prerane smrti
MARKA KRSTI]A
Uvijek te se rado sje}amo!
PORODICA GAJI]IZCRWELOVA
MILETA ILI]A1958-1992.
Sve ove godine ne mogu daubla`e prazninu i
tugu za tobom.
Tvoja sestra
Dana tre}eg maja 2009.godine navr{ava se ~etiri
godine od prerane smrti
RADINKA24.04.1959-24.04.2009.
Bili smo mali kada smo ostali bez mamine qubavi i we`nosti,ali zahvaquju}i tatinoj plemenitosti i po`rtvovanostiroditeqska qubav nas je stalno okru`ivala.
Ponosni {to smo va{i, uzajamno se ~uvamo i volimo, kakou danima djetiwstva i mladosti, tako i sada.
Sin MIODRAG i k}erka MIRA
POMEN na 24. aprilNA[I DRAGI RODITEQI
DU[AN10.09.1998-24.04.2009.
KA^AREVI]
MILICA
SUDAR MANOJLOVI]
23.04.2001-23.04.2009.
S tobom je oti{lomnogo toga lijepog
Lazo, QiqanaBiqana,
Predrag i Jovana
PRO MEMORIA
Dana sedmog maja 2009.godine navr{ava se 17
godina od tragi~ne smrti
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 21/24
SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 21
Direktor055 773 360
w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net
Marketing055 771 520
SportFUDBALERI RADNIKA U FINALU KUPA RS IGRAJU SA BORCEM IZ BAWA LUKE
Eliminacijom ekipe Borcaiz [amca u polufinaluKupa RS (0:0. 3:1) fudba-leri Radnika plasirali
u se u finale u kome ih o~ekujepremijerliga{ Borac iz Bawa Lu-ke koji je iz daqeg takmi~ewa izba-cio Sutjesku iz Fo~e boqim izvo-|ewem penala, po{to su obje utak-mice zavr{ene bez golova. Nakonplasmana u finale nacionalnogKupa, u Radniku postoji `eqa da seu finalnom obra~unu odigraju dvijeutakmice i da svojim navija~ima,nakon du`eg vremena, prirede fud-balski spektakl. Pogotovo {to biBorac, ako fudbalska "vlada" done-e odluku da se igra jedna finalna
utakmica u Bawa Luci, bio u privi-legovanom polo`aju.
- Moja `eqa, kao i svih igra~a,je da sa Borcem odigramo
u Bijeqini, a motivi susportske prirode.Zana-
Radnika i qubiteqe fudba-u Semberiji to bi bio istinski
do`ivqaj, a za na{u eki-koja je jo{ uvijek u stvarawu,
da se na jednoj takvoj utakmi-u pravom svjetlu predstavi navi-
ka`e {ef stru~nog {taba
Nikola Bala.Sekretar Radnika Slobodan
\or|i}, koji je ujedno i ~lanIzvr{nog odbora Fudbalskog save-za RS, ka`e da }e fudbalska "vla-da" donijeti kona~nu odluku o tome.
- Ja }u u ime Radnika i qubiteqafudbala u Semberiji tra`iti da seigraju dvije utakmice. Nemam ni{-ta protiv da se prvime~ igra u Bi-jeqini, a revan{ u BawaLuci, alibi nam bilo bitno da ugostimo
Borac i brojne fudbalske radnikekoji bi do{li na ovu utakmicu. Vje-rujem da bi qubiteqi fudbala izSemberije, kao i navija~i Borca,dobro popunili tribine Gradskogstadiona, jer bi to, za na{e uslove,bila velika utakmica. Uvjeren samda bi smo bili dobri doma}ini, ka-`e \or|i}.
Za sada, ne postoje utvr|ena prav-ila o odigravawu finala nacional-nog Kupa, a praksa je od slu~aja doslu~aja razli~ita. Prije dvije godi-ne kada su u finalu bili Radnik iModri~a Maksima igrana je jednautakmica na neutralnom terenu uTesli}u. Pro{le godine finalnautakmica izme|u Borca i Slavijeigrana je u Bawa Luci, a trijumfo-vala je Slavija i osvojila peharKupa RS.
- Mi smo spremni da organizujemofinalnu utakmicu Kupa RS. Napotezu je Izvr{ni odbor Fudbals-kog saveza RS. O~ekujemo da }eimatirazumijevawa zana{u`equida semberskim qubiteqima fud-bala omogu}iti da budu u~esnicitakvog fudbalskog doga|aja, ka`edirektor Radnika Dragan Jevti}.
T.N.
@ELE UTAKMICU U BIJEQINI
MAKSIMALAN U^INAK BOKSERA RADNIKA PROTIV VOGO[]E
Ume~u ~etvrtog kola Pre-mijer lige BiH bokseriRadnika savladali su samaksimalnih 16:0 ekipu
Vogo{}e kojoj je ovo bilo prvo gos-ovawe na bijeqinskom ringu. Gos-i nisu imali predstavnike u dvije
kategorije, pa je Radnik i prije po-~etka me~a imao vo|stvo od 4:0.Bokseri Vogo{}e koji su iza{luina ring nisu mogli da se ravnoprav-no suprotstave doma}im borcima,pa je maksimalan trijumf ekipeRadnika bio logi~an rezultat ono-a {to se moglo vidjeti u dvorani
O[ "Knez Ivo od Semberije".- O~ekivali smo ja~i sastav Vo-
koja u svojoj ekipi ima triIzgleda da nas se
pla{e jer je u prethodnom kolupredao me~ bez borbe
da nije n doputovao u Bijeqi-Zbog toga najvi{e trpi na{a
koja se u`eqela kvalitet-boksa. Nakon dosada{weg dije-
{ampionata jasno je da postojedva kluba koja }e se boriti za
titulu i to Radnik iiz Bawa Luke. Na{a`eqa
da odbranimo {ampionsku titu-a dio dogovora na pitawe da li
}emo u tome uspjeti da}eme~ izme-|u nas i Bawalu~ana koji je na ras-poredu u petom kolu {ampionata,ka`e trener Radnika MilenkoTomi}.
Bijeqinci se nalaze na vrhu ta-bele sa osam bodova iz ~etiri me~a,dok je Slavija na drugom mjestu ta-ko|e sa stopostotnim u~inkom, alisa me~om mawe od Radnika. T.N.
GOSTI BEZ MUNICIJE
RADNIK - VOGO[]A 16:0DVORANA: O[ "Knez Ivo od Semberije", gledalaca: 300, vrhovni sudi-ja: Du{ko Nari} (Tuzla), bodovne sudije: Nexad Mari} (Zenica) iBo`idar Pejakovi} (Bawa Luka), dlegat: Nusret Zuko (Zenica).Tehni~ki rezultati: 57 kg: Ru{idi - Zahirovi} 2:0, 60 kg: Haxihajdi} -
Sa~i} 2:0, 64 kg: D. Vidi} - ^olak 2:0, 69 kg: V. Vidi} - Jahi} 2:0, 75 kg:Mitrovi} - Alimanovi} 2:0, 81 kg: Simeunovi} 2:0 (bez borbe), 91 kg:Mujagi} 2:0 (bez borbe), + 91 kg: Simi} - Sorbu~ 2:0.
KO[ARKA[I RADNIKA STALIU POLUFINALU PLEJ-OFA
K
o{arka{i Rad-nika eliminisa-ni su u polufi-nalu plej-ofa
{ampionata RS po{to su utre}oj utakmici pora`eniu Fo~i od doma}e Sutjeskerezultatom 82:76. Na tajna~in Sutjeska je opravda-la prvo mjesto iz liga{kogdijela sezone po{to je podrugi put u polufinalnojseriji bila boqa od Radni-ka i stekla priliku da sesa Bratuncem bori za titu-lu prvaka i ulazak u Pre-mijer ligu BiH. U prvojutakmici Sutjeska je sav-ladala Bijeqince sa 75:61,a u revan{u Radnik je biobiqi rezultatom 76:60.
- Sutjeska je zaslu`enoslavila, a za takav ishodmi smo iskqu~ivi krivci,jernismo realiozovali ne-ke kontre i proma{ivalismo slobodna bacawa uva`nim ttrenucima. Kadasmo ih stigli na 73:73 od-mah smo primili trojku, azatim proma{ilidva baca-wa. U me~ smo u{li ner-vozno ito je presudilo, re-kao je po zavr{etku utak-mice trener Radnika IgorMihajlovi}.
Na drugoj strani, u ekipiSutjeske bili su sre}nizbog trijumfa.
- Vodili smo tokom ci-jele utakmice, ali su nastrojkama stigli u ~etvr-tom periodu. Tri minutaprije kraja Radnik je izjed-na~io, ali smoponovo oti-{li na plus sedam i takopriveli me~ kraju. Radnikje dobra ekipa, a mi smoopravdali ulogufavorita,rije~i su trenera Sutjeske
Qubi{e Kova~evi}a.Poraz u Fo~i ozna~io je
kraj sezone za seniorskuekipu koja }e biti na odmo-ru do prvomajskih prazni-
ka, a nakon toga na progra-mu su redovni treninzi svedo 1. jula kad }e svi klups-ki pogoni oti}i na qetnupauzu.
U tom periodu mladitrener Igor Mihajlovi}}e imati priliku da ode nastru~no usavr{avawe uCrvenu zvezdu kod trofe-
jnog stru~wakaSvetislavaPe{i}a.
T.N.
PALI U MAJSTORICI
U prvoj utakmicifinalne serijeBratunac jesavladao ekipuSutjske u Fo~i saminimalnih 73:72 ito nakon produ`etkaod pet minuta po{toje u regularnih 40minuta utakmicazavr{ena rezul-
tatom 65:65. Na taj na~in Bra-
tunac ima prilikuda trijumfom u re-
van{u na svom par-
ketu do|e do drugogtrijumfa koji bi muomogu}io osvajawe{ampinske tituleRepublike Srpske iplasman u Premijerligu BiH.
POBJEDABRATUNCAU FO^I
DraganJefti}
IgorMihajlovi}
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 22/24
SPORT SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.22
Pogotkom Du{ka Ra{evi}a u 18.minutu Sutjeska je sa minimalni1:0 savladala u Fo~i ekipu Rad-nika u utakmici 23. kola {ampi-
onata Republike Srpske u fudbalu. Jedini po-godak fudbaler doma}e ekipe postigao jeudarcem po zemqi sa ivice {esnaesterca na-kon povratne lopte koju mu je uputio Mumi-novi}.
Radnik je u Fo~u otputovao sa `eqom da dase nadigrava sa doma}om ekipom i poku{ado}i do povoqnog rezultata. Rano vo|stvoSutjeske donekle je poremetilo planiovegostiju koju su, u otvorenoj igri, stvorilinekoliko povoqnih prilika, ali ih napada~i,na`alost, nisu iskoristili. Nedostajalo je isportske sre}e, po{to je Filip Vuji} u 54.minutu, umjesto mre`e, pogodio pre~ku neka-da{weg golmana Radnika, a sada Sutjeske,Bori{e Bodiroge.
- ^estitam doma}inu na pobjedi, mada smo imi imali svoje prilike. Mislim da su gledao-
ci zadovoqni prikazanom igrom s objestrane,jer semi na ovojutakmici nismo branili, a dopovoqnog rezultata poku{ali smo da do|emokroz napada~ku igru. Sa malo vi{e sportskesre}e i koncentracije u {esnaestercu doma-}inamogli smoostati nepora`eni, ka`e {efstru~nog {taba Radnika Nikola Bala.
Po{to je vode}i Rudar Prijedor do`ivioprvi poraz u ovoj sezoni i to na gostovawu uVojkovi}ima protiv Famosa (0:2) razlika iz-me|u lidera na tabeli i Radnika ostala je ~e-tiri boda, tako da Bijeqinci jo{ uvijek imaju{ansu da se bore za titulu. Me|utim, potreb-no je da uz pobjede na doma}em terenu osvajajubodove i u gostima, kako su to u~inili u prvadva proqetna kola u Novom Gradu i Tesli}u.
U prethodnom kolu izabranici Nikole Ba-le savladali su pred svojim navija~ima Jedin-stvo iz Br~kog sa 1:0 (strijelac Marinkovi} u82. minutu), a u idu}em kolu koje se igra u su-botu u Bijeqini gostuje Mladost iz Gacka.
- Realno je da protivMladosti osvojimo svatri boda. Ne}e biti lako, jer sve ekipe kojedolaze u Bijeqinu igraju zatvorenu varijantutako da je te{ko do}i do protivni~ke mre`e.Ipak, vjerujemda }emonastaviti seriju pobje-da na doma}em terenu, tvrdi Cvijetin Pavi}.
FUDBALERI RADNIKA NEUSPJE[NINA GOSTOVAWU U FO^I
MAT OD
DU[KARA[EVI]A
SUTJESKA - RADNIK 1:0STRIJELAC: 1:0 Ra{evi} (18), stadion:Gradski, gledalaca: 700, sudija: DraganMejaki} (Bawa Luka), pomo}nici: RodoqubTopi} (^elinac) i @eqko Dragojevi} (BawaLuka), delegat: Du{ko Kojovi} (Trebiwe), `utikartoni: Limi}, Wegu{, Cicovi}, Muminovi},Drakul, Ra{evi}, Mihajlovi}, Rajak(Sutjeska), Ga{evi}, Nikoli} (Radnik).Igra~ utakmice: Du{ko Ra{evi} (Sutjeska).SUTJESKA: Bodiroga, Simi}, Ivi} (od 71.Radovi}), Limi}, Wegu{, Cicovi} (od 90.
Rajak), Muminovi}, Drakul, Mileti} (od 46.Matovi}), Ra{evi}, Mihajlovi}. Trener ObrenVuki~evi}.RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Mitrovi},Jevti}, Ga{evi}, Gavrilovi}, Pavi} (od 70.\uri}), Nikoli}, Su{i} (od 78. Jefti}), Vuji},Marinkovi}. Trener Nikola Bala.
VELIKI JUBILEJ PROLETERA IZ DVOROVA
Fudbalski klub Proleter izDvorova, jedan od najorgani-zovanijih sportskih kolek-tiva u Semberiji, slavi u ov-
oj godini rijedak jubilej - osamdeset go-dina postojawa i uspje{nog rada.
U sklopu obiqe`avawa tog jubileja usrijedu (29. april) je na stadionu Pro-letera odigrana prijateqska fudbals-ka utakmica izme|u ekipe doma}ina ireprezentacije Fudbalskog saveza Re-
publike Srpske (mla|e kategorije, go-di{te 1995. i mla|i). Nakon te utakmi-ce selekcija FS RS putuje za Beogradgdje }e u~estvovati na tradicionalnomturniru mla|ih kategorija.
- Ponosni smo na veliki jubilej na-{egkluba, ni mnogo bogatije sredine imo}niji klubovi nisu u prilici da sepohvale takodugom tradicijom kao{toje ima na{ Proleter. Oduvijek smo ga-jili sportske i prijateqske odnose sa
svim klubovima, a ve} decenijama pos-ve}ujemo veliku pa`wu radu sa mla|imkategorijama po ~emu smo poznati i na{irim prostorima. To je i najva`nijirazlog {to imamo stabilan klubi sta-bilne takmi~arske rezultate. I u sa-da{wem prvom timu imamo nekolikotalentovanih mladihfudbalera kojisuponikli u Proleteru i na to smoponos-ni, ka`e Sini{a Simeunovi}, pred-sjednik ovog kluba. T.N.
OSAM DECENIJA FUDBALA
PRVA LIGA RS ZARUKOMETA[ICE
BODPROTIV DOBOJA
Rukometa{ice Radnikaosvojile su bod igra-
ju}i protiv ekipe Do-boja pred svojim navi-
ja~ima. Rezultatska neizvjes-nost vladala je od po~etka dokraja utakmice, pa je nerije{enrezultat i najpravedniji ishodovog me~a.
RADNIK 25DOBOJ 25DVORANA: Gimnazije "FilipVi{wi}", gledalaca: 50, sudi-
je: Mijo Banovi} i SlobodanPopovi} (oba iz Zvornika),sedmerci: Radnik 3 (1), Doboj5 (2), iskqu~ewa. Radnikosam, Doboj osam minuta.
RADNIK: Varaga, Jawi} 5,Dabi} 1, Krsti} 10, Xino,Trifkovi},Vla~i} 6,Ra~anovi}, \ukanovi} 3,Tanasi}, Markovi},Jovanovi}, Milo{evi}.Trener Milivoje Trifkovi}.
DOBOJ: Bajrami, L. Polugi},S. Polugi} 1, Mujkanovi} 5,Filipovi} 13, Paji},Mili~evi} 2, Igwi} 4,Bjelo{evi}, To{i}. TrenerGoran Stoji}.
DRUGA FUDBALSKA LIGA RS, GRUPA ,,ISTOK,,
Nakon serijeod ~etiriu z a s t o p n epobjede, Pod-
riwe iz Jawe se nalazina tre}oj poziciji pr-venstvene tabele sa sa-mo dva boda mawe od vo-de}eg Napretka iz Do-weg [epka i bodom mi-nusa iza drugoplasiraneRomanije iz Pala.
U utakmici 23. kolaPodriwe je pred svojimnavija~ima ubjedqivo(3:0) slavilo protiv Lo-komotive iz Br~kog. St-rijelci su biliSajtano-vi}u 34. Gruji~i} u 75. iBe{i} u 85. minutu ioni su svojim golovimaomogu}ili da se Podri-we ukqu~i u borbu zatitulu. Na ruku ekipi izJawe i{ao je i rezultatderbi utakmice u Do-wem [epku u kojoj jeNapredak sa minimal-nih 1:0 savladao do ovogkola vode}u Romaniju.
Prethodni vikend bio je uspje{an i sa Jedin-stvo iz Broca koje je os-vojilo sva tri boda na
gostovawu kod Rudara uUgqeviku. Jedinstvo jegolovima Piva~a u 22.Petri~evi}a u 34. i Krs-ti}a u 43. minutu povelosa 3:0, a Rudar je prekoStjepanovi}a u 45. i Mi-roslava \ur|evi}a u 54.minutu uspio samo daubla`i poraz. Gorica izPu~ila bila je u ovomkolu slobodna, a porazesu do`ivjeli Proleteriz Dvorova na gostovawuu Vlasenici (0:2) i Mla-dost iz Velike Obarskeprotiv imewaka u Roga-tici (1:2).
Podriwe ima 43 bodai nalazi se na tre}oj po-ziciji, Proleter je petisa 36 bodova, a Mladost(VO) je {esta sa bodom
mawe. Jedinstvo je sa-kupilo 31 bod i nalazise na sedmoj poziciji,dok je Gorica osma sa 29bodova.
Idu}eg vikenda narasporedu su utakmice24. kola, a derbi se igrau Dvorovima gdje Prole-ter do~ekuje ekipu Pod-riwa iz Jawe. Zanim-qivo }e biti i u Veli-koj Obarskoj gdje je Mla-dost doma}in Rudaru izUgqevika koji se gr~e-vito bori za opstanak udrugoliga{kom dru{-tvu. Jedinstvo je do-ma}in Mili}ima, a Go-rica gostuje u Tr{i}ugdje se sastaje sa ekipomPodriwa.
T.N.
AsmirAvduki}
PODRIWE SEBORI ZA VRH
TrenerPodriwaMirsadAlajbegovi}
8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]
http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 23/24
ZANIMQIVOSTISEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 23
T
radicionalnim takmi-~ewem za najqep{ei{arano i najtvr|e va-skr{we jaje, osamnaes-
om po redu "Jajarijadom", defi-eom fijakera i motociklista,e nastupom etno i folklornihrupa, u nedjequ 19. aprila na
Trgu Petra Prvog Kara|or|evi-a u Bijeqini obiqe`en je naj-
radosniji hri{}anski praznikVaskrs. Centar za kulturu "Sem-berija", Kowi~ki klub "Sembe-rija", Moto klub "Qeqen~a",predstavnici Srpske radikalnestranke ,,Dr Vojislav [e{eq’’,Turisti~ke organizacija Bije-qine, te Svetosavska omladins-ka zajednica, uprili~ili su pri-godan program u sklopu obiqe-
`avawa vaskr{wih praznika.U takmi~ewu za najtvr|e jaje, u
konkurenciji od vi{e desetinau~esnika, pobijedila je ~etvoro-godi{wa An|ela Nikoli} izBeograda, a specijalni `iri do-dijelio je malom Nikoli Blago-jevi}u nov~anu nagradu za naj-qep{e i{arano jaje.
Nagradu je uru~io na~elnik
na{e op{tine Mi}o Mi}i}, aNikolin otac Milo{ nagradu jeuru~io Udru`ewu Trojeru~icakoje u sklopu svojih aktivnostibrine o djeci sa posebnim potre-bama.
Dok su fijakeristi okupqeneroditeqe i djecu besplatno vo-zili po gradskom trgu, motocik-listi su prigodne vaskr{we
paketi}e, dar Centra za kulturu,podijelili djeci koja se trenut-no lije~e na Dje~ijem odjeqewubijeqinske bolnice.
U muzi~kom dijelu programanastupili su etno-grupa "Ve-ronika" iz Zvornika i Srpskokulturno-umjetno~ko dru{tvo"Semberija" iz Bijeqine.
M.E.
VASKR[WA PROMENADA
Uorganizaciji Direkcije"Mis BiH za Mis svije-ta", u Domu omladine uBijeqini izabrana no-
va mis Semberije. Za najqep{udjevojku izabrana je Mirjana Mi-lovanovi}, sedamnaestogodi{wa-kiwa, u~enica tre}eg razreda Po-qoprivredno - medicinske {koleu Bijeqini - smjer farmaceutskitehni~ar.
- Odu{evqena sam, pomalo i iz-nena|ena, ali dobro se osje}amna-kon izbora za najqep{u djevojkuSemberije. Imala sam nesebi~nupodr{ku majke i sestre, a ~estit-ke od mojih prijateqa i drugaraneprekidno sti`u. Nikada ranijenisam u~estvovala na sli~nim iz-borima ili manifestacijama mo-de i qepote. Ovo je bilo prvi puti sre}no za mene. Ne znam kako }ese stvari daqe odvijati, nikakvihplanova trenutno nemam, osim{kolskih obaveza. O~ekuje mekasting drugog maja u Bawaluci, aza daqe }emo vidjeti, ka`e Mir-jana, koja je, osim pobjedni~kelente, za nagradu dobila zlatnisat, umjetni~ku sliku i cvije}e.Za prvu pratiqu na izboru za
Mis Semberije izabrana je stu-dentkiwa Lenka ^asar, dok je zadrugu pratiqu izabrana student-kiwa SlavicaTe{endi}.
- U finalu je bilo 13 djevojaka,od ukupno wih dvadesetak kolikoih je u~estvovalo na dva kastinga.Za mis {arma izabrana je Ama-lija Mr|enovi}, za mis fotoge-ni~nosti Jovana Todi}, ka`e Ta-mara Simi}, koja je u ime Di-rekcije "Mis BiH za Mis svijeta"organizovala izbor za najqep{udjevojku u Semberiji.
E.S.N.
SA IZBORA ZA MIS SEMBERIJE
MIRJANA NAJQEP[A