VELEUILITE NIKOLA TESLA U GOSPIU

PROMETNI ODJEL

Struni studij Cestovnog prometa

GLOBALIZACIJA

Seminarski rad

Predmet: Dravno i politiko ureenje RH

Mentor: dr. sc. Vlatka Rui

Student: Nikola Martinovi

Matini broj studenta:2961000373/11

Gospi, svibanj 2014.

SADRAJ 1. UVOD ................................................................................................................................................... 3

2. GLOBALIZACIJA .................................................................................................................................... 4

2.1. POJAM I ZNAAJKE GLOBALIZACIJE .............................................................................................. 4

2.2. UZROCI I POSLJEDICE GLOBALIZACIJE .......................................................................................... 4

2.3. POZITIVNI I NEGATIVNI UINCI GLOBALIZACIJE ........................................................................... 5

2.4. DIMENZIJE GLOBALIZACIJE ........................................................................................................... 5

3. Proces globalizacije.............................................................................................................................. 7

4. Ekonomska globalizacija ...................................................................................................................... 8

5. GLOBALIZACIJA I ZAPOSLENOST .......................................................................................................... 8

6. GLOBALIZACIJA I NEZAPOSLENOST ..................................................................................................... 9

7. UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA PRODUKTIVNOST ................................................................................. 11

8. ZAKLJUAK ......................................................................................................................................... 13

LITERATURA ........................................................................................................................................... 14

3

1. UVOD

U ovom seminaru govori se o razvoju procesa globalizacije, samom znaenju pojma kao i utjecajima globalizacije na svjetsko gospodarstvo, politiku i svjetsku zajednicu openito. Istaknuto je da globalizacija ima i negativne i pozitivne aspekte, ali da svakako donosi znaajne promjene. Globalizacija je suvie kompliciran fenomen da bi ga se moglo tumaiti samo pozitivno ili negativno

2. GLOBALIZACIJA

1Globalizacija je svjetski proces koji nezaustavljivo napreduje a zemlje koje su mu se pokuale oduprijeti imale su usporeni rast. Stvara se novi globalni ekonomski poredak, koji rui negdanje koncepcije nacionalnog gospodarstva, u kome su ekonomski ciljevi bili diktirani lokalnim kriterijima. Prilagodbe negdanjih politika i strukture gospodarstva, koje su nastale na nacionalnom naelima, sada se moraju prilagoditi sagledavanju novih globalnih komparativnih prednosti.

2.1. POJAM I ZNAAJKE GLOBALIZACIJE

Pojam globalizacije moe se shvatiti i definirati na razliite, ponekad i kontradiktorne naine. Globalizacija je proces gospodarskog, politikog, socijalnog i kulturnog djelovanja na nadnacionalnom nivou, proces koji na globalnoj razini mijenja ustaljene politike, gospodarske, socijalne i kulturne odnose. Bitna determinanta ovog procesa je tehnoloki razvoj koji omoguuje prostorno i vremensko smanjivanje svijeta. Globalizacija se ogledava kao:

Svekoliko gospodarsko, tehnologijsko, informacijsko, politiko i kulturno povezivanje svijeta u cjelinu uz potporu novih informatikih tehnologija. Najvea ekonomska i drutvena promjena jo od industrijske revolucije Ali je ujedno i proces porasta veza izmeu drutava i problema te pokretanje snaga svjetskog trita i ekonomsko slabljenje drava Valja istaknuti i da je ona proces kojim se intenzivira konkurentnost na tritu

2.2. UZROCI I POSLJEDICE GLOBALIZACIJE

Uzroci: tehnologija, trokovi transporta i brzina, kraj Hladnog rata, globalni problemi(klima, migracije,...) i liberalizacija. Posljedice: erozije nacionalne drave, drutveni otpad, jaz izmeu bogatih i siromanih, unitavanje ivotne okoline. 1 http://www.utoronto.ca/cis/working_papers/2000O1.pdf

5

2.3. POZITIVNI I NEGATIVNI UINCI GLOBALIZACIJE

2Globalizacija garantira demokratsku kontrolu od strane graana, doputajui da na institucije vre utjecaj i oni koji nemaju ekonomsku mo te definira koritenje svjetskih prirodnih bogatstava vodei rauna o potrebama svih ljudi dananjice, a nadasve buduih generacija. Ona kao i svaki drugi proces ima svoje pozitivne i negativne uinke na pojedince, poduzea, drave i nadnacionalne institucije.

Pozitivni uinci globalizacije: Laki pristup i dostupnost svijeta u najirem smislu te rijei Laki pristup informacijama, znanjima, zemljama, kulturama, tehnologijama Ubrzanje svjetskog gospodarskog razvoja

Negativni uinci globalizacije: Uniformiranje ukusa, obiaja, navika, pa i svojevrsna opa amerikanizacija lokalnih i nacionalnih kultura produbljenje razlika izmeu bogatih i siromanih

2.4. DIMENZIJE GLOBALIZACIJE

Razliite dimenzije prave presjeke razliitih veliina s "globalizacijom". Veoma je bitno da se utvrdi to sve spada u globalizaciju i da ekonomski procesi nisu jedini. Dimenzije globalizacije: Gospodarska Tehnoloka

Informacijska Politika

Kulturna

Demografska

Gospodarska dimenzija

2 http://www.diskrepancija.org/casopis/2br/radovi/domisljanovic.html

Porast trgovine, direktno investiranje, globalizacija financijskog trita, integrirana proizvodnja, transnacionalna poduzea, kraj nacionalnih ekonomija. Globalizacija je donijela ubrzanje gospodarskog razvoja svijeta. Svijet se u drugoj polovici 20. stoljea razvijao bre nego ikad u svojoj povijesti. Svjetski proizvod poveao se izmeu 1950. i 1980. godine za 4 puta (to daje godinju stopu rasta od 3,9%)

Tehnoloka dimenzija Tehnoloke dimenzije globalizacije relativiziraju prostor i vrijeme, proizvode uz fiziki i virtualni prostor.

Tranzicija od hijerarhije prema mrei. Uz prostor mjesta stvara se prostor tijekova odnosno mreni prostor.

Kulturalna dimenzija Produkcije iz Hollywooda se mogu vidjeti irom svijeta, prisutna je "amerikanizacija" kulture, ali zbog toga ne nestaju lokalne i regionalne kulture.

Politika dimenzija Politika koja je i dalje organizirana teritorijalno u okviru nacionalnih drava povlaci se pred porastom globalno organizirane ekonomije.

Informacijska dimenzija Podrazumijeva slobodan tok informacija od izvora do odredita, te efikasno koritenje i upravljanje istima. U dananjici su upravo one glavni izvor konkurentske prednosti i vodstva.

Demografska dimenzija Demografsku dimenziju ine migracije, starenje stanovnitva te openito populacijske trendove.

7

3. Proces globalizacije

Proces globalizacije poinje industrijskom revolucijom i kapitalistikim nainom proizvodnje, iji je cilj stjecanje i poveanje profita. Profit se moe poveati uz brz rast proizvodnje od trokova za isti nivo proizvodnje. Industrijska revolucija i tehnoloki napredak smanjivali su trokove proizvodnje i omoguavali stvaranje novih proizvoda, prije potpuno nepoznatih. Proces globalizacije potaknut je osobito tehnolokim napretkom u telekomunikacijama i transportu, a kraj 20Otog stoljea donio je informatiku tehnologiju. Ekonomski gledano, moe se rei da su uzroci i poticaji globalizacije kapitalistiki nain proizvodnje, tehnoloki napredak i meunarodna regulacija. U globalnoj se privredi faktori proizvodnje, prirod ni resursi, kapital, tehnologija, rad, informacija kao i dobra i usluge slobodno kreu svijetom. pekulanti zarauju prebacujui navedene faktore s mjesta gdje su jeftinija na mjesta gdje su skuplja, a proizvoai lociraju svoje pogone tamo gdje je to najjeftinije u nerazvijene zemlje. Domae trite vie ne postoji, ono je dio jedinstvenog globalnog trita. Globalizaciju karakterizira sve vea meuovisnost nacionalnih ekonomija sa svjetskom privredom. Zemlje u svijetu su povezane u multidimenzionalnu mreu ekonomskih, socijalnih, i politikih veza. Osnovni cilj globalizacije je profit, zatim osvajanje novih trita, pronalazak novih trita, pronalazak novih i jeftinijih sirovina, smanjenje rizika u poslovanju, uklanjanje ili ograniavanje konkurencije i dominacije svjetskom razmjenom od strane nerazvijenih svjetskih zemalja. Pretpostavka svjetske povezanost i se zasniva na tezi koju su nametnule razvijene zemlje da se dalji racionalni razvoj privrede moe ostvariti na osnovu otrijih kriterija poslovanja i gdje su velike multinacionalne kompanije osnova i nosioci povezivanja. Uslov za globalizaciju je internacionalizacija svjetske proizvodnje i trgovine.

Povezanost velikog biznisa, vlada, regionalnih i meunarodnih institucija u stvaranju povoljnih okolnosti za globalizaciju nije sluajnost. Ono ima povijesne korijene u kolonijalizaciji, otuda su dominantne snage bazirane na Zapadu. Ipak, bilo bi pogreno dananju globalizaciju opisati kao repliku zapadnog kolonijalnog iskustva, jer je jedan od centara moi u Japanu. Izrastaju i drugi centri kontrole u sjeveroistonoj i jugoistonoj Aziji.

4. Ekonomska globalizacija

3Pod djelovanjem trinih zakona, meunarodnih ekonomskih organizacija i ustanova, te meunarodnih multinacionalnih kompanija, sa snanim poticajima kroz razvoj tehnologije u oblasti informatike i komunikacija, provodi se ekonomska globalizacija kao jedan prirodan i nuan proces rasta meunarodnih tokova roba i kapitala. Ako ekonomsku globalizaciju shvatimo u najuem smislu tj. kao ''rastuu privrednu meuovisnost drava irom svijeta'' i tada moramo biti svjesni da nije dovoljno da privredne veze prelaze granice drava ili regija, ve je potrebno da se uspostavljaju sa velikim brojem zemalja i da imaju tendenciju da obuhvate cijeli svijet, tj. da postanu globalne i da su tek tada sastavni dio procesa ekonomske globalizacije Znaajan dogaaj koji je oznaio ne samo poetak ve i veliki skok u procesu svestrane a posebno ekonomske globalizacije je pad Berlinskog zida. Davno smo poueni da na potrebama i njihovom rastu, gledano sa razlike domae potronje i proizvodnje, te investicija i tednje, a prema njihovim ekonomskim politikama, poivaju glavni tokovi ekonomskih integracija: meunarodni tokovi roba, meunarodnih tokovi kapitala i njihov rast Ekonomska globalizacija prirodan je, tj. nuan proces i proizvod je djelovanja trinih zakona, meunarodnih ekonomski politika, drava i meunarodnih ekonomskih ustanova i organizacija kao i transnacionalnih i multinacionalnih kompanija. U tom proces posebno poticajnu ulogu igra razvoj tehnologije u oblastima informatike i komunikacija

5. GLOBALIZACIJA I ZAPOSLENOST

4Globalizacija ima utjecaja na ljude u svim zemljama. Radnici u zemljama u razvoju esto se susreu sa strogom i krutom politikom Meunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. Sa kontinuiranim porastom investicija multinacionalnih kompanija i porastom u udjelu svjetske trgovine, globalizacija suoava ljude s globalnom ekonomijom preko njihovih radnih mjesta. Globalizacija ima utjecaja i na plae i na radne uvjete zaposlenika. Globalizacija je ve ubrzala interne promjene u poduzeima mijenjajui organizaciju rada na nain da se smanjuje broj nivoa nadreenih rukovoditelja , a izvrenje radnih zadataka temelji se na radnim timovima. Potreba za brim odgovorom promjenama na tritima dovodi do izdvajanja (outsourcing) tj. prodavanja dijelova poduzea koja nisu temelj poslovanja (core 3 http://www.google.hr/search?hl=hr&q=globalizacija&meta=&aq=0&oq=globaliza

4 http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=212897

9

business). Pojava digitalne globalizacije ubrzava te procese. Poduzea se oslanjaju na kreativnost, znanje i sposobnost stjecanja kljunih zaposlenika. Ljudi rade i kui (teleworking) to ima svoje prednosti, ali i mane jer se ljudi socijalno izoliraju i moe biti usporen napredak u karijeri. Potranja za strunom radnom snagom raste kao posljedica globalizacije i zbog tehnolokih promjena te promjena u organizaciji rada. Zbog toga drave trebaju investirati u obrazovanje, dodatnu edukaciju tj. Prekvalifikaciju radnika. Jaa uloga servisnog sektora te malih i mikro poduzea.

Rad kod kue se moe okarakterizirati kao povremeni rad ili rad na odreeno vrijeme. Takav se nain rada takoer popularizirao zadnjih dvadesetak godina 20.st. Ugovori o zapoljavanju na neodreeno vrijeme postaju prolost zbog dinamike promjena na tritu rada. Razvoj tehnologije i potreba za stalnim usvajanjem znanja samo su neki od razloga zato je radna snaga postala tako lako zamjenjiva.

6. GLOBALIZACIJA I NEZAPOSLENOST

Uzroci globalne nezaposlenosti: tehnologija izbacuje ljudski rad nedostatak potrebnih kompetencija liberalizacija trgovine = uvozni proizvodi izbacuju domae mala geografska mobilnost radne snage zamka nezaposlenosti .

5Kompjuterizirani procesi proizvodnje i strojevi bri su, ekonominiji i efikasniji te kao takvi zamjenjuju ljudski rad. Ukoliko je ljudski rad i potreban u tom kompjuteriziranom procesu, javlja se potreba za odgovarajuim kompetencijama, to ponovno postaje uzrokom nezaposlenosti jer ljudi jo uvijek nisu uoili potrebu trita da je potrebna radna snaga ije e obrazovanje biti konstantno i svakodnevno jer ipak,nije lako pratiti dinamiku trita.

Liberalizacija trgovine podrazumijeva jaanje konkurencije na domaim tritima. No, veina tvrtki teko podnosi novu konkurentsku klimu i teko se prilagoava promjenama. Uvozni 5

http://209.85.129.132/search?q=cache:ir_7EBk1wJUJ:hrcak.srce.hr/file/14812+GLOBALIZACIJA+POJAM,+NASTANAK+I+TRENDOVI+RAZVOJA&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr

proizvodi obino bivaju jeftiniji od domaih, domae tvrtke slabe na tritu, zatvaraju se, to sa sobom povlai i otputanja radnika. Najbolji primjer male mobilnosti radne snage svakako je EU, koja uz ostvarenje svojih etiriju sloboda, meu kojima je i slobodno kretanje radnika, biljei tek 2% radne snage koja se preselila zbog posla. Zamka zaposlenosti je problem zemalja koje nezaposlenima daju relativno pristojnu socijalnu pomo. Problem se stvara u injenici da e ljudi radije nita ne raditi, znai, biti kod kue i dobivati socijalnu pomo nego za neto vie novca raditi neki posao. U pogledu nezaposlenosti Europa je u ozbiljnoj konkurenciji s Amerikom. Ako Europa eli odrati postojeu jednakost i socijalnu pravdu, cijena je masovna nezaposlenost. Ako ne bude sklona prihvatiti ameriku deregulaciju u socijalnom podruju, to e neizbjeno znaiti veu nezaposlenost i vee nejednakosti. Socijalna drava proizvodi previe zatite tamo gdje je potrebna fleksibilnost, te previe jednakosti ondje gdje je nejednakost dnevni poredak. Na djelu su procesi deindustrijalizacije i ekonomije usluga, koji potiu masovnu nezaposlenost te stagnirajue zarade. Izgleda da nalazimo u situaciji kada jedan cilj trebamo rtvovati za drugi. Ako elimo punu zaposlenost, moramo smanjiti socijalna prava graana i prava koja su povezana s radom. Ako elimo uvesti punu zaposlenost, moramo prihvatiti razinu nejednakosti. Globalizacija je nezaustavljiv proces i njeno djelovanje e se jo vie iriti i produbljivati a sa sobom e u budunosti e donijeti: opasnost iskljuenja dijela svjetske populacije probleme poveanja stope nezaposlenosti promjene kod podjele nacionalnog dohotka daljnje poveanje raskoraka izmeu bogatih i siromanih

11

7. UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA PRODUKTIVNOST

Dinamika promjena uope i tehnolokih promjena vjerojatno je dominantna karakteristika globalizacije. Navedena dinamika je praena kreiranjem super aktivnih razvojnih strategija i odgovarajuih aktivnosti za njihovu realizaciju, koje se zasnivaju na shvaanju progresa kao permanentnog transformacijskog procesa, praenog formiranjem sasvim novih struktura drutva i firmi. U dinaminom procesu globalizacije promjene utiu na znaajno poboljanje performansi firmi, a samim tim i na stvaranje konkurentskih prednosti i kompetencija. Nove tehnologije stvaraju nove anse, uklanjaju barijere za meunarodnu trgovinu i investiranje, poveavaju transparentnost poslovanja zahvaljujui razvoju informacijskih 6tehnologija, itd. Inovativna oraganizacija poiva na stalnom uenju, tj. usavravanju postojeih znanja i stjecanju novih, koje su u funkciji primjene i/ili kreacije novih tehnologija. Bez stalnog uenja i inoviranja, promjene imaju kozmetiki karakter i kratkog su vijeka. Za razvoj su neophodne stalne inovacije, evolucijske i revolucijske (radikalne). Brzine promjena se eksponencijalno poveava, pa je zato tehnoloko obnavljanje potrebno svakoj organizaciji koja tei ostvarenju uspjeha, opstanka i rasta. U literaturi se spominju tzv. virtualne organizacije kao mogui tip poslovanja kojem pripada budunost u 21.st. Radi se o mrei koju ini nekoliko nezavisnih firmi, koje mogu biti rivali, kupci, dobavljai, instituti i druge zainteresirane organizacije i sl. Mrena povezanost se zasniva na visoko sofisticiranim informacijskim sistemima koji omoguuju brzi dogovor i usaglaavanje oko podjele znanja, trokova, rizika i pristupa pojedinim tritima, iako nemaju zajedniki organizaciju i menadment. Komunikacija izmeu partnera je ne samo brza, nego i potpuna, otvorena, bez procedura, uz veliko povjerenje i ulaganje top specijalnosti i sposobnosti za efikasno obavljanje pojedinih poslova. Umreena ekonomija (omoguena digitalizacijom) formira realne organizacijske i tehnike uslove za deregulaciju na svim upravljakim nivoima. Tripolarnost svijeta je takoer obiljeje globalizacije a ogleda se kao koncentracija globalizacijskog procesa u trima sreditima SAD, EU i Azija.

Brze tehnoloke promjene, praene organizacijskim usavravanjem, ekonomskom i pravnom fleksibilnou i financijskom virtualnou, radikalno su promijenile:

6

http://209.85.129.132/search?q=cache:VeTDSCGu2asJ:fakultet.fpzg.hr/politickaOmisao/DataStorage/Articles/556.pdf+Globalizacija+i+politi%C4%8Dka+strategija&cd=3&hl=hr&ct=clnk&gl=hr

a) oblike i naine konkurencije u globalnim relacijama (intregranska razmjena, strategijske alijanse i dr.) b) tradicionalnu sheme faktora proizvodnje (rad, kapital, zemlja radnike zamjenjuju automatizirani roboti, informacije postaju resurs isl.) c) nain proizvodnje (dominacija informacija, revolucionarni napredak sredstava za rad, mrena organizacija) d) strukturu proizvodnje e) motivaciju zaposlenih (irenje ekonomskih i drugih motiva) f) usavravanja obrazovanja zaposlenih i potrebe stalnog uenja.

Poveanje produktivnosti je vee to je vei stupanj globalizacije i konkurencije meu proizvoaima.

13

8. ZAKLJUAK

Globalizacija je proces kojeg karakteriziraju dinamine i nepredvidive promjene koje djeluju dvojako ujedinjujui ali i razdvajajui svijet, stvarajui nove prednosti i nove nedostatke trita, a jedini nain da se uklopimo u globalno okruenje jest da svoje djelovanje usmjerava ka znanju, informacijama, inovacijama i informatikim tehnologijama koje su temelj globalnog djelovanja. Globalizacija dovodi do stvaranja novih radnih mjesta u razvijenim gospodarstvima. Iako globalizacija moe dovesti do pada potranje za odreenim vrstama znanja, ona takoer uglavnom brie rigidnosti na tritima rada koje gutaju radna mjesta. Pozitivni uinci globalizacije nadmauju one negativne. Proces globalizacije se ne odnosi samo na ekonomsku globalizaciju, on mijenja nae ivotne okolnosti. To je nain na koji danas ivimo. Opirati se ekonomskoj globalizaciji bila bi jednako promaena taktika i za bogate i za siromane zemlje. Pesimistini pogled na globalizaciju smatra da ona unitava lokalne kulture, iri svjetske nejednakosti i u veliko pogorava ivote siromanih. Zemlje gube dio svoje ekonomske moi koji su nekada posjedovale. Neovisno o svim negativnim aspektima globalizacije, njenu pojavu treba prihvatiti kao izazov za mogunosti koje ona nudi u ekonomskom razvoju, rastu i blagostanju. Protiv globalizacije se ne treba boriti, nego joj se treba prilagoditi i iskoristiti je.

LITERATURA

[1]http://www.utoronto.ca/cis/working_papers/2000O1.pdf [2]http://www.diskrepancija.org/casopis/2br/radovi/domisljanovic.html [3]http://www.google.hr/search?hl=hr&q=globalizacija&meta=&aq=0&oq=globaliza [4] http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=212897

[5]http://209.85.129.132/search?q=cache:ir_7EBk1wJUJ:hrcak.srce.hr/file/14812+GLOBALIZACIJA+POJAM,+NASTANAK+I+TRENDOVI+RAZVOJA&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr

[6]http://209.85.129.132/search?q=cache:VeTDSCGu2asJ:fakultet.fpzg.hr/politickaOmisao/DataStorage/Articles/556.pdf+Globalizacija+i+politi%C4%8Dka+strategija&cd=3&hl=hr&ct=clnk&gl=hr