KolegijMENADžERSKO ODLUČIVANJE

Seminar

EKONOMSKI ČOVJEK

Studenti Mentor

SADRŽAJ

1UVOD 3

2EKONOMIJA 3

3ČOVJEK I NJEGOV NASTANAK 4 5 6 7

4POJAM I DEFINIRANJE ODLUČIVANJA 8 9

5EKONOMSKI ČOVJEK 10 11 12 13 1415

6ZAKLJUČAK 16

7LITERATURA 17

2

1 UVOD

Naša tema je bdquoEkonomski čovjekldquo Kako bismo uopće znali što je to ekonomski

čovjek prvo ćemo objasniti pojmove ekonomije čovjeka njegov nastanak ali

isto tako ćemo objasniti i napisati par riječi o našem kolegiju menadžment

odlučivanja

2 EKONOMIJA

Ekonomija (dolazi od grčke riječi Oikonomia oikos - kuća nomos - zakon) je

naučna disciplina koja proučava kako društva upotrebljavaju oskudne resurse da

bi proizvela određena dobra i usluge i raspodijelila ih među ljudima

U osnovi gore navedene definicije su dvije ključne zamisli u ekonomiji

Prvo Sva su dobra oskudna Ne postoji način da neka zemlja može

proizvoditi beskonačne količine dobara Iz toga proizlazi da bez obzira na

to koliko ekonomija neke zemlje bila razvijena ona ne proizvodi dovoljno

da bi mogla zadovoljiti čak i mali broj želja svih svojih stanovnika

Pošto su želje neograničene a dobra ograničena ekonomija mora pronaći

način da dobra proizvodi na najefikasniji mogući način Efikasnost je

dakle druga bitna odrednica suvremenih ekonomija

3

Iz ove dvije zamisli se javljaju tri temeljna pitanja u ekonomiji to su što zašto i

za koga Odnosno svako društvo mora izabrati koje će robe proizvoditi na koji

način (više ili manje efikasno) i kako će dobra proizvodi biti raspodijeljeni Ta

tri problema su centralni problemi oko kojih se vrti ekonomija bilo kojeg društva

u svijetu

Ekonomija kao nauka bavi se razotkrivanjem analizom i produbljivanjem

saznanja o ekonomskim zakonitostima i pojavama u društvenoj proizvodnji sa

stanovništvom analizom odnosa proizvodnje (klasična ekonomska teorija)

odnosno racionalnosti upotrebe ograničenih resursa i neograničenih ljudskih

potreba Analiza se vrši na makro i mikro nivou

3 ČOVJEK I NJEGOV NASTANAK

Čovjek je živo biće koje je u usporedbi s drugim oblicima života na Zemlji

postiglo najveći razvojni stupanj

Čovjek je misaono (može zaključivati crtati razmišljati) društveno (živi u

društvu) duhovno (osjeća što je dobro i zlo i trudi se biti što bolji prema drugim

ljudima) i prirodno biće (dio je žive prirode)

4

Studenti Mentor

SADRŽAJ

1UVOD 3

2EKONOMIJA 3

3ČOVJEK I NJEGOV NASTANAK 4 5 6 7

4POJAM I DEFINIRANJE ODLUČIVANJA 8 9

5EKONOMSKI ČOVJEK 10 11 12 13 1415

6ZAKLJUČAK 16

7LITERATURA 17

2

1 UVOD

Naša tema je bdquoEkonomski čovjekldquo Kako bismo uopće znali što je to ekonomski

čovjek prvo ćemo objasniti pojmove ekonomije čovjeka njegov nastanak ali

isto tako ćemo objasniti i napisati par riječi o našem kolegiju menadžment

odlučivanja

2 EKONOMIJA

Ekonomija (dolazi od grčke riječi Oikonomia oikos - kuća nomos - zakon) je

naučna disciplina koja proučava kako društva upotrebljavaju oskudne resurse da

bi proizvela određena dobra i usluge i raspodijelila ih među ljudima

U osnovi gore navedene definicije su dvije ključne zamisli u ekonomiji

Prvo Sva su dobra oskudna Ne postoji način da neka zemlja može

proizvoditi beskonačne količine dobara Iz toga proizlazi da bez obzira na

to koliko ekonomija neke zemlje bila razvijena ona ne proizvodi dovoljno

da bi mogla zadovoljiti čak i mali broj želja svih svojih stanovnika

Pošto su želje neograničene a dobra ograničena ekonomija mora pronaći

način da dobra proizvodi na najefikasniji mogući način Efikasnost je

dakle druga bitna odrednica suvremenih ekonomija

3

Iz ove dvije zamisli se javljaju tri temeljna pitanja u ekonomiji to su što zašto i

za koga Odnosno svako društvo mora izabrati koje će robe proizvoditi na koji

način (više ili manje efikasno) i kako će dobra proizvodi biti raspodijeljeni Ta

tri problema su centralni problemi oko kojih se vrti ekonomija bilo kojeg društva

u svijetu

Ekonomija kao nauka bavi se razotkrivanjem analizom i produbljivanjem

saznanja o ekonomskim zakonitostima i pojavama u društvenoj proizvodnji sa

stanovništvom analizom odnosa proizvodnje (klasična ekonomska teorija)

odnosno racionalnosti upotrebe ograničenih resursa i neograničenih ljudskih

potreba Analiza se vrši na makro i mikro nivou

3 ČOVJEK I NJEGOV NASTANAK

Čovjek je živo biće koje je u usporedbi s drugim oblicima života na Zemlji

postiglo najveći razvojni stupanj

Čovjek je misaono (može zaključivati crtati razmišljati) društveno (živi u

društvu) duhovno (osjeća što je dobro i zlo i trudi se biti što bolji prema drugim

ljudima) i prirodno biće (dio je žive prirode)

4

1 UVOD

Naša tema je bdquoEkonomski čovjekldquo Kako bismo uopće znali što je to ekonomski

čovjek prvo ćemo objasniti pojmove ekonomije čovjeka njegov nastanak ali

isto tako ćemo objasniti i napisati par riječi o našem kolegiju menadžment

odlučivanja

2 EKONOMIJA

Ekonomija (dolazi od grčke riječi Oikonomia oikos - kuća nomos - zakon) je

naučna disciplina koja proučava kako društva upotrebljavaju oskudne resurse da

bi proizvela određena dobra i usluge i raspodijelila ih među ljudima

U osnovi gore navedene definicije su dvije ključne zamisli u ekonomiji

Prvo Sva su dobra oskudna Ne postoji način da neka zemlja može

proizvoditi beskonačne količine dobara Iz toga proizlazi da bez obzira na

to koliko ekonomija neke zemlje bila razvijena ona ne proizvodi dovoljno

da bi mogla zadovoljiti čak i mali broj želja svih svojih stanovnika

Pošto su želje neograničene a dobra ograničena ekonomija mora pronaći

način da dobra proizvodi na najefikasniji mogući način Efikasnost je

dakle druga bitna odrednica suvremenih ekonomija

3

Iz ove dvije zamisli se javljaju tri temeljna pitanja u ekonomiji to su što zašto i

za koga Odnosno svako društvo mora izabrati koje će robe proizvoditi na koji

način (više ili manje efikasno) i kako će dobra proizvodi biti raspodijeljeni Ta

tri problema su centralni problemi oko kojih se vrti ekonomija bilo kojeg društva

u svijetu

Ekonomija kao nauka bavi se razotkrivanjem analizom i produbljivanjem

saznanja o ekonomskim zakonitostima i pojavama u društvenoj proizvodnji sa

stanovništvom analizom odnosa proizvodnje (klasična ekonomska teorija)

odnosno racionalnosti upotrebe ograničenih resursa i neograničenih ljudskih

potreba Analiza se vrši na makro i mikro nivou

3 ČOVJEK I NJEGOV NASTANAK

Čovjek je živo biće koje je u usporedbi s drugim oblicima života na Zemlji

postiglo najveći razvojni stupanj

Čovjek je misaono (može zaključivati crtati razmišljati) društveno (živi u

društvu) duhovno (osjeća što je dobro i zlo i trudi se biti što bolji prema drugim

ljudima) i prirodno biće (dio je žive prirode)

4

Iz ove dvije zamisli se javljaju tri temeljna pitanja u ekonomiji to su što zašto i

za koga Odnosno svako društvo mora izabrati koje će robe proizvoditi na koji

način (više ili manje efikasno) i kako će dobra proizvodi biti raspodijeljeni Ta

tri problema su centralni problemi oko kojih se vrti ekonomija bilo kojeg društva

u svijetu

Ekonomija kao nauka bavi se razotkrivanjem analizom i produbljivanjem

saznanja o ekonomskim zakonitostima i pojavama u društvenoj proizvodnji sa

stanovništvom analizom odnosa proizvodnje (klasična ekonomska teorija)

odnosno racionalnosti upotrebe ograničenih resursa i neograničenih ljudskih

potreba Analiza se vrši na makro i mikro nivou

3 ČOVJEK I NJEGOV NASTANAK

Čovjek je živo biće koje je u usporedbi s drugim oblicima života na Zemlji

postiglo najveći razvojni stupanj

Čovjek je misaono (može zaključivati crtati razmišljati) društveno (živi u

društvu) duhovno (osjeća što je dobro i zlo i trudi se biti što bolji prema drugim

ljudima) i prirodno biće (dio je žive prirode)

4

Prvi oblik star 25 milijuna godina pronađen je u južnoj Africi (Bečuana) 1925

godine Po Raymonu Dartu koji ih je pronašao ti su fosili dobili naziv

dartonova životinja ili AUSTRALOPITHECUS (lat australis = južni i grč

pithecos = majmun) Vrsta Australopithecus africanus živjela je prije četiri

milijuna godina a izumrla je prije jedan milijun godina Imala je volumen

mozga kao viši majmuni hodala je uspravno i imala je neke ljudske osobine

Vid kao glavno osjetilo mogao je presudno odlučivati o preživljavanju Nepce

joj je izduženo kao u majmuna Zglobovi koji spajaju lubanju i kralježnicu su

sprijeda Vanjski greben zatiljne kosti i zubi (sjekutići i očnjaci) smanjeni su

Zdjelica je široka i plosnata Smatra se da australopitekus nije izrađivao oruđe

nego ga je samo upotrebljavao Godine 1974 u Africi je pronađen još jedan

kostur ženke star 32 milijuna godina Pripadao je također australoptekusu i

nazvan je Lucy Ona se smatra izravnim pretkom vrste Homo sapiens Smatra

se da je ta afrička populacija imala oko 500 jedinki Lucy je pripadala najstarijoj

vrsti Australopithecus afarensis a postojale su još dvije vrste nježniji oblik

Australopithecus gracilis i krupniji Australopithecus robustus Neki autori

smatraju da je nježniji oblik možda bio osnova za razvoj roda Homo Oni su se

5

hranili pretežito biljnom hranom uglavnom sjemenkama i jeli su malo mesa

dok se krupniji Australopithecus robustus se hranio raznovrsno sa više mesa

Naši najraniji preci bili su visoki tek od 120 do 150 metara Na temelju

analize mitohondrijske DNA postavljena je tzv hipoteza o Evi po kojoj su svi

ljudi potomci predaka iz Afrike

HOMO HABILIS (spretan čovjek) - ostaci tih predstavnika nađeni su na

nekoliko mjesta Godine 1964 L S B Leaky u klancu Olduwaiju blizu jezera

Tanganjike našao je primjerak koji je imao povećan mozak (oko 600 cm3)

Smatra se da je bio star oko dva milijuna godina i da se u njega počeo razvijati

govor Izrađivao je oruđe Njegova kultura zove se Olduwajska kultura

Pretpostavlja se da su se pripadnici te kulture bavili lovom i skupljanjem biljne

hrane Smatra se da su bili potomci vrste Australopithecus gracilis

HOMO ERECTUS (uspravan čovjek) - bio je viši od 150 metra Imao je dva

puta više moždanog tkiva od australopitekusa Bolje je izrađivao oruđe

Pripadnici toga stupnja čovječjega razvitka osim Afrike nastanjuju i Aziju i

Europu prije 18 milijuna godina Oni su primitivni oblici Homo sapiensa koji

imaju takvu anatomsku građu koja im omogućuje govor Utvrđeno je da su imali

volumen mozga oko 900 cm3 i neke primitivne karakteristike nisko čelo jake

nadočne lukove masivnu lubanju Takvih je oblika pronađeno na više mjesta u

Africi Oblik sličnog razvojnog stupnja pronađen je nedaleko od Pekinga U

Europi su pronađeni kraj Heidelberga (Njemačka) te u Grčkoj Francuskoj i

Velikoj Britaniji U Hrvatskoj kraj Pule pronađeno je kameno oruđe iz tog

doba

6

HOMO SAPIENS NEANDERTHALENSIS (neandertalac) - pronađen je u

dolini Neandertalu kraj njemačkog grada Dűseldorfa i prema nalazištu je nazvan

Homo sapiens neanderthalensis On nije ostavio umjetnost nego samo oruđe

Upotrebljavao je vatru a mrtve je sahranjivao uz posebne obrede U Iraku je

pronađen grob u kojem je jedan predstavnik neandertalaca ležao na cvjetnom

odru Neki autori drže da je ta grana rodoslovnog stabla izumrla Neki ih dijele

na starije i mlađe neandertalce Ostaci starijih neandertalaca pronađeni su u

Italiji Francuskoj Španjolskoj Slovačkoj i Hrvatskoj

Iznad Krapine na Hušnjakovu brdu nađeni su ostaci kostiju ljudi koje je

Dragutin Gorjanović - Kramberger poznati geolog i paleontolog odredio kao

HOMO NEANDERTHALENSIS KRAPINAENSIS (krapinski pračovjek)

Krapinski pračovjek izrađivao je oruđe od valutica posebnom tehnikom koju

nazivamo musterijenskom (naziv je dobiven po lokalitetu Le MOUSTIER u

Francuskoj ) Kultura koja je karakteristična za taj oblik pračovjeka prilično je

raširena naziva se musterijenska kultura Većina oruđa šiljci strugala i slično

dobivena je tehnikom od odbitaka (iverja) kamenih jezgara U špilji Vindiji kraj

Varaždina nađeni su ostaci neandertalaca koji pokazuju neke anatomske

karakteristike modernog čovjeka Za krapinskog pračovjeka pretpostavlja se da

je imao sekundarni ukop mrtvih Mrtvaci su najprije bili izloženi na posebnom

mjestu a nakon toga su preneseni na mjesto gdje su ritualno ukopani To

upućuje na moguće religijske obrede krapinskih neandertalaca

HOMO SAPIENS SAPIENS je vrsta kojoj mi pripadamo Vjerojatno je istisnula

neandertalca s kojim je živio na istom prostoru Značajni fosilni nalazi vrste

Homo sapiens njegova oruđa i crteži nađeni su u blizini francuskog mjesta

7

CRO-MAGNON pa se naziva kromanjonskim čovjekom Smatra se da je

današnji čovjek njegov neposredni potomak Upotrebljavao je finija oruđa za

rad Izrađivao ih je od kamena kosti rogova slonovače drveta Oruđa i crteži

pronađeni u pećinama govore o visoko razvijenom stupnju kulture Danas je

suvremeni čovjek poznat u tri rase bijela (europeidna) žuta (mongoloidna) i

crna (negridna) Rase se razikuju po nekim osobinama kao što su boja kože i

kose oblik usnica nosa i lubanje te proporcija tijela uopće Osobina rasa

rezultat su prilagođavanja u određenim uvjetima područja na kojem žive Crna

boja kože nesumnjivo je u vezi sa stvaranjem zaštitnog pigmenta protiv

sunčanog djelovanja u ekvatorijalnim područjima

4POJAM I DEFINIRANJE ODLUČIVANJA

Definicija odluke - odluka je izbor između jedne od dvije ili više alternativa

(mogućnosti ) Odluka se donosi svjesno stanje - to znači jedno ograđivanje

prema intuitivnom ili nesvjesnom poslovanju ili neposlovanju reakcijama ili

kvaziodlukama Svjesne se odluke često donose na temelju nesvjesnih utjecaja

Pojam odlučivanja u teoriji menadžmenta dosta se široko obuhvaća i

izjednačava sa bdquostvaranjem voljeldquo i rješenjem jednog problema istovremeno se

taj pojam sažima u smislu racionalnog izbora između eksplicitno ili implicitno

ponuđenih mogućnosti rješenja Odlučivanje je po samoj definiciji proces koji

traje određeno vrijeme a završava donošenjem odluka U vezi odlučivanja je i

davanje odgovora na sljedeća pitanja

-gdje se neki posao mora obaviti-mjesto odlučivanja

-kada se neki posao mora obaviti-vrijeme odlučivanja

-kako se taj posao mora obaviti-način odlučivanja

8

-tko će obaviti taj posao-osoba koja donosi odluke

Različiti problemi zahtijevaju različite vrste odluka tako razlikujemo

programirane i neprogramirane odluke

Programirane su one odluke koje se koriste u rješavanju rutinskih problema i to

u situacijama koje se ponavljaju Rutinske ili manje smetnje moguće je regulirati

programiranim odlukama dok je velike smetnje i važne stvari potrebno rješavati

na pojedinačnoj osnovi Programirane odluke su odluke koje se donose na

osnovi pisanih i nepisanih pravilapolitikaprocedura

Neprogramirane odluke primjenjuju se u situacijama koje nisu redovne i koje se

ne ponavljaju Tiču se nestrukturiranihneočekivanihjednokratnih i sličnih

iznimnih situacija a obuhvaćaju problem alociranja resursa problem kolapsa

proizvodne linije problem odnosa sa lokalnom zajednicom i slično U procesu

donošenja neprogramiranih odluka nema poznatih postupaka i modela donošenja

odluke već je svaka situacija slučaj za sebe i treba je rješavati individualno

9

5EKONOMSKI ČOVJEK

Homo oeconomicus ili ekonomski čovjek je jedna od važnijih osnova

ekonomskog modela U stvarnosti on ne postoji To je naime općeprihvaćeni

pojam Usprkos svemu tome povod je velikih rasprava i znanost ga je

proučavala i dalje proučava kao niti jedno drugo biće Možemo ga jednostavno

zamisliti kao sasvim zdravo ljudsko biće koje se redovito savjetuje s različitim

specijalistima Najbolje se osjeća kada napusti praksu ekonomiste

Socioloziekolozi i liječnici dijagnosticiraju mu najrazličitije bolesti

Ekonomski čovjek posjeduje znanje o relevantnim aspektima svoje okoline

koji čak i ako nisu posve kompletni impresivno su čisti i potpuni Ima stabilan i

dobro redoslijedno utemeljen set sklonosti i mogućnost apsolutne usporedbe

raspoloživih mu inačica ponašanja Sa stajališta teorije odlučivanja ekonomski

čovjek je uvijek u stanju pronaći iili odabrati onu inačicu odluke (ili

ponašanja) koja maksimizira njegove osobne preferencije i vlastiti interes

Ima potpuno znanje o sredstvima kojima može postići maksimalnu korisnost u

procesu odlučivanja

10

Dakle od ekonomskog čovjeka se očekuje u odlučivanju

(1) da stvori ili pronađe sve raspoložive inačice odluke

(2) da specificira sve moguće potencijalne posljedice izbora svake od inačica te

(3) da usporedi raspoložive inačice po kriteriju maksimizacije vlastite korisnosti

U prilog velikih razilaženja stavova o hoho oeconomicusu govori i veliki izbor

pojmova kada prikupljamo podatke o njemu putem interneta Rasprava je

potpuno zanimljiva i napeta ali čak i protivnici homo oeconomicusu kao

ekonomisti nemaju izbora i moraju se upoznati s homo oeconomicusu jer se

većina ekonomskih teorija temelji na toj slici Čak i koncepti moderne evolucije

eksperimenata teorije igara zahtjevaju poznavanje homo oeconomicusa

Homo oeconomicus se najlakše opisuje kroz oblik i način odlučivanja

Racionalan u vlastitom interesu

Homo oeconomicus odlučuje uvijek tako da polazi od svoje vlastite dobiti tj

važe između dobiti i troškova i odlučuje se za mogućnost od koje ima najvišu

neto korist

Znanstveni pogled na odlučivanje

Osnovni znanstveni pogledi

Ponašanje po ldquo modelu ekonomskog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu ekonomskog čovjekardquo

1048766 Najvažnija pretpostavka je ta da su donositelji

11

odluka u procesu odlučivanja u potpunosti

racionalni = izabiru onu mogućnost koja će postići

najbolji rezultat uz postojeće uvjete

1048766 ldquoObjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavci

poznavanja svih mogućnosti u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik bio je Max Weber

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

1048766 Polazi od model ekonomskog čovjeka kao temelja tj

načina na koji bi donositelj odluka trebao odlučivati

1048766 ldquoSubjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavki

da donositelji odluka vrše izbor na način koji ovisi o

njihovim osobnim kvalitetama a izbor obavljaju

prema približnom uspješnom modelu stvarne

situacije uvažavajući sva ograničenja u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik i uvoditelj je bio H Simon

Sam nastanak ekonomske znanosti se vezuje uz Adama Smitha i njegovo

poznato djelo ldquoBogatstvo narodardquo On sam je u Glasgowu predavao prirodnu

teologiju etiku pravnu znanost i političku ekonomiju Njegovo manje poznato

djelo koje je objavio 1759 ldquo Teorija moralnih osjećajardquo ga je učinilo priznatim

filozofom i moralnim teoretičarom onog doba U tom djelu Smith govori o

čovjeku kao biću koje je sposobno donositi moralne sudove na temelju drugih

momenata a ne samo sebičnosti Taj se prividni paradoks rješava kako je

tvrdio Smith sposobnošću suosjećanja Ekelund amp Hebert Upravo ta

sposobnost suosjećanja je temelj altruizma i moralnosti Moralnost zapravo

12

uvijek predstavlja nadilaženje koncepta sebičnosti Vidljivo je da je otac

suvremene ekonomske teorije bio duboko zainteresiran za moralnu dimenziju

čovjekove egzistencije da je upravo on pisao o moralnosti koja nadilazi

sebičnost Kasnije će u svom djelu ldquo Bogatstvo narodardquo govoriti o osobnom

interesu koji nije sinonim za sebičnost Smithov ldquoekonomskirdquo čovjek iz

ldquoBogatstva narodardquo ne razlikuje se od njegova moralnog čovjeka iz ldquo Teorije

moralnih osjećajardquo Uravnoteženje ova dva pristupa i dvije tradicije sa kojih

moderna ekonomska znanost crpi svoju inspiraciju bilo bi višestruko korisno

kako za samu ekonomsku znanost tako i za ljudsko društvo u cjelini

Međutim sve je očiglednije da je ovaj laquo etički pristupraquo u ekonomskoj znanosti

sve više gubio na značenju i slabio kako se moderna ekonomska znanost

razvijala Metodologija tzv laquo pozitivne ekonomijeraquo uza sve pozitivne strane

koje je sa sobom donijela prijeti da izgubi iz vida kompleksnu etičku dimenziju

ljudskog ponašanja i življenja proizvodeći reducirane ekonomske modele

zasnovane na ograničenom konceptu racionalnosti laquohomo economicusaraquo

Parafrazirajući poznatog ekonomista nobelovca Amartyu Sena koji je napisao da

je ldquomoderna ekonomska znanost u mnogome osiromašila zbog distance koja

sve više raste između etike i ekonomijerdquo ovaj rad pokušava upozoriti na taj jaz

koji se produbljuje te govori o potrebi novog saveza između etike i ekonomije s

ciljem dubljeg razumijevanja kompleksne ljudske stvarnosti i kvalitetnijeg

rješavanja ekonomskih problema

Kroz par primjera promatramo homo oeconomicusa kao vozača političara i

potrošača

Primjer 1HOMO OECONOMICUS NA AUTOCESTI

Homo oeconomicus ide iz pravca sjevera cetom A7 za Frankfurt na razgovor u

jednu veliku njemačku financijsku instituciju Ima malo vremena i ako se bude

13

pridržavao ograničenjabrzine neće stići na vrijeme Bez dodatnih informacija ne

možemo reći koliko brzo će homo oeconomicus voziti jer to ovisi o mnogim

čimbenicima koje on sam ne može kontrolirati

-Kolika je vjerojatnost da ću dobiti posao ako dođem na vrijeme

-Kolika je vjerojatnost da će me presresti policija

-Mogu li si priuštiti dodatne bodove u Flensburgu

-Koliko je siguran moj auto pri sudaru

Tako mu prolaze različite misli kroz glavu i njegov je mozak preopterećan

Ako pretpostavimo da se on zbog dodatnihizgleda za obro plaćenposao odluči

riskirati do krajazar ne bi onda očekivali da će on na primjer na Werratal mostu

( ime mosta kojim prolazi) smanji brzinu jer zna za ugrađene radare

Objašnjenje homo oeconomicusa je da u okruženju radarskih kontrola rastu

očekivani troškovi za prekoračenje brzine

Primjer 2POVJERLJIVO ZASJEDANJE GRADITELJSKOG VIJEĆA

Političar homo oeconomicus sjedi u graditeljskom vijeću Građevinski

poduzetnik je prijateljski povezan s njim i obećava mu da će još jednom dobro

provjeriti cijenu njegove nove garaže ako izostane odluka koja nije u interesu

građevinskog poduzetnika

Hoće li se homo oeconomicus pri odlučivanju voditi interesom na dobrobit

većine ili za svoj vlastiti džep

Primjer 3NOVI DVD-player

Potrošač homo oeconomicusa se odlučio za novi DVD-player XYZ i usporedio

je cijene na internetu Ponuđači se zanemarljivo malo razlikuju u uvjetima

plaćanja i dostave

14

Zar bi nas ondatrebalo čuditi da se homo oeconomicus odluči za kupovinu tamo

gdje su najniži troškovi

Ekonomisti razmišljanju na sljedeći način što bi uradio donositelj odluke koji se

mora odlučiti između različitih alternativa tako da dobro odmjeri osobne

troškove i osobne koristi

U obrnutom slučaju model homo oeconomicusa je blizak mjerama koje se

moraju poduzeti kako bi se htjelo utjecati na odluke ljudi

Moramo krenuti od njihovih osobnih troškova iii prihoda tj mora ih se ili

kazniti ili nagraditi

Tko bi se mogao suprostaviti tvrdnji

-učenike možemo motivirati za bolji uspjeh kada im se za bolje ocjene

obećavaju pokloni

-djecu prisiliti na poslušnost kroz zabranu gledanja televizijekada ne

slušaju

-kroz dodatne bonuse možemo motivirati radnike za veću produktivnost

-stupci za zabranu parkiranja onemogućuju krivo parkiranje vozaćima

Uskraćivanjem prava nezaposlenima kompenziramo motiviranjem na

prihvaćanje novih poslova

-veliki porezi tjeraju ulagače u inozemstvo

-kroz porezne olakšice osvještavati potrebu za dodatnim zdravstvenim

osiguranjima

Zbog toga svega možemo li sada ne reči da je homo oeconomicus kao pojam

ekonomske teorije besmislen

Teorija ne tvrdi da homo oeconomicus treba biti ldquodobar čovjekrdquo i ne postavlja

ga kao ideal Ona je usmjerena na istraživanja posljedica koje prolizlaze iz

ljudskog ponašanja kao homo oeconomicusa

Između ostalog homo oeconomicusu se pripisuje posjedovanje sposobnost za

neograničeno racionalno ponašanje i da raspolaže s cjelovitim informacijama

15

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

hranili pretežito biljnom hranom uglavnom sjemenkama i jeli su malo mesa

dok se krupniji Australopithecus robustus se hranio raznovrsno sa više mesa

Naši najraniji preci bili su visoki tek od 120 do 150 metara Na temelju

analize mitohondrijske DNA postavljena je tzv hipoteza o Evi po kojoj su svi

ljudi potomci predaka iz Afrike

HOMO HABILIS (spretan čovjek) - ostaci tih predstavnika nađeni su na

nekoliko mjesta Godine 1964 L S B Leaky u klancu Olduwaiju blizu jezera

Tanganjike našao je primjerak koji je imao povećan mozak (oko 600 cm3)

Smatra se da je bio star oko dva milijuna godina i da se u njega počeo razvijati

govor Izrađivao je oruđe Njegova kultura zove se Olduwajska kultura

Pretpostavlja se da su se pripadnici te kulture bavili lovom i skupljanjem biljne

hrane Smatra se da su bili potomci vrste Australopithecus gracilis

HOMO ERECTUS (uspravan čovjek) - bio je viši od 150 metra Imao je dva

puta više moždanog tkiva od australopitekusa Bolje je izrađivao oruđe

Pripadnici toga stupnja čovječjega razvitka osim Afrike nastanjuju i Aziju i

Europu prije 18 milijuna godina Oni su primitivni oblici Homo sapiensa koji

imaju takvu anatomsku građu koja im omogućuje govor Utvrđeno je da su imali

volumen mozga oko 900 cm3 i neke primitivne karakteristike nisko čelo jake

nadočne lukove masivnu lubanju Takvih je oblika pronađeno na više mjesta u

Africi Oblik sličnog razvojnog stupnja pronađen je nedaleko od Pekinga U

Europi su pronađeni kraj Heidelberga (Njemačka) te u Grčkoj Francuskoj i

Velikoj Britaniji U Hrvatskoj kraj Pule pronađeno je kameno oruđe iz tog

doba

6

HOMO SAPIENS NEANDERTHALENSIS (neandertalac) - pronađen je u

dolini Neandertalu kraj njemačkog grada Dűseldorfa i prema nalazištu je nazvan

Homo sapiens neanderthalensis On nije ostavio umjetnost nego samo oruđe

Upotrebljavao je vatru a mrtve je sahranjivao uz posebne obrede U Iraku je

pronađen grob u kojem je jedan predstavnik neandertalaca ležao na cvjetnom

odru Neki autori drže da je ta grana rodoslovnog stabla izumrla Neki ih dijele

na starije i mlađe neandertalce Ostaci starijih neandertalaca pronađeni su u

Italiji Francuskoj Španjolskoj Slovačkoj i Hrvatskoj

Iznad Krapine na Hušnjakovu brdu nađeni su ostaci kostiju ljudi koje je

Dragutin Gorjanović - Kramberger poznati geolog i paleontolog odredio kao

HOMO NEANDERTHALENSIS KRAPINAENSIS (krapinski pračovjek)

Krapinski pračovjek izrađivao je oruđe od valutica posebnom tehnikom koju

nazivamo musterijenskom (naziv je dobiven po lokalitetu Le MOUSTIER u

Francuskoj ) Kultura koja je karakteristična za taj oblik pračovjeka prilično je

raširena naziva se musterijenska kultura Većina oruđa šiljci strugala i slično

dobivena je tehnikom od odbitaka (iverja) kamenih jezgara U špilji Vindiji kraj

Varaždina nađeni su ostaci neandertalaca koji pokazuju neke anatomske

karakteristike modernog čovjeka Za krapinskog pračovjeka pretpostavlja se da

je imao sekundarni ukop mrtvih Mrtvaci su najprije bili izloženi na posebnom

mjestu a nakon toga su preneseni na mjesto gdje su ritualno ukopani To

upućuje na moguće religijske obrede krapinskih neandertalaca

HOMO SAPIENS SAPIENS je vrsta kojoj mi pripadamo Vjerojatno je istisnula

neandertalca s kojim je živio na istom prostoru Značajni fosilni nalazi vrste

Homo sapiens njegova oruđa i crteži nađeni su u blizini francuskog mjesta

7

CRO-MAGNON pa se naziva kromanjonskim čovjekom Smatra se da je

današnji čovjek njegov neposredni potomak Upotrebljavao je finija oruđa za

rad Izrađivao ih je od kamena kosti rogova slonovače drveta Oruđa i crteži

pronađeni u pećinama govore o visoko razvijenom stupnju kulture Danas je

suvremeni čovjek poznat u tri rase bijela (europeidna) žuta (mongoloidna) i

crna (negridna) Rase se razikuju po nekim osobinama kao što su boja kože i

kose oblik usnica nosa i lubanje te proporcija tijela uopće Osobina rasa

rezultat su prilagođavanja u određenim uvjetima područja na kojem žive Crna

boja kože nesumnjivo je u vezi sa stvaranjem zaštitnog pigmenta protiv

sunčanog djelovanja u ekvatorijalnim područjima

4POJAM I DEFINIRANJE ODLUČIVANJA

Definicija odluke - odluka je izbor između jedne od dvije ili više alternativa

(mogućnosti ) Odluka se donosi svjesno stanje - to znači jedno ograđivanje

prema intuitivnom ili nesvjesnom poslovanju ili neposlovanju reakcijama ili

kvaziodlukama Svjesne se odluke često donose na temelju nesvjesnih utjecaja

Pojam odlučivanja u teoriji menadžmenta dosta se široko obuhvaća i

izjednačava sa bdquostvaranjem voljeldquo i rješenjem jednog problema istovremeno se

taj pojam sažima u smislu racionalnog izbora između eksplicitno ili implicitno

ponuđenih mogućnosti rješenja Odlučivanje je po samoj definiciji proces koji

traje određeno vrijeme a završava donošenjem odluka U vezi odlučivanja je i

davanje odgovora na sljedeća pitanja

-gdje se neki posao mora obaviti-mjesto odlučivanja

-kada se neki posao mora obaviti-vrijeme odlučivanja

-kako se taj posao mora obaviti-način odlučivanja

8

-tko će obaviti taj posao-osoba koja donosi odluke

Različiti problemi zahtijevaju različite vrste odluka tako razlikujemo

programirane i neprogramirane odluke

Programirane su one odluke koje se koriste u rješavanju rutinskih problema i to

u situacijama koje se ponavljaju Rutinske ili manje smetnje moguće je regulirati

programiranim odlukama dok je velike smetnje i važne stvari potrebno rješavati

na pojedinačnoj osnovi Programirane odluke su odluke koje se donose na

osnovi pisanih i nepisanih pravilapolitikaprocedura

Neprogramirane odluke primjenjuju se u situacijama koje nisu redovne i koje se

ne ponavljaju Tiču se nestrukturiranihneočekivanihjednokratnih i sličnih

iznimnih situacija a obuhvaćaju problem alociranja resursa problem kolapsa

proizvodne linije problem odnosa sa lokalnom zajednicom i slično U procesu

donošenja neprogramiranih odluka nema poznatih postupaka i modela donošenja

odluke već je svaka situacija slučaj za sebe i treba je rješavati individualno

9

5EKONOMSKI ČOVJEK

Homo oeconomicus ili ekonomski čovjek je jedna od važnijih osnova

ekonomskog modela U stvarnosti on ne postoji To je naime općeprihvaćeni

pojam Usprkos svemu tome povod je velikih rasprava i znanost ga je

proučavala i dalje proučava kao niti jedno drugo biće Možemo ga jednostavno

zamisliti kao sasvim zdravo ljudsko biće koje se redovito savjetuje s različitim

specijalistima Najbolje se osjeća kada napusti praksu ekonomiste

Socioloziekolozi i liječnici dijagnosticiraju mu najrazličitije bolesti

Ekonomski čovjek posjeduje znanje o relevantnim aspektima svoje okoline

koji čak i ako nisu posve kompletni impresivno su čisti i potpuni Ima stabilan i

dobro redoslijedno utemeljen set sklonosti i mogućnost apsolutne usporedbe

raspoloživih mu inačica ponašanja Sa stajališta teorije odlučivanja ekonomski

čovjek je uvijek u stanju pronaći iili odabrati onu inačicu odluke (ili

ponašanja) koja maksimizira njegove osobne preferencije i vlastiti interes

Ima potpuno znanje o sredstvima kojima može postići maksimalnu korisnost u

procesu odlučivanja

10

Dakle od ekonomskog čovjeka se očekuje u odlučivanju

(1) da stvori ili pronađe sve raspoložive inačice odluke

(2) da specificira sve moguće potencijalne posljedice izbora svake od inačica te

(3) da usporedi raspoložive inačice po kriteriju maksimizacije vlastite korisnosti

U prilog velikih razilaženja stavova o hoho oeconomicusu govori i veliki izbor

pojmova kada prikupljamo podatke o njemu putem interneta Rasprava je

potpuno zanimljiva i napeta ali čak i protivnici homo oeconomicusu kao

ekonomisti nemaju izbora i moraju se upoznati s homo oeconomicusu jer se

većina ekonomskih teorija temelji na toj slici Čak i koncepti moderne evolucije

eksperimenata teorije igara zahtjevaju poznavanje homo oeconomicusa

Homo oeconomicus se najlakše opisuje kroz oblik i način odlučivanja

Racionalan u vlastitom interesu

Homo oeconomicus odlučuje uvijek tako da polazi od svoje vlastite dobiti tj

važe između dobiti i troškova i odlučuje se za mogućnost od koje ima najvišu

neto korist

Znanstveni pogled na odlučivanje

Osnovni znanstveni pogledi

Ponašanje po ldquo modelu ekonomskog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu ekonomskog čovjekardquo

1048766 Najvažnija pretpostavka je ta da su donositelji

11

odluka u procesu odlučivanja u potpunosti

racionalni = izabiru onu mogućnost koja će postići

najbolji rezultat uz postojeće uvjete

1048766 ldquoObjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavci

poznavanja svih mogućnosti u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik bio je Max Weber

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

1048766 Polazi od model ekonomskog čovjeka kao temelja tj

načina na koji bi donositelj odluka trebao odlučivati

1048766 ldquoSubjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavki

da donositelji odluka vrše izbor na način koji ovisi o

njihovim osobnim kvalitetama a izbor obavljaju

prema približnom uspješnom modelu stvarne

situacije uvažavajući sva ograničenja u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik i uvoditelj je bio H Simon

Sam nastanak ekonomske znanosti se vezuje uz Adama Smitha i njegovo

poznato djelo ldquoBogatstvo narodardquo On sam je u Glasgowu predavao prirodnu

teologiju etiku pravnu znanost i političku ekonomiju Njegovo manje poznato

djelo koje je objavio 1759 ldquo Teorija moralnih osjećajardquo ga je učinilo priznatim

filozofom i moralnim teoretičarom onog doba U tom djelu Smith govori o

čovjeku kao biću koje je sposobno donositi moralne sudove na temelju drugih

momenata a ne samo sebičnosti Taj se prividni paradoks rješava kako je

tvrdio Smith sposobnošću suosjećanja Ekelund amp Hebert Upravo ta

sposobnost suosjećanja je temelj altruizma i moralnosti Moralnost zapravo

12

uvijek predstavlja nadilaženje koncepta sebičnosti Vidljivo je da je otac

suvremene ekonomske teorije bio duboko zainteresiran za moralnu dimenziju

čovjekove egzistencije da je upravo on pisao o moralnosti koja nadilazi

sebičnost Kasnije će u svom djelu ldquo Bogatstvo narodardquo govoriti o osobnom

interesu koji nije sinonim za sebičnost Smithov ldquoekonomskirdquo čovjek iz

ldquoBogatstva narodardquo ne razlikuje se od njegova moralnog čovjeka iz ldquo Teorije

moralnih osjećajardquo Uravnoteženje ova dva pristupa i dvije tradicije sa kojih

moderna ekonomska znanost crpi svoju inspiraciju bilo bi višestruko korisno

kako za samu ekonomsku znanost tako i za ljudsko društvo u cjelini

Međutim sve je očiglednije da je ovaj laquo etički pristupraquo u ekonomskoj znanosti

sve više gubio na značenju i slabio kako se moderna ekonomska znanost

razvijala Metodologija tzv laquo pozitivne ekonomijeraquo uza sve pozitivne strane

koje je sa sobom donijela prijeti da izgubi iz vida kompleksnu etičku dimenziju

ljudskog ponašanja i življenja proizvodeći reducirane ekonomske modele

zasnovane na ograničenom konceptu racionalnosti laquohomo economicusaraquo

Parafrazirajući poznatog ekonomista nobelovca Amartyu Sena koji je napisao da

je ldquomoderna ekonomska znanost u mnogome osiromašila zbog distance koja

sve više raste između etike i ekonomijerdquo ovaj rad pokušava upozoriti na taj jaz

koji se produbljuje te govori o potrebi novog saveza između etike i ekonomije s

ciljem dubljeg razumijevanja kompleksne ljudske stvarnosti i kvalitetnijeg

rješavanja ekonomskih problema

Kroz par primjera promatramo homo oeconomicusa kao vozača političara i

potrošača

Primjer 1HOMO OECONOMICUS NA AUTOCESTI

Homo oeconomicus ide iz pravca sjevera cetom A7 za Frankfurt na razgovor u

jednu veliku njemačku financijsku instituciju Ima malo vremena i ako se bude

13

pridržavao ograničenjabrzine neće stići na vrijeme Bez dodatnih informacija ne

možemo reći koliko brzo će homo oeconomicus voziti jer to ovisi o mnogim

čimbenicima koje on sam ne može kontrolirati

-Kolika je vjerojatnost da ću dobiti posao ako dođem na vrijeme

-Kolika je vjerojatnost da će me presresti policija

-Mogu li si priuštiti dodatne bodove u Flensburgu

-Koliko je siguran moj auto pri sudaru

Tako mu prolaze različite misli kroz glavu i njegov je mozak preopterećan

Ako pretpostavimo da se on zbog dodatnihizgleda za obro plaćenposao odluči

riskirati do krajazar ne bi onda očekivali da će on na primjer na Werratal mostu

( ime mosta kojim prolazi) smanji brzinu jer zna za ugrađene radare

Objašnjenje homo oeconomicusa je da u okruženju radarskih kontrola rastu

očekivani troškovi za prekoračenje brzine

Primjer 2POVJERLJIVO ZASJEDANJE GRADITELJSKOG VIJEĆA

Političar homo oeconomicus sjedi u graditeljskom vijeću Građevinski

poduzetnik je prijateljski povezan s njim i obećava mu da će još jednom dobro

provjeriti cijenu njegove nove garaže ako izostane odluka koja nije u interesu

građevinskog poduzetnika

Hoće li se homo oeconomicus pri odlučivanju voditi interesom na dobrobit

većine ili za svoj vlastiti džep

Primjer 3NOVI DVD-player

Potrošač homo oeconomicusa se odlučio za novi DVD-player XYZ i usporedio

je cijene na internetu Ponuđači se zanemarljivo malo razlikuju u uvjetima

plaćanja i dostave

14

Zar bi nas ondatrebalo čuditi da se homo oeconomicus odluči za kupovinu tamo

gdje su najniži troškovi

Ekonomisti razmišljanju na sljedeći način što bi uradio donositelj odluke koji se

mora odlučiti između različitih alternativa tako da dobro odmjeri osobne

troškove i osobne koristi

U obrnutom slučaju model homo oeconomicusa je blizak mjerama koje se

moraju poduzeti kako bi se htjelo utjecati na odluke ljudi

Moramo krenuti od njihovih osobnih troškova iii prihoda tj mora ih se ili

kazniti ili nagraditi

Tko bi se mogao suprostaviti tvrdnji

-učenike možemo motivirati za bolji uspjeh kada im se za bolje ocjene

obećavaju pokloni

-djecu prisiliti na poslušnost kroz zabranu gledanja televizijekada ne

slušaju

-kroz dodatne bonuse možemo motivirati radnike za veću produktivnost

-stupci za zabranu parkiranja onemogućuju krivo parkiranje vozaćima

Uskraćivanjem prava nezaposlenima kompenziramo motiviranjem na

prihvaćanje novih poslova

-veliki porezi tjeraju ulagače u inozemstvo

-kroz porezne olakšice osvještavati potrebu za dodatnim zdravstvenim

osiguranjima

Zbog toga svega možemo li sada ne reči da je homo oeconomicus kao pojam

ekonomske teorije besmislen

Teorija ne tvrdi da homo oeconomicus treba biti ldquodobar čovjekrdquo i ne postavlja

ga kao ideal Ona je usmjerena na istraživanja posljedica koje prolizlaze iz

ljudskog ponašanja kao homo oeconomicusa

Između ostalog homo oeconomicusu se pripisuje posjedovanje sposobnost za

neograničeno racionalno ponašanje i da raspolaže s cjelovitim informacijama

15

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

HOMO SAPIENS NEANDERTHALENSIS (neandertalac) - pronađen je u

dolini Neandertalu kraj njemačkog grada Dűseldorfa i prema nalazištu je nazvan

Homo sapiens neanderthalensis On nije ostavio umjetnost nego samo oruđe

Upotrebljavao je vatru a mrtve je sahranjivao uz posebne obrede U Iraku je

pronađen grob u kojem je jedan predstavnik neandertalaca ležao na cvjetnom

odru Neki autori drže da je ta grana rodoslovnog stabla izumrla Neki ih dijele

na starije i mlađe neandertalce Ostaci starijih neandertalaca pronađeni su u

Italiji Francuskoj Španjolskoj Slovačkoj i Hrvatskoj

Iznad Krapine na Hušnjakovu brdu nađeni su ostaci kostiju ljudi koje je

Dragutin Gorjanović - Kramberger poznati geolog i paleontolog odredio kao

HOMO NEANDERTHALENSIS KRAPINAENSIS (krapinski pračovjek)

Krapinski pračovjek izrađivao je oruđe od valutica posebnom tehnikom koju

nazivamo musterijenskom (naziv je dobiven po lokalitetu Le MOUSTIER u

Francuskoj ) Kultura koja je karakteristična za taj oblik pračovjeka prilično je

raširena naziva se musterijenska kultura Većina oruđa šiljci strugala i slično

dobivena je tehnikom od odbitaka (iverja) kamenih jezgara U špilji Vindiji kraj

Varaždina nađeni su ostaci neandertalaca koji pokazuju neke anatomske

karakteristike modernog čovjeka Za krapinskog pračovjeka pretpostavlja se da

je imao sekundarni ukop mrtvih Mrtvaci su najprije bili izloženi na posebnom

mjestu a nakon toga su preneseni na mjesto gdje su ritualno ukopani To

upućuje na moguće religijske obrede krapinskih neandertalaca

HOMO SAPIENS SAPIENS je vrsta kojoj mi pripadamo Vjerojatno je istisnula

neandertalca s kojim je živio na istom prostoru Značajni fosilni nalazi vrste

Homo sapiens njegova oruđa i crteži nađeni su u blizini francuskog mjesta

7

CRO-MAGNON pa se naziva kromanjonskim čovjekom Smatra se da je

današnji čovjek njegov neposredni potomak Upotrebljavao je finija oruđa za

rad Izrađivao ih je od kamena kosti rogova slonovače drveta Oruđa i crteži

pronađeni u pećinama govore o visoko razvijenom stupnju kulture Danas je

suvremeni čovjek poznat u tri rase bijela (europeidna) žuta (mongoloidna) i

crna (negridna) Rase se razikuju po nekim osobinama kao što su boja kože i

kose oblik usnica nosa i lubanje te proporcija tijela uopće Osobina rasa

rezultat su prilagođavanja u određenim uvjetima područja na kojem žive Crna

boja kože nesumnjivo je u vezi sa stvaranjem zaštitnog pigmenta protiv

sunčanog djelovanja u ekvatorijalnim područjima

4POJAM I DEFINIRANJE ODLUČIVANJA

Definicija odluke - odluka je izbor između jedne od dvije ili više alternativa

(mogućnosti ) Odluka se donosi svjesno stanje - to znači jedno ograđivanje

prema intuitivnom ili nesvjesnom poslovanju ili neposlovanju reakcijama ili

kvaziodlukama Svjesne se odluke često donose na temelju nesvjesnih utjecaja

Pojam odlučivanja u teoriji menadžmenta dosta se široko obuhvaća i

izjednačava sa bdquostvaranjem voljeldquo i rješenjem jednog problema istovremeno se

taj pojam sažima u smislu racionalnog izbora između eksplicitno ili implicitno

ponuđenih mogućnosti rješenja Odlučivanje je po samoj definiciji proces koji

traje određeno vrijeme a završava donošenjem odluka U vezi odlučivanja je i

davanje odgovora na sljedeća pitanja

-gdje se neki posao mora obaviti-mjesto odlučivanja

-kada se neki posao mora obaviti-vrijeme odlučivanja

-kako se taj posao mora obaviti-način odlučivanja

8

-tko će obaviti taj posao-osoba koja donosi odluke

Različiti problemi zahtijevaju različite vrste odluka tako razlikujemo

programirane i neprogramirane odluke

Programirane su one odluke koje se koriste u rješavanju rutinskih problema i to

u situacijama koje se ponavljaju Rutinske ili manje smetnje moguće je regulirati

programiranim odlukama dok je velike smetnje i važne stvari potrebno rješavati

na pojedinačnoj osnovi Programirane odluke su odluke koje se donose na

osnovi pisanih i nepisanih pravilapolitikaprocedura

Neprogramirane odluke primjenjuju se u situacijama koje nisu redovne i koje se

ne ponavljaju Tiču se nestrukturiranihneočekivanihjednokratnih i sličnih

iznimnih situacija a obuhvaćaju problem alociranja resursa problem kolapsa

proizvodne linije problem odnosa sa lokalnom zajednicom i slično U procesu

donošenja neprogramiranih odluka nema poznatih postupaka i modela donošenja

odluke već je svaka situacija slučaj za sebe i treba je rješavati individualno

9

5EKONOMSKI ČOVJEK

Homo oeconomicus ili ekonomski čovjek je jedna od važnijih osnova

ekonomskog modela U stvarnosti on ne postoji To je naime općeprihvaćeni

pojam Usprkos svemu tome povod je velikih rasprava i znanost ga je

proučavala i dalje proučava kao niti jedno drugo biće Možemo ga jednostavno

zamisliti kao sasvim zdravo ljudsko biće koje se redovito savjetuje s različitim

specijalistima Najbolje se osjeća kada napusti praksu ekonomiste

Socioloziekolozi i liječnici dijagnosticiraju mu najrazličitije bolesti

Ekonomski čovjek posjeduje znanje o relevantnim aspektima svoje okoline

koji čak i ako nisu posve kompletni impresivno su čisti i potpuni Ima stabilan i

dobro redoslijedno utemeljen set sklonosti i mogućnost apsolutne usporedbe

raspoloživih mu inačica ponašanja Sa stajališta teorije odlučivanja ekonomski

čovjek je uvijek u stanju pronaći iili odabrati onu inačicu odluke (ili

ponašanja) koja maksimizira njegove osobne preferencije i vlastiti interes

Ima potpuno znanje o sredstvima kojima može postići maksimalnu korisnost u

procesu odlučivanja

10

Dakle od ekonomskog čovjeka se očekuje u odlučivanju

(1) da stvori ili pronađe sve raspoložive inačice odluke

(2) da specificira sve moguće potencijalne posljedice izbora svake od inačica te

(3) da usporedi raspoložive inačice po kriteriju maksimizacije vlastite korisnosti

U prilog velikih razilaženja stavova o hoho oeconomicusu govori i veliki izbor

pojmova kada prikupljamo podatke o njemu putem interneta Rasprava je

potpuno zanimljiva i napeta ali čak i protivnici homo oeconomicusu kao

ekonomisti nemaju izbora i moraju se upoznati s homo oeconomicusu jer se

većina ekonomskih teorija temelji na toj slici Čak i koncepti moderne evolucije

eksperimenata teorije igara zahtjevaju poznavanje homo oeconomicusa

Homo oeconomicus se najlakše opisuje kroz oblik i način odlučivanja

Racionalan u vlastitom interesu

Homo oeconomicus odlučuje uvijek tako da polazi od svoje vlastite dobiti tj

važe između dobiti i troškova i odlučuje se za mogućnost od koje ima najvišu

neto korist

Znanstveni pogled na odlučivanje

Osnovni znanstveni pogledi

Ponašanje po ldquo modelu ekonomskog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu ekonomskog čovjekardquo

1048766 Najvažnija pretpostavka je ta da su donositelji

11

odluka u procesu odlučivanja u potpunosti

racionalni = izabiru onu mogućnost koja će postići

najbolji rezultat uz postojeće uvjete

1048766 ldquoObjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavci

poznavanja svih mogućnosti u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik bio je Max Weber

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

1048766 Polazi od model ekonomskog čovjeka kao temelja tj

načina na koji bi donositelj odluka trebao odlučivati

1048766 ldquoSubjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavki

da donositelji odluka vrše izbor na način koji ovisi o

njihovim osobnim kvalitetama a izbor obavljaju

prema približnom uspješnom modelu stvarne

situacije uvažavajući sva ograničenja u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik i uvoditelj je bio H Simon

Sam nastanak ekonomske znanosti se vezuje uz Adama Smitha i njegovo

poznato djelo ldquoBogatstvo narodardquo On sam je u Glasgowu predavao prirodnu

teologiju etiku pravnu znanost i političku ekonomiju Njegovo manje poznato

djelo koje je objavio 1759 ldquo Teorija moralnih osjećajardquo ga je učinilo priznatim

filozofom i moralnim teoretičarom onog doba U tom djelu Smith govori o

čovjeku kao biću koje je sposobno donositi moralne sudove na temelju drugih

momenata a ne samo sebičnosti Taj se prividni paradoks rješava kako je

tvrdio Smith sposobnošću suosjećanja Ekelund amp Hebert Upravo ta

sposobnost suosjećanja je temelj altruizma i moralnosti Moralnost zapravo

12

uvijek predstavlja nadilaženje koncepta sebičnosti Vidljivo je da je otac

suvremene ekonomske teorije bio duboko zainteresiran za moralnu dimenziju

čovjekove egzistencije da je upravo on pisao o moralnosti koja nadilazi

sebičnost Kasnije će u svom djelu ldquo Bogatstvo narodardquo govoriti o osobnom

interesu koji nije sinonim za sebičnost Smithov ldquoekonomskirdquo čovjek iz

ldquoBogatstva narodardquo ne razlikuje se od njegova moralnog čovjeka iz ldquo Teorije

moralnih osjećajardquo Uravnoteženje ova dva pristupa i dvije tradicije sa kojih

moderna ekonomska znanost crpi svoju inspiraciju bilo bi višestruko korisno

kako za samu ekonomsku znanost tako i za ljudsko društvo u cjelini

Međutim sve je očiglednije da je ovaj laquo etički pristupraquo u ekonomskoj znanosti

sve više gubio na značenju i slabio kako se moderna ekonomska znanost

razvijala Metodologija tzv laquo pozitivne ekonomijeraquo uza sve pozitivne strane

koje je sa sobom donijela prijeti da izgubi iz vida kompleksnu etičku dimenziju

ljudskog ponašanja i življenja proizvodeći reducirane ekonomske modele

zasnovane na ograničenom konceptu racionalnosti laquohomo economicusaraquo

Parafrazirajući poznatog ekonomista nobelovca Amartyu Sena koji je napisao da

je ldquomoderna ekonomska znanost u mnogome osiromašila zbog distance koja

sve više raste između etike i ekonomijerdquo ovaj rad pokušava upozoriti na taj jaz

koji se produbljuje te govori o potrebi novog saveza između etike i ekonomije s

ciljem dubljeg razumijevanja kompleksne ljudske stvarnosti i kvalitetnijeg

rješavanja ekonomskih problema

Kroz par primjera promatramo homo oeconomicusa kao vozača političara i

potrošača

Primjer 1HOMO OECONOMICUS NA AUTOCESTI

Homo oeconomicus ide iz pravca sjevera cetom A7 za Frankfurt na razgovor u

jednu veliku njemačku financijsku instituciju Ima malo vremena i ako se bude

13

pridržavao ograničenjabrzine neće stići na vrijeme Bez dodatnih informacija ne

možemo reći koliko brzo će homo oeconomicus voziti jer to ovisi o mnogim

čimbenicima koje on sam ne može kontrolirati

-Kolika je vjerojatnost da ću dobiti posao ako dođem na vrijeme

-Kolika je vjerojatnost da će me presresti policija

-Mogu li si priuštiti dodatne bodove u Flensburgu

-Koliko je siguran moj auto pri sudaru

Tako mu prolaze različite misli kroz glavu i njegov je mozak preopterećan

Ako pretpostavimo da se on zbog dodatnihizgleda za obro plaćenposao odluči

riskirati do krajazar ne bi onda očekivali da će on na primjer na Werratal mostu

( ime mosta kojim prolazi) smanji brzinu jer zna za ugrađene radare

Objašnjenje homo oeconomicusa je da u okruženju radarskih kontrola rastu

očekivani troškovi za prekoračenje brzine

Primjer 2POVJERLJIVO ZASJEDANJE GRADITELJSKOG VIJEĆA

Političar homo oeconomicus sjedi u graditeljskom vijeću Građevinski

poduzetnik je prijateljski povezan s njim i obećava mu da će još jednom dobro

provjeriti cijenu njegove nove garaže ako izostane odluka koja nije u interesu

građevinskog poduzetnika

Hoće li se homo oeconomicus pri odlučivanju voditi interesom na dobrobit

većine ili za svoj vlastiti džep

Primjer 3NOVI DVD-player

Potrošač homo oeconomicusa se odlučio za novi DVD-player XYZ i usporedio

je cijene na internetu Ponuđači se zanemarljivo malo razlikuju u uvjetima

plaćanja i dostave

14

Zar bi nas ondatrebalo čuditi da se homo oeconomicus odluči za kupovinu tamo

gdje su najniži troškovi

Ekonomisti razmišljanju na sljedeći način što bi uradio donositelj odluke koji se

mora odlučiti između različitih alternativa tako da dobro odmjeri osobne

troškove i osobne koristi

U obrnutom slučaju model homo oeconomicusa je blizak mjerama koje se

moraju poduzeti kako bi se htjelo utjecati na odluke ljudi

Moramo krenuti od njihovih osobnih troškova iii prihoda tj mora ih se ili

kazniti ili nagraditi

Tko bi se mogao suprostaviti tvrdnji

-učenike možemo motivirati za bolji uspjeh kada im se za bolje ocjene

obećavaju pokloni

-djecu prisiliti na poslušnost kroz zabranu gledanja televizijekada ne

slušaju

-kroz dodatne bonuse možemo motivirati radnike za veću produktivnost

-stupci za zabranu parkiranja onemogućuju krivo parkiranje vozaćima

Uskraćivanjem prava nezaposlenima kompenziramo motiviranjem na

prihvaćanje novih poslova

-veliki porezi tjeraju ulagače u inozemstvo

-kroz porezne olakšice osvještavati potrebu za dodatnim zdravstvenim

osiguranjima

Zbog toga svega možemo li sada ne reči da je homo oeconomicus kao pojam

ekonomske teorije besmislen

Teorija ne tvrdi da homo oeconomicus treba biti ldquodobar čovjekrdquo i ne postavlja

ga kao ideal Ona je usmjerena na istraživanja posljedica koje prolizlaze iz

ljudskog ponašanja kao homo oeconomicusa

Između ostalog homo oeconomicusu se pripisuje posjedovanje sposobnost za

neograničeno racionalno ponašanje i da raspolaže s cjelovitim informacijama

15

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

CRO-MAGNON pa se naziva kromanjonskim čovjekom Smatra se da je

današnji čovjek njegov neposredni potomak Upotrebljavao je finija oruđa za

rad Izrađivao ih je od kamena kosti rogova slonovače drveta Oruđa i crteži

pronađeni u pećinama govore o visoko razvijenom stupnju kulture Danas je

suvremeni čovjek poznat u tri rase bijela (europeidna) žuta (mongoloidna) i

crna (negridna) Rase se razikuju po nekim osobinama kao što su boja kože i

kose oblik usnica nosa i lubanje te proporcija tijela uopće Osobina rasa

rezultat su prilagođavanja u određenim uvjetima područja na kojem žive Crna

boja kože nesumnjivo je u vezi sa stvaranjem zaštitnog pigmenta protiv

sunčanog djelovanja u ekvatorijalnim područjima

4POJAM I DEFINIRANJE ODLUČIVANJA

Definicija odluke - odluka je izbor između jedne od dvije ili više alternativa

(mogućnosti ) Odluka se donosi svjesno stanje - to znači jedno ograđivanje

prema intuitivnom ili nesvjesnom poslovanju ili neposlovanju reakcijama ili

kvaziodlukama Svjesne se odluke često donose na temelju nesvjesnih utjecaja

Pojam odlučivanja u teoriji menadžmenta dosta se široko obuhvaća i

izjednačava sa bdquostvaranjem voljeldquo i rješenjem jednog problema istovremeno se

taj pojam sažima u smislu racionalnog izbora između eksplicitno ili implicitno

ponuđenih mogućnosti rješenja Odlučivanje je po samoj definiciji proces koji

traje određeno vrijeme a završava donošenjem odluka U vezi odlučivanja je i

davanje odgovora na sljedeća pitanja

-gdje se neki posao mora obaviti-mjesto odlučivanja

-kada se neki posao mora obaviti-vrijeme odlučivanja

-kako se taj posao mora obaviti-način odlučivanja

8

-tko će obaviti taj posao-osoba koja donosi odluke

Različiti problemi zahtijevaju različite vrste odluka tako razlikujemo

programirane i neprogramirane odluke

Programirane su one odluke koje se koriste u rješavanju rutinskih problema i to

u situacijama koje se ponavljaju Rutinske ili manje smetnje moguće je regulirati

programiranim odlukama dok je velike smetnje i važne stvari potrebno rješavati

na pojedinačnoj osnovi Programirane odluke su odluke koje se donose na

osnovi pisanih i nepisanih pravilapolitikaprocedura

Neprogramirane odluke primjenjuju se u situacijama koje nisu redovne i koje se

ne ponavljaju Tiču se nestrukturiranihneočekivanihjednokratnih i sličnih

iznimnih situacija a obuhvaćaju problem alociranja resursa problem kolapsa

proizvodne linije problem odnosa sa lokalnom zajednicom i slično U procesu

donošenja neprogramiranih odluka nema poznatih postupaka i modela donošenja

odluke već je svaka situacija slučaj za sebe i treba je rješavati individualno

9

5EKONOMSKI ČOVJEK

Homo oeconomicus ili ekonomski čovjek je jedna od važnijih osnova

ekonomskog modela U stvarnosti on ne postoji To je naime općeprihvaćeni

pojam Usprkos svemu tome povod je velikih rasprava i znanost ga je

proučavala i dalje proučava kao niti jedno drugo biće Možemo ga jednostavno

zamisliti kao sasvim zdravo ljudsko biće koje se redovito savjetuje s različitim

specijalistima Najbolje se osjeća kada napusti praksu ekonomiste

Socioloziekolozi i liječnici dijagnosticiraju mu najrazličitije bolesti

Ekonomski čovjek posjeduje znanje o relevantnim aspektima svoje okoline

koji čak i ako nisu posve kompletni impresivno su čisti i potpuni Ima stabilan i

dobro redoslijedno utemeljen set sklonosti i mogućnost apsolutne usporedbe

raspoloživih mu inačica ponašanja Sa stajališta teorije odlučivanja ekonomski

čovjek je uvijek u stanju pronaći iili odabrati onu inačicu odluke (ili

ponašanja) koja maksimizira njegove osobne preferencije i vlastiti interes

Ima potpuno znanje o sredstvima kojima može postići maksimalnu korisnost u

procesu odlučivanja

10

Dakle od ekonomskog čovjeka se očekuje u odlučivanju

(1) da stvori ili pronađe sve raspoložive inačice odluke

(2) da specificira sve moguće potencijalne posljedice izbora svake od inačica te

(3) da usporedi raspoložive inačice po kriteriju maksimizacije vlastite korisnosti

U prilog velikih razilaženja stavova o hoho oeconomicusu govori i veliki izbor

pojmova kada prikupljamo podatke o njemu putem interneta Rasprava je

potpuno zanimljiva i napeta ali čak i protivnici homo oeconomicusu kao

ekonomisti nemaju izbora i moraju se upoznati s homo oeconomicusu jer se

većina ekonomskih teorija temelji na toj slici Čak i koncepti moderne evolucije

eksperimenata teorije igara zahtjevaju poznavanje homo oeconomicusa

Homo oeconomicus se najlakše opisuje kroz oblik i način odlučivanja

Racionalan u vlastitom interesu

Homo oeconomicus odlučuje uvijek tako da polazi od svoje vlastite dobiti tj

važe između dobiti i troškova i odlučuje se za mogućnost od koje ima najvišu

neto korist

Znanstveni pogled na odlučivanje

Osnovni znanstveni pogledi

Ponašanje po ldquo modelu ekonomskog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu ekonomskog čovjekardquo

1048766 Najvažnija pretpostavka je ta da su donositelji

11

odluka u procesu odlučivanja u potpunosti

racionalni = izabiru onu mogućnost koja će postići

najbolji rezultat uz postojeće uvjete

1048766 ldquoObjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavci

poznavanja svih mogućnosti u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik bio je Max Weber

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

1048766 Polazi od model ekonomskog čovjeka kao temelja tj

načina na koji bi donositelj odluka trebao odlučivati

1048766 ldquoSubjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavki

da donositelji odluka vrše izbor na način koji ovisi o

njihovim osobnim kvalitetama a izbor obavljaju

prema približnom uspješnom modelu stvarne

situacije uvažavajući sva ograničenja u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik i uvoditelj je bio H Simon

Sam nastanak ekonomske znanosti se vezuje uz Adama Smitha i njegovo

poznato djelo ldquoBogatstvo narodardquo On sam je u Glasgowu predavao prirodnu

teologiju etiku pravnu znanost i političku ekonomiju Njegovo manje poznato

djelo koje je objavio 1759 ldquo Teorija moralnih osjećajardquo ga je učinilo priznatim

filozofom i moralnim teoretičarom onog doba U tom djelu Smith govori o

čovjeku kao biću koje je sposobno donositi moralne sudove na temelju drugih

momenata a ne samo sebičnosti Taj se prividni paradoks rješava kako je

tvrdio Smith sposobnošću suosjećanja Ekelund amp Hebert Upravo ta

sposobnost suosjećanja je temelj altruizma i moralnosti Moralnost zapravo

12

uvijek predstavlja nadilaženje koncepta sebičnosti Vidljivo je da je otac

suvremene ekonomske teorije bio duboko zainteresiran za moralnu dimenziju

čovjekove egzistencije da je upravo on pisao o moralnosti koja nadilazi

sebičnost Kasnije će u svom djelu ldquo Bogatstvo narodardquo govoriti o osobnom

interesu koji nije sinonim za sebičnost Smithov ldquoekonomskirdquo čovjek iz

ldquoBogatstva narodardquo ne razlikuje se od njegova moralnog čovjeka iz ldquo Teorije

moralnih osjećajardquo Uravnoteženje ova dva pristupa i dvije tradicije sa kojih

moderna ekonomska znanost crpi svoju inspiraciju bilo bi višestruko korisno

kako za samu ekonomsku znanost tako i za ljudsko društvo u cjelini

Međutim sve je očiglednije da je ovaj laquo etički pristupraquo u ekonomskoj znanosti

sve više gubio na značenju i slabio kako se moderna ekonomska znanost

razvijala Metodologija tzv laquo pozitivne ekonomijeraquo uza sve pozitivne strane

koje je sa sobom donijela prijeti da izgubi iz vida kompleksnu etičku dimenziju

ljudskog ponašanja i življenja proizvodeći reducirane ekonomske modele

zasnovane na ograničenom konceptu racionalnosti laquohomo economicusaraquo

Parafrazirajući poznatog ekonomista nobelovca Amartyu Sena koji je napisao da

je ldquomoderna ekonomska znanost u mnogome osiromašila zbog distance koja

sve više raste između etike i ekonomijerdquo ovaj rad pokušava upozoriti na taj jaz

koji se produbljuje te govori o potrebi novog saveza između etike i ekonomije s

ciljem dubljeg razumijevanja kompleksne ljudske stvarnosti i kvalitetnijeg

rješavanja ekonomskih problema

Kroz par primjera promatramo homo oeconomicusa kao vozača političara i

potrošača

Primjer 1HOMO OECONOMICUS NA AUTOCESTI

Homo oeconomicus ide iz pravca sjevera cetom A7 za Frankfurt na razgovor u

jednu veliku njemačku financijsku instituciju Ima malo vremena i ako se bude

13

pridržavao ograničenjabrzine neće stići na vrijeme Bez dodatnih informacija ne

možemo reći koliko brzo će homo oeconomicus voziti jer to ovisi o mnogim

čimbenicima koje on sam ne može kontrolirati

-Kolika je vjerojatnost da ću dobiti posao ako dođem na vrijeme

-Kolika je vjerojatnost da će me presresti policija

-Mogu li si priuštiti dodatne bodove u Flensburgu

-Koliko je siguran moj auto pri sudaru

Tako mu prolaze različite misli kroz glavu i njegov je mozak preopterećan

Ako pretpostavimo da se on zbog dodatnihizgleda za obro plaćenposao odluči

riskirati do krajazar ne bi onda očekivali da će on na primjer na Werratal mostu

( ime mosta kojim prolazi) smanji brzinu jer zna za ugrađene radare

Objašnjenje homo oeconomicusa je da u okruženju radarskih kontrola rastu

očekivani troškovi za prekoračenje brzine

Primjer 2POVJERLJIVO ZASJEDANJE GRADITELJSKOG VIJEĆA

Političar homo oeconomicus sjedi u graditeljskom vijeću Građevinski

poduzetnik je prijateljski povezan s njim i obećava mu da će još jednom dobro

provjeriti cijenu njegove nove garaže ako izostane odluka koja nije u interesu

građevinskog poduzetnika

Hoće li se homo oeconomicus pri odlučivanju voditi interesom na dobrobit

većine ili za svoj vlastiti džep

Primjer 3NOVI DVD-player

Potrošač homo oeconomicusa se odlučio za novi DVD-player XYZ i usporedio

je cijene na internetu Ponuđači se zanemarljivo malo razlikuju u uvjetima

plaćanja i dostave

14

Zar bi nas ondatrebalo čuditi da se homo oeconomicus odluči za kupovinu tamo

gdje su najniži troškovi

Ekonomisti razmišljanju na sljedeći način što bi uradio donositelj odluke koji se

mora odlučiti između različitih alternativa tako da dobro odmjeri osobne

troškove i osobne koristi

U obrnutom slučaju model homo oeconomicusa je blizak mjerama koje se

moraju poduzeti kako bi se htjelo utjecati na odluke ljudi

Moramo krenuti od njihovih osobnih troškova iii prihoda tj mora ih se ili

kazniti ili nagraditi

Tko bi se mogao suprostaviti tvrdnji

-učenike možemo motivirati za bolji uspjeh kada im se za bolje ocjene

obećavaju pokloni

-djecu prisiliti na poslušnost kroz zabranu gledanja televizijekada ne

slušaju

-kroz dodatne bonuse možemo motivirati radnike za veću produktivnost

-stupci za zabranu parkiranja onemogućuju krivo parkiranje vozaćima

Uskraćivanjem prava nezaposlenima kompenziramo motiviranjem na

prihvaćanje novih poslova

-veliki porezi tjeraju ulagače u inozemstvo

-kroz porezne olakšice osvještavati potrebu za dodatnim zdravstvenim

osiguranjima

Zbog toga svega možemo li sada ne reči da je homo oeconomicus kao pojam

ekonomske teorije besmislen

Teorija ne tvrdi da homo oeconomicus treba biti ldquodobar čovjekrdquo i ne postavlja

ga kao ideal Ona je usmjerena na istraživanja posljedica koje prolizlaze iz

ljudskog ponašanja kao homo oeconomicusa

Između ostalog homo oeconomicusu se pripisuje posjedovanje sposobnost za

neograničeno racionalno ponašanje i da raspolaže s cjelovitim informacijama

15

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

-tko će obaviti taj posao-osoba koja donosi odluke

Različiti problemi zahtijevaju različite vrste odluka tako razlikujemo

programirane i neprogramirane odluke

Programirane su one odluke koje se koriste u rješavanju rutinskih problema i to

u situacijama koje se ponavljaju Rutinske ili manje smetnje moguće je regulirati

programiranim odlukama dok je velike smetnje i važne stvari potrebno rješavati

na pojedinačnoj osnovi Programirane odluke su odluke koje se donose na

osnovi pisanih i nepisanih pravilapolitikaprocedura

Neprogramirane odluke primjenjuju se u situacijama koje nisu redovne i koje se

ne ponavljaju Tiču se nestrukturiranihneočekivanihjednokratnih i sličnih

iznimnih situacija a obuhvaćaju problem alociranja resursa problem kolapsa

proizvodne linije problem odnosa sa lokalnom zajednicom i slično U procesu

donošenja neprogramiranih odluka nema poznatih postupaka i modela donošenja

odluke već je svaka situacija slučaj za sebe i treba je rješavati individualno

9

5EKONOMSKI ČOVJEK

Homo oeconomicus ili ekonomski čovjek je jedna od važnijih osnova

ekonomskog modela U stvarnosti on ne postoji To je naime općeprihvaćeni

pojam Usprkos svemu tome povod je velikih rasprava i znanost ga je

proučavala i dalje proučava kao niti jedno drugo biće Možemo ga jednostavno

zamisliti kao sasvim zdravo ljudsko biće koje se redovito savjetuje s različitim

specijalistima Najbolje se osjeća kada napusti praksu ekonomiste

Socioloziekolozi i liječnici dijagnosticiraju mu najrazličitije bolesti

Ekonomski čovjek posjeduje znanje o relevantnim aspektima svoje okoline

koji čak i ako nisu posve kompletni impresivno su čisti i potpuni Ima stabilan i

dobro redoslijedno utemeljen set sklonosti i mogućnost apsolutne usporedbe

raspoloživih mu inačica ponašanja Sa stajališta teorije odlučivanja ekonomski

čovjek je uvijek u stanju pronaći iili odabrati onu inačicu odluke (ili

ponašanja) koja maksimizira njegove osobne preferencije i vlastiti interes

Ima potpuno znanje o sredstvima kojima može postići maksimalnu korisnost u

procesu odlučivanja

10

Dakle od ekonomskog čovjeka se očekuje u odlučivanju

(1) da stvori ili pronađe sve raspoložive inačice odluke

(2) da specificira sve moguće potencijalne posljedice izbora svake od inačica te

(3) da usporedi raspoložive inačice po kriteriju maksimizacije vlastite korisnosti

U prilog velikih razilaženja stavova o hoho oeconomicusu govori i veliki izbor

pojmova kada prikupljamo podatke o njemu putem interneta Rasprava je

potpuno zanimljiva i napeta ali čak i protivnici homo oeconomicusu kao

ekonomisti nemaju izbora i moraju se upoznati s homo oeconomicusu jer se

većina ekonomskih teorija temelji na toj slici Čak i koncepti moderne evolucije

eksperimenata teorije igara zahtjevaju poznavanje homo oeconomicusa

Homo oeconomicus se najlakše opisuje kroz oblik i način odlučivanja

Racionalan u vlastitom interesu

Homo oeconomicus odlučuje uvijek tako da polazi od svoje vlastite dobiti tj

važe između dobiti i troškova i odlučuje se za mogućnost od koje ima najvišu

neto korist

Znanstveni pogled na odlučivanje

Osnovni znanstveni pogledi

Ponašanje po ldquo modelu ekonomskog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu ekonomskog čovjekardquo

1048766 Najvažnija pretpostavka je ta da su donositelji

11

odluka u procesu odlučivanja u potpunosti

racionalni = izabiru onu mogućnost koja će postići

najbolji rezultat uz postojeće uvjete

1048766 ldquoObjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavci

poznavanja svih mogućnosti u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik bio je Max Weber

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

1048766 Polazi od model ekonomskog čovjeka kao temelja tj

načina na koji bi donositelj odluka trebao odlučivati

1048766 ldquoSubjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavki

da donositelji odluka vrše izbor na način koji ovisi o

njihovim osobnim kvalitetama a izbor obavljaju

prema približnom uspješnom modelu stvarne

situacije uvažavajući sva ograničenja u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik i uvoditelj je bio H Simon

Sam nastanak ekonomske znanosti se vezuje uz Adama Smitha i njegovo

poznato djelo ldquoBogatstvo narodardquo On sam je u Glasgowu predavao prirodnu

teologiju etiku pravnu znanost i političku ekonomiju Njegovo manje poznato

djelo koje je objavio 1759 ldquo Teorija moralnih osjećajardquo ga je učinilo priznatim

filozofom i moralnim teoretičarom onog doba U tom djelu Smith govori o

čovjeku kao biću koje je sposobno donositi moralne sudove na temelju drugih

momenata a ne samo sebičnosti Taj se prividni paradoks rješava kako je

tvrdio Smith sposobnošću suosjećanja Ekelund amp Hebert Upravo ta

sposobnost suosjećanja je temelj altruizma i moralnosti Moralnost zapravo

12

uvijek predstavlja nadilaženje koncepta sebičnosti Vidljivo je da je otac

suvremene ekonomske teorije bio duboko zainteresiran za moralnu dimenziju

čovjekove egzistencije da je upravo on pisao o moralnosti koja nadilazi

sebičnost Kasnije će u svom djelu ldquo Bogatstvo narodardquo govoriti o osobnom

interesu koji nije sinonim za sebičnost Smithov ldquoekonomskirdquo čovjek iz

ldquoBogatstva narodardquo ne razlikuje se od njegova moralnog čovjeka iz ldquo Teorije

moralnih osjećajardquo Uravnoteženje ova dva pristupa i dvije tradicije sa kojih

moderna ekonomska znanost crpi svoju inspiraciju bilo bi višestruko korisno

kako za samu ekonomsku znanost tako i za ljudsko društvo u cjelini

Međutim sve je očiglednije da je ovaj laquo etički pristupraquo u ekonomskoj znanosti

sve više gubio na značenju i slabio kako se moderna ekonomska znanost

razvijala Metodologija tzv laquo pozitivne ekonomijeraquo uza sve pozitivne strane

koje je sa sobom donijela prijeti da izgubi iz vida kompleksnu etičku dimenziju

ljudskog ponašanja i življenja proizvodeći reducirane ekonomske modele

zasnovane na ograničenom konceptu racionalnosti laquohomo economicusaraquo

Parafrazirajući poznatog ekonomista nobelovca Amartyu Sena koji je napisao da

je ldquomoderna ekonomska znanost u mnogome osiromašila zbog distance koja

sve više raste između etike i ekonomijerdquo ovaj rad pokušava upozoriti na taj jaz

koji se produbljuje te govori o potrebi novog saveza između etike i ekonomije s

ciljem dubljeg razumijevanja kompleksne ljudske stvarnosti i kvalitetnijeg

rješavanja ekonomskih problema

Kroz par primjera promatramo homo oeconomicusa kao vozača političara i

potrošača

Primjer 1HOMO OECONOMICUS NA AUTOCESTI

Homo oeconomicus ide iz pravca sjevera cetom A7 za Frankfurt na razgovor u

jednu veliku njemačku financijsku instituciju Ima malo vremena i ako se bude

13

pridržavao ograničenjabrzine neće stići na vrijeme Bez dodatnih informacija ne

možemo reći koliko brzo će homo oeconomicus voziti jer to ovisi o mnogim

čimbenicima koje on sam ne može kontrolirati

-Kolika je vjerojatnost da ću dobiti posao ako dođem na vrijeme

-Kolika je vjerojatnost da će me presresti policija

-Mogu li si priuštiti dodatne bodove u Flensburgu

-Koliko je siguran moj auto pri sudaru

Tako mu prolaze različite misli kroz glavu i njegov je mozak preopterećan

Ako pretpostavimo da se on zbog dodatnihizgleda za obro plaćenposao odluči

riskirati do krajazar ne bi onda očekivali da će on na primjer na Werratal mostu

( ime mosta kojim prolazi) smanji brzinu jer zna za ugrađene radare

Objašnjenje homo oeconomicusa je da u okruženju radarskih kontrola rastu

očekivani troškovi za prekoračenje brzine

Primjer 2POVJERLJIVO ZASJEDANJE GRADITELJSKOG VIJEĆA

Političar homo oeconomicus sjedi u graditeljskom vijeću Građevinski

poduzetnik je prijateljski povezan s njim i obećava mu da će još jednom dobro

provjeriti cijenu njegove nove garaže ako izostane odluka koja nije u interesu

građevinskog poduzetnika

Hoće li se homo oeconomicus pri odlučivanju voditi interesom na dobrobit

većine ili za svoj vlastiti džep

Primjer 3NOVI DVD-player

Potrošač homo oeconomicusa se odlučio za novi DVD-player XYZ i usporedio

je cijene na internetu Ponuđači se zanemarljivo malo razlikuju u uvjetima

plaćanja i dostave

14

Zar bi nas ondatrebalo čuditi da se homo oeconomicus odluči za kupovinu tamo

gdje su najniži troškovi

Ekonomisti razmišljanju na sljedeći način što bi uradio donositelj odluke koji se

mora odlučiti između različitih alternativa tako da dobro odmjeri osobne

troškove i osobne koristi

U obrnutom slučaju model homo oeconomicusa je blizak mjerama koje se

moraju poduzeti kako bi se htjelo utjecati na odluke ljudi

Moramo krenuti od njihovih osobnih troškova iii prihoda tj mora ih se ili

kazniti ili nagraditi

Tko bi se mogao suprostaviti tvrdnji

-učenike možemo motivirati za bolji uspjeh kada im se za bolje ocjene

obećavaju pokloni

-djecu prisiliti na poslušnost kroz zabranu gledanja televizijekada ne

slušaju

-kroz dodatne bonuse možemo motivirati radnike za veću produktivnost

-stupci za zabranu parkiranja onemogućuju krivo parkiranje vozaćima

Uskraćivanjem prava nezaposlenima kompenziramo motiviranjem na

prihvaćanje novih poslova

-veliki porezi tjeraju ulagače u inozemstvo

-kroz porezne olakšice osvještavati potrebu za dodatnim zdravstvenim

osiguranjima

Zbog toga svega možemo li sada ne reči da je homo oeconomicus kao pojam

ekonomske teorije besmislen

Teorija ne tvrdi da homo oeconomicus treba biti ldquodobar čovjekrdquo i ne postavlja

ga kao ideal Ona je usmjerena na istraživanja posljedica koje prolizlaze iz

ljudskog ponašanja kao homo oeconomicusa

Između ostalog homo oeconomicusu se pripisuje posjedovanje sposobnost za

neograničeno racionalno ponašanje i da raspolaže s cjelovitim informacijama

15

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

5EKONOMSKI ČOVJEK

Homo oeconomicus ili ekonomski čovjek je jedna od važnijih osnova

ekonomskog modela U stvarnosti on ne postoji To je naime općeprihvaćeni

pojam Usprkos svemu tome povod je velikih rasprava i znanost ga je

proučavala i dalje proučava kao niti jedno drugo biće Možemo ga jednostavno

zamisliti kao sasvim zdravo ljudsko biće koje se redovito savjetuje s različitim

specijalistima Najbolje se osjeća kada napusti praksu ekonomiste

Socioloziekolozi i liječnici dijagnosticiraju mu najrazličitije bolesti

Ekonomski čovjek posjeduje znanje o relevantnim aspektima svoje okoline

koji čak i ako nisu posve kompletni impresivno su čisti i potpuni Ima stabilan i

dobro redoslijedno utemeljen set sklonosti i mogućnost apsolutne usporedbe

raspoloživih mu inačica ponašanja Sa stajališta teorije odlučivanja ekonomski

čovjek je uvijek u stanju pronaći iili odabrati onu inačicu odluke (ili

ponašanja) koja maksimizira njegove osobne preferencije i vlastiti interes

Ima potpuno znanje o sredstvima kojima može postići maksimalnu korisnost u

procesu odlučivanja

10

Dakle od ekonomskog čovjeka se očekuje u odlučivanju

(1) da stvori ili pronađe sve raspoložive inačice odluke

(2) da specificira sve moguće potencijalne posljedice izbora svake od inačica te

(3) da usporedi raspoložive inačice po kriteriju maksimizacije vlastite korisnosti

U prilog velikih razilaženja stavova o hoho oeconomicusu govori i veliki izbor

pojmova kada prikupljamo podatke o njemu putem interneta Rasprava je

potpuno zanimljiva i napeta ali čak i protivnici homo oeconomicusu kao

ekonomisti nemaju izbora i moraju se upoznati s homo oeconomicusu jer se

većina ekonomskih teorija temelji na toj slici Čak i koncepti moderne evolucije

eksperimenata teorije igara zahtjevaju poznavanje homo oeconomicusa

Homo oeconomicus se najlakše opisuje kroz oblik i način odlučivanja

Racionalan u vlastitom interesu

Homo oeconomicus odlučuje uvijek tako da polazi od svoje vlastite dobiti tj

važe između dobiti i troškova i odlučuje se za mogućnost od koje ima najvišu

neto korist

Znanstveni pogled na odlučivanje

Osnovni znanstveni pogledi

Ponašanje po ldquo modelu ekonomskog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu ekonomskog čovjekardquo

1048766 Najvažnija pretpostavka je ta da su donositelji

11

odluka u procesu odlučivanja u potpunosti

racionalni = izabiru onu mogućnost koja će postići

najbolji rezultat uz postojeće uvjete

1048766 ldquoObjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavci

poznavanja svih mogućnosti u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik bio je Max Weber

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

1048766 Polazi od model ekonomskog čovjeka kao temelja tj

načina na koji bi donositelj odluka trebao odlučivati

1048766 ldquoSubjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavki

da donositelji odluka vrše izbor na način koji ovisi o

njihovim osobnim kvalitetama a izbor obavljaju

prema približnom uspješnom modelu stvarne

situacije uvažavajući sva ograničenja u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik i uvoditelj je bio H Simon

Sam nastanak ekonomske znanosti se vezuje uz Adama Smitha i njegovo

poznato djelo ldquoBogatstvo narodardquo On sam je u Glasgowu predavao prirodnu

teologiju etiku pravnu znanost i političku ekonomiju Njegovo manje poznato

djelo koje je objavio 1759 ldquo Teorija moralnih osjećajardquo ga je učinilo priznatim

filozofom i moralnim teoretičarom onog doba U tom djelu Smith govori o

čovjeku kao biću koje je sposobno donositi moralne sudove na temelju drugih

momenata a ne samo sebičnosti Taj se prividni paradoks rješava kako je

tvrdio Smith sposobnošću suosjećanja Ekelund amp Hebert Upravo ta

sposobnost suosjećanja je temelj altruizma i moralnosti Moralnost zapravo

12

uvijek predstavlja nadilaženje koncepta sebičnosti Vidljivo je da je otac

suvremene ekonomske teorije bio duboko zainteresiran za moralnu dimenziju

čovjekove egzistencije da je upravo on pisao o moralnosti koja nadilazi

sebičnost Kasnije će u svom djelu ldquo Bogatstvo narodardquo govoriti o osobnom

interesu koji nije sinonim za sebičnost Smithov ldquoekonomskirdquo čovjek iz

ldquoBogatstva narodardquo ne razlikuje se od njegova moralnog čovjeka iz ldquo Teorije

moralnih osjećajardquo Uravnoteženje ova dva pristupa i dvije tradicije sa kojih

moderna ekonomska znanost crpi svoju inspiraciju bilo bi višestruko korisno

kako za samu ekonomsku znanost tako i za ljudsko društvo u cjelini

Međutim sve je očiglednije da je ovaj laquo etički pristupraquo u ekonomskoj znanosti

sve više gubio na značenju i slabio kako se moderna ekonomska znanost

razvijala Metodologija tzv laquo pozitivne ekonomijeraquo uza sve pozitivne strane

koje je sa sobom donijela prijeti da izgubi iz vida kompleksnu etičku dimenziju

ljudskog ponašanja i življenja proizvodeći reducirane ekonomske modele

zasnovane na ograničenom konceptu racionalnosti laquohomo economicusaraquo

Parafrazirajući poznatog ekonomista nobelovca Amartyu Sena koji je napisao da

je ldquomoderna ekonomska znanost u mnogome osiromašila zbog distance koja

sve više raste između etike i ekonomijerdquo ovaj rad pokušava upozoriti na taj jaz

koji se produbljuje te govori o potrebi novog saveza između etike i ekonomije s

ciljem dubljeg razumijevanja kompleksne ljudske stvarnosti i kvalitetnijeg

rješavanja ekonomskih problema

Kroz par primjera promatramo homo oeconomicusa kao vozača političara i

potrošača

Primjer 1HOMO OECONOMICUS NA AUTOCESTI

Homo oeconomicus ide iz pravca sjevera cetom A7 za Frankfurt na razgovor u

jednu veliku njemačku financijsku instituciju Ima malo vremena i ako se bude

13

pridržavao ograničenjabrzine neće stići na vrijeme Bez dodatnih informacija ne

možemo reći koliko brzo će homo oeconomicus voziti jer to ovisi o mnogim

čimbenicima koje on sam ne može kontrolirati

-Kolika je vjerojatnost da ću dobiti posao ako dođem na vrijeme

-Kolika je vjerojatnost da će me presresti policija

-Mogu li si priuštiti dodatne bodove u Flensburgu

-Koliko je siguran moj auto pri sudaru

Tako mu prolaze različite misli kroz glavu i njegov je mozak preopterećan

Ako pretpostavimo da se on zbog dodatnihizgleda za obro plaćenposao odluči

riskirati do krajazar ne bi onda očekivali da će on na primjer na Werratal mostu

( ime mosta kojim prolazi) smanji brzinu jer zna za ugrađene radare

Objašnjenje homo oeconomicusa je da u okruženju radarskih kontrola rastu

očekivani troškovi za prekoračenje brzine

Primjer 2POVJERLJIVO ZASJEDANJE GRADITELJSKOG VIJEĆA

Političar homo oeconomicus sjedi u graditeljskom vijeću Građevinski

poduzetnik je prijateljski povezan s njim i obećava mu da će još jednom dobro

provjeriti cijenu njegove nove garaže ako izostane odluka koja nije u interesu

građevinskog poduzetnika

Hoće li se homo oeconomicus pri odlučivanju voditi interesom na dobrobit

većine ili za svoj vlastiti džep

Primjer 3NOVI DVD-player

Potrošač homo oeconomicusa se odlučio za novi DVD-player XYZ i usporedio

je cijene na internetu Ponuđači se zanemarljivo malo razlikuju u uvjetima

plaćanja i dostave

14

Zar bi nas ondatrebalo čuditi da se homo oeconomicus odluči za kupovinu tamo

gdje su najniži troškovi

Ekonomisti razmišljanju na sljedeći način što bi uradio donositelj odluke koji se

mora odlučiti između različitih alternativa tako da dobro odmjeri osobne

troškove i osobne koristi

U obrnutom slučaju model homo oeconomicusa je blizak mjerama koje se

moraju poduzeti kako bi se htjelo utjecati na odluke ljudi

Moramo krenuti od njihovih osobnih troškova iii prihoda tj mora ih se ili

kazniti ili nagraditi

Tko bi se mogao suprostaviti tvrdnji

-učenike možemo motivirati za bolji uspjeh kada im se za bolje ocjene

obećavaju pokloni

-djecu prisiliti na poslušnost kroz zabranu gledanja televizijekada ne

slušaju

-kroz dodatne bonuse možemo motivirati radnike za veću produktivnost

-stupci za zabranu parkiranja onemogućuju krivo parkiranje vozaćima

Uskraćivanjem prava nezaposlenima kompenziramo motiviranjem na

prihvaćanje novih poslova

-veliki porezi tjeraju ulagače u inozemstvo

-kroz porezne olakšice osvještavati potrebu za dodatnim zdravstvenim

osiguranjima

Zbog toga svega možemo li sada ne reči da je homo oeconomicus kao pojam

ekonomske teorije besmislen

Teorija ne tvrdi da homo oeconomicus treba biti ldquodobar čovjekrdquo i ne postavlja

ga kao ideal Ona je usmjerena na istraživanja posljedica koje prolizlaze iz

ljudskog ponašanja kao homo oeconomicusa

Između ostalog homo oeconomicusu se pripisuje posjedovanje sposobnost za

neograničeno racionalno ponašanje i da raspolaže s cjelovitim informacijama

15

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

Dakle od ekonomskog čovjeka se očekuje u odlučivanju

(1) da stvori ili pronađe sve raspoložive inačice odluke

(2) da specificira sve moguće potencijalne posljedice izbora svake od inačica te

(3) da usporedi raspoložive inačice po kriteriju maksimizacije vlastite korisnosti

U prilog velikih razilaženja stavova o hoho oeconomicusu govori i veliki izbor

pojmova kada prikupljamo podatke o njemu putem interneta Rasprava je

potpuno zanimljiva i napeta ali čak i protivnici homo oeconomicusu kao

ekonomisti nemaju izbora i moraju se upoznati s homo oeconomicusu jer se

većina ekonomskih teorija temelji na toj slici Čak i koncepti moderne evolucije

eksperimenata teorije igara zahtjevaju poznavanje homo oeconomicusa

Homo oeconomicus se najlakše opisuje kroz oblik i način odlučivanja

Racionalan u vlastitom interesu

Homo oeconomicus odlučuje uvijek tako da polazi od svoje vlastite dobiti tj

važe između dobiti i troškova i odlučuje se za mogućnost od koje ima najvišu

neto korist

Znanstveni pogled na odlučivanje

Osnovni znanstveni pogledi

Ponašanje po ldquo modelu ekonomskog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

Ponašanje po ldquomodelu ekonomskog čovjekardquo

1048766 Najvažnija pretpostavka je ta da su donositelji

11

odluka u procesu odlučivanja u potpunosti

racionalni = izabiru onu mogućnost koja će postići

najbolji rezultat uz postojeće uvjete

1048766 ldquoObjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavci

poznavanja svih mogućnosti u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik bio je Max Weber

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

1048766 Polazi od model ekonomskog čovjeka kao temelja tj

načina na koji bi donositelj odluka trebao odlučivati

1048766 ldquoSubjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavki

da donositelji odluka vrše izbor na način koji ovisi o

njihovim osobnim kvalitetama a izbor obavljaju

prema približnom uspješnom modelu stvarne

situacije uvažavajući sva ograničenja u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik i uvoditelj je bio H Simon

Sam nastanak ekonomske znanosti se vezuje uz Adama Smitha i njegovo

poznato djelo ldquoBogatstvo narodardquo On sam je u Glasgowu predavao prirodnu

teologiju etiku pravnu znanost i političku ekonomiju Njegovo manje poznato

djelo koje je objavio 1759 ldquo Teorija moralnih osjećajardquo ga je učinilo priznatim

filozofom i moralnim teoretičarom onog doba U tom djelu Smith govori o

čovjeku kao biću koje je sposobno donositi moralne sudove na temelju drugih

momenata a ne samo sebičnosti Taj se prividni paradoks rješava kako je

tvrdio Smith sposobnošću suosjećanja Ekelund amp Hebert Upravo ta

sposobnost suosjećanja je temelj altruizma i moralnosti Moralnost zapravo

12

uvijek predstavlja nadilaženje koncepta sebičnosti Vidljivo je da je otac

suvremene ekonomske teorije bio duboko zainteresiran za moralnu dimenziju

čovjekove egzistencije da je upravo on pisao o moralnosti koja nadilazi

sebičnost Kasnije će u svom djelu ldquo Bogatstvo narodardquo govoriti o osobnom

interesu koji nije sinonim za sebičnost Smithov ldquoekonomskirdquo čovjek iz

ldquoBogatstva narodardquo ne razlikuje se od njegova moralnog čovjeka iz ldquo Teorije

moralnih osjećajardquo Uravnoteženje ova dva pristupa i dvije tradicije sa kojih

moderna ekonomska znanost crpi svoju inspiraciju bilo bi višestruko korisno

kako za samu ekonomsku znanost tako i za ljudsko društvo u cjelini

Međutim sve je očiglednije da je ovaj laquo etički pristupraquo u ekonomskoj znanosti

sve više gubio na značenju i slabio kako se moderna ekonomska znanost

razvijala Metodologija tzv laquo pozitivne ekonomijeraquo uza sve pozitivne strane

koje je sa sobom donijela prijeti da izgubi iz vida kompleksnu etičku dimenziju

ljudskog ponašanja i življenja proizvodeći reducirane ekonomske modele

zasnovane na ograničenom konceptu racionalnosti laquohomo economicusaraquo

Parafrazirajući poznatog ekonomista nobelovca Amartyu Sena koji je napisao da

je ldquomoderna ekonomska znanost u mnogome osiromašila zbog distance koja

sve više raste između etike i ekonomijerdquo ovaj rad pokušava upozoriti na taj jaz

koji se produbljuje te govori o potrebi novog saveza između etike i ekonomije s

ciljem dubljeg razumijevanja kompleksne ljudske stvarnosti i kvalitetnijeg

rješavanja ekonomskih problema

Kroz par primjera promatramo homo oeconomicusa kao vozača političara i

potrošača

Primjer 1HOMO OECONOMICUS NA AUTOCESTI

Homo oeconomicus ide iz pravca sjevera cetom A7 za Frankfurt na razgovor u

jednu veliku njemačku financijsku instituciju Ima malo vremena i ako se bude

13

pridržavao ograničenjabrzine neće stići na vrijeme Bez dodatnih informacija ne

možemo reći koliko brzo će homo oeconomicus voziti jer to ovisi o mnogim

čimbenicima koje on sam ne može kontrolirati

-Kolika je vjerojatnost da ću dobiti posao ako dođem na vrijeme

-Kolika je vjerojatnost da će me presresti policija

-Mogu li si priuštiti dodatne bodove u Flensburgu

-Koliko je siguran moj auto pri sudaru

Tako mu prolaze različite misli kroz glavu i njegov je mozak preopterećan

Ako pretpostavimo da se on zbog dodatnihizgleda za obro plaćenposao odluči

riskirati do krajazar ne bi onda očekivali da će on na primjer na Werratal mostu

( ime mosta kojim prolazi) smanji brzinu jer zna za ugrađene radare

Objašnjenje homo oeconomicusa je da u okruženju radarskih kontrola rastu

očekivani troškovi za prekoračenje brzine

Primjer 2POVJERLJIVO ZASJEDANJE GRADITELJSKOG VIJEĆA

Političar homo oeconomicus sjedi u graditeljskom vijeću Građevinski

poduzetnik je prijateljski povezan s njim i obećava mu da će još jednom dobro

provjeriti cijenu njegove nove garaže ako izostane odluka koja nije u interesu

građevinskog poduzetnika

Hoće li se homo oeconomicus pri odlučivanju voditi interesom na dobrobit

većine ili za svoj vlastiti džep

Primjer 3NOVI DVD-player

Potrošač homo oeconomicusa se odlučio za novi DVD-player XYZ i usporedio

je cijene na internetu Ponuđači se zanemarljivo malo razlikuju u uvjetima

plaćanja i dostave

14

Zar bi nas ondatrebalo čuditi da se homo oeconomicus odluči za kupovinu tamo

gdje su najniži troškovi

Ekonomisti razmišljanju na sljedeći način što bi uradio donositelj odluke koji se

mora odlučiti između različitih alternativa tako da dobro odmjeri osobne

troškove i osobne koristi

U obrnutom slučaju model homo oeconomicusa je blizak mjerama koje se

moraju poduzeti kako bi se htjelo utjecati na odluke ljudi

Moramo krenuti od njihovih osobnih troškova iii prihoda tj mora ih se ili

kazniti ili nagraditi

Tko bi se mogao suprostaviti tvrdnji

-učenike možemo motivirati za bolji uspjeh kada im se za bolje ocjene

obećavaju pokloni

-djecu prisiliti na poslušnost kroz zabranu gledanja televizijekada ne

slušaju

-kroz dodatne bonuse možemo motivirati radnike za veću produktivnost

-stupci za zabranu parkiranja onemogućuju krivo parkiranje vozaćima

Uskraćivanjem prava nezaposlenima kompenziramo motiviranjem na

prihvaćanje novih poslova

-veliki porezi tjeraju ulagače u inozemstvo

-kroz porezne olakšice osvještavati potrebu za dodatnim zdravstvenim

osiguranjima

Zbog toga svega možemo li sada ne reči da je homo oeconomicus kao pojam

ekonomske teorije besmislen

Teorija ne tvrdi da homo oeconomicus treba biti ldquodobar čovjekrdquo i ne postavlja

ga kao ideal Ona je usmjerena na istraživanja posljedica koje prolizlaze iz

ljudskog ponašanja kao homo oeconomicusa

Između ostalog homo oeconomicusu se pripisuje posjedovanje sposobnost za

neograničeno racionalno ponašanje i da raspolaže s cjelovitim informacijama

15

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

odluka u procesu odlučivanja u potpunosti

racionalni = izabiru onu mogućnost koja će postići

najbolji rezultat uz postojeće uvjete

1048766 ldquoObjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavci

poznavanja svih mogućnosti u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik bio je Max Weber

Ponašanje po ldquomodelu administrativnog čovjekardquo

1048766 Polazi od model ekonomskog čovjeka kao temelja tj

načina na koji bi donositelj odluka trebao odlučivati

1048766 ldquoSubjektivna racionalnostrdquo temelji se na pretpostavki

da donositelji odluka vrše izbor na način koji ovisi o

njihovim osobnim kvalitetama a izbor obavljaju

prema približnom uspješnom modelu stvarne

situacije uvažavajući sva ograničenja u odlučivanju

1048766 Najutjecajniji zastupnik i uvoditelj je bio H Simon

Sam nastanak ekonomske znanosti se vezuje uz Adama Smitha i njegovo

poznato djelo ldquoBogatstvo narodardquo On sam je u Glasgowu predavao prirodnu

teologiju etiku pravnu znanost i političku ekonomiju Njegovo manje poznato

djelo koje je objavio 1759 ldquo Teorija moralnih osjećajardquo ga je učinilo priznatim

filozofom i moralnim teoretičarom onog doba U tom djelu Smith govori o

čovjeku kao biću koje je sposobno donositi moralne sudove na temelju drugih

momenata a ne samo sebičnosti Taj se prividni paradoks rješava kako je

tvrdio Smith sposobnošću suosjećanja Ekelund amp Hebert Upravo ta

sposobnost suosjećanja je temelj altruizma i moralnosti Moralnost zapravo

12

uvijek predstavlja nadilaženje koncepta sebičnosti Vidljivo je da je otac

suvremene ekonomske teorije bio duboko zainteresiran za moralnu dimenziju

čovjekove egzistencije da je upravo on pisao o moralnosti koja nadilazi

sebičnost Kasnije će u svom djelu ldquo Bogatstvo narodardquo govoriti o osobnom

interesu koji nije sinonim za sebičnost Smithov ldquoekonomskirdquo čovjek iz

ldquoBogatstva narodardquo ne razlikuje se od njegova moralnog čovjeka iz ldquo Teorije

moralnih osjećajardquo Uravnoteženje ova dva pristupa i dvije tradicije sa kojih

moderna ekonomska znanost crpi svoju inspiraciju bilo bi višestruko korisno

kako za samu ekonomsku znanost tako i za ljudsko društvo u cjelini

Međutim sve je očiglednije da je ovaj laquo etički pristupraquo u ekonomskoj znanosti

sve više gubio na značenju i slabio kako se moderna ekonomska znanost

razvijala Metodologija tzv laquo pozitivne ekonomijeraquo uza sve pozitivne strane

koje je sa sobom donijela prijeti da izgubi iz vida kompleksnu etičku dimenziju

ljudskog ponašanja i življenja proizvodeći reducirane ekonomske modele

zasnovane na ograničenom konceptu racionalnosti laquohomo economicusaraquo

Parafrazirajući poznatog ekonomista nobelovca Amartyu Sena koji je napisao da

je ldquomoderna ekonomska znanost u mnogome osiromašila zbog distance koja

sve više raste između etike i ekonomijerdquo ovaj rad pokušava upozoriti na taj jaz

koji se produbljuje te govori o potrebi novog saveza između etike i ekonomije s

ciljem dubljeg razumijevanja kompleksne ljudske stvarnosti i kvalitetnijeg

rješavanja ekonomskih problema

Kroz par primjera promatramo homo oeconomicusa kao vozača političara i

potrošača

Primjer 1HOMO OECONOMICUS NA AUTOCESTI

Homo oeconomicus ide iz pravca sjevera cetom A7 za Frankfurt na razgovor u

jednu veliku njemačku financijsku instituciju Ima malo vremena i ako se bude

13

pridržavao ograničenjabrzine neće stići na vrijeme Bez dodatnih informacija ne

možemo reći koliko brzo će homo oeconomicus voziti jer to ovisi o mnogim

čimbenicima koje on sam ne može kontrolirati

-Kolika je vjerojatnost da ću dobiti posao ako dođem na vrijeme

-Kolika je vjerojatnost da će me presresti policija

-Mogu li si priuštiti dodatne bodove u Flensburgu

-Koliko je siguran moj auto pri sudaru

Tako mu prolaze različite misli kroz glavu i njegov je mozak preopterećan

Ako pretpostavimo da se on zbog dodatnihizgleda za obro plaćenposao odluči

riskirati do krajazar ne bi onda očekivali da će on na primjer na Werratal mostu

( ime mosta kojim prolazi) smanji brzinu jer zna za ugrađene radare

Objašnjenje homo oeconomicusa je da u okruženju radarskih kontrola rastu

očekivani troškovi za prekoračenje brzine

Primjer 2POVJERLJIVO ZASJEDANJE GRADITELJSKOG VIJEĆA

Političar homo oeconomicus sjedi u graditeljskom vijeću Građevinski

poduzetnik je prijateljski povezan s njim i obećava mu da će još jednom dobro

provjeriti cijenu njegove nove garaže ako izostane odluka koja nije u interesu

građevinskog poduzetnika

Hoće li se homo oeconomicus pri odlučivanju voditi interesom na dobrobit

većine ili za svoj vlastiti džep

Primjer 3NOVI DVD-player

Potrošač homo oeconomicusa se odlučio za novi DVD-player XYZ i usporedio

je cijene na internetu Ponuđači se zanemarljivo malo razlikuju u uvjetima

plaćanja i dostave

14

Zar bi nas ondatrebalo čuditi da se homo oeconomicus odluči za kupovinu tamo

gdje su najniži troškovi

Ekonomisti razmišljanju na sljedeći način što bi uradio donositelj odluke koji se

mora odlučiti između različitih alternativa tako da dobro odmjeri osobne

troškove i osobne koristi

U obrnutom slučaju model homo oeconomicusa je blizak mjerama koje se

moraju poduzeti kako bi se htjelo utjecati na odluke ljudi

Moramo krenuti od njihovih osobnih troškova iii prihoda tj mora ih se ili

kazniti ili nagraditi

Tko bi se mogao suprostaviti tvrdnji

-učenike možemo motivirati za bolji uspjeh kada im se za bolje ocjene

obećavaju pokloni

-djecu prisiliti na poslušnost kroz zabranu gledanja televizijekada ne

slušaju

-kroz dodatne bonuse možemo motivirati radnike za veću produktivnost

-stupci za zabranu parkiranja onemogućuju krivo parkiranje vozaćima

Uskraćivanjem prava nezaposlenima kompenziramo motiviranjem na

prihvaćanje novih poslova

-veliki porezi tjeraju ulagače u inozemstvo

-kroz porezne olakšice osvještavati potrebu za dodatnim zdravstvenim

osiguranjima

Zbog toga svega možemo li sada ne reči da je homo oeconomicus kao pojam

ekonomske teorije besmislen

Teorija ne tvrdi da homo oeconomicus treba biti ldquodobar čovjekrdquo i ne postavlja

ga kao ideal Ona je usmjerena na istraživanja posljedica koje prolizlaze iz

ljudskog ponašanja kao homo oeconomicusa

Između ostalog homo oeconomicusu se pripisuje posjedovanje sposobnost za

neograničeno racionalno ponašanje i da raspolaže s cjelovitim informacijama

15

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

uvijek predstavlja nadilaženje koncepta sebičnosti Vidljivo je da je otac

suvremene ekonomske teorije bio duboko zainteresiran za moralnu dimenziju

čovjekove egzistencije da je upravo on pisao o moralnosti koja nadilazi

sebičnost Kasnije će u svom djelu ldquo Bogatstvo narodardquo govoriti o osobnom

interesu koji nije sinonim za sebičnost Smithov ldquoekonomskirdquo čovjek iz

ldquoBogatstva narodardquo ne razlikuje se od njegova moralnog čovjeka iz ldquo Teorije

moralnih osjećajardquo Uravnoteženje ova dva pristupa i dvije tradicije sa kojih

moderna ekonomska znanost crpi svoju inspiraciju bilo bi višestruko korisno

kako za samu ekonomsku znanost tako i za ljudsko društvo u cjelini

Međutim sve je očiglednije da je ovaj laquo etički pristupraquo u ekonomskoj znanosti

sve više gubio na značenju i slabio kako se moderna ekonomska znanost

razvijala Metodologija tzv laquo pozitivne ekonomijeraquo uza sve pozitivne strane

koje je sa sobom donijela prijeti da izgubi iz vida kompleksnu etičku dimenziju

ljudskog ponašanja i življenja proizvodeći reducirane ekonomske modele

zasnovane na ograničenom konceptu racionalnosti laquohomo economicusaraquo

Parafrazirajući poznatog ekonomista nobelovca Amartyu Sena koji je napisao da

je ldquomoderna ekonomska znanost u mnogome osiromašila zbog distance koja

sve više raste između etike i ekonomijerdquo ovaj rad pokušava upozoriti na taj jaz

koji se produbljuje te govori o potrebi novog saveza između etike i ekonomije s

ciljem dubljeg razumijevanja kompleksne ljudske stvarnosti i kvalitetnijeg

rješavanja ekonomskih problema

Kroz par primjera promatramo homo oeconomicusa kao vozača političara i

potrošača

Primjer 1HOMO OECONOMICUS NA AUTOCESTI

Homo oeconomicus ide iz pravca sjevera cetom A7 za Frankfurt na razgovor u

jednu veliku njemačku financijsku instituciju Ima malo vremena i ako se bude

13

pridržavao ograničenjabrzine neće stići na vrijeme Bez dodatnih informacija ne

možemo reći koliko brzo će homo oeconomicus voziti jer to ovisi o mnogim

čimbenicima koje on sam ne može kontrolirati

-Kolika je vjerojatnost da ću dobiti posao ako dođem na vrijeme

-Kolika je vjerojatnost da će me presresti policija

-Mogu li si priuštiti dodatne bodove u Flensburgu

-Koliko je siguran moj auto pri sudaru

Tako mu prolaze različite misli kroz glavu i njegov je mozak preopterećan

Ako pretpostavimo da se on zbog dodatnihizgleda za obro plaćenposao odluči

riskirati do krajazar ne bi onda očekivali da će on na primjer na Werratal mostu

( ime mosta kojim prolazi) smanji brzinu jer zna za ugrađene radare

Objašnjenje homo oeconomicusa je da u okruženju radarskih kontrola rastu

očekivani troškovi za prekoračenje brzine

Primjer 2POVJERLJIVO ZASJEDANJE GRADITELJSKOG VIJEĆA

Političar homo oeconomicus sjedi u graditeljskom vijeću Građevinski

poduzetnik je prijateljski povezan s njim i obećava mu da će još jednom dobro

provjeriti cijenu njegove nove garaže ako izostane odluka koja nije u interesu

građevinskog poduzetnika

Hoće li se homo oeconomicus pri odlučivanju voditi interesom na dobrobit

većine ili za svoj vlastiti džep

Primjer 3NOVI DVD-player

Potrošač homo oeconomicusa se odlučio za novi DVD-player XYZ i usporedio

je cijene na internetu Ponuđači se zanemarljivo malo razlikuju u uvjetima

plaćanja i dostave

14

Zar bi nas ondatrebalo čuditi da se homo oeconomicus odluči za kupovinu tamo

gdje su najniži troškovi

Ekonomisti razmišljanju na sljedeći način što bi uradio donositelj odluke koji se

mora odlučiti između različitih alternativa tako da dobro odmjeri osobne

troškove i osobne koristi

U obrnutom slučaju model homo oeconomicusa je blizak mjerama koje se

moraju poduzeti kako bi se htjelo utjecati na odluke ljudi

Moramo krenuti od njihovih osobnih troškova iii prihoda tj mora ih se ili

kazniti ili nagraditi

Tko bi se mogao suprostaviti tvrdnji

-učenike možemo motivirati za bolji uspjeh kada im se za bolje ocjene

obećavaju pokloni

-djecu prisiliti na poslušnost kroz zabranu gledanja televizijekada ne

slušaju

-kroz dodatne bonuse možemo motivirati radnike za veću produktivnost

-stupci za zabranu parkiranja onemogućuju krivo parkiranje vozaćima

Uskraćivanjem prava nezaposlenima kompenziramo motiviranjem na

prihvaćanje novih poslova

-veliki porezi tjeraju ulagače u inozemstvo

-kroz porezne olakšice osvještavati potrebu za dodatnim zdravstvenim

osiguranjima

Zbog toga svega možemo li sada ne reči da je homo oeconomicus kao pojam

ekonomske teorije besmislen

Teorija ne tvrdi da homo oeconomicus treba biti ldquodobar čovjekrdquo i ne postavlja

ga kao ideal Ona je usmjerena na istraživanja posljedica koje prolizlaze iz

ljudskog ponašanja kao homo oeconomicusa

Između ostalog homo oeconomicusu se pripisuje posjedovanje sposobnost za

neograničeno racionalno ponašanje i da raspolaže s cjelovitim informacijama

15

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

pridržavao ograničenjabrzine neće stići na vrijeme Bez dodatnih informacija ne

možemo reći koliko brzo će homo oeconomicus voziti jer to ovisi o mnogim

čimbenicima koje on sam ne može kontrolirati

-Kolika je vjerojatnost da ću dobiti posao ako dođem na vrijeme

-Kolika je vjerojatnost da će me presresti policija

-Mogu li si priuštiti dodatne bodove u Flensburgu

-Koliko je siguran moj auto pri sudaru

Tako mu prolaze različite misli kroz glavu i njegov je mozak preopterećan

Ako pretpostavimo da se on zbog dodatnihizgleda za obro plaćenposao odluči

riskirati do krajazar ne bi onda očekivali da će on na primjer na Werratal mostu

( ime mosta kojim prolazi) smanji brzinu jer zna za ugrađene radare

Objašnjenje homo oeconomicusa je da u okruženju radarskih kontrola rastu

očekivani troškovi za prekoračenje brzine

Primjer 2POVJERLJIVO ZASJEDANJE GRADITELJSKOG VIJEĆA

Političar homo oeconomicus sjedi u graditeljskom vijeću Građevinski

poduzetnik je prijateljski povezan s njim i obećava mu da će još jednom dobro

provjeriti cijenu njegove nove garaže ako izostane odluka koja nije u interesu

građevinskog poduzetnika

Hoće li se homo oeconomicus pri odlučivanju voditi interesom na dobrobit

većine ili za svoj vlastiti džep

Primjer 3NOVI DVD-player

Potrošač homo oeconomicusa se odlučio za novi DVD-player XYZ i usporedio

je cijene na internetu Ponuđači se zanemarljivo malo razlikuju u uvjetima

plaćanja i dostave

14

Zar bi nas ondatrebalo čuditi da se homo oeconomicus odluči za kupovinu tamo

gdje su najniži troškovi

Ekonomisti razmišljanju na sljedeći način što bi uradio donositelj odluke koji se

mora odlučiti između različitih alternativa tako da dobro odmjeri osobne

troškove i osobne koristi

U obrnutom slučaju model homo oeconomicusa je blizak mjerama koje se

moraju poduzeti kako bi se htjelo utjecati na odluke ljudi

Moramo krenuti od njihovih osobnih troškova iii prihoda tj mora ih se ili

kazniti ili nagraditi

Tko bi se mogao suprostaviti tvrdnji

-učenike možemo motivirati za bolji uspjeh kada im se za bolje ocjene

obećavaju pokloni

-djecu prisiliti na poslušnost kroz zabranu gledanja televizijekada ne

slušaju

-kroz dodatne bonuse možemo motivirati radnike za veću produktivnost

-stupci za zabranu parkiranja onemogućuju krivo parkiranje vozaćima

Uskraćivanjem prava nezaposlenima kompenziramo motiviranjem na

prihvaćanje novih poslova

-veliki porezi tjeraju ulagače u inozemstvo

-kroz porezne olakšice osvještavati potrebu za dodatnim zdravstvenim

osiguranjima

Zbog toga svega možemo li sada ne reči da je homo oeconomicus kao pojam

ekonomske teorije besmislen

Teorija ne tvrdi da homo oeconomicus treba biti ldquodobar čovjekrdquo i ne postavlja

ga kao ideal Ona je usmjerena na istraživanja posljedica koje prolizlaze iz

ljudskog ponašanja kao homo oeconomicusa

Između ostalog homo oeconomicusu se pripisuje posjedovanje sposobnost za

neograničeno racionalno ponašanje i da raspolaže s cjelovitim informacijama

15

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

Zar bi nas ondatrebalo čuditi da se homo oeconomicus odluči za kupovinu tamo

gdje su najniži troškovi

Ekonomisti razmišljanju na sljedeći način što bi uradio donositelj odluke koji se

mora odlučiti između različitih alternativa tako da dobro odmjeri osobne

troškove i osobne koristi

U obrnutom slučaju model homo oeconomicusa je blizak mjerama koje se

moraju poduzeti kako bi se htjelo utjecati na odluke ljudi

Moramo krenuti od njihovih osobnih troškova iii prihoda tj mora ih se ili

kazniti ili nagraditi

Tko bi se mogao suprostaviti tvrdnji

-učenike možemo motivirati za bolji uspjeh kada im se za bolje ocjene

obećavaju pokloni

-djecu prisiliti na poslušnost kroz zabranu gledanja televizijekada ne

slušaju

-kroz dodatne bonuse možemo motivirati radnike za veću produktivnost

-stupci za zabranu parkiranja onemogućuju krivo parkiranje vozaćima

Uskraćivanjem prava nezaposlenima kompenziramo motiviranjem na

prihvaćanje novih poslova

-veliki porezi tjeraju ulagače u inozemstvo

-kroz porezne olakšice osvještavati potrebu za dodatnim zdravstvenim

osiguranjima

Zbog toga svega možemo li sada ne reči da je homo oeconomicus kao pojam

ekonomske teorije besmislen

Teorija ne tvrdi da homo oeconomicus treba biti ldquodobar čovjekrdquo i ne postavlja

ga kao ideal Ona je usmjerena na istraživanja posljedica koje prolizlaze iz

ljudskog ponašanja kao homo oeconomicusa

Između ostalog homo oeconomicusu se pripisuje posjedovanje sposobnost za

neograničeno racionalno ponašanje i da raspolaže s cjelovitim informacijama

15

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

To svakako nisu osobine homo oeconomicusa Radi se naime o dodatnim

pojavama koje su pripisane modelu Ove pojave trebaju model pojednostaviti i

tako pridonjeti lakšem razumjevanju Sasvim sigurno homo oeconomicusi mogu

naseliti svijet modela u kojem vladaju nepotpune informacije Ali i ovdje je

moguće pronaći racionalno odlučivanje

Možemo se složiti da smo svi u jednom suglasni bilo bi pametno ponjeti

kišobran i kada se kasnije ustanovi da uopće nije kišilo Ako i ne raspolažemo

potpunim informacijama mogli bismo bez obzira na ograničene mogućnosti

obrade informacija doći do racionalne odluke

6ZAKLJUČAK

O sklonostima homo oeconomicusa tj njegovim se stavovima i željama u

ekonomskoj teoriji ne raspravlja

Pojam ldquoekonomskoi čovjekrdquo je u raspravama i proučavanjima brojnih

znanstvenikaprofesorai ostalih

Čovjek je uz ekonomiju usko vezan ali pojam ldquoekonomski čovjekrdquo i nema baš

neke precizno definirane odrednice dok prethodno spomenuti pojmovi

ekonomija i čovjek iza sebe imaju povijest i brojne karakteristike odnosno

svojstva

Ovim seminarom pobliže smo objasnili pojam ldquo ekonomski čovjekrdquo i ukazali na

to da on sudjeluje u proceima odlučivanja i donošenja odluka

16

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

7LITERATURA

1 Dražen Barković ldquoMenađersko odlučivanjerdquo Ekonomski fakultet u

Osijeku Osijek 2009godina

2 wwwgooglecom

3 httpbswikipediaorgwikiEkonomija

17

18