UNIVERZITET U SARAJEVUFARMACEUTSKI FAKULTETPREDMET: Anatomija

Topografski odnosi vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg uha i njihov

klinički značaj, statički i akustički put

Seminarski rad iz anatomije

Student: Aldin Juković Mentor: Prof.dr.Amela Kulenović

Sarajevo, Novembar 2010.

Sadržaj

1. UVOD

Uho (organum auditus) je periferni organ sluha i ravnoteže koji je postavljen sa temporalne strane lobanje. Veći dio uha (dvije trećine) su u temporalnoj kosti dok je manji dio (jedna trećina) van nje. Čulo sluha ne igra samo ulogu u komunikaciji već služi i kao sistem za upozorenje i orijentaciju. Uši registruju zvučne (mehaničke) talase i pretvaraju ih u električne signale, koji se šalju u centralne strukture gdje se ti signali „dešifruju“ i nastaje osjećaj sluha. Uloga uha kao organa čula sluha nije samo da registruje zvuke, već i da ih lokalizuje (uloga u orijentaciji). Uho može registrovati lokaciju odakle zvuk dolazi. Uho koje je okrenuto izvoru zvuka registruje zvuk ranije od onog na suprotnoj strani, odnosno čuje ga glasnije. Ove razlike u čujnosti se prerađuju u mozgu i dobijaju se informacije o lokaciji sa koje dolazi zvuk.Uho je građeno od tri dijela, vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg uha i sva ova tri dijela su funkcionalno povezana.

Slika br.1. Građa uha

1

2. Anatomska građa uha

Uho je parni organ sluha koji je građen od vanjskog (auris externa), srednjeg (auris media) i unurtašnjeg uha (auris interna).

2.1 Vanjsko uho

Auris externa se sastoji od tri dijela: ušne školjke (auricula) i vanjskog slušnog hodnika (meatus acusticus externa).

Aricula

Ušna školjka je prekrivena kožom i njenu osnovu čini hrskavica. Puna je izbočina i udubina, koža ušne školjke je naborana kako bi lakše mogla hvatati zvučne talase. Arikula je podjeljena na dva dijela Veći dio pripada aurikuli, manji je podijeljen na dva dijela, a to su lamina tragi i cartilago meatus acustici externi. Ova dva dijela, veći i manji su povezana pomoću isthmus cartilaginis auris. Duž ivice uha nalazi se helix, na kojemu se može nalaziti i kvržica tubericulum auriculae. Drugi nabor nalazi se paralelno s heliksom, s njegove unutarnje strane i naziva se anthelix. Između tih nabora nalazimo brazdu - scapha. Anthelix se na gornjem dijelu dijeli na dva kraka: crura anthelici. Između njih se nalazi udubina - concha auriculae. Na prednjem dijelu uške je izbočina tragus, a iza tragusa druga izbočina antitragus. Između njih nalazi se incisura intertragica, a između tragusa i heliksa nalazi se incisura anterior. Na donjem kraju uške vidi se duplikatura kože koja se naziva resica uške (lobulus auriculae).

Meatus acuticus externus

Vanjski slušni hodnik predstavlja koštano hrskavičavi kanal koji prima zvučne talase na bubnu opnu (membrana typmani). Dužina ovog kanala je oko 2,5 cm. Koštani dio kanala se nalazi u sljepočnoj kosti a hrskavičavi dio van nje. Na ulazu u vanjski slušni hodnik se nalaze grublje dlačice tragi, kao i lojne žlijezde koje luče ušnu mast (cerumen) koja štiti vanjsko uho. Na medijalnome kraju koštanoga vanjskog slušnog hodnika nalazi se žlijeb (sulcus tympanicus), u koji je uložen bubnjić (membrana tympani). Bubnjić je postavljen koso na zvukovod pod uglom od 45 stepeni tako da mu je hodnik najdublji u prednjemu donjem dijelu. Taj najdublji dio naziva se recessus meatus acustici externi. Vanjski slušni hodnik je prekriven vrlo tankom kožom ispod koje nema masnoga tkiva. Koža  je čvrsto srasla s perihondrijem i periostom, što uzrokuje jaku bol pri upalama zvukovoda. Oko ulaza u ovaj hodnik i u njegovom membranskom dijelu nalaze se žlijezde znojnice i dlačice, targi. Žlijezde koje luče cerumen, glandulae ceruminosae, nalaze se u membranskome i stražnjemu gornjemu dijelu koštanog zvukovoda.

2

2.2 Srednje uho

Auris media je dio uha koji se nalazi medijalno od bubne opne. Njega čine sljedeći dijelovi: membrana typmani, cavum tympani, ossicula auditus, musculi auditus i tuba aditiva. Srednje uho je aparat koji prenosi zvučne valove iz vanjskog slušnog hodnika u unutrašnje uho. Čine ga tuba auditiva, kavitas timpani i antrum mastoideum. U cavitasu tympani smještene su slušne koščice, povezane zglobovima i ligamentima i pokretane sa dva mala mišića, m. tensor timpani i m. stapedius. Između cavitasa tympani i meatus acusticus externa nalazi se membrana tympani koje prima zvučne talase i predaje ih slušnim koščicama.

Slika br.2 Srednje uho

Membrana tympani

Membrana timpani ili bubna opna je kutaneofibromukozna membrana koja se nalazi između meatus acusticus externusa i cavitasa tympani, tj. odjeljuje vanjsko od srednjeg uha. Sastoji se od dva dijela. Jedan je nategnut i razapet je u sulcus tympanicusu, a nazvan je pars tensa membrane tympani. Drugi  dio je uložen u incisuri tympanici. To je labavi dio označen kao pars flacida membrane tympani.

Membrana se sastoji iz tri dijela: stratum cuneatum (vanjski kožni dio), stratum propium (srednji sloj, vlastiti sloj embrane) i stratum mucosum (sluznica koja je nastavak sluznice bubnjišta).

3

Ossicula auditus

U slušne koščice spadaju maleus čekić, incus nakovanj i stapes uzengija. Ove koščice služe kao aparat za prenos talasa od membrane tympani na unutrašnje uho. Ove koščice su međusobno povezane zglobovima i ligamentima te su pokretne. Povezane sa dva zgloba i to articulatio incundostapedialis (zglob između incusa i stapesa) i articulatio incundomalearis (zglob između maleusa i incusa). Osim toga maleus je manubriumom i lateralnim procesusom uložen u membranu tympani. Slušne koščice povezane su sa zidovima cavitasa tympani odgovarajućim ligamentima.

Slika br.3. Ušne koščice

Musculi ossiculorum auditus

Postoje dva slušna mišića a to su: musculus tensor tympani i musculus stapedius. Oni imaju zadatak da svojim kontrakcijama natežu i opuštaju membranu tympani te joj tako omogućavaju vibracije te primanje zvučnih valova. M. stapedius je najmanji poprečno-prugasti mišić u tijelu i on svojom kontrakcijom olabavi membranu tympani za primanje slabijih zvučnih signala.M. tensor tympani svojom kontrakcijom nateže membranu tympani za primanje jake zvučne podražaje.

Tuba aditiva

4

To je cijev koja ima zadatak da dovodi zrak iz nosnog dijela u cavum tympani te na taj način izjednačava pritiske na vanjskog i unutrašnjoj strani membrane typmani.

2.3 Unutrašnje uho

Auris interna je dio uha u kojem su smješteni i čulo sluha i čulo ravnoteže te je zato i najkomplikovanjije građe. Sastoji se iz koštanog i membranoznog dijela koji se označavaju kao labirintus oseus i labirintus membranaceus. Sadrži dva dijela pars acustica (slušni dio) i pars vestibularis (ravnotežni dio).

Koštani labirint čine tri dijela:pužnica  (cochlea),  predvorje (vestibulum) i polukružni kanalići (canales semicirculares). Pužnica ima oblik puževe kućice i savijena je dva i pol puta. Uzduž pužnice ide spiralna (koštana) pločica koja njezin koštani kanal nepotpuno dijeli na dva kanala. Donji kanal (scala tympani) na donjem kraju, kroz okrugli prozorčić, u dodiru je s bubnjištem. Kanali su međusobno spojeni na gornjemu kraju, na vrhu pužnice otvorom helikotrema. Membranski labirint nalazi se unutar koštanoga. U predvorju koštanog labirinta nalaze se sacculus i utriculus. U polukružnim kanalima nalaze se tri polukružne membranske cijevi, ductus semicirculare, a uzduž pužnice nalazi seductus cochlearis. Svi dijelovi membranskog labirinta međusobno su spojeni, a ispunjava ih endolimfa

Cochlea

Kohlea je spiralni kanal, kanalis spiralis kohlee koji zavija slično puževoj školjci. Polazi sa prednje-donjeg zida vestibuluma, te ide prema dolje i naprijed, a zatim zavija prema gore i natrag dva i po puta pri ćemu se svaki zavoj sužava i odmakne u lateralnu stranu. Takvim tokom kohlea dobija oblik konusa na kojem opisujemo bazu, bazis kohlee koja je okrenuta prema medijalno i vrh, kupula kohlee koji je okrenut prema lateralno.

Meatus acusticus internus

Meatus akusticus internus je koštani kanal koji počinje na stražnjoj strani piramide sljepoočne kosti sa otvorom porus akusticus internus. Ide prema lateralno i natrag i završava slijepim dnom, fundus meatus akustici interni.

Canales semicirculares

Semicirkularni kanali zajedno sa kohleom i vestibulumom čine koštani labirint. Smješteni su iza vestibuluma. Ima ih tri:kanalis semicirkularis anterior, posterior i lateralis. Svaki od ta tri kanala ima jedan ampularni-krus ampulare i neampularni krak-crus simpleks

Vestibulum

5

Vestibulum je ovoidalna šupljina smještena između kohlee i semicirkularnih kanala. Ima 6 zidova i to prednji, medijalni, prednji lateralni, stražnji lateralni, stražnji.

3. AKUSTIČKI PUT

Centralni nastavci slušnog živac, pars cochlearis (n. octavi ) započinje u bipolarnim stanicama spiralnog ganglija kohleje, a periferni nastavci dovode podražaj iz osjetnih stanica Cortijevog organa. Centralni nastavci ganglija oblikuju slušni živac, koji zajedno sa statičkim čine nervus statoacusticus. Slušni živac sadrži i eferentna živčana vlakna koja tvore olivokohlearni snop a pristupaju na slušne stanice. Živac kroz porus acusticus internus ulazi u lobanju, a u pontocerebelarnom uglu ulazi u moždanu supstanciju. Niti kohlearnog živca pristupaju na dorzalnu i ventralnu jezgru n. Cochlearisa. Niti iz ventralne jezgre idu prema medijelnoj liniji i tvore corpus trapezoideum. One daju kolaterale za olivae metencephali i nucleus corporis trapezoidei. Tim se putem prenose refleksi na neke jezgre motornih moždanih živaca ( n. VI, n.VII i motorni dio n. trigeminusa ) . Niti dorzalne jezgre idu kao striae acustice, poniru u medijalnoj liniji u dubinu, prelaze na suprotnu stranu i tvore zajedno sa nitima iz donje jezgre lemniscus lateralis gdje se dio niti prekapča u nucleus lemnisci lateralis. Lateralni lemniskus ide na jezgre donjih kvržica ( colliculi inferiores) gdje se opet dio niti prekapča ( donje kvržice predstavljaju refleksni centar akustičkog puta ). Put se nastavlja kroz brachia colliculorum inferium u corpus geniculatum mediale gdje se opet dio niti prekapča ( u corpus geniculatum mediale se nalazi relejni centar akustučkog puta ). Od medijalnog koljenastog tijela ide slušni put ispod thalamusa u primarni slušni centar u Heschlovim vijugama ( area 41). Primarni slušni centar je povezan sa sekundarnim centrom u gornjem sljepočnom režnju. ( area 42 i area 22 ). U primarnom centru se prepoznaju jednostavni, primitvni zvukovi, dok u sekunrarnom vec čujemo riječi i možemo da povezujemo značenje. (1)

6

Slika br. 4 Akustični put

3.1 Kohlearna jedra

Postoje dva akustička jedra: nucleus cochlearis ventralis et dorsalis. Smještena su u gornjem dijelu produžene moždine, na lateralnoj strani rombaste jame. Dorzalno jedro prouzrokuje na površini izbočenje – tuberculum acusticum. Oba jedra uključena su u akustički put. U njima zvršavaju aksoni neurona ganglion spinale, čiji dendriti idu iz ductus cochlearis unutrašjeg uha. Put se preko njih dalje nastavlja sve do centara u velikom mozgu.

4. STATIČKI PUT

Neuroni ganglion vestibuli svojim perifernim produžecima primaju podražaje od neuroepitelnih stanica utrikulusa, sakulusa i semicirkularnih kanala. Aksoni neurona vestibularnog gangliona čine n. vestibularis s. Staticus , koji je u sastavu VIII moždanog živca dolazi u vestibularna jedra ( area vestibularis rombaste jame ) : Dio aksona iz vestibularnog ganglija završi direktno u flokulo –nodularnom režnju cerebeluma.Aksoni neurona iz nc.vestibularis superior formiraju tractus vestibulocerebellaris , koji preko pedunculus cerebellaris inferior ide u korteks flokulo-nodularnog režnja. Iz korteksa flokulo-nodularnog režnja vlakna idu na nc.fastigii i nc.globosus . Od nc. fastigii vlakna odlaze ponovo na vestibularna jedra. Iz nc.vestibularis inferior, medialis et lateralis spušta se tractus vestibulospinalis, koji je uključen u ekstra piramidalni put , a završava na motornim neuronima

7

kičmene moždine. Aksoni neurona nc.vestibularis lateralis formiraju tractus vestibulolongitudinalis koji ulaze u sastav tr.longitudinalis medialisa preko kojeg se odvija koordinacija pokreta očiju i pokreta glave. Neuroni vestibularnih jedara šaju aksone i u talamus ( nc.ventralis posterolateralis). Talamusno jedro šalje aksone u koru velikog mozga mada se jos uvijek ne zna tačan položaj vestibularnog polja. Smatra se da je to ili gyrus temporalis superior ili lobulus parietalis ( hipotetička area 40a i 2a).Centar za ravnotežu kontroliše mali mozak cerebellum koordinacijom rada mišića fleksora i ekstenzora. (1)

4.1 Vestibulatorna jedra

Četiri vestibularna jedra leže na granici bulbarnog i pontinskog dijela rombaste jame, u području area vestibularis. Jedra su označena kao:

1. gornje – nc. vestibularis superior2. donje - nc. vestibularis inferior3. bočno – nc. vestibularis lateralis4. središnje – nc. vestibularis medialis (1)

5. LITERATURA

(1) Šećerov-Zečević D., Hižar I., Anatomija centralnog nervnog sistema, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo, 2001; (85-86)

(2) Unutrašnje uho : http://www.anatomie-amsterdam.nl/onderwijs/anatomie- zintuigen/zintuig_2003_ear_hearing/auris_m.htm pristup 12.11. 2010.

(3) Wikipedia.org : http://hr.wikipedia.org/wiki/Uho [pristup: 12.11.2010.]

8