Filozofski fakultet Sveuilita u ZagrebuOdsjek za povijest

UTVRDA KLISSeminarski rad

Kolegij: Nositelj kolegija i mentor: Student:

Zagreb, rujan, 2014.

SADRAJ:

UVOD2POVIJESNI PREGLED, ULOGA I ZNAAJ UTVRDE KLIS3POLOAJ I ARHITEKTURA UTVRDE8KONZERVACIJA UTVRDE10ZAKLJUAK12BIBLIOGRAFIJA:13

UVOD

Utvrda Klis je smjetena u istoimenom mjestu Klis u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, na prijevoju izmeu Kozjaka sa zapadne strane i Mosora sa istone strane. Zemljopisni i prirodni poloaj utvrdu ine vanom, ne samo za bliu okolicu ve i za cijelu srednju Dalmaciju, te posebno za Bosnu. Poradi njena smjetaja na samom vrhu kamenite i strme klisure s koje se prua pregled nad Solinom, Splitom, Katela i Trogirom, potom otocima iovo, olta, Bra, pa ak i nad Hvarim i Braom, onaj tko je kontrolirao Klis, taj je kontrolirao i kretanje ljudi iz srednje Dalmacije u Bosnu i obrnuto. Naime, postojao je samo jedan put iz Dalmacije u Bosnu, i to preko klikog grla u kojemu Klis igra ulogu vrata, te onaj tko kontrolira Klis, dri njegove kljueve. Zanimljivo je napomenuti kako jedan dio struke smatra kako naziv Klis dolazi od latinske rijei lat. clavis, to znai klju. Tome doprinosi i injenica da je ak i mali broj ljudstva unutar Klisa mogao odbiti nadbrojniju i jau vojsku ispod utvrde, no vie o tome emo neto kasnije.[footnoteRef:1] [1: http://klis.com.hr/povijest-klisa/]

Iako se toponim Klis prvi put spominje u darovnici kneza Trpimira iz 9. stoljea, te zatim u opisu grada Salone cara i pisca iz l0. stoljea Konstantina Porfirogeneta, ime je vjerojatno praslavenskog porijekala, jer su putovi kroz kliki klanac trasirani jo u prahistorijsko doba. Znaenje katela na Klisu i srednjovjekovnog grada na hridini, 360 metara nadmorske visine, u tijesnoj su vezi sa zemljopisnim poloajem klanca meu planinama, tek nekoliko kilometara udaljenog od mora. Tu je bilo idealno mjesto za kastrume jo od ilirskih vremena i Delmata. Zbog znaenja dalmatinske metropole Salone i veza antike luke s unutranjou, Rimljani su sistem cesta kroz ovaj klanac znatno usavrili pa su tada ucrtane trase i u Napoleonovo doba samo proirivane, a istim pravcem funkcioniraju i do danas.[footnoteRef:2] [2: Gordana Beni, Osmisliti obnovu Klike tvrave, Slobodna Dalmacija, 6. oujka 2001.]

Simboliko znaenje Klisa, tj. kljua za itavo obalno podruje, vjerodostojan je jer je gospodar Klisa mogao vladati morskim prilazima i zaleem. Zato je kroz povijest bila nesmiljena borba za vlast nad klikim prijevojem, a takvi kraljevski gradovi uz kastrume, i u Europi i u hrvatskom ranom srednjovjekovlju, imali su osobite povlastice.[footnoteRef:3] [3: Isto.]

POVIJESNI PREGLED, ULOGA I ZNAAJ UTVRDE KLIS

Na visokoj stijeni koja je svojom udnovatom ljepotom privlaila ljude od najranije prolosti, stoljeima je graena utvrda visokih zidina koje osvajai nikada nisu uspjeli poruiti, iako su je neki ipak uspjeli osvojiti. Teko je tono odgonetnuti godinu kada su je prvi graditelji poeli graditi, no zna se da najstarije zidine potjeu iz doba antike, tonije iz vremena kada je pleme Delmati vladalo tim podrujem. Prve tragove ivota na klikom podruju otkrila su arheoloka istraivanja u okolnim piljama. Klis je potom gradinsko naselje, a znan je i kao kasnorimski kastrum. Na podruju sadanjeg Klisa prebivalo je pleme Delmati koje susreemo u 2. stoljeu prije Krista, a o njihovoj prisutnosti svjedoe reljefi boga Silvana na okolnim liticama. Klis je inae bio vojnika toka u sukobima Ilirskih plemena i Rimljana. Upravo je propast rimske Dalmacije i njena glavnoga grada povezana s Klisom.[footnoteRef:4] [4: Miroslav Kati, Prethistorijske gradine solinskog i klikog podruja, str.12-14.]

Kleisa je bila rimska utvrda i predstraa Salone protiv navala iz unutranjosti. U njoj je stalno boravila vojnika posada, a tu su posadu Avari i Slaveni na prijevaru poubijali, a vjeruje se da je to bilo 614. godine, to je ujedno i prvo spominjanje klike utvrde. Spominje je i Konstantin Porfirogenet u svom djelu De Administrando Imperio, opisujui pad Salone koju su Avari i Slaveni nakon osvajanja Klisa temeljito razorili. O ulozi Klisa govori i splitski arhiakon Toma u svojoj Povijesti Salone.[footnoteRef:5] [5: Isto.]

Svi znaajniji povijesni dogaaji odigrali su se oko Klisa. Neki povjesniari dre kako su Hrvati doli u Dalmaciju i na Jadran upravo preko Klisa, i da su upravo s Klisa prvi put ugledali more. Doli su starom rimskom cestom koja je iz Podunavlja preko Bosne vodila do Salone. Upravo su oko Klisa Hrvati osnovali i svoju starohrvatsku dravu. Na Klisu su hrvatski knezovi, dva stoljea nakon pada Salone, imali svoj dvor s velikim posjedima i to je bilo jedno od sredita hrvatske drave. [footnoteRef:6] [6: De Administrando Imperio (O upravljanju carstvom), I, ur., Gy. Moravcsik, prev. R. J. H. Jenkins (Washington: Harvard University, 1967), glava 31. Prijevod prema: Vizantiski izvori za istoriju naroda Jugoslavije II, priredio B. Ferjanu, Beograd 1959. ]

Sredinom 9. stoljea, knez Trpimir je imao svoj dvor u utvrdi. Ona je na taj nain jedno vrijeme bila prijestolnica hrvatske drave. Koliki je ugled imao knez Trpimir u tadanjoj Europi, govori i podatak da je 846. godine kod njega, u klikoj utvrdi, naao utoite poznati teolog Gottschalk koji je bio protjeran iz Franake. U ispravi kneza Trpimira iz 852. godine, spominje se Klis kao vladarski posjed (curtis), a bio je i sjedite starohrvatske Primorske ili Klike upanije (Parathalassia). Pod Klisom, u Riinicama, knez Trpimir je dao podii crkvu i prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj o emu svjedoi pronaeni kameni ulomak s uklesanim kneevim imenom i titulom (... pro duce Trepimero... - ...molite za kneza Trpimira...). Mnogi arheolozi i povjesniari pretpostavljaju kako je knez Trpimir podrijetlom iz tog kraja (Klike upanije) jer je mogao darovati samo svoju rodovsku zemlju, a u navedenoj ispravi on daruje svomu kumu, nadbiskupu Petru, zemlju koja se nalazi u Katelima ili blizu njih. Povjesniar i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Neven Budak kae: "Zemlje koje su bile osnova vlasti i moi Trpimirovia mogle su potjecati iz dva izvorita: ili su bile batina roda, ili su bile dio nekadanjeg carskog fiska to se sada naao u rukama hrvatskih vladara (...) U Klisu je stolovao Trpimir, pa moemo ak pomiljati da se njegov rod uzdigao do najvie asti u Hrvatskoj zahvaljujui tome to je u svojim rukama imao kljunu utvrdu..."[footnoteRef:7]. [7: Neven Budak, Prva stoljea Hrvatske, str. 13.]

Klisom je tada, bez obzira je li hrvatski vladar boravio u njemu ili u kojemu drugom posjedu, upravljao upan, stanovito vrijeme i njegov sudac. O tomu svjedoe prijepisi isprave hrvatskoga kneza Muncimira iz 892. godine u kojoj je kao svjedok potpisan kliki upan Sibidrag. U Supetarskom kartularu (oko 1090. godine) u tzv. "Bilajskom sporu" oko zemljita u poljikom primorju navodi se kliki sudac Volen.Danas se ne moe pouzdano rei gdje se nalazio vladarski dvor (curtis), ali postoji vie pretpostavka. Po prvoj, vladarski dvor nalazio se na mjestu dananje utvrde Klis, na prostoru pogodnom za obranu, ali i dominirajuem mjestu nad cijelom okolicom. Druga je mogunost da je vladarsko imanje, tj. dvor bio u Klikom polju to ne mora znaiti da je dvor bio na podruju mjesta Klisa, ve je mogao biti i u Solinu, koji je kao tada malo naselje doista bio u Klikom polju. Tako je kralj Petar Kreimir IV. u svojoj povelji tvrdio kako dri uzde kraljevstva svoga blaene uspomene djeda kralja Mihajla Kreimira III. i oca kralja Stjepana I., koji sretno poiva u Klikom polju (avi mei beatae momoriae Cresimiri regis, patrisque mei regis Stephani in Clisio campo feliciter quiescentis habenas regni retinens - po nekim tumaenjima umjesto rijei Clisio pie Elisio - polju mira).Trea je mogunost da je vladarsko imanje bilo na prostoru uz gornji tok rijeke Jadra, negdje na jednoj od uzvisina iznad suvremene tvornice cementa. Kako je na tom lokalitetu arheolokim istraivanjima potvreno starohrvatsko groblje iz X. ili XI. stoljea, gdje su pronaeni i zlatni predmeti, moda je to mjesto curtis nostrae. U neposrednoj blizini izgraena je i crkva sv. Petra i Mojsija, krunidbena bazilika kralja Zvonimira te nas to, moda, upuuje na lokalitet kraljevskoga dvora. Jedno je sigurno, Klika upanija je kolijevka hrvatske dinastije Trpimirovia, te su Trpimirovii posjedovali velik dio teritorija (teritorium regale) ove upanije te je nesporno da je na njenom tlu vladarska obitelj imala imanja-dvore u Bijaima i Solinu, a vjerojatno sredinji dvor u samomu neosvojivomu Klisu.[footnoteRef:8] [8: Isto, str. 12-20. ]

Krajem 11. stoljea, kada odumire hrvatska dinastija, Klis pada pod vlas hrvatsko ugarskih kraljeva. Nakon propasti hrvatske narodne dinastije Klis ne gubi na znaenju, ve mu se znaaj u nemirnim stoljeima srednjega vijeka poveava zbog njegovog stratekog znaaja. Tako je Klis bio u kraljevskim rukama (dinastije Arpadovi), odnosno u rukama njihovih knezova, banova, ali su neki od njegovih upravitelja bili samostalni i upravljali su gradom po svom nahoenju. Knez Domald je vladajui Klisom od 1221. do 1227. godine zlostavljao splitske graane plijenei im stoku i odvodei ih u ropstvo. No, Spliani su mu uzvratili istom mjerom jer je i sam bio uhvaen, zasunjen, oian te na magarcu doveden u Split. Tijekom razmirica meu hrvatskim velikaima te stalnih parbi za pojedine utvrene gradove, od kojih je Klis bio jedan od najvaniji jer je nadzirao trgovinu srednjodalmatinskih gradova sa zaleem i Bosnom, vladala je velika nesloga u kraljevstvu koje je oslabilo da se nije moglo oprijeti stranoj opasnosti s istoka. Divlji su Tatari, naime, u bujici ruili sve pod sobom. Njihova je laka konjica uspjeno pobjeivala europske teke konjanike i slabo organizirane vojske, meu ostalima i slabu vojsku kralja Bele IV Arpadovia. Kralj Bela je odmah napustio Ugarsku pobjegavi u Austriju odakle je, opljakan, doao u Zagreb dodijelivi Gradecu 1242. godine Zlatnu bulu. Svoju je obitelj poslao u Split, no neprijatelji Spliana su kraljici savjetovali neka se s djecom skloni u utvreni Klis. Bela je odmah potom doao u Klis, ali je pobjegao u Trogir ostavivi branitelje u Klisu pod vodstvom upana Brativoja i kneza Butka Julijanova. Tatari su, pod vodstvom Kaidanovim, u oujku 1242. godine pod Klisom doivjeli prvi europski neuspjeh te su se vratili svojim azijskim stepama. Nakon povratka u Klis kraljici Mariji u njemu umiru dvije keri Margarita i Katarina, te su ih pokopali u maleni sarkofag koji su smjestili nad glavna vrata katedrale Sv. Duje u Splitu.[footnoteRef:9] [9: http://www.medievalwall.com/hrvatski/narodi/doba-kneza-trpimira/]

Nakon smrti Bele IV, u 13. stoljeu, Klisom vladaju najmoniji hrvatski velikai u Dalmaciji - bribirski knezovi ubii. Oni upravo preko te utvrde postaju gospodarima Bosne. Nakon ubia Klisom vladaju moni Nelipii, gospodari Cetine, Omia s Krajinom i Poljica. Bila je to na neki nain srea za Klis, jer se u vrijeme mletakog zauzimanja primorja nakon prodaje (1409.) od strane Ladislava Napuljskog za 100.000 dukata (prodani su Zadar, Novigrad, Vrana, otok Pag i sva prava na Dalmaciju) zadrao komad morske obale u Solinu oko ua rijeke Jadro. Klika luka u Solinu omoguila je Klisu cijelo jedno stoljee slobode. Preko mora Klis je imao vezu sa svijetom, preko mora je Klisu stizala pomo. Posebno je to bilo uoljivo poetkom 16. stoljea, za najveeg prodora Turaka u hrvatske krajeve kada su svi klanci preko Bosne bili zatvoreni. Nakon pobjede na Krbavskom polju, Turci ne osjeaju prepreke za svoje pohode prema moru. Zalijeu se prema Trogiru, napadaju Sinj, Knin, Klis. Iz sjeverne Hrvatske gradovi na njenom jugu ne mogu dobiti pomo jer je vojska oslabljena graanskim ratom i porazom pod Udbinom, a Turci kontroliraju sve ceste i prolaze prema moru. Da bi uvrstili svoj poloaj na razmei izmeu dalmatinske obale i zalea prema Bosni i putovima koji vode u hrvatsku unutranjost, trebali su snano uporite za svoju vojnu silu. Najbolje mjesto koje e im pruiti strateku prednost u odnosu na Veneciju i hrvatsko-ugarskog kralja je Klis, kojeg Turci uporno ele osvojiti.[footnoteRef:10] [10: Joko Kovai, rnovnica pod Turcima, 7-11.]

Upravo to doba je doba najveeg sjaja i vanosti ove utvrde. Poznato je da je knez kliki tada bio Dujam ilii (1520. godine), a neto kasnije znamo za potknezove Cimbria i popa imu (1532. godine), a katelani su stanoviti Atanazije (1494.) i Ivan Kriani (1514.). Kao upan se spominje 1518. godine neki Dimitrije. Koliko je Klis imao tada stanovnika, teko je danas govoriti sa sigurnou. Ovdje, navodei, neke vanije osobe to su morale imati udjela u obrani Klisa od Turaka, odnosno u diplomatskim odnosima s njima i Mleanima, pregovorima i svim drugim akcijama poduzimanim da se spasi hrvatski puk u Klisu i primorju, dolazimo do najznaajnijeg klikoga kneza, kapetana klikog i branitelja Petra Kruia. Branei utvrdu od turskih napada, najvie se junatvom istaknuo upravo kliki knez i kapetan Petar Krui sa svojim uskocima. spjeno je to inio vie od dvadeset godina iako esto preputen sam sebi. U zimu 1537. godine kada su Turci po tko zna koji put ponovno pokuali osvojiti utvrdu, morao je otii po pomo koju mu je obeao kralj Ferdinand I. Habsburki. Vratio se na blagdan sv. Grgura i s tri tisue vojnika iskrcao se u solinskoj luci.Kada su krenuli prema Klisu, upali su u tursku zasjedu, a vojnici koje je doveo nisu pruili ni priblino hrabar otpor kakav je Krui oekivao te su poeli bjeati natrag prema brodovima u solinskoj luci. U panici i meteu, 12. oujka 1537. godine, nastradao je i Petar Krui. Turci su njegovu odsjeenu glavu nabili na koplje i odnijeli je pokazati klikim uskocima koji su nakon toga napustili kliku utvrdu i povukli se u Senj. Pad Klisa i pogibija Petra Kruia odjeknuli su u ondanjoj Hrvatskoj kao iznimno tragian i za opstojnost Dalmacije presudan dogaaj. Pokopan je u crkvi na Trsatu, bez glave koja je bila veliki turski trofej. U obrani Klisa Krui je veliku pomo dobivao od pape Pavla III. i od novoizabranoga hrvatskog kralja Ferdinanda Habsburgovca. Mnogi su pape esto za obranu skupili znatne novane priloge. Vladalo je uvjerenje da je upravo utvrda Klis glavna obrana Zapada te da bi njezinim zauzimanjem Turcima bio otvoren put prema Italiji i dalje. Bilo kako bilo, pad Klisa i pogibiju Petra Kruia i Turci su slavili kao svoju veliku pobjedu, a od tog dana tono 111 godina rijeka je Jadro granica izmeu turskog Klisa (Klikog sandaka) i mletakog Splita.[footnoteRef:11] [11: http://klis.com.hr/povijest-klisa/]

Turci su vie od sto godina bili gospodari utvrde koju su dodatno ojaali novim kulama kako bi postala siguran centar sandaka. Burna svakodnevnica oko utvrde Klis je mnoge inspirirala, pa tako i Marka Marulia koji je zbivanja kojima je svjedoio, prenio u Juditu, ali i svoja ostala djela. Mleani su kliku utvrdu oduzeli Turcima za vrijeme Kandijskog rata, to je ujedno bila i najvea mletaka pobjeda u tom ratu.[footnoteRef:12] Klis s okolinom, Mleani su uredili kao posebno vojno-administrativno podruje kojim je upravljao providur sa sjeditem upravo u Klisu. Valja rei da je sve do 1715. godine i do bitke pod Sinjem bilo pljakakih sukoba i povremenih sukoba s turskim etama. Utvrda je potpuno obnovljena i znatno proirena, a pod upravom Venecije ostaje sve do pada Republike 1797. godine. Tada je nakratko najprije preuzimaju Austrijaci, a zatim Francuzi. Razdoblje druge austrijske uprave zapoelo je 1813. godine i traje do kraja Prvoga svjetskog rata 1918. godine. Austrijanci su Klisu potkraj 19. stoljea ukinuli vojniku funkciju, a s propau Austro-Ugarske Monarhije, zajedno s ostalim dijelovima Hrvatske, dijeli sudbinu u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i u Jugoslaviji. U Drugome svjetskom ratu, od travnja 1941. do listopada 1944. godine klikom se utvrdom posljednji put u svojoj burnoj prolosti koristi vojska, uglavnom kao uporitem talijanskih i njemakih okupacijskih snaga. Konano je 1990. godine na kliku utvrdu postavljena hrvatska zastava koja se tamo ponosno vije i danas. Zapravo bi se slavna povijest Klisa mogla podijeliti u tri glavna razdoblja. Prvo bi bilo od najstarijih dana do pada Salone (oko 614.), drugo je hrvatsko i hrvatsko-ugarsko doba, a tree bi bilo kada je Klis bio pod tuim (turskim, mletakim, aus trijskim...) gospodstvom. Ova dva posljednja razdoblja dijeli godina 1537., godina turskog osvajanja Klisa i pogibije Petra Kruia. [footnoteRef:13] [12: http://www.gkmm.hr/marulovim_stopama/klis.htm] [13: Sir John Gardner Wilkinson, Dalmatia and Montenegro: With a jurney to Mostar in Herzegovina (London: John Murray - Harvard College Library, 2005).]

POLOAJ I ARHITEKTURA UTVRDE

Jedno od najupeatljivijih utvrda je Klis, jedno od povijesno najvanijih i arhitektonski najljepih fortifikacijskih zdanja u Hrvatskoj i cijeloj istonoj Europi. O njegovoj vanosti najrjeitije svjedoe povijesni epiteti: "Klis-klju Dalmacije", "Klis-predzie kranstva" (antemurale christianitatis), "Klis-oltar hrvatske domovine", "Klis-vrata Splita" itd. Grad-utvrda Klis uzdie se na goloj hridi. Dijeli se u dva dijela. Prvi je zapadni i nii dio kojega sa sjevera nadvisuje brdo Greben, a drugi je istoni i vii, na kojem se istie okrugla kula Oprah, ije ime najvjerojatnije upuuje na specifinu ulogu u obrani. U tom dijelu, koji nije ni s koje strane nadvien, bio je stan zapovjednika utvrde. Na zapadnoj su se strani nalazila vrata kroz koja se jedino moglo ui u utvrdu. S jugozapadne strane utvrde i ispod nje prualo se kliko podgrae (borgo, suburbium), opasano dvostrukim zidinama sa 100 do 200 kua. Slino je ali manje naselje postojalo i prema Grebenu, na zaravni zvanoj Megdan. Tu su bili sagraeni lazareti i karantene koji su se u turskim vremenima nazivali nazanama. Postojala su i prenoita (hanovi) za prolaznike. Oni su tu noili i odmarali se te bili podvrgnuti izolaciji u doba epidemija. Tako su se obalni gradovi, Split u prvom redu, branili od epidemija koje su se ponekad prenosile iz Bosne. U blizini utvrde nalazilo se nekoliko izvora pitke vode, a najblie je bilo vrelo Sveta tri kralja ija je vanost bila neprocjenjiva za dugih opsada.[footnoteRef:14] [14: Gordana Beni, Osmisliti obnovu Klike tvrave, Slobodna Dalmacija, 6. oujka 2001.]

Koliko je Klis odnosno njegovo podgrae, imao stanovnika prije turskih osvajanja, gotovo da je nemogue ustanoviti. Vjeruje se da ih je bilo priblino kao i danas kada Klis (prema popisu iz 1991.) broji 2320 stanovnika. To se zakljuuje po tome to se u povelji bosanskoga kralja Stjepana Tvrtka iz 1387. spominje kliko plemstvo i to Klis ima doputenje kralja da bira svog kneza i suce. U 1460. godini spominje se sud gradske klike opine. Knez ili upan (comes, conte) i zamjenik, tj. potknez na elu su gradske uprave, a klika je utvrda povjerena katelanu i njegovu zamjeniku. Kotar ili upa prua se do mora kod Solina, a u unutranjosti do Cetine i do trogirske Zagore. Crkvom je upravljao natpop, a ini se da je u Klisu u ono doba bio i franjevaki samostan. Zna se da se je naselje pod utvrdom snanije razvilo tek nakon odlaska Turaka, iako je u njemu bilo sjedite Klikog sandaka.[footnoteRef:15] [15: Kreimir Kui, Prilog biografiji nekih Kaievih vitezova te podrijetlu stanovnitva njihova kraja, str. 196-198.]

Najstarijoj utvrdi, koja je nesumnjivo bila na najvioj istonoj strani hridine, nije se dosad pronaao nikakav trag. Kasnije su pregradnje na malom, uskom i izduenom prostoru drastino ponitavale sve prijanje tragove. Najstarijom utvrdom (kastrumom), o kojoj posredno piu stari pisci, koristio se vjerojatno hrvatski knez Trpimir, jer je u njegovo vrijeme jo bila ouvana. Inae u oblinjoj je Rupotini (danas Riinicama), plodnoj uvali podno Kozjaka, bila crkva sa slavnom oltarnom pregradom i uklesanim natpisom s kneevim imenom: PRO DUCE TREPIM (ERO).[footnoteRef:16] [16: Boe Ujevi, Tvrava Klis: sada je napadaju samo turisti, Slobodna Dalmacija, 14. prosinca 2009.]

U dananjoj su utvrdi na Klisu, gledano od zapada prema istoku, u cijelosti ili djelomino sauvane brojne graevine veinom iz mletakog i austrijskog razdoblja. Utvrda se zapravo sastoji od tri zidovima ograena dijela s posebnim ulazima. Poinje se s prvim ili glavnim ulazom koji su izgradili Austrijanci u dvadesetim godinama 19. stoljea, na mjestu starijeg ulaza iz mletakog doba. Slijedi s lijeve strane ulazno utvrenje koje su podigli Mleani u prvoj polovici 18. stoljea. U prizemlju bedema nalazi se uski nadsvoeni hodnik koji se naziva kaponera ili kazamata. Drugi je ulaz prijanji srednjovjekovni ulaz u utvrdu, a znatno je oteen u opsadi 1648. godine. Mleani su taj ulaz potpuno obnovili, a sadanji izgled dobio je za Austrijanaca dvadesetih godina 19. stoljea. Uz drugi ulaz uz sjeverni zid utvrde nalazi se Oprah kula, najvanije srednjovjekovno uporite zapadnog dijela utvrde. Prvi se put spominje 1355. godine, a Mleani su je u nekoliko navrata popravljali te su joj izgradili novo i nie krunite. U blizini ovog ulaza je i topnika vojarna, koju su gradili Austrijanci u prvoj polovici 19. stoljea. U 1931. godini poruen joj je gornji kat tako da je sada sauvano samo prizemlje. Slijedi i trei ulaz koji je nastao jo u srednjem vijeku. Mleani su ga do sredine 18. stoljea obnavljali nekoliko puta, a posljednja dogradnja izvedena je 1763. godine. Uz taj ulaz smjetena je i bona kula, graena sredinom 18. stoljea a zavrena, prema poznatim podacima, 1763. godine. Slijedi spremite oruja koje je izgraeno sredinom 17. stoljea te stara barutana s poetka 18. stoljea. Providurov stan, nazvan i Kneeva kua, graen je sredinom 17. stoljea. Podignut je na temeljima najstarijih zgrada iz razdoblja hrvatskih vladara i kasnijih klikih knezova. Austrijanci su ovu zgradu bili popravili i u njoj je bilo smjeteno zapovjednitvo utvrde i inenjerija.[footnoteRef:17] [17: Isto.]

Na najvioj toki utvrde jest nova barutana, graena u dvadesetim godinama 19. stoljea, a u blizini treih vrata mali kvartir koji su Mleani utemeljili najvjerojatnije u drugoj polovici 18. stoljea, no dograivan je u vie navrata. U treem obrambenom obziu klike utvrdee gotovo je u cijelosti sauvana crkva Sv. Vida. Sagradili su je Turci nakon osvajanja Klisa 1537. godine kao damiju na mjestu nekadanje starokatolike crkvice. Bila je kvadratina oblika s poluloptastom kupolom i minaretom. Mleani su je odmah nakon osloboenja 1648. godine preuredili i posvetili u crkvu Sv. Vida. To je jednoprostorna kvadratna graevina od priklesana kamena s osmerostranim krovom. Nekada su u crkvi postojala tri oltara, posveena sv. Vidu, Blaenoj Djevici Mariji i sv. Barbari, ali danas u crkvi nema inventara. U crkvi se nalazi kameni barokni umivaonik iz 17. stoljea, koji je sluio kao kropionica i krstionica. Desno od ulaza je kropionica s uklesanom godinom - 1658. Iznad ulaza postoji latinski natpis, postavljen 1743. za jedne od obnova. Taj natpis u prijevodu glasi: "to pobonost sagradi, pobonost i sauva." Zapadno od crkve je bastion Bembo, najvei topniki poloaj u treem obrambenom obruu i u cijeloj utvrdi. U dananjim gabaritima, s visokim prsobranom i irokim otvorima za topove, izgraen je polovicom 17. stoljea na mjestu nekadanje Kruieve kule i obrambenog poloaja Speranza.[footnoteRef:18] [18: Gordana Beni, Osmisliti obnovu Klike tvrave, Slobodna Dalmacija, 6. oujka 2001.]

KONZERVACIJA UTVRDE

Na utvrdi Klis konzervatori ve godinama pokuavaju sustii vrijeme, ali ovdje je teko pratiti ak i tempo uruavanja koje je desetljeima bilo zanemareno toliko da je Klika tvrava, raspadajui se izvana i iznutra ponegdje ve izgubila znamenite fortifikacijske konture. Golemi prostor utvrde, ukupne povrine 8800 metara etvornih pregraen je brojnim povijesnim pregradnjama i ruinama, vrlo teko se odrava, a nemogue je napraviti i projekt cjelovite zatite. Obnova tvrave provodila se posljednjih godina sistematski, uz izdanu pomo Ministarstva kulture i Opine Klis, meutim teko je postii da Klika tvrava bude uzorni primjer ouvanja spomenike batine, ali i na dobrobit suvremenicima. Jo se iekuje rjeenje problema, kako spojiti principe odravanja spomenika i svakodnevnog ivota u njemu, kako obnavljati to vie graevina i vratiti im funkciju kroz nove sadraje, ali i konkretne boljitke u ivotu ondanjeg stanovnitva. Tvrava je toliko velika da bi primjerice saniranje samo okolnog zia bio mukotrpan, ali uzaludan posao. Konzervatori su posljednjih sezona ovdje znatno postigli, jer se koncentriraju samo na pojedine toke. S obzirom da na tom prostoru postoje samo dvije damije, crkva sv. Ante u Drniu i crkva sv. Vida na Klisu, konzervatori, arheolozi i sav struan kadar se zalau za obnovu iste u izvornoj funkciji. Nasuprot tome, pred glavnim ulazom u tvravu izgraena je straarnica prema zateenom tlocrtu neke ranije "neimenovane" graevine. Konzervatori su uz tvravu pridruili suvenirnicu gdje posjetitelji mogu nabaviti brojna nova izdanja vrlo atraktivne klike Turistike zajednice; razglednice te vodie Klisa i tvrave na njemakom, talijanskom, engleskom, maarskom...[footnoteRef:19] [19: hrcak.srce.hr/file/87494]

U obnovi klike utvrde sudjeluju osim konzervatora i arheologa, brojni mjetani, Republika Hrvatska, odsjeci raznih fakulteta mahom arheoloki i povijesni, i svi oni koji osjete potrebu pomoi. Ukoliko se ovakav trend nastavi i proiri na ostale hrvatske utvrde, moda se i uspiju spasiti od propadanja.

ZAKLJUAK

Kliku je utvrdu zbog brojnih dogradnja i preureenja nemogue u cijelosti definirati, no oito je ova velika utvrda nekad imala funkciju zamka, uostalom bila je i vladarsko sredite. Poslije je poprimila izgled utvrde tipa krak, a po kasnijim se pregradnjama vidi da je potpuno prevladala njezina strateka i obrambena vrijednost, a da je stambena potpuno zanemarena. Izgradnja utvrda bastionskog tipa i sve novije pregradnje svrstale su ovu veliku i impresivnu utvrdu u pravu utvrdu vrijednu divljenja.No danas, to zbog financijske krize, to zbog zanemarivanja, ova utvrda, kao uostalom i mnoge druge, propada. Na alost, svita danas ne cijeni toliko samu graevinu i njenu povijesnu ulogu, koliko pogled na more i janjetinu koja se tamo sprema.

.

BIBLIOGRAFIJA:

Beni, Gordana. Osmisliti obnovu Klike tvrave. Slobodna Dalmacija, 6. oujka 2001.Budak, Neven. Prva stoljea Hrvatske. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1994.Ferjani Boidar, ur. Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije. Tom 2. Uredio Georgije Ostrogorski. Beograd: Srpska Akademija Nauka Vizantoloki institut, 1959.Kako vrednujemo tvrave na podruju Zadarske upanije? [online]. (www.zadarskilist.hr/clanci/05022009/kako-vrednujemo-tvrdave-na-podrucju-zadarske-zupanije Pristup: 2.9.2014.)Kati, Miroslav. Prethistorijske gradine solinskog i klikog podruja. [online]. 2010. (hrcak.srce.hr/file/87494 Pristup: 2.9.2014.) Klis. Najvea srednjovjekovna obrambena tvrava u okolici Splita. [online]. (http://www.gkmm.hr/marulovim_stopama/klis.htm Pristup: 2.9.2014.)Kovai, Joko. rnovnica pod Turcima. Split: Dravni arhiv u Splitu, 2006.Kui, Kreimir, Prilog biografiji nekih Kaievih vitezova te podrijetlu stanovnitva njihova kraja. U: Radovi Zavoda za povijesne znanosti, sv.47, ur. Franjo anjek, 191-224. Zadar, 2005.Mikloka, Marin. Doba kneta Trpimira. [online]. 2013. (http://www.medievalwall.com/hrvatski/narodi/doba-kneza-trpimira/ Pristup: 2.9.2014.)Povijest Klisa. [online]. (http://klis.com.hr/povijest-klisa/ Pristup: 2.9.2014.)Ujevi, Boe. Tvrava Klis: sada je napadaju samo turisti. Slobodna Dalmacija, 14. prosinca 2009.Wilkinson, Sir John Gardner. Dalmatia and Montenegro: With a jurney to Mostar in Herzegovina. London: John Murray - Harvard College Library, 2005.

13