Seminarski Rad (Historija Istočnih Filozofija) - Zoroastrizam to REVISED

7/21/2019 Seminarski Rad (Historija Istočnih Filozofija) - Zoroastrizam to REVISED

http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-rad-historija-istocnih-filozofija-zoroastrizam-to-revised 1/6

Predmet: Historija istočnih filozofija

Seminarski rad: Indo-Iransko stablo mišljenja – Zoroastrizam

Student: Fatić Arman

Broj index-a:46341/2014

U predstojećem eseju baviti ću se temom Indo-Iranskog stabla mudrosti, konkretnije

Zoroastrom, njenim dualizmom te uticajem navedene filozofije na monoteističke religije.

Za početak izlaganja iznjeti ću način nastanka ideje Zoroastr e. Potom ću iznjeti osnovne

informacije vezane za mudraca Zoratustru, idejnog tvorca ove religije. Nakon

uspostavljenih temelja područjem nastanka i tvorcem Zoroastre prikazati ću detaljnije

razmišljana vezana za Zoroastru te Zaratustrine dualističke tvorevine Ahura Mazdu i

Druj Ahrimana kao i neskladnosti Mazda Yasne. Za sami kraj izlaganja potruditi ću se

da napravim osvrt uticaja Zaratustrine filozofije na ostatak svijeta.

Ključne riječi: - Zaratustra

- Avesta

- Gate

- Mazda Yasna

- Dualizam



2

UvodZaratustra, drevni iranski mudrac, mogao bi biti krunisan kao prva osoba u intelektualnoj

historiji iranskih arijevaca. Oni su narod koji je najranije odbacio nomadski život te seodlučio posvetiti ratarstvu. Taj novi način života i kasnije uređenje vlasništva među

građanima činilo je ovaj narod veoma lakom metom drugih nomadskih plemena, koja suih nerijetko pljačkala. Iz sukoba plemena nastala su i optuživanja (sukobi) božanstavaDeva i Ahura. Iz ovakvog sistema vrijednosti Zaratustra razvija novi pogled na svijet

koji teži abstraktnom i time stvara novu filozofsku misao, na temeljima postojeće religije.

1. DIO: Život i djelo ZaratustreZaratustra (Zoroaster po grčkom) iz Medije (pokrajina u blizini današnjeg Teherana),rođen vjerovatno u 6 stoljeću prije nove ere, idejni je tvorac jednog od najranijih vidova

monoteizma na području današnjeg Irana, religije imena Zoroastrizam.

Mnogo toga, u historiskom smislu, je ostalo nepoznato vezano za ovog filozofa, tako da

gore navedene ideje da je rođen u 6 stoljeću u Med iji su ustvari govori njegovih

sljedbenika i ne bi se trebale uzimati sa 100% sigurnošću. Prema modernim naučnicima postoje tvrdnje da je rođen između 8 i 12 stoljeća p.n.e. dok opet najprihvačenija inajracionalnija tvrdnja nam kazuje da se pojavio u 7 stoljeću stare ere jer je to ustvarivrijeme kada se u Iranu formiraju prve državne zajednice, Medija a potom i

Ahemenidisko carstvo. Postoje još mnoga različita tumačenja vremena kada se pojavioZaratustra ali za nas u ovom izlaganju taj podatak i ne mora biti utvrđena činjenica.

Ono što odlikuje ovog velikog mislioca, i što je ostalo sačuvano iza njega, najviše poznajemo iz Aveste, zoroastrovske svete knjige. Tako na primjer kroz gate (himne koje

je pisao sam Zaratustra) poznajemo da je od roda Spitama (bijelci), zatim imamo uvid u

njegove obiteljske veze kao i to da je zabranio religijske žrtve i orgije. Iako se za

Zaratustrin život (i smrt) veže dosta mitova, on je prvenstveno moralna figura odlučnogkaraktera a ne mističar i čudotvorac. Najjednostavniji način poimanja Zaratustre bi bio

pojam ratara, nekoga ko nije iz više klase, osobe koja osjeća ličnu zatočenost i ogorčenjeod strane duhovnih i svjetovnih vlastodržaca. Njegova borba upravo i jest protivnepotizma od strane drugih arijevskih plemena koja su kaskala mišlju.

Zaratustra je formirao svoju religiju nasljeđujući dva temeljna principa od staro Iranskiharijevskih učenja (Ahure). Prvi princip govori nam da postoji zakon u prirodi a drugi

zakon nam objašnjava postojanje konfilkta. U staro Iranskim učenjima princip zakona

predstavljalo je mnoštvo duhova/ dobrih duša koje Zaratustra svodi pod okrilje samo

jednog, univerzalnog Ahura Mazde. Slična stvar je bila i sa principima konflikta, i oni sureducirani na jedinstvo pod nazivom Druj-Ahriman.



3

2. DIO: Dualizam ZoroastreDa bi lakše razumjeli zašto se Zoroastrizam smatra jednom od prvih monoteističkihreligija i koje to figure predstavljaju suprostavljene stavove potrebno je prvo malo bolje

promotriti osnovne principe Zoroastre. To su Ahura Mazda, Druj Ahriman i Mazda

Yasna.

2.1 Ahura Mazda

Zoroastrici vjeruju u postojanje čistog duha, uzvišenog u odnosu na materijalni svijet te

ga nazivaju Ahura Mazda. (Ahura- biće Mazda-um po Avestanskom jeziku). Zaratustra

tvrdi da svjetovni život u biti nije zao te da je Ahura-Mazda samo stvoritelj slobodnog

uma. Prema tom uzoru dalje imamo šest besmrtnih vrlina koje čine vrhovno jedinstvo sa

Ahura Mazdom. Tih šest misli, prikazanih i kao duhovi su:

1. Vahu-mana (kasnije Brahman) - duh dobre misli u svijetu ideja, dok se u

materijalnom svijetu bavi nadgledanjem korisne životinje.

2.

Aša (Arta) – označava najbolji red. U svijetu ideja predstavlja pravdu, čistoću,svetost dok na zemlji je zadužen za upravljanje vatrom.

3. Khšathra – predstavlja zasluženu moć. U svijetu ideja on je vlast, snaga i sjaj

Ahura Mazde, u materijalnom svijetu brine se o rudama i metalima.

4. Aramanti – simbolizira prilagodljivost ili mir za svijet ideja dok za materijalni

svijet ona je zaštitnik plodne zemlje. 5. Harvatat – znači zdravlje, zrelost i savršenstvo te predstavlja savršenstvo Ahura

Mazde. U materijalnom svijetu je zaštitnica vatre. 6. Amurtat – predstavlja besmrtnost u svijetu ideja a u materijalnom svijetu je

zadužena za nadgledanje rastinja polja i oranice.

Zaratustrina etika tvrdi da su dobro i zlo ukorjenjeni najprije u misli, riječi i djelu, tako dada je aktivno učešćem u životu kroz dobra djela potrebno da se osigura sreća i da seudalji nered od čovjeka. Ovo aktivno učešće je centralni element Zaratustrinog konceptaslobodne volje te Zoroastrizam odbija svaki vid monaškog života. Čovjekova borba protiv sila tame vrši se obradom zemlje i pojenjem stoke.



4

2.2 Druj Ahriman

Sa druge strane Zorastre nalazi se vid suprotnosti Ahura Mazdi, to je Druj Ahriman, o

kojem imamo mnogo manje predanja. Iako Ahura Mazdu možemo da poimamo kaosvjetlost, Druj Ahrimana ne možemo poimati kao tamu nego kao nedostatak svjetlosti

(crna boja nije boja nego nedostatak svjetla). Tako i Druj Ahrimana obilježava šest misli :

1. Akamana - Loša misao, stoji nasuprot Brahmana.

2. Indra - Skretanje sa pravog puta ili laž, ima funkciju da radi sve protiv Arta.

3. Saurva - Nered i kaos, suprotnost Khšathra. 4. Naonghatija – Neposlušnost, protivnik Aramanti

5. Taurvi (Tauromati) - Glad i žeđ, suprotnost od Harvatata

6. Zairiš – pomočnik Taurvija, protivnik Amurtata

2.3 Vrhovni bitak

Na kraju da bi u potpunosti mogli da razumijemo suštinu Zoroastre potrebno je da

razmotrimo nastanak i završetak svega prema Zaratustri. Tako imamo Yasnu o postanku:

»U početku bijahu ta dva duha blizanca koji se po vlastitoj izjavi nazivaju čistim inečistim u misli, riječi i djelu. Prema njima su se pravilno opredijelili oni, čija su djeladobra, a ne oni, čija su djela zla. A kad su se u početku ta dva duha srela, ustanovili suživot i neživot, tako da na kraju nečisti trebaju stići u najgori opstanak, a čisti do najboljemisli« (Yasna 30, 3-4)*Čedomil Veljačić, Filozofija istočnih naroda, (hrestomatija, knjiga XI, strana 25), Nakladni zavod «Matice hrvatske», Zagreb, 1983.

Kao što vidimo pojmovi vječnog prebivališta za dobre i vječite patnje za loše nisudefinisani u ovoj religiji. Zaratustra samo nudi gorčinu zbog lošeg i spoznaju za dobre.

Dalje ako analiziramo prikaze završetk a svijeta u Avesti, nailazimo na propovjedanja da

će kroz 12 stolječa Ahura Mazda na kraju preovladati nad Druj Ahrimanom, te ćeuniverzum doživjeti preporod i završiti. U finalnom stadiju preporoda sve kreacije

uključujući i duše onih koje su bile obuzete tamom biti će sjedinjene, vraćajući u životneživo dostižuči vrhovni bitak.

Vrhovni bitak dakle predstavlja sjedinjenje Ahura Mazde i Druj Ahrimana. Ovom

tvrdnjom Zaratustra praktički govori da je i tama dio suštine Bitka, što nam pokazuje daMazda i Ahriman nisu sušte suprotnosti i prikazivanja dobra i zla nego paradoksalni

konflikt Bitka nad samim sobom.



5

3 DIO: Uticaj Zoroastre na današnji svijetZaratustrin kult misli imao je veoma velik uticaj kroz historiju. Pored toga što seZoroastrizam se raširio na mnoštvo pravaca, te neki od njih postoje i danas u svijetu,Zoroastrizam je za nas po prvi put uveo pojam monoteizma. Po prvi put vidimo religiju u

kojoj sljedbenici teže ka jednom, ka nagradi ili kazni zavisno od svojih djelovanja uodnosu na jedno. Osim ovoga, Zoroastrizam je postavio neke od osnovnih koncepta koje

možemo primjetiti u drugim monoteističkim religijama. (Ideja šest besmrtnih misli mogla bi se uzeti k ao rana verzija judaističkih 10 božijih zapovjesti, Ahura Mazda prikazan kaosvjetlo povlači paralelu sa anđelom Gabrijelom…)



6

ZAKLJUČAK Kao što možemo primjetiti kroz tekst ovog eseja pojava Zaratustre je bila veoma bitnakako za filozofiju tako i za religiju. Sa stadija religije, Zaratustra nam je ponudio

monoteizam, otvorio je nove svjetovne poglede, sve to čineći svojom jednostavnošću

razmišljanja i kvalitetnom analizom predhodnih religija. Sa strane filozofije Zaratustra j eisto tako napravio ogromne korake. Ako detaljnije posmatramo njegovu religiju, ona

suštinski ne mora se uvijek odnositi na nešto metafizičko, nevidljivo, nedodirivo.Zaratustrini tekstovi se mogu tumačiti i kao mudrosti, skup mišljenja o životu, analizestvarnosti, pokušaji odgovora na kosmološka pitanja.

LITERATURAČedomil Veljačić, Razmeđa azijskih filozofija, tom II, Sveučilišna naklada «Liber»,Zagreb, 1978.

Čedomil Veljačić, Filozofija istočnih naroda, (hrestomatija, knjiga XI), Nakladni zavod«Matice hrvatske», Zagreb, 1983. Bećir Džaka, Historija perzijske književnosti, Naučnoistraživački institut «Ibn Sina»,Sarajevo, 1997.

Muhammed Iqbal, Razvoj metafizike u Perziji, «Connectum», Sarajevo, 2004.

Documents

Seminarski Rad (Historija Istočnih Filozofija) - Zoroastrizam to REVISED