Korice

VISOKA ŠKOLA ZA EKONOMIJU I INFORMATIKU PRIJEDOR

SEMINARSKI RAD

WAN MREŽE

RAD PREDAT: IME I PREZIME: KOLAR NEMANJA, JOVIĆ NEMANJA

Naslovna strana

VISOKA ŠKOLA ZA EKONOMIJU I INFORMATIKU PRIJEDOR

SEMINARSKI RAD

WAN MREŽE

Rad predat: Ime i prezime: Kolar Nemanja 54/08, Jović Nemanja 100/08Mentor:Mr Damir Dračić

1.3.WAN JE INTRNET,INTERNET JE WAN

Namjena mreže /NETWORK/ je podjela podataka i ostalh resursa sa ostalim

povezanim računarima. Da bi se bolje shvatilo sta je to Internet,korisno je vratiti

se korak unazad i ukratko objasniti šta je zapravo računarska mreža.Računarska

mreža je grupa medjusobno povezanih racunara koja komuniciraju i dijele

zajedničke resurse.Prednost rada u mreznom okruzenju je utome sto racunar

prikljucen na mrezu nije ogranicen samo na svoje lokalne resurse,već može

koristiti i resurse ostalih računara u mrezi.Resursi koji se mogu dijeliti u mrezi su

diskovi,citaci,modemi i ostala periferna oprema.

Prema prostornoj udaljenosti računara - mreže /NETWORKS/ se dijele na:

LAN - LOCAL AREA NETWORK.

MAN - METROPLITAN AREA NETWORK.

WAN - WIDE AREA NETWORK.

Lokalna mreža /LAN - LOCAL AREA NETWORK/

Lokalna mreža /LAN - LOCAL AREA NETWORK/ je u jednoj kući ili zgradi,

jednoj ulici. Računari su blizu jedan drugog.

Najčešće organizacije (topologija /TOPOLOGY/) LAN mreža su:

Sabirnica /BUS/ organizacija

Prsten /TOKEN RING/ organizacija

Zvijezda /STAR/ organizacija

Metrolitan mreža /MAN - METROPLITAN AREA NETWORK/

Metrolitan mreža /MAN - METROPLITAN AREA NETWORK/ je

rasprostaranjena da su računari na udaljenosti do 48 km. Kampus je primjer MAN

mreže. Primjer MAN mreže su mreže u kampusu.

WAN - WIDE AREA NETWORK

Računari su udaljeni više od 48 km. Internet je WAN.To je u osnovi najbolja

definicija jer je Internet najveća WAN mreža na planeti.Internet je građen od

velikog broja povezanih LAN i MAN mreža koje su većinom rasporastranjene na

širokom geografskom prostoru pa samim time ove uvezane mreže čine WAN

mrežu tj Internet.

Internet je svetski sistem umreženih rаčunаrskih mrežа koji je trаnsformisаo

nаčin nа koji funkcionišu komunikаcioni sistemi. Počeci internetа se vežu zа

stvаrаnje ARPANET-а, 1969. godine, mreže rаčunаrа pod kontrolom Ministаrstvа

odbrаne SAD.Internet je proizvod spojа medijа, rаčunаrа i

telekomunikаcijа.Pojаm internet znаči mrežа unutаr mreže, ili

internаkonekcijа(komunikacija) između više rаčunаrа. Strukturno postoje mаle

mreže koje se međusobno vezuju, i time čine ovu strukturu. Internet se sve više

nаzivа globаlnom mrežom informаcijа (velikа internаcionаlnа-globаlnа bаzа

podаtаkа). Broj rаčunаrа nа internetu se trenutno procenjuje nа oko

2.000.000.000. Internet je nastao kao potreba jednostavne i pouzdane razmjene

informacija svih mreža.Zato se često moze pročitati da je Internet mreža svih

mreža.Da bi se pristupilo Internetu mora se koristiti javna komunikacijska

infrastruktura jer je Internet WAN mreza ili zbog rasprostranjenosti često

nazivana i globalna mreža.Internet je u osnovi velika svjetska racunarska

mreza,koja je svojim utjecajem na razmjenu informacija,davno prestala biti samo

to.

Sta je WWW(World Wide Web)

WWW je gotovo postao sinonim za internet jer je to najpoznatiji servis i najbrze

rastući dio interneta.Ogroman interes za Internet posljedica je koriscenja WWW

servisa.WWW je zapravo sistem za dijeljenje informacija razlicitih vrsta.Web-

stranice objedinjuju tekst,zvuk,grafiku,animacije i druge multimedijske

elemente.Svaka web-stranica može biti vezana s drugim stranicama pomocu

hipertekstualne veze. Web stranice izgradjene su pomocu jezika koji se zove

HTML(Hypertext Markup Language)

HTTP(Hyper Text Transfer Protocol)

HTTP je jedan iz skupa aplikacijskih protokola koji se koriste na Internetu.HTTP

je protocol na kojem se zasniva World Wide Web.Pomocu njega komuniciraju

Web-preglednik i web-posluzitelj.

Dodatak:Internet je dao pravo “boom” WAN mrežama i višestruko je isplatio

ideju WAN mreža i povezivanja udaljenih računara i njihovih resursa.Internet je

glavni “krivac” za veliki napredak i razvoj WAN mreža i bez njega razvoj WAN

dizajna I arhikteture bi išao u sasvim drugo smjeru.Danas Internet postaje

primarni mediji I nudi mnoštvo sadržaja korisnicima i istovremeno dokazuje

svoju moći mnogobrojnu korist za kompanije,razne organizacije,pojednačke

korisnike i sve ostale koji imaju pristup “mreži svih mreža”.

Sve je to uredu ali kako se spojiti na WAN mrezu odnosno Internet?

Da bi povezali racunare koji su odvojeni vecim geografskim

udaljenostima.Potrebna nam je pomoc javne komunikacijske infrastrukture i

njezinih servias.Komunikacijska infrastruktura kojom se povezuju racunari na

vece udaljenosti je javna telefonska mreza.Na WAN mrezu racunar se moze

spojiti razlicitim tipovima veza.Svaka od tih veza zahtjeva posebne adaptere,sto

ovisi o tipu veze.Svaki tip veze ima razlicite brzine prijenosa i cijenu koriscenja te

veze.Takodje je potrebno pokrenuti protokole za komuniciranje u mrezi.

Neke od tih veza su:

Modemska(odnosno Dial-up veza),ISDN veza(biće riječi o ovome kasnije u

radu),DSL veza,bezicna,odnosno GPRS veza.

2.1. CISCO INTERNETWORK DIZAJN

Cisco Systems, Inc. je američka multinacionalana kompanija

koja se bavi dizajnom i prodajom korisničke elektronike,opreme za računarske mreže,

komunikaciske opreme i servisa.Cisco je jedana od najvećih tehnoloških kompanija.

Središte ove kompanije je u San Hose,Kalifornia;USA.U osnovi ova firma ima reputaciju kao

jedna od najboljih na polju mrežne opreme i WAN mreža.Razni certifikati se izdaju pod

licencom ove firme. Program Cisco Certified Network Associate (CCNA™) (Routing and

Switching) prvi je korak prema razumijevanju rada računalnih mreža te radu sa Cisco

mrežnom opremom. Prosječno trajanje programa CCNA unutar Cisco® Networking

Academy® programa je 7 mjeseci. Ono što Cisco® Networking Academy® Program čini

boljim od usporedivih kurseva je velika količina praktičnog rada na opremi, a polaznike se

ujedno priprema za rad na malim i srednje velikim računalnim mrežama. Uz pomoć posebno

osmišljenih laboratorijskih vježbi, pokušava se, što je realnije moguće, istaknuti probleme

koji se događaju u praksi, te polaznika naučiti kako što jednostavnije ukloniti te probleme.

Osim stečenog praktičnog i teorijskog znanja, polaznici su po završetku CCNA akademije

pripremljeni za polaganje Cisco Certified Network Associate (CCNA™) certifikata, koji se

polaže u ovlaštenim testnim centrima. CCNA™ certifikat izdaje tvrtka Cisco Systems, Inc. te

je međunarodno priznata potvrda vještine rada s računalnim mrežama i Cisco mrežnom

opremom.I da rezimiramo ko završi ovaj kurs može se bez problema obavljati složen posao

postavljanja i održavanje mrežne opreme i nadzorom WAN mreža.

Suština Cisko kurseva prikazana je na slici ispod:

Osim teorijskog dijela u CCNA Exploration nastavnom programu bitan dio predstavlja i

praktični rad na Ciscovoj  mrežnoj opremi. Primjer mrežne topologije za praktični zadatak

(lab) može se vidjeti na donjoj slici:

WAN DIZAJN

WAN ili Wide Area Network je vrsta računarskih mreža koja pokriva geografski raspršena

područija.Wan mreža može biti postavljena između dva grada,dviej države,ili dva

kontinenta.Dizajniranje WAN mreže zahtjeva dosta stručnosti,praktičnog znanja I veliku

vještinu rešavanja problema.Postoje razne topologije I tehnološke opcije za dizajniranje WAN

mreža kao što su:ISDN, frame relay, X.25, ATM and VPN.Prije dizajniranja WANa potrebno

je odrediti troškove instalacije i održavanja mreže.pouzdanost aplikacija,pouzdanost mreže I

perfomanse mreže.WAN spaja unervizitetske kampuse,multinacionalne korporacije,

ISPove,banke,aedrome,berze,telekomunikaciske kompanije i razne druge organizacije.WAN

servisi se pružaju na osnove sledeće tri switching tehnologije:

Circuit Switching(strujni krug switching)

Packet Switching(paket switching)

Cell Switching (ćelija switching)

*WAN dizajn:šta sve razmotriti???

Organizacije koje pokušavaju da povežu više ureda ili udaljeno osoblje mora da u račun uzme

razne stvari koje će uticati na efikasnost mreže i troškove održavanja.Prilikom projektovanja i

ugradnje tj postavljanja WAN mreža koje integrišu glas,video,asihrone i sihrone podatke i

LAN saobraćaj,svi ciljevi te organizacije moraju da budu uključeni u projektovanje WAN

mreže.Posebna pažnja se mora posvetiti naponu linija,mrežnom protoku,sigurnosti kao i

uključivanju novih tehnologija i aplikacija.Prilikom projektovanja WAN mnogi faktori se

moraju uzeti u obzir.Prvo pitanje koje se mora razmotriti su kratkoročni,srednjeročni i

dugoročni ciljevi organizacije.Među faktorima o kojima se mora razmišljati su:

osoblje

postojeće aplikacije

planirane aplikacije(vrlo važno je da se one uključe u proces dizajna)

zahtjevnost lokalnog pristupa

zahtjevnost za udaljeni pristup

oprema krajnjeg korisnika(workstations-radne stanice)

mrežna oprema(ruteri,svičeri)

povezivanje van organizacije-spoljna komunikacija(dobavljači,korisnici,zaintersovane

strane)

faktori konkurencije

U nastavku biće opisane najčešče WAN tehnologije i njihove osobine:

ISDN (Integrated Services Digital Network)

ISDN je nastao u kasnim 1970-im godinama. ISDN je najispaltivija WAN tehnologija I

prestavlja integrisane servise digitalne mreže.ISDN može istovremeno da podržava

podatke,glas I video.ISDN operiše na iznajmljenim linijima I koristi telekomunikacisku

infrasktuturu da poveže udaljenu mrežu.

Postoje dva osnovna pristupa ISDN-u:

BRI (Basic rate interface) - koji se sastoji od dvije telefonske linije tzv. B kanala od 64

kbita/s, te jednog D kanala od 16 kbita/s.

PRI (Primary rate interface) - ova vrsta prisupa ima mnogostruke B kanale i njihov

maksimum ovisi o telefonskoj mreži koja se nalazi u pojedinim državama svijeta:

Sjeverna Amerika i Japan 23B+D (ukupno 1.544 Mbita/s (T1), dok u Europi,

Australiji: 30B+D (ukupno 2.048 Mbita/s (E1))

BRI pristup se sastoji od 2B+D kanala 2*64 kbps za podatke + 16 kbps za signalizaciju (144

kbps). PRA pristup se sastoji od E1 ili B-ISDN (Broadband ISDN) = 30B+D kanala = 30*64

kbps za podatke + 16kbps za signalizaciju (2 Mbps).ISDN ne koristi analognu liniju pa je

znatno brži od najbrže dial-up veze (najveća brzina dial-up veze je 56 kbps, no ona je često

dosta manja na većini dial-up veza). Također, za razliku korisnika s dial-up vezom, korisnik

koji ima ISDN vezu može istovremeno telefonirati i biti na Internetu, ali se pri tome

telefonski impulsi plaćaju za obje radnje.Kod BRI pristupa korisnik, ovisno o potrebi, prijenos

podataka se može odvijati brzinom od 64 kbps (1 kanal) ili 128 kbps (2 kanala). Ipak,

korštenje oba kanala istovremeno se dvostruko naplaćuje. Kod PRI pristupa također je

moguće grupiranje kanala.B kanal (bearer channel) je transportni kanal ,dok je D kanal (data

channel) kanal koji se koristi za internu kontrolu informacija (ne prijenosu podataka) kako bi

sve radilo bez problema Ovaj tip veze polako zamire jer korisnici sve više pružaju prednost

(A)DSL-u.

Frame Relay

Frame Relay je WAN komunikaciska tehnologija i koristi se za privatne i switched

mreže.Isplativa je i povoljna tehnologija i prestavlja rešenje odlikovano velikog brzinom

prilikom povezivanja biznisa sa udaljenim lokacijama.

Frame relay je pojednostavljena forma komutacije paketa u kome se sinkroni okviri podataka

usmjeravaju k različitim odredištima zavisno od informacija sadržanih u zaglavlju okvira.

Unatoč velikoj brzini usmjeravanja paketa s kraja na kraj, Frame relay nema jamstva za

integritet podataka. Paketi se usmjeravaju kroz prividne krugove koji mogu biti stalnog ili

privremenog karaktera, a za koje je moguće izvršiti rezervaciju mrežnih resursa definiranjem

zajamčene brzine. Svaki stalni prividni krug ima trajno konfiguriran put od izvora do

odredišta.

U zavisnosti od topologije WAN mreže korisnika, konfiguriranjem opreme pomoću

softverskih alata ostvaruju se sve potrebne međuveze. Frame relay korisnicima javne mreže za

prijenos podataka omogućeno je korištenje dvije klase servisa:

klasa servisa B zajamčena brzina,

klasa servisa C zajamčena i proširena brzina.

X.25

X.25 je WAN tehnologija i najviše se koristi kod Packet Switching(paket switching) mreža

kao što su telekomunikaciske kompanije. Definiše fizički sloj, podatkovnu vezu i mrežne

slojeve OSI modela. Ovakve mreže su bili popularne 1980-tih i 1990-tig, i još su uvijek u

upotrebi najčešće kod transakcijskih sistema.X.25 uređaje uključuje data terminal equipment,

data circuit-terminating equipment i packet switching exchange. X.25 mreže se još uvijek

koriste i nakon dramatičnog opadanja gdje su ga zamjenili standardi kao što su Frame relay,

ISDN, ATM, ADSL, POS, kao i Internet Protokol. X.25 mreže se još uvijek koriste dosta u

siromašnijim zemljama.

ATM (Asynchronous Transfer Mode)

ATM prestavlja asihroni transfer mod i on je cell relay packet switched network(ćelija

switching).U ATM omogućenoj mreži je ostvarne logička konekcija između dviej

tačke.Veliki broj telekomunikaciskih kompanija je uvrstio ATM u svoje Wide Area

Networks. Glavna odlika ove tehnike je da osim prijenosa podataka omogućuje i kvalitetan

prijenos drugih vrsta prometa kao što su digitalizirani glas (telefon) i slika (video). To je jedan

od razloga za korištenje ATM-a kod usluga zasnovanih na ADSL-u.

VPN (Virtual Private Network)

VPN prestavlja virtuelnu privatnu mrežu I prestavlja siguran pristup udaljenim lokacijama

kroz javne telekomunikaciske mreže tipa Internet ili Intranet.VPN pruža sigurnu vezu između

dvije udaljene lokacije putem protkola kao što su L2TP i PPTP.Komunikacija između

subjekata ove strukture zaštićena je enkripcijom čije parametre dogovaraju obje strane. Izbor

enkripcijskog algoritma i dužine ključa je od suštinskog značaja za sigurnost uspostavljene

komunikacije, i tek u slučaju treće primjene, gdje komunikacija između mreža nije javna,

enkripcija igra nešto manju ulogu.

IP paketi koji se razmjenjuju između računala na krajevima VPN kanala su enkriptirani i

nečitljivi ostalim korisnicima Interneta. Unutar lokalnih mreža koje se ovim putem povezuju

paketi su dekriptirani, i čitljivi računalima članovima mreže. Na taj način se postiže isti efekat

kao u slučaju dvije mreže spojene posebnim lokalnim ili iznajmljenim linkom, uz sve

prednosti takvog načina povezivanja. Ovakva veza se zbog svojih karakteristika naziva i VPN

IP tunel, a sam postupak spajanja IP tuneliranje.

Tri su osnovne primjene VPN-a:

Pristup udaljenom računalu

Povezivanje lokalnih mreža preko Interneta

Povezivanje lokalnih mreža preko Intraneta

Na slici je prikazan najčešći način upotrebe VPN-a. Dvije lolkalne mreže povezane su VPN

kanalom u jedinstvenu cjelinu korištenjem Internet infrastrukture:

2.3.WAN ARHIKTETURA