SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA …mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/Sezonske i prostorne varijac… · Tabela 2 . Lista alergogenih biljaka na širem području

SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA

LABORATORIJA ZA PALINOLOGIJUCentar za ekologiju i prirodne resurse

Prirodno – matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu______________________________________________________________

SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU

SARAJEVA- izvještaj za 2010. godinu -

Rukovodilac projekta: Prof. dr. sci. Sulejman Redžić

Sarajevo, 30.12. 2010. godine

Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 1


OPĆI PODACI O PROJEKTU

Naziv udruženja građana/ Institucija

CEPRES –Centar za ekologiju i prirodne resurse, Prirodno – matematički fakultet Univerziteta u

SarajevuAdresa: Zmaja od Bosne 33 – 35 71000 SarajevoTelefon: 033 649 196 Fax: 033 649 196Rukovodilac Centra Prof. dr. Sulejman RežićIme projekta: Sezonske i prostorne varijacije polenskih alergena

na području SarajevaVoditelj projekta: Prof. dr. Sulejman RedžićSaradnici/Eksperti na projektu:

Prof. dr. Sulejman RedžićSedik Velić, tehnički asistent

Datum početka projekta:

Februar/Veljača 2010.

Datum završetka projekta:

Decembar/Prosinac

2010.Rok realizacije projekta prema sporazumu:

kraj decembra /prosinca 2010. godine

ZAHVALNICA:

Realizaciju Projekta: "Sezonske varijacije polena na području Kantona Sarajevo“ u 2010. godini podržalo je Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša.Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu izražava zahvalnost Ministarstvu, a posebno G. Abidu Jusiću,ministru; Gđi Zijadi Krvavac, pom. ministra; i Gđi Jasmini Zelić, str.savjetniku, za razumjevanje i stalnu podršku.



OPIS PROJEKTNOG ZADATKA

Kvalitatvno-kvantitativna anliza polena alergenih biljaka u periodu

vegetacijske sezone na mjernoj stanici Pofalići u Sarajevu;

Procjena dnevne, sedmične i mjesečne koncentracije polena alergenih

biljaka u skladu sa kriterijima i standardima koje postavlja Svejtska

zdravstvena organizacija (World Health Organization);

Utvrđivanje fenofaza cvjetanja i fenofaze polinacije ključnih alergenih

biljaka iz kategorije drveća, trava i korova;

Obrada podataka u laboratorijskim uvjetima i redovno dostavljanje

Naručiocu Projekta u elektroničkoj formi u svrhe preventivnog

djelovanja i obavještavanja javnosti o koncentraciji polena i nivou

njegove alergenosti.

UVOD

Polen mnogih viših biljaka, te spora papratnjača i mahovina su

registruirani alergeni i uvjetuju

često kompleksna patološka stanja kod ljudi u svim uzrasnim strukturama. To

se posebno odnosi na populacije koje žive u urbanim sredinama u kojima uz

polen se pojavljuju i druge alergene materije. Poznato je da oblik, količina,

vijabilnost i fiziološko djelovanje polena svake biljne vrste su genetički

determinisane. Alergeno djelovanje se ispoljava preko specifične

ornamentike površinskog sloja i preko fiziološki aktivnih materija koje sadrži

polen. Zrela polenova zrna sadže karbohidrate (šećer i skrob), lipide,

bjelančevine, aminokoiseline, nukleinske kiseline, fermente

(citohromoksidazu, peroksidazu i dr.), vitamine, karotinoide, mineralne soli.

Primjena histohemijskih metoda u istraživanju polena pokazala je veliku

varijabilnost fiziološki aktivnih materija u toku polenogeneze kao i ekoloških

prilika u kojima se biljka razvija.



Za preventivno djelovanje i efikasno upravljanje polenskim alergijama

naophodno je uspostaviti polenski kalendar u konkretnom području, odnosno

identificirati sistematsku pripadnost vrsta biljaka, njihovu fenologiju, istražiti

površinsku organizaciju polenovih zrna, posebno ornamentiku egzine, te

fiziološki aktivne komponente koje sadrži polen.

Broj osoba alergičnih na biljni polen je sve veći, naročito u velikim gradovima i

industrijskim zonama. Alergijski rinitis jedna je od najčešćih alergijskih bolesti,

a često se javlja s alergijskim konjunktivitisom i astmom. Obično predstavlja

početni stadij puno kompleksnijih bolesti dišnog i imunološkog sistema, koje

ugrožavaju 15% do 25% populacije našeg stanovništva. Ovisno o geografsko

– klimatskom području i vegetaciji alergogene biljke su karakteristične za

pojedina područja. Koncentracija polena takvih vrsta, ovisi o fenofazama

pojedine vrste, a naročito o meteorološkim prilikama određenog područja.

Kako bi se poboljšala kvaliteta življenja alergičnih osoba ključno je njihovo

preventivno obavještavanje o pojavljivanju polenskih alergena na području

gdje žive i rade, jer je najbolja preventiva oboljelih od polenske alergije

izbjegavanje dodira s alergenima. Predviđanje početka sezone polena može

omogućiti pacijentima da počnu sa preventivnim tretmanom prije nego što

sezona startuje. Zbog toga monitoring aeropolena (tip i koncentracija) tokom

polenske sezone je od posebnog značaja. Zbog praćenja pojavljivanja

pojedinih polenskih alergena mnoge evropske zemlje počele su provoditi

tzv.»polen monitoring».

Od prije nekoliko godina počela je sa radom i Laboratorija za aerobiologiju u

okviru Centra za ekologiju i prirodne resurse PMF-a u Sarajevu sa ciljem da

se vvrši potpuna kvalitativno-kvantitativna analiza polena u donjim dijelovima

troposfere. Na taj način Kanton Sarajevo i Bosna i Hercegovina su uključeni u

jedinstvenu evropsku mrežu za monitoring polena (Slika 1).



GEOGRAFSKI POLOŽAJ MJERNE STANICE

Slika 1. – Geografski položaj mjerne stanice polena

Za potpuniju sliku o strukturi i dinamici polena, neophodno je instalirati više mjernih stanica u različitim kako klimatskim tako i biogeografskim područjima.

Osnovni cilj Projekta je procjena kvalitativno-kvantitativnog sastava polena

alergogenih vrsta biljaka u donjim dijelovima troposfere tokom vegetacijske

sezone u 2010. godini.



MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA

Metodologija sabiranja uzoraka je moderna i komparabilna, a temelji se na

uzimanju uzoraka standardiziranim, lako ponovljivim metodama. 1986.

godine osnovana je u Beču baza podataka Europaean Aeroallergen

Network (EAN), u kojoj se sabiru podaci o koncentraciji polena iz tzv.

«monitoring jedinica», raspoređenih po skoro svim zemljama Evrope.

Odavde se podaci o pojavljivanju, vrstama i koncentraciji polena u zraku,

sedmično šalju u nacionalne centre, koji podatke prosljeđuju u evropski

koordinacijski centar. Uzorci se sakupljaju uzorkivačem tipa Hirst

(Lanzoni, Bologna, Italy) koji hvata polen i spore (inhalatorni alergeni)

aktivno usisavajući 10 L zraka u minuti u promjeru 10 – 30 km, ovisno o

smjerovima vjetra i drugim meteorološkim uvjetima ispitivanog područja.

Uzorkivač (klopka za polen) je postavljen je na ravni krov zgrade

Prirodno – matematičkog fakulteta na standardom propisanu visinu, kako

bi se dobio reprezentativan uzorak polena svih biljaka ispitivanog

područja u svrhu dobivanja relevantnih podataka (Slika 2).

Pripremanje i postavljanje trake

Pripremanje i postavljanje trake za uzorkovanje polena vršeno je u

Laboratoriji za palinologiju Prirodno - matematičkom fakultetu u Sarajevu.

Traka je mjenjana periodično, svakih sedam dana i uvijek u isto vrijeme

(pondjeljak u 8:00 sati).



Slika 2. Mjerna stanica na kojoj se prikuplja polen (zgrada Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Zmaja od Bosne 33) instalirrana u skladu sa pravilima i standardima Svjetske zcdravstvene organizacije (Izvor: Redžić, S. 2010)

Pripremanje preparata za kvalitativnu i kvantitativnu analizuMelinex traka se reže, a svaki odrezak predstavlja 1 dan tj. 24 h uzorkovanja.

Traka se fiksira u gelvatolu na predmetnom staklu. Tako pripremljeni preparati

se analiziraju pod svjetlosnim mikroskopom pri uvećanju od 400 X.

Slika 3. Mikroskopska kvalitativno-kvantitativna analiza polena u Laboratoriji za palinoligiju Centra za ekologiju PMF-a u Sarajevu (Izvor: Redžić, S., 2010).



Koncentracija polena se izražava kao broj polenovih zrna / m3 zraka i

klasificira kao: odsustvo polena, niska, srednje visoka, visoka i jako visoka

vrijednost (Tabela 1).

Tabela 1. Polenska skala za determinaciju koncentracije i djelovanja polena alergenih biljaka

POLENSKA SKALA

KONCENTRACIJA (broj zrna u m/3 zraka) simptomi

Drvece Trave Korovi alergije javljaju se Odsustvo 0 0 0 0 kodNiska 1-25 1-15 1-5 1-10 izuzetno osjetljivih osobaUmjerena 26-50 16-90 6-20 11-50 puno alergičnih osobavisoka 51-75 91-1500 21-200 51-500 većine alergičnih osobaJako visoka više od 75 više 1500 više 200 više 500 svih alergičnih osobaIzvor podataka: Forsyth Cunty Enviromental Affairs department, Pollen Rating Scale(PRS)

REZULTATI RADA

Zahvaljujući radu Laboratorije za palinologiju utvrđen je broj

alergogenih vrsta na širem području Sarajeva (Tabela 2), kao i kretanje tipa i

koncentracije polena u zraku u periodu od januara 2010. do decembra 2010.

Posebna pažnja je posvećena pojavljivanju polena neofita ambrozije, budući

da je u Sarajevu primjećeno sve veće širenje ove vrlo invazivne alergene

biljke, prenešene u Europu iz Amerike, početkom 19. vijeka. Zahvaljujući

učešću na Internacionalnom kursu iz aerobiologije, koji se održao pod

pokroviteljstvom Internacionalne asocijacije za aerobiologiju (IAA),

Laboratorija je dobila Certifikat pomenute asocijacije čime su se stekli uvjeti

za ukjučivanje BiH u Evropsku polensku mrežu (EAN) i razmjena podataka sa



ostalim članicama ove mreže i uključivanje u međunarodne projekte, jer je

polen jedan od najvećih alergena današnjice.

1. Struktura i sistematska pripadnost alergenih biljaka Sarajeva

Pregled alergogenih biljaka Sarajeva, po kategorijama polena i sistematskoj

pripadnosti prezentiran je u Tabeli 2.

Tabela 2 . Lista alergogenih biljaka na širem području Sarajeva (Laboratorija za palinologiju, 2010.)

A. DRVEĆEBiljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Alergeno

svojstvoLatinski naziv biljne vrste/Botanička porodica (narodni naziv) (engleski naziv)

Por.: Taxaceae (Tise)

Taxus baccata L.Taxus sp. tise jew umjereno

Por. Cupressaceae (Čempresi, Tuje)

Thuja sp.Juniperus communis L.Chamaecyparis sp. Čempresi/tuje/kleka juniper Umjereno

Por. Pinaceae (Borovi, smrče, jele)

Pinus sp.P. nigra Arnold.P. mugo TurraP. sylvestris L.Abies alba MillPicea abies (L.) KarstenP. omorika (Panč.)PurkinjePicea sp. Borovi pines Umjereno

Por.: Betulaceae (Brezovke)

Corylus sp.C. avellana L.C. colurna L. lijeske / lješnik haselnut umjerenoAlnus sp.A. glutinosaA. incana Johe alder umjereno do jakoBetula verrucosaBetula sp. Breze brich jakoCarpinus betulus L.Carpinus orientalis Mill. Grabovi hornbeam umjereno

Por.: Ulmaceae (Brijestovi)



Ulmus sp.U. minor Mill.U. laevis Pall. brijest elm umjereno

Por. Aceraceae (Javori)

Acer sp.A. campestre L.A. negundo L.A. tataricum L.A. peudoplatanus L.A. platanoides L.A. obtusatum W.K.A. heldreichii Orph. javor maple / sycamore umjereno

Por.: Salicaceae (Vrbe i topole)

Salix sp.S. alba L.S. fragilis L.S. babilonica S. purpuraea Vrbe/rakite willow slaboPopulus sp.P. tremula L.P. nigraP. pyramidalis Topole/jasike polar / aspen ne baš značajno

Por. Caprifoliaceae (Kozokrvine)Sambucus sp. Zohe, Bazge UmjernoSambucus nigra L. Crna zoha Umjereno

Por.: Oleaceae (maslinjače)Fraxinus sp.F. ornus L.F. excelsior L. jaseni asc

slabo do umjereno

Por. Fagaceae (Bukovke)

Fagus sp.Fagus sylvatica L. bukva beech malaQuercus sp.Q. petraea Liebl.Q. robur L.Q. pubescens Willd. Hrastovi oaks

nedovoljno proučeno

Por. Platanaceae (Platani)

Platanus sp.P. acerifolia platani plane tree slabo

Por. Juglandaceae (Orasi)

Juglans sp. orah walnutnedovoljno proučeno

Por. Tiliaceae (Lipe)Tilia sp.T. cordataT.platyphyllosT. argentea lipa lime / linde

nedovoljno proučeno

Por. Hippocastanaceae (Kestenjače)



Aesculus hippocastanum divlji kesten horse - chesnut slabo

Por. Rosaceae (Ružovke)

Rosa sp. Ružice MalaPrunus sp.P. avium L.P. insititiaP. domesticaP. spinosa

Trešnje/Višnje/Šljive/Trnjine Mala

Malus sp.M. sylvestris Mill.M. communis L. Jabuke MalaPyrus pyrasterP. communis Pyrus sp. Kruške MalaCydonia oblonga Dunja/Tunja Mala

Por. Fabaceae/Laguminosae/Papilionaceae (Leptirnjače, Mahunarke)Robinia sp. Bagrem NiskoLotus sp. Svindjuša NiskoTrifolium sp. Djeteline Nisko

B-. KOROVI Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Alergeno


Por.: Urticaceae (Koprive)

Urtica sp. KopriveUrtica dioica L. ŽaraParietaria sp. Crkvine JakoParietaria officinalis Crkvina obična Jako

Por. Plantaginaceae (Bokvice)

Plantago sp. Bokvice plantain UmjerenaP. lanceolata L. Muška bokvicaP.major L. Ženska bokvicaP. media L. Srednja bokvica

Por. Polygonaceae (Dvornici)

Rumex sp. Kiselice sorell / dock UmjerenaR. acetosa L. LjutikaR. patientia MasnikR. crispus ŠtavaljR. obtusifolius Ščavlika

Por. Chenopodiaceae (Lobode)

Chenopodium sp. Lobode UmjernaAtriplex sp. Pepeljuge Umjerena

Por. Amaranthaceae



Amaranthus sp. Štirevi Umjerna

Por. Apiaceae/Umbelliferae

Apiaceae / Umbeliferae štitarice Nema

Por. Brassicaceae/Cruciferae (Kupusnjače)

Brassica (Incl. all species) Kusnjače Nisko

Por. Asteraceae/Compositae

Artemisia sp. Pelini mugworth JakoA. absinthium L. Pelin JakoA. vulgaris L. Umit JakoAmbrosia sp. Ambrozije ragweed JakoAmbrosia artemisiifolia L. Limundžik JakoTaraxacum sp. Maslačak UmjernoAsteraceae - Liguliflorae Jezičaste glavočike Umjerena

C. TRAVE I ŠAŠEVIBiljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Alergeno


Por.: Poaceae/Gramineae (Trave)

Dactylis glomerata L. Ježevica JakoCynosurus cristatus L. KrestacPhleum pratense Mačiji repakAlopecurus pratensis Lisičiji repak

Poa anuua L.Jednogodišnja livadarka

Poa sp. LivadarkaFestuca sp. VlasuljeFestuca pratensis Vlasulja livadskaFestuca arundinaceae Vlasulja urbanaZea may L. Kukuruz

Por.: Cyperaceae (Šaševi)

Carex sp. Šaš gaucous nije alergen

2. Fenologija alergenih biljaka na području Sarajeva

U zavisnosti od meteoroloških prilika kao i filogenetskog statusa pojedinih

vrsta alergenih biljaka, utvrđene su i njihove fenofaze. Fenofaze obuhvataju

početak cvjetanja, odnosno polinacije, optimum polinacije i kraj cvjetanja,

odnosno produkcije polenovih zrna (Slika 4).



Jan Feb Mart Apr Maj Juni Juli Aug Sep Okt Nov Dec

DRVEĆE

TRAVE (GRAMINEAE)

KOROVI

SPORE

Kalendar polena i spora za područje Sarajeva

Ambrosia

Malvaceae Source: Redžić, S., 2010.

Slika 4. Fenologija alergogenih vrsta biljaka za mjernu stanicu Sarajevo

2.1. Fenologija drveća

Na prostoru Sarajeva, a na osnovu rezultata mjerne stanice, utvrđena je

sljedeća fenologija alergogenih biljaka (Slika 4).

Na području Sarajeva prvo startuje polinacija drveća, uglavnom iz familije

Betulaceae (krajem zime i u rano proljeće) i običlno trajew do prve polovine

juna (Slika 5).




lijeska Corylus avellana

Polenski kalendar drveća (Sarajevo, 2010.)

Joha Alnus glutinosa

Breza Betula verrucosa

Tisa Taxus sp.

Brijest Ulmus sp.

Vrba Salix sp.

Topola Populus sp.

Jasen Fraxinus sp.

Platan Platanus sp.

hrast Quercus sp.

Bor Pinus sp.

Taxus Alnus

PinusSalix Alnus

Corylus

Betula

34

4

1

1

4

3

Nivo alergenosti

Source: Redžić, S., 2010.

Slika 5. Fenologija alergogenih vrsta drveća za mjernu stanicu Sarajevo

2.2. Fenologija trava (Gramineae, Poaceae)

Fenofaza polinacije trava startuje od kraja marta pa sve do septembra, u

zavisnosti od meteorološkig prilika (Slika 6). Fenofaza korova počinje

sredinom maja i traje sve do oktobra, odnosno početka novembra mjeseca

(Slika 7). Sporulacija mahovina i papratnjača vrši se od polovine aprila i traje

sve do kraja novembra mjeseca.




Lisičiji rep Alopecurus sp.

Source: Redžić S., 2010.

Mirisavka Anthoxanthum sp.

Ježevica Dactylis glomerata

Krestac Cynosurus

Mekuš Holcus

Ljulj Lolium sp.

Mala livadarka Poa annua

5

5

35

5

5

5 Alopecurus sp.

D. glomerata

LivadarkaPoa pratensis5

Kukuruz Zea mays5

Dactylis

Polenski kalendar trava (Sarajevo, 2010.)

Nivo alergenosti

Dactylis glomerata L.

Slika 6. Fenologija alergogenih vrsta trava za mjernu stanicu Sarajevo

2.3. Fenologija zeljastih biljaka (korova)

Kao i većina trava tako i korovske biljke, najčešće imaju dvije fenofaze

cvjetanja. U našim uvjetima karakteristična je i jesenja fenofaza nekih od

navednih grupa bljaka (Poa annua, Dactylis glomerata, Veronica, Stellaria,

Plantago i druge).



Slika 7. Fenologija alergogenih vrsta korova za mjernu stanicu Sarajevo

Korovske vrste imaju veoma široku amplitude polinacije, tako da je pollen ovih biljaka

prisutan u zraku tokom čitave vegetacijske sezone.

3. Variranje koncentracije polena alergenih biljaka u 2010. godini

U 2010. godini ukupno je registrirano 29 000 polenovih zrna različitih

alergenih biljaka (Slika 8). Kvalitativni i kvantitativni sastav je u značajnoj mjeri

sa sezonom i fenologijom alergenih biljaka.

0

3150

4150

5100

4700

3175

3120

2850

1750

760

230

35

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000

Januar

Februar

Mart

April

Maj

Juni

Juli

August

Septembar

Oktobar

Novembar

Decembar

Broj polenovih zrna

Slika 8. Broj polenovih zrna po mjesecima u 2010. (CEPRES, 2010)



Rape Brassica sp.

Bokvica Plantago sp.

Štavalj Rumes sp.

Kopriva Urtica sp.

Pelin Artemisia sp.

Eastern Pellitory-of-the-wall Parietaria off.

Pellitory-of-the-wall Parietaria judaica

5

5

22

1

4

1-2

Limundžik Ambrosia sp.5

Nivo alergenosti

Polenski kalendar korova (Sarajevo, 2010.)

Source: Redžić, S., 2010.


Koncentracija polena alergenih biljaka je najveća u proljeće kada polinira i

najveći broj drveća koje produkuje ogromne količine polena. U ljetnjim

mjesecima, koncentracija polena je visoka, ali broj zrna je uglavnom stabilan.

U jesenjem periodu dominira polen zeljastih biljaka (korova).

Distribucija polena je veoma ovisna od godišnjeg doba, mjeseca, sedmice, pa

i dana. Pregled distrubcije polena alergenih biljaka dat je u nastavku po

mjesecima.

Februar 2010. godine

Polenska sezona je počela početkom februara 2010. kada su zabilježena prva

polenova zrna vrste Corylus avellana L. ( lijeska) i vrste Alnus glutinosa (L.)

Gaertn. ( crna joha). Zbog visokih temperatura zraka koncentracija je bila

relativno visoka za ovo doba godine. Izbrojano je čak 3150 polenovih zrna

(Slika 8).

Mart 2010. godine

Koncentracije polena u zraku u martu mjesecu su se kretale od niske do

umjerene i visoke. U ovom periodu je izbrojano 4150 polenovih zrna.

Dominirala su zrna lijeske Corylus avellana i breze Betula pendula.

April 2010. godine

U ovom mjesecu zbog povoljnosti klimatskih prilika, zabilježena je veoma

visoka koncentracija polena. Ukupno je izbrojano 5100 polenovih zrna. U

sastavu polena dominirao je polen drveća (Betula pendula, Carpinus betulus,

Alnus, Pinus, Cupressus i dr.)

Maj 2010. godine

U maju mjesecu koncentracija polena je bila veoma visoka. Ukupno je

izbrojano 4700 polenovih zrna. Još uvijek su bila prisutna polenova zrna

drveća (breza, grab, orah, hrast itd.). Nešto intenzivnija bila je polinacija



četinara (Pinus sp., Abies sp. Picea sp.) U ovom periodu zabilježene su i

niske koncentracije polena umjereno alergogene bokvice (Plantago sp.) , kao

i niske koncentracije polena nekih trava.

Juni 2010. godine

U junu je izbrojano 3175 polenovih zrna. Alergogene trave kao što su livadni

repak (Alopecurus pratensis L.), ježevica (Dactylis glomerata L.), engleski ljulj

(Lolium perenne L.), bijela rosulja (Agrostis alba L.), vlasulja (Festuca

pratensis L.) tokom juna mjeseca imale su maksimalnu polinaciju. To je

uvjetovalo ozbiljne polenske alergije.

Juli 2010. godine

Koncentracije polena trava tokom jula mjeseca bile su niske do umjerene.

Ukupno je izmjereno 3120 polenovih zrna. Polinacija korova kao što su

umjereno alergogena bokvica (Plantago sp.), jako alergogeni pelin (Artemisia

sp.), umjereno alergogena loboda (Chenopodium sp.), slabo alergogena

kiselica (Rumex sp.) i koprive (Urtica sp.) koja je je u ovom periodu bila,

uglavnom, niska do umjerena. U drugoj polovici jula zabilježena su i prva

polenova zrna jako alergogene ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.).

August 2010. godine

U ovom mjesecu izbrojano je 2850 polenovih zrna. Jako alergogena

ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) i jako alergogeni pelin (Artemisia sp.) u

ovom mjesecu su imali maksimalnu polinaciju. To je uvjetovalo vrlo ozbiljne

alergijske reakcije kod osoba osjetljivih na polena glavočika (Asteraceae).

Septembar 2010. godine

U septembru mjesecu koncentracija polena je još uvijek relativno visoka.

Ukupno je izbrojano 1750 polenovih zrna. Dominirala su polenova zrna



glavočika i drugih zeljastih biljaka (Plantago sp.), kao i nekih trava koje imaju

jesenju fenofazu cvjetanja (Poa, Dactylis, Setaria i sl.).

Oktobar 2010. godine

U oktobru mjesecu izbrojano je čak 760 polenovih zrna. Uglavnom se radi o

polenu korova i nekih trava. Struktura polena je slična kao i u mjesecu

septembru. Treba napomenuti da je dominantna Ambrosia sp.

Novembar/Decembar

Zbog “produžene” sunčane jeseni, i u kasnojesenjem periodu registrovan je

polen nekih alergenih biljaka, uglavnom glavočika i trava. Međutim,

koncenctracije su bile realtivno niske (Slika 8).

4. Odnos polinacije biljaka i nekih klimatskih parametara

Koncentracija polena alergenih biljaka je u pozitivnoj korelaciji sa

temperaturom i padavinama tokom godine. Sa porastom temperature, u

pravilu raste i količina padavina. Količina polena alergenih biljaka se

raspoređuje po principima „normalne raspodjele” (Slika 9).



0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

Janu

ar

Febru

arMart Apri

lMaj

Juni Ju

li

Augus

t

Septem

bar

Oktoba

r

Novem

bar

Decem

bar

Bro

j pol

enov

ih z

rna

Slika 9. Sezonska distribucija polena alrgenih biljaka u 2010. godini na mjernoj

stanici u Sarajevu

Koncentracije polena u pravilu raste sa porastom temperature zraka. Međutim,

koncentracija polena je u negativnoj korelaciji sa količinom i distribucijom padavina

(Slika 10).

0

5

10

15

20

25

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

mjeseci/2010.

sred

god

tem

p zr

aka

C

Meteorološka stanica Butmir (Sarajevo)

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

mjeseci/2011.

mje

sečn

e su

me

pada

vina

(mm

)

M

0

5

10

15

20

25

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

mjeseci /2010.

sred

god

tem

p zr

aka

C

Meteorološka stanica Bjelave (Sarajevo)

Met

020406080

100120140160180200

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

mjeseci/2010.

mje

sčna

sum

a pa

davi

na (m

m)

Meteorološka stanica Bjelave (Sarajevo)

Slika 10. Srednje mjesečne emperature i mjesečn količina padavina za meteorološke stanice Butmir i Bjelave – Sarajevo (prema podacima FHMZ u Sarajevu)



Slične zakonitosti u koncentraciji polena i distribuciji padavina, utvrđene su i

na nivou svih istraživanih mjeseci.

Polinacija biljaka, uključujući i polinaciju alergenih vrsta, može biti pouzdan

indikator klimatskih promjena, što može imati značaja kod uspostave

monitoring sistema u ovoj oblasti životne sredine.

ZAKLJUČAK

Permanentna istraživanja strukture i dinamike polena alergenih biljaka

na prostoru Sarajeva i okoline ukazuju na prisustvo izuzetno velikog broja

vrsta čiji polen u potrebnoj koncentraciji izaziva neželjene efekte kod

stanovništva, naročito u uzorku djece do 15 godina, kao i kod starijih osoba.

Dobijeni rezultati indiciraju trend povećanja broja alergenih vrsta u

odnosu na raniji period što ukazuje na sve veće prisustvo invazivnih vrsta koje

svakodnevno dolaze na ovaj prostor i osvajaju slobodne ekološke niše ili pak

zauzimaju ekološka mjesta postojećih prirodnih vrsta. Jedna od tih vrsta je i

Ambrosia artemisiifolia L.

Rezultati dobiveni aerobiološkim istraživanjima na širem području

Sarajeva omogućavali su pravovremeno obavještavanje znanstvenika,

zdravstvenih djelatnika i opće javnosti o pojavljivanju i koncentraciji alergenog

polena u atmosferi ovog područja;

U narednom periodu neophodno je proširiti mrežu mjernih stanica kako

bi se što adekvatnije izvršila procjena polena alergenih biljaka što bi

omogućilo poduzimanje efikasnijih mjera prevencije alergenih bolesti.

Potrebna je instalacija klopki za polen u toplijem (istočnom) i hladnijem i

vlažnijem (zapadnom) dijelu Grada.



OSNOVNA LITERATURA

Global Initiative for Asthma: Global Strategy for Asthma Management and Prevention. NHLB/WHO Workshop Report. NIH Publication No.95-3659,1995.

Haathela T and all. Prevalence of asthma in Finnish young men. BMJ 1990; 301: 26-68.

Radišić P. i saradnici. Aeroalergogeni polen kao riziko-faktor alergijskih bolesti respiratornog trakta. Zdravlje ljudi u Vojvodini. 2002;125-31.

Redžić, S. et al. (2008):"Sezonske varijacije polena na području Kantona Sarajevo“. Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Redžić, S. et al. (2009):"Sezonske varijacije polena na području Kantona Sarajevo“. Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Redžić, S. (2009): Seasonal and spatial variations of pollen allergens in Sarajevo region. Respiratory Society in Bosnia and Herzegovina, Third Congress with international participation, 22-24. October 2009, Tuzla.

Redžić S., Mehić B. 2009: Seasonal and spatial variations of pollen allergens in Sarajevo region. Health Med, 3(3) Suppl.1: 8-14.

Ziska L and all. The potential influence of rising atmospheric carbon dioxide (CO2) on publoic health:pollen production of the common ragweed as a test case. World res rev 2000; 12: 449-57

Zvezdin, B. et al. (2004): Alergijske bolesti respiratornog trakta i polen ambrozije kao njihov uzročni faktor . Pneumon, 41.


Documents

SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA …mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/Sezonske i prostorne varijac… · Tabela 2 . Lista alergogenih biljaka na širem području