Suvremena financijska trita 2013/2014

Suvremena financijska trita 2013/2014Rade Ulica

I. STANJE U SVJETSKOM BANKARSTVU I HRVATSKE BANKE

1. to je CAR? omjer kapitala i aktive - poluga raunovodstveni odnos osnovnog (Tier 1) kapitala i ukupne aktive; min 4% CAR je odnos osnovnog (Tier 1) kapitala i ukupne aktive T/N Tier 1 kapital - kapital koji moe posluiti za pokrie gubitaka (obine dionice, javno objavljenje rezerve, rezerve i zadrana dobit - ne iz tekue godine, manjinski interesi u vlasnitvu subsidijara)

to je BIS adekvatnost kapitala (BIS total capital ratio) odnos ukupnog kapitala prema rizikom ponderiranoj aktivi BIS minimum 8%, RH 12%

2. to je NPL? Non Performing Loans Postotak kredita nenaplativih preko 90 dana prema ukupnim kreditima

3. Meu prvih 5 banaka su tri japanske T/N TOP 10: 2 Kina, 1 Japan, 2 VB, 1 Njem, 2 Franc, 2 SAD1. ICBC (Kina)2. Mitsubishi UFJ (Japan)3. HSBC (VB)4. Deutsche Bank (Njem)5. Credit Agricole (Franc)6. BNP Paribas (Franc)7. JP Morgan Chase (SAD)8. Barclays (VB)9. CCB (Kina)10. Bank of America (SAD) u 20 najveih: 4 Kina, 3 Japan, 4 VB, 1 Njem, 4 Franc, 3 SAD, 1 panj najvea banka u svijetu na kraju 2012. Industrial and Commercial Bank of China imala je aktivu ak 40 puta veu (2.789 mil USD) od ukupne aktive 31 hrvatske banke (70 mil USD) najveu dobit u svijetu 2012. ostvarile su 4 kineske banke (ICBC, CCB, ABC, Bank of China), a slijede ih amerike banke JP Morgan Chase, Wells Fargo Kineskih 96 banaka meu 1.000 najveih ostvarile su 239 mlrd USD dobiti, to je 100 mlrd USD vie od amerikih banaka

4. Mitzoshu/Paribas je najvea banka u 2009 T/N u 2011. Deutsche Bank (po kapitalu Bank of America) u 2012. ICBC

5. Banke u SAD-u imaju manje od 25% aktive T/NBanke u SAD-u imaju manje od 25% udjela u ukupnoj aktivi financijskih institucija T/NNove financijske institucije imaju udio od 25% u ukupnoj imovini financijskih institucija u SAD-u 2011. godine T/N

6. Gubitak 5 najveih svjetskih banaka je 96 milijardi dolara T/N TOP 25 koje predstavljaju 40% kapitala i 45% aktive tisuu najveih banaka zabiljeile su 2008. gubitak od 32 milijarde dolara

7. Banke EU dre preko 50% aktive 1000 najveih banaka 2011. T/N u 2011. 45%, 2012. 36%. (eurozona)

8. Velike banke Irske, Belgije, SAD-a, Njemake, Francuske, Japana i VB su 2009. ostvarile velike gubitke T/N 2012. banke s najveim gubitkom: 6 panjolska, 1 VB, 1 Irska, 1 Italija, 1 Belgija Najvee NPL: (1) Centralna Azija (2) Centralna i Istona Europa (3) Zapadna Europa (4) Bliski Istok (5) Afrika (6) Karibi (7) Sjeverna Amerika (8) Centralna i Juna Amerika meu 10 banaka s najveim gubicima i najniom kapitaliziranou u svijetu, od 2002. do aktualne krize redovito dominiraju njemake i japanske banke

9. U krizi je kapital banaka kontinuirano rastao T/N u krizi su banke dokapitalizirane (sa 4.276 mlrd 2008. na 6.163 mlrd USD 2012. to je 44% vie nego 2008. ili ak 80% vie nego 2007.) najvie su dokapitalizirane amerike banke posebnim programom TARP

10. Krizu su bolje podnijele banke s depozitnom osnovom T/N Njemaki (europski) i japanski model (bank-based ili bankocentriki sustavi) pokazali su se u prolosti dobrim, osobito u kriznim prilikama

II. PROMJENE STRUKTURE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

1. Trendovi u strukturi financijskih institucija i njihovo relativno znaenje Tradicionalni fin.sustavi: (1) depozitne (kreditne) institucije - banke, tedne depozitne inst, specijalne dravne inst (2) osiguravajue institucije = dominacija KREDITNOG bankovnog financiranja iz DEPOZITNIH izvora -> zadnjih 20ak godina trad.fin.posrednicima ubrzano uzimaju trite brzorazvijajue NOVE ili do tada POSTOJEE NEBANKOVNE, ali nevane institucije kada se kao kriterij razvijenosti fin.sektora uzimaju vanost nebankovnih fin.inst., razvijenost svih segmenata trita vrijednosnica i zastupljenost nekreditnih instrumenata i tehnika financiranja, potvruje se tvrdnja o kontinuiranom smanjivanju vanosti bankovnog posredovanja i o transformaciji bankocentrinih u trino orijentirane sustave

TRENDOVI:1) Unato (loginom) apsolutnom porastu poslovanja, relativno znaenje banaka, depozitnih tednih i osiguravajuih institucija se smanjuje udio imovine banaka u ukupnoj imovini FI smanjen je sa ve niskih 50% (1950.) na 18.2% tj. ispod (2000.) 1980. u SAD-u 15.000 banaka i tedionica, 2012. 6.096 udio tedionica u istom razdoblju smanjen sa 13.2% na 2% osiguravajue institucije su 1950. same drale aktive; taj se udio do 2008. smanjio na 9.6% pa narastao do 10,7% 2013. godine udjel tradicionalnih, stoernih depozitnih i osiguravajuih institucija smanjen je s 88,5% 1950. na samo 34% 2000. (33,8% 2013.)2) Tradicionalnim institucijama trite oduzimaju nebankovne financijske institucije koje mobiliziraju tednju stanovnitva Nove institucije nude privlae oblike nedepozitne tednje, posebno se brzo razvijaju mirovinski fondovi koji kapitaliziraju tednju lanova i investicijski fondovi MF su danas najvea financijska institucija IF su 1950. drali 1% aktive, a danas 20,2% novani fondovi 2008. dre 6,4%. IF (20,2%), MF (23,3%) i osiguravatelji ivota (8,5%) zajedno dre 52% aktive financijskog sektora SAD i svi oni svoju poziciju zasnivaju na tednji stanovnitva Tijekom krize rast je kod MF i IF usporen zbog krize dionikog trita.3) Nove i ostale financijske institucije imaju najbri rast i dre najvei udio na tritu SAD S udjelom od 34% (2008.) postale su vodea skupina FI u SAD-u, zbog krize za koju su i same odgovorne, izgubile su na znaenju, ali i dalje dre 22,7% (to je i dalje vie od udjela poslovnih banaka) Pri tom su ak 21% trita drale nove institucije koje su se razvile uz ekspanziju sekuritizacije stambenih i drugih kredita, koja je u Europi i Japanu tek u povojima4) Promjene strukture FI mijenjaju i strukturu primjenjivanih financijskih instrumenata Razvoj institucionalnih investitora omoguio je ulaganje tednje graana u nove instrumente (dionice i obveznice) te oni tako postaju najvaniji kreditori poduzea i drave i najvei vlasnici poduzea Banke u SAD gube najvee klijente jer se oni sve vie financiraju na tr.vrijednosnica Cjelokupna aktiva nebankovnih institucija je zapravo zamjena za tradicionalno bankovno kreditiranje5) Promjena strukture FI odvija se u izrazito kratkim razdobljima dokaz je ekspanzija investicijskih, mirovinskih fondova i ostalih FI nakon deregulacije sustava 80-ih (akcelerirajue promjene u sve kraim ciklusima) tradicionalne institucije jo uvije ine ak 84% fin.posrednikog mehanizma u Japanu; MU-16 i EU-27 pokazuju visoke udjele kreditnih institucija, uz izrazitu dominaciju banaka (66%) dananje su banke univerzalne - nastojanje banaka da potpuno udovolje potrebama komitenata, pojava novih industrija, porast standarda, poveana socijalna i geografska mobilnost stanovnitva, razvoj tehnologije..

2. Struktura/stanje hrvatskog financijskog sustava Hrvatska je primjer nerazvijene izrazito bankocentrine strukture financijskog sektora u kojem poslovne banke dominiraju u odnosu na nebankovne institucije i slabano trite VP Poslovne banke imaju udio 71,7%, ira skupina kreditnih institucija 77,7% Osiguravajue institucije 6,1% Banke u stranom vlasnitvu imaju monopolistiki poloaj u hrvatskom financijskom sektoru, nebankovne institucije kod nas jo nemaju vee znaenje Poinje se provoditi proces demonopolizacije banaka i nebankovne institucije, posebno mirovinski i investicijski fondovi te leasing drutva postaju sve vaniji konkurenti bankama

Koje su financijske institucije imale najvei rast u RH u zadnjih 10 godina Mirovinski fondovi s 2% u 2001. na 9,6% u 2012. godini

Da li u RH rastu krediti T/N

3. Koncentracija hrvatskih banaka je 71,7% T/N (udio poslovnih banaka u ukupnoj strukturi financijskih institucija; ili 77,7% ako se uzme ira skupina kreditnih institucija) ovi su udjeli meu najviima u svijetu, ali se moe primjetiti njihovo kontinuirano smanjivanje od 2000. do kada su same drale ak 9/10 hrvatskog financijskog trita

Sudionici na tritu novca su banke i ostale financijske institucije, HNB i Ministarstvo financija T/N Banke i tedne banke Drutva za upravljanje investicijskim fondovima Drutva za upravljanje mirovinskim fondovima Hrvatska narodna banka Ministarstvo financija HR Osiguravajua drutva Stambene tedionice

tedne depozitne institucije u RH?Uz poslovne banke, bankarski sektor financijskih posrednika u RH ine stambene tedionice te tedne banke i kreditne unije. Stambene tedionice potiu nacionalnu tednju i stambeno zbrinjavanje tako to prikupljaju tednju fizikih osoba s ciljem da je nakon zakonski propisanog roka plasiraju tim istim osobama u obliku povoljnih stambenih kredita. tedne banke i kreditne unije nastale su transformacijom tedno-kreditnih zadruga, a njihovo poslovanje regulira i nadzire HNB.

U RH kreditne institucije djeluju kao banke, tedne banke, stambene tedionice i institucije za elektroniki novac

Broj brokerskih drutava u RH? 23

HNB izdaje odobrenje za osnivanje investicijskih fondova u RH T/N - HANFA

Rad banaka reguliran je Zakonom o bankama iz 2009 T/N - Zakon o kreditnim instuticijama U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju poslovne banke, iji rad regulira i nadzire sredinja banka Hrvatska narodna banka (HNB)

Nadzorne institucije financijskog sustava u RH? HNB HANFA Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka (DAB) - nadzire sustav zatite depozita kod bankarskih financijskih posrednika Uprava za financijski sustav Ministarstva financija RH - u suradnji s drugim institucijama priprema zakonske prijedloge iz sfere financijskog poslovanja Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) Sredinji registar osiguranika (Regos) Financijska agencija (Fina)

to je HANFA i koje institucije nadzire? Nebankarski sektor financijskih posrednika ine drutva za osiguranje, drutva za lizing, drutva za upravljanje mirovinskim fondovima i drutva za upravljanje investicijskim fondovima, ije poslovanje regulira i nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) HANFA regulira i nadzire i poslovanje tzv. pomonih financijskih institucija kao to su brokerska drutva, drutva za investicijsko savjetovanje, ureene burze, posrednici u osiguranju i sl.

HNB ne nadzire nedepozitne institucije, a to su kreditni uredi, zalagaonice i sline alternativne institucije

CROBIS je slubeni dioniki index Zagrebake burze T/N - obvezniki index

Najvie depozita/kredita banke primaju/daju stanovnitvu T/N - poduzeima

III. FINANCIJSKA ISKLJUENOST I ALTERNATIVNA FSI

1. Navedi uzroke financijske iskljuenosti i koje su grupe najee iskljuene? Financijska iskljuenost ili ekskluzija oznaava pojavu iskljuivanja cijelih skupina stanovnitva, najee socijalno ugroenih skupina, ali i malih poduzetnika sa slubenog financijskog trita, zbog ega su im uskraeni bankovni krediti i onemoguen pristup osnovnim financijskim uslugama U nerazvijenim zemljama uzroci ekskluzije su: nestabilnost bankovnih sustava i este financijske krize, mali broj banaka i drugih financijskih institucija, visoka nezaposlenost, niska primanja stanovnitva, niska razina tednje, nerazvijena bankovna mrea i nedostupnost poslovnica, nedostatna fin. i ostala regulacija i slaba zatita komitenata banke, niska razina financijske tehnokulture, nerazvijen sustav nadzora fin.sustava U razvijenim zemljama uzroci su rezultat djelovanja financijskih institucija/banaka koje svjesno obeshrabruju ili iskljuuju sa trita odreene kategorije stanovnitva. Pritisak vlasnika banaka za ostvarivanje zarade zahtijeva reduciranje trokova poslovanja koji se postiu na sljedee naine: Reduciranjem broja poslovnica ili skraivanjem radnog vremena u rubnim dijelovima grada i slabije razvijenim podrujima ili podrujima sa siromanim stanovnicima Zamjena tradicionalne alterske distribucijske mree banaka jeftinijim direktnim bankarstvom zasnovanim na informatikoj tehnologiji i suvremenim komunikacijskim sredstvima, koji zbog cijene i niskog stupnja naobrazbe nisu dostupni siromanijem stanovnitvu Strogi kreditni uvjeti i podizanje kreditnih standarda esto su nepremostiva prepreka osobama s niim prihodima, nezaposlenima, osobama s povremenim zaposlenjem ili s nesigurnim radnim mjestom, umirovljenicima i sl. Uskraivanje prava na osnovne bankovne usluge kao to je pravo na otvaranje tekueg rauna osobama bez stalnog zaposlenja i prihoda, acima, studentima, indirektno uskraivanje tog prava kroz propisivanje previsokog minimalnog prometa ili dranja salda na raunu i sl. Tehnoloki podrana standardizacija maloprodajnog retail bankarstva koja najee bez objanjenja, mogunosti provjere ili ispravke podataka ostavlja cijele skupine graana bez kredita ili usluga banke Praska privatnog osobnog bankarstva namjenjenog samo imunima Naje su iskljuene sljedee grupe: nezaposleni, osobe s povremenim ili nesigurnim radnim mjestom, osobe s niskim prihodima i primatelji socijalne pomoi, invalidi i osobe na dugotrajnom bolovanju, samci i samohrani roditelji (posebno ene, podstanari, zatvorenici i njihove obitelji), manjinske etnike i rasne skupine, prognanici i izbjeglice, neobrazovane, slabije obrazovane i informatiki nepismene osobe, umirovljenici, vlasnici nekretnine na loim lokacijama i sl. procjene govore da svj.st. uope ne posluje s bankama

2. U razvijenim zemljama banke svjesno iskljuuju odreene skupine T/N

3. AFSI (Alternativna financijska servisna industrija) Alternativne financijske institucije, izvan formalnog financijskog sustava, koje pruaju financijske usluge Njihove su usluge dopuna uslugama tradicionalnih financijskih institucija Omoguavaju brz pristup novcu/kreditu bez puno provjera i administriranja, ali su zato naknade i kamate koje naplauju nekoliko puta vee nego u bankama Najvaniji su izvor financiranja siromanog i nezaposlenog stanovnitva, stanovnitva sa niskim ili neredovitim primanjima, useljenikih manjina, enskih kuanstava, nelegalnih useljenika, kreditno nesposobnih osoba i sl. Puno vie koriste transakcijske nego kreditne usluge. Prepaid kartice debitne kartice napunjne novcem i brendirane logom isplatne mree. Novac se na karticu moe dodavati koliko god treba i moe biti iskoriten tamo gdje se logo platne mree prihvaa Payroll kartice kartice kojima se zaposlenicima isplauju plae umjesto ekom ili gotovinom Vrste alternativnih usluga: Unovavanje ekova uz naknadu Pozajmice za dospijevajue obveze Odobravanje drugorazrednih stambenih kredita Tradicionalne lombardne institucije mali brzi krediti uz zalog pokretnih vrijednosti. Prosjeni kredit 70$, max. 150$, rokovi 1-3 mj Krediti uz zalog auta dunik prenosi auto na kreditora i deponira kljueve kod njega. esto dunik prodaje auto kreditoru ali ga i dalje vozi po ugovoru o najmu. Kreditor ima pravo prodati auto ako dunik ne otplauje kredit Iznajmljivanje do prodaje najam trajnih potronih dobara, najee tehnike robe, uz obvezu preuzimanja, za razliku od istog najma Pozajmice na ime budueg povrata poreza Svrha: za osnovne ivotne trokove, nadoknada izgubljenog dohotka ili vraanje dugova, obnova kue, popravci automobila, neoekivani izdaci Vaan imbenik razvoja AFI su bile diskriminirajue kreditne politike banaka.. Razlozi koritenja usluga AFI brzina transakcije i laka dostupnost (blizina), diskrecija, obino rade cjelodnevno i pogodno su locirane, tradicionalne FI obino ne nude brze kratkorone male pozajmice; financijske transakcije koriste jer im je lagodno, jer banke zaraunavaju vie naknade, jer nemaju bankovni raun, jer je skup platni promet preko banaka; kreditne proizvode jer lake dobnijaju kredite, jer banke ne odobravaju male i brze kredite, lake je dobiti novac u zalagaonici, jer nisu kreditno sposobni, banke imaju vie kamate i sl. Loe prakse AFI: zaraunavanje previsokih trokova i lihvarskih kamata, otplata starog kredita stalnim obnavljanjem kredita vodi dunikom ropstvu, proizvodi koji se iznajmljuju su viestruko skuplji u njihovoj diskontnoj prodaji, zaloene stvari se prenisko procjenjuju i sl.

IV. VRSTE BANAKA

Vrste banaka:1. ODOBRI I DISTRIBUIRAJ ili TRANSAKCIJSKO BANKARSTVOa. banke kao i do sada odobravaju kredite, ali ih ne zadravaju u aktivi ve ih poinju rasprodavati na sekundarnom tritub. udjel kredita u bilancama banaka spute se na ispod 20% (UBS), a u nekim sluajevima ispod 10% (Deutsche Bank, 2007.)2. RETAIL - MALOPRODAJNO BANKARSTVO3. PRIVATNO BANKARSTVO4. INTERNET - VIRTUALNE BANKE5. RELATIONSHIP BANKARSTVO

to znai SPV? Special Purpose Vehicle

1. Transakcijsko/brokersko/odobri i distribuiraj bankarstvo i koja je veza takvih banaka sa krizom Ovaj oblik bankarstva nastao je uz irenje sekuritizacije potraivanja i uz razvoj strukturnog financiranja povezanog s njom Banke odobravaju kredite, ali ih ne zadravaju u aktivi ve ih poinju rasprodavati na sekundarnom tritu: izravno - prodajom GSE (government sponsored enterprise) koje na osnovi njih isdaju ABS (asset backed security) ili posredno prepakiranjem u razliite instrumente strukturnog financiranja - sekuritizacijske zadunice Odobravanje kredita im vie nije prirodni cilj nego postaje sredstvo nuno za sekuritizaciju. Udio kredita u njihovim bilancama se sputa ispod 20%, u nekim sluajevima i ispod 10%. Veliki rast dobiti distribuiranjem aktive kroz njenu sekuritizaciju naveo ih je na sniavanje kreditnih uvjeta i time su privlaili i komitente loeg boniteta to kasnije dovodi do problema otplate, zasienosti trita nekretninama jer su banke prodavale neotplaene nekretnine, to dalje vodi padu cijena nekretnia i nelikvidnosti banaka

2. Drugorazredni krediti su oni kod kojih je odnos duga i dohotka preko 55% ili kod kojih je odnos kredita i vrijednosti nekretnine koja slui kao kolateral (LTV - Loan To Value) preko 80% T/N

Hipotekarno trite je najvei do amerikog trita kapitala T/N

3. Objasni prvorazredne i drugorazredne stambene kredite Drugorazredni (subprime) su stambeni krediti odobreni zajmotraiteljima koji nemaju svu uobiajenu dokumentaciju potrebnu za odobravanje kredita ili im kreditni spis nije potpun. Kamatna stopa i naknade za ove kredite znaajno su vie od redovnih zato to su oni riziniji. Kod njih je odnos duga i dohotka (primanja dunika) preko 55% ili je odnos veliine kredita i vrijednosti nekretnine koja slui kao kolateral preko 80% NINJA krediti (No Income, No Job, No Asset) - kreditni dunici ne moraju biti zaposleni, ne trebaju imati redovite prihode niti imovinu Alt-A (Alternative-A) - hipotekarni krediti rizine kategorije izmeu prime i subprime zbog nepotpune dokumentacije u kreditnom spisu (o prihodima i/ili o imovini) i/ili imaju vii LTV omjer, ali nii od subprime ili zbog nepostojanja kreditne povijesti Dok su prvorazredni (prime) krediti oni koji zadovoljavaju standardne kreditne zahtjeve koje inae u SAD-u treba ispuniti u postupku refinanciranja ili garantiranja kod institucija sekundarnog stambenog trita podupiranih od drave, kao to su Fannie Mae i Freddie Mac, koje same kontroliraju preko 50% hipotekarnog duga graana u SAD-u ili kupuju ili garantiraju za 90% novih stambenih kredita

4. Subprime krediti Drugorazredni (subprime) su stambeni krediti odobreni zajmotraiteljima koji nemaju svu uobiajenu dokumentaciju potrebnu za odobravanje kredita ili im kreditni spis nije potpun. Kamatna stopa i naknade za ove kredite znaajno su vie od redovnih zato to su oni riziniji Kod njih je: odnos duga i dohotka preko 55% ili odnos veliine kredita i vrijednosti nekretnine koja slui kao kolateral preko 80% Hipotekarna kreditna sposobnost prema credit score-u dunika pri izbijanju krize je u SAD: prime preko 660 bodova alt-a 620-659 subprime ispod 620 udio subprime kredita je u 2007. iznosio 20% na kraju 2010. od ukupnih stambenih kredita u SAD-u 68% bili su prime, 11% Alt-A, 8% ostali (nebodovani), a samo 13% subprime broj subprime kredita smanjen je u SAD za preko 1,5 mil zbog otpisa, njihove prodaje uz diskont i zbog suzdravanja kreditora od odobravanja takvih kredita

5. Navedi 3 glavna razloga nastanka financijske krize: Sveopa deregulacija bankovnog sektora nakon 80-ih i slab nadzor financijskih institucija. Deregulacija je svima omoguila obavljanje financijskih usluga, osnivanje novih i nedovoljno reguliranih institucija, bujanje derivata i strukturnog financiranja i posljedino, visoke profite Bujanju balona pridonijela je i ekspanzivna novana politika niskih kamatnih stopa i jeftinog novca koju u tom razdoblju provodi FED, stope tednje kontinuirano opadaju. Stanovnitvo, poduzea, banke i drava mahnito se i lako zaduuju, troe sve vie i ulau u financijske i realne oblike ulaganja, rastu cijene nekretninama uzrokavane rastom potranje za nekretninama, a banke odobravaju kredite bez obzira na tekue prihode dunika koji moraju biti primarni izvor otplate jer im stalni rast cijena nekretnina koje slue kao kolateral jami naplatu i takvih kredita Hipotekarno trite najvei je segment amerikog trita kapitala, a preko njegovog sekundarnog trita i novih sekuritizacijskih instrumenata koji ma se na njemu trguje, u financiranje stambenog zbrinjavanja ukljuile su se, osim banaka, i druge financijske institucije sve se masovnije odobravaju, seuritiziraju i na sekundarnom tritu rasprodaju i loi, drugorazredni subrime i Alt-A krediti Problemi otplate kredita od strane loih dunika, banke prodaju nekretnine i dolazi do zasienosti trita pa cijnene nekretnina padaju. Zbog toga poinje padati i vrijednost sekuritizacijskih instrumenata zasnovanih na njima i vrijednost imovine (aktive) njihovih kupaca. Visoka financijska poluga i zaputanje tradicionalnih depozitinih izvora dovode do toga da transakcijske banke i ostali sekurizatori pribavljaju sredstva emisijama zadunica koje vie ne nalaze kupce pa se javlja problem likvidnosti banaka, a poslije i ogromni gubici imovine financijskih institucija Posljedino - kamatne stope na novanom tritu rastu, a likvidnih sredstava nema dovoljno za rastuu potranju, banke se suzdravaju od kreditiranja i privrede i institucionalnih investitora i kriza se iri na cijeli financijski sektor, prenosi se na realni sektor i na ostatak svijeta Intervencije drava i sredinjih banaka zapravo se svode na: sanaciju likvidnosti financijskog sektora od strane sredinjih banaka (ukljuujui i utjecaj na kamatne stope) dokapitalizaciju i nadoknaivanje gubitaka u financijskom i u relanom sektoru od strane drave

6. Navedi osobne usluge u retail bankarstvu transakcijski rauni (iro, tekui i ekovni rauni) i plaanja po njima prekoraenja po tekuim raunima (kontokorent) tedni rauni osobni i stambeni krediti kreditne i debitne kartice ivotno, zdravstveno, imovinsko, putno osiguranje i osiguranje kredita mirovinski planovi brokerski poslovi, usluge skrbi nad vrijednosnicama asset management mjenjaki poslovi, iznajmljivanje sefova usluge osobnih poreza, raunovodstva, savjetovanja..

7. Kanali distribucije maloprodajnog bankarstva poslovnica bankomat (ATM) internet (informiranje, kuno, uredsko, PC bankarstvo) mobilno i telefonsko bankarstvo potanski alter POS debitne kartice i terminali

8. Razlika izmeu maloprodajnog i veleprodajnog bankarstva Retail/maloprodajno bankarstvo usmjerenost na pojedince, obitelji, male poduzetnike, imaju velik broj komitenata, rauna i transakcija, brojne proizvode i usluge malih iznosa, visoka ovisnost o informatikoj tehnologiji. Osnovne bankovne usluge u retail bankarstvu su: transakcijski rauni i plaanja po njima, tedni rauni, osobni i stambeni krediti, kreditne i debitne kartice, dionice i obveznice... Kanali distribucije: poslovnica, bankomat, internet, mobilno i telefonsko bankarstvo, potanski alter, POS debitne kartice i terminali Alternativa retail bankarstvu je wholesale/veleprodajno bankarstvo gdje su banke iz velikih financijskih centara orijentirane na krupne poslove s korporacijama, dravom, na internacionalno poslovanje ili manji broj veih komitenata

9. Virtualne banke rastu i imaju 30% udjela/aktive T/N

10. Internet virtualne banke u SAD-u ine 40% bankovnog sustava T/N U danskoj 7% ukupne tednje U SAD je najpoznatija FIRST INTERNET BANCORP sa 639 mil USD aktive; Dobit 2012. bila je 5 milijuna $

Druga bankovna direktiva omoguila je da banke rade sve poslove T/N

11. Relationship bankarstvo pokazalo se uspjenim u Japanu i Njemakoj T/N

12. Relationship bankarstvo? Koncept uspostavljanja i njegovanja trajnih i vrstih pokroviteljskih odnosa banaka s komitentima, nain rjeavanja agency problema, problema asimetrinih informacija i pogrene selekcije Banka nastoji dugorono pruati sve financijske usluge, a ne samo zadovoljavati povremene potrebe komitenta, ma kako isplative bile. Odnos se temelji na neformalnom relationship ugovoru Popravlja se informacijski tok izmeu banaka i dunika u obostranu korist. Kad dunik ima kreditnu povijest nii su trokovi istraivanja, analiza i praenja kredita u odnosu na nove komitente. Povezanost koristi i bankama i komitentima jer su trokovi i cijene nii Velika konkurentska prednost jer izolira komitente od konkurencije, a nedostatak su slabi komercijalni kriteriji koji dovode u pitanje njihovu budunost

V. FINANCIJSKA STRUKTURA EU

Direktive EU predviaju izvadanje single banking licence - passport T/N Second Banking Coordination Directive jednom osnovana kreditna institucija u bilo kojoj zelji EU ima putovnicu ili dozvolu obavljanja licenciranih bankovnih poslova u svim zemljama lanicama (mutual recognition), bez dodatnog licenciranja drugih zemalja (naelo home country)

U EU postoji 5 modela reguliranja trita (tako neto) T/N vjerojatno se mislilo na pitanje da li regulatorne inst. jedne zemlje trebaju regulirati i nadzirati poslovanje domaih i stranih banaka u zemlji (naelo nacionalnog tretmana) ili je poslovanje stranih banaka u nadlenosti regulatornih institucija iz njihovih matinih zemalja (naelo matine zemlje) - (home country vs host country naelo)

Mirovinski fondovi (sustavi) u EU su unificirani T/N veina europskih drava ima jedan opi sustav mirovinskog osiguranja (sustav meugeneracijske solidarnosti) i vie oblika dobrovoljnog osiguranja

Stabilnost prihoda je najei motiv M&A 90-ih T/N

Motivi, uzroci i ciljevi konglomerizacije banaka

Ocjena integracije financijskog sustava EU? str. 15 Teko je tono utvrditi stupanj integracije trita kao i stvarnu ulogu bilateralne suradnje zemalja u tome nejasni pokazatelji, oteano tumaenje prirodna vs neprirodna (regulatorna, tehnika i dr.) ogranienja potpune integracije svijest o problemu oteanog mjerenja dostignutog stupnja integracije moe dovesti u pitanje svrsishodnost cijelog niza nametnutih regulatornih i drugih promjena

Preporuke G-20 za oporavak od krize vjerojatno se radi o zastarjelom pitanju; nije mi se dalo traiti odgovor

VI. TARGET2 - SEPA

1. Target 2 - to je, koja mu je svrha i emu slui? Uvoenjem eura i jedinstvene monetarne politike javila se potreba za novim platnim sustavom Target (T- Trans-European = EU razina, A - automated/automatiziran, R real time, G gross settlement/bruto namira, E- express/trenutna namira, T-transfer system/platni sustav) Sustav pojedinanih i kontinuiranih namira transakcija, njegova namjena je namiriti meubankovne i korisnike transakcije tj. omoguuje izvravanje platnih naloga u eurima u realanom vremenu za gotovo sve kreditne institucije u EU Target 2 njegova najvanija inovacija je sjedinjenje tehnike infrastrukture, zamijenio je decentraliziranu tehniku infrastrukturu TARGET sustava s jedinstvenom tehnikom platformom (Single Shared Platform - SSP). Tri sredinje banke (Italija, Francuska i Njemaka) zajedniki pruaju bazu za SSP i upravljaju njome u me Eurosustava. Postoje dvije osnovne vrste sudionika u Target 2 sustavu: Direktni imaju raun u Platnom modulu s pristupom Modulu informacija i kontrole Indirektni plaanja alju i primaju putem direktnih sudionika na ijim raunima se odvija i namira Moduli : Platni modul (sabire sve usluge vezane za procesuiranje plaanja) Modul informacija i kontrole (direktnim sudionicima omoguava pristup i upravljanje raunima i svim info u vezi njihovih rauna) Modul stalno raspoloivih mogunosti

2. SEPA omoguava plaanja u eurozoni na temelju jednog rauna T/N

3. Glavni cilj SEPE? Omoguiti izvravanje bezgotovinskih plaanja u euroma izmeu korisnika unutar euro podruja

4. to je SEPA i koji su joj ciljevi? Set zajednikih pravila i standarda za operativnu primjenu instrumenata plaanja/platnih usluga na meubankovnoj razini Odnosi se samo na plaanja u euru (obuhvaa 32 zemlje: 27 EU zemalja, EEA zemlje - Norveka, Island, Lihtentajn), vicarsku i Monako Cilj joj je stvoriti zonu u kojoj se sva plaanja u eurima smatraju domaim plaanjima i omoguiti izvravanje bezgotovinskih plaanja u eurima izmeu korisnika unutar euro podruja pomou: Jedinstvenog bankovnog rauna Jedinstvene skupine instrumenata plaanja ( kreditni transfer, izravno tereenje, kartina plaanja, gotovina) Te jednostavno, uinkovito i sigurno izvravanje transakcija kao u nacionalnom prometu

VII. SUVREMENI TRENDOVI NA TRITU OSIGURANJA

1. U RH je uplaeno vie premija na ivotna ili neivotna osiguranja 2010. (premija u 000 kn) ivotna 2.457.683, neivotna 6.777.762

2. Premije neivotnog osiguranja u svijetu su vee od premija ivotnog osiguranja T/N

Najvei udio premija imaju ivotna osiguranja u RH (N), a u EU (T)

Mirovinska osiguranja u EU su univerzalna i modificirana T/N

Osiguravatelji osim prihoda od osiguranja u novije vrijeme ostvaruju prihode i od drugih financijskih usluga T/N

VIII. EVALUACIJA I VREDNOVANJE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA I TRITA

1. Tradicionalni i alternativni raunovodstveni pokazatelji i pokazatelji koncentracije1) Tradicionalni pokazatelji: raunovodstveni pokazatelji bilanca raun dobiti i gubitka zasnivaju se na 4 kljune raunovodstvene informacije: neto dobit ukupni (operativni) prihod banke prosjena aktiva prosjeni dioniki kapital

Raunovodstveni pokazatelji : ROA Return on Assets profitabilnost (rentabilnost) ukupne imovine (aktive) [Neto-Dobit-Poslije-Oporezivanja/prosjena ukupna aktiva]*100 ROE Return od Equity profitabilnost vlasnike glavnice/vlastitog kapitala [NDPO/prosjeni dioniarski kapital]*100

2) Alternativni pokazatelji:RAROC profitabilnost kapitala prilagoena riziku = [dobit usklaena s rizikom/kapital]RORAC profitabilnost rizika prilagoenog kapitala = [dobit/riziku prilagoen kapital]MVA [trina vrijednosti dioniarskog kapitala - povijesna vrijednost uloenog kapitala] mjeri prirast trine vrijednosti bankeEVA [neto operativna dobit poslije oporezivanja (NOPAT) troak kapitala NOPAT = Neto Operating Profit After Tax]Balance Scorecard - ukljuuje i kvalitativne kategorijeStatistiki model raunovodstvene trine vrijednosti3) Pokazatelji trine vrijednosti i povrata na dioniarski kapital objanjeno u iduem pitanju

4) Ostali pokazatelji: kretanje razliitih veliina kroz vrijeme (krediti, veliina aktive, NPL) i sl.

5) Pokazatelji koncentracije: najee se mjeri udio 2, 4, 5, 10, 15 najveih banaka u bankarskom sustavu HHI indeks Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije aktive HHI indeks koncentracije prikazuje monopol kada iznosi 10.000, a savrena konkurencija kada je 0 HHI= [(aktiva banke/ukupna aktiva svih banaka)*100] na kvadrat

6) CAMELS i ostali sustavi rangiranja banaka i ostalih fin.inst.7) Standard & Poors bank survivability assessment) - ocjene rejtinga8) Vrednovanje poslovnih kombinacija u bankarstvu i financijama

2. Nabroji najmanje 5 pokazatelja kretanja na financijskim tritima3) Pokazatelji trine vrijednosti i povrata na dioniarski kapital: odnos trine i knjigovodstvene vrijednosti dionica (P/BV) zarada po dionici (EPS - Earnings Per Share) dobije se dijenjeljem neto dobiti i broja obinih dionica dividenda po dionici (Dividend Yield ili DPS - Dividend Per Share) dobije se dijeljenjem tekue dividende i tekue cijene dionice omjer cijene dionica i zarade po dionici (P/E omjer tj. Price/Earnings Ratio) cijena dionice na burzi (PPS - Price Per Share) CDS mara (Credit Default Swap spread)

3. Koje su kljune raunovodstvene informacije kod pokazatelja profitabilnosti. Neto dobit, ukupni prihod banke, pr aktiva, pr dioniki kapital

4. HHI indeks je pokazatelj iskuljuenosti banaka T/N

5. HHI indeks mjeri promjeni cijena na stambenom tritu T/N

6. HHI pokazatelj je 10000 kada je monopol, 0 kada je savrena konkurencija T/N

7. RORAC I RAROC su pokazatelji koji iskljuuju rizinost iz izrauna T/N

IX. STRUKTURNO FINANCIRANJE, SEKURITIZACIJA POTRAIVANJA

Sekuritizacijski proizvodi strukturirani su instrumenti trita kapitala T/N

Investitori u sekuritizirane instrumente su veliki institucionalni investitori T/N

1. Navedi ciljeve, motive i koristi sekuritizacije Suvremena financijska pojava Sekuritizacija je alat financiranja koji ukljuuje kreiranje, kombiniranje i rekombiniranje kategorija imovine i preoblikovanje u nove financijske oblike potraivanja. Imovina, kredit, otplate i primici od jednog ili vie razliitih izdavatelja kredita i esto od vie od jednog prodavatelja se skupljaju i prepakiraju, supotpisuju i prodaju u obliku vrijednosnica pokrivenih aktivom ili drugih oblika vrijednosnica Na osnovi skupa standardiziranih, najee nelikvidnih kredita ili openito potraivanja, emitiraju se zadunice ili posebni udjelni certifikati kojima se njihovim kupcima obeava otplata iz buduih prihoda koji e biti ostvareni iz izdvojene imovine koja slui kao osoiguranje. Zadunice se kroje tako da su po ukupnom iznosu, dospijeima, dinamici isplate, prinosima i drugim karakteristikama usklaene s originalnim potraivanjima na osnovu kojih su izdane. Investitori tako kupuju neiju imovinu prepakiranu u obliku vrijednosnica Ciljevi i motivi: Novi izvori financiranja Transfer rizika na financijsko trite Udovoljavanje regulatornim zahtjevima Upravljanje likvidnou kreditnih institucija Upravljanje bilancom Razvoj financijskog sustava Smanjenje sistemskog rizika Smanjenje kamatnih mari i elja za viim prinosima

2. Koja imovina i potraivanja su do sada sekuritizirani? Imovina koja se sekuritizira: hipotekarna potraivanja (stambene i poslovne hipoteke) - tradicionalno ostala potraivanja (kreditne kartice, auto krediti, potroaki krediti, ...) leasing potraivanja studentski krediti premije osiguranja i reosiguranja trgovinska i izvozna potraivanja budui primici za ivotno, zdravstveno i mirovinsko osiguranje porezna potraivanja, komunalne kaknade, intelektualno vlasnitvo, WBS (sekuritizacija ukupnog poslovanja), radnike dozvole, projektno financiranje, itd.

3. Objasni postupak standardne sekuritizacije Standardna sekuritizacija (tradicionalna, stvarna prodaja vlasnitva) ukljuuje dva koraka: skupljanje imovine i traniranje Originator prodaje skup potraivanja specijalnom pravnom subjektu koji izdaje razliite trane vrijednosnica, ocijenjene od strane agencija za kreditni rejting, koje se servisiraju iz novanih tokova sekuritizirane imovine. Ciljevi tradicionalne sekuritizacije su izbacivanje imovine iz bilance imatelja, ostvarivanje financiranja po povoljnijim uvjetima, udovoljavanje kapitalnim standardima i zahtjevima ili neki drugi motivi Tradicionalna sekuritizacija je prema Baselu II, struktura u kojoj se gotovinski novani tok osnovne skupine izloenosti koristi za servisiranje barem dvije razliite pozicije izloenosti riziku ili trane koje odraavaju razliite stupnjeve izloenosti kreditnom riziku

Koristi sekuritizacije za banke Diverzificiraju se izvori finaniranja banke se sve vie oslanjaju na nedepozitne izvore koje lako pribavljaju zaduivanjem na financijskom tritu emisijama kratkoronih kolateliziranih zadunica s rokom do 270 dana (Asset Backed Commercial Papers) Smanjuju se trokovi financiranja jer je prikupljanje depozita uvijek skuplje Smanjuje se kreditni rizik jer banke prenose taj rizik na sekundarno trite i disperziraju ih na brojne kupce takvih zadunica Oslobaaju se sredstva banaka imobilizirana u izrazito dugoronim kreditima, za nove kredite koje e one opet sekuritizirati Izbacivanjem rizinih plasmana iz aktive i prenoenjem rizika na druge znaajno su si smanjile potrebni, ali skupi regulatorni kapital Banke postaju jako profitabilne jer ostvaruju veliku dobit kao razliku izmeu visokih kamatnih stopa na loe (subprime) kredite i puno niih kamatnjaka na izvore financiranja pribavljene emisijama sekuritizacijskih zadunica Banke ostvaruju kapitalne dobitne od trgovanja sekuritizacijskim instrumentima i openito rizinom imovinom, a imaju i stalni priljev od naknada za servisiranje kreditaX. HIPOTEKARNO FINANCIRANJE, OBRNUTA HIPOTEKA

Obrnuta hipoteka se ne naplauje prije smrti drugog lana brane zajednice T/N Samo ako se radi o doivotnoj hipoteci

Unaprijedna hipoteka je kad je dug rastui, a opadajua imovina, a obrnuta hipoteka je kad je dug opadaju, a imovina rastua T/N

ARM je prilagodljiva kamatna stopa koja je dobra za kreditore i dunike T/N Podvrta promjenjivih kamatnih stopa na stambene kredite koje se u utvrenim razdobljima i prema nekom indeksu prilagoavaju promjenama referentnih kamatnjaka. Karakteristine su za razdoblja velikih promjena na tritu i posebno kod porasta kamatnih stopa S gledita dunika i regulatora, indeks mora biti takav da banka kreditor ne moe s njim manipulirati na tetu dunika Kamatnjak kod ARM prilagoava se jednom godinje unutar ugovorenih kamatnih limita ogranienja kreditoru za koliko najvie moe promijeniti kamatnu stopu tijekom godine, ali i unutar npr. Trogodinjeg razdoblja ili tijekom cijelog roka trajanja kredita (kamatni cap)

Pokrivene obveznice su europski model, a sekuritizacija ameriki T/N Ameriki sekuritizacija aktive, europski sekuritizacija pasive pokrivenim obveznicama

1. Obrnuta hipoteka OBRNUTA HIPOTEKA (RM Reverse Mortgage) osnovna ideja ovog kredita je poveati prihode starijh i siromanijih osoba koji nemaju dovoljno novca za financiranje tekue potronje i za svakodnevne ivotne, zdravstvene i sline potrebe. Predstavlja kredit kojeg dunici ne otplauju ako stanuju u nekretnini na osnovu koje im je odobren kredit: sve dok su ivi, ako ne prodaju nekretninu i kada vie ne koriste nekretninu za stanovanje. Potencijalni korisnici su: pripadnici starije populacije umirovljenici stariji korisnici socijalne pomoi starije poljoprivredno stanovnitvo openito osobe starije od 62 godine Kredit se dodjeljuje bez obzira na zdravstveno stanje, visinu prihoda, imovinu ili na socijalna prava koja ve koriste. Kredit se odobrava samo na osnovi nekretnine u kojoj dunici stalno ive, na kojoj imaju dokazano vlasnitvo tj. koja je otplaena i s neoptereenim vlasnikim listom da se moe uspostaviti hipoteka. Moe se ugovoriti kao kredit ogranienog trajanja (npr. 10 godina), uz mogunost obnavljanja ili kao doivotna hipoteka. Najvei iznos novca koji dunik moe dobiti na raspolaganje ovisi o vie imbenika: o dobi i oekivanom trajanju ivota, kamatnoj stopi, procijenjenoj vrijednosti nekretnine na osnovu koje se kredit odobrava i o zakonski utvrenom gornjem limitu. Naini isplate: Jednokratnom isplatom cijelog iznosa odmah po odobrenju kredita (lump sum) Odobravanjem kreditne linije, pri emu korisnik sam odluuje kada i koliko e sredstava povui (75% svih RM) Redovitim mjesenim isplatama Kombinacijom navedenih mogunosti Koristi kod obrnute hipoteke za kreditore su sigurna naplata glavnice, kamata ali i velike zarade od naknade za obradu kredita, za zakljuivanje ugovora, za voenje i servisiranje obrnute hipoteke. Kreditor korisniku zaraunava mjesene kamate na iznos sredstava stavljenih na raspolaganje ali i mjesenu naknadu za servisiranje. Naknade i provizije ukljuuju se u iznos odobrenog kredita i naplauju se tek pri konanom obraunu tako da potencijalnom korisniku nije potrebno poetno vlastito uee pa je obrnuta hipoteka svima lako dostupna. Visoki su inicijalni trokovi za korisnika: naknada za odobravanje 2% iznosa kredita, premija osiguranja dodatnih 2% vrijednosti nekretnine, troak servisiranja izmeu 30-35$ mjeseno, troak procjene nekretnine izmeu 300-400$, trokovi zatvaranja oko 7%. Naini koritenja RM: za obnovu i popravak kue, podmirivanje svakodnevnih trokova, otplatu duga po kreditnim karticama, financijska potpora djeci/unucima, pokrie trokova lijeenja, putovanja Nedostatak obrnute hipoteke je nezadovoljstvo djece i unuka koji na taj nain gube naslijee stanova/kua koje su roditelji uzimanjem kredita otuili

2. Razlika izmeu unaprijedne i obrnute hipoteke Unaprijedna hipoteka je izrazito dugoroni kredit kojeg banke, tedionice i posebne hipotekarne institucije odobravaju graanima kao stambene hipoteke i poduzeima na osnovi pokria u nekretninama. Banke odobravaju kredit izmeu 50-80% vrijednosti nekretnine, za vraanje kredita vana je kvaliteta i vrijednost nekretnine, kreditna sposobnost dunika, rok kredita i dodatna jamstva te ukupni prihodi i obveze dunika. Rokovi vraanja su izrazito dugi, krediti se otplauju prema amortizacijskom planu (mjesene rate+kamate), najvanija vrsta su stambeni krediti. Kod obrnute hipoteke osnovna ideja je poveati prihode starijh i siromanijih osoba koji nemaju dovoljno novca za financiranje tekue potronje i za svakodnevne ivotne, zdravstvene i sline potrebe. Predstavlja kredit kojeg dunici ne otplauju ako stanuju u nekretnini na osnovu koje im je odobren kredit: sve dok su ivi, ako ne prodaju nekretninu i kada vie ne koriste nekretninu za stanovanje. Potencijalni korisnici su pripadnici starije populacije: umirovljenici, stariji korisnici socijalne pomoi, starije poljoprivredno stanovnitvo i sl. Razlike: Kod unaprijedne se osigurava novani tok za kupnju nekretnine, a kod obrnute nekretnina slui da bi se duniku osigurao novani tok Kod unaprijedne dug se s vremenom smanjuje otplatama mjesenih rata, a raste udio imovine dunika u vrijednosti nekretnine, dok se kod obrnute dug s vremenom poveava, a smanjuje se udio vlasnika u vrijednosti nekretnine Kod unaprijedne korisnik otplauje kreditoru glavnicu i pripadajue kamate, dok kod obrnute kreditor pri odobravanju kredita isplauje korisniku iznos u novcu. Dug se s vremenom obraunava i raste primjenom odgovarajueg kamatnjaka na koriteni iznos, ali e kreditor glavnicu i kamate naplatiti iz vrijednosti nekretnine kod konanog zatvaranja kredita. Svrha unaprijedne hipoteke je stjecanje vlasnitva dunika nad nekretninom u dugom roku, a kod obrnute hipoteka slui kao kolateral i izvor konane otplate kredita dok je svrha kredita generiranje novca za dananju potronju korisnika. Kod tradicionalnog hipotekarnog kredita nekretnina uobiajeno slui kao kolateral, ali dunik mora imati i redovita primanja i ispuniti druge kreditne uvjete kojima se osigurava otplata kredita, kod obrnute hipoteke dunik ne mora ispunjavati uobiajene, redovito stroge kreditne uvjete niti mora imati prihode jer on nee otplaivati kredit Kod tradicionalnog hipotekarnog kredita dunik tek stjee kuu/stan dok je kod obrnute hipoteke upravo vlasnitvo nad kuom/stanom uvjet za dodjelu kredita Istekom roka obinog hipotekarnog kredita dunik vie nita ne duguje, a kod obrznute hipoteke kredit se naplauje tek po isteku roka. Dunik vie ne posjeduje nekretninu ili mu, a ee njegovim nasljednicima, ostaje tek dio vrijednosti nekretnine ako cijene nekretnina rastu bre od kamatnog duga

XI. OSIGURANE (POKRIVENE) OBVEZNICE

Izdavanje pokrivenih obveznica je univerzalno regulirano T/N

Pokrivene obveznice zatiene su imovinom kreditora T/N

1. Pokrivene (hipotekarne) obveznice (u EU) Dugoroni duniki instrumenti trita kapitala s pokriem u potraivanjima iz dugoronih kredita (kreditni skup), pomou kojih kreditori pribavljaju nova financijska sredstva za financiranje novih kredita (najee dugoronih hipotekarnih kredita) Vrste osiguranih obveznica: S pokriem u hipotekarnim potraivanjima - osigurane hipotekarne obveznice (najzastupljenije) S pokriem u potraivanjima prema javnom sektoru S pokriem u mjeovitim potraivanjima S pokriem u potraivanjima osiguranim zalonim pravom na brodovima ili zrakoplovima Osnova financiranja ista je kao kod izvanbilanne sekuritizacije potraivanja: potraivanja po odobrenim kreditima sadranim u aktivi kreditne institucije (ona je u ovom sluaju i kreditor (originator) i izdavatelj (emitent) osiguranih obveznica) Bilanno naelo podrazumijeva da se skup kredita ija vrijednost predstavlja pokrie izdanja takvih obveznica ostaje u bilanci kreditora/izdavatelja, za razliku od financiranja izvanbilannom sekuritizacijom potraivanja kod koje se krediti zajedno sa kreditnim rizikom izdvajaju iz bilance i prenose na ulagae u tako emitirane obveznice U takav skup imovine mogu se ukljuiti samo hipotekarni krediti kod kojih je odnos visine kredita i vrijednosti nekretnine koja slui kao kolateraj najvie do 80% kod stambenih i do 60% kod komercijanih hipoteka Imovina u skupu mora biti najmanje jednaka vrijednosti emitiranih obveznica, a najee je nadmauje jer se skupu dodaju i nadosiguranja te obvezna i dobrovoljna dodatna pokria U sluaju nesolventnosti banke ova se imovina iskljuuje iz steajne mase i koristi se za isplatu kupaca obveznica prije neosiguranih vjerovnika Izdaju se s rokovima od 2 do 10 godina, obino s fiksnim kamatnjacima, a glavnica im dospijeva jednokratno o dospijeu; smatraju se sigurnim i visokokvalitetnim ulaganjima pa obino imaju visoke AAA rejtinge koji ovise o kvaliteti skupa pokria

2. Objasni razliku izmeu europskog modela osiguranih obveznica (CB) i amerikog modela hipotekarnih obveznica (ABS) Temeljne razlike su: Pravno ureenje provedbe i pravo izdavanja Raunovodstveni tretman (bilanno vs izvanbilanno) i kvaliteta kreditnog stupa na kojem se izdavanje zadunica temelji Postupak izdavanja zadunica Privilegirani pravni poloaj vjerovnika (ulagaa u CB) u sluaju insolventnosti i steaja izdavatelja kljuna razlika kod amerikog modela vlasnik ABS-a ima pravo samo na isplate iz sekuritizacijskog portfelja u SPV-u; taj se skup imovine ne dopunjava i ako sekuritizacijski portfelj nije dovoljan za isplate, gubitke snose ulagai jer se vlasnici zadunica ne mogu namirivati od institucije koja je skp kreirala ve iskljuivo iz imovine izdvojene u SPV

XII. POVEZANI FINANCIJSKI PROIZVODI

1. Bankoosiguranje i vrste Bankoosiguranje predstavlja strategiju zajednikog nastupa banaka i osiguravatelja na financijskom tritu. Osiguravateljni proizvodi distribuiraju se kroz bankovnu distribucijsku mreu, ali se i bankovni proizvodi prodaju preko osiguravatelja. Puni uinci bankoosiguranja su ostvarivi jedino unutar financijskih konglomerata koji e u svom sastavu imati sve financijske institucije i pruati cjelokupni financijski servis. Napredni oblik bankooosiguranja predstavlja vlasniko i funkcionalno povezivanje ovih institucija. Osnovni organizacijski oblici bankoosiguranja: Banka upravlja osiguravateljnim drutvom koje je u njenom veinskom vlasnitvu Banka i osiguravateljno drutvo formiraju novu kompaniju Osiguravateljno drutvo moe osnovati ili preuzeti banku Banka i osiguravatelj sklapaju ugovor o meusobnoj distribuciji proizvoda i usluga

2. Unit-linked police Unit-linked ivotno osiguranje ili investicijsko ivotno osiguranje je novi tedno-ulagako-osiguravateljni proizvod. Povezuje klasino ivotno osiguranje i ulaganje na tritu kapitala, najee kroz investicijske fondove Temeljna karakteristika je razdvajanje elemenata osiguranja i elemenata ulaganja Osiguranik sam bira strategiju ulaganja (rizinost i profitabilnost), ali pritom umjesto osiguravajueg drutva sam preuzima i ukupni rizik ulaganja sredstava po unit-linked polici Dijelom premije za osiguranje ivota (riziko komponenta) upravlja osiguravateljno drutvo, a ulagaka komponenta ulae se u udjele investicijskog fonda ili nekog internog fonda osiguravateljnog drutva Investicijsko ivotno osiguranje u sluaju smrti osiguranika jami korisnicima isplatu osiguranog iznosa uveanu za vrijednost ulagakog rauna osiguranika, a su sluaju doivljenja, kupcu police se isplauje ukupni iznos zarade ostvaren od ulaganja u fond za sve vrijeme trajanja police Visok je stupanj transparentnosti, osiguranici imaju mogunost stalnog mijenjanja strategije ulaganja i prebacivanje ulaganja iz fonda u fond. Sredstva UL polica se najee ulau u mjeovite i dionike fondove, iznos premije najee se plaa jednokratno, kod zakljuivanja ugovora, a mogue su i mjesene rate. Dugoronog su karaktera, ali nemaju standardnog roka trajanja, pa su fleksibilniji proizvod od klasinog O. Vrste proizvoda: Standardno investicijsko ivotno osiguranje Investicijsko ivotno osiguranje vezano uz interni fond osiguravateljnog drutva Investicijsko ivotno osiguranje s minimalnim garantiranim iznosom prinosa Strukturirano investicijsko ivotno osiguranje Kljuni preduvjeti uspjeha su im: efikasno financijsko trite, razvijeno trite ivotnog osiguranja, procesna i informatika podrka, kvalitetni distribucijski kanali, dobri povijesni prinosi na financijskom tritu. Razlozi konkurentnosti UL proizvoda: skrojeni proizvod, flexibilniji uvjeti, rokovi, dodatne mogunosti i opcije, vlastita strategija ulaganja, investiranje/dezinvestiranje, potencijalna garancija uplaenog iznosa i odreene dobiti, transparentnost ulaganja i dr.

3. Unit-linked je kombinacija tednje, osiguranja i ulaganja T/N

Veinu aktive europskih investicijskih fondova ine NON-UCITS fondovi T/N

XIII. BANKARSTVO U CEE

CEE (Central and Eastern Europe Srednja i Istona Europa) CE (Central Europe Srednja Europa) Poljska, Maarska, eka, Slovaka, Slovenija SEE (Southeastern Europe Jugoistona Europa) Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo CIS (Commonwealth of Independent States Zajednica nezavisnih drava) Rusija, Ukrajina, Bjelorusija

Udjeli stranih banaka u zemljama CEE su vei od 50% T/N Udjel stranog vlasnitva u ukupnoj imovini bankovnog sektora blago je smanjen u 2012. u CEE Banke u stranom vlasnitvu dominiraju u CE i SEE (CE 73%, SEE 83%) U zemljama CIS udjel stranih (20%) i privatnih (40%) vlasnika relativno je nizak U Rusiji banke u dravnom vlasnitvu dominiraju s 53% udjela u ukupnoj aktivi sektora U RH 91-92% (9/10) u stranom vlasnitvu; 2 iznimkle su Slovenija i Srbija u kojima i privatno i strano vlasnitvo imaju relativno male udjele

Udio stranih banaka u CEE je oko 60% T/N

Banke u privatnom vlasnitu u CEE zemljama ine vie od 50% bankovnog sustava T/N

U CEE zemljama veina banaka je u vlasnitvu malih grupacija i banke su veinom privatizirane T/N

Udio kredita u BDP-u CEE zemalja je mali i dvostruko manji od EU T/N

Proces privatizacije u CEE je gotovo u potpunosti zavren T/N

1. Banke (bankovni sustav) u CEE (Central and Eastern Europe) Podregije: CE, SEE, CIS Banke u stranom vlasnitvu dominiraju u CE i SEE (udio 73% i 83%), u zemljama CIS je relativno nizak udio stranih i privatnih vlasnika (20%, 40%), ali tu ima naznaka za porastom stranog vlasnitva Bankovna trita u CE i SEE su prilino koncentrirana, ali i dalje izrazito heterogena s obzirom na trinu koncentraciju U prosjeku, pokazatelj trine koncentracije 5 najveih banaka je za 10 postotnih bodova vii u zemljama SEE u usporedbi sa zemljama CEE (2012.) U CE najveih 5 banaka dri oko 50% trita, u SEE 58%, u CIS su velike razlike meu zemljama npr. Rusija 54%, Bjelorusija oko 80%, Ukrajina 38%. Dominira tradicionalno bankarstvo koje podrazumijeva odobravanje kredita i prikupljanje depozita, to se tie financijskog posredovanja, bankovni sektor u CEE nije dovoljno produbljen. Porast kredita u svim podregijama, nakon krize opadaju stope kredita.

2. Zemlje u CEE (struktura, izvori, usporedba s drugim zemljama) Prosjean rast imovine banaka u zemljama CEE iznosio je 13% u 2012. Bankovnom aktivnou u CEE dominira tradicionalno bankarstvo U pogledu stupnja financijskog posredovanja, bankovni sustav u CEE i dalje nije dovoljno produbljen; u CE je ukupna imovina bankovnog sektora u BDP regije iznosila gotovo 100%, u SEE 90%, a u CIS 80% Nedovoljno produbljena i velika bankovna trita su: Rusija, Poljska, eka, Slovaka, Rumunjska Stope rasta kredita u predkriznom razdoblju (2005.-2008.) u svim podregijama, posebno u SEE, odraavale su pregrijavanje; 2007. porast kredita bio je ak 45%! U RH ogranien rast kredita na 12% godinje (1% mjeseno) U 2008. krediti rastu 20%, 2009. smanjeni za 1,8% jer su u krizi znatno pootreni kreditni zahtjevi banaka pa je i potranja za kreditima pala U usporedbi s trenutnim i srednjoronim razvojem u eurozoni, rast kredita u CEE je visok Kako su krediti stanovnitvu najee koriteni za financiranje potronje uvoznih dobara, deficiti vanjske trgovine i minusi tekuih rauna platne bilance znaajno su se poveali u svim CEE zemljama U bankovnom sektoru u CEE, krediti poduzeima su najvaniji poslovni segment koji je u 2012. inio 65% ukupnih kredita; u CIS 75%, za CE i SEE isti pokazatelj iznosi oko 50% Trenutno hipotekarni krediti ine 50% ukupnih kredita odobrenih stanovnitvu (udjel se znaajno se poveao tijekom posljednjeg desetljea); CE 60%, SEE 40%, CIS 30%, eurozona 70% U mnogim zemljama CEE udjel NPL dosegao je najvie razine tijekom trenutne globalne financijske krize; negativan trend posebno je izraen u SEE Nakon 2009. rast depozita (38%) premaio je rast kredita (25%) pa je u veini trita CEE omjer kredita i depozita smanjen tijekom posljednje 4 godine; 2011. i 2012. u CE smanjen 5%, a u SEE za 3%, u CIS je povean za 1% Bankovni sektor u CEE kao cjelina postao je 2012. profitabilniji; prosjeni ROE u CEE povean je na 16%, u eurozoni iznosi 3% (2011. negativan) CIS visoki ROE 16%, ROA 2% CEE, uz iznimku Maarske, solidni ROE 12%, ROA 0,9% SEE niski ROE -0,3%, ROA blizu nule Unicredit je i dalje vodea bakovna grupa iz EU, daleko ispred ostalih banaka na tritu CEE RBI nakon kupnje Polbank 2011. zauzela 2. mjesto u CEE Najvee zapadnoeuropske banke u CEE: Unicredit, RBI, Erste, SocGec, KBC Prema kriteriju ukupne konsolidirane imovine meunarodnih banaka u CEE (2012.): Sperbank, VTB, Unicredit, RBI, Erste Kriza je jae pogodila zemlje CEE (nagli pad likvidnosti i rastui udjeli NPL) u usporedbi sa zapadnom Europom, ali i s drugim izrastajuim tritima i to zbog pada stranih ulaganja, smanjenog izvoza i nesklonosti financijskog trita za preuzimanje rizika u tim zemljama Kriza je istaknula heterogenost CEE ekonomija Rusija i Poljska su zemlja ija su gospodarstva zabiljeila najvei rast u 2012. godini

XIV. FINANCIJSKI SUSTAV NR KINE

Kina ima 3 specijalizirane institucije za financiranje javnih interesa T/N Od reforme 2005. ostaju tri potpuno dravne banke s posebnim zadaama (policy banks), pet preostalih dravnih banaka transformirane su u dionika drutva (equitizirane su) i posluju kao poslovne banke Financiranje javnih interesa izvaeno je iz dravnih banaka u 3 specijalne institucije: China Development Bank Export Import Bank of China Agricultural Development Bank of China

U Kini postoji specijalizirana institucija za razvoj i agronomiju T/N

Kina ima najvie stope tednje i veliki je izvoznik kapitala T/N tednja je meu najveima u svietu, a druga je po veliini izvoznik kapitala

Najvanije zadunice u Kini su obveznice Narodne banke Kine T/N

3 najvee kineske banke ostvarile su najveu dobit u 2010. T/N najveu dobit u svijetu 2012. ostvarile su 4 kineske banke (ICBC, CCB, ABC, Bank of China)

5 kineskih banaka upravlja kineskim tritem T/N danas najvee dravne poslovne banke dre 47,3% aktive svih banaka

Broj financijskih institucija u Kini? Bankovnih je 3.785 Meu 1.000 najveih banaka 2012. ak je 96 kineskih

XV. DRUTVENO ODGOVORNO FINANCIRANJE

1. to je drutveno odgovorno financiranje? Opskrba proizvodima financijskog kapitala i upravljanja rizikom projektima i poduzeima koja unapreuju, ili ne tete ekonomskom napretku, zatiti okolia i drutvenoj pravdi. Drutveno odgovorna financijska ulaganja su financijska ulaganja pri kojima ulagai povezuju svoje financijske ciljeve s ekolokim, drutvenim, etikim i upravljakim pitanjima. Imaju za cilj ostvariti konkurentne financijske prinose i pozitivan utjecaj na drutvo. Strategije drutveno odgovornih financijskih ulaganja: odgovorno vlasnitvo, negativno, pozitivno vagano i pasivno filtriranje, strategija najbolji u grupi, tematska ulaganja, integrirani pristup. Oblici odgovornog financijskog ulaganja tradicionalno su vezani uz ulaganja u investicijske i mirovinske fondove, ali danas se ire te obuhvaaju i druge oblike ulaganja poput depozita, tekuih rauna, mikrokredita i sl. Najvaniji sudionici trita: uzajamni investicijski fondovi, institucionalni ulagai zainteresirani za dugoroan odrivi razvoj, poslovne banke koje pri odobravanju sredstava i projektnom financiranju uvaavaju rizike povezane s drutvenom odgovornosti. Podjela sudionika: Vlasnici imovine-ulagai (individualni/institucionalni) Sudionici koji omoguuju realizaciju ulaganja (upravljai imovinom, financijski savjetnici) Ostali sudionici ( udruenja strunjaka i znanstvenika)

to je adekvatnost kapitala i zato sve financijske institucije, a ne samo banke, trebaju odravati odreenu razinu adekvatnosti kapitala? Adekvatnost kapitala je sposobnost pruanja bankovnih usluga javnosti sve dok se odrava zakonski zahtijevani odnos kapitala prema ukupnoj aktivi (u HR 12%). Pokazuje odnos izmeu kapitala i ponderirane aktive, sposobnost banke da apsorbira gubitke, titi vjerovnike banke, prije svega tedie od loih platia. Adekvatnost kapitala se treba odravati radi vlastite likvidnosti i sigurnosti, jer su u poslovanju izloene rizicima, na taj nain se nee ugroziti njihovo poslovanje u sluajevima nestabilnosti kao to je financijska kriza. Ujedno i zbog zatite cijelog financijskog sustava, zbog smanjenja sistemskog rizika (ako propadne jedna financijska institucija to bi prouzroilo probleme drugima zbog njihove povezanosti)

Tko su sve korisnici informacija o adekvatnosti kapitala (efikasnosti poslovanja financijskih institucija)?

Financijski holiding pravna je osoba koja nije banka i ija je glavna djelatnost stjecanje ili vlasnitvo udjela ili pruanje ostalih financijskih usluga i kojoj je podreena najmanje jedna banka ili brokerska kua T/N Najvaniji oblik okrupnjavanja banaka i ostalih financijskih institucija u sklopu kojeg jedna banka ili neka druga fin.institucija posjeduje kontrolni paket dionica s pravom glasa ili veinski udjel u drugoj ili vie drugih banaka ili financijskih institucija

Broj banaka u svijetu kontinuiran raste, ali se smanjuje koncentracija T/N Smanjuje se broj banaka, a poveava koncentracija

to je CDS? Credit Default Swap - kupoprodaja rizika nekog izdavatelja za odreenu premiju Sporazum o transferu rizika

Kako se mjeri stupanj financijske koncentracije u EU?

Motivi, uzroci i ciljevi konglomerizacije banaka?