DossIEr

iBenSka kaPa - kulturno doBro BudunoSti

d o s s i e r

Znak ponosa i slavePIE: Jadran kale

iBenSKa KaPa Kulturno doBro BudunoSti

Preobrazba starog simbola asti, slave i slobodefotografIjE:

f otot e k a m u z e Ja g r a da i B e n i k a , r a d oVa n g o g e n, i Vo k ro n Ja , l i koV n i f o n d e t n o g r a f S ko g m u z e Ja u S P l i t u, f otot e k a i n S t i t u ta z a e t n o l o g i J u i f o l k l o r i S t i k u u z ag r e Bu, u d ru g a e na , d r n i , d r aV n i a r h i V u z a d ru, i m e S t r i ko m a n, a n t e B a r a n i , d u ko Ja r a m a z i S ta n ko f e r i 12 IBENIKStudeni/ProSinac 2010.

Na nioj starijoj kapi iz ibenika bili su vezeni i ukrasi koji su pri uvoenju ivaeg stroja izostali.

Vinko Barii i asna sestra FortunataHrvatski branitelj Vinko Barii (na naslovnoj slici) nosio je vojniku kapu ukraenu trakom sa ibenskim ornamentom na sveanoj prisegi 113. brigade HV 1992. godine. Traku je dobio od asne sestre Fortunate iz benediktinskog sv. Luce u kojem je kasnije izraeno jo tridesetak takvih kapa. Inae, prvi su vojnike kape i kacige pa i marame ukraene naranastim trakama s crnim ibenskim ornamentom nosili pripadnici Samostalnog tinjanskog voda ZNG-a u kojem su bili branitelji iz Tisnog, Jezera, Betine i Tribunja. Prema dostupnim podacima meu njima su pojedini branitelji iz Jezera prvi puta vojnike kape na ibenski stavili na glave 16. rujna 1991. godine kada su sudjelovali u bici za obranu ibenika. Trake su dobili od Draena Blaia Torcide koji ih je uzeo iz oeve krojake radnje.

Z

nate, nisu pogodili s tim guranjem srednjeg vijeka u ibeniku. Glavna crta ibenskog identiteta oduvijek je teaka. rekao mi je jedan stariji gospodin nakon predavanja o ibenskoj kapi koje me je vodika obrtnica Nelica Kneevi u veljai 2008. godine zamolila odrati povodom njene uspjene prijave ove tradicije za Registar kulturnih dobara. Mislio je na Srednjovjekovni sajam, koji se u gradu upriliava od 2005. godine. S tih nekoliko rijei kao da je pred nas poloio klju za razumijevanje kulture nae zajednice, njene batine i njenih perspektiva. Ve izlazei iz zgrade Uprave Nacionalnog parka Krka, u ijoj se predavaonici zbilo ovo okupljanje, pale su mi na pamet rijei jednog zadarskog kolege etnologa izreene prije nekoliko godina kada je povijesnu susjedsku kompeticiju Zadra i ibenika saeo u paualnu ocjenu kako je ibenik ionako tek teaki grad. Slino su zvuale i rijei jedne zadarske profesorice povijesti, koju sam inae osobito cijenio, koja je u novinskom intervjuu javno primijetila kako se Zadar ne bi trebao usporeivati s, primjerice, jednim Bibinjama ili teakim ibenikom. Neobino je kako se u istoj tvrdnji slau oni koji se ibenskim teatvom ponose i oni koji od njega zaziru. Kao to nam s gospodskim kljuem pred bravom zadarske kulture ostaje promiljati o kojoj je gospodi rije, tako je i teaki klju u ibenskoj bravi sposoban pokrenuti mnoge poluge

U dananjem izgledu kape stopljene su via drnika i nia ali s boka navezenija obalna kapa.

i otponce. Nije li najvrijednije ibensko dobro, naa jedinstvena katedrala, neupitno djelo gospodstva, biranih stilova i uenosti? No, u istoj reenici bi se moglo dometnuti kako je sadraj njene jedinstvenosti dodirom genija prometnut iz puke svakodnevice i gotovo teake obinosti. Razmislimo: krov i kupola katedrale ne slijede pravila kamenog graditeljstva, ve priprostog bavarstva. Osim toga, ibenska je obala jedini dio hrvatskog kopna izmeu Istre i Konavala posut kamenim poljskim graevinama koje su, poput katedrale sv. Jakova, izgraene bez udjela drugih materijala to su bunje, kuice i emeri.

teaki klju ibenske zaviajne braveJednostavnije od jednostavnog, a jo uvijek prepoznatljivo i karakteristino logo restorana Pelegrini.

Tehniki, ibenska katedrala kakve nema vie nigdje na svijetu, kao da je plod nadahnutog krianja arhitektonike bave koju je teak trebao radi plodova svojih krevina, i jedinstva materijala bunje kakva je s krenjem nastajala u isti mah. Njen jedinstveni vijenac nas pojedinostima portreta i facijalnom mimikom u isti mah vodi kako kroz vladarske odaje takoIBENIK 13

Kroz povijest sa ibenskom kapom na glavi

DossIEr

iBenSka kaPa - kulturno doBro BudunoSti

Iz procesije na gradski praznik sv. Mihovila 2010. godine.

o predaji crvene su kape postale naranaste kada se uro Matavulj vratio u ibenik s balama naranaste oje za kape jer nije mogao nai crvenu. Ne znamo je li anegdota istinita ali je pouzdano da su kaparice u to vrijeme ve dugo koristile industrijski tekstil.

P

i uzdu onodobnih ulica s imunima i siromasima, vlastelom i obrtnicima, redovnicama i poslugom. Netko bi sa strane mogao pitati; -A zato bi se itko imao diiti podlonitvom. Ta teak je bio feudalni podlonik. I pitanje mu ne bi bilo izlino jer je ibenski simbol teatva - naranasta kapa na dva poda, od boje preko materijala i kroja do veza bukvalni plod industrijske, strojno ubrzane proizvodnje. Gdje smo onda, uope, s identitetom zajednice kakvog kapa ima posvjedoiti? to su njeni nositelji u vrijeme najveeg irenja u njoj mogli prepoznavati? I, kao vinja na vrhu laga svake analitike torte, ima li u takvome razglabanju ikakve mogunosti predvianja? Stavimo dakle ibensku kapu na glavu, i krenimo tim putem. Kapa na glavi stvar je morala zajednice i estitosti pojedinca, ili, kako je to pri snimanju milenijske fotografije 2006. ustvrdio ime

Strikoman, to je kapa na ponosnoj glavi. Taj moralni sklop o kojem govorimo odraz je razdvajajuih i istovremeno mobilizirajuih rodnih (spolnih) obiljeja. Iz vie izvora znamo da je u ibeniku, koji je na poetku 20. stoljea. brojio oko deset tisua stanovnika, u Industriji narodnog veziva obitelji Matavulj radilo tristotinjak ena. Raunajui sve od novoroeneta do baka, ukupno bi to bila otprilike svaka petnaesta ibenanka. Za stvarnu predodbu bitna je razdioba posla. Kako opisuje suvremenica, najmlaa djeca prave jednostave obrube, mlade djevojke uresne pasamane, a starije djevojke veliki ures na kapicama. Djevojke, skularice radile su u sjeditu obrta, a udane ene u svojim kuama. Kako je to izgledalo prije stotinjak godina svjedoanstvo nam je ostavila Beanka Natalija Bruck-Auffenberg; -Vidjela sam jednog lijepog i vrueg jesenjeg dana u lijepom susjedstvu predgraa Dolac itavo atelijersko drutvance mladih vezilja, jedno dvanaestak, kako sjedei na kamenju uz pjevanje i smijeh izvezuju nevjerojatnom brzinom crnim koncem svoje crvenkape. Prije nego nam je bilo mogue poi po fotografski aparat, ugodno se drutvance naalost bilo ve rasprilo. Moda je meu njima bila i obiteljska kuma pjesnika iz Doca Vinka Nikolia, koju je on kasnije opjevao kao kaparicu? Kroz enske kuteve kua ovim je obrtom bio proiljen, praktino, itav grad.

Kapa koja se (po)nosi na glavi

Naoko galantni karakter muke uzreice koja kae da se enama priznaje prevaga nad tri od etiri kuna ugla pomae nam razumjeti rad ovakvog obrta. Za povijesnu proizvodnju

Neka su enama tri kuna kuta, sve dok su obje stranice ulice muke

fotovremePlovZadarska etnologinja Jasenka Luli - tori s replikom japodske kape iz ibenskog didaktikog kompleta. Arheolozi su sredinom 20. stoljea metalnu kapu Japodkinja povezali s narodnom crvenkapom.14 IBENIK

Neobina kapa srednjovjekovnog oraa-ktitora s freske u crkvi Gospe Srimske moe se usporediti s crvenkapama koje su djeveri, alkarski momci i drugi kitili cvijeem i srebrnjacima.

Portret mukarca s brinama i kapom s vieg vijenca na sjevernom proelju ibenske katedrale.

Nastanak narodne nonje kakve se danas prisjea u najveoj je mjeri vezan za drutveno ureenje mletakog i austrijskog pograninog kordona. Na slici: domai mukarac s akvarela Nikole Arsenovia.Studeni/ProSinac 2010.

tekstila zna se rei da je bila nasilnija i od proizvodnje oruja, jer ovakvi pogoni trae mnotvo radnika nevelikih strunih kvalifikacija i itavu tu industrijsku granu promeu u alat socijalne politike. Takvi inkapacitirani radnici u pravilu su bile ene, a muke su uprave vodile pogone na nain kako su to u obiteljima bespogovorno inili kuedomaini. ena ne samo da je vodila interne poslove u tri kantuna ve je za njih i bila vezana nevidljivim lancima, riskirajui dobar glas sebe, svojeg mua, kue i potomstva ako se zatekne na mjestima gdje prave poslove dogovaraju i ine mukarci. Tekstilna je industrija bila oblikovana kao drutveni i tehnoloki kompromis novoga vremena: ene su i dalje pod jednim krovom i pod nadzorom mukarca, izdvojene su od mjesta gdje se moe riskirati dobar muev glas, a u konanici njihov status uvijek odreuju mukarci u kui su o sudbini ene odluivali otac i enik, a u

LIJeVO Ve izmeu svjetskih ratova je izostavljanje starijeg ukrasa sa vrha kape otvorilo prostor narudbama za vezenje grbova i zastava na tom mjestu, a udruge su sa strane dodavale i svoje znakove. Slino se dogaa i danas.

pobjednica Festivala dalmatinske ansone 2010. godine nosila je elegantnu veernju haljinu ukraenu ibenskim pojasom koju su kreirale lanice Udruge Kuti. navijai Funcuti u likovnom kljuu ibenske kape.DeSNO ibenski nogometni

U SreDINI Ivana Kova,

industriji poslovoa i mu. Povijest nam potvruje kako su, kad god bi trina konjuktura od kakve kune proizvodnje stvorila izglede za biznis, na mjesta ena uskakali mukarci. U sjevernoj Dalmaciji imamo i rodno suprotan primjer mukaraca - tkalaca koji su radili birane ukrasne aljke, ne za odijevanje ukuana ve za trite, za novac.

Drugi dio prie o kapi kao o vrhu nauljenog drutvenog stroja vezan je za izmjenu pravno -povijesnih epoha. Ako bi se iz itavog prolog stoljea morao izabrati jedan prijeloman trenutak, to je vjerojatno eksplozija prve atomske bombe. Kad bi to imali uiniti za pretprolo stoljee, po svoj prilici bi se radilo o 1848. godini, godini poetka agrarnih reformi, ukidanja kmetstva i kraja feudalizma. Drutvena

Kapa - simbol povijesne emancipacije teaka

ibenska fotografija Belije Franza Thiarda de Laforesta iz 1860. godine.

Kapa ibenkinja iz vremena prije modificiranja u obrtu Matavuljevih.

Osnutak obrta Matavulj 1844. godine vezan je za utemeljenje ibenskog ogranka udruge za promicanje vinarskih i destilerijskih umijea. Udruga je okupila niz poznatih ibenana.

U obrtima Matavulj G. S. (Gjuro i Simo) i Industriji narodnog veziva pod istim se obiteljskim krovom na Grai stopila proizvodnja likera, nonji i slastica.IBENIK 15

DossIEr

iBenSka kaPa - kulturno doBro BudunoSti

Tomislav Mati i ...

....ranko Frua tetovaa kao doivotni peat zaviajne pripadnosti.

Digitalne kaparice novog doba; Marija Stoji sa ibenskom nacionalnom oznakom koju je sama oblikovala, i Ana Bili - Udovii s kompaktnim diskom kazivanja o kapi.

Je li zaviajna ibenska kapa postala hrvatsko nacionalno obiljeje? Stipe Mesi je kao branitelj hrvatskih nacionalnih interesa na internetu predstavljan s virtualnom ibenskom kapom na glavi, a njegovom politikom protivniku Miloradu Dodigu, predsjedniku republike Srpske, stavljena je na glavu srbijanska ajkaa. Jesu li ibenska kapa i ajkaa postali nacionalni razlikovnici kao to su to tijekom Domovinskog rata bila dva ili tri uzdignuta prsta?

fotovremePlovPrvi predsjednik hrvatske vlade Vladimir Nazor u ibeniku 24. sijenja 1945. godine prima na dar ibensku kapu pod kojom e odrati govor ispred spomenika Nikoli Tommasseu.16 IBENIK

rim 21. lipnja 1970. godine. Papa Pavao VI proglaava Nikolu Tavelia svetim. Na proglaenju muenika Nikole Tavelia prvim hrvatskim svecem u crkvi sv. Petra uoljiva je i kapa na glavama onih koji su doli svjedoiti tom uzvienom inu.

Tenisa Goran Ivanievi izaao je 1995. godine pred papu s kapom na glavi.

1991. godine koarkaice elemesa postale su prvakinje Jugoslavije. Ta pobjeda slavila se pod hrvatskom zastavom i kapama kao sportski uspjeh ali i poetak raspada bive drave.Studeni/ProSinac 2010.

tektonika oba dogaaja podjednake je siline. U Dalmaciji je 1848. godina naziv za poetak razdoblja u ijem je finalu nakon stoljetnih nastojanja tek 1947. godine zakonski likvidiran feudalizam. To je bila zbilja duga godina, a u nekim reliktnim sredinama feudalizam kao pravna anomalija praktino traje i dan - danas. Drutveno, 1848. godina bila je godina emancipacije teaka. Znak te emancipacije bilo je odijevanje, a ponajvie - kapa. Zakon koji je kmetovima, teacima omoguio otkup zemlje od gospodara lokalnu je povijest podijelio snanije od uvoenja parnog stroja. U stvarnosti, novosteena su prava s parnim strojem ila ruku pod ruku. Industrijalci su primijetili kako se obraivai novoga doba, radnici, omasovljuju i osposobljavaju za politiki dijalog. Drugi su gradski krugovi, intelektualci, u novim nacionalnim dravama prezreli klasine uzore feudalnih elita i krenuli slaviti iako jo na pristojnom odmaku seljatvo kao uvara riznice nacionalnih osobitosti. Seljaci su kao anemine dokoliare prezirali i jedne i druge, kao uostalom i radnike, no nitko ih nita nije pitao dok ih se pred politikom ugrozom proletarijata kovalo meu ideoloke zvijezde nacionalnih panteona. Grad kao da je pred seljatvom zavikao: Kralj je mrtav, ivio kralj! jer na selu vie nije bilo moi, opasnosti niti kakvih buduih seljakih buna. Drutvene bitke koje su slijedile imale su se zbiti na gradskim ulicama. Zato je uzimanje seljakih i pukih simbola kao opedrutvenih znakova vrsto vezano za poetak industrijskog doba. U ibenskom je

Sandra erakovi, Marina Baica roguli i Margita Marii Frua lanice Udruge Kuti ibenskoj su kapi i ibenskim ornamentima dale novu dimenziju uporabne vrijednosti kreirale su enske pojaseve, pletene kape i elegantne modne detalje sa ibenskim ornamentom, a kreiraju pletenu kravatu ukraenu ibenskim ornamentom.

Seljak je mrtav ivio seljak!

Boule s kape rastavljene u parove, esto vienima po ibeniku kao grafike oznake, a Oliver Jakovev, pjeva popularnih Berekina, aplicirao ih je na svoj ibenski udar koji je postao njegov estradni zatitni znak.

sluaju dananji oblik kape takoer bio nezamisliv bez industrije u gradskim predgraima. Da li je tek sluajnost to mineralne soli mangana, poput onih iz pogona SUFID-ove tvornice u Crnici, tkaninu boje u naranasto?

tko kamo i koja kome pripada?

U takvoj simbolikoj razmjeni seljaci i puani, ipak, nisu ostali praznih ruku. U drutvenoj su razdiobi bili impresionirani segregacijskim propisima o odijevanju, svojevrsnom protuluksuznom legislativom, po kojoj se kroz vijekove s manje ili vie uspjeha odreenim drutvenim slojevima zabranjivalo noenje izvjesnih boja (poput zelene u Otomanskom carstvu), tekstila (poput svile) ili nakita. Na ovaj se nain eljelo uiniti oitim tko kamo pripada. Ovakve razdiobe u kulturi odijevanja nadovezuju se na bioloke zadanosti tijela, poput razlika u konturama mukaraca i ena, ili pak facijalne kosmatosti kakva je meu mukima razdjeljivala zrele mueve od golobradih. Seljak i puanin u agrarnoj reformi nalik su na ene kojima se u njihovom gradu otvara trgovaki centar s etabliranim etiketama: ono to je jo do juer bilo nedostupno, sad je nadohvat ruke. Vie nitko nije branio odijevati se poput viih slojeva, jer je to u stvarnim odnosima novog drutva postalo nebitno. Jedino ogranienje predstavljala je dubina novanika. A novanik se u pukome depu ba tada skrasio po prvi put.

Znak ibenskosti na Draenovim prsima.

Kapa u doba integracijskih procesa: bivi ameriki veleposlanik robert Bradtke u svojoj drnikoj verziji autoritativnog mukarca.

Nonja i modificirana kapa bile su prvi i najupeatljiviji znaci korjenito promjenjenih drutvenih odnosa. Nikad prije nije bilo mogue tako fino vsti, jer se sada za novac mogao kupiti i svileni konac. Bojanje anilinskim bojilima bilo je lake i davalo je ujednaenije tonove. Naporna runa tkanja i obrade finog sukna postalaIBENIK 17

Kako se teak u vlastitim oima uzvisio na viu drutvenu ast

DossIEr

iBenSka kaPa - kulturno doBro BudunoSti

Djeji vrti iula spretno je i sretno povezao djeje sportske igre s nonjom i kapom.

Sveenika su ruha prvi puta ornamentom kape ukraena pred obljetnicu biskupije 1998. godine.

Trini dijalog kape i katedrale iz ibenskog izloga.

Biljezi pripadnosti s murala kune ograde u Mostarskoj ulici.

Ukras stupia s ruba pjeake zone.

su prolost, njih se uvozilo ili proizvodilo u pogonima kakav je imala Tvornice prediva i tkala Pako Rora i dr. u ve odavno nasutim Dragama. U vlastitim se oima teak uzvisio na viu drutvenu ast. Otvorilo se trite kakvo prije nije postojalo, na kojem se za svoje proizvode dobijao novac. Stoga je emancipacijska simbolika nove crvene kape u naravi iskovana na trnicama koncem 19. i poetkom 20. stoljea. Kapa meutim nije ostala kao unikatan znak. Feudalnom je teaku bilo teko, primjerice, za sebe ostaviti skupe poslastice poput pruta jer je njime morao podmirivati godinje obveze gospodaru. Trenutak kada seljak na ime svojih feudalnih obveza vie nije morao gospodaru davati meso u isti je mah bio i poetak njegovog izlaska na trnicu s vlastitim prodajnim dobrima poput sira. Ranije je imao pravo obraivati zemlju, a sad mu je u ruci ostajao i novac. I tako se otvorie vrata konzumentskog svijeta, koliko je to komu ve bilo mogue... S tim se izdanostima pod rukama pukih ena i mukaraca rodio folklor kakvog danas poznajemo. Novac u rukama teaka koji ga je zaradio prodajom groa i vina iz svog vinograda ili dobara sa svog polja i zarada njegove ene, Matavuljeve kooperantice, koja je proizvodila kape, otvorili su puteve i plaanju kolarina prvih ibenskih pukih studenata. Prut na stolu, nakit na odjei, a kiena kapa na glavi bili su znakovi vremena u kojem je teak postao sam svoj gospodar. Tek pri ovakvom jedrenju povijesnim prostranstvima postaju jasnijima dragocjeni zapisi ibenskog kroniara don Krste Stoia o detaljima birane puke odjee iz 17. stoljea. Skrletni

Kapa od skrleta s konom podstavom

muki prsluk sa srebrnim sponama i pucetima, ili prsluk od crvenog finog sukna s trideset malih srebrnih puceta, bili su odjea nagraivanih bojovnika iz vremena irenja mletakih granica. Takve su nagrade za svoje zasluge u bitkama traili glavari sela 8. srpnja 1648. godine, a meu onima bio je i znameniti Vuk Mandui. Oni su speli puca oko sebe, kako je stoljee i po poslije taj stari izraz sauvao leksikograf fra Josip Jurin. Voa seoskih harambaa bio je 1664. godine plaan 500 dukata godinje, te jo i nagradom - 100 dukata vrijednom kolajnom nakon dobivene bitke. Ljudi pod njihovim zapovjednitvom od vlasti su dobijali hranu, a sela su bila osloboena obveze veslanja na galijama. U drutvu u kojem onaj tko nije bio za vojsku nije ni za djevojku, na ovaj su se nain raspirivale muke aspiracije. Uspomene na nagraivane bojovnike ostale su i u prezimenima poput Pucar, Pancir i Pancirov, Samohod, Manteli i Manteli, ili po vojnikim uzusima ureivanja glave kao Masnikosa, Pletikosa i Perin. Kod ovakvih je prezimena uvijek zanimljivo vidjeti koliko su njihove izvorine sredine bile udaljene od bojita iz 17. stoljea? Slino poetkom prolog stoljea pie seljak etnograf Vladimir Ardali za sela Gornje Bukovice. On biljei da tamo ive Perinai s osobito kienim i crvenim nonjama. Slino je i s Kitarima iz sela visoke Zagore. Stoga je razumljivo kako crvena kapa iz ibenske arhivske listine nastale 1500. godine, kronoloki blizu onome portretu brkatog puanina iz sredine 15. stoljea na ibenskoj katedrali, jo nije specificirana nekim vrijednim detaljem. Prema zapisu iz 1660. godine znamo da je to kapa od skrleta s konom podstavom.Studeni/ProSinac 2010.

18

IBENIK

Drnianke su veliku kapu napravile za sajamski nastup Svi pod istom kapom upanijske Obrtnike komore 2008. godine.

Koliko je katedrala i ibenska i drnika, toliko je to i kapa.

Upoznavanje s ovim vidom vlastite batine kao plodom politikih vrenja 19. stoljea, u naem sluaju jo i s odjevnim uzorima iz pograninog kordona iz 17. i 18. stoljea, moe zazvuati neobino. U toj se neobinosti krije i njena dananja privlanost. Batina shvaena kao proces, a ne kao spomenik ili status, svojeg vlasnika oboruava i za budue prilike. Primjerice, puki brina pod kapom s katedrale (u izboru povijesnih prezimena naega kraja to bi mogao biti kakav Brkovi iz Kljaka, Brki s Tromilje, Brkanovi iz Drnia, Bjelobrk iz Kistanja, ili doslovni Uljebrka iz egara) u svoje vrijeme nije hodao ni u hlaama ni u benevrekama ve u dalmatinskom opleu poput kakve haljine. Imamo li, i pored toga, pravo njegov brk usporediti s onim na portretu puanina pod kapom iz 1850. godine, zamijenjenim pri popravljanju katedrale? Drutveni proces se u oba vremena pobrinuo ove dine puane zakititi onim bitnim kapom i odebljim brkom. Kako veli poslovica, uvijek je iznad glave vanija kapa, a iznad sela adet. Sreom, adet s kapom se znao nositi s vremenom. Tako razmiljajui pribliavamo se naim danima u kojima se vidi kako naa kapa nije iscrpila sve to ima rei dokle god njena zajednica u njoj nalazi komunikacijske mogunosti nepodmirene drugim nainima. Kapa se u posve promijenjenim okolnostima ve nala tijekom prva tri desetljea 20. stoljea, kad se u Industriji narodnog veziva zbilo stapanje vee drnike i manje ali sa strane gue navezenije obalne kape u jedan kooperantski proizvod potpomognut

Batina je proces, a ne spomenik ili status

Sa milenijskog fotografiranja ime Strikomana Kape na ponosnoj glavi 7. listopada 2006. godine.

Kapa ibenkinja

Ureenje Kulturnog doma u Vodicama.

strojevima. Veliki ures na kapicama, ije je vezenje sa dolakih skala opisala Natalija Bruck - Auffenberg, odnosi se na tjemeni ukras kakav je u kasnijoj izvedbi prilagoenoj ivaem stroju posve izostao. Koliko je ibenik bio prisan s vezenim ukrasom kapinog vrha (fundela), vidi se po klesarskom prenoenju istog simetrinog srcolikog lika u kuteve ukrasne bordure na spomen - ploi u zidinama koje su na Poljani sada u sastavu zgrade Gradske knjinice. Da ne bude zabune, srce sa fundela starije kape tu se nadovezuje likovima s veza porubne grae sa sadaka ili terluka. Je li to mogao biti in odanosti staroj kapi, kakva se na glavama starina u prolazu ibenikom mogla vidjeti jo do poetka sedamdesetih godina prolog stoljea nasuprot Matavuljevom povisivanju kape na drniku mjeru? Vezeno srce po osi simetrije skriva av kakav je kapi omoguavao profil otruljice, i u tom obliku zvane kapom ibenkinjom. Matavuljeva kapa ima ravni fundel, ublaavajui to viim obodom (u svoje vrijeme u ibeniku poznatim kao terak) na kakvom se moglo smjestiti dva reda (poda, boula ili bla). Ova se modifikacija zbila taman na vrijeme da takva, laka za bre krojenje i ukraavanje, tritu bude pri ruci u vrijeme kad je poprimila znaenje simbola slavenskog ibenika spram aneksioniranog talijanskog Zadra. Ve 1924. godine je kui Matavulj na Grai pripojeno industrijsko krilo u ijem se prizemlju danas nalazi dio vrtia, a u obitelji je ostala upamena anegdota razgovora Marka Matavulja s predradnikom Gajom kada se, nakon prizivanja slika popodnevnih balota i veernjih isplovljavanja u ribolov na sviu, unato trinim mogunostima konano odustalo od uvoenja druge smjene.IBENIK 19

DossIEr

iBenSka kaPa - kulturno doBro BudunoSti

Kaparice 2008.: Marija Cipitelo iz gorike kue Stoji, Nelica i Vedran Kneevi iz obrta VeNel, asna sestra Fortunata iz samostana sv. Luce , Liposava Kutovi iz obrta Lipa, Inga Marin i Milena Perin iz drnike udruge ena.

Kaparice sa svojim povijesnim inaicama kape: Liposava Kutovi i Nelica Kneevi na Festivalu odrivog razvitka obale i otoka u Murteru 2008. godine

to potrebama naeg vremena moe biti jednostavnije od ve pojednostavljene matavuljske ibenske kape? Tada je proizvodnja bila pospjeena odgovarajuim ivaim strojevima u kuama kooperantica. Bez ivaeg stroja bi jedna kaparica godinje izradila dvjestotinjak kapa starijeg oblika (oko 1878.), dok je, primjerice, stara Matavuljeva kaparica Vica Stoji kao kooperantica Centra za unaprijeenje domainstva (tvrtke koja je pod vodstvom Biserke Ljubkovi nastala 1961. iz radinosti enske strune kole, 1972. uklopljena kao runi krojaki dio Revije) u 1968. godini napravila njih okruglo tisuu. Kupci su ve bili posve drugaiji: Kornat, Atlas, Rukotvorine, hoteli, turistika drutva... Jednostavnije od pojednostavljenog i ubrzanije od ubrzanog, a jo uvijek prepoznatljivo i prikladno, na primjeru elegantnog likovnog znaka restorana Pelegrini su 2006. godine nad katedralom u istoimenoj povijesnoj palai ponudili njegov vlasnik Rudolf tefan i dizajnerica Moniroz Tolja. Uope, teko se prisjetiti takve simbolike koare kakva je, s jedne strane, po zamisli Nade Bujas posluila kao predloak ukraavanja ruha ibenskog sveenstva pred 700. obljetnicu biskupije 1998. godine, dok je s druge strane podmirila i likovne potrebe pri izradi navijakih obiljeja ibenskih Funcuta. Utvrivanje veze izmeu gastronoma, biskupa i nogometnog navijaa doima se poput zapleta kakve ale, no motivaciju je efektno poentirao jedan od potonjih, Tomislav Mati, kad je pred kamerom dokumentarca o ibenskoj kapi na pitanje zato se podvrgnuo boli tetoviranja crnih boula na naranastom polju oko svoje miice odgovorio: Puno sam putovao, a ovako sam imao osjeaj da je moj grad uvijek sa mnom.

Jednostavnije od pojednostavljenog, ubrzanije od ubrzanog

Obrt VeNel na Festivalu odrivog razvitka obale i otoka u Tribunju 2009. godine.20 IBENIK

Razdvajanje likovnih obiljeja kape od nje same poklapa se s vremenom u kojem se kulturne prakse sve manje nazivaju tradicijama. Kovanica iz 1846. godine - folklor praktino iezava, a sve ee se susreemo s izrazima poput lokalnog znanja, tradicijskog znanja, kulturnog izriaja ili kulturnog i kolektivnog intelektualnog vlasnitva. Za razliku od romantiarske epohe, ove nove formulacije dolaze iz samih lokalnih zajednica. Dojam kako izgledaju poput preambule kupoprodajnog ugovora ne vara, jer i jesu skovane u komunikaciji kako s kulturnom organizacijom UNESCO-om tako i s WIPO-om, tijelom za zatitu intelektualnih prava. Nije rije o travestiji starodrevnih obiaja jer je i sam folklor kao koncept izumljen u 19. stoljeu,Studeni/ProSinac 2010.

Zaviajna osobitost sposobna za meunarodne oglede

U obrtu Venel ine isto ono to je tehnolokim prilagodbama svojem vremenu jedno stoljee ranije primijenio uro Matavulj.

asna sestra Fortunata pokazuje ruku za popunjavanje boula vezom lanancem. Matavuljevo dopremanje ovakvih ivaih strojeva u kue svojih kooperantica revolucioniralo je rad kaparica.

dok su puani na svoj ivot i ambijent gledali drugaijim oima. Ono to je folklor iz tzv. reliktnih pokrajina na poticaj industrijalaca za svoje nacije inio od 1851. godine na Svjetskim izlobama, to razna lokalna znanja zatiena kao kolektivna intelektualna dobra danas ine, primjerice, u Registru oznaka izvornosti izlogu nacionalnih osobitosti sposobnih za meunarodno ogledanje i simboliku kompeticiju. To je i pravo mjesto gdje od pridranih prava koristi mogu imati vlasnici ovakvih kulturnih kapitala njihove zajednice. S time se uklapa kategorija nematerijalnog kulturnog dobra kakvu je 1999. godine donio Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, omoguivi domaoj obrtnici Nelici Kneevi prijavu i upis umijea izrade ibenske kape u Registar kulturnih dobara 18. srpnja 2008. godine.

Proglaenje svetosti Nikole Tavelia poticaj za nonje i kape

Stoga se odgovori na pitanja o kapi redefiniraju sa svakim novim vremenom. Teaci su se rado odjenuli u izdanije nonje ukljuivo i s novim kupovnim kapama jer su jedva doekali oprostiti se sa starim dobom. Par narataja kasnije u drniko - ibenskom amalgamu matavuljske kape i dalje su ostale istaknute sentimentalne uspomene na iskljuivo drniku ili iskljuivo ibensku kapu. Ipak su najvanija simbolika repozicioniranja uslijedila nakon reformi ezdesetih godina prolog stolja. Privreda, ceste i hoteli jae su se otvorili tritu i u takvim su razmjenama lokalni koloriti nanovo dobili na vrijednosti. Vanu su ulogu tada odigrale i sveanosti za koje su se krojile nonje i kape: 1966. to je bila proslava 900. obljetnice prvog spomena ibenika, a 1970. proglaenje svetosti Niko le Tavelia. Prve odjevne narudbe za scenske nastupe klapa zbile su se 1971. godine i od tada vie nikad nisu pravo ni minule.

Kapa je, oito, jo uvijek vrijedno sredstvo utvrivanja i iskazivanja ibenskosti pred drugima. Za razliku od katedrale, kapa se d staviti na glavu ili pod stranji vjetrobran automobila. Moe se i pojednostavniti, ogoliti ili parafrazirati u posve novim medijima i u razliitim ambijentima. Po novim pravnim mogunostima mogla bi se, kao i druga kolektivna intelektualna dobra, ak i prodati ili iznajmiti U stvarnosti se ovakva iznajmljivanja zbivaju svaki put kad kapa zajami ibensku autentinost kakvom sadraju, u rasponu od sveanosti preko proizvoda do fizikih ambijenata. Na taj nain se znaenje kape iznova utvrivalo svih ovih desetljea i stoljea, neto ostavljajui kao sr, a drugo putajui kao ne toliko vanu popratnost. Tako funkcioniraju ne samo tradicije, ve i kultura uope. Ono to su prije radile narodne predaje i epski pjevai danas ine reklame kakve sudjeluju u izgradnji drutvenog ukusa. Osobni ukus se ne dobija niti naslijeuje, on se stjee. Marketinki strunjaci objanjavaju kako dobra ponuena tritu potiu subjektivne doivljaje, a potroa si njihovim kombiniranjem osigurava stvaranje prieljkivanih osjeta. Pitanje pripadnosti stvar je vitalnosti kulture, dok su poticanja predindustrijskih fantazija (planinski panjaci, bistre rijeke, kristalno ista mora, pa i tzv. prastare tradicije) sredstvo kojim se potroai jo vre vezuju za trite.

Kapa sredstvo iskazivanja ibenskosti

Drnika sajamska kapa u vitrini na autobusnom kolodvoru u Zagrebu prosinca 2008. godine.

ibenski Nakit Majde Dorbi.

ibenska kapa - simboliki jamac domae autentinosti

Kao to je nacionalni folklor s osvitom industrijskog doba lokalnim koloritima prebojio mnoge unificirane ponude, tako i intenzivne interakcije naeg vremena iziskuju prepoznatljivosti i osobitosti. Na taj nain, paradoksalno, globalizacija ima interesa ojaavati tradicije i u tom procesu lokalnim zajednicama u ruke daje

ovu kapu nastavile su pratiti predaje, koje imaju korijene u 17. stoljeu, o jednom redu boula kao uspomeni na poginulu brau i drugom redu kao uspomeni na poginule mueve odnosno o svim tim ukrasima kao broju preivjelih iz bitke.IBENIK 21

N

DOSSIER

IBENSKA KAPA - KULTURNO DOBRO BUDUNOSTI

Orange force i ukras s kape u jeziku subkulture.

Pojednostavljivanje jednostavnog i prepoznatljivog ukrasa s kape.

Boino ukraavanje ibenskih ulica.

Kreacija drnike udruge Sv. Roko - ukrasi za boino stabalce

Hrvatska gotovo 20 godina ima asimetrine registracijske ploice sa stand by bijelim kvadratom koji eka ili njen ulazak u EU i krunicu od plavih zvjezdica ili regionalne (upanijske?) grbove. ibenani su, gubei strpljenje, poeli samoinicijativno i nadasve kreativno, isticati na vozilima simbole svoje zaviajne pripadnosti.

Torta u obliku u kakvom prije nije postojala.

Kapa legitimira turistiki ambijent, a nonja je gotovo pretvorena u radnu odjeu vodia kroz tematski park Etnoland u Pakovu Selu.uinkovita sredstva kontrole svojih kulturnih kapitala. Od takvih socijalnih poduzetnitava zaziru tek lihvari, jer je kulturni kapital jedini meu svim dobrima ija se vrijednost dijeljenjem ne smanjuje ve poveava. ini se kako e ibenska kapa, mnogo puta provjerena kao djelotvoran simboliki jamac domae autentinosti, u krianjima izmeu domene kulture i domene kapitala prevaliti jo mnoge puteve. 22 IBENIKSTUDENI/PROSINAC 2010.