I benskiLIST

ww

w.s

iben

ski-

list.

hr

UPANIJSKI TJEDNIK

UPANIJSKI TJEDNIK

Stambena afera digla Knin na noge STR. 4

Pria o zubaru s vilom trese Zvonimirov grad

Kompleks u Mandalini

Novi ibenskituristiki bum

INTERVJU VELIMIR PERASOVI

PALI VAL I GOK

ari i Bilan su budunost hrvatske koarke

NK ibenik uvrstio se na vrhu

STR. 31

STR. 32

ETVRTAK 9. TRAVNJA 2015. GODINA LIII BROJ 2676

Obili smo gradilite D-Resort ibenik s direktorom Dogus grupe za Hrvatsku Burakom Baykanom STR. 2

GLUMAC I BIVI NOGOMETA

U TEPLJUHU KOD DRNIA

Eric Cantona

PROGOVORIO HRVATSKI

David Puclin

NIK

A STIPA

NIEV

/CRO

PIX

2 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015.

Turistika predsezona praktiki je ve zapo-ela. Hoe li ibenik do punog zamaha se-zone u Mandalini doista

dobiti novi turistiki kom-pleks, kako je to najavio in-vestitor, Dogus grupa? Ve iz

daljine, sa ibenske rive, bije-li se hotel na punti koji je ve

prije nekoliko mjeseci promi-jenio i poljepao vizuru gra-da i s mora i s kopna. Bijele

se i oblinji objekti. No, to

se dogaa na gradilitu? Ka-kav je intenzitet radova? Ho-e li izvoai dobiti utrku s

vremenom? Odgovore smo

mogli saznati u razgovoru s

Burakom Baykanom, regi-onalnim direktorom Dogus

grupe za Hrvatsku.

Za to nam ak nije treba-lo ni znanje turskog, pa ni

engleskog jezika jer direk-tor Baykan zavidno dobro

govori i hrvatski. Ipak, odlu-ili smo se za drugaiji pri-stup, onaj terenski. Na do-main doekao nas je pred

samim hotelom oko kojega

se rasporedila sva sila gra-evinskih strojeva. Brda

kamena i kalje, cijevi, ka-bela i drugog graevinskog

materijala posloena su po

gradilitu, no sve to ostavlja

dojam stanovite urednosti i

preciznosti. Taj se dojam

dodatno produbljuje im se

ue u iroko, prozrano pri-zemlje hotela s visokim sta-klenim zatvorima. Dok de-seci radnika razliitih zani-manja uurbano partaju

oko nas, svatko za svojim

poslom, direktor Baykan

najavljuje kako e D-Resort

ibenik, jer to je slubeni

naziv cijelog kompleksa, bi-ti velika novost u turistikoj

ponudi grada ibenika.

Hotel, tri luksuzne vile, wellness i sportski centar

- D-Resort e sadravati

hotel sa 69 soba, tri luksu-zne vile, wellness i sportski

centar, konferencijski cen-tar, djeji klub, bazen, luk-suzne butike, restorane i ba-rove. Vrlo smo ponosni to

smo dobili priliku ulagati u

ibenik. Ukupna investicija

u resort i marinu iznosit e

oko 50 milijuna eura i radu-jemo se vidjeti na koje e sve

naine ova investicija kori-stiti ibenskoj regiji. Ve sa-da imamo mnogo upita veza-nih uz hotel i marinu. Novi

objekti ve su poeli pozitiv-

Ukupna investicija u resort i marinu iznosit e oko 50 milijuna eura i radujemo se vidjeti na koje e sve naine ova investicija koristiti ibenskoj regiji. Novi objekti ve su poeli pozitivno utjecati na popunjenost marine, budui da su vlasnici brodova odluili produiti svoj boravak kada su vidjeli koji e ih sve sadraji oekivati - kae Burak Baykan

Marina JURKOVINIKA STIPANIEV/CROPIX

S Mandalinom ibenik e ove sezone dobiti novi gospodarski uzlet

PROJEKTI Gradilite luksuznog turistikog kompleksa Dogus grupe obili smo s Burakom Baykanom, regionalnim direktorom tvrtke za Hrvatsku

Burak Baykan

ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. Aktualno 3ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. Aktualno 3

gradskom vlau. Dogus

grupa je, veli, uivala po -drku gradskih vlasti tije-kom cijelog investicijskog

procesa.

- Grad nas je u potpunosti

podravao u procesu ishoe-nja svih potrebnih dozvola -

rezimira sa smijekom.

Zanimamo se odmah ko-liko e ljudi zaposliti D-Re-sort ibenik. Doznajemo ka-ko Dogus grupa u Hrvatskoj

trenutano ima 350 zaposle-nika, ukljuujui i hotel te

da, kao kompanija, preferi-raju i vjeruju u lokalne ljud-ske potencijale. Veina je

njihovih zaposlenika upra-vo iz regija u koje ulau.

Od 350 zaposlenih samo pet iz Turske

Dok je na domain i vo-di zauzet provjerom interi-jernih detalja hotela, od ne-kolicine radnika doznajemo

par vrlo zanimljivih podata-ka. Svakako je zanimljivo da

Dogus grupa, od kada poslu-je u Hrvatskoj, nije otpusti-la ni jednog hrvatskog zapo-slenika i da je od 350 ljudi,

koliko je na popisu radni-ka, samo petero s turskom

putovnicom. O studentima

ibenskog Veleuilita koji

su boravili u Turskoj na usa-vravanju, istina, znali smo

ve otprije, no u obilasku ka-ta na kojem e se za kratko

vrijeme nalaziti restoran

upueni smo da e se vrlo

uspjena suradnja sa iben-skom visokokolskom usta-novom nastaviti i ubudue.

- Studenti koji su otili na

usavravanje u na D-Hotel

Maris u Turskoj mnogo su

nauili o funkcioniranju

hotela i uslugama u luksu-znom segmentu te e dobi-ti mogunost razvoja svoje

karijere u D-Hotels and Re-sorts grupi. Povratne infor-macije vezane uz ovaj pro-jekt vrlo su pozitivne i ra-dujemo se to e nai mladi

Postignua Dogus grupe u 2014. godiniU protekloj godini zapoeta je izgradnja D-Resorta ibenik te je zavrena prva faza obnove D-Marin Dalmacije. Dobivene su sve dozvole za D-Marin Mandalinu, a ta je marina u prosincu 2014. godine postala prva marina u Hrvatskoj kojoj je Ministarstvo turizma dodijelilo kategorizaciju 5 sidara.Ostvarene su i akvizicije 60-postotnog udjela u projektu hotela Maraska te 86,8-postotnog udjela u Villi Dubrovnik, a Grupa je kupila i dodatnih 4 posto udjela u ACI-ju. Dogus grupa dobila je i prvi zajam EBRD-a za obnovu marine u iznosu od 30 milijuna eura. Sva postignua ostvarena su zahvaljujui snazi Dogus grupe te pod vodstvom regionalnog direktora Buraka Baykana.

Kapacitet vezova u 3 zemlje i 10 marinaUkupno deset marina koje obuhvaa D-Marin Marinas Group nalaze su u Turskoj (D-Marin Turgutreis, D-Marin Didim i D-Marin Gcek), Hrvatskoj (D-Marin Borik, D-Marin Mandalina i D-Marin Dalmacija) te u Grkoj (marine Gouvia, Lefkas, Zea i Flisvos). Ukupni je kapacitet D-Marin marina 6140 vezova u moru te 2330 vezova na kopnu, odnosno sveukupno 8470 vezova. D-Marin Marinas grupa je tvrtka Dogus grupe.

no utjecati na popunjenost

marine, budui da su vlasni-ci brodova odluili produiti

svoj boravak kada su vidjeli

koji e ih sve sadraji oeki-vati u resortu. Takoer, ho-tel je rezerviran za nekoli-ko meunarodnih dogaaja

ve ove godine - govori nam

na vodi.

Stubitem se penjemo do

budueg luksuznog apar-tmana odakle puca prekra-san pogled na grad i njego-vo morsko okruenje. Regio-nalni direktor Dogus grupe

ne krije zadovoljstvo odno-som tvrtke sa ibenskom

profesionalci biti dio naeg

tima. Neki od njih su kandi-dati za radna mjesta ve ove

sezone u D-Hotelu Maris koji

je najvia kategorija luksu-za, dok e dio studenata ra-diti u naim hotelima u i-beniku i Dubrovniku. Me-utim, elio bih naglasiti da

su najvaniji rezultati ovog

projekta za nas upravo do-bar osjeaj i vrlo pozitivne

povratne informacije stude-nata i njihovih roditelja - po-nosan je regionalni direktor

Dogus grupe.

Pozitivni su i nai, istina,

laiki dojmovi o gradilitu

na kojemu se od izvornog

zelenila i autohtonog bilja,

kamena i stijenja to su ga

graevinari upravo tu za-tekli nije uklonilo ama ba

nita to se moglo zadrati

u prostoru. Pitanjima i pot-pitanjima ini se da nimalo

ne dekoncentriramo naeg

domaina u razgledanju

jo jednog objekta, ovaj put

predvienog za spa i wellne-ss sadraje, pa smo se raspi-tali i za planove Dogus gru-pe u Hrvatskoj.

Prioritet ulaganja u ibeniku, Zadru i Dubrovniku

- Prioritet su nam ulaga-nja u nae objekte u ibeni-ku, Zadru i Dubrovniku. U

segmentu nautikog turiz-ma smatramo da nema pro-blema u broju vezova u Hr-vatskoj, no vjerujemo da se

razina ponude i kvalitete

usluga treba poveati. Zbog

toga smo i napravili marinu

visoke kategorije u ibeni-ku. Trenutano ulaemo u

D-Marin Dalmaciju, najve-u marinu u regiji, te smo

ve napravili novu recep -ciju i upravnu zgradu, dok

za sezonu 2016. godine pla-niramo napraviti ekskluzi-van beach club. Nakon toga

emo se usmjeriti na D-Ma-rin Borik. Sad kad je D-Ma-rin Mandalina postala prva

marina s pet sidara u Hrvat-skoj, cilj nam je da sve nae

marine imaju isti standard.

Usmjerit emo se prema do-datnom razvoju i pobolja-nju naih marina te njihove

okoline kako bismo privu-kli vie i vee brodove, ra-dije nego da dodajemo nove

vezove ili marine.

U ACI-ju smo manjinski

dioniari i pratimo razvoj

kompanije. Ve smo javno

rekli - ponosni smo to smo

dio ACI-ja i postupat emo u

skladu s odlukama drave.

Prema naemu miljenju,

ACI je strateka kompanija

za nautiki turizam u regi-ji i razvoj turizma u Hrvat-skoj. S bogatim meunarod-nim iskustvom steenim u

10 marina u tri drave vjeru-jemo da moemo stvoriti vi-e vrijednosti za ACI marine

u segmentu razvoja objeka-ta i povezanosti.

Smatrate da je ibenik ve postao jedinstvena de-stinacija za nautiki turi-zam u Hrvatskoj?

- Naravno. U segmentu

razvoja objekata i kvalite-te usluga, na resort s ma-rinom na najvioj je razi-ni. Sada emo dodati nove

brendove i meunarodne

agencije s meunarodnim

marketingom. Dogaaji ko-je planiramo i novi brendovi

pridonijet e promociji ibe-nika. U Zadru, pak, radimo

na razvoju projekta hotela

Maraska. Projekt ukljuuje

hotel sa 120 soba i rezidenci-jalni dio s 80 stanova te novu

zonu s trgovinama, restora-

nima, caffeima i barovima.

Blizu smo potpisivanja ugo-vora s meunarodnim lan-cem luksuznih hotela za

upravljanje hotelom i rezi-dencijalnim dijelom, a ovog

ljeta namjeravamo predsta-viti dizajn novog hotela. Kao

to znate, sudjelovali smo i u

natjeaju za marinu Zadar

te ekamo rezultate tog na-tjeaja - ispriao nam je di-rektor. Potvrdio je, uz to, ka-ko je zajam D-Marin Dalma-ciji prvi u povijesti EBRD-a

za financiranje projekta u

marini.

Veliki potencijal nautikog turizma

- EBRD je financirao osu-vremenjivanje nae marine

s 30 milijuna eura. To je veli-ka stvar za nau kompaniju

i vrlo je vano za sektor na-utikog turizma jer pokazu-je da ak i EBRD prepozna-je potencijal hrvatskog nau-tikog turizma. Tako smo u

razgovoru i etnji ponovno

stigli na poetnu toku, oda-kle smo i krenuli u razgleda-nje gradilita. Nastavili smo

laganim hodom du marine.

Pitanje o odnosu Dogus gru-pe i tvrtke NCP nametnulo

se samo od sebe.

Jeste li jo uvijek partne-ri? uli smo, naime, mnogo

razliitih informacija.

- Od 2012. godine smo su-sjedi, budui da se gospo -din Prgin odluio usmjeriti

na ulaganje u brodogradi-lite, a u naoj marini dri

svoj arter. D-Resort ibe-nik i D-Marin Mandalina u

potpunosti su u vlasnitvu

Dogus Grupe -rezimirao je

Baykan.

Budui da smo zadovolji-li novinarsku, ali i svojevr-snu uroenu ibensku ra-doznalost, preostalo nam je

tek zahvaliti na razgovoru

i pozdraviti naeg domai-na i vodia kroz novi, repre-zentativni dio Mandaline,

zapravo ibenika. Jer on to

ve jest u ovoj fazi! Uvjerili

smo se u to iz prve ruke po

fortuni bure. Kako li e tek

lijep biti nakon slubenog

otvorenja, kada svi vjetrovi

uzmaknu pred suncem!

Jedna od najveih korporacija u TurskojDogus grupa jedan je od najveih konglomerata u Turskoj, osnovan 1951. godine. Danas zapoljava gotovo 35 tisua ljudi te je aktivna u sljedeim poslovnim segmentima: financijskim uslugama, automobilskoj industriji, medijima, turizmu, nekretninama, energetici i zabavi.Dogus grupa posjeduje vie od 200 tvrtki, to joj omoguava da svojim klijentima ponudi visoku razinu tehnologije, kvalitetne brendove i dinamine ljudske resurse. Prema podacima prvog polugodita 2014. godine, ukupna imovina procijenjena je na 125 milijardi USD.

4 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015.

O duvijek je bilo da onaj tko je oltaru blie misu bolje u-je. I lake kontakt sa Svevinjim (kako na nebu,

tako i na zemlji...) ostvaruje.

U malim sredinama to ima i

dodatne specifinosti, jer svi

se poznaju u glavu, i tu naj-veu snagu ima zakon veze i

poznanstva. Koji obilato pro-izvodi drutvene nepravde. O

njima se piu anonimne pred-stavke, prijave, pritube insti-tucijama i medijima. Jedna je

ovih dana,s priloenom doku-mentacijom, stigla i na nau

redakcijsku adresu. Proble-matizira stambenu neprav-du. Koje u Kninu ne manjka...

I dok na krov nad glavom 19

godina ekaju, primjerice,

Mara Mihalj, samohrana maj-ka dvoje djece od kojih je jed-no s cerebralnom paralizom,

ili Ines Mareti koja je u knin-skim godinama nade i razo-aranja izgubila i supruga,

ostala stambeno nezbrinuta,

osuena na socijalnu pomo

i ivot ispod svakog dostojan-stva, nekima se u Kninu po-sreilo jo kao studentima...

Boris Lozani, suprug

kninske proelnice Sanje Lo-zani, desne ruke gradona-elnice Josipe Rimac, navodi

se u dokumentiranoj pred-stavci koja nam je upuena,

podnio je zahtjev Gradu Kni-nu za stambeno zbrinjavanje

u studentskim danima. Bu-dui zubar odluio je ostati

ivjeti i raditi u Kninu, gdje

mu i otac ima zubarsku ordi-naciju, pa je od gradske upra-ve ambiciozno zatraio stan

iz tzv. kvote za neophodne

gradske kadrove. Iako mno-gi tvrde da u Kninu nije bilo

stanova za tu namjenu, a da je

stambeno zbrinjavanje bilo u

nadlenosti drave, bogme je

mladi kninski dentist u svom

naumu odmah uspio. Nimalo

sluajno...

Neophodni kadar postao i prije diplome

Gradsko poglavarstvo je

promptno reagiralo na Lo-zanieve potrebe. U kolo-vozu 2007. donijelo je zaklju-ak o prenamjeni poslovnog

prostora (k.o. Kninsko Polje),

povrine 66,16 kvadrata,u

stambeni, radi davanja u na-jam u svrhu stambenog zbri-njavanja kadrova neophodnih

za funkcioniranje Grada Kni-na. Na istoj sjednici Poglavar-stva donosi se u paketu i za-kljuak o prenamjeni prosto-ra i zakljuak o dodjeli stana

Borisu Lozaniu,izvan Li-

Boris Lozani, suprug kninske proelnice Sanje Lozani, desne ruke Josipe Rimac, stambeno je zbrinut jo kao student. Posreilo mu se prvi put 2007. godine, a zatim mu je sve krenulo jo bolje. Ovaj sluaj problematizira stambenu nepravdu koje u Kninu ne manjka

Davorka BLAEVI

ZVONIMIROV

GRAD NA

NOGAMA

Pria o zubaru s vilomtrese Knin

ste, odnosno izvan redosli-jeda utvr-enog Listom reda

prvenstva.. kako bi mogle

funkcionirati vitalne zdrav-stvene ustanove.

Tako je Boris Lozani,

roen 1982. u Derventi, BiH,

jo kao student Medicinskog

fakulteta, studija Stomato-logije u Rijeci, s 25 godina

postao kninski neophodni

kadar i prije stjecanja diplo-me. U obrazloenju zaklju-ka Poglavarstva navodi se i

da je stipendist Stomatoloke

ordinacije dr. Marija Lozan-ia iz Knina koji potvruje

da e ga, odmah po zavret-ku studija, zaposliti u svojoj

ordinaciji. A kako i ne bi, ta

otac mu je....!

Kad je student Lozani

nakon prenamjene poslov-nog u stambeni prostor do-bio u najam stan, krenuo je

u postupak njegova proi-renja, rekonstrukcije i na-dogradnje. Pa je od Gra-da zatraio pravo graenja

na istoj katastarskoj esti-ci (dvorite zgrade), i dobio

dvoetani stambeni prostor.

Ali, ni tu nije kraj prie. Lo-zani je imao u najmu stan

do travnja 2011.,a temeljem

sporazumnog raskida ugo-vora 15.travnja 2011. godine,

ta se nekretnina namjeravala

prenijeti u vlasnitvo drave

darovanjem, ali Ministarstvo

regionalnog razvoja, umar-stva i vodnog gospodarstva

odbija poklon i sugerira

prodaju stana po trinim

cijenama, navodi se u obra-zloenju Zakljuka o prodaji

stana, kojega potpisuje knin-ska proelnica Tatjana Mar-tinovi.

Rimac: DORH je odbacio prijavu

Pa gradonaelnica Josipa

Rimac u rujnu 2012. donosi

odluku o prodaji (adaptira-nog) stana, (jo uvijek) u vla-snitvu Grada, putem javnog

natjeaja(???) za oko 92 tisue

kuna, odnosno oko 12 tisua

eura. I dakako, stan kupuje

Boris Lozani. Za 12 tisua

eura!

O STAMBENOJ AFERI U IJOJ JE GLAVNOJ ULOZI BORIS LOZANI, SUPRUG DESNE RUKE GRADONAELNICE JOSIPE RIMAC, KNINJANI PIU PRIJAVE I PREDSTAVKE

Gradonaelnica Josipa Rimac u centru Knina TOM DUBRAVEC/CROPIX

ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. Aktualno 5ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. Aktualno 5

O STAMBENOJ AFERI U IJOJ JE GLAVNOJ ULOZI BORIS LOZANI, SUPRUG DESNE RUKE GRADONAELNICE JOSIPE RIMAC, KNINJANI PIU PRIJAVE I PREDSTAVKE

Ali, ne da bi u toj nekretnini ivio. Jer, Boris Lozani s obi-telji danas ivi u luksuznoj vili

s bazenom, ije je dvorite po-ploano stoljetnim kamenim

kockama koje su svojedobno

uklonjene s kninske glavne

ulice (?!), a u nekretnini koju je kao student dobio u najam

od Grada jer je neophodan ka-dar, ive lanovi njegove ire

obitelji, veli gradonaelnica

Rimac, gradei se od bilo ka-kvih spornih implikacija tvrd-njom da je sve u skladu sa za-konom. Naravno, pa neophod-ni Lozani je u meuvremenu

nekretninu jeftino kupio i njo-me moe slobodno raspolagati.

A tijek dogaaja sugerira da je

Grad uinio sve da mu maksi-malno izie ususret...

- Sve je u skladu sa zako-nom, a Boris Lozani nije je-dini koji je dobio gradski stan

kao kadar. Takve smo stanove

dodijeljivali od 1995. do 1998.

godine, a nakon toga smo sve

stanove predali u vlasni-tvo RH. Taj je sluaj jo 2010.

bio,temeljem anonimne prija-ve, predmet obrade DORH-a,

ali je prijava odbaena kao ne-utemeljena. Sve je istraeno i

nema nikakve veze s mojom

proelnicom Sanjom Lozan-i koja tada nije bila ni pro-elnica, a ni supruga Borisa

Lozania. Taj je stan samo

dijelom nekretnina Grada, jer

smo sve stanove predali dra-vi. Istina je - potvruje grado-naelnica Josipa Rimac - kad su se Sanja i Boris vjenali,

digli su kredit i kupili privat-nu kuu, a bivi gradski stan

danas koriste Borisovi lano-vi obitelji - objanjava grado-naelnica, poruujui onima

koji i danas takve prijave pi-u da vode rauna o svojim ne-kretninama.

Zanimljivo je da su rodite-lji Borisa Lozania stanovali

u istoj zgradi u kojoj je njihov

sin, kao student, dobio grad-ski stan u najam, a kasnije i

u vlasnitvo (za 12 tisua eu-ra), i da su ta dva stana spojili

u jedan dvoetani u kojemu i

danas ive s keri, Borisovom

sestrom. A uspjeni stomato-log, za svoju je obitelj izgradio

velebnu kuu na Sinobadovoj

glavici kod Knina s bazenom i

svim pripadajuim luksuzom.

Tolo: Neka Rimac kae tko je to jo ovako zbrinut

- Kao grad nismo imali svo-jih stanova, svi su predani dr-avi koja je provodila stambe-no zbrinjavanje. A, kad nismo

imali stanove, netko se dosje-tio poslovni prostor grada pre-namijeniti u stambeni kako bi

mogao pogodovati Lozanie-vim koji su u istoj zgradi, iznad

nekadanje mesnice, imali

stan, pa im je ba taj prostor

trebao da se proire na dvije

etae - tvrdi biva proelnica

i predstojnica Ureda gradona-elnice Rimac, Cecilija Tolo. Izrijekom kae i kako nikad

nikakva Lista reda prvenstva

nije postojala, pa je dvojbeno

to to znai dodijeliti u najam

stan nekomu izvan liste. Ko-je liste, kakve? Postojao je Pra-vilnik o uvjetima i mjerilima

za davanje u najam gradskih

stanova, ali nikad nije zaivio,

a nisam sigurna ni je li skro-jen za potrebe Lozanievih

- istie Tolo.

Tvrdnje kako je Grad Knin

i prije dodjeljivao stanove na

koritenje naziva neuteme-ljenim, a ako gradonaelnica

tako tvrdi, neka navede samo

jedno ime nekog od tih kori-snika - poruuje Tolo.

Sve izdatke za komuna-lije uredno i navrijeme plaam. Nikada nisam ni jednu uplatnicu za struju, vodu ili komunalnu

naknadu prebacio za idui

mjesec. No, zakleo sam se da

svotu koju od mene ovrhom

trai VIPnet neu platiti jer

sam prevaren. Svjestan sam

da u tu bitku koja traje skoro

etiri godine teko dobiti jer

nisam upuen u zakone, a ne-mam ni novca za angairanje

odvjetnika.

Mali sam ovjek ije je

iskustvo s monim teleopera-terom skoro nevjerojatno ali

istinito. Ljudi se iuavaju

kad im ponem priati. Ruku

na srce, moda bih i ja tako re-agirao da sam na njihovu mje-stu. Naalost, nisam.

Moja se zadovoljtina,

izgleda, svodi na to da sve

ispriam javno jer od kad

sam dobio poziv na sudsko

roite u Ivancu, nisam mir-no zaspao.

Tako je priu o svom, ka-ko istie, nemilom iskustvu s

VIPnetom, poeo Duan Pa-vasovi iz Knina. Sve je, veli,

poelo obinim telefonskim

pozivom.

- Nazvala me VIPnetova

operaterka i ponudila skla-panje pretplatnikog odnosa

koji nudi niz pogodnosti, pa i

besplatni mobilni ureaj. Od-mah sam joj kazao kako me

to ne zanima jer koristim bo-nove, a mobitel mi je uglav-nom iskljuen. esto se do-gaalo da mi od 50 kuna vri-jednosti bona, propadne i po

20 kuna jer nemam koga, ni-ti zato zvati. Na kraju raz-govora operaterka me upita-la bi li ipak poslala svog kole-gu na moju kunu adresu da

me preciznije upozna s pred-nostima pretplate. Moete vi

njega poslati, ali ja vas uvje-ravam da neete od toga ima-ti nikakve koristi - rekao sam

joj.

Tog petka, Duan je otpu-tovao u ibenik na lijeniki

pregled. Da je tomu tako svje-doi i lijenika potvrda ko-

ju nam je dao na uvid. Kad se

vratio, imao je, kae, to uti.

- Ba tog dana, 20. svibnja

2011. godine u moju kuu sti-gao je VIPnet-ov operater i

supruzi kazao kako mi tre-ba samo ostaviti ugovor koji

ona ne moe potpisati, ali e

to napraviti on. Dok je ena

na trenutak otila u kuhinju

provjeriti ruak, ovjek je iz

plastificiranog dijela kuver-te izvadio primjerak ugovo-ra i upitao moju malodobnu

ki bi li mu na komadu papira

pokazala kako se tata otprili-ke potpisuje. Potom je krivo-tvorio moj potpis i otiao. Kad

sam stigao kui, zatekla me

ta neotvorena bijela kuverta

s rasparanim plastinim di-jelom. Unutra je bio tek ne-popunjeni obrazac zahtjeva

za sklapanje pretplatnikog

ugovora. Nita vie. Odmah

sam nazvao VIPnetova ope-ratera i ispriao o emu se

radi.

Zahtijevao sam da se taj

ugovor koji je vezan uz moj

broj mobitela odmah razvr-gne i da se istrai sluaj. Ka-snije sam VIP-u poslao i pi-smeni prigovor, a sluaj sam

prijavio i Dravnom odvjet-nitvu. Zatraio sam i da mi

se poalje kopija ugovora s

mojim navodnim potpisom.

Dobio sam je.

Evo vidite, ovo nije moj

potpis, a operater zna koju je

slubenu osobu tog dana po-slao na moju adresu. Osobno,

ne traim nikakvu sankciju

za njega. Stvar je poslodavca

kako e to interno rijeiti ili

kako e sluaj rijeiti policija.

Ja sam se na sve naine na-stojao zatititi od posljedica

lanog ugovora.

Sve je, naalost, bilo uza-ludno. VIP je pokrenuo ovr-ni postupak protiv mene, do-neseno je rjeenje o ovrsi, a

kako sam podnio albu, po-krenut je sudski postupak.

Iskreno reeno, sluaj bi vje-rojatno zavrio drugaije da

sam bio u financijskoj mo-gunosti angairati odvjet-nika.

Pavasovi: Va radnik je

lairao moj potpis na

pretplatnikom ugovoru

VIPnet: Nismo utvrdili

elemente nezakonitog

postupanjaMarina JURKOVI

Kninjanin Duan Pavasovi proziva teleoperatera za prijevare i ovrhe

BITKU VODI VE SKORO ETIRI GODINE LJUDI SE IUAVAJU KAD IM PONEM PRIATI TO MI SE DOGAA

Prepiska Duana Pavasovia s VIPnetom

SUDSKO ROITE ZAKAZANO U VARADINU?Po Pavasovievim rijeima i sudskim aktima, Opinski sud u Kninu, unato njegovom protivljenju, proglasio se mjesno nenadlenim, a predmet je ustupio Opinskom graanskom sudu u Zagrebu.- Teka srca pomirio sam se s tim da u na sudsko roite iz Knina putovati u Zagreb, ali sam okiran ovim zadnjim pozivom na pripremno roite po kojem bi iz Knina trebao potegnuti u Ivanec i prijei 300 kilometara samo u jednom pravcu. Osim toga, roite je u toj stalnoj slubi Opinskog suda u Varadinu sazvano 15. travnja u 9.30 sati, to znai da bi u Ivanecu trebao prespavati kako bi na vrijeme doao na sud. okiran sam takvom situacijom i unaprijed sumnjam u nepristranost suenja.Najprije ne vidim razloga zato se kninski sud izuzeo kada je, prema zakonskim odredbama, mogao prihvatiti nadlenost za odluivanje. Kad se ve to dogodilo, nije mi jasno zato se Opinski graanski sud u Zagrebu u sluaju prevelikog broja predmeta, nije odluio za vraanje tog predmeta u Knin. To je, smatram, predznak da sam ve osuen na isplatu duga VIPnetu kojem nisam duan ni crne lipe. Dapae, ako je tko kome duan, onda je VIPnet duan meni jer mi je prouzroio toliko munih situacija u zadnje etiri godine.

KORISNIK JE ISKORISTIO SVOJE ZAKONSKO PRAVO..Iz Korporativnih komunikacija VIPneta, meutim, obrazlau kako je zbog nepodmirenog dugovanja korisnika Duana Pavasovia Vipnet 2. oujka 2012. godine raskinuo ugovor s korisnikom, a u lipnju iste godine predmet je predan u redovnu proceduru naplate dospjelih, a nepodmirenih potraivanja.- Korisnik je iskoristio svoje zakonsko pravo i na Rjeenje o ovrsi uloio prigovor. Prema Vipnetovim Opim uvjetima poslovanja za sve Vipnetove sporove ugovorena je nadlenost zagrebakog suda koji je, radi preraspodjele predmeta na manje optereene sudove, a na to Vipnet nema utjecaja, predmet uputio na rjeavanje Opinskom sudu u Ivancu. Predmet je jo uvijek u stadiju parnice pred sudom - navodi se u odgovoru tvrtke.to se, pak, tie Pavasovievih navoda o prijevari, u VIPnetu napominju da Vipnet nije ovlatena institucija za dokazivanje pravovaljanosti potpisa.- U konkretnom sluaju nismo utvrdili elemente nezakonitog postupanja temeljem kojih bismo poduzeli daljnje korake prema nadlenim tijelima. Vipnet svoju odluku o daljnjem postupanju temelji iskljuivo na pravomonoj odluci suda - zakljuuje se u oitovanju VIPneta.

NIK

A S

TIPA

NI

EV/C

ROPI

X

6 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015.go

vore

i o

tvor

eno Kolinda i Zoki

su se dogovorili: Proslava Oluje u Kninu, a narod e u avoglave

PIE

ZD

RA

VK

O PILI

K ada je spiker Hrvatskog radija tog 5. ko-lovoza 1995. godine u podne javio Knin je slobodan, na Kninskoj tvravi vije se 20-metarski hrvatski stijeg, svi smo mi koji smo to doivjeli znali da je gotovo. I da je

to kraj. I ratu, i granatama, i opoj opasnosti,

uzbunama i sklonitima i takozvanoj republici srpskoj krajini i Mili Martiu, svemu. Jer, Knin i Mile Marti bili su i poetak svega, s barikada-ma u kolovozu 1990. godine. Koje su bile uvod u agresiju i krvavi rat koji je u Hrvatskoj i BiH trajao punih pet godina. Sve do Oluje i dvadese-tmetarskog hrvatskog stijega na tvravi to su

ga zajedno podigli Pume i Pauci, pripadnici Sedme i etvrte gardijske brigade, nezadrivo

se sputivi preko Dinare.

Oluja za igre i dogovoreZato je danas, dvadeset godina poslije, pot-

puno izlina dilema gdje e se obiljeiti 20. go-dinjica oslobodilake akcije Oluja. To moe biti

jedino i samo u Kninu. Iako su se, izgleda, premi-jer Milanovi i predsjednica Grabar-Kitarovi dosjetili solomonskom rjeenju, pa e prema za-dnjim informacijama proslava Oluje biti i u Kni-nu i u Zagrebu. U Kninu e se ujutro podii zasta-va i poloiti vijenci za osloboditelje, a u Zagrebu

e se tijekom veeri organizirati velika vojna pa-rada. S tim bi rjeenjem trebali svi biti zadovoljni i lijeva Vlada koja je u Kninu posljednjih godi-na samo sluala zviduke, pa ne eli da joj se to

dogodi i ove godine pred izbore. I HDZ-ova vlast

u Kninu i ibensko-kninskoj upaniji trebala bi

utjeti i na uzdi drati braniteljske udruge, jer je

to tako dogovorila njihova predsjednica.Tako, naalost, Oluja, i to njezina okrugla

obljetnica i dvadeseta godinjica ponovno na-im neodgovornim politiarima slui za poli-tike igre i dogovore. Koje e branitelji i narod

- ignorirati, pa e kao i dosad, svake godine, na

proslavu pohrliti k Thompsonu u avoglave. Ne treba za to biti Nostradamus.

Brigo moja, prijei na drugogaJer, oni malo boljeg pamenja sjetit e se i

kako je prvu ideju o vojnoj paradi u listopadu lansirao lani ministar Kotromanovi. I to kao odgovor na srbijansku vojnu paradu kojom je u Beogradu doekan Putin. Organizatori e ima-ti odrijeene ruke kad su trokovi u pitanju, a bit e tolika da e joj biti malen i Knin, kazao je

tada novinarima neimenovani izvor iz MORH-a. Pa je kao mjesto njezina odravanja, toboe

zbog logistikih razloga, spominjan i Split. Od

kojeg se u meuvremenu odustalo, pa e se, evo,

parada odrati u Zagrebu. to kotalo da kota.

Izborna je godina.

Nema veze to je u utorak na prvoj sjednici Vi-jea za obranu general Drago Lovri, naelnik

Glavnog stoera, traio hitno poveanje vojnog

prorauna. Ne zbog parade, nego radi moderni-zacije i zadaa koje su inae pred vojskom. Boris Lalovac, ministar financija, odgovorio mu je da je to u ovoj godini nemogue. Vijee je donije-lo odluku da se vojni proraun ove godine nee

smanjivati. Ve je i to velika stvar. A na njegovo

poveavanje ii e se iduih godina. Kada neki

drugi budu na vlasti i kad to bude njihova briga...

Zdravko PILINIKA STIPANIEV/CROPIX

K ada smo mu odmah u uvodu intervjua, im smo sjeli za stol, kazali kako je on jedini SDP-ovac koji je profitirao od pro-svjeda u Savskoj, Franko Vi-dovi se namrtio. Profiter je vrlo runa rije, posebno kada

govorimo o braniteljima! Ta-koer ne elim da se dovodi u

vezu s mojim imenom, a niti s mojim odnosom prema brani-teljima koje duboko potujem suprotstavio nam se sabor-ski zastupnik koji ipak nije mogao zanijekati injenicu da

se u kratko vrijeme tonije

otkako traju prosvjedi od i-roj hrvatskoj javnosti malo po-znatog zastupnika ope prak-se profilirao u svugdje rado

Mi na nae branitelje u ibeniku moemo biti ponosni i potpuno se slaem s njima da je konano vrijeme da 20 godina nakon rata prestanemo o njima govoriti u kontekstu lanih braniteljskih mirovina

INTERVJU Franko Vidovi, SDP-ov saborski zastupnik i lan saborskog Odbora za ratne veterane

vienog i pozivanog strunja-ka za braniteljsku problema-tiku ija se rije slua i uva-ava. U tom smislu se moe

bolje kazati da mi se - otvorila situacija u kojoj sam jasno ar-tikulirao svoje stavove i stavo-ve svoje stranke, pri tome uva-avajui stavove i probleme

svojih nekadanjih suboraca.Dobro, moe se to i tako re-

i da vam se otvorila situaci-ja. No, oito je da su vam pro-svjednici iz Savske honorirali

to ste jedan od rijetkih koji

je ve na poetku siao meu

njih, da ih ujete i vidite...

- Poznato je da ja kontak-tiram sa svim braniteljima, i s onima koji podravaju i s

onima koji ne podravaju pro-svjed u Savskoj, i injenica je

da me svugdje primaju kao jednog od svojih. Isto je tako

ZVO

NIM

IR B

ARI

IN

/CRO

PIX

ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. Aktualno 7ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. Aktualno 7

Dosta je vie lova na vjeticeinjenica da ja sve te ljude do-ivljavam kao svoje suborce,

kojima priznajem pravo na

njihovo politiko miljenje,

koje se ne mora slagati s mo-jim. Ja osobno mislim da bra-nitelji nemaju razloga za pro-svjed. Jedini potez koji je ova

Vlada povukla jest da je od

svih 26 toaka izmjena i dopu-na Zakona o hrvatskim brani-teljima i lanovima njihovih

obitelji samo jedna toka ila

za tim da se smanje mirovine

i to samo one iznad pet tisu-a kuna.

Pri tome je vano naglasi-ti da i pri tome smanjivanju

nisu dirane mirovine djece

poginulih hrvatskih branite-lja i 100- postotnih hrvatskih

ratnih vojnih invalida. Njih se

dakle ilo maksimalno zatiti-ti. Jedini razlog za prosvjede,

dakle, moe biti politiki, i to

u reiji HDZ-a.

Po vama ispada da je sta-nje sa Zakonom skoro pa sa-vreno...

- Daleko od toga. Postoji

itav niz problema koji tite

braniteljsku populaciju, ali

mislim da prosvjednici u Sav-skoj ne artikuliraju te proble-me. Oni vie artikuliraju poli-tike stavove HDZ-a nego pro-bleme braniteljske populacije.

Zakon iz 2004. je dosta dobar i

treba ga samo doraditi u skla-du s dananjim vremenom.

No, svejedno, nije li runo

kada ih se s lijeve strane poli-tikog spektra naziva ato-raima, atordijama?

- Nikad ih nisam tako nazi-vao i iz mojih usta nikad takav

izraz niste mogli uti. Ponav-ljam, ti su prosvjednici moji

suborci, koji imaju pravo na

prosvjed, mada mi je ao to

ga nisu uskladili sa zakonom,

iako su dosad imali dovoljno

vremena za to. Mislim da svi

problemi dolaze od toga da se u

braniteljsku populaciju uvue

stranarenje, u ovom sluaju

HDZ-ovo, ali nije dobro ni bilo

ije drugo. Umjesto da zajedno

prisilimo dravu da se to bolje

i to primjerenije brine za bra-niteljsku populaciju i njezina

materijalna prava, mi se dije-limo na apstraktnim temama.

Neto manje od est milijardi

kuna tonije 5,9 milijardi

izdvaja drava za braniteljsku

populaciju, to je vrlo pristoj-na brojka s obzirom na hrvat-ske mogunosti i u okviru te

brojke mislim da moemo osi-gurati dostojnu brigu i skrb za

braniteljsku populaciju.

to vas je konkretno ponu-kalo da krenete s tribinama o braniteljskim problemima?

- Imao sam i imam itav niz

poziva iz cijele Hrvatske koji

su me uvrstili u uvjerenju da

se izmjene i dopune Zakona o

braniteljima ne mogu pisati

u kancelariji u Zagrebu. Va-lja uti to kau udruge, ali i

pojedinci. Zadnji zakon done-sen je 2004. Onda su branite-lji imali druge probleme nego

to ih imaju danas. Ako nita

drugo, bili smo svi skupa deset

godina mlai. I zato mislim da

je dobro da se ide s osnivanjem

veteranskih centara i veteran-skih bolnica, jer ta naa, bra-niteljska populacija stari. Uz

etiri veteranska centra u Hr-vatskoj, za to je osigurano 20

milijuna kuna iz EU fondova

i tri etiri veteranske bolni-

ce, mislim da moemo sasvim

solidno, barem za poetak, po-kriti potrebe braniteljske po-pulacije.

Prva braniteljska tribina odrana u ibeniku imala je

vrlo dobar odaziv branitelja.

Nazoili su joj i poznata imena

meu ostalim i general Ra-him Ademi...

- Moram zahvaliti svim i-benskim braniteljskim udru-gama i pojedinicima na dola-sku na tribinu, posebice rat-nim zapovjednicima. Mi na

nae branitelje u ibeniku mo-emo biti ponosni i potpuno se

slaem s njima da je vrijeme da

20 godina nakon rata prestane-mo govoriti o lanim branitelj-skim mirovinama i nekakvim

povlasticama. Nema povlasti-ca, postoje samo prava, uteme-ljena na zakonu. Dosta je vie

lova na vjetice. emu to, da

nakon smrti hrvatskog rat-nog vojnog invalida ide revi-zija njegove mirovine da bi je

njegova udovica mogla naslije-diti? Zato se takvo to ne radi

kod civilnih mirovina?

Ili drugi primjer zato se

kod civilnih mirovina naslje-uje 75 posto, a kod vojnih sa-mo 60 posto iznosa? Dakle, kod

potonjih je penalizacija 40, a

kod prvih 25 posto. To brani-telji ele rijeiti, s pravom. Ili

recimo danas, o tome smo isto

priali, MORH ima trenutno

oko 300 praznih stanova, za

koje drava plaa komunali-je. Zar se ne bi ti stanovi mogli

dati na koritenje braniteljima

slabijeg imovnog stanja? Svi bi

bili na dobitku i branitelji, ali

i drava koja bi skinula sa se-be barem troak komunalija.

RATNI PUT GODINU DANA NA PRVOJ CRTIMoj ratni put poeo je 1991. u Vojnoj policiji kojoj sam priao kao dragovoljac, sve tamo do poetka veljae 1992. godine. Zatim sam 1993. bio u 15. domobranskoj pukovniji, a nakon toga sam kraj rata doekao u 204. topniko raketnoj PZO brigadi kao izvidnik.Sve skupa imam oko godinu dana ratnog, braniteljskog staa. I to sve uglavnom na prvoj crti. Od svog braniteljskog staa nikad nita nisam dobio, a ni traio. I na to sam ponosan.

DOMOVINSKI RAT JE SVETINJASramota je to srbijanski ministar Vulin naega generala Antu Gotovinu naziva ustaom. Domovinski rat je svetinja za sve Hrvate i sve hrvatske stranke, a general Gotovina astan ovjek na elu pobjednike vojske u Oluji na koju smo svi skupa ponosni. Zato svi moramo osuditi takve stavove i podrati nae heroje.Podravam i Udrugu specijalne policije oko rasvjetljavanja svih okolnosti ubojstva naeg specijalca Marinka Karduma 1991. na ibenskome mostu. To mora biti naa trajna obveza.

8 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015.

Ivan Rukavina, investitor iz Zagreba, reagirao je na tekst objavljen u prolom broju i-benskog lista pod naslovom Divlja gradnja opet buja: U Grebatici septikim jamama

preko vodovoda! Reagiranje prenosimo u cijelosti:

Potovanoj redakciji iben-skog lista,

Dana 03.04.2015. u Vaem listu osvanuo je lanak sa na-slovom Divlja gradnja opet buja uz nekoliko podnaslova tipinih za senzacionalisti-ku tampu te se kao prozvana stranka osjeam duan oito-vati o istom. lanak prepun

pristranih zakljuaka izvue-nih iz konteksta, slika starijeg

gospodina koji sa svog balko-na popraen melodramatskim

citatom ispod slike, gleda ka-ko divlja gradnja cvjeta u stilu meksikih sapunica, ni-je na nivou jednog lista regi-onalnog znaaja i definitivno

je povod ovog demantija. Kao olakotnu okolnost za redakci-ju mogu prihvatiti ve vieni

scenarij i pritisak dotinog po-to su njegovi javni nastupi i nain komunikacije svedeni

na galamu, prijetnje te istica-nje uea u ratu. Mnogi smo

bili u ratu, ali to ne istiemo,

to nam nije zanimanje ili stru-ka, domoljub i ovjek ili jesi ili

nisi.

Uvid u projektDramski zaplet ve na uvo-

du u lanak, pa citiram: Dok

se u Hrvatskoj obavlja posao stoljea masovne legalizacije

BESPRAVNO izgraenih ku-a, bespravan gradnja na sve

strane pa opet ta velebna ri-je buja (rang naglaska pri-rodne nepogode). Nalo se za shodno da objavite priu be-skrajno povrijeena ovjeka

(nadasve legalista i moralne

vertikale) Nediljka ovia iz

Grebatice u naravi vlasnika parcele s kojom u njegovoj do-njoj mei graniim, koji svoju

fikciju pravde istjeruje zahva-ljujui prostoru u navedenom

lanku s osnovnom premi-som napada na mene. Naime gospodin je po rjeenju o lega-lizaciji ozakonio slobodnosto-jeu zahtjevnu zgradu s tri eta-e maksimalnih tlocrtnih di-menzija 15,50 x 9,25 metara ili sveukupno 430 m2 stambenog prostora na estici veliine 231 m2, 2013.godine a mene optu-uje za nepravilnosti. Uzgred

moje vlasnitvo u kvadratima je dvostruko vee. U trenutku

izdavanja moje graevinske

dozvole u srpnju 2011. ote-enik iz teksta bio je u statu-su bespravnog graditelja.

ibenski urbanizam ga je pozvao na uvid u projekt (on

u tom trenutku nema rijee-nu dozvolu a legalizacija jo ne postoji i ako slijedimo mi-sao vodilju objavljenog teksta ja bih ga nazvao devastatorom

prostora i bespravnim gradite-ljem, ija je kua Na- BUJALA

na 500% od veliine dozvolje-nog obzirom na esticu, dok

mi njegov zet tvrdi da je kao slubenik PU ibenik legali-sta i ima graevinsku dozvolu.

Pozvan je na uvid i potpisuje suglasnost koja mu je dostav-ljena u lipnju mjesecu iste go-dine. Zakonski rok za eventu-alno ponitenje je godinu da-na, a za ukidanje dvije godine od dana pravomonosti, gdje

opet dolazimo do injenice

da ni nakon dvije godine kad je krajnji rok za albe on jo

uvijek nema provedenu svoju graevinsku dozvolu niti rije-enu legalizaciju(iz ega je vid-ljivo da moebitnu albu protiv

mene ulae netko tko je u tom

trenutku van zakona). Dana 10.10.2013. godine oni legalizi-raju kuu i ta spoznaja koja je

otvorena ovim napadom uveli-

ke rasvjetljuje tragikominost

i moralnu (ne)izgraenost do-tinih.

Jedno pravno objanjenje

koje se primjenjuje u praksi:

Ukoliko je postupano pre-ma urbanistikim uvjetima

dravne ili lokalne Uprave i

Zakona o gradnji, susjedima se dostavlja na uvid idejni pro-jekt, odnosno, obavijestit e se

ih to e se tu graditi i kako e

graevina izgledati. Susjedi

NE MOGU opstruirati grad-nju, dakle potivanje plana o gradnji prema urbanistikim

uvjetima je uvjet da do dono-enja akata o gradnji uope i

doe. Drugim rijeima, ako je

investitor postupio suprotno urbanistikim uvjetima koji

vrijede u mjestu gradnje, idej-ni projekt skupa sa ostalim do-kumentima bit e ODBAEN

od strane urbanista. Nadleni

organ vodi rauna da li su pri-mjedbe osnovane ili se radi o zloupotrebi prava od strane

susjeda ili tree strane.

Dakle ja, 2011. godine po-sjedujem plaene doprinose i

dozvole koje premauju tro-kove njihove legalizacije pet

puta i trebao bih se bojati tih

populistikih metoda velikih

potenjaina i uvara zako-

na. Davne 1997. godine kupio sam parcelu u Grebatici i ni-sam gradio jer nije bilo nika-kvih zakona na snazi koji bi to

omoguili te sam strpljivo e-kao Urbanistiki Plan i ljeto-vao u apartmanima mojih su-sjeda gdje uzgred nisam nikad dobio raun a ni primjerenu

uslugu, (TV prijem bez smet-nji bio je luksuz uvjetovan snagom vjetra koji trese ante-nu).Gledao sam ih kao budue

susjede i sve nedostatke sam gurao pod tepih. Tu sam oi-gledno pogrijeio. Neopisivo jeuzbudljivosjeaj sjediti na

terasi iznajmljenog, besprav-nog apartmana i gledati svoju parcelu prepunu parkiranih

automobila njihovih gostiju(ta

egzotika ukljuena je u cijenu)

te se veseliti danu kad e biti

u mogunosti platiti graevin-sku dozvolu i redovnim putem zapoeti gradnju.

Ucrtana cesta - nestalaGospodinov zet, kljuna

figura u cijeloj prii, ovjek

iz sjene koji se skriva iza vla-snitva svog tasta, policijski slubenik PU ibenske koji

je na nepropisan let muhe u

njihovoj zoni preleta (okrue-nja) ili ne daj boe povienom

Primio sam niz poziva i poruka s podrkom od mjetana i susjeda

tonu ili pjesmi oputenih i la-gano pripitih eha, Slovaka i

inih gostiju na odmoru kroz

duge i vrue ljetne noi, svoje

susjede-konkurentske iznaj-mljivae uredno prijavljivao

zbog remeenja reda i mira.

Kome li drugom nego vlasti-tim kolegama. Treba unititi

konkurenciju. Ti jadni turisti

e se sigurno vratiti i idue lje-to na odmor u uvalu gdje vlada zakon i red.Trebalo mi je ve

tad biti jasno da su Gruntov-ani duboko u nama, duboko

u Grebatici, pa hajmo - ravno

do dna. A dotine nominiraj-mo za elne ljude u ministar-stvo turizma.

Prije poetka gradnje ja

sam vlasnik obiju parcela i istina je da sam tada ve u po-ziciji triti zakonska prava ko-ja mi pripadaju obzirom na ve-liinu parcele ali da ne ekam

opet novu proceduru a poto je dozvola ve izdana kreem

s prijavom gradilita i ve pr-vi dan na gradilitu nastupaju problemi. Cesta koja je u vre-menskom periodu od izdava-nja dozvole do poetka grad-nje bila ucrtana - NESTAJE,

tj. susjedi s lijeve strane se upisuju kao vlasnici, to ja ne osporavam ve traim rjeenje

za sebe poto ne mogu imati kolni ulaz s ceste koja vie ne postoji, a za helikopter jo ni-sam zaradio. Gospoda susje-di zduno navijaju i mole me da promijenim plan jer im to otvara kasnije utvreni glavni

cilj - POGLED na more a i pu-no vie im otvara jugozapad-ni pogled na prvoj etai. U mo-mentu dok se projekt mijenja, kua se gradi u istim gabariti-ma samo sa zamjenom kolnog ulaza. No projekt izmjene nije uspio ni doi do urbanizma a

gospoda su ve pozvala grae-vinsku inspekciju koja je u re-dovnom roku postupila kako je morala. Tu maske padaju s

posebnim naglaskom na upor-nost i krvoednu elju da mi se

objekt od 70 m2 srui iako je li-

jepo navedeno visina vijenca 4,00 s dvostrenim krovom to su dotini i potpisali jo 2011.

godine.O napadima i prijet-njama radom u policiji dovolj-no govori izjava pri poetku

gradnje koju ne mogu napisati jer su krajnje degutantne i pri-mitivne ali dok je on policajac nee kue tu biti, svakodnev-ne prijetnje radnicima, prijet-nje svojim utjecajem,te najave svih moguih tubi.Sukus sve-ga je da me se tereti i optuuje

za neto to nije istina. Projekt koji je dan na uvidi i moja kua

u izvedbi gotovo su identini,

a zbilju i realnost zakonskih

mogunosti susjedi ne mogu

prihvatiti.To su njihovi osob-ni problemi iz kojeg proizlaze sve klevete i javne optube to

je pak krivino djelo.

Parcele su bile praznePrilika se ukazala i ostva-

renje skrivene nakane ruenja kue uljeza je na pomolu. No

stvarno mi je ao ako nisu do-bro itali a jo vie ako ne shva-aju da je ovo slobodna zemlja

u kojoj su pravila za sve ista. Iako sam ja ipak u nepovoljnoj situaciji jer u potovati sve za-kone i proi sve institucije(to

oni nisu morali kod legaliza-cije).Ako sam u krivu osobno u snositi svu materijalnu i

krivinu odgovornost ali mi sigurno ovi i Brai nee

krojiti svoje zakone niti odu-zimati moja Ustavna prava.Ne moe se tua imovina oti-mati niti ruiti zato to je bole-sna elja usaena u Vas. Dom

je civilizacijska i kulturolo-ka steevina i treba se upitati

kakav je ovjek koji eli dru-gom da mu kua gori. Hrvat-ska je deklarirano zemlja slo-bodnog trita, parcele su bile

prazne i mogli ste ih kupiti to

se mene tie sve, i cijelu uvalu

ako ste sposobni za to, osobno Vam ne bih bio zavidan, pogo-tovo znajui da ih je prodavala

vaa rodbina. Zemlja se kupu-je za namjenu sadnju krumpi-ra ili maslina iliu mom slua-ju za stambene potrebe. Danas sam uvjeren da sam trebao iz-graditi podzemni objekt s kro-vom u razini zemlje i ponuditi ga kao parking za Vas - moje susjede, sve bi bilo po zakonu a ovog lanka ne bi bilo.

Svi pritisci i haranga koja

se vodila protiv mjerodavnih

institucija kako u ibeniku tako i Zagrebu bit e okona-ne jer se temelje samo na jed-nom detalju koji se u tekstu navodi na par mjesta a svodi

REAGIRANJE Ivan Rukavina reagirao na tekst Divlja gradnja opet buja: U Grebatici septikim jamama preko vodovoda!

SIB - Naslov

ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. Aktualno 9ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. Aktualno 9

se na: vidjeli smo da e nam

objekt smetati. E pa ta inje-nica da Vama neto smeta ne-e biti ba mjerodavna po ni

jednom vaeem zakonu RH,

niti ijednog zakona u svijetu.

I meni smeta kino nebo ali ga ne pokuavam promijeni-ti. Opis navodnih septikih

jama na vodovodu je totalno

bez predmetan jer izveden zi-dovi su u funkciji potporanja

i bit e ispunjen zemljom, mje-sto za septike e biti po svim

zakonskim aktima za razliku

od onih koji me tue, dok je

deplasirano i priati o futuri-stikim vizijama ugroze vode

ili vodovoda.Tree i najvani-je na terenu ne postoji nikakva

graevina koja se nalazi na vo-dovodu, on prolazi kroz cijelo

selo i preko parcela (vrtova, uz

objekte) te ispod svih asfaltnih

cesta i improviziranih beton-skih terasa dok na mojoj par-celi prolazi zemljanim korido-rom na kojem se ne nalazi NI-TA. Ono to je prikazano na

fotografijama u lanku je ne-propisno izveden prikljuak

na vodovod koji je iao preko

moje zemlje (znai vertikalno

na vodovod) i problem je kori-snika (susjeda) koji ga nije po-vukao po sredini ceste kako je

uobiajeno, te je slikama lano

prikazan kao glavni vodovod.

Teke kleveteInsinuirati vezano uz mo-

ju povezanost s gradskim

strukturama je vrlo teka

optuba(kleveta) a sve nave-dene i maltretiranju izloene

ljude koji su po slubenoj du-nosti obavljali svoj nadasve teak posao, nisam u ivotu

vidio, niti privatno poznajem

osim kad sam kao stranka u

postupku bio na podnoenju

potrebne dokumentacije. Jo

jedna u nizu tekih kleveta.

Zanimljivo je da je dotini na

tri mjesta vrio tri razliite

prijave a jedna od najbizarni-jih je protiv mene na dravno

odvjetnitvo s optubama da

sam krivotvorio slubene do-kumente kupoprodajnog ugo-vora. eka se dan kad e tuiti

samog sebe. Iz svega navede-nog u tekstu oigledno je da je

namjera bila novinarima la-no predoiti neistine te ih na-vesti na djelovanje i reakciju

javnosti.A istina o reakciji je slije-

dea: Tijekom proteklih dana

primio sam niz poziva i e-mail

poruka s podrkom i to od mje-tana i susjeda koji vrlo dobro

znaju s kim imam posla, da ko-nano i ja reagiram to i inim

ovim demantijem. Za svu po-drku im od srca zahvaljujem.

Ivica Rukavina

ibenik dobiva dvije gradske ustanove za predkolski odgoj, bu-dui da sadanji Grad-ski vrtii, prvenstveno zbog

velikog broja djece, ne udovo-ljavaju pedagokim standar-

dima. Gradski vrtii, osniva

kojih je Grad ibenik, tako e

se razdvojiti na dvije manje,

samostalne ustanove, a prvi

korak prema tomu je donoe-nje nove mree vrtia o emu

su ovih dana odluili iben-ski gradski vijenici. Proel-nica za drutvene djelatnosti

Grada ibenika Mirjana u-ri istie kako e za dva mjese-

ca biti detaljno razraen cijeli

proces razdvajanja.

- Donoenje novog Plana

mree gradskih predkolskih

ustanova prvi je korak prema

tom razdvajanju, a ve na slje-deoj sjednici Gradskog vije-a, za otprilike dva mjeseca,

znat e se koji e od postojeih

vrtikih objekata i zaposleni-ka pripadati kojoj ustanovi

kae uri.

Prenapueni vrtiiGradske vrtie sada po-

haa 1089 djece u 58 odgoj-nih skupina, a prema Drav-nom pedagokom standardu

predkolskog odgoja i nao-brazbe, djeji vrti moe imati

najvie 600 djece i 30 odgojnih

skupina. U Gradskim vrtii-ma sada su zaposlena 173 rad-nika. Od toga je 109 odgajate-lja, dva pedagoga, psiholog,

defektolog te dvije zdravstve-ne voditeljice, dok u admini-straciji, ukljuujui ravnate-lja i tajnika, te u kuhinji, po-monoj i tehnikoj slubi radi

jo 58 ljudi. Zanimljivo je da je

novi Dravni pedagoki stan-

dard predkolskog odgoja do-nesen jo 2008. godine i tre-bao se primjenjivati od 2011.,

ali je rok prilagodbe bio pro-duen do kraja 2013. godine.

Meutim, ni nakon toga nije

se poeo primjenjivati u vei-ni vrtia u Hrvatskoj, a izuze-tak nisu ni ibenski Gradski

vrtii.

Razlog tomu u veini slua-jeva je nedostatak novca, bu-dui da novi pedagoki stan-dard trai i vie novca i ulaga-nja. Meu ostalim, propisuje

i vie kvadrata po djetetu i

vei broj odgajatelja pogotovo

za djecu u jaslicama.

Novi vrti na JamnjakuA problem prostora stara je

boljka ibenskih Gradskih vr-tia, budui da su od ukupno

14 vrtikih objekata samo dva

namjenski graena Vidici i

Kuica, a ibenski tii, smje-ten u bivoj vojarni vojne po-licije na ubievcu, jedan je od

rijetkih dobrih primjera kva-litetne adaptacije za potrebe

djece. Usto, samo osam vrtia

trenutano ima dvorite, to

Gradske vrtie pohaa vie od tisuu

djece to je gotovo 500 vie negoli

propisuju vaei

pedagoki standardi.

Zbog toga se ta ustanova

mora razdvojiti u

dvije manje, a Grad ibenik

to planira napraviti

ve za dva mjeseca

Marija LONARNIKA STIPANIEV/CROPIX

Osnivaju se dvije predkolske ustanove i otvaraju tri radna mjesta

IBENIK Dravni pedagoki standard razdvaja Gradske vrtie

takoer nalae novi pedago-ki standard. Sve su to proble-mi koje e morati rijeiti, ili

barem umanjiti, formiranjem

dviju ustanova predkolskog

odgoja, svjesna je i uri, isti-ui kako e situaciju olakati

novi vrti na Jamnjaku koji e

pohaati oko 35 djece, a trebao

bi biti otvoren u rujnu.

- U meuvremenu Grad i-benik od 1. travnja raspisuje

natjeaj za ravnatelja sada-njih Gradskih vrtia, jer istje-e rok na koji je imenova ak-tualna v. d. ravnateljica Ma-ja Gulin. Sljedei korak bit e imenovanje v. d. ravnatelja/

ice u novoj predkolskoj usta-novi napominje uri te do-daje kako razdvajanjem Grad-skih vrtia nee biti vika

zaposlenih. Koliko e to, me-utim, donijeti novih radnih

mjesta za sada nije poznato.

Ovisit e to prije svega o

stanju gradske blagajne, pa u

gradskoj upravi u novoj pred-kolskoj ustanovi za sada rau-naju tek na zapoljavanje rav-natelja, tajnika i efa rauno-vodstva.

Djeji vrti Crnica

Djeji vrti Osmijeh

oto

brac

o Formiranje cina

PIE

BR

AN

IMIR

PER

IA

Z nate, ja mislin da nije pravedno zakidati supermarkete tako da se zabrani formira-nje cina na 99 lipa. Nije poteno ostavljat nesritne trgovce bez otih lipica: namin po-troaiman nee pomoi, a njiman e gubitak, bo-me, teko pasti. U prosjeku, uobiajeni trgovaki

centar godinje na raun jedne lipe pomnoene sa

zakonon velikih brojeva, zaradi barenko dva miju-na kuna! dri svoj redoviti miting Dobra Parona

nakon ta je protudirala novine.El Tigre se na otu njeinu provalu poteno za-

grcnija gucljon pive, tako da ga je Bili Smo Uskoro triba dobro izbubati izmeu pala ne bi li doa sebi.

Jel san ja to stvarno uja oto ta ste rekli, ol

san sanja? pogleda ju je u nevirici nakon ta je doa sebi.

Vi, kojon su trgovaki centri najvie krivi za

sve nevoje koje su vas zadesile ode u Staromen gra-du, odjedanput branite ote grabeljivce? Tako ste

ih oduvik nazivali, ako se ne varan, pa nije valjda vrag da ste prominili plou samo zato ta je jedan

od njiovih efia nikidan od vas naruija kil-dva

suvoga mesa za proslaviti roendan? naperija se

na nju ka policjot na ispitivanju. Ma znate zacrvenila se od nelagode judi se

zblie kada sklapaju poslove, pa smo teke priali o

problemiman u brani Lipo mi je ovik reka da

in graani ukradu godinje uprav tolko kolko za-radu na otin lipaman i odreivanju cina na 0,99, pa

sada gajin puno razumivanje prema njiovin teko-aman. Zamiljan sebe u takvoj situaciji odgovo-rila je skrueno.

Sebe zamiljate? posprdno je reka B.S. Usko-ro i odmirija je od glave do pete.

Prosto je nemogua reenica da vamin neko

ukrade i jednu jedinu lipu, a da ne govorin o dva mijuna kuna! Da su pametni, uzeli bi vas za eficu

osiguranja, pa da vidin onoga ko bi se usudija iznit u epiman makar i vakalicu! reka jon je i zalija

reenicu sa dugin gucljon travarice.

Ajme, imen se mi bavimo! Lipaman, tipino

rvatski, a stotine kuna nan promiu bez da zastri-emo obrvaman, kamoli ta drugo! skree in El

Tigre panju na sluaj lanca IKEA u nas.

Kakvo je tek oto zaokruivanje cina, ako isti

trosjed u Beu guta 535 kuna, a u nas 300 kuna vi-e? ta mislite? upiljija se u njih.

Ma ajte, molin vas, to je barenko jasno ka bi-li dan! Sa tolko vein cinaman nego ta su u tako-zvanoj civiliziranoj Evropi mi IKEI plaamo izgu-bljenu dobit, jerbo smo ih godinama zajebavali sa papiriman dok lani nisu otvorili centar kod Zagre-ba objasnija in je B.S. Uskoro kako stoju stvari sa trosjediman za koje se u Austriji more kupit baren-ko esterosjed.

A kakvo je zaokruivanje cina na dilu kada

Vladimir Kristijan, direktor HABOR-a, dade ostav-ku nakon devet miseci u kojiman nita nije napra-vija, osin ta je prima plau od 58 ijada kuna, i na

kraju digne otpremninu od 300 ijada? nastavlja

niz Dobra Parona.

To je greka Vlade, koja se na oto ne obazire, jerbo jako dobro znade da vrag lei u detaljiman.

Pa je vrlo detaljno i pedantno izraunala da su se

trokovi dravne kue koju, kako tvrdu, uro Glo-goki koristi ka bazu za planiranje protuvladinih aktivnosti, popeli ak na osan ijada kuna otkako su

branitelji i invalidi digli atore prid Ministarstvon obrane, a za cilu prolu godinu iznosili su ak ijadu

kuna manje! reka je El Tigre. Strano, nevieno! Tolki oldi I ta e sada

biti? prikrila je rukaman lice Dobra Parona.

Bilo bi najbolje da u znak protesta zbog takvog rasipanja proraunskih oldi Vlada digne svoje a-tore prid onin braniteljskin! Neka i oni malo logo-ruju!

Nismo mi takve srie! Pa da zemlji konano

dobro krene dok premijer i ministri prosvjeduju! zakljuija je diskusiju B.S. Uskoro.

Katarina RUDANNIKOLINA VUKOVI

STIPANIEV/CROPIX

Natjeaj za prodaju 27,5 hektara terena na Po-duzetnikoj zoni Podi koji je bio raspisan u veljai, zakljuen je i kako se i

oekivalo, kupac je Industrius

d.o.o. sa sjeditem u Obrovcu

Sinjskom. Radi o investitoru

iz sektora metalne industri-je ija proizvodnja je nami-jenjena izvozu, tvrtki koja je kooperant svjetski poznatim poduzeima, a u pogonu na

Podima zaposlit e se oko 70

radnika. Tvrtka se bavi stroj-nom obradom metala, proi-zvodnjom dijelova strojeva i montaom, a meu paletom

proizvoda su i dijelovi za ter-moelektrane, te njihovo odr-avanje.

Uskoro e, kae Jakov Ter-zanovi, direktor Poduzetni-ke zone, biti zakljuen i natje-aj za prodaju zemljita povr-ine 15.000 metara etvornih

za izgradnju postrojenja na biomasu, koje e na ekoloki

nain zbrinjavati maslinovu

kominu i ostatke od prerade maslina. Zbrinjavanje mini-malnih 5000 tona komine go-dinje, to je ujedno procijenje-na koliina koja se sakuplja u

godini prosjenog uroda na

podruju ibensko- kninske

upanije, znai ne samo otva-ranje novih radnih mjesta, ve

i poticanje proizvodnje energi-je iz obnovljivih izvora.

- Postoji stalna zaintere-siranost domaih i stranih

tvrtki i poduzetnika za Pode,

premda je gospodarska kri-za koja predugo traje uzela

danak i investiranju na Po-dima. U zoni je trenutno tri-desetak aktivnih privrednih subjekata u kojima radi oko 1000 zaposlenika. Stjecajem

okolnosti neke tvrtke smanju-ju svoj opseg poslovanja, neke su u problemima. Gledajui u

cjelini, na svu sreu, ti proble-mi se uspijevaju supstituirati dolaskom novih investitora, to je dobro - kae Terzanovi.

Trenutno su u fazi izgrad-nje dva pogona, Automeha-nika Gavran i Klles d.o.o., a

uskoro e i poljska tvrtka Mul-

Radi se o investitoru koji se bavi strojnom obradom metala, proizvodnjom dijelova strojeva i montaom, a meu paletom proizvoda su i dijelovi za termoelektrane, te njihovo odravanje. Tvrtka je kooperant svjetskim poduzeima

STIU

NOVI

INVESTITORI

Sinjski Industriu

s

kupuje 27,5 hekta

ra

terena Na Podima e se zaposliti novih 70 radnika

Vedrana STOINIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

Rogoznike plame sve vi-e unitava palmin kukac zvan crvena palmina pipa. Lokalne vlasti i lokalni komuna-lac prskanjem su zatitili plame na javnim povrinama, meu-tim jalov je to posao kada su sve ostale palme u rogoznikim vr-tovima i dvoritima uglavnom bolesne. Izostala je oito pravo-dobna i pravilna reakcija komu-nalnih vlasti koje nisu izvijestili i educirali stanovnitvo, a nisu ni prstom mrdnuli da organizi-raju sveobuhvatnu zatitu, to vie to je veina graana bila

spremna novano sudjelovati u

akciji. Istine radi, prije koji mje-sec preko oglasne ploe pozvali

su graane da prijave bolesne

palme, ali sve je naalost ostalo

samo na pozivu. Ne treba napo-minjati da su pojedinane inter-vencije strunjaka Parkova i na-sada iz Splita preskupe, pa se u Rogoznici oekuju prvi lijepi pro-ljetni dani da zapone masovna

sjea bolesnih biljaka.

Rogozniki poluotok smje-ten je na krajnjem jugoisto-nom dijelu ibensko-kninske upanije. Razveden zaljev je s

istoka, juga i jugozapada pot-puno zatien Raanjskim po-luotokom i otokom Smokvica i zbog blage klime bitno se razli-kuje od ibenskog primorja ko-jem pripada. Upravo zbog toga

Za veinu palmi nema spasa!ROGOZNICA PALMINA PIPA NAPALA STABLA

upanija ...VLADIMIR DUGANDI/CROPIX

ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. upanija 11ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. upanija 11

Na Podima e se zaposliti novih 70 radnika

ti Mobil Cube, za proizvodnju i prodaju mobilnih kua, poeti

s izgradnjom hale. Proizvod-nja bi, kako su najavili, treba-la poela krajem godine, a 25

djelatnika Poljaci su ve pri-mili i obuavaju ih poslu.

Krajem sijenja potpisani

su ugovori s dvije nove tvrtke, ibenskim DM Inox d.o.o., ko-ja se bavi proizvodnjom i mon-taom proizvoda od inoxa, te

obrtnikom Filipom Potekom iz Donje Stubice, koji se bavi proizvodnjom prikolica, trai-lera za brodove, pa se oekuje

poetak gradnje i ta dva pogo-na. Kad se sve zbroji, u tvrt-kama koje su od poetka ove

godine prole na natjeajima

i potpisale ugovore, otvorilo bi se vie od stotinu radnih mje-sta, to nije beznaajno za i-benske gospodarske prilike.

Vano je istaknuti da

Grad ibenik, kao vlasnik zone, od poetka rada zone

do danas nije mijenjao uvje-te prodaje terena, to se po-kazalo pozitivnom odlukom koju potencijalni ulagai i te

kako cijene.

Jakov Terzanovi direktor Poduzetnike zone Podi:

Stabilna poslovna politika

na rogoznikom podruju pla-me, su reklo bi se, u prirodnom okoliu i uspijevaju bez ikakve muke.

Nije stoga udno to ih ima

na svakom koraku, razliitih

vrsta i to su izuzetno bujne i li-jepe. Meutim ta slika uskoro bi

to mogla biti samo bolja pro-lost i prelijepe rogoznike vi-zure s razgranatim palminim granama mogle bi zauvijek ne-stati pred naletom tog malog ku-kaca kojem nije poznat prirodni neprijatelj.

Zastraujua je injenica da

palmina pipa leti ak do tri kilo-metra, da se brzo razmnoava i

iri, te odlazi s palme jedino kad u njoj vie nema hrane i kad ju potpuno uniti. Nametnici cr-

Za veinu palmi nema spasa!ROGOZNICA PALMINA PIPA NAPALA STABLA U STARE KOLE STIU MLADI PODUZETNICI?

Poduzetniki inkubator

Primotensko Opinsko vijee donijelo je odluku o izradi dokumentacije za pro-jekt Poduzetniki inkuba-tor. Sredstva su osigurana u proraunu, ali nije iskljuena mogunost da se on realizira s poduzetnicima, kao i kori-tenjem nepovratnih sred-stva Fonda za zatitu oko-lia i energetsku uinkovi-tost. Glavna zadaa opinske uprave je osigurati besplatni prostor mladim poduzetnici-ma, a za tu namjenu bit e re-novirana stara kolska zgra-da u naselju Vadalj tek koji ki-lometar od Primotena. Ako se projekt pokae uspjenim, Opina e isti model primije-niti i na druge kolske grade u zaleu.

vena palmina pipa i palmin dr-voto proirili su se od Istre do

Dubrovnika. Nametnik je, tvrde strunjaci, stigao preko sadnica

koje su u Hrvatsku uvezene iz ze-malja Europske unije, najvie iz panjolske i Italije.

Ministar Tihomir Jakovina donio je ak i Akcijski plan za

eradikaciju i sprjeavanje ire-nja bolesti. Fitosanitarni inspek-tori uz strunu podrku Zavoda

za zatitu bilja obavili su detalj-ne preglede palmi na nekim za-raenim lokacijama, ali progno-ze, kau strunjaci, nisu nimalo

dobre ak i u sredinama gdje se

sistematski provodila i provodi sustavna zatita. Prema toj dija-gnozi za veinu rogoznikih pal-mi nema spasa!

- Cijena etvornog metra zemljita na Podima je uvijek pet eura, apsolutno preferiramo proizvodnu djelatnost koja je maksimalno osloboena komunalnih davanja. To je dobra poslovna politika, koja govori o naoj ozbiljnosti. Svjesni smo da nas iz gospodarske krize moe izvui jedino proizvodnja, a nju vidimo u naoj zoni - kae Jakov Terzanovi.Ne samo zbog poloaja i infrastrukturne opremljenosti, dodaje, ve i zbog stabilne poslovne politike, zona je kako od prijanjih tako i od strane aktualne Vlade RH uvrtena meu etiri najprihvatljivije zone za investiranje.

12 upanija ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015.

- Bit e dosta sunca, jo

u noi su mogui jaki uda-ri bure, ali e se ona tijekom

dana sve vie stiavati. Mi-nimalne jutarnje tempera-ture zraka u ibenskoj za-gori od 2 do 6, uz obalu i na

otocima od 6 do 10, a najvie

dnevne temperature zraka

u porastu i bit e veinom od

14 do 19 stupnjeva uz obalu

te na otocima ibenskog ar-hipelaga.

Temperatura do 20 stupnjeva

Preteno sunano, po-negdje i vedro vrijeme pre-vladavat e tijekom petka,

tijekom noi bit e tiho ili e

zapuhati slaba bura, a danju

slab jugozapadnjak i zapad-njak. Kakve nas tempera-ture ekaju, je li jo mogu i

mraz - pitamo Popadia?

- Jutro e biti prohladno,

u nekim kotlinama zaoba-lja mogu je slab mraz. Da-nju ugodno s najviim dnev-nim temperaturama od 15

do 20 stupnjeva - najavljuje

Popadi. Za razliku od pret-hodnog, produenog blag-

Red lijepih i sunanih, pravih proljetnih dana eka nas i sljedei tjedan

Konano uivajteu proljeu

Sunani proljetni dani ve su poeli mamiti graane u etnji Tisnome

MORE JO NEE ZATOPLITI ZA KUPANJEOvakve visoke temperature zasigurno e jedan dio ljudi iskoristiti za prva sunanja na plai, no ako vas zanima hoe li i more zatopliti, morat emo vas razoarati. Iako su dani pred nama topli, more se ne moe zagrijati tako brzo i ono na ibenskom podruju je tek oko 14 stupnjeva.Koliko god hrabri bili, to ni sluajno nije ugodno za kupanje pa e za prve gute u moru trebati priekati jo neko vrijeme. Posebno to vrijedi za more na ibenskom podruju koje je uvijek najmanje dva, tri stupnja hladnije nego na splitskom podruju.

danskog vikenda za ovaj e

nam vrijeme itekako biti na-klonjeno.

- U subotu e puhati umje-ren vjetar zapadnih smjero-va koji e popodne na moru

biti pojaan, no vano je na-glasiti kako e posvuda biti

obilje sunca - kae Popadi.

Jutro svjee, a danju proljet-no toplo s najviim dnevnim

temperaturama od 16 do 21

stupanj.

Stabilno vrijeme nasta-vit e se preteno i u suna-nu nedjelju, zapuhat e vrlo

slab zapadnih smjerova. U

nedjelju e prvi put nakon

mngo dana biti manje hlad-no, a danju se temperature

penju od 17 do ugodnih 22

stupnja.

Kao stvoreno za radove u polju i u kui

Kako se sada ini red lije-pih i sunanih, pravih pro-ljetnih dana eka nas i sljede-i tjedan, bit e dosta sunca,

tu i tamo malo naoblake, no

ono to je najvanije bez kie.

- U ponedjeljak emo ima-ti sunce, naoblaku oekuje-

N akon ciklone stie anticiklona to zna-i da oblake i bu-ru posvuda pa ta-ko i na ibenskom podru-ju smjenjuje sunce, a s njim

i sve toplije vrijeme. ini se

da e nam u tjednu koji do-lazi doi i pravo proljee s

ugodnim temperaturama

viim i od 20 stupnjeva.

Takve lijepe vijesti za i-tatelje ibenskog lista ima

Rade Popadi iz Crometea,

najavljujui to nas to eka

u sljedeim danima. Ciklo-nu smo preivjeli, a s njom i

veliku hladnou i sada nam

stie sunani etvrtak.

TJEDNA

PROGNOZA

Nakon

ciklone stie

anticiklona

mo samo u Zagori, a danju

temperature oko 20 stupnje-va, slino i u utorak, a prem-da e zapuhati jaka bura i na

ibenskom podruju nee bi-ti hladno kae Popadi.

Oni koji ive u Zagori i ra-no putuju u kolu ili na po-sao mogu u srijedu ili etvr-tak raunati na malo mra-za u kotlinama. Takvo lijepo

vrijeme zadrat e se vjero-jatno i jo koji dan nakon e-tvrtka.

Kako e tko od vas isko-ristiti nadolazee proljetno

vrijeme neka bude svakome

na izbor, bilo da je rije o po-ljoprivredi, izletima, boje-nju u stanu, kui, graenju

ili o toliko potrebnom pro-ljetnom ienju ivotnog

prostora.

Vrijeme e biti kao stvo-reno i za sportae i rekrea-tivce pogotovo za ir uz mo-re.

Ako niste ljubitelji bilo

kakvih aktivnosti, ovo je

vrijeme kao stvoreno za vas,

klupu, tekat uz dobro dru-tvo, knjigu ili glazbu.

Ojdana KOHAREVINIKA STIPANIEV/CROPIX

ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. Oglas 13ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. Oglas 13

14 upanija ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015.dr

nik

i am

arco

rd Kolae smo spremali etri puta godinje

PIE

U

RO

PER

LI

Kad te u ivotu dopane u dilu bit sirotinjsko di-te, onda svata doivi, svata proivi. Nije da su moji bili linine, nego kad si roen ka siroti-nja, tako i ivi. Ve san spominja imovinsku karticu, ainu i materinu. Ona nit je imala, a da je i

imala, ne bi je znala napisat. Sve ta je imala, stalo je

u jedan baul, a sudi u po kredence su dva kafetina.

Dobro se sian ukrasni ruaka od kafetina. Mater

ih je uvik svitlala i poto su bili ute boje, parili su ka

zlato. Ja san ka dite svidoijo trudu roditelja i njijovin

pokuajin da nama pruu sve ono ta i ostali, kako

su oni mislili, ugledniji graani. Na kraju se sve sve-lo da san ja ipak nosijo u kolu taelane gae, ali san

uvik bijo ist i lipo ostrien. Sian se i marenda ta

smo ih nosili u kolu. Bilo je nji par ta su ili salam.

Ja san uiva ist kruva, masti i cukra, pogotovo ta

je mater govorila da je to zdravo. Ma ko ne bi virova

svojoj materi.

Kolae smo u kui spremali etri puta godinje.

Za Boi se spremala orahnjaa, odnosno truce, jed-na od orasa, jedna od marmelade. Taki mirisa, maj-ci, sada nema. Sada je sve kupovno.. U prvon misecu

bio je ain roendan, i tad se moralo spremit tortu.

Poetkon veljae, taman na Gospu Kandeloru bijo

je i moj roendan. Mater me lipo prila. Rekla je da

je to zapovidni svetac za frigat fritule i ja san se uvik

zadovoljijo punon terinon fritula. Tako sve do puno-ljetstva kad je i meni mater spremila tortu, a ja se

ofendijo jer nije bilo fritula.

Najvie zanimanja, i to je taj etvrti kola, pobui-vale su u nama pogae za Uskrs. Kad vako vidi, to je

lii kola bez krema, ali tako je lip za ist, mirisan, lip,

ut. Moj kvart, to san puno puta spominja, peka je po-gae u pekari kraj ikolskog mosta, u pekari Marka

Bilia zvanog Puar. Bila je to prava starinska peka-ra s dugakin loparon, naravno, na drva. ene bi se

takmiile koja e donit bolje pogae. Morale su biti li-po uskvasane i lipo ute. Onda je Marko uvik zna re

da je to zbog dobri jaja. On bi na vrhu pogae velikin

noican napravijo lipi cvit u obliku kria i onda bi ih

primaza baenin jajon. One bi se lipo sjajile, a miris

se irijo nadaleko. Markova gospoa Mara drala je

red u pekari i pazila na, kako se to sada kulturno re-e, na finalni proizvod. Pogae su se nosile na lancu-nu na polici iz ormara ili na kurama. Pokrivale bi

se dekama da se ne razlade. Mi smo jedva ekali da

budu gotove i drece ili garitule, male tiice i pletenice

od tista. I moja nepismena mater i veina dama iz nje-nog intelektualnog kruga dobro su znale, moda ba

zato to su bile siromane, poput Krista, to Uskrs za-pravo znai. Uvik mi je spominjala sirotinju, dobro-tu, pomo ubogima i nemonima. Zato me udi da do

dandanas ima sirotinje, jadnih i nemonih, potrebi-tih. Moda je u mladosti ak bilo i dobro da novine i

televizija nisu puno obadavale Uskrs. On je bijo vr-sto u srcu moje matere i svih nai matera i nas. Sada

se govori o Uskrsu punin ustima, i svi se takmiu

ko e dat lipu ricetu za spizu, ko e spremit bogatiji

ruak, i kad bi to ita neko neupuen, mislijo bi da je

Uskrs neki gastronomski blagdan, prepun delicija i

slastica. Samo uzgred spominju sutinu, Isusa, nje-govu muku i stradanje. Kad bi moja baba Ana i moja

mater priale o Isusu, i za Boi, i za Uskrs, uvik san

ima osjeaj ki da su one bile i resle njin. A zapravo,

on je bijo stalno s njima.

Nije se prije uvik imalo za janjetinu. Moj se a-a uvik zna alit da mu nije lipo sila za uskrnji ru-ak, ali janjetinu niko nije ni vidijo ni ujo. U njega

je uvik bila nada da e dicu dovest do kruva, da e

od nji napravit ljude. I nije mu smetalo ta nije ita

uskrnje magazine i pijo delikatesna pia. Mrvu po-gae iz Puarove pekare, kad se malo prosui, zna je

zatopit u ai crnog i onda lipo promerait ka ovik

sa svojon dicon. Dikod bi i mene dopala koja bevanda.

Takav Uskrs pantin, onaj s aon i materon, sirotinj-ski, s drecon, s par otanganih jaja. U tin momentin

zna san, isto ki moja mater, da je tu negdi blizu i Isus

i da pazi na nas. Fala mu zato! Ja san sada ve i did i

Uskrs ekan s unukon!

hovih obitelji, pa je to bio po-vod za postblagdanski su-sret sa tom, po mnogo emu

jedinstvenom otoankom.

Karmelu i Klementininog

supruga Danu zatekli smo i

ovaj put kod bake Ljubice u

kui na samoj jezerskoj rivi.

Starica je posljednjih mjeseci

slabije pokretna, pa je red pri-pomoi joj kao to je ona, sve

dok je mogla, pomagala nji-ma. Pomae i sada molitvom.

U njoj se svakoga sjeti i pre-porui ga Svevinjem. Drve-ni kri na regalu, maslinove

granice u visokoj ai i mo-litvenik na stolu i bez mno-go rijei svjedoe o Ljubii-noj odanosti vjeri i, openi-to, duhovnosti. To dobro zna

i jezerski upnik don Tuna Jozi koji svoju upljanku,

otkriva nam Karmela, redo-vito obilazi.

- Pita on mene da jel molin.

A a iman drugo nego molit!

Odila sam ja u crikvu dok

sam mogla, a sad ne moren,

ne valjaju noge, sad sluan

misu u kui...nee mi ni jed-na promaknit na televiziji...i

puno itan, prije sam manje,

a i neman ta drugog posla...

sve je dobro dok glava slua -

zakljuuje Ljubica.

Koliko god sitna slova bila

u molitveniku, baka ih vidi

bez naoala. Nikad ih nije ko-ristila, a zdravlje ju je, pria,

oduvijek dobro sluilo. Pita-mo je za omiljena jela.

- ta bi van rekla, najvolin

ri, a pate ne bi nikad sku-vala za sebe...A i ribu volin,

ali ako skuvan ribu, onda po-jiden juhu i na njon rii, a ri-ba jopet ostane...I zelje poji-dem ali mi zbog ui smeta,

pa ne moren vie zelenje. ao

je Ljubici to se vie ne mo-e baviti zemljom. Pomalo je

i nostalgina za povrem iz

vlastitog vrta, a i za maslina-ma koje je toliko brino obra-ivala.

- Boe moj, to to iman vr-tla, vajik je zelenje bilo u nje-

Prvi sto godin je dobro prolo... a moda da mi bude bolje u drugi sto godin... to u vidit. Sad mi je najbolje! - kae Ljubica LapovMarina JURKOVINIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

Sto godina je iza nje, a ita bez naoala

AKULA Posjetili smo i Ljubicu Lapov iz Jezera, najstariju stanovnicu otoka Murtera

R eu ljudi i ene da ne mogu od truda... a ja van kaen: ma nije trud nikome nita na-pravija! Kolko san ja vrime-na ostavila u maslinam s mo-tikun i kopanjem, potezala bi

malu tratu po cilu no za uva-tit dva kila gavunov ke nisi

moga ni prodat ni darovat jer

nije bilo u svitu novac. Onda

bi ili u Tisno i dali bi nam za

ribu malo vina ili smokav i to

je bila plaa... I kopala sam, i

vie puti od truda plakala u

polju, i radila i muke i en-ske posle, i dva rata proivi-la, pa evo me jopet u stotoj...

Tu formulu dugovjeno-sti koja se, u njezinom slua-ju, svodi na rad i trud, moli-tvu i posveenost obitelji, ot-krila nam je Jezerka Ljubica Lapov, najstarija stanovnica Opine Tisno, zapravo otoka

Murtera. Ove e godine pro-slaviti stoti roendan u dru-tvu svojih najmilijih, kerki

Klementine i Karmele i nji-

ELJ

KO H

AJD

INJA

K/C

ROPI

X

ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. upanija 15ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. upanija 15

mu, sve je bilo iz vrtla, nisan ila na pijacu... Kumpirov bi posijali, nali bi za sebe, a masline kad rodu imali bi, a kad nema - nema. Ne more svaku godinu bit. Dikod ni-ta, a dikod ih ima, tako tre-vi godina...

U ast duge ivotne sta-ze, nazdravili smo na odla-sku Ljubici dobrom oraho-vicom. Taman smo zaustili neto prigodno progovoriti kad nam je stogodinjakinja uskoila:

- Prvi sto godin je dobro prolo... a moda da mi bude

bolje u drugi sto godin... to u

vidit. Sad mi je najbolje...!

Jo uvam te znaj,kao vrijeme godine,

ko sunce sjaj,kao more obale

i uvijek tu, zauvijek tu ostajemjo puca mi glas na spomen

tvoga imenai molim sat za samo kap tog

vremenada vrati te, da zastane

jo jednom tu.U gustoj magli jedino svjetlo

u gluhoj noi jedini glasznam, ti si.

Tvoji najmiliji

Sv. misa zadunica sluit e se u crkvi Gospe van Grada u subotu,

11. IV. 2015. u 19 sati.

Dana 5. travnja navrilo se 7 godina od smrti naeg dragog

SJEANJE

FRANE VRANJI2008. - 2014.

S ljubavlju uvamo uspomenu na tvoj plemeniti lik i djelo.

Tvoje keri Brankica i Adrijana s obiteljima

Prolo je tunih 11 godina od kada nisi vie s nama

SJEANJE

NADA KNEI8. IV. 2014. 8. IV. 2015.

SJEANJA, ZAHVALE I SUUTI PRIMAMO DO SRIJEDE UJUTRO DO 10 SATI.

in memoriam

Katarina RUDANNKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

VODICE Nepovratna sredstva za programe u kulturi

Grad je ve potpisao ugovor o koritenju nepovratnih sredstava za ureenje treeg kata Gradske knjinice, dok e preostali dio 98.000 kuna biti rasporeen za nastavak arheolokih iskapanja na Velitaku, nabavu knjine grae za Gradsku knjinicu, te za sufinanciranje vodikoga kazalinog i scenskog amaterizma Pukog otvorenog uilita Vodice

Gradskoj knjinici 300 tisua kuna

ODJEL ZA MLADE I ZAVIAJNA ZBIRKA- U potkrovlju e biti moderno opremljen odjel za mlade koji danas dijele prostor s djecom, te zaviajna zbirka koja podrazumijeva grau o Vodicama i vodikom kraju, koju su pisali autori podrijetlom iz Vodica ali i ostali. Ve smo krenuli u potragu za tom graom po raznim antikvarijatima, kae Radin Maukat ravnateljica Gradske knjinice.

G rad Vodice i njego-ve ustanove prijavi-le su na natjeaj jav-nih potreba u kultu-ri u 2015. godini Ministarstva kulture ak sedam projeka-ta, a ministarstvo je prihva-tilo sufinanciranje etiriju

programa ukupne vrijedno-sti 398.000 kuna. Grad je ve

potpisao ugovor o koritenju 300.000 kuna nepovratnih sredstava za ureenje treeg

kata Gradske knjinice, dok

e preostali dio novca biti

rasporeen za nastavak arhe-olokih iskapanja na Velita-ku, nabavu knjine grae za

Gradsku knjinicu, te za su-financiranje vodikoga kaza-linog i scenskog amaterizma Pukog otvorenog uilita.

Podsjetimo, Gradska knji-nica u novi prostor povrine 240 etvornih metara na grad-skoj rivi, u dijelu Stare kole, preselila se poetkom svibnja

2013. godine. Radovi su se od-vijali u fazama i trajali osam godina, a ukupno je uloeno

oko 4,8 milijuna kuna. Pro-jekt su zajedniki financirali

Ministarstvo kulture i Grad Vodice. Nova knjinica pro-stire se na dva kata, u prize-

mlju su odjeli za djecu i mla-de, itaonica i audiovizualni

odjel, a na prvom katu narod-ni i znanstveni odjel, te multi-medijalna dvorana.

Natjeaj do kraja travnjaGraevinski radovi u pot-

krovlju izvedeni su ranije, a prole godine nabavljeni su oprema i informatizacijski sustav zahvaljujui nepo -vratnim sredstvima koja su takoer dobivena od resor-nog ministarstva. Za radove koji sada slijede, a oni podra-zumijevaju ureenje zidova,

podova, rasvjete, klimatiza-cije i ostalih manjih zahvata prema trokovniku bit e po-trebno osigurati oko pola mi-lijuna kuna.

- Za redovni rad Gradske knjinice Vodice, koja zapo-ljava petero djelatnika, iz gradskog prorauna e se

ove godine izdvojiti 760.500 kuna. Kako smo u proraunu

predvidjeli pola milijuna ku-na za ulaganja u kulturi, oko 200.000 kuna emo usmjeriti

na ureenje treeg kata. Na-tjeaj e biti raspisan do kra-ja travnja, a s obzirom na to da se ne radi o graevinskim

radovima, poslovi na unutar-njem ureenju potkrovlja mo-i e se obavljati i tijekom tu-ristike sezone, kako bi s po-etkom nove kolske godine

mogao biti u funkciji - rekla nam je vodika gradonaelni-ca Branka Juriev Martinev.

16 upanija ibenski list etvrtak, 9.4.2015.

Tomu se nada 90-godinji Krste, a i supruga mu, ujedno i vrnjakinja Mara. Ocijeni li povjerenstvo njihovu prijavu pozitivnom, vremeni Tinjanin svoj bi 91. roendan mogao proslaviti na novoj, domskoj adresi. Nije dugo do njega. Ve je u svibnju!

Marina JurkoviNikoliNa VukoVi StipaNieV/CRopiX

Lipe su sobe i kreveti! Jedan bi moga bit moj,

a drugi Maricin!

JO MALO PA OTVORENJE U posjetu branom paru orkalo koji se prijavio

za smjetaj u tinjanski Dom za starije i nemone

D om za starije i nemo-ne u Tisnome odbro-java posljednje dane do otvorenja. Ured-ne, svijetle i zrane sobe opre-mljene novim namjetajem i pomagalima ekaju prve

stanare, a tko e se imenom i

prezimenom nai na listi od 25

korisnika, koliki je kapacitet

ustanove, odluit e posebno

povjerenstvo. Pri tome e se,

kao to je najavio tinjanski

naelnik Ivan Klarin, ruko-voditi odreenim pravilima.

Jedno od vanijih je adre-sa potencijalnog kandidata.

Prednost imaju osobe tree

ivotne dobi s otoka Murtera,

preciznije s podruja dviju

otonih opina, Tisno i Mur-ter-Kornati. Dapae, opina

Tisno sufinancirat e 30 po-sto pune cijene smjetaja, to

i nije malo.Mjeseno je to oko 1800 ku-

na, a nije isto platiti ekonom-sku cijenu od 5000 ili, uz sub-venciju, izdvojiti 3200 kuna.

Raspitujui se za zanimanje

Tinjana, Murterina, Beti-

njana, Jezerana i stanovnika oblinje Dubrave za smjetaj

u dom, doli smo do imena su-pruga orkalo, Mare i Krste. Oboje su 1925. godite i obo-je bi rado starake dane pro-vodili u zgradi nekadanjeg

odmaralita. Bar nam ta-ko rekoe upueni Tinjani.

No, dok smo pronali obitelj-sku kuu orkalovih, i sami

smo se, stjecajem okolnosti,

uvjerili koliko je otoana i-vo zainteresirano za domski

smjetaj. Nekoliko starijih i-telja, naime, prekvalificira-lo nas je iz ista mira u soci-jalne radnice. Bili su uvjereni

kako obilazimo Tisno ne bi li

popunili smjetajne jedinice

nove ustanove u mjestu.- Evo, upiite i mene i mu-

a. Ako hoete, moete ga do-i i poviriti. Slabo je pokretan

- zduno nam je za jednu so-bu preporuila sebe i mua

susjeda orkalovih.

Lipo je, ba u centru mi-sta

Nekako smo joj ipak obja-snili kako su u pitanju novi-

narska posla i kako nemamo

nikakve veze s upisom u dom,

pa smo se tako nakon duge

potrage nali i pred ulaznim vratima Marina i Krstina

doma. Otvorio nam je Krste, vedri 90-godinjak, i odmah

pozvao svoju branu druicu,

vitalnu vrnjakinju Maru. U

maloj kuhinji orkalovih do-znali smo kako se brani par

poznaje jo od djetinjstva, od puke kole. Zapravo, po-znaju se od kad znaju za se-be. Kako i ne bi?! Oboje su iz

Tisnoga. Odrasli su zajedno i u skladnom braku proveli

desetljea i desetljea. Ker-ka i sin podarili su im etvo-ro unuadi, a oni troje prau-nuka.

- ekamo ih jo - ponosno

nam se pohvalila baka Mara.

I barba Krste je sretan zbog svojih nasljednika koji bi ih

posjeivali ee samo da ni-je obiteljskih i poslovnih ob-veza. Ovako, dou kad uspiju.

Zato su, vele, i oni zadovoljni

to se njih dvoje odluilo za

odlazak u dom.

- Proetao sam juer do do-ma i vidija i sobe i krevete. Je-dan bi u jednoj sobi moga bi-ti moj, a drugi Maricin. A lipo

je, ba u centru mista. Moe se

iza i proetat. Bolje ne moe!

Bit e nama lipo ako nas pri-me, i to u svom mistu i sa svo-jim ljudima - duboko je uvje-ren Krste.

Zamjetna idilaNjenim pogledom i danas

gleda svoju suprugu. Zamjet-na je ta idila orkalovih i pod

stare dane. Bude li sve ilo po

planu i ocijeni li komisija ka-ko brani par zadovoljava sve

uvjete za smjetaj, Krste bi mogao svoj 91. roendan pro-slaviti na domskoj adresi. U

svibnju je, nije dugo do njega.- Hoete li onda i nas po-

zvati?

- Aha - potvrdno je klimnuo

glavom barba Krste, eretski

namignuo Mari i poslao joj

zrani poljubac.

Eh, ta tinjanska starost

mnogim bi mlaim generaci-jama mogla biti uzorom.

ibenski list etvrtak, 9.4.2015. upanija 17ibenski list etvrtak, 9.4.2015. upanija 17

Mare i Krste orkalo

Naelnik Ivan Klarin u oblasku doma

DnevnI boravak i lift

18 Prvaii ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015.

PRVI A RAZRED OSNOVNE KOLE DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI KNIN

Svaki dan doive neto novo i zanimljivo

Katarina RUDAN

U kninskoj Osnovnoj koli Do-movinske zahvalnosti ukupno je 840 uenika, meu kojima je 89 prvaia. U matinoj koli u Kni-nu ih je 79 u etiri odjeljenja, u

podrunoj koli u Golubiu deve-tero, te jedna prvokolka u koli u Kijevu. Prvi A razred uiteljice urice Friganovibroji 21 ue-nika, a na nastavi u utorak kad smo bili u njihovoj koli nije bio Rafael Matoevi.

- Odmorili smo se i ba nam je bilo dobro na praznicima, ali jedva smo ekali vratiti se u kolu jer nam je tu lijepo, re-koe nam prvaii.

Njihovo ponaanje, uenje i prijateljstvo pohvalila je ui-

1. Dino Baliban2. Katarina ular3. Dario api4. Marko uri5. Lovre Goreta6. Petar Josipovi7. Marijana Juki8. Ana Jurei9. Katarina Krekovi10. Noa Lovrenovi11. Arijan Maglov12. David Mili13. Petra Okadar14. Filip Petrievi15. Leona Pokrovac16. Gabrijel Pulji17. Leonardo trbac18. Ana Toi19. Ivana Vinji20. Maria Isabel Simeonova

Odmorili smo se i ba nam je bilo dobro na praznicima, ali jedva smo ekali vratiti se u kolu jer nam je tu lijepo - rekoe nam. Njihovo ponaanje, uenje i prijateljstvo pohvalila je uiteljica urica

teljica urica.- Pravi su prvai. Vrijedni,

ponekad zaigrani i vrlo je za-nimljivo raditi s njima.

Odlino se slau i svaki dan doivimo neto novo i lijepo - rekla je.

Nik

olin

a V

ukov

ic S

tipa

nice

v /

CRO

PIX

1.

8. 9. 10.

16.15.

11.

17.

12.

18.

13.

19.

14.

20.

2. 3. 4. 5. 6. 7.

uenik ima u prvom A razredu O Domovinske

zahvalnosti

21

ibenski list ETVRTAK, 9.4.2015. Prvaii 19

PRVI B RAZRED OSNOVNE KOLE DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI KNIN

Pravi aci veseljaci eljni znanja i igranja

Katarina RUDAN

Od dvadesetero uenika 1. B ra-zreda, na fotografiji nema Sarah Ta-slak, Dimitrija Majstorovia i Toni-ja Bitunjca, jer ih, naalost, nije bilo na nastavi u utorak 7. travnja. Nakon desetodnevnog odmora djeca su se radosna vratila u kolske klupe i iz prve ruke smo doznali da im je kola nedostajala. Vole biti zajedno, uiti

nove lekcije, a posebno im je draga likovna i glazbena kultura.

Pravi su aci veseljaci, razigrani, znatieljni i edni znanja. U razredu imaju brata i sestru blizance, Petru i Duju, pa su nam rekli da to svakako ne zaboravimo napisati. Naravno, i to da svoju uiteljicu Mariju Stoja-novi jako vole.

Odlini su, pravo su drutvo za uenje i druenje. Moram ih pohva-

liti da su pravi matematiari i to im je jaa strana. Iskreni su, rado jedni drugima pomau, a u svakom tre-nutku spremni su uiti kroz igru. Izvrsno suraujemo i s roditeljima, pa su i oni na likovnoj radionici s na-ma pravili rascvjetane grane od ko-kica. Dodue, kokice su se jele na sve strane, pa nam je jedva osta-lo za grane rekla nam je uitelji-ca Marija.

Iskreni su, rado jedni drugima p