, {

t

t

i]OTELK0LO\''AREZADAR

It=

l l

lry-

It*tfifrti*if,r I.Hr24. TRAVNJA 2008.

Iz sadriajaITITRUIUlvicaARBANAS.umirovlieni nukovnikbiv5i zaooviednikograne grada Vukovara.danas nredsjednikHvidre u Zadru:

llelad ie [ilo um0di [iti nrua$-li braniteli, ailanas [i neli daih nema u[egisttu! str. 16

ilfiullt0Euro pove6ava europske cijene

lfflogmm trumninu ]rancusloi ruslunioGatl.lt0 Ro$tollalau to $ms Eeta llruatsluulaslom u turoffitu uniiu?str. 22

ga POUIITST

47

44

Paveli6:'DoZivljaji' - zawlniprikaz kniieeItato sri flrgoslauonsllr0enU umollllmrnsnenfia I lllorofrfi tllana $ufflarla?[UHURNU Sdllu ruGooIcsUurlhrur$le ilrameI autonlo0a lilNll$tatarullGeulilanlIIOTGERISue suemno n loncenlonnylr trufua u lrdruG1[IB[Iako je do dodjele ovogodi5njeg Porinaostalo malo wemena, vedina izvodailaodludila je bojkotirati ovu diskografskunagraduldilr lola lrenu nffililo

zo P0llTllilSvibanj, mjesec te5kih hrvatskih obljetnicaSnom-enlk ilnnna lomunirmi rudignud u la0roDu!

30 RTPORIdIPutovanie Svetom zemliomlemfia mira [er mirht

se B0$il4 | lltRGIG0Ulil[Unaprijed se znaiu pobiednici Premiier licellogbrhotna mafiia lietinila $i[0, f,ryatc i Bo5nlatc u Biil

Telefon: 0231305-277. Fax: 023/309- e-mail:

cr .A\4vI tltnpNrK r DTRDKToR: rvrcl ulnr.rlild; poMoeNrcA GLAvNocA uREDIIIKA: ,lxorya CrymvrcR-EDAKCIJA: McE lt{arijaiiC, An&ea Cemivtr, T@istrv Jelid, Mtkie Rebid, Rw Golovi6, Tomirlav Di6; SURADNICI Deir Peford4 Lukr Podrug, Drwr Doerer lrtro, Milc MuiC,

Miloro Sibl, Mirela Pavi6, Miljenko pajali6; LEKTI RAT Mairs Maijaliq cnAflCffl ITREDNU(: Arbnio Mlikoti, cmdl: hnrah,[rt@r|.t{oBhrTicdDik

llg !ehnit@. N.q$: i prumidtbdc porutp pri@ wdog rlrnr, orh rcrildlc, od s3d dn rS o[; TRETPLATA: 6 rrscd - 4f6 b!, f2 n sod - Sg2 h.i pRETPLATA ZA INOANETVO;Emps - lEo m (12 mjced); SAD - 2lD m (U ded); Nr}hdtik (Dogm pK' d.m., VeIebiElo 6, 23 000 ZADAFg Tlrek: Tbkm Zrrcb tLoc ; RrdniCkE ccEta Zl0, l00OO ZaSrb; Dist tUotcri atrftcRf:"fgk'd.o.o-zagrb;.Di'tipm"d.o'o.Zagrb;aEkoYet'tLoc-zada[Uvonik|d!rb|butcrndIteBlF:gInbrh�ar'do.c,FnDmidLatr,tagdi68u.u,,Sho&is6-bnhnt�:250@9-1101060289; MdIni broJr 1662511: Drvlad n{u,EypoAlpeAdrlrDe*;7001-7,1806 a (Dogm PH &oo', zdl; swift: HAABHR22; iBA}r: HR68 2500 0091 toto eizt c

48

MrZnja nelustriranosa komunista'Zalosno je ati istinito dasu ustaie imali izdainupomoe veeega dijelakatoliikoga klera koji idanas kao posljednjibastion brani taj poredak.'Ivan FUMIC, predstavnik tzv. Saveza antifa5istidkih boraca

Zasu5ljivost'Danas mi se gadi disati zrak s taj-kunima i kriminalcima. A, ito daradim? Ostaje mijedino gadenje.'Igor MAI\DId, kniiZevnik kritidar

Per asnera ad astra!'Ziuieti smo bez novca, za ruiak iveieru imalesmo iajnu paitetu.'

Sanja JOVANOVIC, svjetska rekorderka u plivanju

KrIma isnred Skole'Ako se usvoji Prijedlog zakona o odgoju i obra-zovanju u ikolama, o ikolskom programu odluii-vat ee bkalni gostioniiari, mesari i komunalci.'Zeljko STIPIC, predsjednik sindikata'Preporod'

Sram bilo Talijane!'l trefi je put Berlusconi izabran za talijansko-ga premijera! No kako fe Talijani moei pogle-dati u oii Beikeru, Grubiii, Elizabeti Gojan igotovo svim drugim hruatskim novinskimdopisnicima iz ltalije i komentatorimatamoinji h pol itiiki h zbivanja?'Milan IVKOSIC, kolumnist Teiernjeg lista

Onda 6e i ekonomiste proglasiti zloiincima!'Kao ito smo u Domovinskom ratu biliugroieni pa nam je trebala Hrvatska vojska dase obranimo, tako smo i sada ekonomskiugroieni i treba nam izvoz da se obranimo.'Darinko BAGO, predsjednik uprave 'Kondara'

10 top tema tjedna

I Mirjana Pukanid - Sludaj Pukani6 i dalje je topI tema svih medija. Nitko se vi5e ne bavi atentatomI _ na vei njegovom suprugom koja je otkrila kako jur O j" zlostivijao, a piizriala je i i<ako su Smrkili

kokain. Nedavno je podigla kaznenu prijavu protiv supruga,a policija je u njihovu stanu prona5la kokain.

I Smanjenje PDV-a - Premijer Ivo Sanader najavio je4.mogu6nost da Vlada smanji stopu PDV-a od 22 postoSto bi bio njihov odgovor na sve udestaliji rast cijena energe-nata i prehiambenifi' proizvoda.

! Vlada u tredoj ili petoj brzini - Sanader se naljutio naJ rsvoju koalicijsku partnericu Durttu Adle5ii koja je radVlade o-cijenila virZnjom u tre6oj brzini. Premijer sina:na davoze u petoj pa ie se njih dvoje ipak morati dogovoriti okojoj je brzini rijed.

A Suilenje generaliJna - Haa5ko sudenje hrvatskim gene-:lrralima Gotovini, Cermaku i Markadu i dalie ie top tema.TuZiteljswo je do sida izvelo nekoliko svojih

-svjedoka, a

obrana gelgrlla jo5 jednom je pokazala kako se raili o m6n-Ifanlm pncama.

( Bu4t srednjo5kolaca - Udenici zagrebadkih srednjihJo5kola prosvjedovali su zbog nedistih zahoda. Udenici suSkole gadali jajima i rajdicama, a neki su i privedeni. Prijenjih udenici su Strajkali u Rijeci jer ne Zele da ih se zaklju-dava u Skolama.

4( Pljaike - Trojicu zaititaru Sokol Mari6a naoruLaniraz-lUe bojnik napao je i opljadkao dok su dostavljali novac ubanku. Napadad je odnio weiu od milijun kuna, a unatodtome Sto su za5titari pucali za njim, uspio je pobjedi.

l/ Rijeika banka - Zaw5eno je suttenje Sestorici biv5ih/ rzaposlenika Riiedke banke koii su optuZeni da su banku

o5tetiliza 96,2 milijuna dolara. Eriuard Nodilo osuden je naSest godina i pet mjeseci zatyora, dok su ostali oslobod-eni.

O Farma - Reality show Nove TV i dalie privladi oaZniu ele-Oe datelia. Ulaskoin novih stanara Famia ie dobili naiairo-wsnosti, a i podetri klanovi su se podeli raz5ijati zbog tadanja.

(l Prodaia Luke Modrifla - Odlazak Luke Modri6a izT.Dinamla ponovno je postao aktualna tema. Davor Sukerpreporudio ga je delnim ljudima Real Madrida, azanjegasezanima i Barcelona.

{ Jl Bilideva himna - Izbornik Slaven Bili6 ovih je danaT. tl.u LiLi zbivania, ali ne zbos novosa uqovora i ffNS-om. Bilii je, naime, napisao tekst lglazbri za iovu navijadkuhimnu pod nazivom Vatreno ludilo za koju je sa svojim ben-dom u Splitu snimio spot.

10.000 euramogu whunski kuhari zaradivati mjesedno ovogaljeta u brvatskim hotelima na obali.

613 komada zabranjenoga oruLja,862 dopu5tenoga, 13.591komada raznih mina i 1.450 kg eksploziva watili su gradaniMUP-u u pro5lih Sest mjeseci.

280.000 kuna iznosi Steta koju su Zagrebadkoj banci podiniladvojica Zadrana radunalnim prijevarama.

r--."..; ':.*...

Hrvatski likovi i grimase

luan ]umi6 - nGumolni$iritGli Uouota mtZniG

Svojim ekstremistifkim izjavama lvan Fumi( nikakone doprinosi stabilizacij hrvatskoga dru5tva i stogase postavlja pitanje koja je svrha davanja prostoratakvim govornicima koji umjesto da po5tuju Zrtve,nad njihovim grobovima 5ire govor mrlnjePiSe: ROMANACAI,OVIC

generaciju neoptereienu razlikama videnja pro5losti svoj-stvenu staradkoj populacij i.O_biljeZavanje 63. godi5njice proboja zatodenika iz koncen-tracijskoga logora Jasenovac Fumi6 je iskoristio za obradun swhom Katolidke crkve u Hrvatskoj.,,Mnogi su svedenici organizirali usta5e, w5ili pokatolidava-oi., pu i sami sudjelovali u raznim akcijama likvidacije SrbaiZidova. Zato svedenici u velikom luku zaobilaze Jasenovac,a odlaze u Bleiburg", kazao je Fumi6 i dodao da Crkva kaoposljednji bastion brani usta5ki poredak.S obzirom da za twdnju po kojoj su hrvatski <mnogi svede-nici> toboLe sudjelovali u likvidacijama Srba i Zidova nemapovijesno potwtlenih dokaza, kao Sto nema ni dokaza da uwemenu u kojem Zivimo Katolidka crkva Stiti usta5ki pore-dak, ovakve su izjave u najmanju ruku neodgovorne, a da nekaZem i wlo opasne kada se plasiraju u javnost. Fumi6 je istotako olako dao izjavu da je na Bleiburgu ubijeno dvadesetakljudi, 5to je wlo diskutabilno i usudifa bih se re6i bezobranoza dovjelra koji Stiti nevine Lr*e. ZrWe bilo kojega zlodinajednako su Zrtve i nitko ih nema prava podcjenjivati, a istotako bitno je da se za njih zna i da u budu6nosti budu podsjet-

I djedak s jedanaest godina bio toliko ideolo5ki-I- sazrio da se je znao politidki opredijeliti. Meilutim,sada u starijoj Zivotnoj dobi, 6esto iznenaduje nesuvislim tvr-

rema Zivotopisu, Fumi6 je roden 26. prosinca 1930.godine, ave6 18. kolovoza 1942. stupiojeunarod-nooslobodiladki pokret. Zanimljivo je da je ve6 kao

dnjama u svojim politidkim govorima, kao i udestalim pro-clubljivanjem jaza medu }lrvatima, Sto osobito iritira mladu

Neuspjela smjenaELITE,piSe

DAMIRPESORDAu rubrici

"Sveta politika"na 10. i l l .. stranici

nik na ne5to lto se ne smije ponoviti. A to se ne 6e dogoditiukoliko se o Zrtvama bude govorilo na nadin kako to dinigospodin Fumi6. Zadutluju6e je da Fumi6 u svojim izjavamadesto, iako je bio pravnik, pa jo5 k tormr i biv5i sudac, takodrastidno zanemaruje opiepoznate dinjenice kao Sto je pori-canje desetka tisu6a partizanskih Zrtava.Obitelji stradalih jednako su proZivljavale svoje osobne ta-gedije i gubi-tak najbliZih bilo da su ubijeni u Jasenovcu ili naBleiburgu. Zivotne pride nikada nisu crno-bijele, stoga niFumi6 bez dokaza ne moZe dijeliti Lrtve na nevine ZrtveJasenovca i zlodince u Bleiburgu. Svojim ekstremistidkimizjavana nikako ne doprinosi stabilizaciji hrvatskoga dru3tvai stoga se postavlja pitanje koja je swha davanja prostora tak-vim govomicima, koji umjesto da po5tuju Zrtve, nad njiho-vim grobovima Sire govor mrZnje, ovoga puta premaKatolidkoj crkvi.Fumi6 svakim svojim govorom uspijeva uznemiriti hrvatskujavnost. S obzirom da se to dogatla desto, pitamo je li mu tomoZda jedini cilj?! Isto tako Ivan Fumii je 4. svibnja 2004.godine u Kumrovcu rekao: ,,Politika druga Tita bila je prete-da dana5nje ujedinjene Europe. Osim toga, mi smo antifa5iz-mom ve6 jednom bili u Europi, a sad kad su nas ekstremistiwatili pedeset godina unagad, moramo opet ponavljati istipuf', zakljudio je Fumi6. Cini se da je Ivan Fumii izgubiosvaki kontakt sa stvarno56ujer bi ga trebalo upitatijesu li naspedeset godina unatag watili <ekstremistil> ili smo nazado-vali ponajvi5e zbog agresije JNA na Hrvatsku, one JNA kojojje on desetlje6ima sluZio kao vojni tuZitelj, vojni sudac ipredsjednik vojnoga suda? I

'Regija' im jeprioritet,

pj5e MILOVANSIBL u rubrici

"Svoj na svome"na 35. stranici

Jednom.brzo doile.

pi5eMIRELAPAVICu rubrici

"Pla5ikacija"

na 41. stranici

Ivan Fumi6

Pisma ireakcije

AnJo Daoi6 - umijede nreiivliavania (4)Odqovor gosnodinu Duvnjaku:

0sfecani su s 0ail6emdoilll uletrolmz a ne smferokaz!Unutar fenomena_politike postoje hvalewijedni modeli i nadinipona5?nja. Na Zalost, {Togo.od tog poziiivnog ne stanuje nahrvatskim prostorima. Primjerice, do-sljednost, bilo u pratrticira-n1u svjetonazora bilo u odrZavaniu izredenog pa dak i bbe6anoe.Jedna od tih deficitamih sastavnica brvatske-folitike je i - lojaT-n9st. Loj.qlnostje u.poli i svojewsni ekvivilent lju6avi u Zin-sko-mu5kim odnosima. Za pimjer istaknuo bih sid ve6 tuZnu:yaUtot p.o.kgjnogl predsj.ednika. Netom je urnro, a vei su pode-li nelaofili -brvatske politike svojewsnu ,katf,z\,, ali ob'mutenakane. Orri 5to s,J g? n vnjeme LivoIa uzdrzali kao sveca,pode5e gablatom pr.ovladiti."Aizvukao ih je iz Se5ira i gle, posta_do5e,,ve6im od velikoga". Cak su im i slike ve6e. I tii.oio. Slclrqnsit.glgnq mundi. Vato lojalnost spada u wline. Jasno je, sva_kako, kako i osoba koja je predmeiom lojalnosti, mori imatikontinuitet osobnosti. Ne{o.mu6qni sjaj. I dosljednort. S tog Uise razloga g.ospodin Duvnjak_iz Osrj66 bez St6te za svoj difni-let.pogao iako je prava5,.odredi lojalnosti gospodinu bap'ieuIroJl 19 pravasom predstavlja, ali ako pravaStvo tumadimo-kaop_olitidku ba5tinu Oca Domovine, onda gospodin Dapii to nije.Naime,-politidka misao Oca DomovinJ svewemenska je i irepo$"ie3e tumadenju i proizvoljnom prilagodavanju trenutkusada5njosti. Primjerice, kad Otac Domirvine veli - iri s pestomgr -s_Bedgm onda jejasno kako i sad iz vjednosti upravo doviku_j{fiulru - ni s Beogradom ni s Bruiellesom, a pogotovu nes Washingtonom ni s Moskvom. Da ne govorimo o siomenici-41. Jedini njega dostojan spomenik bilibi nezatiisna^Ilrvatska.Nikakav drugi, dak i ne uzimaju6i njegovu Zelju u obzir. S drueestane, kad govorimo o koalicijania u Osiiei<u, kako to da'ieggpg$ Ou^pi6.prihvatio poniZenje slijeva iodsiupio od odajfi-dki Zeljene fotelje, a ni-jg to isto prihvatio s tobdZnje desnice.Istrna J_e u sve.mu tome kako su gratlani Osijeka htjeli imjerokaz,a dobili y.yjetuokaq. Opravdanja kako je to za ilobrobit gradanalrl( su Zeljama ,,rnistca'' za mir u svijetu i situ Afriku. I

-inade

bi sustav trebao biti tako postavljen da o onoj stvamoj dobrobi_ti.gnda ili neke druge forme_zajednice, brinu pla6eni iodgovor-ni profesionalci a ne sfihiji skloni i podloZni iolitidari. Kioetanne-vrti kormilo, on samo_ zadaje odrbdi5te i rutu. Sto se tid6 pro_lvljenjapapida nekim oblicima izdaje domovine, poput odusta-janlaodZerpa, to mu svakako teba ubroiiti u plui irz'matuzadr_ftr,tpjf podiva na.sumnji: bi !i talco bilb da je kojim sludajem$o.btr4 put€xom 'tzazovu

meke fotelje (vidi pririrjer tand6maPetF - Fri5did ), apomavajuli njegov ,,lii< i dj'elo.,, tao i Zivo_toprs, onaj politidld - naravno. Stoga, poruka i pouka gospodi_ry QvAiaku, a_ i ostalim igkrenim prbvaiima:'lojahist dajteOcu Domorine jerju on, ve6 po priroili stvamosti ni 6" irn"uie_riti, a podr5ku (uz pasku, jasno; onima toii dosljedno i ne odshr-paJucl m mrlmrrha-provodg njegovu viziju jer to je jedini nadinopstanka naroda i drZave Hrvata.

E'

Slavonske banke te kod ugovaranja gradenja autocesta s talijan-skom twtkom (Astaldi) i na slidnim ugovorima. U javnosti"se stlm u.svezl postavljalu-mnoga pitanja kako bi se otkrili praviuzrocl I akten propusq.koji Lu do toga doveli, a na kojima naSadriav 1 nepotrebno gubi milijardske iznose. predsjednik Mesi6rekao je, nakon izbijanja na vidjelo posljedica tih Sietnih ugovo-ra, da.to treba odgovarajude islritatile u-tvrAiti mogu6u kriinju isankcionirati.odgovome_subjekte u tom poslu. ASio bi drugo nato mogao redi?! Tako velikc stvari i propusti ne mogu se gumu-ti pod tepih pa da se poslije stalno ni t6 ,potepljario,. Uiolikose ne utwdi zatonellja odgovornost, onda odeovornost na sebepreuzima vlast koja bi_time bila tajno obiljeZina. Zbog nespo_sobnih i trapavih pojedinaca nema potrebe-da ditava sianta' itipartija.bude ocrnjena.pa te pojedince treba imenovati. postojiteoretska mogu6nost da su oni koji su sastavili ili potpisali talrveStebre ugovore udinili moZda to namjemo, u d6govoru s timstanim ugovaradima,pa da eventualn6 participiralu u rezultati_ma, Sto svakako Uskok i DrZavno odvjetni5tvo treLaju istraZiti iocijeniti i o tomu obavijestiti jarmost koja takve Stedre ugovorene Zeli ni trpjeti ni pla6ati, a onda krivce-treba ..locirati. id'entifi-cirati, uhititi i transferiratf'na sud. pitanie ie, radi li se i u bro_dqsra$i.o slidnim Stetnim-ugovorima nikon kojih nastaju zna-tni .gubitci na. gradnji brodova za sftane narudiielje, a icoji seposlije pravdaju niskim tedajem USA dolara po kojem su brbdo_vi ugovoreni i porastom cijena delika od koleg se grade brodo-vi. Takva ograydanjg nisu sasvim na mjestu j6r veE i wapci nakrovu pjevaju da wijednost dolara ve6 desetak godina opidu puje.ugov-aranje rzgafujg brodova u toj valuti kruJnJ. ristintno'teu konadnici daje gubitke. Sto se tide-poveianja cijena brodsko-ga.delika,.kao preteZnoga materijala u gradnji brddova, o tomutreba vodltl raOuna ,1-o5. fo{ ugovaranja i osigurati se. To sveznaJu,Jos 1.p+og9 vtSe I bofe od mene, u na5im ikverovima, noza5to dopuStaju.da zbog tr\ruzloga idu u gubitke, to treba pita-]t ry-m. Ako_ trebamo graditi brodove s gubitcima, onda takvebrg{oyg radije-gradimo za domaie naruditeSe. Svi spomenutigubitci i itete, koji se moraju plaiati drZavnirir novcem, groaooptereduju drZavne financije i izravno utiedu na na5 dni5tvenistandard,_uf edu na niske plaie radnika, socilalna davanja i Zivotgggana.. qtgC..a hiuro treba poduzeti mjere di se to ubudu6e spri-jedi pa bi bilo poftebno da se ministar sospodarswa DainirTgF*. Zurno time pozabavi, a da pusti pri-v aiizacijubrodogra-dili5ta jer bi ostvarenjem pnvatiza€ije do5lo do dodatnih te5lo_ca i gubitaka u drZavnom (narodnom) gospodarshu.

IVAN MAJI{ER, RO\TNJ

Marko Bu5id: Bori6 je uvijek bio na krivoj strani!

lUoi posliednii odgovor ltlafiu Bu$t6u:ilemalc nilmlmu dopfinos u [or[i ffotiulmmunizma m zato izbiegauale odgouor!

MLADEN Snprc-nmu, vRBovsKo

rnJarerJr me upozoravaJu Oa se ostavlm 'corava posla' kada Je$j1S o po1.*iranju sa zamjg.nikgry \umiry hrvafske emigraii-je Erune Bu5ida na ovome svijetu Markom Bu5i6em jer daJe ona - : . 1 - ^ : - ^ : Y L - , r - - r 1 ' 1

Prijatelji me ju da se ostavim 'toravaposla'kadaje

e IJrune ljusrca na ovome svrletu Markom Initko i ni5ta'. Ipak kratko odgovaram na nj

'mtko I ruSta'. lpak kratko odgovaram na njegove ne ba5 inteli-gentne poluistine i laZi, objavljene u 'Hrvatskome listu'od 10.lhmo odlazl na5 nouac?

DrZavne financije te5ko su o5te6ene neodekivanim i nenormal-FT izdatciTl zaplacanje v.elikih Steta stanim ugovaradima, akoje su uslijedile sklapanjem Stetrih ugovora-kod prodije

tr-avnja.-.Imarq fotografsko pam6enje, no ne sje6am se ilrnogodiela i lika Marka Bu3iia iz doba hrvatske emisraciie ier 6ndiela i lika Marka doba hrvatske emigracije jer onstvamo y njoj nije igrao nikalaru ulogu. Stoga i nij-e mogaoodgovonti na moie pitanie o tomu neso se inilali da ie niesovodgovoriti nao4govoriti na moje pitanje o tomu nego se inilali da je njegovprinos borbi protiv komunizrna njegova osobna stvar! Veii sofi-

Pr.[rl{rc{r--r& b $ b * E E E b b A d r B r

Pisma i reakcije

metropoli Tipidng balkansko'delanje' za nepostoje6e zasluge.I na lraju, ako Zeli samati kakve sam ideje zastupao o tome-Stoudiniti nakon uspostavljanja hwatske driave, neka prodita mojeposljednje raSdlambe u 'tirvatskoj reviji'i proffiatske dlair-ke u 'Poruci slobodne }kvatske'. Ne iamo da-sam predvidiopropast Jugoslavije nego i uspostavljade hrvatske drlave,mn_ogo vede no Sto je danas, demokratske, pluralistidke i proza-pa&9r a ne gqakve kalcrru su zagovaraliBusi6 i njegovi lcajnjidg.snigari diji je ekstemizam najvi5e Stetio njima, t Ilrvatdkojnije bio ni od kakve koristi. Tko je bio na pravoj, a tko na kri-voj strani u borbi za slobodnu i demokratsku llrvatsku, nemoZe ocijeniti onaj koji uopie nije u tome sudjelovao kaoNepozrati Nitko i Veliko Ni5ta po imenu Marko BuSi6, nego tomoZe udiniti hrvatska politidka i intelektualna javnost u kojojdotidni ne igra spomena wijednu ulogu.

zam nisam duo. Kao da je ta borba bila obradun izmedu seoskihkavgadLlja zbog privatnih stvari. SmijeSno! A sada odgovaramgq njegova konkretre twdnje. Boravio sam neko wijeme uMiinchenu, Rambergstrasse, u Studentskom domu ne samo zamadarske nego i brojne druge sveudili5tarce. Bilo je medu njimaNijemaca, Egipdana, Ceha, Slovaka..., Sto Marko Bu5ii nijeopazio. Nikad nisam stanovao s ing. Tonkom Viskovidem u nje-govu stanu. Toliko o snazi pam6enja anonimnoga borca zaneovisnost Hrvatske Marka Bu5i6a. A Sto se tide proslave otva-ranja Doma kardinala Stepinca u Ktilnu, moja je mala zaslugabila ta da sam rgierodavnom misionaru, inade politidkom emi-grantu fra Krsti Su5njari, napisao na njemadkoni prigodni govorza_otvorenje na kojemu je bio nazodan krilnski nadbiskup kardi-nal, Joseph Frings. Politidkih istrdavanja u tome govoru nijesmjelo biti. Golema ve6ina na5ih ljudi na proslavi bili su tzv.paso5ari. OdrZana je svedana priredba s odretlenim dnevnimredom u kojemu nije bio predvitlen nastup predsjednika emi-grantskog Hrvatskog Narodnog Odbora dr. Branka Jeli6a, i to spravom jer bi to naveliko Stetilo na5im putovnidarima. Ali seJelii nije toga drZao nego je nakon zaw5etka svedanosti i posli-je otpjevane hrvatske himne skodio na pozomicu da govori,premda 91 i njegova organizacija nisu imali nikakvih zasluga zauspostavljanje te ili bilo koje druge hrvatske katolidke mis|le uNjemadkoj. I onda se meni sav odajan obratio fra Krsto SuShja-ra pitajuii me Sto da wadi. Odgovorio sam kako nepozvaniryT.aju prava glumatati s politidkim govorima jer to je bilaiskljudivo vjerska i kultuma, a ne politidka svedanost, pa samonda na njegovu uputu zatvorio struju za mikrofon i dr. Jali6 oti-Sao je s pozomice bez prosvjeda, odito shva6aju6i da njegovnastup moZe biti samo Stetan. Postupio sam todno po upuffraKrste Su5njare, a ne nekih tajnih snaga kako sugerira ni podemu zasluZni Marko BuSi6. Hrvatski anonimni iunak MarkoBuSi6 ponormo neizravno podmede velikom hrvitskom rodo-ljubu, politidaru i meceni Ivi Rojnici da je po zadatku CIA-enudio Bruni Bu5i6u neka napi5e studiju o lahosti i neuspje5no-sti tzv. radnidkoga samoupravljanja, neobidno populamogaa uzapadnim ljevidarskim krugovima, i ne samo u njima, koja bise.prevela na engleski i tako bila dostupna velikom svijetukojimje ditao opskume publikacije Bu5i6eva 'dopora' drji je ideo-log bio deklarirani fa5ist Mladen Schwartz. Apeliram-na sinapokojnoga Ive Rojnice Mladena, inade wsnoga strudnjaka zagospodarstvo, da demantira izmi5ljotine i klevete posve nepoz-naloga borca za hrvatsko osamostaljenje Marka Bu5i6a.Velikoga heroja hwatske borbe za slobodu i neovisnost MarkaBu5i6a sreo sam u Novom Zagrebuu tramvaju, ali nije govorioo onome Sto prida u svojoj replici, nego seje Zalio na hrvatskui zagrebadku vlast Sto je drugima, a ne njemu dodijelila stan u

coJKo BoRrC, KoLN

EU i llAT0 DledstaulfafuuladaiuGlma blleg od odgouomo$tl!Uprtajmo se kakva smo mi nacija kada nam aktualni delnicidri:ave kroje i odrecluju sudbinu u budu6nost. Koje li naivnosti,ali i neodgovornosti na svima nama kada smo ih uop6e izrtbr:tliza19de, njihove stranke i njih osobno. Krivnja zatakav proma-Saj jest na nama, svim biradima, ali ipak i posebno na sposob-nim i aelim, obrazovanim, intelektualnim hrvatskim pojedinci-ma od kojih se odekivalo i odekuje se da se bai oni kandidiraju,da smogru snage i ohrabre se, da poslulaju glas svoje savjesii il<rgnu u osvajanje simpatrja btraEa, a ne da samo Zive u sjeni itek powemeno se jave kakvim rzjavama ili dlancima. Sanider iMesi6 nemaju nikakvih predrasuda ali ni etidkih mjera wijedno-sti; kao naivni dogmatidari srljaju kamo hode bez obzka i stida,a narodito laZu6i i znajuli da to bimdi ne 6e prepozrati odmahjer su nairmi. Ponadalismo se da ne 6e pro6i na zaaniim izbori-m.a, afi na Zalost jo5 su tu. Ogrezli su u svojim uvjerenjima da ih4 gole Zalosne dinjenice na5e stvarnosti ne mogu razuvjeriti.Kao parlamentama dr*avajo5 nekako bismo Mesi6a i moglioqtayiti po stani, ali Sanader je dozlogrdio u svojoj twdoglavo-sti, laZnim obedanjima, inatu. Ni Sanader ni Mesi6 nisu uspjelinadvladati uvjetovanost od strane EU-a (er su lo5i politid-ari idiplomati, jednostavno kukavice). Dostojevski kaie-za takve injima sli6ne: 'Ogranidenomu dovjeku nije ni5ta lak5e negogolqaziti se daje neobidan i originalan dovjek pabez ikalcvakolebanja uZiva u tome'. Iz njih dvojice ne naEi bai nikakvamoralna ni autoritativna snaga, a kako i moZe kad im se po dje-lima vidi neogranideni nemar prije svega za ljudska prava idostojanstvo. Oni jednostavno uZivaju u samouvjerenosti iispravnosti svojih rijedi i djela kao i svi ta5ti, tvrdoglavi i samo-ljubivi ljudi. A tko je na kaju u pravu? Mi ili njih dvojica? Upravu su oni kojih se tide i koji trpe posljedice, ali tko nas pita.Da su u stanju prepoznati uzroke patnje vedine stanovni5tva isvakojakih nereda u drZavi, onda bi bili u stanju i poduzetimjere. Medutim, kako su oni sami na samome wLu tih uzroka,jednostavno ih ne Zele prepoznati jer vlast je mo6, a mo6 je sla-tka. Dosotovo kod takvih ta5tih. twdoelavih- samoliubivih- a uz

ti jer vlast je mo6, a mo6 je sla-twdoglavih, samoljubivih, a uztkq,pogotovo kod takvih ta.5tih, twdoglavih, samoljubivih, a uz

to i kukavica. Vodilja im je ova misao: brigo moja, predi na EUi NATO samo da nas dvojica ne moramo misliti i radrtr. Zato ito i kukavica. Vodilja im je ova misao: brigo moja, predi na EUi NATO samo da nas dvojica ne moramo misliti i radrtr. Zato ijesu dlanstvo u tim dvjema zajerlnicama proglasili prioritetimahrvatske politike jer im ba5 to omogu6uje pranje ruku. I to je jo5jedan beslaupulozni bijeg od vlastite odgovornosti i nemaia.

BORrS sTULrc. Z.qOen

Pisma i reakcije

plvol,Ii <oozivtjaji III> ranu - ljutu travu'. Nedavno sam proditao knjigu VjekoslavaVrandiia 'Branili smo drZavu'u kojoj je ovaj visoki drZavnidu?rosnik u vladi NDH, wlo energidan i operativan u obavlja-nju svojih duZnosti, do zadnjeg dana opstanka NDH, pravi'terenski radnik'koji se imenovan od strane Vlade NDH njezi-nim izaslanikom s posebnom punomo6i, da ponudi predajuhwatske vojske savemidkom zapovjedniku za Sredozemljefeldmar5alu Aleksanderu dije je sjedi5te bilo u Caserti kodNapulja, ali do toga cilja nije stigao. Bio je, dakle, to dovjekizvanredno wijedan, predan radu, odan domovini, izvanrednodjelatan na podrudju Bosne, Hercegovine i Like. To je sjajnaknjiga koju freba proditati svatko koga imalo zanima prava isti-na o hrvatskim ljudima, posebno vojnicima, kao i dogadajima uwijeme Drugog svjetskog rata. Pi5u6i o sludaju Lorkovi6-Voki6,zapravo njihovu poku5aju da se smijeni Pavelid s poloZaja drZa-vnoga poglav ara, a bez nj egova pristanka, pored nj egov a izt an-rednoga po5tovanja prema Mladenu Lorkovidu, wlo bliskomsuradniku, wlo ugladenom gospodinu,_izvanredno-finoga odgo-ja,znanja, spreme i sposobnosti za djelovanje na diplomatskompolju, Vrandid je ipak ostao izvan ovoga kruga jerje ocijenio dato ipak ne bi bilo u skladu s njegovom vjerno56u prisezi, a pose-bno i zbog toga Sto u onom dasu medu Hrvatima nije vidioosobu koja bi bila u stanju nadomjestiti dr. Antu Paveli6a kaodrZavnog poglavara ako bi se to udinilo bez njegova znanja i pri-vole. Kako su u to wijeme ipak postojale u NDH dvije vojske,Ikvatsko domobranstvo i Usta5ka vojnica kao njemu najvjerni-ji dio tih snaga, sasvim bi sigumo u sludaju takvoga nadinasmjenjivanja doSlo do sukoba izmedu tih dviju grupa oruZanihsnaga Sto bi imalo wlo te5ke posljedice za hwatski narod.Budu6i da do takvog nadina uklanjanja dr. Paveliia nije do5lo,iako je hrvatska vojska voljom velikih saveznika 'pala'unatod

svim neprilikama i nezgodama, ni jedan hwatski vojnik pri pov-ladenju na zapad nije pao od kugle drugog hrvatskog vojnikabez obzia tko kalaru odoru, vojno makovlje ili din imao.Upravo sam pri dow5etku ovoga napisa dobio u ruke najnovijibroj jednog tjednika u kojemu ditam napis o raspravi povjesni-dara, politidara i novinara na temu 'Paveli6 i Hrvati 1941. -2008. 'i u uvjerenju da je zaista konadno kod nas nastupilo wi-jeme da svatko moZe iznijeti svoje stavove i to objaviti u tisku,odludio sam i ja ne5to napisati o svemu tome i na kraju samonadodati sljedeie. U spomenutoj raspravi izgovorile su nekete5ke komunjare na isti nadin kao Sto smo to sve slu5ali od 1945.pa nadalje. Moram pizrrati da je bilo i po5tenih izjavai miSlje-nja, a spomenut 6u samo wlo kratko neke.- Nisu svi usta5e bili zlodinci (a ipak su svi potudeni).- Ne treba ipak usta5tvo svoditi na nekoliko pravnika, seljakaili poluobrazovanih, bilo je tu i 'briljantnih dedki' iz najboljihgradskih familija poput Dide Kvaternika i Mladena Lorkovi6a(a dodao bih ja - i jo5 iz mnogo drugih).- Odnos lkvata prema toj proilosti i baitini Drugog svjetskograta pa i odnos prema dr. Anti Paveli6u i usta5kom pokretukre6e se od toga da je rijed o najve6em lkvatu nakon DmitraZvoninira i utemeljitelja hrvatske driave. Buduii da mlatlinara3taji znadu wlo malo o svemu tome ili potpuno iskrivljenodetrdesetpetogodi5njem jugokomunistidkom promidZbom,treba re6i ne3to viSe o istima i svemu tome. Za3to je preko220.000 hrvatskih vojnika i bezbroj gradana po5lo na put premazapadt za svojim drZavnim poglavarom, treba ne3to vi5e reii otome kakve je ciljeve imao usta5ki pokret i kakav je bio dr.Ante Paveli6. Da ja ne budem pristran, ako bude prilike, u idu-6im 6u napisima o tome ne5to iznijeti, iz ponratih svjetskihenciklopedija. Za Hrvatsku - uvijek!

Uudl, zat ie mogu6c da se Hnahftt llstusuillo pisati o PaueliGeuoi lmiizi?Ne Zelim se ba5 mnogo osvrtati na poznatu ireku, uzvik pozra-toga sportskog izvjestitelja Mladena Deliia 'L_judi, zar je tomogu6e', a nekada voditelja tjelovjeZbe u Casnidkoj SkoliOruZanih snaga NDH, ali smatram da mi ova izreka najboljeodgovara nazivu ovoga napisa. Ovo ne spominjem iz nekakvihposebnih namjera, ali laatko obrazlaLem za5to sam stavio ova-kav naziv napisa. Naime, kada sam u broju 184. i 185. va5egtjednika vidio i proditao pikaze knjige <DoZivljaji III> o dr.Anti Pavelidu, usta5tvu i NDH, nisam mogao povjerovati vlasti-

tim odima da se o tome ipak usudio pisati va5 tjednik i da imanrnogo razloga pisati na tu temu pa sam se i ja odludio. Usputnapominjem da moja sje6anja na ljude i dogatbje seZu do listo-pada 1934. kada sam se watio iz pudke Skole kao clak prva5i6 iprimijetio da neki ljudi u mojoj ku6i ne5to 5ap6u, pogledavaju seboje6i se glasno govoriti. Kada sam upitao majku Sto se dogodi-lo, pokazala mi je na zidu obiteljsku sliku i rekla mi je 'IJbili sukralja, ovoga na slici'i naravno da sam tada prvi put duo za kra-lja i od tada podinjao pamtiti vahre ljude i dogatlaje. Isto takonapominjem da sam intenzirmo pratio ved kao djedak politikuIkvatske seljadke sfranke i da je ta politika usadila u mene osje-6aj domoljublja i spoznaju da jednom narodu bez njegove samo-stalne drZave nema opstanka i da do toga moramo do6i i miHrvati. Sa izvanrednim veseljem i rado56u dodekao sam uspo-stavu Nezavisne DrZave lkvatske. Ve6 kao wlo mladi gimnazi-jalac u5ao sam u sastav hrvatskih oruZanih snaga, dlan Usta5kogpokreta nisam nikada bio, ali sam se povladio s naSom vojskomprema zapadu, do5ao do Bleiburga pod oruZjem koje sam moraotu predati i proveo kao takav na 'KriZnom putu'todno 33 dana.Po dosluZenju tzv. 'vojnog roka'uspio sam se odmah zaposliti,uz rcd pozaw5avati zaoslale ranede srednje Skole, vi5u Skolukao i na kraju fakultet, radio u wlo odgovornim poslovima, viSeputa pozivan u SKOJ i KPJ, ali sam uvijek ostao dosljedan i vje-ran prisezi koju sam dao hrvatskoj drZavi. U biv3oj drZavi pro-ditao sam gotovo sve knjige pisane o dr. Pavelidu, usta5kompokretu i NDH. Posebno sam 'upijao'ono iz knjiga dr. FranjeTutlmana kao Sto su npr. 'Velike ideje i mali narodi', 'Bespu6a'

i slidno. U napisima raznih autora iz bivSe driave bilo je te5kihpljuvanja ne samo po pojedincima, duZnosnicima iz NDH ve6 ipo cijelom hrvatskom narodu. Bilo je nekoliko objektivnih ocje-na kao na primjer u knjizi 'Hitler i Paveli6' gdje izrnetlu ostalo-ga stoji da je dr. Paveli6 bio uvijek wlo hrabar dovjek pa i u pri-godi svoga drugoga posjeta ovome, iznosio wlo dwsto svojestavove i zahtjeve, nimalo impresioniran njegovom tada5njomvelidinom. Poznati mu je stav bio, desto puta izreden, 'na ljutu

Proglrslll smo

MARI(O GROSH

pisma i reakcije

Dr. Ivan Rimac: Imamo onetoolitbirovske metode u strankama (2)

Itail sG pomuna odanost uofli,a nG $tlanaElom pruglamu!Kojj su razlozi gubitka straradke demokracije i ponovnoga ula-Zenja u jednopartijsko razdoblje politidkoga Zivota u Hrvatskoj,o demu govori sociolog dr.Ivan Rimac? (Hrvatski list17.4.2008.)? Bez sumnje ima za to vi5e razloga od kojih 6uovdje spomenuti samo jedan wlo bitan. Sloboda u demokracijimoZe postojati samo na temeljima dwstih moralnih normi,

-a

njih danas nedostaje u potebnom opsegu u javnome ZivotuHrvatske. Ponajprije ih nedostaje zbog moralnoga relativiznakoji je posljediia iiberalistidkoga shia6anja da' sloboda nijevezana uz istinu. Stovi5e, daje i sam pojam istine relativan.A bez istine i odgovomosti zanju, sloboda se pretvara ili u ana-rhiju ili u diktaturu. Drugi razlog pomanjkariju dwstih moral-nih normi u dana5njem politidkom ZivotuHrvatske heba traZiti u poraznom djelovanju polustoljetnoga komunistidkoga men-taliteta kgji je ostavio hag u lkvatskoj. I najmanje politidkonesliganje smatra se urotom, politidki se vode pona5aJu dikta-torski netolerantno, personaliztaju se politidki odnosi u stancitako da se svi oni, koji se s voitom i u najmanjoj politidkoj stva-ri ne slaZu, uklanjaju na rubove stanke ili se dak iz strankeiskljuduju. TraZi se potpuna odanost osobi prije negoli strana-dkom programu. Posljedica ovoga je da danas u Hrvatskojimamo sve manje strudnih, kompetentnih i moralno hrabrihpolitidara i da politidari desto ne rade ono Sto znaju, ajo5 deS6ene znaju ono Sto rade. lIkratko, ovaj naslijetleni komunistidkimentalitet stvara ljude koji politidki oportunizam i karijerizamstavljaju ispred svoje savjesti i svoga uvjerenja. Utj-ecaj seovoga naslijedenoga mentaliteta danas osje6a i u politiEkojpasivnosti al.aitfloga dijela gradana Hrvatske. Iako onikod svo-jih politidara uvidaju njihove pogfelke, sluganstvo, korupciju,nesposobnost, borbu za vlasl koja razara lrvatsko druS-tvo ikoja Skodi vitalnim interesima zemlje, takvi se gratlani osje6a-ju bespomodnima, maloduinima i ne vjeruju u svoju poliiiekumo6. Oni se mire s mi5lju da je neizbleLno da politidlii Zivot uI{,rriatskoj mora biti zagu5en liariierisiima, sluginima stranaca,ubibohnim mediokritedma, morainim patuliciria i sitnim baha-tim stranadkim diktatorima. Ipak posioji itiek za ovaj osje6ajbespomo6nosti i fatalizma: oZivjeti i ohrabriti moralnu svijesihrvatgki! grattana, watiti im uvjerenje vlastite mo6i i ponosa,uvjeriti 4 du j. bolje upaliti i jednu vo5tanicu nego proklinlatitamu, i da demokracija zabtljeva od svakog gradanina njegovdnevni plebiscit. Potrbbno je ne samo jednom svako nelioiikogodina birati politidare, nego ih i dnevno nadzirati,jer Hrvatskane smije biti prepu5tena samo politidarima.

PRoF. BRANTMTR r,ux5re, spur

Feminizam na na5 doma6i na6inFeministice su sociolo5ke teorije o poloZaju Zena u SAD-u pre-zentirale u razliditim teorijama od kojih se moZe izdvojiti radi-kalni, marksistidki, liberalni, cmi i-postmoderni feminizam.Navedene teorije udinile su mnogo za daleko bolja prava Zenao6 5ftsllvanja, z?po5ljavanja i op6enito primjeieriijih pravaZena u druStvu. Medutim, navedeni sociolo5ki pristupi znali suoti6i u svoju krajnost ponajvi5e kod tzv. radikalnoga feminiznakoji mu5karcima ne prinaje nikakva prava. Navedene teorije

izvr5ile su snafrri utjecaj na slidne teorije u Europi, pa i kod nas.Izlazetiiz ol<tttra teorije, feministidki se pokret odraZava u lite-raturi, filmu, kazali5tu i svakodnevnom Zivotu. Karikirani oblikfeminizma danas je vidljiv u ameridkim filmovima kad Lenaprebije tri mu3karca da bi ih potom svezala, popljuvala i doka-zala svoju Zensku jakost i superiornost. Mi smo skloni ponekadi nekritidkom imitiranju Amerike u ditavim oblastima Livota.Da Zivimo kao Sto istide ameridki sociolog David Risman <pouzoru na druge> mogli bismo dokazati ditavim nizom TV inovinskih naslova u kojima dominira opona5anje, dodvorava-nje, lasilni5tvo kao navodno univerzalni model Zivljenja.Nemilo nasilje prenosi se i na obitelj kao i cjelokupne medu-ljudske odnose. Naime, pozr'aita je druStvena dinjenica da nekimu5karci premla6uju svoje djevojke, supruge pa dak i djecu Stoje svakako za svaku osudu. Navedeno nasilje u obitelji bstavljadugorodne negatirme posljedice koje se odraZavaju kroz cijeliZivot pa dak i potomstvo. To je jedna nemila dru$Wena pojlvakoju treba svakako osuditi, podinitelje kazriti za primjer-drugi-ma. Korijene te nemile pojave nalazimo u nepravilnom odgoju,nasilni5tvu u djetinjstvu itd. Navedenom pojbvom bave se psi-hijahi, psiholozi, socijalni pdnisl, pravnici... Isto tako iomruinom druStvenom pojavom tebaju se baviti i ostali, kako seto voli u nas re6i, obidni ljudi iako smo svi obidni. tako Sto ienavedenog podinitelja prokazati, pa ako treba i ukazati mu nasav jad i kukavidluk podinitelja nasilja nad Lenama. Ako susjedpremla6uje susjedu, ne smijemo ostati nijemi kao da se to nasne tide. Ato se desto u nas dogatla. Mu3karac koji tude Zenu sla-bi6 je ali i bolesnik kojega treba lijediti. To je jedna opaka dru-Stvena bolest kojoj fieba svi dopu5tenim sredstvima stati nakraj. Metlutim, kao i mnoge dinjenice navedena druStvena poja-va u nas prikazuje se krajnje jednosfiano, a samim tim i neto-dno. Jednostranost nije u interesu niLena ni mu3karaca. Ana5doma6i feminizam karikirano je smije5an, ali i jednostran atime i neistinit. Svaka je jednodimenzionalnost parcijalna,necjelovita a time i neobjektivna.Naime, poarat je Eitav ruz sludajeva nasilja Zena nad mu5karci-ma. O tome u na5im tiskovinama ni rijedi. Primjerice, u jednojna5oj Zupaniji ve6je stara moda kojaje pre5la u nepisani obi-daj da Zene u Spicastim cipelama tuku mu5karce. Isto tako poz-najem niz m-u5karaca koji su se razveli tako Sto su iz ku6e liojojsu daleko vi5e doprinijeli oti5li s kaputom na ledima. I nikom6niSta. O tome se jednostavno ne piSe, a Zenske udruge u takvimsludajevima ne ogla5avaju se kao u sludaju Ane Maga5 ili sadlgjlgvtje Mrjane Pukani6. Pogledajmo na3e doma6e sapunice.U njima su mu5karci nepotrebna i suvi3na stvorenja bez kojihse moZe, glupe svinje koje nisu ni za Sto. I ne samo mu5karci,-sye_ qe wijednosti poniZavaju, posebno obitelj koja je temeljljudskoga druStva. Kao da Zivimo u wemenu povr5nosti 'ikojem ni5ta nije sveto i uzvi5eno. Zena i mu5karac^dva su neza-mjenjiva i neponovljiva bi6a kojima dugujemo svoj nastanak,odgoj, obrazovanje i vjeru u stasanju da budemo istinski ravno-pravni, originalni kao stabilne lidnosti koje se mogu uspje5nonositi sa svim teiko6ama na koje u Zivotu nailazimo. Samb zah-valjuju6i kohezivnoj obitelji gdje ljubay i medusobno plvjere-n1e povezuju sve njezine dlanove formiramo se u slobodne lid-nosti kojima je svako nasilje strano. S ovim se nikako ne bi slo-Zile radikalne feministice koje su pod utjecajemAdorna i cjelo-kupne Franfurtske Skole u ocu obitelji na5li nasilnika kojegajednostavno heba izop6iti. Zbog toga u nezamjenjivoj ljubivipomaZimo jedni drugima bez obzkakojega smo spola jer samogemo tako doprinijeti zajednidkoj sre6i i prosperitetu - jeristinska ljubav sve spaja, a mrLnja sve razara.

TOMISLAV I. RAVLIC

Svern Porrrlrn

lleu$Riela smiena tllilNeki biznismeni nose dva revolveru, neki jedun.

V. Pi5taloz Iskreni osmeh

ve tranzicijske zemlje koje pretendiraju nailanstvo u EU imale su nekakav oblik lustracijestar ih komunist i ik ih struktura. Sve, osimtakozvan i h zapadnobalkanskih zemalja.

Piia; DAMIR PnSOnna

Osnovno mailenje latinske rijedilustratio je "di36enje od grijeha, ispiti-vaqie savjesti". Hrvatsko druStvo riijelustrirano, Sto ne nadi da nije temefji-to preoblikovano. Na Zalost, udinjenoje to tako da se u presudnom trenutku,u ime politike pomirenja, zamuttlaraz-djelnica iznedu komunistidkih"trenera stogo6e" i onih na kojima jestrogoia trenirana. Ratje kao bujica napow5inu rzbacio najrazliditij e tipoveljudi, od iskrenih patriota, preko starihmahera partijaiko-obavje5tajne prove-nijencije do hrpe skorojevi6a. SpletomnuZde i sludaja u obrambenom ratuskrpana etta funkcionirala je kako-tako dok je ratra opasnost frajala.Dodim je oruZje utihnulo, iskusni soci-jalistidki veterani i dihovo upu6eno

potomstvo krenuli su u juri5 na preo-sta,le resurse potisnuv5i nesnalaZljive, amnoge i sitni5em korumpirane, domo-ljube na marginu, te su iz hrpe skoroje-vi6a odabrali jedne kao partrere, drugepak prepustili "institucijama pravnedrLave". Na ruku im je iSla i meduna-rodna konstelacija mo6i i globalizacij-skih trendova.-I')f ako je za upravljanje druStvoml( ipak potrebna stanovita vje5tina,

I Lmedunarodni su se moinicipouzdali u stare komunistidke sbrrktureradunaju6i na njihovu kakvu-takvuupravljadku kompetentnost, gotovorefl eksnu odanost nadnacionalnimideolo5kim konceptima i, svakako,nezajailjivt pohlepu. Oko5tale dogmedij amata i fantazmagorije o socij alisti-

dkom samoupravljanju preko nodi suzamijenjene (pretvoriv5i se u hrpepapimatoga sme6a, rekao bi Du5anBilandZid) novousvoj enim dogmamaliberalnoga globalizma. Desetak godi-na, auz to i u sjeni rata i neposrednogaporata, nije bilo dovoljno da se dogodismjena elita u Hrvatskoj. Skorojevi6ikoji su "upali u igru" brzopotezno suse nakon budnidarsko-davorijskogaprenemaganja prebacili na ples po tak-tovima novih-starih lutkara. Nakon2000. stvari su se na ovim prostorimatoliko brzo pokrenule naprijed da su sekotaii povijesli od silne brzine, kao uonoj pjesmi Emily Dickinson, podelivrtjeti unatag! JoS malo i eto nas tamogdje smo, u smislu nacionalne samo-bitnosti, davno bili! Samo dublje ...

Srijeda, 16. ftavnjaT,agrebz Ivi Bancu pozlilo za vri-jeme intervjua na radiju dok jegovorio o sludaju Pr*anii.Udruga B.a-B.e. i dalje skrivaMirjanu hkani6 i deka nalazinspekcije. I(oprivnica: Udenica(16) skodila s prozora srednjeSkole. Benkovaq U prometrojnesedi lak5e odijetlen ministarobrane Branko Vukeli6.

eefvrtab 17. travnjaNastavak su{lenja generalima uH*go; svjedodio AndriesDreyer, biv5i Sef sigumosti UN-ova sektora Jug. Splifi PremijerSanader najavio da se razrni3ljao promjeni stope PDV-a.Zagreb: Predsjednik Mesi6posmrtno odlikovao IvicuRaiana. Srednjo5kolci prosrje-dovali ispred Skola zbog prljavih

zahoda. Mifana hikanii diglakaznenu prijavu protiv supruga.

Petak, 18. trarujaZagrebl. Nepoznati razbojniciopljadkali za5titare SokolaMari6a. Ministar zdravstva isocijal-ne skrbi kazao kako jelijednica Luli6 protuzakonitonaloZila privotlenje MirjanePukani6. Rijeka: Sludaj Rijedka

banka; Eduard Nobilo osuden naSest godina i pet mjeseci zatvora,ostali oslobodeni optuZaba.Karlovac: Beba pronadena nasmetli5tu nije rotlena Ziva.

Subota, 19. travnjaZagrebz Policija u stanuPukanidevih prona5la kokain.Mesi6 se na Pantovdaku sastaos gospodarstvenicima. Na sjed-

ogadaji - 5to stvami, lto organi-zirani - koji posljednjih dana,mjeseci i godina pune stupce

tiskovina i ekrane elektronskih medija,zomo svjedode o bijedi tzv. hrvatskeelite. Najvi5im nagradama nagraclivanij unak hrvats ko g slob o dnog novinstvapred odima zbunjene javnosti raspadase po svim Savovima, poput opasnogakJinca iz ameridkoga filma B-produkci-je s pi5toljem za pojasom i slu5alicamau u5ima vrzna se ispred psihijatrijskeustanove u koju je prethodno, navodnokoriste6i se visokim druStvenim veza-ma, stq)ao vlastitu Lenv, a tu je i dud-novati atentat, kokain u sefu i sijasetdrugih gadarija... Ministar vanjskihposlova putuje Europom i pregovara, anavodno ne zna o demu pregovara.Stranadke voale ne krzmaju se, akotreba, izbaciti iz stranke sve one koji suim prepreka do ponovnogajednogla-snoga izbora na delo stranke. Jednaskupina pisaca, odcijepiv5i se od stru-kovne udruge i preuzev5i gotovo u pot-punosti monopol nad "hwatskom knji-Zermo56u", cijepa se i dalje iskljudivoiz pekunijamih razloga.Pustopoljinama hrvatske kulture inademuvaju se tipovi iz kojih naprosto zradikultura kao takva, da doviek kad ih vidimakinalno poseZe rukomu dZep. Ne daizvadi revolver, nego da provjerije limu novdanik na miestu! Sludeni i uSkripac stjerani general kre6e u svojposljednji stravidni pohod protiv vlastitih suseljana. Heroina hrvatskogasudi5ta haa5ke inspiracije nakon dugo-godi5njeg procesa zbog krade stotinjakmilijuna, krade koja se zamagljivanjarudi naziva rizidnim dilerskim transak-cUama, izride kaznu od ukupno Sestgodina zatvora, i to samo za zaigranogdilera. Njegovi nadredeni oslobodenisu. Kao, drZarmo odvjetni5tvo nijedobro pripremilo predmet. Mene samodudijedna stvar: kako to daja, obidnigradanin bez ikakvoga pravnidkoga

nici Glavnoga odbora SDP-a zanovoga predsj ednika kandidiralise Davorko Vidovi6 i DrasanKovaievic. U poZaru koji-jebuknuo u njegovoj ku6i ugu5iose Zivko Markovina (58).

Nedjelja, 20. travnjaJasenovac: Obljetnica strada-vanja; govorili predsjednikMesi6, Luka Bebi6 i Jadranka

obrazovanja uvijek nepogrje5ivo naslu-tim kada drZavno odvjetni5wo ne 6e"dobro pripremiti predmet"? Granicaizmedu biznisa i kriminala postaje svefluidnija tako da duhovita opaskasrpskoga pisca iz epigrafa ovom tekstuitekako wijedi i u hrvatskom kontek-stu. Razvikane starlete doma6eea(ditaj: laZnoga!) glatnura, akoj6 vjero-vati nekim medijima, prostituiraju seda bi se prehranile, odjenule i opstalena ipici ... Riba od glave smrdi. Pa sepo uzoru na poznate sve vi5e ponaSaju iostale druStvene skupine i pojedinci.Tako i postaje mogude da trinaestogo-di5nji klinac ujednoj prigradskoj Skolinekoliko sati maltretira ostale udenike iosoblje Skole, da se zatvorenici sa slo-bodnoga vikenda "zaborave" watitrnazaduzatvor, da su na gradskim ulica-ma svako malo "duge cijevi" jer jenetko izveo oruZanu pljadku, da su tzv.ozbiljni dnevni li$tovi prepuni oglasatipa: Lijepa susjeda voli se selaati nabalkonu; Uiivajmo zajedno; Nazovite islu"iajte iisti sel<s; Plavuiin orgazam itd.\ Ti na kaj mi pameti nije da| \l moraliziram, jednostavno kon-

I \ statiram dinjenice koje ukazujuna to da smo neuredno i neuredenodruStvo. DruStvo u kojem se ne ludibitno tid nevalnog, dru5tvo bez autori-teta institucija ili pojedinaca, bez jasnihprioriteta, bez po5tena uvida u vlastitupro5lost i predodibe o Zeljenoj budui-nosti, druStvo koje se, izgleda, naZalost jo5 nije konstituiralo u samosvje-snu politidku naciju.Namjesto efekbrog zaw5etka, ispridat

iu jedan nedavni doZivljaj u kojemu sencale i neke moje osobne dileme. Biosam nedavno jedan od predstavljadawijedne knjige politidke esejistikemeni dragoga autora. Dvorana je bilaotuZno praznjikava, tako da sam se natrenutak dvoumio ima li uop6e smisladitati pripremljeni tekst ili je bolje re6inekoliko kurtoaznih fraza i sve to

nekako privesti kraju. U to su u prosto-riju upala dvojica srednjo5kolaca, utiSini sjela i stala pozomo slu5atigovornika nakon kojega sam trebaojagovoriti. Odludih se ipak izreEi ono Stosam pripremio, Steta bi bilo da ti mladiljudi svjedode tome kako mi starijipreko volje otaljavamo preuzete obve-ze. Sjetio sam se uostalom sebe iz tihgodina i s kojim sam strahopo5tova-njem slu5ao izlaganja "ljudi od rijedi".Dobro, sad ... nije da sam postaoonako pametan kao ljudi dijoj sam sepameti svojedobno divio, no s ove samstrane stola i mikrofona i valja mi re6iono Sto re6i trebam. I dini mi se da samgovorio dobro. Od desetke, stotine tisu-6a mladih ljudi u gradu dvojica suna{la za shodno nazoditi predstavljanjuknjige koja zapravo poku5ava pinratipameti svijet u kojem 6e oni Zivjeti.Malo? MoZda, ali dobri stari Heraklitne bi tako mislio. Ono Sto mene poma-lo Zulja jest pitanje: Sto su ti mladiljudi od na3ih govora ponijeli kada sunapustili dvoranu? Ili, kad smo ve6 kodHeraklita, dujmo kako on to formulira:Ljudi se u spoznavanju vezuju za vidlji-ve stvari, sliino Homeru (a on je biomudriji od svih Grkn). Njega su,naime, obmanuli djeiaci koji trijebiieuii rekavii mu: <tTo ito smo primijetilii ubili ostavljamo, a ono ito nismo pri-mijetili, ni ubili, to nosimo.>t.|.flako 6e i ona dvojica srednjo5kolaca

I vjerojatno pojmiti, s wemenomI nadrasti i "ostaviti" na5e opser-

vacije hrvatske stvamosti, ma kolikomudre ili lude bile, a ponijeti ne5todrugo dega mi predstavljadi u svomenastupu nismo bili ni svjesni. Ho6e liim to biti od koristi u svdetu koji dolaziili 6e im biti samo balast? Odgovor neznam, a od njega, barem djelomidno,ovisi i to ho6e li se u dogledno vnjemeu hwatskom dru3tvu etablirati kompe-tentna, nacionalno svjesna i premavanjskom svrjetu otvorena elita. I

Kosor. Ministar Mitinovid twdida 6e stuka u sludaju hkani6,ako je pogrijeiila, i odgovarati.Zadar: Tomislav PeSa (35) iMarino Golei (28) zbog kriv-otvorenih kartica privedeniistraZnom sucu. Vuli5inac:Danijel Skorak eksplozivomraznio ku6u IvanaKoleka i smft-no stradao te sadmom u glavuranio Kolekova sina Bnrna.

Ponedjeljak" 21. travnjaZagreb: Policija uzela uzorakkose Ivi i Mirjani Pukani6. IvoPukanid od HHO-a zatraLioza5titu. Biskupi uzvratlliMesidu kako je Crkva davnoosudila ubojstva u Jasenovcu.Uhi6eni Zvjezdan Boto (30),Kresimir Potodi6 (33) iVladimir Flijes (24) koji sesumnjide za pljadku zaltitara.

Ozalj: Grgo Peji6 (38) pucaona troje ljudi pa se ubio.

Utorako 22. trwnjaNastavljeno haaSko suilenjehrvatskim generalima Cer-maku, Markadu i Gotovini;svjedodio general AndrewLeslie. Pula: PodignutaoptuZnica protiv peterostrukogubojice Damira Vo5kiona.

Je

tz

;*qi

H

Jedini koji opravdava masovni zloiin upravoSt jepan Mesi i . Par t izanski z lo i in na

Bleiburgu opravdava ustaSkim u Jasenovcu.Zajedno s lvanom Fumicem on jo5 kusa otrov

ideoloike konzerve na kojoj je odrastao

Piie.. IVICA iUanr.lAdre

ekoliko dana prije obiljeZa-yanja 63. obljetnice proboja

Jasenovac,logoraSa iz usta5koga logoraJasenovac. hrvatski ored-

zan u Slavoniji, a oni koji ga se sje6ajune pamte ga po dasnom pona5anju. Sveda i jest tako, dakle da su mnogi poginu-li na Bleiburgu krivi za smrt onih uJasenovcu, po kojoj je to etici dopu5tenolikvidirati i u iame bacati Hrvaie ratnezarobljenike, djecu, starce i ostale civile.

Polustoljetna komunistidka Sutnja o par-tizanskim zlodinima na Bleiburgu nijenajgore 5to se moglo dogoditi bleibur-Skim Zrtvama. Korak dalje oti5ao jeStjepan Mesi6 koji opravdava to ubija-nje. To dini posljednjih godina; inade je90-ih na slidan nadin ooravdavao usta-Ske zlodine u Jasenovcu. Ni iedan destitdovjek, posebice ako je jo5 iodgovorandrZavni duZnosnik, ne bi sebi dopustiotakav moralni pad i pribjegavao perverz-noj opravdavaju6oj uzrodno-posljedid-noj vezi medu raznim zlodinima.Nikomu normalnom danas ne pada napamet opravdavati ustaSke zlodinenespornom dinjenicom da je PrvaJugoslavija provodila shahovit teror nadHrvatima i da je Jasenovac odmazda zatal teror.I predsjednik Stjepan Mesi6 i dlan tzv.Saveza antifaSistidkih boraca IvanFumi6 selektivno tretiraiu to bolno raz-doblje hrvatske povijesti-. PreSu6uju, pri-mjerice, da su nakon ustaia i partizani

pred-J- \ sjednik Stjepan Mesii iekaoje, govore6i o partizanskom zlodinu naBleiburgu da <treba re6i istinu da nijedan poginuli u Jasenovcu nije kriv ni

q jednog na Bleiburgu, ali su mnogi naBleiburgu l<rivi za mnoge u Jasenovtu>.U biti, dakle, Mesi6 opravdava partizan-ski zlodin na hrvatskim voinicirira i civi-lima surovo likvidiranima ira Bleibursu itime istodobno amnestira podinitEljejednoga od najve6ih zlodina podinjenihneposredno po svr5etku Drugog svjetskorata. Samo nekoliko dana kasnije uspa-ljeno je govorio o usta5kom zlodinu ujasenovadkom logoru insinuirajudi kakopostoje oni koji ga negiraju u cijelosti,Fft g jg rekao, gadovi, a on ie uvijek,iduie i svake druge godine dolaziii uJasenvac na komemoraciju. Usput je pomatrici Ivana Fumida optuZio Katolidkucrkvu rekav5i da ie bilo svedenika koiisu okrvavili ruke.-Mesi6 je danas jedini javni duZnosnik

koji brani jedan zlodin drugim, prija-Snjim zlodinom. Njegova logika doistaje izopadena i nemoralna. Osim Sto jezasnovana na povijesnim falisifikatima,ima podlogu u njegovom nepoznavanjupovijesti, ali vjerojatno i u partizanskomodgoju. Njegov otac je, naime, bio parti-

4 " - ' - - ' J . ) - -

PouiiesnG neistine)lGnziua StiG[ana tllesiGai luana fumicat ]umica

nastavili s logorom Jasenovac. Zrtvepartizanskoga zloi,ina, dakako, ne spo-minju kako, valjda, ne bi pokvarili idea-liziranu sliku o svoiim uzorima- oartiza-nima, pripadnicima jednog pokr6ta kojije bio na strani antifaSistidkih snaga, alisu mu tragovi pretvoreni u potoke krvi inije se borio za samostalnu hrvatskudrLayu.Nitko razuman i relevantan u Hrvatskoidanas ne nijede ustaSke zlodine uJasenovcu i drugdje. sporna je samomanipulacija tzv. antifa5ista tim Lrtvamai brojkama, kao Sto nitko razuman vi5ene osporava i ne opravdava partizanskezlodine. Jedini koji to javno dini upravoje Stjepan Mesi6. Danas u 21. stolje6ukad se Hrvatska ipak oslobodila ropstvasvoje proilosti, kada je nestalna dlanicaVijeca sigurnosti, kada je pozvana uNATO i na pragu je EU-a, Mesi6 u vra6au tu pro5lost. On je sa svojim prista5amaprebacio u <rikverc>, koristi se kome-moracijom u Jasenovcu da bi oZivio duhvremena iz 1949. godine kako bi valjda,zajedno s Ivanom Fumi6em, podeonovu, Osmu neprijateljsku ofenzivu,ovoga puta protiv Crkve i nekih nedefi-niranih gadova. Njih dvojica jo5 kusajuotrov iz vlastite ideolo5ke konzerve iupomo Zele njime zatrovati nara5tajekojima se naprosto gade gadovi koji imuporno kradu bududnost.Dokle ide izopa(,ena logika StjepanaMesi6a, pokazuje dinjenica da je neda-vno ustao u obranu ostarjelih partizanaod kojih je policija htjela dobiti prveinformacije o zlodinima nakon 2. svjet-skog rata. Prije dva mjeseca Hrttatski-listobjavio je pridu o umirovljenom oficiruJNA Marku Proti6u koji je priznao da jeubijao hercegovadke fratre i da se nekaje zbog toga, zapijetio reporterimaHL-a da ne smiju pisati o tomu jer 6e seon potuZiti Mesi6u i Fumi6u.Taj samodeklarirani ubojica mirno Zivi uZagrebu. Veliki zagovornik <institucijaprave drZave> Stjepan Mesi6 umjesto daje potaknuo istrage, za5titio je te krvnikei pred slaba5nim djelovanjem hrvatskih

U Jasenovcu je bio samo fra Miroslav Fi-lipovii, ali tri godine prije Franjevaika gaje provincua iskljudila iz svojih redova inije bio pod jurisdikcijom ni jednoga or-dinarija. Fumii bi trebao znati da nije bilopokrStavanja jer to po crkvenom pravu ipraksi nije bilo moguee. Banjoludkije bis-kup u to vrueme dopustio pri jelaz nekihpravoslavaca u Katoliiku crkvu i tako ihspasio od ustaikih zlodina

f / gmemoracija 63. obljetnice proboja zatodenika iz usta5koga logora ul( Jasenovcu,-mjestu uZasnih ristaSkih zloEina, opet izaziva-poleirike i

I\posebno konfliktnu situaciju izmedu Republike Hrvatske, govorio jenjezin Sel i Katolidke crkve. Predsjednik H*atskog sabora Luka Bebidzavapio je da se prestane s manipulacijama usta5kih zlodina i hiava uJasenovcu, logoru u kojem su ubijene Zrtve bezumne ideologije i politikenacizma i fa5izma. A manipulacija je bilo i ove godine i mi 6emo se bsvrnu-ti samo 4e\e od njih. Predsjednik Stjepan Mesi6 bez ograde i je zrekao povijesnu neistinu istidu6i da su i 'ovdje'neki katolidki sve6enici okrvavili ivojeruke zlodinom. Po svemu sude6i on je mislio na bivieg bosanskog franjevcafr,a. Miroslava Filipovida kojega je srbokomunistidka propaganda zvalaJvlajggrovi6 j9r je, po njoj, bio 'majstor' u ubijanju. Nijedan-drugi, makar ibiv5i katolidki sve6enik nije bio u vlastima jasenovadkog logora. A tko;e fraMiroslav Filipovi6 zvani Majstorovil? Zbog sudjelovanja u PaveliCevimporygjblpq starjeiinstvo Franjevadke provincije Bosne Siebrne odludilo gaje iskljuditi izlranjevadkog reda sredinom 1942. godine i od tada on nije biopod jurisdikcijom nijednog ordinarija. Bilo je to daleko prije njegova dolaskau.logor u Jasenovcu i njegovih groznih zlodina. Zataj deketbosanskih fra-l1eyaga aali su ! Viktor Novak i Vladimir Dedijer, ali su ga preSutjeli, a todini danas i predsjednik Mesi6. Nijednom od njih ne moZe se pre5utjeti topre5u6ivanje. Ivan Fumid iesto se pona5a kao ideolo5ki iskljudiv dovjek paje tako-progolorio i neki dan u Jasenovcu. Nas zanima samo njegova optu-Zba Crkve u Hrvata zbog 'prekr5tavanja Srba'. On je ba5 to rekao, a ne di seradi o'pokatolidavanju', kako iskrivljeno pi5u naSimediji i time falsificirajusamog Fumi6a. Fumi6 je valjda naudio da katolidka teologija, crkveno pravoi pastoralna praksa ne poznaju kategoriju prekritavanja lastenih. Je-<lnomkr5ten, uvijek je kr5ten, a Katolidka crkva prizraje valjanim sakrament krite-njg_prav.oslavaca. Istinaje, pak, daje dio pravoslavnih hrvatskih Srba prelaou Katolidku crloru, a razlozi su tome wlo sloZeni. U arhivu franjevadkogasamostana u Livnu nalazi se 50-ak odluka banjoludkog biskupa iz doba ND1Ifra. Josipa Gari6a, neko6 bosanskoga franjevca i prbvincijala. On dopu5taprijelazpravoslavaca u Katolidku crkvu, ali uvijek ilodaje d-a Bog zna€to 6ekasnije biti. To znali da je on svjesno primao pravoslavne Srbe u Katolidkucrkvu da hi ih na taj nadin spasio od usta5kih progona i zlodina sve do ubija-nja. Rekli bismo na kraju, po onoj staroj, sapienti sal ili pametnom dosta. t

drZavnih tiiela. rwclm,rvondrd

= - w *

R$r

t.i.dLffi:-i'-tri

dr. Slobodun LAI{G, rijeinik

Ire[a nam [redsiednil il|,a nG [lGdsiednifi neEiie

lederalnG iedinice!

federalne jedinice, koji bi polazio 6dsuvereniteta naroda 5to znadi da u llitlro 0d rustoieGin RofitiGata ne

a mjestu novoga hrvatskogapredsjednika volio bih vidietipredsjednika drZave, a ne nediie

nlrodu prepoznaje njegove potrebe,nJ_egove mogucnostl I nJegovoodludivanje i tako stvara hrvitskudrZavu. Predsjednik Tudman u potpu-nosti je ispunio moja odekivanja jei jepostavio drLavu upravo onakvomkakva ffeba biti, Sto ne znadi da smosve ostvarili, ali toje biojedni put stva-ranja drZave koji se u potpunosti oslo-

zasluiuie da [ude [lGdsiGdnitr Blt!ovi predsjednik Flrvatskemorao bi na prvom mjestuza5tititi nacionalne interese,

Sto nije bio sludaj u zadnjih osamgodina. To je primama stvar svako-ga predsjednika. Ako bi se na tommjestu naiao dovjek koji ne biimao dovoljno sluha i politidkestrasti da za5titi hrvatske naciona-Ine interese u dana5njem wemenuglobalizacije i pribliZavanjaEuropskoj uniji, mislim da bimoglo biti velikih problema. Svi

Jukov SEDLAR, redatelj

imamo Lelje, aIi moramo biti svie-

nionanarod.Hrvatd"S,,?"T.t't:53i#H"?:P#'Jiiil?.jedina uspje5na obrana jedne zemlje u 20. stolje6u. Sto se tidepredsjednika Mesiia, smatram da 5i priie suesi trebalo zakon-s.ki rggulhallda jedan predsjednik n-e smi3e drugoga kritizira-tj, a Sjo je Mesii desto radio. U Americi

-se to, pringerice, ne

dogatla, to mogu drugi diniti, ali se predsjednik ne moZe timebaviti jer je tu rijed o negaciji drlav€. Medi6 niie dobro ffetiraoIkvatsku, nije do5lo do jadanje drLave, do5lo j-e do stidljivosti,zabavnosti i mno5tva nebitnih putovanja, i zalo smo ponosnijina predsjednikg,Ty{mana loji je ostvario slobodu,^a kojejadrugi nisu Leljeli, dok Mesida svi Zele ier ne iada vlastiti naro?.Mislim da sljede6i predsjednik uop6e ire bi tiebao biti netko odpolitidara. Zaito to ne bi_mogao biti branitelj, netko iz krugakojemu i 91.- ptipuaam. Danas vodimo politiku u kojoj mirii-star vanjskih poslova ne zna o demu pregovaramo s EU-om, utoj.:no mjeri i kao narod informiranisaibivanjima. Koji je topolitidar proveo ijedan dan s ljudima Sto diste ririne? Ne znamtlFogu od politidara, koji bi Zelio biti predsjednik, da se potru-dio doznati Sto Zeli ovaj narod i zato ie vidim razloga di novipredsjednik ne bude netko od onih tko je branio Hrvatsku ilipak neki ugledni znanstvenik kao Sto jebio dr. Tutlman. r

itoje Hrvatska moZe imati ;:'JSi* n"t*,1#$13 S"ru:f;llbude pametniji, vedi i bolji, vete su nam i mogu6nosti. tcadagovorimo o dvama predsjednicima dr. Franji Titlmanu i StipiMesiiu, to se ne moZe usporedivati jer je dr.-Tudman apsolutnoneusporediv s Mesi6em. On je bio osoba koja je ostvirila sveono o.demu sam ja sanjao prije osamostaljenja Hrvatske. Akogovonmo o predsjedniku Mesi6u, neke mu se stvari ipak mora-ju priznati, pri tome mislim na ono Sto ie napravio u Izraelu. Stose tide Stidenja nacionalnih interesa, hr sarnpotpuno nezadovo-ljan. Nitko od sada5njih politidara nema straltiboriti se za oftoSto bi trebalo biti sveto svakom Hrvatu, pa prema tomu nitko odnjih i ne zasluZuje da bude novi predsjednik. I

dn Edruvko TOhfrACo politolog

Preilsieilnifa tlG[o bitimoilGmi i o[ruourni ilomoliu[

Pogrjeika je Sto jedna tako velika stanka redovito nema svogkandidata. Od 1997. godine kada su imali prof. ZdravkaTomca, vi5e nisu imali kandidatz pa su podupirali jednomDraLena Budi5u, drugi put Stjepana Mesi6a. I

dr. Zarko PUHOVSKI,sveuiili5ni profesor

la llruatslru [i [ilo naibolie da[leilsieilnil [ude staliia,

ugledna i nailsttanaEla oso[a!ojeje uvjerenje da ovlasti novo-ga hrvatskoga predsjednikatreba zratro reducirati i svesti

ih na razinu koju imaju, primjerice, nje-madki, talijanski ili slovenski predsjed-nik ili, pak, na razinu koju imaju mona-rsi u civiliziranim drZavama zapadneEurope. Naravno, postoje i zemlje ukojima predsje{nik ima velike ovlasti,primjerice, u SAD-u, Francuskoj iliFinskoj. Mislim da to Hrvatskoj vi5e ne

mogla biti, a da ima potporu ve6ine stranaka, zr:crnja ili intere-s9 da bude na toj duZnosti. Zato ie se najvjerojatnije dogoditida 6e politidke stranke ipak kandidirati vlastite kandidate za tuduZnost. Tako bismo mogli imati kandidata IDZ-a, moildagospodina Nadana Vido5evida, zatim gospodu Durttu AdleSidiz HSLS-a, a SDP, dini se, zasad nema svoga kandidata.

ovi hrvatski predsjedniktrebala bi biti osoba kojadobro razumije hrvatske

njaovrastipreo,:.*iu"Tl#5lrlff l#t53inffi ;ffiH'fi ;jedan ili dva mandata biti predsjednik koji 6e imati vlasti kao isada aktualni predsjednik. Po mom uvjerenju, predsjednik sasmanjenim ovlastima trebao bi biti starija i ugledna osoba kojaima potporu svih ili ve6ine stranaka. Ne vidim koja bi to osoba

treba. Medutim, u Hrvatskoj nijemoguie postiii konsenzus oko smanje-

interese, Sto je jedna od vaZnijih stvari. TeSko je govoriti otome da predsjednik bude netko tko vei nije politidar jer sete5ko probiti do birada. Apsolutno bi bilo simpatidno da novipredsjednik bude neko novo lice koje bi po svemu odgovaralogradanima RH. Poznavao sam predsjednika Tudmana, danaspoznajem Mesi6a, obojica su mi bili whovni zapovjednici.Mnggo vi5e wemena kao vojnik sam proveo pod ingerencijompredsjednika Tudmana koji je bio vrlo odludan dovjek.Predsjednik Mesi6 drukdija je osoba, on me je poslao u rniro-vinu Sto mu ne zamjeram. OdrZao sam i jedan politidki govorkoji kao vojnik nisam trebao napraviti. 26imUivo je da su ipredsjednik Tudman i Mesii u svom periodu dobili najve6ibroj glasada, nitko im se nije mogao pribliZiti. I jedan i drugizbog toga moraju imati svoje mjesto u hrvatskoj pro5losti. I

Ante KOTROMANOVIC,SDP-ov saborski zastupnik:

lfo[ar bi Imnilidat Dio ]rlilan0ui6,a m0ida i $anailer!

prob.leme, koja je vje5ta u diplo-maciji, razumije se u gospodar-ske probleme, socijalno je osje-tljiva i koja ne 6e zatvanti oEipred te5kim kapitalizrnom. Sadagledano, zaista ie znam tko bi tomogao biti. Mi5ljenja sam da biiz SDP-a dobar kandidat bioZoran Milanovid, moZda i sada-Snji premijer Sanader. Smatramda ie Hrvatska sigumo iznjedriti

govjeka koji 6e biti dobar, odgovoran, koji de predstivljatiHrvatsku na dobar i pozitivan nadin i mati za(titt nacionalne

1 4 : F

i i ih:;#

t: t i

;ry

E.

ffi#&

H'

41. , , i :1

I

I'lI

tIffi

tt

IvicrARBANAS,umirovljeni pukovnik,. biv5i zapovj ednikobrane grada Vukovara. danas predsjednik Hvidre u Zadru:

Ntr

f'

Neko je vr i jeme bi lo ' in ' p isat i sekao hrvatski branitelj, bile su velikepogodnosti; potrebno je vratit i se unatragi vidjeti 5to se sve moglo ostvarit i s t imstatusom. No danas vjerojatno objavanekima smeta, pod svaku ci jenu bi seht jel i izbr isat i , al i br isanja nema.Taj popis (e se kad-tad objavirijer se jednostavno mora objaviti, za polagodine i l i t r i godine

Raqovarali: ROMANA CAf,OVtf I WICA UlrufAcff

yvicaArbanas danas ima 39 godi-I nu, ali i iza sebe nevjerojatnoI buran Zivot hrvatskoga branitelja iI istinskoga ratnika. fujetki u hrvat-

J- skoj javnosti maju da je branediVukovar bio jedno wijeme i zapovjed-nik obrane ditavoga grada, a da suposlije njega na tu duZnost dolazili MileDedakovid i Branko Borkovid Jastreb.Prije njega, Sef obrane bio je TomislavMerdep. Koliko god bila te5ka i krvava,Vukovar je za Arbanasa bio ipak jednaepizoda Domovinskog rata. Odmahnakon Sto se je izvukao iz neprijatelj-skog obruda 17. studenoga 1991., on jebez predaha ratovao na drugim bojiSti-ma,vz ostalo kao zapovjednik bojne u9. gardijskoj brigadi sudjelovao je usvim oslobodiladkim operacijama. Nijeposebno nagradivan promaknuiim4 nato jednostavno nije ni imao wemena

^#:s-* -iF#(a\---;}trF.*ii4i.fri*-F6qtsfi-tYfnFc6r+iffi'.rclF -'F{--

misliti tijekom Domovinskog rata, pa jeostao pukovnih a voli re6i za sebe dajeu rat u5ao kao zapovjednik bojne, a s teduZnostije i izaSao iz njega. Njegovratni put ianimno je zanimljiva pridaprepuna dramatidnih dogadaja i situaci-ja koje bi te5ko stale u povedu knjigu, akamoli u novinski intervju. Bio je pot-puno anoniman mladid iz Smildi6a kodBenkovca, imao je stalni posao prizadarskom SAS-u, a onda gajejedno-stavno napustio '90. godine i prikljudiose hffatskim braniteljima. U Vukovaruje upoznao Sanju koja je takoder bilabranitetl. Danas su u srefirom braku,imqiu dvde djece i iive u Zadru. IvicaArba@s predsjednik je zadarskeHvidre. Nedavno je s ostalim delnicimazadarske Hvidre istupio u javnostiobjavom osobnih podataka Zeleci podu-prijeti rdeju o objavi Registra hrvatskihbranitelja. Na podetku razgovora,Arbanas o tomu kaie:-To je na5a poQora ideji da se objaviRegistar branitelja jer to ne smije bititajna Za5to bi bio tajan. Rekao sam dadomovinu nismo braniti tajno negojavno. Uostalom, Registar sadrZimnogo vi5e podataka nego Sto smo miu zadarskoj Hvidri objavili, a na mreZisu dostupni slidni podatci o tisu6amahrvaskifi branitelji, s matidnim brojem,dinom i postrojbama. Ako je razlog dase-ne objavi faqgznl.qatidni broj, ondaneka njega ne objavljuju, mi ga nismo

Bio sam zapovjednik obrane VukovaraI 8 dana, do poietka rujna, kada je do5aoBorkovie. Bilo je to razdoblje kada smose uspjeSno nosil i sa zrainim i svimdugim napadima JNA i ietnika. Borkovicne govori istinu kada kaZe da je preuzeotisu(u l judi pod oruZjem. Bi lo nas ie vi5e.NUe Vukovar branila sam o 204. brigada,

objavili, ali ostale podatke mogu.

Kome bi snetala objava Registra?Moramo razluditi dvije stvari. Nismo toudinili da bilo koga potaknemo da sli-dno postupi, nego je to naprosto nasstav, a ako 6e taj stav potaknuti druge,to je dobro do5lo. A onda sve skupaneka potakne Ministarstvo branitelja naobjavu jer 6e vidjeti da branitelji toiele. Misiim da smo u ve6ini. Nemajuse 5to sramiti pravi hrvatski braniteljisvoga rafiloga puta i svojih odlidja, aako se netko ima sramiti ili pla5iti, a otomu ne ielim nagadati, ali jasno je daima onih koji to ne lele. Neko wijemebil,o je'in'pisati se kao hwatski brani-telj, bile su velike pogodnostl potrebnoje vratiti se unatrag i vidjeti Sto se svemoglo ostvariti s tim statusom. Nodanas vjerojaoro objava nekima smeta,pod svaku cijenu bi se htjeli izbrisati,ali brisanja nema. Taj popis 6e se kad-tad objaviti jer se jednostavno moraobjaviti, zapola godine ili ti godine.Imamo potporu brojnih branitelja izcijele lkvatske, zovu nas branitelji, ali idrugl gradani iz cijele zemlje i inozem-stva koji nam daju potporu.

Neka kaiu koji smozakon prekrbili!

Reagirala'je Agencija za zaStitu osob-nih podataka?

Foto rafi

Brzo se oditovala Agencija i svi dekajunekakav rasplet. Poslali su nam upit, ami smo odgovorili kako ne smatramoda smo prekrlili bilo kakav zakon. Oninam ved desetak dana ne odgovarajuSto smo mi to prek5ili. Moraju prouda-vati zakon ne bi li prona5li nekakvopokriie za svoje twdnje o krleniu zako-na. Kao da je to neka Biblija. CIan 7Zakona o za5titi osobnih podataka kaZeda morate imati privolu za iznolenjeosobnih podataka i da morate imati raz-1og. Mi imamo jedno i drugo. FranjoLacko iz Agencije prije nego Sto smouopde dali odgovot, izjavio je da smosigumo prekriili nekakve zakone. A mi

bi l i su tuDanas sebranitelja

dragovoljci i snage MUP*a.pojavljaju popisi vukovarski hs laZnim podatcima

IVICA ARBANAS, u sredini, l i jevoilF�l,lt<o DALIC koji je poginuo 10.l istopada 1991. godine u obrani Ivuk6vara, a desno Vnr,rvrrn DEREK, !dragovoljac, konobar iz zagreba(koghotela <<Esplanade>> koji je poginuo 12.listopada u obrani Vukovara

,:r "i

t i:';'i::'.: ;:;':r.- |

ods

Suborci lvice Arbanasa nakon 5to su se izvukli iz Vukovarado5li su u Zagreb, u sredini TOMISLAV DUJIC kojegaljubi djevojka koja mu je kasnije postala supruga' ali su serastavili. Duji6 je osuclen za Loru i danas je u bijegu

Pet minuta prije proboja izVukovara, branitelji' medu njimas oruijem u ruci iuii pokojni HSP-ovac Velimir Kvesid

u n a t tak ratni ut:

Hj

ht

FrIvica Arbanas sa suborcima na Velebitu u surovim uvjetima

opet traZimo neka nam kaZe 5to smoprekr5ili. Ako stotinama godina Hrvatisanjaju svoju drZavu, a onda se posreiijednom naraStaju da ispuni taj san. Zaronda nara5taj koji je dodekao taj san iosfvario ga ne bi trebao znati tko su tikoii su to ostvarili? Zar ne bi trebalabiii upisana zlatnim slovima u povijest?

Sto je konaini cilj: da se oni koji suupali na popis, a nisu ttili branitelji,jednostavno eliminiraju iz popisa?Jasno. Ne bi smjelo pro6i da je uw5tennetko tko nije bio branitelj. Ja danas neZelim komentirati tko jest ili nije, kaoSto svakodnevno ljudi govore, ali neka

se osnuje nekakvo povjerenstvo koje 6ezapt'rmati sve prigovore nakon dega bise moglo i6i dublje u provjeru.

dlan ste bIDZ-a, dakle stranke kojaodbija objaviti Registaro a s drugestrane, oporbene strankeo SDP i HNSzauzimaju se za obranu. Dakle, potom ste pitanju protiv HDZ-a, odno-sno uz SDP?Ja sam legalist. To pitanje ne smije bitistranadko. Nije dobar politidar koji sekoristi braniteljima za stranadke obradu-ne. Ja iesam HDZ-ovac. ali imam svoiauvjereirja. To Sto mislim da Registar

-

treba objaviti, nema veze s mojom stra-

nadkom pripadno5du.

Kada se govori o obrani Vukovaraovas se rijetko spominje iako ste bilijedan od detvorice zapovjednika.Za5to ie tomu tako?Zivim u Zadru pa ne mogu kao neki,kada je rijed o Vukovaru, dotrdati predkamere. No zbog nekih frlmskih urada-ka s kojima se ne slaZem jer su pojedin-ci u njima sebe stavili u prvi plan a dato ne zasluZuju, prosvjedovao sam, dak iministru Draganu Primorcu. Bio samzapovjednik u prijelaznom razdoblju, udanima kada je JNA krenula premaVukovaru s ciljem da ga stavi pod svoj

Vukovarski prizor nakon oslobodenja

19HRVATSKI LIST. 24. TRAVNJA 2008.

nadzol TraZili smo pomod i dobili ju uMili Dedakovi6u i Branku Borkovidu.Kada je neprijateljska vojska zapodelaraketiranje Vukovara, dana 24. kolovoza1991. godine, tamo je bio rezervnisastav, a zapovjednici smo bili BlagoZadro, Jo Soljic. Sudi6. Peric i ja.Dedakovid i Borkovi6 doili su kasniie.Bududi da smo u tim raketiranjima iinaliZrtve, upozorio sam JNA da ukolikoponovno'njihovi zrakoplovi dodu nadVukovar, mi 6emo ih ruSiti. Unatodtomu, oni su opet krenuli na Vukovar.Tek sam bio osam dana na duZnostizapovjednika obrane grada, nisam jo5 niznao s dime sve raspolaZemo da bismose obranili. No vidio sam da imamodobar protuzrakoplovni top za ruSenjezrakoplova, i dovjeka Luku Dreli6a kojije bio prvak u rukovanju s tim topom.Toga dana, u 16 sati zapolela su detirizrakoplova s raketiranjem na5ih poloZa-ja, buka je bila neopisiva, a mi nikadado tada nismo dielovali s tim topom.TraZio sam odo6renje za uporabu, ali ganisam imao od koga dobiti jer je biostav da se ne sukobljavamo s JNA.Njihovi su avioni kratko djelovali posilosu, a kada se prvi okretao, na5jetopnik pucao po njemu, a potom po dru-gom, pogodiv5i ih. Taj dan je ustvaripodetak sukoba. Drugi dan oni su podelinapadati SajmiSte, Borovo naselje i dokraja mjeseca ciljali su na gardistidkepoloZaje. Napade smo odbijali i oni nisuuspjeli staviti pod kontrolu Vukovar iBorovo naselje. Dakle u tih 18 danamoga zapovijedanja zapodeli su sukobi.JoS prije toga, tijekom srpnja, oni suve6 bili podeli s napadima na gardu uokolici Vukovara. Udar njihove avijaci-je n"ije naredio neki ljuti nadelnik opii-ne Sid ili neke druge, negoje to bilanaredba izvrha JNA. Bila je to izravnaumije5anost Beograda, odnosno napadjedne drZave na drugu.

U mojoj postrojbi 84 poginula

Gdje ste bili nakon dolaskaDedakovida na delnu duZnost ?Kada je Dedakovii 2. rujnapreuzeoVukovar,ja sam se posvetio svojoj 4.bojnoj Tre6e brigade. Toje bila profe-siona-lna bojna koja je drLala, osim sjednom satnijom u Borovom naselju,dio Tqpinjske i Hercegovadke, zallmSajmi5te, a formiranjem 204., po zapo-vijedi sam morao preuzeti i L bojnu.Na toj sam poziciji ostao do ulaza izVukovara, a toje bilo 17. studenogakada sam iza5ao s dijelom svojih vojni-ka jer smo bili ra5trkani, a od 306 pri-padnika imali smo 84 poginulih.

Jeste li traZili pomo6od svojih nadreilenih?

Mora se znati da je to bilo teiko wijemebitke i za medunarodno priznanjeIkvatske. Ikvatska je po svijetu traZilasaveanike za piznanje, a to je u prvomredu bila Njemadka koja je tada lobiralazanas. Zbog tih medunarodnih okolnostinismo smjeli ketati u ve6e akcije. Thkvasituacija opravdava se rijedima da se idijete rada u krvi, pa ne moZemo odeki-vati ni da se drZava rodi bez krvi. U wi-jeme napada na Marince, kad se moglokrenuti dalje, Hrvatskoj je stigao nalogiz Njemadke da se zaustavimo jer nemogu predstaviti stanje kao humanitamukatastrofu ako mi napadamo. A ja sam uVukovaru zrao Sto imam i Sto moram.

Zaunmanjem za objavu Regisfrabraniteljao zauzlma,te se i za objavupopisa svih vukovarskih branitelja?Moraju objaviti imena se svih hrvatskihbranitelja, pa tako i onih vukovarskihjer ima dosta onih koji su dospjeli napopise na kojima se ne bi trebali nalazi-ti. Nde jedina snaga u obrani Vukovarablla 204. gardijska brigada, nego sutamo bile snage MUP-a i dragovoljcikoji su do5li u Vukovar. I zato otvorenouvijek traZim da to Borkovi6 javno ikaZe. On je, naime, izjavio da je po nje-govu dolasku u gradu bilo oko tisuiuljudi pod oruZjem. To naprosto nije istina, bilo ih je viSe. Pred hrvatskomjavno56u treba re6i tko su bili zapovjed-nici koji su vodili postrojbe jer 6emojedino tako razluditi neke stvari i nitkone 6e mo6i re6i da je on bio zapovjed-nik ovoga ili onoga. A ne da se provla-

Emocionalno, za mene je vr lo te5ko sje(at ise svih dogadaja iz Vukovara. Sjecam sekada je jedan ietnik nakon ubojstva mogasuborca, kojemu je raznio mozak, nas-tavio ga i dalje udarati po nogamaautomatskom puikom iako je ovaj ve( biomrtav, a mi nismo mogl i niSta napravit i .Sje(am se pogibi je Alfreda Hi l la, I6.l istopadd, d istoga dana poginuo je i BlagoZadro. Bio je to teZak dan. Hil l mi je tako-ree i umro na rukama. Umirao je gotovominutu, n jegovim rodi te l j ima n isammogao reci da je brza umro jer ni je

Arbanas, prvi slijeva, sa suborcima i prijatetjima 1994. godine. Meilu njimaje i general Ante Gotovina, u civilu je danaSnji ministar BoZidar Kalmeta

20 HRVATSKI LIST - 24. TRAVIIJA 2008.

de neki popisi s nekim novim imenimana mjestima zapovjednika ili da senekim zapovjednicima dodaje da su bilizapovjednici satnija, a bili su zapovjed-nici bojni. Borkovi6 tvrdi da on te popi-se nikada nije potwdio. Ali, ja pitamtko sada radi te popise?! Meni je u inte-resu da se istina znajer sadaSnji popisine odgovaraju stvamom stanju kakvo jebilo u Vukovaru.

Kada se govori o obrani Vukovararijetko se spominju pripadnici drugihnarodnosti koji su sudjelovali u obra-ni. Sje6ate li se vi nekih od njih?Sjedam se Zvonka Manjera iz Petrovacakoji je bio Rusin i koji je poginuo uakciji uni3tavanja neprijateljskih tenko-va. Sjeiam se ijedne Srpkinje kojajebila te5ko ranjena i jedva je preZivjela,sje6am se i branitelja Dragana Staji6a,takoder je bio Srbin. Nikada ljudenisam dijelio po nacionalnostijer to subili ljudi kojima je Hrvatska bila jedinadrLava koju su imali i branili su jukrvlju kao i svi ostali.

Posvetio sam seprikuplj anj u dokumentacij e

Kako se osjedate danas kada povre-meno odete u Vukovar i pro5edetemjestima gdje je tekla krv?Ispridat iu vam dogatlaj koji 6e to najbo-lje opisati. Nakon Sesnaest godina dijelilismo spomen-plakete na obljehiici obilje-i:avanja 204. gardijske brigade obitelji-ma poginulih branitelja. Sama ceremoni-ja bila je nabijena snaZnim emocijamakoje nikada ne 6u zaboraviti. Nakonceremonije roditelji su nas traZili da ihodvedemo na mjesto pogrbrje njihovihsinova pitaju6i nas kako su poginuli ijesu li dugo umirali. Emocionalno, to jezamene bio wlo te3ko jer s i dan danassje6am svakog detalja kada su umiralimoji suborci. Sjeiam se kadajejedandetnik nakon ubojstva moga suborca,kojemu je runiomozak, nastavio ga idalje udarati po nogama automatskompu5kom iako je ovaj ve6 bio mrtav, a minismo mogli niSta napraviti. Sje6am seizranjavanoga momka lcaj mene, te sesituacije nikada ne zaboravljaju. Sjedamse pogibije Alfreda Hilla, 16. listopada, aistoga dana poginuo je i Blago Zadro.Bio je to teZak dan. Hill mi je takore6iurmo na rukama. Umirao je gotovominutu, roditeljima nisam mogao re6i da

illoia ie $ania imalaieilan memlza sebe,ta

sluGai ila iu larobe Gctnlol!L f,oja supruga Sanja bila je pripadnica gardijske bojne i prije nego sam ja

l\/l do5ao u Vukovar. Stradala je u ratu i _umirovljena je kao invalidI V lOomovinskog rata, poslije 2000. godine . Zivimo uZadnt, imamo dvojedjece, ali odlazimo u Vukovar todnije u Petrovce gdje Zivi njezina majka i bra6akoji su takoder bili hrvatski branitelji. Inade, dok smo bili u Vukovaru u timte5kim danima, znali smo da 6e naia veza, ostanemo li Zivi, zavr5iti brakom. Jasamju pokuiavao poslati iz Vukovara prije nego Sto sam se izvladio sa suborci-ma, ali ona naprosto nije htjela. Poku5ao sam ju uvjeriti Sto bi joj se moglo dogo-diti ako bude zarobljena, ali uzalud. Nije me htjela ostaviti i po6i bez mene.Imala je jedan metak uza se, u sludaju da bude zarobljena. To joj je prije togasavjetovao poginuli branitelj Nenad Sinkovi6 koji je uvijek i nju i ostale pod-sjeiao da moraju imati jedan metak. Za sebe, naravno jer je i to bolje nego dadospiju Zivi u ruke surovih neprijatelja. No uspjeli smo se inlu'() iz tog obruda.Godine 1992. moja Sanja i ja smo se vjendali, no i nakon toga smo nastavili rato-vati, svatko kroz svoju postrojbu.

Ivica Arbanas u Vukovaru s novinarkom Alemkom Mirkovid" u sredini. i tadadjevojkom Sanjom

l

I

i

riI '

je brzo umro jer nije. I danas se sjetimtih dana u Vukovaru, osobito od kadaradim na sredivanju dokumentacije,osje6am i danas taj smrad detnika a to jene5to Sto Lelim zaboraviti. Poku5avamneke stvari kroz svakodnevne Zivotneaktivnosti to potisnuti na stranu.

Javljaju li vam seponekad u snu te slike?Stvarje svakoga pojedinca kako 6e senositi s time. Ja sada intenzivno radimna prikupljanju dokumentacije i gradevezane uz to doba. Toje stra3no teSko,nemogu6e je izbje6i javljanje svih tih

slika, podsje6a me na ne5to Sto Zelim nezaboraviti, ali Zelio bih potisnuti. Jaimam obrambeni sustav u sebi, no ova-kav posao sredivanja i prikupljanjagrade za dokumentacijski centar najma-nje je Sto moZemo dati onima koji supali za Vukovar i za Hrvatsku. Zelimobraditi Vukovar, dan po dan, s imeni-ma svih sudionika.

Nakon Vukovara nastaviliste ratovati na drugim bojiStima?Ratovao samu Termitimakoji su kasni-je preili u 2. bojnu Devete brigade ukojoj sambio zapovjednik. I

nHRVATSKI LIST - 24. TRAVNJA 2008.

Euro ske cii

Ujedin jena je Europa pro laz i lakroz svoje faze - od Europskezajednice za ug l jen i de l ik ,preko Zajedniikog trZi5ta iEuropske ekonomske za jed-n ice, preko Par iza i R ima doSchengena . . .To su p i tan ja po l i -t ike igospodars tva, a l i posto jei p i tan ja s tandarda - ko l iko jeta europska gospodarska ipo l i t i i ka asoc i jac i ja don i je lakor is t i svo j im i lanov ima.Posebice on imd, u t i je imenaj -e5 ie nastu pa, ob idnompuku, svoj im Zi tel j ima, odPor tugala do Rumunjske iEs ton i je . . .

Pi.ie; MILJEXfO PA.fAI,f C

i Hrvati, koji tu 'veliku' Europu jo5 uvrjek gle-damo sa strane i brinemo se koliko 6e nassusjedi Slovenci kao jedna 'velika' europskanacija zakinuti i teritorijalno i po dZepu, tomoZemo vrlo objektivno procijeniti. Zapravo,

na primjerima svih europskih dlanica, u kojima smo se ovim ilionim poslom naSli, moZemo zakljuditi da je uvodenje euradonrjelo nove, vi5e cijene svih proizvoda - od kave i mineral-

tq

,'i

fril

fiEt','lx

a

,lr\|

t

ovecLva

HRVAISKI LIST - 24. TRA'!^IJA 2008

ne vode pa do televizora i automobila. Ovo posljednje ostavi-mo po stani - proizvodi tehnike imaju svoju posebnu logikucijene jer ovisi o tomu koliko s-u novi proizvodi vet zasta4elii koliko je novina na hZi5tu. Ali ono osnovno, od 'grincajga'do kave i piva, itekako nas pogada, po dZepu, naravno.Primjerice, Madarska je donedavna bila primjer jeftine zemljeu koju su na5i sugradani vrlo rado odlazili da kupnjom osno-vnih i prehrambenih i ostalih proizvoda smanje udar na ku6niproradun. Danas je situacija posve drukdija - iako Madarskajo5 nije uvela euro, cijene su se prilagodile toj europskoj valu-ti za koju 6e svaki ozbiljan gospodarski analitidar staroga kon-tinenta bez sustezanj a reti da je precijenjena, 5to osobito Stetiizvoznoj politici.Dakle kad govorimo o onomu Sto nas osobito zanitfr:ra, a to sucijene osnovnih artikala, Madarska prati zbivanja koja diktiraBruxelles i cijenama je sve manje konkurentna. Prije dva tje-dna u budimpe5tanskoj smo zradnoj luci, na putu za Tel Aviv,bili upravo osupnuti cijenama kave, sendvida i piva.

Bolan prijelaz

Tako danas Francuzi oznadavaju zamjenu franka, nacionalnevalute, eurom kao nadnacionalnom, europskom valutom.Podaci s mreZe vi5e su nego eklatantri, a sve mi je to dobropoznato jer sam, zbog obiteljskih razloga, svake godine po dvaputa u Francuskoj. Za statistiku kaZu daje egzaktna znanost ida su njezini podatci, koliko god suhoparni bili, dwsti pokaza-telj svega onoga 3to nam Zivot donosi.Usporedni podaci o cijenama prije i poslije uvodenja eura kao(naQnacionalne valute govore o tomu da je sve enonnnoposkupjelo, a to, naravno, nisu uspjele slijediti i pla6e unatod

tomu Sto su i one pove6ane. Uzmimo samo primjere - s napo-menom da ne 6emo iznositi cijene u francuskim francima,nego se zadrlati na onima inalenima u eurima:Poznati francuski kruh baguette, s mnogo kore, a malo tijesta,koji se nudi i u nas (ali s malo kore i mnogo tijesta) stajao je2000. godine 0,46 eura, a2006. - 0,85 eura. To je pove6anjeod 85 posto. Salata, koju mi zovemo putarica, u tih je 5est godi-na poskupjela za ll8 posto. 2000. stajala je 0,69 ewa, a 2006.- 1,50. Mlijeko je poskupjelo za dak 183 posto: 2000. stajalo je0,20 eura, a2006. - 0,56 eura. ZaFrancuze je poznato dajakovple sireve, pa je i to wlo zanimljiv pokazatelj. Na primjer,pomati si brie stajao je 2000. 0,40 etxa, a Sest godina kasnije- 0,94 eura, ili za 137 posto viSe. Poznati cammenbed posku-pio je i viSe - 161 posto. 2000. godine cijena je iznosila 0,79eura, a 2006.2,07 eura. (u nas stoji vi5e od tri eura, ali toje ve6logika naSe uvozne orijentacije). Da ne idemo previ3e u Sirinu,dodajmo daje kava poskupjela za 64 posto:2000. cijena Salicekave imosila je 0,9 I euro, a 2006. - 1,50 eura.U tom usporedi-vanju cijena Slag na torti je - krumpir.

Euro - poskupljenja i plade

U tih Sest godina on je poskupio za fantastii;nih 1770 posto -2000. je cijena kile krumpira iznosila 0,23 eura, a Sest godinakasnije - 4,30 eura. Da ne biste pomislili da se Salimo: prijedvije godine platio sam kilogram krumpira u bretonskom gra-di6u Lorientu (poznatom po glavnoj njemadkoj podmornidkojbazi za wijeme II. svjetskog rata) dak sedam eura. To je una5oj valuti vi5e od 50 kuna. Jest daje krumpir svojedobno uEuropu do5ao iz Amerike, putem Spanjolskih pomoraca, ali -Sto je previSe, previ5e je!

Ttt)i, A kako to pove6anje cijena, koje je sa sobom donijela europ-

ska (nad)valuta, prate pla6e, primanja stanovniStva za njihovrad? Godi5nja plada 2000. iznosilaje u prosjeku u Francuskoj16.875 eura, a 2005. - 16.792 eura, ili za 0,5 posto manje.Dakle vi5e cijene, a manje plaie. Zlobni (iskreni) francuskianalitidar gospodarske situacije nakon uvodenja eura zakljudu-je: Vremena su teSka, ali ne za sve! I to ilustrira primjerompla6e biv5ega predsjednika francuske republike JacquesaChiraca i sada5njega Nicolasa Sarkozyja:Godine 2000. Chiracova je netto mjesedna plaia iznosila6.075,89 eura, a godine 2007. ista plaia njegova nasljednika uElizejskoj paladi iznosila je - 19.331 euro. Ili da se posluZimostatistikom -za2l8 posto viSe. Svakije komentar nepotreban.I svaka slidnost, kada je rijed o nama danas (a posebice kadaudemo u Europsku uniju) - sludajna je. Primanja naSih duZno-snika kudikamo su manja, ali to oni obilno nadoknaduju raz-nim primanjima iz kojekakvih ,,crnih" fondova, dlanstvom uupravnim ili nadzornim odborima i tako dalje. A o primanjimanaSih ,,trudbenika" izli5no je i govoriti. Za pristup Europskojunrji - triput hura! r

Godi5nia GlaniBruxelleska nam administracijaporuiuje da fe Hrvatska ula-skom u EU doista morati izdva-jat i 500-injak miluuna eura nagodinu u zqjedniiki prorafunUnije, al i ida bi na5a drZavanakon toga imala mogucnostapsorbi rat i godiSnje do I ,5mif ijarda eu ra iz fondova EU-a.No da bi se ta idealna sl ikaispunila, hrvatska se adminis-tracija za to mora dobro pri-premiti, 5to ie sude(i po do-sada5njim naporima hrvatskihvlada i posljednjega sastankapredsjednika Mesiia s gospo-darstvenicima, biti vrlo te5ko

PiSe; TOMIST,.IV nnZri

rema danas vaL,etirn bruxelleskim pravilima,ulaskom u EU Hrvatska 6e iz svoga proraduna uzajednidki proradun Unije morati izdvajati 500milijuna eura na godinu, bez obzka na zrelosthrvatske ekonomske i fiskalne politike. Ako se u

obzir uzme sadainje krizno stanje gospodarstva dlanicaEU-a, teiko je da 6e u takvim gospodarskim uvjetima novedlanice imati mogu6nost iskori5tavati sredstva povlade-njem iz najnovijih IPA-ovih fondova iz kojih bi, kakoBruxelles tvrdi, svaka nova drZava dlanica mogla izrrudi1,5 milijarda eura na godinu.

Hrvatski politiiari trailespas u Europskoj uniji

Ilkoliko se gospodarska situacija u svjetskoj ekonomiji,koja je trenutadno u krizi najveioj od one prije Drugogsvjetskog rata, ne popravi, ali takoder i ulagadka kriza u

24 HRVATSKI LIST - 24. TRA'fNJA 2008.

U UNIJ

rina taIU rula miliiarile GutaHrvatskoj, koju ve6 godinama ometa jo5 uvijek lo5e zakono-davstvo i korupcija, te5ko da 6e na5a drLava na globalnoj razi-ni primanjem u EU 2010., kako to hrabro najavljujeSanaderova i Mesi6eva administracija, imati vedi priljev kapi-tala, novih investicija i vi5e potraZnje za na5im proizvodima.Sve to ne daje velike nade za optimizam kojim hrvatski politi-dari najavljuju spas ulaskom u EU.Dodu5e, odredene ekonomske reforme koje se provode uz lo5ukreditnu poziciju, a koje su vezane uzpivatizaciju i procese,koje bi trebale dati vi5e prostora privatnom sektoru, teSaraderove najnovije ilave da ie njegova Vlada smanjiti svojudjel u BDP-u i pritisak na potraZnju, te5ko da ie uz stalniporast cijena, inflaciju i ukidanje nultoga PDV-a, koji traZiBruxelles, biti dobra osnova za rast hrvatskog gospodarstva ucjelini. Bez obzira na stalna hvalisanja na5ih politidara da ugospodarshu stojimo vrlo visoko medu zemljama u okruZe-nju, sve se rjede spominje zaduZenost Hrvatske kojaiz dana udan zasha5ujuie raste. Osim Sto je Vlada promovirala svoju'Strategiju upravljanja javnim dugom', sve se manje spominjusvote koje su ved davno prema5ile 32 milijarde i svrstale nasmeilu najzaduZenije drLav e svijeta.

Inozemno se zaduZenjeu tajnosti sve vi5e povedava

Na pomolu je u Hrvatskoj i novi zajam Svjetske banke 'Pal II',zakoji smo ispunili kriterije, ali i koji 6e hwatsko ino-zadul,e-nje samo poveiati. Rijed je doduie o op6im proradunskimsredstvima koja se drLavama daju zbog napora pri provodenjurefiormi. Takav zajam medunarodne institucije omogu6ava istabiliziranje vanjskoga duga zemlje. Konkretno, u na5em 6ese sludaju 100 milijuna eura komercijalnoga vanjskoga dugazamijeniti sa 100 milijuna eura Svjetske banke. Hrvatska je do

sada bila donekle zahtjevna u kori5tenju pretpristupnih fondo-va EU-a. Do sada se djelomidno i nedovoljno rabilo sedamfondova, CARDS 2002.,2003.,2004., zatim PFIARE 2005.,2006., ISPA i SAPARD. Oni zajedno vrijede oko 425 milijunaeura, ali to je iznos dogovorenih sredstava za programe i sek-tore vaZne za pravosucfe, geodetsku upravu, regionalni razvoj,zatim za pripreme Hrvatske u smislu porezne administracije,pregovore s EU, carinske uprave, dio vezan uz granice itd.

Eksperimentis fondovima u Bruxellesu

Uzev5i u obzir 'dlanarinu', ako udemo u EU, to je joi uvijekmanje novca nego Sto iznosi doprinos Bruxellesu kao dlaniciEU-a. Na primjer za SAPARD program dobili smo do sadasamo 15 milijuna eura, dok je dodatnih l0 milijuna ufazi ak,re-ditacije. Isto tako pomato je da administracija EU-a jo5 uvijekeksperimentira. Naime, zbog nedostataka uodenih u programi-ma PHARE, ISPAi SAPARD, u Bruxellesu je nedavno uvedennovi program IPA-e (za infrastruktume projekte u podrudju pri-jevoza, za5tite okoliSa i slidno) koji mora do 2013. godine uve-sti stroZe financijske uvjete koje provode revizori EU-a, lzBruxellesa nam njihova glomazna administracija poruduje da6e Hrvatska ulaskom u EU doista morati izdvajati 500-injakmilijuna eura na godinu u zajednidki proradun EU-a, ali da bina5a drZava nakon toga imala mogudnost apsorbirati godi5njedo 1,5 milijarda eura iz fondova EU-a. No da bi se ta idealnaslika ispunila, hrvatska se administracrja za to mora dobro pri-premiti, Sto je sudeii po dosada5njim naporima hrvatskih vladai posljednjega sastanka predsjednika Mesida s gospodarsfveni-cima wlo te5ko. Naime, do danas svi njihovi ciljevi i metodesamo su ostali mrtvo slovo na papiru, ba5 kao i nedostatak pro-grama dugorodne ekonomske i socijalne politike. I

Poslrudcl0 Ga[ i slouensfto Guiie6eM je Sovoriia urela ern, 77 poso rcbe i Bshga dcplie je u pasjdcr za 13 poso, So je dvoouko vib od 5J-Pgslo,tne.inflalije. Prema tome, Slovenija, medu drZavama koje su uvele euro, ima najvedu inflaciju. Ovih se dana uLjubljpi od9\uje nov-i,.vei treii val poskupljenja u kojem 6e osim hrane, poskupjeti djedji vrti6i i telekomunikacij-ske usluge. Od-l. sijednjakada je uveden ewo, Slovenij a je izloLenaiz dana u dan novim poskupljenjima. Nakon 5[osu.odmah za 15 posto poskupjeli kruh, braino, tjestenina, jaja i meso, odnedarrno su mlijeini pro-izvodi skuplji za oko\-rt su odmah za 15 posto poskupJeli kruh, bra5no, tjestenina, jaja i meso, odnedarrno su mlijedni pt

20.posto. I_kra1gm pro3le godine u studenom, uodi priprema zaulazaku euro zonu, Sloveniju su pogodihisti_postotak, tako da danas moZemo reii da je potro5adka ko5arica poskupjela prije deset mjeseii sa punlu.posto. l.KrEgm prosle godme u studenom, uoet pnprerna zaulazak u euro zonu, Sloveniju su pogodila poskupljenja za skoroisti_postotak, takg_ {a danal moZemo reii da je potro5adka ko5arica poskupjela prije deset m3eseii sa punih a0 posto. Od 2008.godine u Sloveniji je i_struja skuplja za Sest posto. Zaok,s:viivanje cijena zbog uvottenja nove valute tim-e jo3 uvij6k nije zawieno.Drastidno su poskupjele ulaznice za kino, radunalna oprema, wjeZe meso , gazirana i att<otrotna pi6a, zdravstveno osiguranje, sred-s&a za odriavanje ku6ansfv a, prorryo dr za osoblu higijenu, komunalne usluge, a dak su i cvjeiarnice poskupjele svoJe proizvode.Najdrastidniji rast cijena je u ugostiteljskim objektima Eak do 28 posto. Slovenski analitidaii wrde di je sku]:o6u z6o! uvo<lenjaeura izbjeglo Pq9 1? posto cijena. Zabrinjavaju6e je, tvrde, da ova pove6anja cijena ne pove6avaju prnoae gradana. Mnogi ieslovenski gradani boje novoga poskupljenja iivotnili tro5ko-va u lipnju kada i6 prestati zabrane mrjenjanja cijeia u maloprodili teie se !a radtmima prestati pnkazivati cijeng u eurima i tolarima. Da Slovenci nisu usarnljeni, pdtazuje i siuZbena anlieta EU-aprovedena proile jeseni pryma kojol 93 posto stanovnika euro zone twdi daje "euro uzrokovao poveianje cijena" u pet godinanakon njegova uvodenja. Odito je da euro sam po sebi nije jamstvo za gospodarski rast. I

i skuplji zaoko

-a

:

I:_ SYiban esec te5ki

Odavanje podasti ZrtvamaBleiburga i KriZnoga puta,kao i ostal im stradalnicima odkomunizma, nUe pristajanje uznacionalistidko usta5tvo kao 5tokomemoriranje u Jasenovcu nesmije bit i popraceno partizan-skom iskljuiivo5(u sadrZanoj upozdravu: 'Drugarice i drugovi '

PrSe; GOJKO nOnff

dluku Predsjedni5tva Hrvatskoga sabora da se zaoblietnicu bleibur5ke trasediie dade 500.000obljetnicu bleibur5ke tragedije dade 500.000kuna, pet puta vi5e lrego z,a godiSnjicu Jasenovca,nai5laje na kritiku ljevidarskih politidara ijedno-ga powinoga povjesnidara, Sto je bilo odekivano,

ali oni koji su im to zamjerili irisu naveli najva*riji argument,naime, da je za Jasenovac tijekom komunistidke diktaturetekao novac u neizmjernim kolidinama dok se o Bleiburgu iKriZnom putu nije smjelo ni pisnuti. Komemorirali su ga samohrvatski emigranti, nazivani usta$ama premda to u golemojveiini nisu bili. Bleiburg je podeo biti doZivljavan kao Zivarana u hrvatskom povijesnom pamdenju tek nakon uspostav-ljanja drZave i demokracije.

Ikvatska sje6anjima i novcem feba nadoknaditi ono 5to joj jebilo sprijedeno tijekom jugokomunizrna. No stalno trebanaglaSavati da se Hrvati sje6aju u sludaju Jasenovca iBleiburga iskljudivo nevinih Zrtava koje su tamo pale, pridemu oba n{esta imaju i simbolidno znadeqje. U Jasenovcu su

Bleiburg

HRVATSKI LIST - 24. TRAVNJA2OO8.

fuvatskih obl etnicausta5e poubijali od 40 do 80 tisuda liudi. (broike semrjenjajy prema ideolo5koj odrednici onih ftoji otomu pi5u i govore), a na Bleiburgu je podeo KriZniput na kojemu je ubijeno ili umrlo od posliedicana.qiljq nekoliko srorina tisuca Hrvara 1i te se brolkemijenjaju po miloj volji ideoloSkih protivnika). Cakbih rekao da broike i nisu ododlu iu ju ie vaZnost i , negoiinjenica da su usta5e ipartjia- |ni ubrjali nevine l jude bez suda Ii pravde. pa daje na spomenu- It im mjestima izgubilo Zivot i Isamo_ desetak osoba, vrijedne [f,-r#ffi_*t"qE

p.oL"eqi' Jugoslavija bi Livjela, moZda dak i trajnije jer su izaubgenth rucale nove generacije koje su duvale uspomenu nanJrh r, moZda, spremale revanS. Bleiburg i Kritni put nidim sene mogu opravdati i minimalizirati sario kao osveta i maniiincidenti, .tutq J{. C.elgc.id nasroje opravdati danaSnji postkd-munistiiki antifa5isti. Krivci su pozrnti, podev5i od vrhovnoga

Jasenovac

. l \ i ": '- i

ru uudvarua p,casn Kao znve. ffilf,f,ali i kao- upozorenje novim ffiry

+ i * ; - 1 1 - - ; -*.,+-3f1 r\.*

+ t,i, ' i . ;nara5tajima da se to nikada vi-5e ne smije dogoditi.

Rimski ugovori,rasni zakoni i logorinajve6e opteredenje

usta5ke NDH

Ljevica desto glupara da bezJasenovca ne bi bilo BleibursaSto je cinidna besrruslica. Siedaje i bilo tako zar su se parti-zani kao nadmo6ni pobjednicimorali osvetiti hrvatskim rat-

rfH r \ *

nim zarobljenicima, civilima,starcima. Zenama i djeci samo zbogtogaSto su oni 'morali umriieti kako biJugoslavija livjela' (Milovan Dilas).I bez toga_.klanja prema onoj srpskojnarodnoJ 'l'ko se ne osveti, tai se ne

" o1 t

HRVATSKI LIST - 24. TRA\,NJA 2008. 2l

I

T

Komunist i u Hrvatskoj bori l i suse za obnovu Jugoslavi je, anikako za Hrvatsku pa se nji-hov Ustav od 1974. ne moZesmatrat i podlogom zaosamostalje nje H rvatske.DrukiUe tvrdnje u funkci j i suzamaglj ivanja nj i hovi h zlofinaprotiv naroda i drZave kojih jeb i lo , ukupno g ledaju( i , v i5enego u sta5 kih

komandanta vojske koja je to udinila Josip Broza Tita pa doizrnsitelja koji su pucali u nevine ljude ili ih na mar3evimasmrti, od Slovenije do Makedonije, postupno drastidno ubijali.U Hrvatskoj dosad nitko nije izveden pred lice pravde zbogtoga. U glavnom gradu Hrvatske Zagrebujoi uvijek postoji Trgmar5ala Tita, vrhovnoga zapovjednika'Jugoslavenske narodnearmije' koji je barem po komandnoj odgovomosti kriv zaBleiburg i KriZni put. Predsjednik Socijaldemokatske parttje(ne stranke!) Zoran Milanovid odgovara na glupo novinarskopitanje: Tito ili Tudman? Tito! Eto, tu smo, to je hrvatska toboZ-nja demokracija.MoZda je takvo neito u suvremenom svijetu mogude jo5 samou autoritativnoj Rusiji. Cak ne vi5e ni u Srbiji.No Bleiburg i KdZni put ne smiju nas odvratiti od strogogaocjenjivanja usta5koga reLima i Nezavisne DrLave Hrvatske.Nesumnjiva je istina da je golema veiina Hrvata pozdravilaproglaSenje NDH. To se moZe dokazati dinjenicama da se zakraljevsku Jugoslaviju nitko nije htio boriti, da je votla hwat-skoga naroda Vlatko Maiek sve pozvao neka pomognu novuvlast, da su za endehaziju bili hrvatski nacionalisti, snaZnodesno krilo HSS-a, Katolidka crkva, ve6i dio brvatskih muslimana... Dakle zasigurno oko 70 do 80 posto politidkih Hrvata.Glavni protivnici nove drZave bili su Srbi i komunisti, potonjitek kad im je to zapovjedila Kominterna.No ne smije biti nikakve sumnje u to da je usta3ki reiim biototalitaran, antidemokratski ustrojen i saveznik fa5istidkeItalije i nacistidke Njemadke. Je li bio i koliko je bio falistidki,o tome se moZe raspravljati. Njemadki povjesnidar ErnstNolte (poznat kao revizionist u ocjenjivanju nacifaSizma) neuvr5tava ustaiki pokret, ali samo 'na prvi pogled, u europskofaiistidko gibanje nego u tajne teroristidke organizaqije, slidneonima u 19. stoljeiu kakve su bile srbijanska 'Crna ruka' (!),talijanska 'Giovinna Italia'i makedonski VMRO. Odmah izatoga pravi dvije krupne pogrje5ke kad twdi da je za razliku odnjemadkoga nacionalsocij alizma, koji je stvoren u postoje6ojnjemadkoj naciji, usta5ki pokret tek podeo stvarati hrvatskunaciju te da je Hrvatska za wijeme usta5tva bila 'golema pre-krstionica' za pravoslavne Srbe.S hrvatske strane moie se re6i da se kao najve6a optere6enjeusta5ke NDH mogu oznaditi Rimski ugovori, (predaja, a neprodaja najve6eg dijela jadranske Hrvatske fa5istidkoj Italiji),

rasni zakoni protiv Zidova i Roma, Jasenovac i ostali sabirnilogori kao i progoni ve6ega dijela Srba. NDH je sigurno biladrZava jer je imala pudanstvo, teritorij i vladu, ali to nije bilodovoljno za opstanak jer je bila od samoga podetka podrovanastravidnim gradanskim ratom, i nitko ju nije priznao osimdrLava Sila 6sovine i frankistidka Spanlotska.-Nakon kapitula-cije Italije i politidkim analfabetima bilo je jasno da 6e NDHpropasti skupa s nacistidkom Njemadkom. Sile pobjednice-oAtutite

su obnoviti Jugoslaviju, ali to ustalama kao da nijebilo jasno sve do kapitulacije Tredega Reicha. Odekivali supobjedu Njemadke uz pomo6 'Wunderwaffe' ili separatnogaprimirja, Sto je bilo viSe nego iluzorno.Unatod svemu redenome, u strukturama NDH bilo je mnogoiskrenih hrvatskih rodoljuba koji nisu sudjelovali u zlodinimareLima i koji su spa3avali Sto se spasiti dalo. Mnogima nijepreostalo ni5ta drugo nego sluZiti toj drZavi jer se zbog raznlh,prije svega vjerskih i ideolo5kih razloga, nisu htjeli prikljuditipartizanskome pokretu pod vodstvom boljSevidkeKomunistidke partije. Po mome mi5ljenju, najveia je hrvatskatragedija uodi potonu6a Kraljevine Jugoslavije podetkom1941. bilo posvema5nje zatajivanje Hrvatske seljadke strankepod vodstvom nesposobnoga Vlatka Madeka.Ona se sruSila kao kula od karata, a bila je, barem brojdano,najve6a hrvatska stranka svih vremena. O tome u Hrvatskojjo5 nema solidne neideolo5ke studije.

Odavati poiast svim nevinim Zrtvama

Istini za volju, valja re6i da vedina pripadnika partizanskogapokreta nisu bili komunisti nego su se na5li u antifasiStidkimiedovima zbogruznih drugih, desto valjanih razloga, podevSiod revolta protiv usta5a kao saveznika na5ih stoljetnih neprija-telja Italije i Njemadke pa do saznanja da 6e spomen-uti izgu-biti rat pa se treba prikljuditi pobjednicima. Malo je tko od njihtodno znao 5to im spremaju staljinistidki komunisti nakonsvoje pobjede. Potonji su mudro Sutjeli ili lagali. A kad su do5lina vlast bilo je prekasno za promjenu smjera jer Tita je pomo-gao Istok i Zapad, bio je apsolutni pobjednik. I ovo treba re6i:komunisti u Hrvatskoj borili su se za obnovu Jugoslavije, anikako za Hrvatsku, pa se njihov Ustav od 1974. ne moZe sma-trati podlogom za osamostaljenje Hrvatske. Drukdije tvrdnje ufunkciji su zamagljivanja njihovih zlodina protiv naroda idrilave kojih je bilo, ukupno gledaju6i, vi5e nego usta3kih.Demokratska Hrvatska treba odavati podast svim nevinimLrtvama usta5koga i partizanskoga reLima podjednako.Jasenovac i Bleiburg kao simbole treba stalno saduvati u uspo-meni. No dok u Jasenovcu postoji predivan spomenik,Bleiburg i kituli put jo5 nisu dovoljno spomenidki obiljeZeni.Onaj na bleibur5kom polju u Austriji, u jednoj stranoj zenlji,nije dovoljan i estetski nije na visini. Stoga predlaZem da se uglbvnom gradu Zagrebu podigne dostojan spomenik fotvamakomunistidke diktature s odgovarajuiim dokumentacijskimcentrqln, nesto slidno kao Sto je u Berlinu Spomenik europ-skim Zidovim a fuamaholokausta. Odavanje podasti btvamaBteiburga i KriZnoga puta kao i ostalim stradalnicima odkomunizma nije pristajanje uz nacionalistidko usta5tvo, istotako kao Sto komemoriranje u Jasenovcu ne smije biti popra-6eno partizanskom iskljudivo56u sadrZanoj u pozdravu:'Drugarice i drugovi' (rijedi predsjednika Stjepana Mesi6aproile godine) jer su tu umirali mnogi koji s komuniznomnisu imali nikakve veze. Nevine Lrtve nemaju ideolo5keodrednice, a niti ih se u ime bilo koje ideologije smije instru-mentalizirati. Inade, time se naruSava njihova neduZnost kojanikad ne smije biti dovedena u pitanje. t

28 HRVATSKI LIST - 24. TRAVNJA 2008.

[ehn: llruatsla u turoRslroi uniii do 20ll.00dinen ffi Rehn rekao ie u intervjuu za niemadki list Die welt kako bi }lrvatska mogla postati 2g. dlanicat f H:t:f:^-yije_do 201l. te"di ul r.'i*rtu u"i:i -"gr" p'nnlreiti.za l0--15 go_dini, niru*o, uz uvjet da\'/ obJe nastave s reformama i ispune uviete.. Prema riieEimli oriiiu-nrr.u H*"?*"J"'"JJrilu l g poglavljaprisrupnih presovora s EU_om dok ie uniid. nii-i"ri." J ent;ril',"1";t"-pG;;;r; I"ri" s"r, poglavlja.podatna dva po.slavlja.Turska bi *o[l-u ottioiiii] fe"J;: Qf;I.i;il";rr-a na redu od prosinca 2006. zboe neri-J,"j.1TF:,:i!]T:f9ry ni94a Sto se tide Srbiie, Rehn je oc.ijenio a" pbtpiJi""ri"$;ffiil';"bil#;iffii:druzrvanju ovisi o angazmanu Beograda na foipunoj i*uai.;iiM.ailralodnim sudom zaratnezlodine u Haasu.

lle 6u im darouati mandat

Tri fiandidata za [redsiednifia $llp-aznaft du[oltin rudiela ili [ogatstuo stranlre?

N+ff.uc:i.'q++:+*,;lri:atlrudrltl.'r,,:ffi ;:tdhi{tr[:s:h#llj"fitr]ttomu kako tko eleda' znak podijeljenosti u stranEi, iti;A;A;;;ilatski zreiosli. i.i"u-"ti":" da su uz zonnaMilanovi6aostali mahom dilmatinski sora-" ,-o"tottitioouie'u"u;-t-"-kdilt li"Jt;;;;"jrr# rft1r"ovi6em a to su Ivica pandi6,Zeljka Antunovi6, Mato Arlovid i jos neki. Drud; K;;;;;;^il:i-t";"1"r: 'A"s"r., ililon'irt i", mogu6e je da ga podupireqtruja zagrebadkoga gradonadelniica Milana s;noiet i it"""-irt at L:uud il8te

-Kilil;iil rnJa zapotpredsjednicu SDp-alngrtd Antidevii Marinovi6 twdi da su trolica kanq1q"t".u"g"1t^t""

"sili-u, a u stankama koje su na svojim saborima imale samojednoga kandidata zasefa stranke oeito nisto n" sti-u, , E"-;il;"ij;-, smarra ona.

R#ifr l'ffi fr3drff.ti$u#rT*#lil'l*,'.*T:r##Tldf:irii:ih!#r \redovito obiavliuiedo\umenlg u t<oiima se."atu-".i?i"le"i."-o iio-ouinskom raru kako #fejlTiH,,"u','"T# ff *j#1l1:faT,nia:t$ ;!t_:* *j;.'ol;iik;;"","na mogre postati povijesne*ti""ll.Ei oj iioiiil-*v

rzuvurr pausarne ocuene KoJe bl tUekom werlriq.,oro n^.,ii^.-^ ,,-.,^_.,?lo-gl opseZnoga posla s $gjim s! je priljak uhvati

Pralial nq od-uslaie 0{ o[iautiiuaniaGinienioa iz lloinouln-Ciiogihia' r

pov{esne

li;;;r;;""d;#qj#;"fl#i:[ft:ti"*"li:fl]-T::l:.PT.tj"k uhvatio u kostac da se nebi isikriv-Dromafrede.m a trnii prorior, ̂ 6;d,,:^ -::^x:_^. ..,.o_q

u pt"dgovoru, susret j-9 koji se zbio s jednim shanimru, susret je koji.1993. godine jettao. zaSto rade

rrurvuuv' urrr udru(r'r''" rra|JaK Je svolrm rzdanJuna sasvim sisurno rtdinio mnogo i njegov posao u "U:u'"f:ir-i" iriii"""Domovinskom raru kroz dokumenti " tojr*a pifi'dirr;;;;;"i.^i;;. aipririi"*titsi ;;r;:"'

HRVATSKI LIST - 24. TRAVNIJA 2008.29

na tG llu nSkupni turisti iki posjel lzraelu ima svojeuobidajene putove, svoje dobro uhodanestaze, svoj krajnji ci l j , ali u ovakvoj zemljikao Sto je lzrael ne moZeS izbjetistvarnost dvaju duboko podi jel jenihnaroda i vjera, zapravo dvUu drZava naistom ter i torUu. Dvi je zajednice koje samonaizgled Zive bez ve(ih potresa, u nekomobliku suZivota. Uvi jek se pita5 - dokle (etaj mir bez mira potrajati

PiSe: MILJENKO Pn.nf,fe

edna od najupedatljivijih slika sputovanja dogodila se je kadasmo iz Tiberiasa, na Galilejskom(ili Genezaretskom) jezeru, kre-nuli brodom, kojigr su ribarili i

nim mjestima iz Kristova Zivota. Napramcu se, uz izraelsku, podigla i hrvat-ska zastava, i obje su zavijorile na vjetru.Istodobno, odjeknuli su taktovi hwatskehimne i tako nam je izraelski orgariza-tor, tz veliku pomo6 na5ih turistidkihdjelatnika, priredio dirljiv trenutak da se

osjedamo kao da smo u Hwatskoj.Uz povijesne gradoye na sredozemno;obali, koja govore o Zidovima, ArapimaRimljanima, Bizantu, Osmanlijama ttsadaSnjosti, koja bez prevelikoga uspje'ha nastoji umiriti suprotnosti razliditilreligija i pogleda na Zivot, ipak je poglecna malajna mjesta iz Kristova Zivotlkoja su upisana u temelje zapadnekr5danske civilizacije, ono Sto ostavljtnaidublii tas.Ciin tri,nqi

-od Galileisko g jezera, Brdt

blaZenstva, Tabkhe, Nzareta i Kantprema jugu, Jeuzalemu i Mrtvom moruosjeti5 grubu stvarnost koja te okruZujtjer tu si, s jedne strane blizu granice rJordanom, a s druge blizu granica s palestinskom samoupravom, posebictZapadnom obalom.

Mir okruZenbodljikavom Zicom

S moje lijeve strane autobusa - podrudjrnasada banana, manga, vinove lozedatulja; toje pustinjsko podrudje pretvoreno u vo6njak i povrtnjak (uz Jvlrtvtmore nrnogo je lrvora pitke vode), alsve je zaSti6eno bodljikavom Zicomkoje table upozoravaju, pretpostavljamona visok napon koji prolazi LicomKoliko vidimo, nasadi su i s druge stra

Isusovi apostoli, brada Simun Petar iAndrija, na drugu obalu u posjet zradaj-

30 HRVATSKI LIST - 24. TRAVNJA 2OOI

d:

I\I

i F

IF+#I

h I

!

t .

!if

t'!

i$F.F

lil.i

t .N**i'

ff*

1 , i

i : i

f f

i - iI Ii l ': i

,f''

.i

am Hnil tra

#

.i

'.-& *

s " . f t r{.f}'

&. t ' t 'n'44

.

J-.t-w

bb

s .lr

' I t ' :&"- r . .- ' x :-f

- , * " 1e.

" s;

1l.r $t4ffilttg$hb.e11".

-4-

_ - *,,rqi^.' ,

ne granice (Jordan je velik iz-roznikvo6a i powia u tom dijelu arapskog svi-ieta). a vieroiatno su i tamo iste takve-bod'ljikavi

Ziie koje Stite prilaz nasadi-ma (ditaj: granici). Tu su se u ratu 1967.godqg vodile teike borbe kad je..lnaelosvoJlo (lh watlo - ovlsno lz cueg sekuta gleda) ta podrudja na zapadnoj stra-ni rijeke Jordan. Na benzinskoj crpki nakojoj zastajemo na kratak odmor, vide seizraelski vojnici s automatima prekoramena, a 6esto su uz cestu i promatrad-

nice s mitraljeskim gnijezdima.Putuju6i dalje, nailazimo na nadzometodke (Check point), na kojima su voj-nici s automatskim oruZjem. Mi smo sekretali u izraelskom dijelu zemlje panismo nai5li na palestinske nadzometodke, ali smo jednu talcrru pro5li na ula-sku u Betlehem gdje Zive Palestinci i topreteZito kr56ani. U taj grad Kristovaioilenja nije smio u6i na5 izraelski vodid,zamijenila ga je Sarmantna palestinskakr56anka grdko-

-pravoslavne vjeroispovijesti Iman'Zbog podjele zemlje na izraelski dio iPaleitinsku samoupravu, nismo mogliposjetiti ni Jerihon koji je takoder u pale-stinskim rukama Pa tu strancr nlsudobrodo5li.

Jeruzalem - podijetjeni grad

Jeruzalem, sveti grad za sve tri vjeroispovijesti na tom podrudju, zapravo je uvJerskom smislu najmadajniji i za kr56a'

t2 HRVATSKI LIST - 24. TRAVNJA 2OO8

ne, i za muslimane, i za Zidove.Tu je Maslinska gora s koje je Krist prviput na magarcu krenuo u Jeruzalern iprvi.ngt. iznolio Odena5, tu je crkva_P_o9-ljednje vedere, tu je Via dolorosa,5ti?li pyt od 14 postaja kojima je Isuskodio od osude i bidevania do pribiianiana kriZ i polaganja u Crob.^Ve6i diopostaja u arapskoj je detwti starosaJeruzalema, a zanimljivo je da i crlcvuSvetoga glo!?, u kojoj sudetiri poslje-dnje postaje KriZnoga puta, ve6 desetlie-cima duva, otkljudava i zakljudava iednaarapska muslimanska obitefi.U starom su Jeruzalemu i n-aiveie sveti-nje muslimana: dlamlia Al Aksa iMo5eja na stijeni lliZlatnakupola, arap-ski Qoubbet es-Sakhra, odakl6 je prordkM_uhamed doletjev5i na konju lz Meke,odletio u nebo Alahu.Za Zidoue su tu dva najvaZnija sveti5ta -grob kralj-a Davida (inide rodenog, kao iIsus, u Betlehemu) te znarnen:iij Zidplada, ili Zapadnizid,jedini preostali odrazaranja hrama i Jeruzalema, na kojemZidovi pladu nad sudbinom hrania izazivaju njegovo ponovno osnivanie.Zanimljivo je da mu5karci idu s lijevestrane zida, moraju nositi kape (stranituristi takoder), a-Lene s desn'e strane ioba su dijela odvojena paravanom. I dotoga sv€toga Zidovskoga mjesta trebapro6i sigurnosnu kontrblnu

- todku, ali

preCl+ sudionika skupnih posjeta nijeposeblce sffog.

Strogi reZimna granici s Jordanom

Iz Eilata, izraelske luke na Crvenommoru, todnije u Akabskom zaljevu, kre-nuli smo na izlet u Petru, dud-esan gradisklesan u crvenom kamenu u puJtini-skom dijelu Jordana, nedalekb brdaNebo, odakle je Mojsije gledao odlazaksvoga naroda u Obedanu zemliu nemogavSi i sam krenuti zbos. iiietrusvoga naroda. Za odlazak u ta] v6lidan-stveni grad, koji su podigli pripadniciarapskoga plemena Nabatejaca, trebaloje pro6i.sve stroge formalnosti najednojovirKvoJ gfarucl.Vodid nam je objasnio da izrnedu InaelaiJordana sada vladaju prijateljski odno-sl, aJa sam se zapitao kako li onda izsle-da granidni prijelaz izmedu dviiu neiri-jateljskih zemaUa. Bodljikava iica, iie-roJatno.pod strujlim naponom, mitralje_ska gnijezda i vojnici s automatima --toba5 i ne simbolizira neke prijateljskeodnose. MoZda se u tom og,-ettiivompodrudju prijateljstvom zove sdnje kadanema rata.Nakon pregleda putormice i pomnoga

Hrvatska je barem 30 godina ispredlzraela kada je rijei o tu rizmu. prljavitinavfada svuda: i u izraelskim (manje), i uarapskim (vi5e), dUelovima gradova.f-,f aifa je tu velika iznimka - br.krasan,f ist , l l jepo ureden grad. Sanitar i je su imneuredene: nedostaje papira,mnoge slavine ne rade. Hotel inose zvjezdice zapravo pro forma.Hotel u Bat Yamu, pokraj Jaffe, l i jepoizgleda izvana, al i je unutra5njosl (sobef kupaonice) ispod razine prihVatlj ivosti.9n.j u Tiberiasu bolj i je i izvana i iznutra,a l i nema sapuna, te lefon ne radi .Naveier ne moZe5 dobit i ni v ina, ni piva,ni sokova, osobl je nel jubazno

IIRVATSKI LIST .24. TRAVIIJA 2008.

..,.f:*T

Dresleda osobne prtljage prelazi5.krozizliznaizraelskoj sffani i preko dvlesto-tiniak metara brisanoga prostora ulazls uioidanski dio. lsta je procedura t uJordanu iako je dojam da su tamo svln"f.uf.o ljubazniji' Ja-sno, isti se postupakoonavlia i na Povratku.ioSj. got. prigodom ulaska u zrakoplovu rbt

"evivir j najpnje sigurnosni pre-

eled, ali i Stih-probe u razgovonr. s pn-padnicima sluZbe sigurnostl pa Jos.Jedanbreeled i tek na kraju, nakon dekuanla,inai uobidajeni rend-genski pregled prijeulaika u avion. No ni SengensK strogtpresled u Budimpe5ti nije ni5ta manpi<orioliciran ni s manje formalnostt' utempora, o mores!

JoS maloo izraelskom turizmu

Bio sam zaista prilidno razodaran'fufotutn ptiznali da smo mi u Hrvatskoj

Uuie- lb godina ispred Izraela kada je

riiee o ruriimu. Najprije, to je ipak Istok,

Diliavstina vlada: i u izraelskim (mlnJe),

i u arapskim (vi3e), dijelovima gradova'

Haifa ie tu vdhka iznimka - prekrasan,

dist, lijepo ureden grad.Sunitu'tii" su neureEene, nedostaje papi-

,u, mndge slavine ne rade. Hoteli nose

zviezdi{e zapravo pro forma' Hotel -uBit Yamu, pokraj Jaffe, hjepo.izgledairunu.ali'ie unutra5njost (sobe i kupao-

nice). ispo-d razine prihvatljivosti' Onal

u Titieriisu bolji je i izvana i iznutra, alt

nema sapuna, ielefon ne radi' Naveder". moZ"S dobiti ni vina, ni piva, ni soko-

va, osoblje je neljubazno. Hotela Plazau

feruzaleriru jedan moZda je najbolji, ali

vidi se da je zapu5ten. Holliday Inn u

Eiiatu takotter ie zapuSten i takoder

nema izvanpansionske ponude' MoIl*

istaknuti da-su kibuci najbolja izraelskaoonuda: liubazno osoblje, odlidno lelo'irsodan b6ravak. Kibuci su preslik neka-

Oisniltr komunistidkih radnih zadruga,

uti tiuti* nacionalistidkim nabojem, no

dunut tu privatizirani i veliki su plus u

ruristidkoj ponudi ove zgqlj.e'Sve u svemu, ne mogu skriti razodararrlekada je rijed o turistidkoj ponudi, a. isto

tako tesko je vjerovatl u traJnUl mlr na

ovim orostorima.Doiarir ie da ie sada lzraelcima jo5 teZe'

Niihov neprijatelj, s kojim su toliko puta

oriie ratovali, sada ih nagnza lznura' I

i.r"i" dul"ko uspje3niji negoli u ratova-niri. Vriieme 6e, kao i uvqek, poKazatl

t"otit<o iu bili u pravu svjetski mocnlclkoii su ovdje uspostavili kakav-takavtndf.oji vise izgleba kao oprezni, lagani

korak po liniji rata. r

N ( t U R R I U STNAYET AGEIiICY

23ooo ZADAR CROATIANOVA\NATA bbE -moil : iuresko@d.tel.hr

TEVFA( + +385(0)?3 212-919TEVt/v\ + +385t0)23 224-l2A

MOBITEL 0981272-667

HRVATSKI LIST - 24. TRAVNJA 2008.

:'. ;:G4s.-ff...:ry9+ .j(:r�$F -?s2!

Svo.t Nn SvorvleMilovatt SiUt

r : ' .$ ' . r**u*'

'Regij a)im je prioritetDok glavna taj{c3 Amnesty Internationalao Irene Khan,na sastanku sa solanom i Rehnom traili da iskoriste svojutjegal}a sluzbenizagreb u sklopu pregovora o pristu-"par_riT Hrvatske E-_uroplkoi uniji liakb bfosiguratikaznjavalje ratnih zloiinaca, dofle solana i"Rehn priti5duNizozemsku da 99 sfPije n€ zahtijeva uhidenje i iziuienjehaa5kih optuZenika Karadilifa i MtaAida

Proili je ny. gvdje3n-gzoreno na izjavu predsjednika srpskeskup5tine Olivera Duliia Globusu da,,sibiia i dalje Zeliizgradivati odnose s Hrvatskom koji su nuini da 6ismo bili,le, q?p.o ekonomski.nego i politiiki zaolsuienaregija, Mi uSrbul dolsta se radujemo da iemo ponovno postatiJedanprosror." Na te-se rijedi nitko od midila i poiitidara nije nioswnuo. Stovi5e, isto to ponovio ie piedsiednik Saboia ovihdana u Sofiji, na konferencdi predsi6ani6 skup5tina dlanicaProcesa suradnje u jugoisto8noj Euiopi(SEECF;.On se zau_zeo za pojadanje p_olititke suradnje te pridruZivanje svih$Zoyu Z1p{n9S Balkana euroatl-antskim integraiijama.Posebno je istaknuo znadenje SEECp-a tao po'litiei<oga foru_ma i.glasa regije teVijetazaregionalnu suridnjulniC; uSaraJew kao operatrtrroga drjela regionalne suradnje. premanJegovrm nJgelq?, .yugoistok Europe suoden je s presudnimrzazovrma l "regua nema vremena za gubljenie..I zaista, prije nekoliko dana Cma Gori zajro6ela je s postup_kom podnoSenje zahtjeva za punopravno Ebnstvo uEuropsk.oj.uniji. Iz vlade u podgoiici najavljeno je da ce seto dogoditi joS.za wijeme slovenskoga preAijeOanlaEuropskom unijom, dakle do lipnja.

- -

Gorovo istodobno prgdsjednik Pr6as3eaniStva Bosne iHercegovine Nikola Spiri6 telefonski je razgovarao sa slo_venskrm*prem{.erom Janezom Jan5om i zamolio ga zapot-pop.ga Bosna i Hercegovina Sto prije potpi3e Sporazum ostablltzacur I pndruZrvaryu, 11kon Sto je skup5tina usvojilaretbrmu policije. Sporazumbi, kako iz Bruxillesa prenoseslovenski m.edrji, mogao biti potpisan ve6 potkraj ririesecana zasjedanju ministara vanjskih-poslova.

-

Inade, slovenska se tplomacrja tiudi da, osim usporavanjatT"3trt9. ry lu$ za Europskuuniju, ubrza pristup svih dru_gm blvslh Jugoslavenskih republika jer, kako kaZe predsjed_nlK JaDora, ,,regua nema wemena za zublienie.,. TakoLjyb.ljary leli da, prije srpskih_i',t'ora, t t. svibnja, i SrbijapotpiSe Sporazum o stabilizaciji i pridruiivanju's

Europskom unijom bez prethodnoga uhiienia Mladiia iKaradlila.l Europska unija traZi od Nizozemske dane zah-tryeva od Srbije izrudenje haa5kih optuienika kao uvjet zapotp_isivanje Sporazuma s Unijom kao ito je to mordla udi_niti Hrvatska.U meduvremenu Jan5a j.e najayio da ,,nije daleko wijeme5:ada 6e u Europsku qryju u& i driave iapadnogagilkana...Hrvatsku, pak, za razliku od drugih na Zdpadnoin Balkanu,treba usporiti na putu za Europsku uniiu.

-

Iukg r: pqeu Rrimij.etiti zaduttujuia pioruslovlja i nejedna-kosti. Primjeric,e, dok glavna tajnica Amnesty

'

Intemationala. Irene Khan, petnaestoga ovog mjeseca uBruxellesu, na sastanku sa Sohnom inenn&n. traZi Oaiskoriste svgj utjecaj.na_sluZbeni Zagreb u sklopu pregovorao pristupanju Hryatske Europskoj uniii tato bi-osigu;lilgznjavanje ratnih zlodinaca, dgtle Sdlana i Rehn ftUSeuNizozemsku da od Srbije ne zahrijeva uhidenje i iznrdenjehaaSkih optuZenika Kau�adLil.a i lviladiia.Sre6om, gradani Hrvatske ve6 su se navikli na raznovrsnenepravde i apsurde europske ali i hrvatske politike.lsput novi ministar vanjskih poslova upofoao je javnost sglavnim ciljevima vanjslie politike. Uz Slanswo u"Europskoiunrji i_NATO-u, Sto je ve6.poznato, naveo je i treii cilj

' "

,,osnaZiti.angaiman u regiji".Zbog toga ie se cilja u niini-:talsh.n dak ustrojiti posebna ,,upiavi za susjedrie zemlje.,.I.tako se, malo po malo, izborena samostalni driava prbtuu_stavno uvladi u novo jugoslavensko zajedni5tvo. Tomu senitko ne protivi tako da dak i novinar s li*kosa dnevnosalista pobjedonosno izjavljuje da je Hrvitska u"balkansko"mdruStvu danas tek,,marginalna agenciiska viiest... Novinarqofsjec3 kako je fu{nan godinama iazirao-od SEECp-a,dok je Sanader odmah prihvatio dlanstvo Hrvatske u toj

'

asocijaciji i tako joj priskrbio etiketu ,,balkanske zemli6...llrvatska je, pi5e novinar, odlukom Sanaderove vlade iutkepala u krilo balkanskoga saveza. I

E--g

$I

tlEr

il ' .I

t . . ,

lI:;

t -f,

llogomGtna maliia uiedinilasr[G, Hruate i Bosniafie u BiHNogometni me5etari ve( su skroj i l i prvenstvo te se zna da ce uzprvaka Modri iu u Europu ici Siroki Bri jeg i Zr injski , d da bi po sce-nar i ju moin ika iz s jene, Travnik, Jedinstvo i l i VeleZ t rebal inapust i t i el i tno dru5tvo. Prtvar je u pismenoj iz javio razotkr ioglavne nalogodavce imoin ike koj i naru iu ju oc jene, vr5e pr i t isakna kontrolore, namje5taj u rezultate i tako kroje prvenstvo

Pr'ie.' MARIO nUlvrOVri

se zna

olitidka i kladionidarska mafijapovezana s nogometnim klu-bovima, sucima, Nogometnimsavezom (NS) doveli su

par b BiH nogometne lige nego semoraju odabrati jo5 detiri para. Otkrio jeto Dr:agan Prtvar, bivli savezni sudac ikontrolor sudenja u Premijer ligi, u svo-joj poduZoj izjavi Sto ju je poslaoNogometnom savezu BiH, zbog dega 6esljededih dana biti zasigruno jedna odtraZenijih meta za likvidaciju.Nogometni Robin Hood ili osmi5ljenimedijski provokator otkrio je kako se iprije poCetka prvenstva koje zavr5ava zanekoliko tjedana znalo kako 6e'Modrida kupiti titulu!".

Sirotri Brijegi Zrinjski idu u Europu

Modrida je srpski klub diji je vlasnikbiopokojni predsjerlnik Republike SrpskeMilan Jeli6, jedan od najbliZih suradnikasrpskoga voilda Milorada Dodika.Zanimljivo je kako u drzavi podijeljenoj

po nacionalnim Savovima nemanikakvih nespomzuma medu nogomet-nim mafija5ima, Srbima, Hrvatima,Bolnjacima.Nogometni me5etari ve6 su skrojiliprvenstvo te se zna da- 6e uz prvakaModridu u Europu i6i Siroki Brijeg iZrinjsl<t, a da bi po scenariju mo6nika izsjene, Travnik, Jedinstvo ili VeleZ treba-li napustiti elitno drustvo. Prfvar je upismenoj izjavio razotkrio glavne nalo-godavce i mo6nike koji naruduju ocjene,vr5e pritisak na kontrolore, namje5tajurentltate i tako kroje prvenstvo. Prrvarjeprozvao direktora Modride MarijanaJeli6a, zatim sudadke mo6nike Radi5uVrhovca i Stevu Maksimovi6a, inade,predsjednika Skudne sudadke komisijeNS BiH. Naveo je dvije sporne utakmi-ce zbog kojih je bio pred velikim priti-scima ljudi koji rade za Modridu.- Prije uiakmice u Zenici (eetk - SirokiBrijeg) sucima sam rekao da sude po5te-no, da ih gleda cijela javnost, a sudacPekija pred ostalim mi je sucima rekaoda ima instrukciie kako utakrnica morabiti "ffts" ili nuli, pobjeda doma6ina ilinerije5eno. Pekija je kazao kako je tostav ljudi iz na5ega saveza, a sve zbogModride koja se bori za titulu i da ih utomu i ja moram podrZati - napisao je,izmedu ostaloga kontrolor spomenute

utakmice Dragan Prtvar. Celik je dobioutakmicu, ali se dosta pra5ine diglo okoPekijina sutlenja. Prtvar otkriva kakvejesve pritiske trpio. SirokobrijeZani sunaime vodili s 2:0 do poluvremena, a od56. minute sve ie krenulo obrnutimsmjerom. Izmi5ljdi jedanaesterac, crve-ni karton iprekr5aj zatreti zgoditak nadvratarom Sirokog doveo je do pobjededehk. Siroki je zlog toga pokreiruo ini-cijativu za ukidanje Premijer lige BiH(naziv prve BiH lige).- Sve mi je to ponovio i Radi5a Vrhoveci naslasio kako suci i kontrolori izFederacije ruSe naie klubove i suce i dau Zenici treba biti pobjeda eelka ilinula, a sve zbog Modride - napisao jePrtvar.On je napisao i kako su ga tije-kom i poslije utakmice zvali Vrhovec,Maksimovi6 i Jelii, traleti od njega daPekiji i pomo6nicima da.pozitivne ocje-nejerje to u interesu'Fudbalskog save-za' Republike Srpske (FSRS). Odito, jerje rezultat i5ao na ruku Modridi.

Ili pozitivna ocjena ili na led!

- U svladionici sam rekao da Pekiji nemogu dati pozitivnu ocjenu, a da se za(pomo6nika) Sirka dvojim. Kada SorI '1iza5ao, naz'/ao me Vrhovec i rekao daPekiji i Sirku dam 8,3 ili 8,4 jer je to u

I- Premijer nogomefu ligu BiHdo potpunoga sunovrata u kvaliteti, aprvaci, sudionici europskih nafecanja,znaju se ved na samome podetku natje-canja. Zbog toga se u bilo kojoj ozbiljni-joj Hadionici ne moZete kladiti na jedan

r=<.-+; ':-,..;-Z:.i.---363:.:+-a=-:f, =1-:.:.-f ll-=

interesu FSRS. Nazvao me potom i Jeliii_tralio da dam 8.4. a da e6 me zastiritiSte.vo. Maksimovic. predsjednik Srrudnesudadke komisrje. Kada iam odgovoriooa od roga nema nrSta. Jeli6 mi je poruiioda 6u "pod led".Nepresiano su zvali Jelii i Vrhovec.Onda sam ja nazvao Maksimovi6a irek3g {a..zbog pogrleSaka ne mogu saiu_vati Peklju. a on mi je sugeriraoia suci_ma dam osmlce te da se niSta ne brinem.Nakon viSeminutnoga uvjeravanja i prit i_saKa uspJell su me nagovorit i, podlegaosam pntlsclma r suclma dao pozitivnelije1e PosluSnostje prtvar skuiro plario.Slruina komisija kojom predsi'edavaStevo Maksimovi6. koji j i : traiio odvrtvara da podasti suce osmicom i da se

ni5ta ne brine, kaznila je i pekrju, ali ikontrolora s pet utakmica nemoguinostirada kao delegata. Dakle sve ov6 naibo_I1e, powrduje da _je naS nogomer j;dnavelrK.a.mocvara. da meSetari na naiodgo_vomijim pozicijama u Savezu. moin"icilz sJene. drZe suce u Sahu, rade za onekoji ih.debelo plaiaju. Iako Modriea ieiadopadlrvo, premda ima mladoga i am6i_cloznoga trenera, odlidan igradki kadar,Prtvareva izjava najbolje poTvrduie kakose dotazr do t i tu le. Sve ie o i i t i ieda ie iMilorad Dodik "naloZio-"

svojim poilu_Snicima da Modriia mora biti prvak ierse navodno zakleo da tako mora biti.Zalosno je Sro su pojedinci iz razniikomlsUa iz Federalnoga drjela samo pukipromatradi i l i moZda i oni sudjeluju u

cijelome cirkusu.

Hrvatski mafija5iPrtvar je u svojoj izjavi orkio kako ieMar.;an Jelii. direktor Modride, traZio odspomenutoga kontrolora da obori iedno_ga od najpoznatij ih sudaca u BiH NovuPanrca rz Doboja zato Sto je dosudioJedanaesterac za Siroki protiv Jedinstva.- Nakon te utakmice nazNao me MarjanJelii i rekao: ,, Novo je dosudio n.poJto_JecrJedanaesterac za Siroki. ZnaS fi da ietrebalo bit i nerije5eno? Il i ie5 mu Odtislabu ocJenu il i 6eS i6i ..pod led'.. Nisamga poslu5ao. pani6u -sam

dao g.4.Sutradan me nazvao Jelii i podsjetio daLe Srevo Maksimovi6, brediiednikStruine sudaike komisiie iz Moiri ie _na.veo je

.!r-tvar joS jedin klasiian pri_mJer prit iska od strane direktoraModride. Da su delnici oni sa vrha unle_teni i kljudni Wivci za stanje u nogoio"_!y. potvrduje primjer s uralmiceI ravnrk i Modrida. Sudio je Anro Zivko_vii iz OraSja. I trebao je sve udinit i da nepobijedi Travnik jer je konkurent OraSiuza ̂ rspadanje. Kontrolor je bio MiloridSotrentc. Odekivali su da ie bit i ..nula"ili pobjeda Modride i time bi Travnik biona rubu ispadanja. a Modriia ioS iedankorak bliZe tituli. Kako su Travriidanipobrjed.ili u korektnoj utakmici, moinicirz OraS.;a i Modriie kaznil i su i suca Ziv_koviia i kontrolora Sofreni6a, diiu suocjenu smanji l i . Glavni redateli i smanie_nJa oqene bil i su BlaZ Zivkovii (OraSje)i Stevo Maksimovic tModriell lMedutim. Sofrenii je uloZio Zalbu i nai_avro da ce otkriti sve prljavStine akbocJena ne ostane pozitivna l iakw ie dao.Oelto su se meSetari uplaSil i pa iu nai_avil i da ce Zivkoviiu vrarit i pri ia5niuSofrenicevu ocjenu. Samo ie u NSniiiTgguie da dlanovi PredsjedniStva odre_duju kontrolore. I to se dbgada por"Unoza svaki krug. Jedno prvenstveno kolokontrotore. odreduje Suljo Colakovi6,drugo predsjednik Nogometnog savezaItj.o Dominkovic. treie B-ogdan-Ceko. Itgko..y krug Navodno je Ce-ko naiobiek_trvnul I konrrolore odreduje po te2iniutakmice s jedinim cil jem ha se susretodtgra I zavr5i korektno.Colakovid balansira i Zeli u susretimaboSnjaikih klubova odredivati BoSnia[ekontrolore. Dominkovii uglavnom Saliesvoje povjerl j ive l jude na utakmice eii irezultal odluduje o sudbini Ora5ja. ali"iloJr Je vazan onima koji se bore zaEuropu. Zbogtoga sada niivi5e eundaiudelnici Travnika. Jedinstva i VetEZa tdii5 b9r9 za opsranak. a kontrolori s'uIjomrnlovrcevi l judi. I

-1-

Pa li6z " ilivlia - zavr rik

Naravno tradicionalnom metodom, to jestumorstvom kao i u mnogim drugim sluiaje-vima, jer nUe bi lo nikada formalnih dokazaza neliakav kazneni proces. Tako su ga jedneveieri, kada se Sufflay vraiao s literarnograzgovora u kuii gospodje Deviii, k(eriStje-pana Radi(a, napala dva agenta re2imskepolicije, koji su mu razmrskali lubanju. Dokje takvom stanju leZao na ploiniku Dal-matinske ulice, vr5ila je polici ja premetaiinunjegova stana iodniela rukopise njegovihdJela, napose onih, koji su se odnosil i naAlbani ju . Pro laznic i su v id je l i iprepoznal inapadaie, dva dobro poznata agenta policije,pa je Zagreb odmah saznao imena njegovihubojica. Uzprkos tome nlje bio protiv njihproveden nikakav kazneni postupak, napro-tiv, ubojice su ostali dalje u sluZbi polici je

PiSe; ROMANLCnf,OVfi

akon Sto je Hrvatski listobjavio nekoliko poglavljaiz memoarskih zapisa dr.Ante Paveli6a <DoZivljajiIII>, koje je u Madridu u

va k6i Vi5nja, zbog velikoga zanimali,aditatelja donosimo kratki prikaz cijelekniige.Ovi memoarski zapisi koji nude id*fu tttane pride u dogadajima koji subili povijesna prekretnica na ovim pro-storima,- ali i-prekretnica u wjetskoj

Itafto su iugoslauensfiiagenti umolili znanstuGniftai nlozota ilt Milana Suttlauia

poviiesti, sasvim sigurno posluZit ie kao2anihljiv predloZak povjesnidarima kojise bave razdobljem izmedu Prvoga ipodetkom Drugog svjetskog rata na pro-storu iugoistodne EuroPe.Svoja sj-edanja Pavelii zapodinje s opi-som bebgradske diktature u KraljeviniSrba, Hrvata i Slovenaca, a Potom IKraljevini Jugoslaviji te poloZaju Hrvatau tim drZavnim tvorevinama, kao i polo-Zaiu hrvatskih narodnih predstavnika unaiviSim drZavnim institucijama.<(l doba kada ie beogradski reiim hticizopaiiti jawto mnienje u Hrvatskoj slu'Ze[i se narodnim zastupnikom HrvatslceSeljaike Stranke Karlom Kovaii6emproti meni, nalazio sam se u glavnon'sradu

Niemaike Weimarske Republikebertinul->, pi5e dr. Paveli6 dodajuii d:je cilj njegova boravka u Weimarsko.Republici (1919.-1933.) ne njegovtLefta da traZi neke povlastice za Htvatrod Njemadke, ve6 da sprijedi kako kaZe<...da se i Niemaika stavi na stranu beo'sradskos diktatorskog reiima i da se nr2a zavirqti lukavitiiama i makinacijama beogradskih vlastodriaca, koii su srtrudili pridobiti za sebe i simpatiie njemaike Weimarske Republike. >

Uspostava postaje u Berlinu

O poloZaju hrvatskoga naro{q pod beosradskom diltaturom i borbi njegoviJIstomi5ljenika protiv toga relimaPaveli6 i nieeovi suradnici informirali s'niemadke

-potitieare i europske medije

dinili su to u razgovorima s predstavnicima niemadke vlasti i izdavanjem novina u vlastitoj nakladi. No dolaskorAdolfa Hitlera za Reichskanzelar(1933.) stanje se promijenilo.< Mi smo u meduvremenu bili usPje'uzpostaviti naiu postaju u Berlinu, a'

samo stotinu primjeraka objavila njego-

1r-- e.--*: --ffi;-�Ei6=FEHl;$F""ffi

lrratko poslij e dolaska Nacional-sociali-stiike stranke na vlast nije nam bilo doz-u_?ljeno izdavati naie iluibeno glasiloNezavisna drZava Hrvatska te {mo samorali prenieti u Slobodni Gr;dDanzingst, pi5e Paveli6, navodedi daorganizaclja boraca za nezavisnuHrvatsku do ljeta 1930. godine ni u zem-Ul nl u tnozemstvu nije se sluZbenooznad,avala usta5kim imenom, a tako ie.tvrdi, bilo odludeno 1930. uodi niesovapovratka u Zagreb. A to je bilo udinieno.prema rijedima Paveliia, zato da

-beo-

gradski reZim ne bi kompromitirao nabilo koji nadin ime organiiacije. Zato serme ustaSa podinje spominjati tek 1930.a lada se pod istim imenom u Italiiitiskaju novine s dlancima o borbi Hrvaiaizvan domovine za nezavisnu drLavu.!j et3kugga organizacija, prema pisanjudr. Pavelida <<...bila ie uiredotiiena'uGlavnom Ustaikom-Stanu na ielu sPoglavnikom i dvanaest Doglawika, ajedan doglaunik bio je u funhciji uprav_nog i tehniikog organizaiora pod iaslo_vom Postrojnik. Naslov pogtivnik dota-zio je u hrvatskom jezilat-od starine ioznaiavao pojedine glavare. Broj dogla_vnwa podsJecao je na dvanaest hrvatskihplemena, a poboinici na petero brate idvie sestre pod koiim- su vodstvomHrvati doili organiziiati danainiu svoiupostojbinu za vrieme seobe nardda.>t

"

Po .ovom principu, kako pi5e pavelid usvoJtm memoarskim zapisima <DoZivliaiiIIII, bili su organizirani llrvati u domdvi-ni koji su dekali njegov makdase oduprubeogradskom reZimu dok se oreaniza6iiau inozemstvu temeljila na draeo;volicimi.lgdnije hrv4skim radnicima koji sri zem-lju napustili zbog te5ke politidke i eko-nomske-situacije i bili razbacantpo svije_tu. UsraSki pokret podeo se organiziraii irasu I u ?gml.;r I u mozemstvu, stoga jebeogradski reZim kenuo u obriSuir.vidjev5i u svakom istaknutom hrvatskomintelektualcu neprijatelja. Tako je od rukeJugoslavenstxh agenta ubiien 0931.)hrvatski filozof i znagswenili, sveudili5niprofgsor dr. Milan SuIIlay.'O tomu;iPavelii zapisao:<<Iz svih. 1i!t lgzloga sumnja trebao jebeogradski dihatorsbi reiim odstraiitidra Milana Sffiaya. Nu kako? Naravnotradicionalnom metodom, to iest umor-stvom kao i u mnogim drugii sluiaievi-ma, jer nije bilo nikada formalnih doka_za za nekakav kazneni-proces. Tako suga jedne veieri, kada se-Sffiay vracao slluqffog.razgovora u ELti gospodjeleviit, kceri Stjepana Raditd, ,apitodva age_nta reZimske policije, koji s i murazmrskali lubanju. Dok je tulltom sta-nju leZao na ploiniku Dalmafinske ulice.

vfila je ygligUa premetaiinu njegovastana i odniela rukopise njegovih ijela,napose onih, koii su se odnosi[i naAlQgntju. Prolaznici su vidjeli i prepoz-nali napadaie, dva dobro poznata igen-ta policije, pa je Zagreb odmah saZnaoimena njegovih ubojica. (Jzprkos tomerlie bio protiv njih proveden nikakavkazn,e.ni- postupak, naprotiv, ubojice suostali dalje u sluhbi policije.>

Poslali su Gubera da me ubije

Nedugo potom uslijedio je atentar nazagrebadkog odvjetnika Milu BudakaloJega su agenti policije napali i tesko

ranili na njegovu ku6nom pragu. Udaralisu ga batinama-po glavi dbk nije pao, aKloasu ponusllh da;e mrtav, pobjegli su.<1!udak. je l/g9 tjedan daia izinedjuZivota i smrti. Medju prepoznatim ap;n-tima bio je- jedan od onih'agenata koji susudjelovali u atentatu ni dra MilanaSffiaya>, piie Pavelit.Ovi atentati pokazali su koliko ie bioslab i nesiguran u sebe beosiadskireZim. Svi ovi dogadaji potakiuli suudestalije akcije usta5a kak-o bi se sruSi_la Jugoslavija i povezao hrvatski narod uborbi za neovisnost.<Beograd ntje niita nauiio iz proilosti,koo ni iz iinjenice, da ie mrivi Radic,

Beograd nUe ni5ta naui io iz pro5lost i , kaoni tz i injenice, da je mrtvi Radi(, kojega oniubi5e, postao jai i nego Zivi RadiC, i da nje-gova smrt nl je znai i la ni5ta drugo negopojafanje i porast nacionalne snage naroda- zakljuiuje dr. Paveli i, tvrdeci dalje da jeBeograd hrvatsko pitanje htio ri je5iti jo5jednim umorstvoffi, ovaj puta njegovim

kojega oni ubiie, postqo jaii nego ZiviRadit, i da njegova smrt nije znaiilaniSta drugo nego pojadanje i porastnacionalne snage naroda>, zakljudujedr. Paveli6 tvrdedi dalje da je Beograduhwatsko pitanje htio rije5iti jo5 jednimumorstvom, ovaj puta njegovim. U knjiziopisuje svoj susret s nekim PeromGruberom koji mu je obe6ao razgovor saSvetozarom Pribideviiem, a ustvari je tajGruber od beogradskog reZima dobiozadatak da smakne Paveli6a u jednommunchenskom hotelu. No kako je Paveli6posumnjao u Gruberove namjere, iskori-stivSi labilnost dotidnog, sprijedio gaje utom naumu i prisilio da mu isprida poza-dinu svoga neuspjeloga pohvata:<Pribiievit nije uobte mislio doti uMunshen, nego sam ja to izmislio da Vasdovedem u zamku, kako sam bio dobionalog u Beogradu. Da mogu imesti ovajpodhvat, dr1qli su me jedno wieme usanatoriju, da malo ojaiam i da mogubiti u stanju to izvriiti. Dali su mi ta dvqpomoinika. Za oruZje su izabrali bodeiei obeiali mi dva milijuna dinara! Moguli otiti?-Kamo ielite poti?-U Bei se ne tu vi{e vratiti. Odputovaobih izravno u Beograd. Znam, da nemogu ostati u emigraciji. h ste vidjeli ukakvom sam stanju. Moji dani su odbro-jeni. Ova bolest me muii, ali izgleda daje doiao kraj. Mogu li dqkle otiti?-Ako se bolje osjetate, moZete poti!-Ali treba apartman, a ja ...!-To tuja uiiniti, a W nastojte uzeti prvivlak. Tako ie uiiniti i ona dvojica Vaiihprijatelja!Vratio sam Gruberu revolveri odpratioga do wata i ostavio. Ostao samu sobilvatko vrieme, zatim platio apartman inapustio hotel>, pi5e Paveli6 i dodajekako je Gruberu koji mje izrn5io svojuzadatu, pa nije ni mogao odekivatinovac od nadredenih morao posuditi 50maraka da bi ovaj mogao napustiti

Munchen, a ovaj mu je na rastankuiznredu ostaloga rekao <Iako ovaj putnije uspjelo, Beograd te sve uiiniti daVas se rieii!>Akcije usta5a nakon ovih dogadanjapostaju sve udestalije Sto je vlast uBeogradu dinilo vdo nervoznom.Beograd je vjerovao kako je jedini spasza Jugoslaviju uni5tenje usta5kogapokreta u inozemstvu. Stoga je Jefti6 utu svrhu izmislio zanimljivu metoduspdedavanja usta5a u njihovom djelova-nju tako Stoje zatraZio od svih europskihvladara da daju izgon svim Hrvatimakoji n1su posjedovali dozvolu ili prepo-ruku beogradske vlade optuZujudi ih dasu usta5e. Mnogi koji su bili u drZavamakoje su granidile s MalomAntantom bilisu izrudeni Jugoslaviji gdje su bili smak-nuti bez ikakvoga pravnoga postupkave6 na samoj granici u trenutku predajejugoslavenskim vlastima. Mnogi su tadaoptuZeni da su internacionalni teroristi,pa je tako i dr. Andrija Artukovid zbogmarseilleskoga atentata bio izgnan izEngleske u Francusku i prebaden uJugoslaviju, gdje je robijao iako nikadanije bilo traga i nikakvog dokaza njego-ve povezanosti s atentatom na kralja

Aleksandra Karadordevi6a.Kako ovi progoni nisu mogli obuhvatitiHrvate u Americi, usta5ki je pokretdobio novi prostor za djelovanje te jetako ojadao osobito u JuZnoj Americi.Jedina europska drLava koja nije izrudi-vala usta5e bilaje Italija, tako da su usta-5e prije povratka u Hrvatsku, kada jerijed o Europi, bili najbolje organizirali uItaliji odakle su se Sirile tiskovine i radij-ske poruke prema domovini.

Beograd zateien

Na laaju knjige dr. Pavelii daje op6uocjenu stanja u Hrvatskoj od 1937. uodiDrugog svjetskog rata. U tom razdoblju,kako opisuje Pavelii u knjizi, sve se vi5eotvara hrvatsko pitanje zbog stoljetnedominacije tutlinskih vladara na tomepodrudju i op6ih prilika u kojima su sekrojile nove karte drLava.<U stanju u kojem su mnogi Hrvatinemoino gledali reiimsku diktaturuBeograda, zapoiela je>, p13e Paveli6,tt...ustaika revolucionarna akcija>. Upodetkuje Beograd bio zateden, da bi sepotom akcije i obraduni s onima koji suhtjeli nezavisnost Hrvatske pogor5avali idoveli do neodrZivoga stanja. UodiDrugog svjetskog rata dolazak Paveli6a injegovih suradnika u Hrvatsku, kada ihje odu5evljeno dodekala masa istomi-Sljenika, ocijenio je kao hwatsku pobje-du uvjeren daje Hrvatska postigla, kakokaZe, konadno oslobotlenje. Knjiguzakljuduje rijedima:(Nilko nije prorok. Nu ono ito je vet navidilw ne treba poricati. A na vidilat sudogailaji , u kojima te bez obzira na tre-nutaina protuslovlja, koji su tu i pred-stoje, borba ustaikog oslobodilaikogpokreta iznieti pobjedu i uzpostavitinarodnu slobodu i Nezavisnu DrZavuHrvatsku>, zakljuduje Paveli6. r

- a - - a : , : : > # : - s - 1

PmSIxnACIJAMirela Pavi6

Jednoffi, brzo doderJebit tomeda dadeUe-Pl! u tome da se dade rodiljamao akoprijedlog protile, tridesetak tisir (a kuna zanovorodenie, nego im sa sigurno5du re6da mu pokraj Skole niko nele nudit drosu.Jedno_m. A-to jednom, nakon Sto ga doneie5

na ovi svit, toko brzo dode...

Taman kad sa.n izmigoljila iz ove. ju2ine i pomislila da je sti_glo y.es.elq.pT.nr alite-.(reka bi moj urednik-citirajuii HairibalaLucrca), tila lipo sadit cviie i cili vikend proveit gnjeietimedu prstima zemlju (sto posto san u nelion pro5ioir Zivotubrla wla poljopriwednica, koja, dodu5e, ne prida s cviien ine prva- mu,. al ga voli). opet san bila pisiljina razmi5ljat o1rici. .Ma, trice mrzin upisivat u imenik - to.ye ona ocjena5oJ? J€, meru barem, totalno nedefi,nirana. Kad ne znaS koli_ko ie5.dat udeniku, da5 tricu. Iman ja trica, tj. imalu ih moJiudenici, al eto, ne volin je, pa ne rilir. Ugiavnom, na5aYlada dala sebi tricu.I niie UX neka muira ocjeni, alopravdavajucajest. Da su dali dvicu, ja bi rekli, evo, svakaEast, prolaz. Da su detvrticu, ne bi ih od komentara i bahato_sli saduvalo.more sinje. Vako, aj, kad sebi dilii, da| sridinu&r selo l.obleaJl.ne propadnu. A, Sto je jo5 gore, zasiguranunutgryji stav iskene vlastitosti dao Ai-n pettiu.Al-naglassu rekli trica da ispadnu rso*i- ka, imaju joS napravTi

-

pung, a nq po puta sa, pa da ne ispanu seUi:tiirbivi I tri.Onda. san. pomrslila kako je Iug btjl skroz u'tcrtw kad ie zaDurdinu izjavu o :,tgiE br7iry,,r6ka da je ona dragabriOo,at da,su onr,,u petoj". Fto, kad ne mo5 peticu dat sam sebi,po; .bar ma5tat o petici u bnini. I to me ba5 rasnrZilo. OndaJe snpe pozva.gospodarstvenike sebi, a na5i trojkaii poslaligospodarstuenicima drZavnoga tajnika. Ne ministre. A i Sto* ni{lt i dija Vlada ima triiu, ridit s gospodarstvenicima?!lrvr.Dl.lh nactglasavah, more bit da bi zvudali ka odlikaii.sto.br ill/bi usitnilo. O{rq.Stipe je ljut ito ga ne shvaiajuozbiljno i misle da se triba baviifoH6ron, u"n" gospodarlrtugT, koje, dokazano je, cvita. Zato je bija ljut lgcivorp9.ceJa s q.ma9ft prtanJa za5to. To su bila retoriika pitanja i_llf".l" rujq tija. dovik. paiat u gospodarsrvo, nego lipo timprtanlrma,skazat.stav pre.l:jednika _ na njemu jida iita, ana vami da n9 odgouorite jer je - pazi sad dari i.etoriSkihprtanJa --g.nJma vec sadrZan. odgovor. Moji Sesta5i to znaju.Jaswo,,odlikaJi. Reka je i da ie Vladi odaslit sve papire sa'sastanka p? ako se nekomu tamo bude ditat, nek e^iti. etone, ja predlaZen da spreme u arhivu. pa izvuku ka VladinproJekl. Jednom. NaSi ministi nikad ne vole sastandit sqospodgstvgnigima, nit sa sindikatima, nit s braniteljima.O.y,L"i"r1" kad postoji problem koji "qri rijesiti. I tadbbjasnen-ac1r.daJe sve ueinjeno 99 zlkoqu. Cak naude po kojojtocKr r u koJem retku to pi5e. Sto je pohvalno. U Arug1n stu_

dajevima i.oni demonstriraju. Silu, jasno. Zato je reHo dasmo najduhovitiji europskinarod. Nisan sigurnl odnosi li seto na vake situacije il na pridanje viceva. Ifna to da na5nar.od sidi isprid kafi6a, televizije_ i radija i samo se smije ismije i-smije. Odavno je prisn -fpkat, i.{o, evo, zakoji"tje_dan nasa opozicija ie birat predljednika. Ako se uop6-e moreloo.llqur, mlsJin,.opozjcTa {oia ryukon mudi oticaO.le:,hv,alrla da su izPori rpak gotovi. Tribalo im je par miseii.sad idu i.oni dalje. Ja san mislila kako ie i u njih, ka i u dru_grn strankama, j..dtg kandidat bit oni koji vei jest prezidenti,al san se privarila. Eno oni Sesni Davorko (rupica ria bradi miJe se,ly j9S od T..Ivdica) i Dl€T Kovadevic 6e se izgledafafrqult za predsjednike eSDepea. Seljaci su opet iiabraliJoZl..A ko i ne bi kad je na vlasti.I kad ih lvo faii, i ka Bushnacrlr, 9-becava la je yz njih.y. Ka da bi se ja odrekla svojih.! r. 1o,. F39.S.S j e, kako re.Ee lu.o, .o b o ga t y a iiihovu koaliciju.polje bi.bilo da je obogatio selo i naiiju. Kruvom,recimo."nlro Dl oobro zencu se trme pozabavit. Recimo, time da ieStrudica kruva ko3tat deset lruna. pa ie se zaHrvatice, onoiu-l<siine i izgladnjele, borit Francuzi. A one hfiit&i:avu. Zady9.9vne boli. I glad. Pro5li me tjedan Sok strefiia kad sanvrcfrla.prosvJede udenika prid Skolskin zgradama. Jaja po,"]dgy{ltu r nepisme.ne parole.Tidu se zakljudavanja utaznitrskolskrh-vrata r Lelje za boljin sanitamin uvjetimi u Skoli.ts-nl_lpo. Ja ill ne podrZavan. Ne zato Sto samatran da su namSkole nake kakve bi tribale bit, nego zato Sto se na taki nadinne6e rijeBit niSta. Prije par godina ian i sama vikala na far

-

ucenilGca koJt su u wc-u iuda radili.I lipo im rekla da uzmuyplly.i sve podiste i pobri5u Jedanje ieka da zato postojedistadice. Pa san mu objasnila da postoje ku6i mam-e i taieKoJr srgurno ne diste za njin kad napravi svinjariju. Reka jeda njegovi irsle. Pomislila san - eto, kad sidne s osarnnaest un9;i aq9 i ubije nekoga, isto 6e neko oiisttt zanjrru. Nisanrusta r€kla, nego ga poslala u razred. Ne zato Sto-nisan imala9to. rq6, falin te BoZe, to uvik iman, al neman pojma kakav je6ada kad je sin takav. Ostali dedki su sve sredili. JoS su mi

"

l"Hl& j: to bila Sala, da su se zezali.I ispridali se. Mali je rokorak, al bija je uspjeSan. Zato nije bit u tome da se dade"rodll3ama, ako prijedlog prode, tridesetak tisu6a kuna zanovorodende,.nego im sa s-igumoSdu re6 da mu polcraj Skoleqko n"j" nudit drogu.-Jednom. Ato jednorn, nakon $to gadonese5 na ovi svit, tako bno dode... I

gradskatelevtzij a r zadar- PREKO 40 SPECIJALIZIRANIH EMISIJA POGODNIH

-1:S-*:ftF---=.?=1 *ffi :se: -gs

. JEZleNt Kurnxfu. MileMami6 '

TfuhbinaR vi znamo sto ie dug - ono Sto jetko komu dpZan. u vezi s tim imamo rijed duznik koia nam\ I danas znadi 6no gio je u. t"t] aifit"i, u nj.em. r.nuioo.t,li. onaj koji treba waia-ti dug.\ Suprotno od aytlitui" vjerovnik,iat-. ;#i- oi-iiiri'pil# na to da mu duznik wati itoI I mu je duZan, tj. dug.imi ga pra"o tt"zili I t"ru"-:'i;'"ti;"g s gledista vjerovnika imas'J drugo ime. u tirvatstoi neii.tjj to r"-uioL#uiilJ. olJt,iil,, iapnle je nadinjen naziv iska-nje' Tako je bilo i u priievodu craaianJtog ,utooitu rr.a-i"otpr"si# stolj.eia za njem.forderung.y#?j'"i3lli"g,L:13:^Iyli.g q1,i3,9iq1'fFg'zili'i,-iJ',".i5,j!il'?i" tuzbom, trazbaiebla srno-oi- * tozu,i irL;;"-;.-ff;iif ffi#;it"ltrffi:i:ffiilil:n1?ll,l,y'*"H5ffirJi:"r.tl."T$upravo ono Sto se ima od koga trizil/., pa i turuorn.'Nito" g"Jir.-jqrg.. .ta j9 rijg! fotiinuta 4edjutl3,*iy*jt, $3p je

?t:iyt:*ti itii.gii;**ika i zivStarila na ner<r nadin. u pravnim se tek-stovrma moze desie na6i dok je u gospod-arskom nazivlju uii" ."-" p#.;I;;qr; i" i,i"o.lzj"*i.i::',:l:j1".ip_ofaZnja 1li^sin_l9tnoioo1uai;. nlee quzaiiiJ""", t"*'oaJoJ ponouro sirom otvori_mo wata r to ne r*o

It9 pravnom nego i goipoeplom ;;;i"* Nj.g*d bir-";;enje"mogriovako odrediti. TraZbina j9 pruuo na nek"o d"i""j", *j*j9,;.1#j;n;f ili .rpri"oie. Kako su auzni_dko-vjerovnidki odnosirilo lY:tl"t"* dFt lrjihove uloge mogu s obzirom na sto medusobnozamijeniti, javlja se stoga i. naiiv protunaLuina,-tilr#ui;;";fi;"d; gmjeru, njem. gegenforde_rung. A traZbina i protutrazbina se'- traze. ri'n"lJ a"n" ;j;d fiilffirvfana. r

'[ Vladimir Mesre-[ .Zvonki Ceda-r

Ruski I - Anastazija

1: Daniel Kehlmann ,:^c,., "Mjerenje svijeta

? H"ory WinterfeldJ "Timpetill - Grad bez roditelja

I gophie Kinsella-.f, "Sopingholilarka i beba

{ lladinnirMegre :.J .Zvonki cedai ruJki In -

Prostranstvo ljubavi

] 2l - RaspadLas Vegasa

I Franklin

* Jumper

I Moram spavatandele

a Ljubav i ostalekatastrofe

Beleulstila PuHicisri[a

r#,lilrtul'[ Andre KostolanvJ, .Psihologija buize

r) Kevin Trudeau4 "Prirodni lijekovi za koje

oni ne iele da viznate

? f,.!.Udier, D. pasini, U. CitaS_J .Mikuli6" M. G. Machata

Hrvatski za poietnike ll -- UdZbenik i rjeinik

I SunTzu-'f .Umijede ratovanja -- Izvorni tekst

{ William (Ur.) IrwinJ.Seinfeld i filozofija

pstH$r{ffitEUTUH

PiSe:ANDREA

CnnNrvnc

|Iil HasiGnih d0 moilGtnin [teilstauaNa ovogodi5nj im Marul icev imdanima obil jeZava se godina po-svefena Marinu Drlitu, o kojemee se odrZati okrugli stol. lzvodese i dva njegova djela: DundoMaroje otvorio je festival, dok (ega Skup zatvoriti

f\ plit je domaiin Festivalu hrvatske drame i autorskoga\kazali5ta, 18. Maruli6evim danima, na kojem 6e do 28.\Jtravnja biti prikazano deset predstava iz jednogodi5nje

produkcije hrvatskih i inozemnih kazali(ta.Ministar kulture BoZo Bi5kupil kazao je kako su Maruli6evidani zasluZni za poticanje i promicanje hrvatske dramskerijedi, Sto se vidi i po sve ve6em broju hrvatskih dramskih tek-stova u doma6im kazaliStima. Bi5kupi6 je istaknuo kako jevi5e od 49 posto repertoara hrvatskih kazali5ta u 2006. godinibilo temeljeno na hrvatskim dramskim tekstovima.Na ovogodiSnjim Maruli6evim danima obiljeZava se godinaposvedena Marinu Drii6u, o kojem 6e se odrZati okrugli stol,a izvest 6e se i dva njegova djela: Dundo Maroje, s kojimjeotvoren festival i Skup, koji 6e biti izvan konkurencije, a koji6e zatvoriti ovogodi5nje Maruli6eve dane.Zanimljivo je da seje ove godine na festival prij avila 26 predstava iz Eak2l kaza-liSta, dok je Ziri odabrao njih deset iz llrvatske, Francuske iMakedonije.Medu izabranim su predstavama klasici Dundo MarojeMarina Drliia zagrebadkoga HNK koji je i otvorio festival,Suton lve Vojnovi6a koji 6e na zatvaranju festivala izvesti

Kazali5te Marina Drlila iz Dubrovnika, tu je VuijakMiroslava KrleZe koju izvodi varaZdinski HNK, te adaptacijeLibar o'libra Olje Lozice po motivima proze Marka Uvodi6as kojim se predstavlja splitski HNK. Ne smiju se zaboraviti iodlidne Metastaze Ive Balenovi6a i Borisa Svrtana, odnosnoSatiridkoga kazali5ta Kerempuh.Na festival je uwSteno i pet predstava suwemenih hrvatskihdramatidara, metlu kojima su Zivot u sjeni banane lvanaVidi6a s kojim se predstavlja Gradsko kazali5te Virovitica,Krijesnice Tene Stividi6 i Arhetip: Medeja/Zenabomba/Europa Ivane Sajko iz Zagrebadkoga kazaliSta mla-d1h, Komiiluk naglavaike Nine Mitrovid, odnosno dram-skog teatra Skopje, te Cehov je Tolstoju rekao zbogom MreGawana, koju 6e izvesti ansambl Teatra Silvia Monfort izPaiza. U popratnom programu odrLat te se okrugli stol o pro-fesionalizaciji kazali5nih ku6a u Hrvatskoj i studentskajavnaditanja nagradenih drama s natjedaja Marin Driit.Ocjenjivadki sudu ovogodi5njih 18. Maruliievih dana dineMagdalena Lupi, Slobodan Prosperov Novak, TomislavRadi6, Maja Gregl i Elvis Bo5njak. I

r

Vinkqvci domadin Cib-art festivala

UmietniGfti lestiual mladih^OX Yqklygi po prvi put organizira Cib-art festival koji 6e se odrZati od22. do 28.lipnja. Festival je prilfta za mlade liude iz ditave Hrvatske dase poku5aju afirmirati u umjetnidkim radionicama te uloLbe. Ovaj bi

Nakon zaqlre-baikoga Fotokluba

poliska izloZbai u Booksi

0tuorGnaidoi[a

lotografiialllachina

Iotogralila

Udruga Machina Fotografika osnova-n1 je u veljadi 2007., a njihova jemisija promocija fotografske umjet-nosti u Poljskoj i inan granica sposebnim naglaskom na promocijuZena umjetrica koje se bave fotogra-fijom,

-filmom [e multimedij6m.

Udruzi je prethodila aktivna djelatnost neformalne grupe Fotografskamjesto Machina Fotografika, koja je*gv6je ciljwe realizirala organizaci-jom izloZaba domaiih i shanih auto-*-b- susretima fotografa s publikom'firedavanjima

o teoiiji, nitiii i povi-jesti fotografije te fotoakcijom sciljem portetiranja gradana Krakova.

festival trebao pruziti priliku mladim ljudima iz vinkovaca i ditave Hrvatske dase p^oku5aju qfiqrali u umjetnidkim radionicama, slikarskim, kiparskim, foto-grafskim ..., kao i u konadnim uloLbamanastalih uradaka. Umiedridke radioni-c.e.vodjt 6e ljudi iz likovne struke i tijekom tih nekoliko dana pbkusat 6e ostva-iti zadatak likovnoga osvije5tenja polaznika radionica. zadnja^dva dana festiva-la odrZat (e se open-air glazbeni rock spektakl na kojemu bi uz tri poznata bendanastupilo 20-ak demo bendova iz Vinkbvaca i cijele Hrvatske. I

Mala dvorana Vatroslava Lisinskogdomadin mnogim jazzerima

ProliGtna teuiiaiauaJ JMaloj dvorani Vatroslava Lisin-| | skog do 25. travnja odrZava se 18.\-,/ proljetna revija jazza na kojoj su

nastupili novi, ali i ugledni domaii imedunarodni jazzisti, a vrhunac je najav-ljenza petak, zaw5nu veder kada nastupaprva dama europskog jazza Maia Joao,koja 6e nastupiti s norve5kim glasoviri-stom i skladateliem Janom GunnaromHofom. Festival je podeo travnja kon-certom Christian Muenchinger Quarteta,drugi dan odrlan je koncert Tribute toDamir Didi6 kao i Ganelin Trio Prioritv.Za veteras (op.a.detvrtak) najavljena jetradicionalna smotra novih lica hrvatskosjazza dok drugi dio vederi nosi naziiMeituJazzJe. I

PIJg: ANDREAEERNIVEC

Gostuiufilmoui$lauena

nismo mali i Na ovomradnom mjestu nemamjesta za vas sudjelujuna dvama medunarod-nim festivalima ljudskihprava, onom u SanSebastijanu i Seulu.Zimbrekov_" kratkome-traLni d6kumentarnifJJm Oyog p.uta-ne moiemo reti da nismo znali sudjeluje u natjecateljskom programu festi-vala-u.Spanjolskom San Sebastianu koji se odrZava do 2S. trivnja.

-

Rijed je o isprepletanju svjedodanstava preZivjelih Zrtava holokausta s arhivskim snimka-pa- gengciQ u Darfuru, Ruandi i Drugom svjetskom ratu, a film govori i o humanitamojEriri u Darfuru. snimljen je ove godiie, a ni nedavno oarzantm-tl. danima lrvatskoeifilma nagrailen je Ohavijanom za najbolji namjenski film. Podetkom svibnia Zimbrekdv

6e se u sluZbenoj selekciji rt**"*jT"siif,jT'ffi.ir:diskriminacijonr-marginili ztanths[upina na railnim m

frlma.nagraden je- Ohavijanom za najbolji namjenski film. Podetkom svibnja Zimbrekivsrednjemeq.aZli dokumentami film Nc ovom radnom mjestu nema mjesta i vas pr:fl<azat

g?-:",u sluZbenoj selekciji. Filmskoga festivala ljldskih.prava u S_ellu. Rijgd je o filmu sninigenom proSf6 godin. [oii". Uuui9_t*9l1q:"Oom margtnaliziranih.skupina na radnim mjestima u Hrvatskoj, od invalida, osoba s du5evnimimetnjami, Roma,HIV pozitivnih osoba do homoseksualaca, a dosad je prtkazanna desetak fihnskih festivala u Hrvatskoi i u inoz6mstvu. r

tlBllt! festiualeti Festiwl fiankofonog intnracionalnog kazilKa, &2A6e se u Zagebt:" od 5. do 12. svibnja, a na njemusudjeluju kazali5ne i plesne skupine u NLira,

Belgije, Ruande, Japanq Koieje, Francriske i llrvatske.Festival 6e predstaviti detiri predstave koje preispitujuvafoe probleme dana5njice, poput vlastitih- identitetakako pojedinaca tako i naroda. Iz Alilira stlleCompagnie Vent de Sable koji predstavlja europsku pre-1ruj9ru svo-gq komada Nooormal. Tu je Bloody niggers!Radenu u belgijsko-ruandskoj koprodukciji, dbk eEie izIlrvatske s Kraljom Gordoganom predstaviti Th66teSans Fil, a tu je ihrrratska priizveAUi Zene u piieslat.

I

I:

I

v

timIrelmn okumentarni fil-I lmovi Slavena

IJ ZimAreka Ovogputa ne moZemo reti da

Iomislau iaia[]edstaulia suoidolrumentatac

fiokumentami film Kriza Haidari autora TomisravaZaje uwsten je u natjecatelj-I f r.ti^p_-gram meilunarodnoga festivala nezavisnoga f,rlma rurr ko.li sebdrzava

t-J. do 25. travnja u Rimu. U konkurenciju dokumentamoga filma izabia.no je svega12 dokumentamih filmova iz ctjeloga svijeia, sto samo pokazuje kako je i Zajin doki-mentami film prepo-znat od strane medunarodne struice. Do-kumentirni frim KrizaHaidari Jomrs.Lav Zaja :nimao je vi5e od tri godine na podrudju Hrvatske iNizozemske. Film prati izbjeglicu iz Afganistana

-sahija elm^eaa rtiiaariia toii u

Europi poku5ava prona6i svoju Zenu i sedmero djece nestale nakon rata u Adanistinu.

mZa razliku od proSle godine kadaje Zuccherov koncert bio bespla-tan, karte za koncert Lennyja Kra-vitza ve( su u prodaji i mogu se ku-piti po simboliinoj cijeniod I 50 kuna

?l ve.je spremno za veliki glazbeni spektakl na zadar_\ | sl<tm Jazrnama. Naime, u organizaciji Turistidke.\ lgj,?F:" ltrala.Zldrai Lupa piomotiona, nalarti_

l-.l frl'JliiTiT 3** ."A:'ff#H3' ;:::##ITour odrtafi veliki koncert. UiAimir ivankovi6 iz LuoaPromotiona lazao je kako su oni kao org-iriio.i **itr-oi,I[Kgry.erry u Beogradu i Budvi odludili da se ovai u Hrvatskoi9or1 u zadru zato..Stoje pro5logodi5nji Zuccherov koncert niJaztnuna blo ocllreno organiziran, a i sam pievad im ie nriz_319 kako je.njemu. jedan od najbolj ih. rvari(ovii j; d;i;;;KaKo_suse zb.og $tlh razloga odludili da Lenny Kravitz nastu_pr u zacru, alr I kako bi.pomogli.Stg boljoj tuiistidkoj ponudigrada. Branko Ganzuli6,. pre-dsjednik f""rti8tr- r'"ila"ir"grada Zadra, istaknuo j"-F.*g je koncert iennyja Kr;A;;!?Xy,k{: zadar gazibdlidnini.koracim" t "#t"lJ"J t ri:sucKoJ ponudr. prema

.njegovim rijedinia proSlolodiSnii1::lgT !:ncert ispunio-jd sva oe6tivanja'pa su-svojiir:lct=lfglTi'alt,l.lv.uT go:tt1q koji dolaze uzadar ove g6di-ne ze4elr ponudrti joS bolji glazbeni spektakl. Ganzul'ii ie

Manu Ghaou rulslroilreni

J Jstlo;ru bogatoga.glazbenoga programa koji 6e seI I gdr.Zavati_u pulskoj Areni, k6nc6rt ie odrZati i

. \r./ Jeoan oct trenutno .najpopularnijih svjetskihizvodala, Manu Chao diji je lion'cert nd;uurylo ,a A.$Rnja. Osim ovoga koncerta, na rasporedu sui koncertip_ue_na Vista Soclal Cluba lj. ,rp"ji, fi"Vf" Cetinstog2j.kglovoza kao i onaj zategen1imifvf"f,oriJuf Gg;;BlaZi6 Doser koji je na-raspoiedu 6. rujna.

----'-

otkrio kako bi u Zadru mogla nastupiti i lrupa Duran Duran skojima ve6 neko Ej*r p-regovariiu. Ai;'d;l" ao ooeovt_ra, ouranovcl br u Zadru trebali nastupiti nekoliko daniprijeLennyja-Kravitza Sto bi znadilo kako'6e ouo li.to Zaaai Ait:t:9r* ".4 glavnih.gtazbenih destinacija. S iiri,. ,. sloZio ivlaolmr lvankovtc rz l,upa.pr.motiona dodav5i kako spre_gajy jo5 nekoliko velikihglazbenih poslasti.; k"J.rZ; il;dogledno wijeme odrZati u2adru.

9_tt-:,9!:pu5tenodesettisu6aulazticazakoncertLennyjafflyt_t,1u 2a+ru,.,a mogu se kugili po simbolidnoj cijeni ddr)u Kuna u svlm Eventovim prodajnim mjestima dbk ie se uZadru medu ostalim moii itupiti u Generalturistu, nallasRecordsu, Adriatica.netu kao i ri T-Rexu. r

Whitesna[Gu 0siielru

PiSe:ANDREA

CnnNrvsc

Nekada je Porin bio jedna od naj-gledanijih domalih glazbenih ma-nifestacija, ali i potvrda struke daono 5to je netko od izvodaia na-

ako smo i navikli kada je rijed o hrvatskim nagra-dama, ni ovogodi5nji Porin ne 6e pro6i bez pro-blema. Nekada jedna od najve6ih diskografskihnagrada, zadnjih nekoliko godina ide silaznom

:|- +putanjom. Prvi problemi podeli su s gradovimadoma6inima pa se ova nagrada selila iz jednoga mjesta udrugo, a danas je doSlo do situacije da ju sve ve6i broj hrvat-skih glazbenika izbjegava, bez obzira.jesu li medu nominira-nima ili ne. Nekada je Porin bio jedna od najgledanijihdoma6ih glazbenih manifestacija, ali i potwda struke da onoSto je netko od izvodada napravio zaista wijedi. Danas jesituacija ne5to drukdija. Struka samo stvara probleme, glazbe-nici se bune zbog pojedinih kategorija, a upitno je i kako sedolazi do broja od troje nominiranih u odredenim kategorija-ma kada se zna tko su ljudi koji to odabiru.Ovogodi5nji Porin trebao bi se odrZati nZagrebu 10. svibnja.Pitanje je jedino ho6e li se na njemu tko pojaviti i ho6e li-sena kraju uop6e odrZati s obzirom na to daje ve6ina izvodala

pravio zaista vrijedi

[trfttr lra Bnlnln2lll,EhlBiqnd n l,lorutdlfu f023l3t{ 999, bL lwBs4nt

mrll nlh-hr@rrdlhirt h

ove godine odludila bojkotirati domaiu diskografsku nagra-du. Prvi koji je otvorio pitanje Porina bio je Hari Rondevid.Iako je godinama u pjevadkom whu, tek je sada nominiran zapjesmu godine s pjesmom D almatinska duia prava koju izvo-di zajedno s Tedijem Spalatom. Rondevi6 je odludio kako 6ese zahvaliti na nominaciji tako Sto se uop6e ne 6e pojaviti nadodjeli nagrada. Nagradu je nazvao lakrdijom i porudio orga-nizatorima da njegovu daju Oliveru ili Gibonnrju jer, premanjegovim rijedima, fali im jo5 jedan da ga ugrade u zidku6e.Rondevii je ovime odlidno tkazao na Sto se Porin sveo, nanagrade koje godinama odlaze u ruke dvojice ili trojiceizvodata,bez obzira koliko uspje5ni njihovi albumi bili.Najvi5e ovogodi5njih nominacija imaju dedki iz TBF-a iHladno pivo, a sude6i prema njihovim posljednjim izjavama,ni oni se ne 6e pojaviti na dodjeli. Odmah do njih s najviSenominacija naila se grupa Jinx, a ono 5to je razljutilo velikibroj doma6ih glazbenika jest ignoriranje pjesama ToSeProeskog.koj i se ra5ao utategorijama za pj esmu godine gdje1e nominirana njegova Igra bez granica, kao i za najboljiaranLman i za strani album godine. Glazbenike je naljutilo Sto

1ft liver Dragojevi6 iZlatan Stipi5i6 Gibonni meclu naj-t lnagratlenijima su hrvatskim glazbenicima.\-/ Obojica u svojim rukama imaju preko 20-akPorina u raznim kategorijama, a zanimljivo je da kad godsu odlazili s kipiiima, nikad ih nije bilo manje od Sest.

ffi&'dff*'er 9;e,(r). -tsgJ -Fda \ r y 5

? q.,oufi.€s'q'POGODAK U SRIDU

HRVATSKI RADIO SINJ0211660-550

pw-#d6

, v60e

?-

I

:"11T_16T pjevadima- Ynggi..q onda pitaju kako to da je Edo*T?Il,koJtJe do sada dak i dobio nagradu porin, mogio bitimeou nomlnranlma u domadim kategorijama, a drZa-vljaninje BiH. Nina Badri6 bila je jedna oA gTuuiiiifrioia ie reasira_la na odluke ovogodisnjega strudnogi ,"4;ili;;;jir. ,iliiIl to da ona u buducnosti ne 6e moii biti nominirana ako ioiplts-mq bude radio Sting ili neki drugi ,t uni ei;6"nik^--'"'Y_tflliltl'.u :.t:"]oj pleiljgijge s.amo o neza-dovoljsrvu NineIg: 1!3nJa l9n:evi6a. Tu je cijela plejada hrvaiskih glaz-DeruKa.koJl vec duZe vnJ-e-mg ignoriraju ovu nagradu fa sej:]*" i y,p$," o, njima.

-Mertutim, dinjenica d" i. *"osil;

voda vee doSla do grla pokazuje da se neke stvari tre-baiumUe.nJatl. lnaee ce se dogoditi da Hrvatska izgubi jo3 jednu odsvojih nagrada. fako smo zemlja s velikim tr6j.rrigtdrU"oitu,dini se da nas nikako ne moZe-krenuti u organiiacij"skom smiislu p.odjel.e nagrada. Mnogi smarraju da je"probieni u liudskoipupt3ri koja je u svim_ glazbenim poiania ,"e ;;4il;;lKoJa bl se konadno trebala smiieniti.

se na nominaciiidodjeli nagradle

::lnliilpJesme koje su se tijekom pro5le godine najviSevnJele na^radro.postajama, a Sto je primjer ToiSe proeslioe ipoKazao. 9rganrzatorl su medutim odludili kako je rijed o inlo_zernnom glazbeniku koji se ne moZe natjecati " torit*in.i;i

TZ fl_j:fied o?orinu, zanimljivo je kako mnogiml\ hrvatskim zabavnim pjevadima, iudeii po *iftj*

r- L.nJu organizatora, nije mjesto na njima. Nekada"supal( ove nagrade odlazile upravo njima, a u posliednievrUeme ponn se okrenuo nekim novim, kako kaZu-g{gnl,lory*cima. Zanirnljivo 1.e, primjerice, da pji_vadi koj i u. Hrvalskoj imaj u p6naj viSi'ouriiJu, nituOi'o.Duou nomlnram u pojedinim kategorijama, a kamoli dase nadaju i statui pori-na.

Zanimljivo je .da je jedini

KoJl Je osjetlo moralnu{vojlu oko cijelogadog.gdaja biv3i dlan Farnogvaljka Husein Hasanefenldi6 Hus, inade predsiednikHGU-a koji j-e ponudioostavku na miesto UOPorin jer smatrl kako jewijeme da se neke stvarikonadno srede. Zanimliivoje kako delnici nies-ovuostavku nisu prihvaiili, alisu kazali kako ie u nare-dno wijeme progovoriti osvojim pog{e5kama. I

Ignoriranje pjesama ToSer,rogskog u pojedinim kate-gorijama naljutilo je hr-vatske glazbenike

l(ada ftola ftrenu niz[rdo

Hari Ronievid odluiio ie zahvaliti1*g llq ry uopjq n-..j. po;aviti nat(oJu Je nazvao lakrdijom

cenL'alffiIAlt[R9t 2iilfz

F- - - ; f3- - -

iif $t

cx

TG

lg

3&

&*T.|r

f,sass$

rt!CEtrtoCng.f,Ht

o:o.t-v,

t.Fr

FgIst

sri$TE

5I

friQ,r

+#@ffi

-

( l t r

l t

.I

a * ;

\ rf t

\J

tT

IL(

1. , ' '

{' I r i

{ t t

r ' I jr T

KE MAGL[;ffJtrn@rlllzrnnlffil.TA lgllFf

|-tl, reeror4ttR[\'\ urol ]DE ]t R\BA ?

LA2O,BAlIC

KOLIKO PUTA SAI'1 SPASILAUEVAISKU OD }.JASIL)A .,iii il iriii'eo xF' ifif'o Put'