SINTAKSA- dio gramatike koji opisuje rečenično ustrojstvo. - u njoj se izlažu pravila o slaganju riječi u rečenice.Rečenica- je u sintaksi glavna i najveća jezična jedinica.

PREOBLIKEU rečenicama pod nekakvim uvjetima dolazi do promjena. Pravila o takvim promjenama zovu se preoblike.

Osnovni oblik preoblika preoblikovani oblik Voda je mutna atribucija mutna vodaSunce je zašlo upitnost je li sunce zašlo?Počinje ljeto nominalizacija početak ljetaPotok teče, potok žubori sklapanje potok teče i žuboriPas trči nijekanje pas ne trči Stojim noćas zahtjev stanite noćas! Zatim su odapeli prve hice pasiv Zatim su odapeti prvi hici. Išli su noću i danju. Obezličenje išlo se noću i danju

GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE

Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice sastoji se od: subjekta predikata priložne oznake objektaPr: Majka pogleda uplašeno sina.

No, među dijelove osnovnog gramatičkog ustrojstva ubrajamo još atribut i apoziciju.Pr: Strina Mara kune danas svoju kuću.

Ap. At.

OBAVIJESNO USTROJSTVO REČENICE

Ovisno o kontekstu i situaciji neki dijelovi rečenice nekada nose više a nekada manje Obavijesti. Dio rečenice koji nadovezujući se na već poznato nosi manje obavijesti zove se tema. A dio rečenice koji je obavjesniji zove se rema. Odnos teme i reme naziva se iskaz.

Pr: To je učenik! U iskazu: Učenik piše zadaću riječ učenik je tema a piše zadaću Rema. (tema=dano; rema=novo)

PREDIKAT

Gramatičke kategorije: lice, vrijeme, način. Vid.- Kazuje što subjekt radi!

GLAGOLSKI PREDIKAT- predikat koji se izriče glagolom.- Može biti jednostavan i složen.

Jednostavan: izriče se jednom gl.riječju: Pr: Predsjednik izvrsno vodi raspravu. Nasta tajac! Doktor držaše u ruci stakalce.Složen: izriče se dvjema ili s više riječi. Pr: Pogledala me je sa strahom. Već sam i kaput bio obukao. Autobus će stići za pola sata.

IMENSKI PREDIKATspona, kopula= gl.biti + imenska riječ Pr: Ja sam Petrica Kerempuh To je strašno. To su bili oni. Kad sam bio četvorica nas. Grane su lomne. … Ja nisam taj.

KATEGORIJA VREMENA

- sadašnjost Apsolutna uporaba- stilski neobilježena- prošlost Relativna uporaba- stilski obilježena- budućnost

Apsolutna sadašnjost:- izriče se prezentom nesvršenih glagola.- Pr: Imam za tebe jedno iznenađenje. Znam to vrlo dobro. Rosa pada po djetelini kraj potoka. Tu živi kao književnik i novinar.

Relativna sadašnjost:- može se odnositi na prošlost.- Izriče se prezentom svršenih i nesvršenih glagola.- Pr: Odjednom u blizini čujem vučje zavijanje. Prevrne zemlju i posiječe pšenicu. Najednom čujem micanje kamenja.

Pripovjedački ili historijski prezent: Svevremenski prezent: Ušavši u kuću zapletem se i padnem. Ni sebe nikad ne gledam u zrcalu. Strese se ko pas i bjež, teraj. Ponekad vas ne razumijem.Futurski prezent: Poslovični ili gnomski: Vlak mi odlazi za koju minutu. Glad i vuka iz šume istjera. Sutra idemo u kino. Zrela kruška sama pada.

Apsolutna prošlostPr: Obavio me već čitava. Dogodila se tajna preobrazba. Starci posjekoše riječ i odoše.

Relativna prošlostPr: Onoga dana dogradismo krov. Sve što imadoh, ljubavi dadoh.

Apsolutna budućnost Pr: Tako ću barem neprestano biti na oprezu. Ja ga neću dirati dok vi ne ozdravite. Skupit ćemo se pod starom vrbom.

Relativna budućnost Pr: Župančići jedri i rumeni bujali toliko , te će skoro ocu do pojasa segnuti.

Svevremenski ili gnomski futur: Prezentski futur:Pr: Podmuklo pseto najprije će ujesti. Pr: Bit će valjda negdje za poslom. Ako je film dobar, proći će. Tko će znati, možda je i pop među Nama.