Hrvatski meteoroloki Easopis _ Croatian Meteorological Journal, 46, 2011., 325.Izvorni znanstveni radMODELIRANJE ONEIENJA ZRAKA U GRADU SISKUSUMPORNIM DIOKSIDOMSulphur dioxide pollution modeling in Sisak townGORAN GAPARACRezultati dobiveni fotokemijskim modelom CAMx usporeeni su smjernim postajama kakvoe zraka Sisak - 1 i Kutina - 1. Mjerna postaja Kutina - 1 posluila jeza prikazivanje utjecaja industrijske zone Siska na daljnja podruja gdje je pokazano da faktorvjetra ima znaajnu ulogu pri disperziji oneienja u zraku. Usporedba mjerenih i modeliranihvrijednosti na postaji Sisak - 1 pokazuje dobro slaganje na dnevnoj skali, a na satnoj skalibitne mjestimine razlike. Provedene simulacije s razliitim tehnolokim parametrima - temperaturai brzina ispusnog plina, visina i promjer izlaznog otvora dimnjaka, ukazuju da su oni bitniza bolje rezultate u podruju blie izvorima oneienja. Verifikacijom rezultata pokazalose da su za bolji opis disperzije oneienja uz kvalitetnu meteoroloku pozadinu, potrebni svitehniki parametri obraeni u radu, kao i tona ulazna emisija.

Na kakvou zraka urbane sredine grada Siskaprimarni utjecaj vri jaka industrijska zonazbog koje je Sisak i jedan od najzagaenijihgradova u Republici Hrvatskoj (prema2009). Osim industrijskezone u gradu Sisku, doprinos oneienju dajei promet, iji utjecaj varira s obzirom na intenzitetprometa, zatim domainstva, iji pakutjecaj je vei u zimskim mjesecima (grijanjekuanstava), te ostali manje znaajni faktoripoput poljoprivrede i gospodarstvIz dobivenih rezultata zakljueno je da su, uzkvalitetnu meteoroloku podlogu, potrebni idetaljni podaci o izvorima oneiujuih tvari(tona lokacija, parametri dimnjaka) te izmjerenevrijednosti emisija sa to manjim vremenskimkorakom.

_------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ PREDMET: Ugroenost zdravlja i ivota djece u Sisku zbog industrijskog oneienja

svjedoci smo izuzetnog interesa javnosti za zdravstvenu i ivotnu ugroenost stanovnika Siska vezano uz industrijsku zagaenost zraka i okolia. Ured pravobraniteljice za djecu posebno je zabrinut za zdravlje djece i mladih u Sisku te je zainteresiran za hitno preveniranje buduih oboljenja. Podatak o stopi mortaliteta od karcinoma plua i leukemije u Sisku koja je znatno vie od hrvatskog i upanijskog prosjeka, posebno zabrinjava. Udruge oboljelih od karcinoma iz Siska i medijskih napisa proizlazi da je zrak u Sisku oneieniji nego u drugim gradovima i mjestima, a istodobno na stranicama Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva na karti kakvoe zraka od 14. svibnja 2007., Sisak je u podruju zelene oznake odnosno niskog oneienja. Sigurno je da ovo nesuglasje dodatno uznemiruje javnost, posebice oboljele i njihove obitelji. od 901 novooboljelih od karcinoma u Sisku bilo djece u: 2004., 2005., 2006. godini i u prvih pet mjeseci 2007. godine, kao i koje su vrste oboljenja

Svakodnevno ispitivati kakvou zraka u Sisku te ostala oneienja (prema strunoj procjeni o vrsti) od barem dva nezavisna procjenjivaa Z ---------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Teke kovine u elianskojelektropenoj praini

UvodOd velikog broja oneienja koja ljudskom djelatnoudospijevaju u okoli, jednu od najveih opasnosti ine tekekovine. Njihova vanost proizlazi iz tendencije akumuliranjau biolokim sustavima, njihovoj velikoj toksinosti, nemogunostidetoksikacije prirodnim procesima te ugradnjomu biogeokemijska kruenja u okoliu. S obzirom na toda se proizvodnja kovina, prerada i primjena svakodnevnopoveava, povisuje se istim tempom i njihova koncentracijau okoliu zraku, vodi i tlu.Izloenost ivih organizama, a posebno ljudi, utjecaju tekihkovina iz okolia ima razliite oblike, a putovi unoenjatekih kovina u ive organizme su razliiti, dok se najeeunose zrakom, vodom i hranom. Najvaniji put unosatekih kovina u ive organizme je unos vodom za pie, dobiveneiz podzemnih ili povrinskih voda koje mogu bitioneiene tekim kovinama iz razliitih industrijskih postrojenja.U gotovo svim industrijskim otpadnim vodama u

posljednjih nekoliko desetljea uoeno je poveanje koncentracijetekih kovinaa, a otuda i vee koncentracije tihkovina u prirodnim sustavima. Oneienja vodenih resursatekim kovinama moe biti uzrokovano i njihovom elucijomiz industrijskog otpada koji se vrlo esto nekontroliranoodlae kako na odlagalita unutar industrijskog krugaa takoi izvan njih. Takva odlagalita su mnogobrojna na podrujuHrvatske, a osobitu opasnost po okoli ine odlagalita metalurkihi metalopreraivakih postrojenja iji otpadni materijalipoput troski, praina, muljeva i slino, mogu biti opasniizvori tekih kovina kojima se oneiuje okoli.Teke kovine u okoliu su posljedica nekontroliranih tokovau njihovom biolokom ciklusu. Naime,postupkom. Praina noena dimnimplinovima iz elektrolune pei, koja nastaje pri procesuproizvodnje elika u elianama i ljevaonicama ozbiljan jeekoloki problem s obzirom da sadri teke kovine zbogega je i razvrstana u opasni otpad. Gospodarenjerijal, primjenjuju se razliiti postupci separacijeili imobilizacije pojedinih tekih kovina.Stoga je poznavanjeudjela tekih kovina i njihovih mineralokih oblika u otpadupa tako i u elektropenoj praini, od iznimne vanosti.%.Dobiveni rezultati odreivanja udjela Zn, Pb i Cd u uzorcimaelektropene praine eljezare Sisak u odnosu na rezultateodreivanja udjela tih metala u elektropenim prainamaiz drugih eliana, ukazuju na to da su izmjereni udjelicinka, olova i kadmija znatno vii, te tu prainu kao otpadnije mogue zbrinjavati u tehnolokim procesima dobivanjaolova, cinka ili kadmija jer ne postoji zadovoljavajuaisplativost. Stoga se za zbrinjavanje te vrste opasnog metalurkogotpada mora pronai neko drugo ekoloki prihvatljivoi ekonomski opravdano rjeenje.okoliem. Bezobzira na relativno niske udjele tekih kovina u tom otpadupotrebno je ispitati njegovu ekotoksinost i mogui tetanutjecaj na okoli,Promjene u dnevnom kretanju zaposlenih u industrijiSiska u uvjetima deindustrijalizacijeprivreivanja. Najveu ekspanziju industrija je doivjelaizmeu 1955. i 1976., kada je naglasak stavljen na razvoj crne metalurgije iindustrije nafte. Znaajan je razvoj zabiljeila i kemijska industrija, a krajem togizrazito progresivnog razdoblja industrijskog razvoja podignuta je i termoelektrana.pritom raseljeno.S oko 14.000 zaposlenih u industriji Sisak je uoi Domovinskog rata bio znaajnicentar rada s naglaenom industrijskom funkcijom. Iako je u protekla dvadesetljea tranzicije u sisakom gospodarstvu izgubljeno oko 10.000 industrijskih

RAZVOJ METALURGIJE I NJEZIN UTJECAJ NAURBANU PREOBRAZBU I STAMBENU IZGRADNJUSISKAj. Velika industrijskazona podignuta je u junom predgrau Capragu, u ijem se pravcu grad snanoteritorijalno proirio. Temeljnigotovo jednu petinu postojeega stambenogfonda Siska ine stanovi koje je eljezara dala izgraditi za potrebe svojih radnika. Novastambena naselja niknula su na povrinama juno od staroga gradskog podruja, gotovo"u sjeni" tvornikih dimnjaka. eljezaraveliine Hrvatske ne smiju posve napustiti proizvodnju elika i elinih proizvoda.Usporeujui dananje stanje metalurgije u Sisku sa svjetskim dostignuima, moe seuoiti veliko zaostajanje u razvoju od trideset i vie godina. Preduvjeti

____________________________________________________________________________________________Utjecaj gospodarske tranzicije i rata napromjene u prostornoj slici zaposlenostiSisake regijeU socijalistikom razdoblju industrijski je razvoj bio temeljen na baznoj industrijii energetici: u Kutini je podignuta petrokemijska industrija, dok je Sisak imao eljezaru,rafineriju i termoelektranu. Prekapacitiranost, tehnoloka zastarjelost, probleminelikvidnosti te prevelik broj zaposlenih bili su samo neki od njihovih problema (avrak,Prijelazom na trino gospodarstvo te nestankomdravnih subvencija i nekih drugih naina financiranja gubitaka, mnoge industrijske tvrtkenale su se u vrlo tekom poloaju, pa poetak tranzicijskog razdoblja obiljeava drastianpad industrijske proizvodnje. Taj se poloaj mogao popraviti jedino brzim restrukturiranjem,to podrazumijeva dotok svjeega kapitala uz tehnoloke i organizacijske inovacije, no tose nije dogodilo likvidaciji. Poduzea se tada nastoje rijeiti neproduktivnog vika radnika, toznai da je predratna 1989. godina oznaila kraj masovnoga socijalistikog zapoljavanjai prijelaz prema racionalnome i svrsishodnom zapoljavanju. U socijalizmu je dravaprisiljavala poduzea na zapoljavanje radnika, pa su tako sluila kao sredstvo borbeprotiv nezaposlenosti, a administrativne slube u njima bile su predimenzionirane (Dujin,1999). Industrijska poduzea poela su otputati radnike zbog prevelikog broja zaposlenih,ali i drugih razloga poput tehnoloke zaostalosti i gubitka trita.Potpuno je jasno da su pod utjecajem ratnih okolnosti od 1991. do 1995. iprestrukturiranja gospodarstva u uvjetima tranzicije, dodatno potencirani naslijeenirazvojni problemi tih krajeva, a prostorna slika zaposlenosti i nezaposlenosti trajno jeizmijenjena, uz naglaeni regionalni monocentrizam. Industrijskim tvrtkama, gigantimasocijalizma, koje su se susrele s privatizacijskim potekoama i velikim vikom radnika,potrebni su svje kapital, organizacijske i druge inovacije kako bi postale konkurentnena tritu. Opljakana:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::_______________________________________________________________________________________REKONSTRUIRANA POSTROJENJA U FUNKCIJIPOBOLJANJA KVALITETE PROIZVODA1. Rekonstrukcija i revitalizacija postojecih procesnih jedinica.2. Izgradnja novih procesnih jedinica za proizvodnju visokooktanske benzinske komponente, te obradu srednjihdestilata.dRaspoloivom tehnologijom Rafinerija nafte Sisak ne moe proizvoditi motornebenzine i dizelsko gorivo prema zahtjevima EN normi. Ogranicavajuce znacajke susadraj sumpora, benzena i aromata u motornim benzinima, te sumpora udizelskom gorivu i loivim uljima.1. Sve izvedene rekonstrukcije bile su nune jer one Rafineriji nafte Sisakomogucuju opstanak na tritu.2. Ovim rekonstrukcijama je Rafinerija nafte Sisak stvorila tehnoloke uvjete zaproizvodnju goriva prema zahtjevima EN normi (

STUDIJAPROCJENE MOGUEG UTJECAJA EKOLOKIHIMBENIKA NA ZDRAVSTVENO STANJESTANOVNITVASISAKO-MOSLAVAKE UPANIJE