SKRAĆENO IZDANJE TEFSIR - Internet Archive

SKRAĆENO IZDANJE

TEFSIRsure El-Fatiha i

AMME DŽUZA

autor: Ibn Kesir skratio i izabrao najvjerodostojnije hadise: Muhammed Nesib er-Rifa'i

1 El-Fatiha / Prolog 27

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!"

"Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Svemi -losnom, Milostivom. Vladaru Dana sudnjeg. Samo Tebi robujemo i samo od Tebe pomo} molimo. Uputi nas na Pravi put. Na put onih kojima si blagodati podario. A ne onih na koje se srd`ba izlila i koji su zalutali."

Nazivi sure Fatiha∗ Po~etak Knjige", kojom po~inje kur'anski tekst i

kojom se otvara i po~inje u~enje u namazima. "Majka Knjige" i "Majka Kur'ana", tj. sr`, budu}i da

se sva zna~enja Kur'ana odnose na ono {to ona sadrì; "Sedam sli~nih ajeta" (ili onih koji se ponavljaju) te "Kur'an ~asni". U Sahihu Tirmizije potvr|uje se kao vjerodostojno predanje kako je Ebu-Hurejre rekao: "Bo`ji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /5/ 'Hvala Allahu, Gospodaru ssvjetova' jeste Majka Kur'ana, Majka Knjige, Sedam sli~nih ajeta, Kur'an ~asni." Naziva se i "Zahvala" i "Molitva", u skladu s rije~ima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od Allaha, d`.{.: /6/ "Namaz sam podijelio izme|u Sebe i Svog roba na dva dijela. Kada Moj rob kaè: 'Hvala Allahu, Gospodaru svjetova', Allah kaè: 'Moj rob Mi se zahvaljuje.' Fatiha je dobila i naziv "Namaz",

budu}i da je ona uvjet namaza.

∗ Objavljena nakon sure "El-Muddessir".

Pored toga, naziva se i "Lijek", na osnovu predanja Darimija od Ebu-Seida el-Hudrija izravno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: /7/ "Po~etak Knjige je lijek od svakog otrova", kao i "Du{evni lijek", na osnovi hadisa Ebu-Seida el-Hudrija, prema kome se jedan bolestan ~ovjek njom izlije~io, nakon ~ega mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /8/ "Otkuda zna{ da je ona lijek?" Naziva se i "Osnova Kur'ana", na temelju predanja [a'bija od Ibn-Abbasa, koji ju je nazvao "Osnova Kur'ana" rekav{i: "Njena osnova su rije~i: 'U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog.'"

1 EL-FATIHA / PROLOG

OBJAVLJENA U MEKI, IMA 7 AJETA

Sufjan ibn Ujejne nazvao je ovu suru "[tit -nik", a Jahja ibn ebi-Kesir "Dovoljna", na osnovi sadràja nekih mursel hadisa: /9/ "Majka Knjige zamjenjuje drugo, a drugo ne zamjenjuje nju." Usto, naziva se i "Molitva" i "Riznica", {to navodi Zamah{eri u Ke{{afu.

Objava Prema predanju Ibn-Abbasa, Katade i Ebul-Alije,

sura "El-Fatiha" objavljena je u Meki. Dakle, to je me -kanska sura, iako ima mi{ljenja da je medinska, odnosno, da je objavljena dva puta, prvo u Meki, a zatim i u Medini.4

Vrijednosti Fatihe Imam Ahmed ibn Hanbel prenosi od Ebu-

Hurejrea da je rekao: /10/ "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, do{ao je jednom prilikom kod Ubejja ibn Ka'ba dok je ovaj klanjao namaz i rekao mu: 'O Ubejje!' Ubejj se okrenuo ne odazvav{i se, a on mu je ponovio: 'O Ubejje!' Ubejj je tada brè zavr{io namaz i pohitao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekav{i: 'Mir s tobom, Allahov Poslani~e!' Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem, rekao je: 'I s tobom mir! [ta te je navelo da se ne odazove{ kada sam te pozvao?' On je odgovorio: 'Allahov Poslani~e, bio sam u namazu.' Na to mu je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Zar ti u onome {to je Allah meni objavio nije poznato: 'Odazovite se Allahu i Poslaniku kada vas pozovu onome {to }e vam ìvot osigurati.' (8:24) On je rekao: 'Dakako, Allahov Poslani~e! Odazivam se.' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zapitao ga je: 'Ho}e{ li da te upoznam sa surom kojoj sli~na nije ob-javljena, ni u Tevratu, ni u Indìlu, ni u Zeburu, niti u Furkanu?!' Rekao je: 'Da, Allahov Poslani~e.' Poslanik,

4 Tačnije je, međutim, da je objavljena u Meki. Allah, dž.š., kaže: Mi smo ti dali sedam ajeta koji se ponavljaju." (15:87) Tj., ajeta koji se ponavljaju u namazu i uče na svakom rekatu. Prema tome, budući da je Allah naredio namaz u Meki, evidentno je da je i ova sura objavljena u Meki, budući da se ona uči na svakom rekatu namaza otkada je namaz naređen kao obavezna dužnost. Na to upućuje i hadis: "...Namaz sam podijelio... itd." Fatiha se sastoji od sedam ajeta, a ulema se razilazi oko toga da li je bismilla ajet Fatihe ili ne!

1 El-Fatiha / Prolog 1 28 sallallahu alejhi ve sellem, tada je rekao: 'Ne bih htio izi}i na ova vrata prije nego {to je sazna{.'

Zatim pri~a: 'Allahov. Poslanik me je uzeo za ruku govore}i, dok sam ja usporavao boje}i se da ne do|emo do vrata prije nego zavr{i. Kada smo se pribliìli vratima, upitao sam: 'Allahov Pposlani~e! Koja je to sura koju si mi obe}ao?' Rekao je: 'Ona {to je u~i{ u namazu...!' Prou~io sam mu 'Majku Kur'ana', a on je rekao: 'Tako mi Onog u îjoj ruci je moj ìvot, Allah nije objavio niti u Tevratu, niti u Indìlu, niti u Zeburu, niti u Furkanu suru kao {to je ova! To je sedam ajeta koji se ponavljaju!' "

Prenosi ga Tirmizi i navodi: /11/ "To je sedam po-sebnih ajeta i Kur'an ~asni koji ti objavljujemo." Zatim kaè: "Hadis je hasen-sahih."

Imam Ahmed ibn Hanbel, r.a., u svom Musnedu navodi da je Ebu-Seid ibnul-Mu'alla rekao: /12/ "Dok sam klanjao, pozvao me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ali mu se nisam odazvao dok nisam zavr{io namaz." Zatim kaè: "Oti{ao sam kod njega, pa mi je rekao: '[ta te je sprije~ilo da mi do|e{?' Rekao sam: 'Allahov Poslani~e, klanjao sam.' On je na to rekao: 'Zar Allah Uzvi{eni nije kazao: 'O vjernici! Odazovite se Allahu i Poslaniku

kada vas pozovu Onome {to vas oìvljava!' (8:24) Zatim je kazao: 'Prije nego izi|e{ iz dàmije, re}i }u ti koja je najvrednija sura u Kur'anu!' Zatim me je uzeo za ruku, a kada je htio izi}i iz dàmije, ja rekoh: 'Allahov Poslani~e, kazao si da }e{ mi re}i koja je naj vrednija sura u Kur'anu?' Odgovorio je: 'Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!' To je sedam posebnih ajeta i Kur'an ~asni, koji sam ti donio." Ovako prenose Buhari, Ebu-Davud, Nesa'i i Ibn-Madè.

Drugi hadis Muslim prenosi u svom Sahihu, te Nesa'i u svom

Sunenu sa lancem prenosilaca od Ibn-Abbasa da je rekao: /13/ "Dok je jednom prilikom kod Allahovog Poslanika bio Dèbrail, za~ula se neka {kripa. Dèbrail je pogledao prema nebu rekav{i: 'To se otvaraju vrata nebeska {to nikada nisu otvarana!' Zatim je dodao: 'Otuda je si{ao melek, do{ao Poslaniku i rekao mu: 'Obraduj sa dva svjetla koja su ti, mimo drugih vjerovjesnika, dana, a to su: 'Po~etak Knjige' i 'Posljednji ajeti sure El-Bekare'."

Navedeno prema Nesa'iju, a Muslim hadis prenosi u sli~noj verziji.

Slijede}i hadis Muslim prenosi od Ebu-Hurejre, r.a., koji

navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /14/ "Ko klanja namaz u kome nije prou~io 'Majku Kur'ana', namaz mu nije potpun!" Neko je pri~ao Ebu-Hurejri: "Kada smo za imamom, kako da postupimo?", pa je rekao: "U~ite Fatihu u sebi!", a ja sam ~uo Allaho-vog.Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako

govori: "Uzvi{eni Allah kaè: "Namaz sam podijelio izme|u Sebe i Svog roba, na dva dijela: Mom robu pripada ono {to moli! Kada on kaè: "Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!",Allah kaè: "Moj rob Mi zahvaljuje!"; kada kaè: "Svemilosnom, Millos -tivom", Allah kaè: "Moj rob Me hvali"; kada kaè: "Vladaru Dana sudnjega", Allah kaè: "Moj rob Me veli~a!", odnosno nekada kaè: "Moj rob se Meni predaje" ; kada kaè: Samo Tebi robujemo i od Tebe pomo} molimo!", Allah kaè: "Ovo je izme|u Mene i Mog roba. Njemu pripada ono {to moli!" ; kada kaè: "Uputi nas na Pravi put! Na put onih koje si blagodario! A ne na put onih na koje se srd`ba izlila i koji su zalutali", Allah kaè: "Ovo pripada Mom robu, jer Njegovo je ono {to on moli!" (Ovako hadis prenosi Nesa'i...)

Stav o u~enju Fatihe u namazu Postoje tri mi{ljenja u~enjaka: 1. Obavezno je da Fatihu u~i imam i muktedija

(koji klanja za imamom) kao i onaj koji klanja pojedina~no, i to potvr|uje glavnina hadisa koji se odnose na ovo pitanje:. /15/ "Nema namaza ko ne prou~i Fatihu!" /16/ "Ko klanja namaz u kojem ne prou~i Fatihu, namaz mu nije potpun." /17/ "Ne}e biti nagrade za namaz u kojem se ne prou~i Majka Kur'ana." Ovo je mi{ljenje [afije, r.a.

2. Nije obavezno za muktediju da u~i Fatihu ili bilo {ta drugo u namazu, bez obzira da li se radi o namazu u kome se u~i naglas ili u sebi. Ahmed ibn Hanbel u svom Musnedu prenosi od Dàbira ibn Abdullaha, koji navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /18/ "Ko bude klanjao za imamom, u~enje imama bit }e i njegovo u~enje." Me|utim, u senedu (lancu ovog hadisa) postoji slabost, a prenosi ga Malik od Vehba ibn Kejsana, koji to prenosi od Dàbira kao njegove rije~i. Ovaj hadis tako|er se prenosi direktno od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u vi{e verzija ali ni jedna nije vjerodostojna. Allah to najbolje zna!

3. Obavezno je da muktedija u~i za imamom u namazu u kojem se u~i u sebi, za razliku od namaza u kome se u~i naglas, kada nije obavezno u~iti Fatihu. To je utvr|eno na osnovi predanja Ebu-Musaa el-E{'arije u Sahihu Muslimovu, gdje se navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /20/ "Imam je tu da ga slijedite, pa kada izgovori "tekbir", i vi izgovorite,. kada u~i, vi slu{ajte... i spomenuo je hadis do kraja. Ovako ga prenose Ebu-Davud, Tirmizi, Nesai i Ibni-Madè/ Ehlus-sunen u svojim "Sunenima" od Ebu-Hurejre, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "...a kada u~i, vi {utite!" Muslim ibn Hadàd` ovaj hadis smatra vjerodostojnim.

Gornja dva hadisa ukazuju na vjerodostojnost ovog mi{ljenja koje je, ustvari, i mi{ljenje [afije, Allah


mu se smilovao.5

Tuma~enje "isti'aze" i propisi u vezi s tim

Uzvi{eni Allah kaè:

"

A ako te pogodi smutnja {ejtanova, ti potraì za{titu od Allaha! On, uistinu, sve ~uje i zna!" (7:200) Zatim kaè: "Kada hoćeš da učiš Kur'an, zatraži od Allaha zaštitu od prokletog šejtana! On doista nema nikakve vlasti nad onima koji vjeruju i koji se u Gospodara svoga uzdaju! Njegova je vlast jedino nad onima koji njega za zaštitnika uzimaju i koji druge Njemu ravnim smatraju" (16:98), tj. njihovom Gospodaru, Allahu ravne smatraju. Neki u~a~i Kur'ana tvrde da se za{tita traì nakon u~enja, temelje}i to na bukvalnom zna~enju ajeta, te na izbjegavanju samodopadljivosti nakon {to se zavr{i s ibadetom, {to Ebu-Bekr ibn El-Arebi smatra neobi~nim. Me|utim, postoji i drugo mi{ljenje, po kome je "isti'aza" potrebna i na po~etku i na zavr{etku u~enja. Op}e je poznato, me|utim, mi{ljenje koje prihva}a ve}ina u~enjaka - da je "isti'aza" potrebna prije u~enja kako bi se onemogu}ilo djelovanje {ejtana i dekon-centracija. Prema tome mi{ljenju, ajet ima slijede}e zna~enje "Kada ho}e{ da u~i{ Kur'an, zatraì da te za{titi Allah od prokletog {ejtana", kao {to je i u rije~ima Allaha Uzvi{enog: "Kada ho}ete klanjati namaz, operite svoja lica i svoje ruke..." itd. (5:6) Dakle, kada ho}ete na namaz, to u~inite! Dokaz za to su i hadisi Allah ovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: - Ahmed ibn Hanbel prenosi od Ebu-Seida el-Hudrija da je rekao: /21/ "Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao noću da klanja, počeo bi namaz s tekbirom i učenjem: "Veli~ina i hvala pripada Tebi, moj Allahu! Blago-slovljeno je Tvoje ime, neizmjerna Tvoja veli~ina! Nema drugog boga osim Tebe!", zatim: "Nema boga osim Allaha", tri puta, a zatim: "Utje~em se Allahu, Koji sve ~uje i zna, od prokletog {ejtana!", "od njegova davljenja, nje -gove oholosti i pjesama!" 6

To prenose ~etverica prire|iva~a Sunena prema predanju Dàfera ibn Sulejmana od Alija ibn Alije er-

Rifai el-Je{kerija. Tirmizi kaè: "To je najpoznatije u ovoj oblasti!", a Ebu-Hanife, r.h., i Muhammed isti~u da se "isti'aza" odnosi isklju~ivo na u~enje, dok Ebu-Jusuf na vodi da se odnosi na namaz.

5 Uporedi str. 13, gdje se, također, razmatra ovo pitanje! 6 Riječ (el-hemize) znaći: smrt, padavica, davljenje, (en-nefih) znači oholost i puhanje, a (en-nefes) vračarsko zapuhivanje, čaranje, pjesništvo (šejtansko).

Jedna od lijepih stvari u vezi s "isti'azom" jeste ~is -tota usta u pogledu nepotrebnog i bestidnog govora. Ona je za u~enje Allahovog govora, traènje uto~i{ta i za{tite kod Allaha, priznavanje Njegove svemo}i naspram slabosti roba, odnosno nemo}i suprotstavljanja unutarnjem neprijatelju kojeg moè sprije~iti i onemogu}iti samo Allah, Koji ga je stvorio, jer Njega ne moè prevariti niti podmititi, za razliku od neprijatelja iz ljudske vrste. Stoga, budu}i da {ejtan tretira ~ovjeka kao onoga koji ga ne vidi, ~ovjek traì za{titu kod Onoga Koji njega vidi, a Kojeg {ejtan ne vidi. Rije~i: "Utje~em se Allahu od prokletog {ejtana", dakle, zna~e: traìm uto~i{te kod Allaha Uzvi{enog od prokletog {ejtana kako mi ne bi nanio {tetu u vjeri, ni na ovome svijetu, odnosno, kako me ne bi odvratio da ~inim ono {to mi je nare|eno ili me naveo da ~inim ono {to mi je zabranjeno. Budu}i da {ejtan vidi ~ovjeka, a on ne vidi njega, ~ovjek traì za{titu kod Onoga Koji {ejtana vidi, a on Njega ne vidi.

Ve}ina u~enjaka smatra da je "isti'aza" poèljna, a ne obavezna, u smislu da onaj koji je ne u~ini ipak nije grje{nik. Ibn-Sirin isti~e: "Ako ~ovjek jednom u ìvotu zatraì za{titu kod Allaha, s njega je spala obaveza!" U~enjaci navode da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio ustrajan u u~enju isti'aze jer to odbija {ejtana, a [afija navodi da se to moè u~initi i naglas i u sebi. Stoga je ono ~ime se zadovoljava obaveza i samo obavezno.7

Rije~ "{ejtan" izvedena je od infinitiva glagola "{etane", {to zna~i biti udaljen, i on je (po svojoj prirodi i nedjelima) daleko od svakog dobra. Rije~ "er-redìm" zna~i proklet, tj. udaljen od svakog dobra.

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!"/1/

Prema predanju Ebu-Davuda s vjerodostojnim

lancem prenosilaca, od Ibn-Abbasa se navodi da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije poz -navao razdvajanje sura, jedne od druge, sve dok mu nije objavljena bismilla. U~enjaci se slaù da ona predstavlja dio ajeta sure "En-Neml", iako se ne slaù da li je to poseban ajet na po~etku svake sure, ili je poseban samo u okviru Fatihe, odnosno ajet za razdvajanje pojedinih sura. Najvjerovatnije je da je to

7 Kada kažem: "Utječem se Allahu od prokletog šejtana!", to znači: utječem se Allahu, kod Njega tražim zaštitu od zla šejtana odstranjenog od Allahove milosti i svakog dobra, kako mi ne bi nanio štetu u mojoj vjeri ili životu, odnosno, kako me ne bi odvratio da činim ono što mi je naređeno, a naveo da činim što mi je zabranjeno. Jer, šejtana može spriječiti samo Allah Uzvišeni!

1 El-Fatiha / Prolog 1 30 ajet kojim se razdvajaju pojedine sure, kao {to smo vidjeli iz rije~i Ibn-Abbasa, koje prenosi Ebu-Davud. Oni, pak, koji smatraju da je to ajet na po~etku Fatihe, smatraju da se u~i naglas, u namazu, za razliku od drugih, koji bismillu u~e u sebi. Me|utim, svako od ova dva navedena mi{ljenja ima potporu skupine ashaba, a pouzdano se zna da su prva ~etverica halifa bismillu u~ili u sebi, {to su potom ~inili i tabiini, odnosno nasljednici tabiina. Usto, ovo je stav i Ebu-Hanife, Sevrija i Ibn-Hanbela, dok Imam Malik smatra da se bismilla ne u~i, ni naglas, ni u sebi.

Ukratko, moè se re}i da predanje od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s kojim se slaù svi autoriteti, upu}uje na ispravnost i onih koji u~e naglas i onih koji to ~ine u sebi.

Vrijednosti bismille Imam Ebu-Muhammed Abdurrahman ibn Ebi-

-Hatim, r.h., u svom komentaru, s lancem prenosilaca od Osmana ibn Affana, prenosi da je rekao: /22/ "Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, postavljeno je pitanje u vezi s bismillom, tj. rije~i:”U ime Allaha , Svemilosnog, Milostivog” na {to je on odgovorio: "To je jedno od imena Allaha Uzvi{enog, a izme|u toga i Najvi{eg Imena udaljenost je koliko izme|u crnila i bjelila o~iju."

Veki', sa svojim lancem prenosilaca, navodi od Ibn-Mes'uda da je rekao: "Ko èli da ga Allah sa~uva od devetnaest zebanija (~uvara Dèhennema), neka u~i bismillu", pa }e mu Allah u~initi svako slovo {titom od njih. To navode Ibn-Atijje i El-Kurtubi. Ibn-Atijje odabira ovo mi{ljenje i navodi slijede}i hadis: /23/ "Vidio sam trideset i nekoliko meleka kako prihva}aju rije~i nekog ~ovjeka koji je u~io: "Na{ Gospodaru, Tebi pripada zahvala, velika, lijepa i blagodarna!" Poznato je da te rije~i sadrè trideset i nekoliko slova.

U hadisu Bi{ra ibn Ammare, koji prenosi od Ed-Dahhaka, a on od Ibn-Abbasa, navodi se: "Prvo {to je Dèbrail saop}io Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, bile su rije~i: /24/ Muhammede, reci: 'Utje~em se Onome Koji istinski ~uje i zna, od prokletog {ejtana!', a zatim je rekao: 'Reci:

“U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog'." En-Nesa'i u knjizi "Dan i no}", te Ibn-Merdevejh u svom komentaru hadisa Halida el-Hazzai, koji prenosi od El-Hudèjmija, on od Ebu-Meliha ibn Usame, ovaj od Umejra, a on od svoga oca, navodi da je rekao: /25/ "Bio sam iza Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je posrnuo, pa sam rekao: 'Propao {ejtan!', a on mi je odgovorio: 'Ne govori tako, jer on se time samo pove}ava i postaje kao ku}a velik! Zato reci: 'Bismillah', jer time se on smanjuje i postaje sitan kao mu{ica!' "

To je uticaj beri}eta rije~i bismille! Lijepo je bismillu prou~iti prije ulaska u zahod, na

po~etku abdesta, zatim na po~etku jela i klanja, iako neki u~enjaci smatraju da je pri klanju to obavezno.

Lijepo je, tako|er, prou~iti bismillu i prije spolnog odnosa, jer se u oba Sahiha navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /26/ "Uko -liko neko od vas, kada èli pri}i supruzi, izgovori bismillu i kaè: 'U ime Allaha! Moj Allahu, ukloni od nas {ejtana! Ukloni ga i od onoga {to nam podari{!' - ako iz toga odnosa bude ro|eno dijete - {ejtan mu nikada ne}e nanijeti {tetu!"

Ime Allah, vlastito je ime za Gospodara, od -nosno, to je ime Uzvi{enog Gospodara. Navodi se da je to Njegovo najve}e ime EL-ISMUL-A'ZAM, budu}i da sadrì sva svojstva Uzvi{enog. Allah Uzvi{eni kaè: "

-

-

On je Allah, osim Kojeg drugog boga nema. On je Znalac Nevidljivog i Vidljivog svijeta. On je Svemilosni, Milostivi. On je Allah, osim Ko jeg drugog boga nema. Vladar, Sveti, bez ne -dostatka, Onaj Koji sve osigurava, Koji nad svim bdije, Uzvi{eni, Silni, Gordi; hvaljen neka je Allah i ~ist od svega {to Mu ravnim pridru ùju. On je Allah, Tvorac, Koji iz ni~ega stvara, Koji oblike daje! On ima najljep{a imena, a hvale Ga i oni na nebesima i oni na Zemlji! On je Silni i Mudri!" (59:22-24) Buharija i Muslim navode od Ebu-Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /27/ "Allah ima devedeset i devet imena, dakle jedno manje od stotinu. Ko ih razumije i radi po njima, u}i }e u Dènnet."8

predstavljaju dva imena izvedena iz rije~i "milost" sa poja~anim zna~enjem. Ime "Svemilosni" ima op}enitije zna~enje od (rahim) milostivi. Ono je izvedeno, iako ima mi{ljenja da je neizvedeno, o ~emu }e biti rije~i kasnije, u tuma~enju Allahovih uzvi{enih rije~i u okviru Fatihe, ako Bog da! Molim da nas Allah uputi i na Njega se oslanjamo!

"Hvala Allahu, Gospodaru svjetova" /2/

"Hvala Allahu" - pretpostavlja iskrenu zahvalnost

Allahu na blagodatima koje je podario Svojim robovima bez obzira na zasluge, a ~iji broj zna samo On, d`.{., isklju~uju}i pri tome klanjanje bilo kome ili ~emu {to je On stvorio. Njemu pripada zahvala prije i poslije svega drugoga!

Odre|eni ~lan uz rije~ zna~i obuhvatnost svake

8 Riječ znači: "Ko ih istinski razumije i radi po njima." Raditi po njima znači iskazivati Allahovu Jednoću i iskazivati Njegovu Jednoću u Biću, Svojstvima, rububijjetu (da je On Gospodar) i uluhijjetu (da je On Bog Koji se obožva). Ovo treba iskazivati svojim bićem i dušom, a ko umre sa iskrenim tevhidom i sa svim njegovim značenjima a nije radio i govorio suprotno tevhidu, ući će u Džennet. što se tiče toga da riječ znači pamćenje tih imena, možemo reći da mnogo ljudi nauči ta imena napamet, ali bez razumijevanja, a usto postupaju suprotno tome, što predstavlja kontradiktornost sa riječima. Za ovakvog čovjeka ne može se reći da je "naučio" ta imena jer se ovdje misli na razumijevanje tih imena i djelovanje shodno njima, onako kako to Allah želi i kako nam je Poslanik dostavio.


vrste zahvale Uzvi{enom Allahu, {to potvr|uje i hadis: /28/ "Boè! Tebi pripada svaka hvala; Tebi pripada sva vlast; u Tvojim je rukama svako dobro; Tebi se sve vra}a...!"

"Gospodaru svjetova." - Rije~ ozna~ava Onoga Koji posjeduje i raspolaè, i ne upotrebljava se s odre|enim ~lanom, izuzev kada se odnosi na Allaha Uzvi{enog. Stoga, nije dozvoljeno da se rije~ upotrebljava za ne{to drugo bez genitivne veze. Tako npr. mi kaèmo: "doma}in ku}e", "vlasnik ma~a", dok rije~ s odre|enim ~lanom upotrebljavamo samo za Allaha Uzvi{enog.

"Svjetova" - mnoìna je u genitivu od rije~i "svijet", koja ozna~ava sve {to postoji, izuzev Allaha Uzvi{enog. To je u arapskom jeziku zbirna imenica, koja nema ~iste jednine. Svjetovi vrste su bi}a na nebesima i na Zemlji, na kopnu i moru. U tom smislu, ljudi predstavljaju svijet, dìni predstavljaju svijet, meleci predstavljaju svijet... itd. Bi{r ibn Ammare, sa svojim lancem prenosilaca, navodi od Ibn-Abbasa:, a to zna~i: "Hvala Allahu, Kojemu pripada sve {to je stvoreno na nebesima i Zemlji, u njima i izme|u njih, sve {to znamo i ne znamo!"

"Svemilosnom, Milostivom" /3/

"Svemilosnom, Milostivom" dva su imena izvedena iz rije~i "milost" u vidu poja~anog zna~enja;, me|utim, ima ja~e zna~enje od. Dakle, imenica izvedena je, uprkos mi{ljenju neke uleme da je neizvedena. To pokazuje i predanje Tirmizijeve, koje on ocjenjuje kao sahih (vjerodostojno) od Abdurrahmana ibn Avfa, r.a., koji navodi da je ~uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaè: /29/ - Uzvi{eni Allah kaè: "Ja sam Svemilosni. Stvorio sam rodbinske veze i dao im ime prema Svom Imenu.9 Ko ih odràva - Ja }u prema njemu biti dobar, a ko ih kida, Ja }u ga napustiti!" Zatim navodi: "Ovo je tekst koji potvr|uje da je Er-Rahman izvedeno i nema mjesta neslaganju i raspravi."

Ibn-Dèrir, sa svojim lancem prenosilaca, navodi od Azremija slijede}e: prvo ime "Svemilosni" odnosi se na sve stvoreno,10 a drugo "Milostivi" odnosi se posebno na vjernike.

9 Allahovo ime je ER-RAHMAN a rodbina se na arapskom kaže er-rahim. (Prim. rec.) 10 Ja bih rekao: "Svemilosni" znači da je milostiv prema stanovnicima ovoga svijeta i ahireta, a "Milostivi" odnosi se posebno na vjernike na Sudnjem danu. Naime, Allah Uzvišeni milostiv je na ovome svijetu podjednako i prema vjernicima i prema nevjernicima u pogledu pitanja njihovoga života i svega što osigurava uvjete života na ovome svijetu. U odnosu na to, Njegova milost je sveopća. Da to nije tako, ne bi bilo nikakvih uvjeta za bilo kakvu obavezu razuma koji im je podaren da razlikuju istinu od neistine, odnosno, obavezu potčinjavanja svega u kosmosu, kako bi od toga imali koristi stanovnici Zemlje, i ljudi i džini, budući da je "On Onaj Koji vam je sve na Zemlji stvorio." (2:29) Stoga, postojanje uvjeta za obavezu na ovome svijetu omogućuje polaganje računa na ahiretu.

U vezi s tim, neki kaù: - Zato je On rekao: "Zatim se nad Ar{om uzvisio Svemilosni!" (25:59); zatim: "Svemilosni nad Ar{om se uzvisio!" (20:5) Glagol "uzvisiti se" ovdje je naveden uz ime "Svemilosni", {to zna~i da obuhva}a milo{}u sva stvorenja. Allah Uzvi{eni kaè: "Prema vjernicima je milostiv" (33:43), tako da ovo Svoje Ime vezuje samo za vjernike. U vezi s tim neki u~enjaci tvrde da je to dokaz da ime "Svemilosni" zna~i poja~an intenzitet milosti, budu}i da se odnosi na oba svijeta.11

El-Kurtubi kaè: "On, d`.{., opisao je sebe rije~ima

"Svemilosnom, Milostivom" nakon rije~i رب "Gospodar svjetova" kako bi dao olak{anje i podsticaj nakon zastra{ivanja! Naime, "Svemilosnom, Milostivom" rije~i su koje sadrè podsticaj koji dolazi nakon sintagme: "Gospodaru svjetova", koja nosi za -stra{ivanje i strepnju, kao i u slijede}em ajetu: "Kaì robovima Mojim da Sam Ja, zaista, Onaj Koji pra{ta, da sam Milostiv i da je Moja kazna bolna!" (15:49) U Sahihu Muslimovom navodi se od Ebu-Hurejre da je rekao: - Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: /31/ "Kada bi vjernik znao kolika je Allahova kazna, niko se ne bi nadao Njegovom Dènnetu; kada bi nevjernik znao kolika je Allahova milost, niko ne bi izgubio nadu u Njegovu milost!" Ime "Svemilosni" jeste ime koje ljudi ne smiju prisvajati za sebe, niti se ono moè dati bilo kome s obzirom da je ono isklju~ivo ime Allaha Uzvi{enog. Stoga, kada je Musejleme el-Kezzab (Musejleme La`ni) to sebi javno dozvolio uzev{i ime

"Svemilosni Jemame", Allah mu je dao ogrta~ laì, proglasio ga la{cem. Uz njegovo ime otada obavezno ide i kvalifikativ "Kezzab", "Laàc", {to je postalo lo{im primjerom, kako me|u gra|anima, tako i me|u beduinima, koji ~e{to kaù: "Ve}i je laàc i od Musejleme!"

"Vladaru Sudnjega dana" /4/

Neki u~a~i ~itaju ovako: "meliki jeumiddin" a drugi "maliki jeumiddin", i jedan i drugi kiraet su sahih i spadaju u sedam pouzdanih (mutevatir) predanja. Usto, nekada se navodi i ~itanje "vlast" sa kesrom na "mimu" i sakinom na "lamu"! Vlast se ne odnosi samo na Sudnji dan ve} i na ovaj svijet. On (Allah, d`.{.)

11 Ja bih rekao: "Što se tiče teksta dove... /30/ "O Svemilosni~e ovoga svijeta i ahireta, Milostivi!", riječ "Milostivi" ovdje znači da je milostiv prema vjernicima na ovome svijetu, s obzirom na nji-hovu pokornost i vjeru u Allaha, izvršavanje Njegovih naredbi i izbjegavanje zabrana, kako bi im olakšao puteve takvog djelo -vanja. Pored toga, On će biti milostiv prema njima i na Sud -njem danu uvodeći ih u Džennet, nagrađujući ih time za vjerovanje i pokornost koje su pokazali. Prema tome, njihova pokornost prema Allahu Uzvišenom na ovome svijetu stvar je Njegove milosti prema njima, a nagrada Džennetom, također, rezultat Njegove milosti. To je i smisao riječi Allaha Uzvišenog: "Milostivi", a Allah to najbolje zna!

1 El-Fatiha / Prolog 1 32 vladar je ovoga ali i budu}eg svijeta, a prethodno je bilo spomena da je On gospodar svih svjetova, a u to spadaju i ovaj a i budu}i svijet (ahiret). Ovdje je rije~ "Vladar, Posjednik" pridodana uz sintagmu "Dan suda" (tj. Sudnji dan) budu}i da toga dana niko ne}e mo}i polagati pravo na bilo {to mimo Allaha Uzvi{enog, kao {to niko ne}e mo}i ni govoriti bez Njegove dozvole. Allah Uzvi{eni kaè: "Na Dan kada Dìbril i meleci budu u redove poredani, kada bude govorio samo onaj kome Svemilosni dozvoli, tako da govori istinu" (78:38). Ed-Dahhak prenosi od Ibn-Abbasa: "Vladaru Dana suda" zna~i da toga dana niko ne}e imati vlast niti posjeda kao {to je imao na ovome svijetu, pa da dozvoli sebi i kaè: "Ovo je moje, odnosno ovo je moj posjed!" Jer, tamo na Sudnjem danu, niko ne}e imati vlasti niti imetka! "Dan suda (Sudnji dan)" ozna~ava Dan obra~una za stvorena bi}a, Sudnji dan na kome }e oni odgovarati za svoja djela, za dobro - dobrim, a za zlo - zlim, izuzev onih kojima Allah oprosti. Moj Boè, Ti si Onaj Koji pra{ta, Ti voli{ pra{tanje, pa oprosti i nama!

"Samo Tebi robujemo i samo od Tebe pomo} molimo!" /5/

Spojena zamjenica "Samo Tebe" pred -stavlja objekat koji je do{ao ispred glagola u funkciji preciznog odre|enja, kako bi se jasno odredila na -mjera subjekta i izraz bio jasan.

"Samo Tebi robujemo" zna~i, dakle, "ne oboàvamo nikog drugog osim Tebe, ne uzdamo se ni u koga drugog osim u Tebe", {to predstavlja izraz vrhunca pokornosti. Rije~ ibadet semanti~ki je usko vezana za rije~, koja zna~i poniznost, podlo`nost, pot~injenost itd. Tako se npr. Kaè da je put utrt i dotjeran, da je deva poslu{na, odnosno, pot~injena i pokorna. U [erijatu se time izraàva savr{ena ljubav, pokornost, odanost i strahopo{tovanje. Neki pripadnici ispravne tradicije (Selefa) govore: "Fatiha je su{tina Kur'ana, a njena su{tina je u ovim rije~ima: Prvi dio, tj. "Samo Tebi robujemo" predstavlja ogradu od svakog oblika politeizma ({irka), a drugi dio: "i samo od Tebe pomo} traìmo" predstavlja ogradu od svake druge mo}i, sile ili snage i predanosti osim Allahu Uzvi{enom.

U ovom ajetu govor prelazi iz tre}eg u drugo lice zamjenicom "Tebe", {to je u skladu s ukupnim zna~enjem teksta. Naime, nakon {to se Allahov rob Njemu zahvali, nakon {to izrazi pohvalu i Njegovu veli~inu, da bi se potom ogradio od oboàvanja bilo koga drugog, odnosno od traènja pomo}i od bilo koga drugog osim od Allaha, time se on pribliìo Allahu Uzvi{enom, do{av{i pred Njega, tako da Mu se moè direktno obratiti zamjenicom drugog lica "Tebi" rije~ima: "Samo Tebi robujemo i samo od Tebe pomo}

molimo!" Ibn-Abbas, Allah njime bio zadovoljan, rekao je: tj.

samo Tebi tevhid (monoteizam) iskazu -jemo, samo od Tebe strahujemo i u Tebe nade pola -èmo, i ni u koga drugog. Tj. samo od Tebe pomo} traìmo u pogledu pokornosti Tebi a i u pogledu svih drugih stvari. je do{lo prije, jer je ibadet cilj, a traènje pomo}i je sredstvo da se ibadet ostvari.

"Uputi nas na Pravi put!" /6/

Nakon {to je iskazana pohvala Onome od Kojega se pomo} traì, slijedi molba u skladu s rije~ima Uzvi -{enog: /32/ "... polovina pripada Mom robu, budu}i da njemu pripada ono {to on traì." Onaj koji moli najprije je duàn pohvaliti Onoga od Koga moli, a zatim uputiti molbu za sebe i svoju bra}u vjernike, kao {to je i kazano rije~ima: "Uputi nas na Pravi put!" Time se sugerira obra}anje Allahu uz pomo} Njegovih uzvi{enih Svojstava i dobrih djela, s obzirom da, nakon zahvale i pohvale, slijedi veli~anje Njega isticanjem atributa kao {to su: "Gospodar svjetova", Svemilosni, Milostivi, Vladar Dana suda, da bi se potom izrazilo oboàvanje samo Njemu i obra}anje za pomo} samo Njemu. Prema tome, nakon {to su pred Gospodarom svjetova istaknute navedene vrline, upu}uje Mu se molba za vlastitu uputu kao i uputu svoje bra}e na Pravi put, {to - bez dodatka ili nedostatka - predstavlja autenti~ni islam, ~ist od svake novotarije i praznovjerja. To je put koji je najbliì postignu}u onoga {to Allah voli i ~ime je On zadovoljan, a {to je u skladu s nare|enjima i Objavom s kojom je do{ao Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Kada se musliman zadubi u kur'anske ajete, vidjet }e da svim ajetima kojima se upu}uje dova obavezno prethodi obra}anje Allahu Uzvi{enom, bilo ukazivanjem na Njegova bitna svojstva, Njegova lijepa imena, Uzvi{ena svojstva ili na dobra djela kojima je mogu}e pribliìti se svome Gospodaru, odnosno obra}anje bra}e vjernika Njemu dovom za sebe ili svojom dovom za njih.

Uzvišeni Allah kaže jezikom Zunnuna, a.s.: "Nema boga drugoga osim Tebe; Uzvi{en si ; ja sam, uistinu bio silnik" (21: 87), jer on (Zunnun), nakon što ga je progutala riba, nije našao pogodniji način za obraćanje Allahu od potvrde Njegove jednoće i čistote, odnosno priznanja grijeha kojim je sebi učinio nepravdu i nasilje. Ovo priznanje grijeha, povezano s kajanjem za učinjeni prijestup, ima ulogu tevbe (pokajanja) upućene Allahu Uzvišenom, što je, bez sumnje, jedno od osnovnih dobrih djela koje Allah prima kao sredstvo obraćanja Njemu. Primjeri ove vrste u Kur'anu su brojni, a jedan od njih su i riječi


Allaha Uzvišenog, iskazane jezikom naših praroditelja, Adema i Have, nakon što su učinili grijeh: "Gospodaru na{, reko{e oni, prema sebi smo u~inili nasilje i ako nam Ti ne oprosti{ i ne smiluje{ nam se, sigurno }emo propasti!" (7:23) To su rije~i koje je Adem, a.s., primio od svoga Gospodara (da njima dovu ~ini), da bi mu, potom, bilo opro{teno. Takve su i rije~i Allaha Uzvi{enog: "Gospodaru na{, mi smo uistinu ~uli glasnika koji poziva u vjeru, da vjerujete u Gospodara svoga, pa Mu se odazvasmo: Vjerujemo!" (3: 193)

Nema sumnje da je vjera u Allaha, d`.{., i Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, osnov svih dobrih djela. Stoga, nakon {to su Allahu uputili ovo dobro djelo, tj. vjeru u Njega i Poslanika Njegova, spomenuli su svoje potrebe traè}i oprost rije~ima:

"Gospodaru na{, oprosti nam grijehe na{e, pokrij na{e hr|ave postupke i usmrti nas sa

dobrim." (3:193) Ovo je pouka od Allaha Uzvi{e -noga, da bismo znali kako }emo Mu se obra}ati.12

"Na put onih kojim si blagodati podario, a ne na put onih na koje se srd`ba izlila i koji su zalutali"/7/

"

-

Na put onih kojim si blagodati podario." Ovim se obja{njavaju rije~i: "Pravi put." Oni kojima je Allah blagodati podario spominju se tako|er i u poglavlju (En-Nisa), gdje Allah Uzvi{eni kaè: "Oni koji su pokorni Allahu i Poslaniku, to su oni koji }e biti u dru{tvu vjerovjesnika, pra vednika, {ehida i dobrih ljudi kojima je Allah blagodati podario. A, lijepo li je to dru{tvo! To je dobro od Allaha i dovoljno je da to samo Allah zna!" (4:69-70)

Ed-Dahhak navodi da je Ibn-Abbas rekao: "...Na put onih kojim si blagodati

podario...", jer su bili pokorni i samo se Tebi klanjali kao {to to ~ine i Tvoji meleki, vjerovjesnici, pravednici, {ehidi i dobri ljudi. To je u skladu s rije~ima na{ega Gospodara: “A oni koji su pokorni Allahu I Poslaniku, ti su sa onima kojima je Allah blagodati podario.” (4: 69)

Rije~i Allaha Uzvi{enog: "A ne onih na koje se srd`ba izlila i koji su zalutali" zna~e: a ne na put onih na koje se srd`ba izlila, jer oni na koje se srd`ba izlila su, ustvari, oni ~ija je namjera lo{a, koji znaju {to je istina, ali je i pored toga napu{taju. Isto tako, ne ni na put onih koji su

zalutali i izgubili znanje koje im je dano. I oni lutaju u zabludi ne nalaze}i pravoga puta prema istini. Negacija ovdje ima funkciju poja~anja zna~enja, kako bi se pokazalo da postoje dva iskvarena (izgubljena) puta, put ìdova i put kr{}ana.

"

12 Vidjeti naše djelo

PUT VJERNIKA pretpostavlja spoznaju istine i dje -lovanje u skladu s tom spoznajom. Budu}i da su ìdovi izgubili praksu, na njih se odnosi srd`ba, a na kr{}ane zabluda, zato {to onaj koji ima znanje, a ne postupa po njemu, zasluùje srd`bu. Onaj ko nema znanje luta u zabludi. Stoga, kr{}ani, kada ne{to èle u~initi, nisu u stanju na}i Pravi put po{to nemaju odgovaraju}i pristup koji osigurava put do istine, pa lutaju. I jedni i drugi zbog toga zasluùju srd`bu, iako se ona posebno odnosi na ìdove, u skladu s rije~ima Allaha Uzvi{enog: "...onaj koga Allah prokune i na koga se rasrdi" (5: 60), a na kr{}ane zabluda - u skladu s rije~ima:

Oni koji su jo{ ranije zalutali, {to su mnoge u zabludu doveli, te i sami sa Pravog

puta skre -nuli." (5:77) Hammad ibn Seleme prenosi od Adijja ibn Hatima da je rekao: /33/ "Pitao

sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s rije~ima Uzvi{enog:”A ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, pa je rekao: "@idovi", te i usto

dodao:”Niti onih koji su zalutali "kr{}ani! Oni su zalutali!"

Ovako prenosi Sufjan ibn Ujejne, sa svojim lan -cem prenosilaca, od Adijja ibn Hatima, a u predanju Ibn-Merdevejha od Ebu-Zerra se navodi: /34/ "Pitao sam Allahovog Poslanika u vezi s rije~ima: "na koje se srd`ba izlila", pa je rekao: "To su ìdovi", a ja dodao: "Niti onih koji su zalutali!", pa je rekao: "To su kr{}ani!"

Zaklju~ak Ova ~asna sura sastoji se dakle od sedam ajeta,

koji sadrè: zahvalu Allahu Uzvi{enome , zahvalu Allahu, veli~anje i pohvalu Allahu, d`.{., navo|enjem Njegovih lijepih imena i Uzvi{enih atributa, ukazivanje na Povratak kao Dan suda , uputu Njegovim robovima da Ga mole i oboàvaju Ga, ogradu od vlastite sile i mo}i, iskrenu predanost sluènju Allahu (ibadet) i ~istom, mono-teisti~kom oboàvanju, te ~istotu od svakog oblika idolopoklonstva ({irka), odnosno drànja da je neko ravan ili sli~an Njemu, Uzvi{en je On! Nakon svega toga, slijedi molba koja se upu}uje samo Allahu za uputu na Pravi put, odnosno Pravu vjeru, te u~vr -{}ivanje na tom putu, kako bi se uspje{no pre{ao put do Sudnjeg dana, koji vodi do dènetskog blaèn -stva, u dru{tvo vjerovjesnika, pravednika, {ehida i dobrih ljudi.

Usto, ova sura sadrì i podsticaj za ~injenje dobrih djela, kako bi nosioci tih djela bili na Sudnjem danu u dru{tvu onih koji su ~inili dobra djela, ali sadrì i zastra{ivanje i upozorenje na slije|enje putova neisti -ne, da ne bismo bili oìvljeni na Sudnjem danu u dru{tvu onih koji su slijedili te putove, a na koje se

1 El-Fatiha / Prolog 1 34 izlila srd`ba i koji su zalutali.

Ukazivanje na blagodati od Allaha Uzvi{enog ovdje je izuzetno lijepo iskazano rije~ima: "Na put onih kojima si podario blagodati, a ne onih na koje se izlila srd`ba..." Ovdje je u rije~ima: "a ne onih na koje se izlila srd`ba" izostavljen subjekat srd`be, budu}i da je poznat. Allah Uzvi{eni kaè: "Koga Allah uputi, on je na Pravom putu, a kome da da zaluta, ti mu ne}e{ na}i za{tit -nika koji }e ga uputiti!" (18:17) Zatim kaè: "Kome Allah da da zaluta, niko ga ne}e na Pravi put uputiti. Njih }e ostaviti u nevjerstvu da u njemu lutaju." (7: 186). Vi{e drugih ajeta, tako|er, potvr|uju da samo Allah upu}uje na Pravi put i daje da se do|e u za -bludu, nasuprot tvrdnji kaderija (indeterminista) i njihovih sljedbenika, koji kaù da Allahovi robovi sami prave svoj izbor po kome postupaju, dokazuju}i svoj bidat nejasnim ajetima iz Kur'ana, ostavljaju}i, pritom, po strani ono {to je izri~ito i sasvim jasno navedeno. To je pozicija zabludjelih i zalutalih! Me|utim, u jednom sahih hadisu stoji: /35/ "Kada vidite one koji iz Kur'ana slijede nejasne ajete, znajte da su to oni koje je Allah imenovao u Kur'anu i budite oprezni s njima." To su oni koje je Allah, d`.{., opisao rije~ima: "[to se ti~e onih u ~ijim srcima je nastranost, oni slijede nejasne ajete iz Kur'ana, prièlj kuju}i smutnju i teè}i za svojim tuma~e njem." (3:7) Prema tome, u Kur'anu nema upori{ta za bilo kakve novotarije, bidáte, budu}i da je on objavljen s ciljem da rastavi istinu od neistine, da uspostavi razliku izme|u Pravog puta i zablude; u njemu nema proturje~nosti niti neslaganja, jer to je Objava od Allaha, Mudrog i Hvale Dostojnog.

--

13

i

13 Ja bih tome još dodao: "Nema sumnje da je i uputa i zabluda od Allaha Uzvišenog i ne postoji ništa a da nema svoj uzrok. Međutim, pošto su tvrdoglavost (inad) i nevjerstvo (kufr) nastavljeni među idolopoklonicima i nevjernicima i nakon što im je došao jasni dokaz, normalno je da ih Allah kazni za to odgovarajućom kaznom, što je i učinio ostavivši ih u zabludi. Allah Uzvišeni kaže: "A kad oni skrenu{e ustranu, Allah u~ini da i njihova srca skrenu ustranu." (61:5), zatim: "A onome ko {krtari i osje}a se neovisnim, smatraju}i ono najljep{e la`nim, njemu }emo put zla olak{ati" (92:8-10), što je primjerena kazna.

Što se, pak, tiče vjernika, pošto su oni poslušali istinu, prihvativći je s iskrenošću i razumijevanjem, normalno je da budu i oni nagrađeni odgovarajućom nagradom. Njima je Allah olakšao da krenu Pravim putem, darivajući ih razumijevanjem, pameću i vjerom. Kao što Allah Uzvišeni kaže: "A onome koji udjeljuje i boji se Allaha, potvrđuju}i istinitost onoga {to je najljep{e, lagodnost }emo omogu}iti." (92:5-7) To je odgovarajuća nagrada za njih. Kao što je poznato, i uputa i zabluda su od Allaha, Koji je sve stvorio; On je Onaj Koji upućuje vjernike njihovim činom prihvaćanja vjere, a daje zabludu nevjernicima zbog njihove tvrdoglavosti i odbojnosti, što predstavlja, kao što smo spo-menuli, odgovarajuću nagradu, odnosno kaznu. To je ono što želi reći i naš komentator, Ibn-Kesir, r.h., rijećma: "...a ne kao što tvrde kaderije (indeterministi) i njihovi sljedbenici da ljudi sami prave svoj izbor i postupaju prema tome", tj. da oni biraju između Pravog puta i

Za onoga koji u~i Fatihu lijepo je da po zavr{etku u~enja kaè: "Amin!", {to zna~i: "Boè, usli{aj!" Ta~no je da je to lijepo (mustehab) za onoga ko to ~ini izvan namaza, dok je pritvr|eno za onoga ko klanja sam ili kao imam ili za imamom. Zapravo pritvr|eno je u oba zadnja slu~aja, prema jednom hadisu koji se nalazi u oba Sahiha, gdje se od Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /36/ "Kada imam kaè 'Amin!' i vi to kaìte, jer onome ~ija rije~ 'Amin' bude istovremena aminanju meleka, bit }e opro{teni prethodni (sitni) grijesi." U Muslimovom Sahihu navodi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /37/ "Ako neko od vas u namazu kaè 'Amin!' istovremeno dok i meleci govore na nebu, i to se jedno s drugim poklopi, njemu }e biti opro{teni sitni grijesi koje je ranije ~inio." Od Enesa se navodi da je rekao: /38/ "Meni je dano 'Amin!' u namazu i dovi, {to prije mene nikome izuzev Musau nije dano. Jer, dok je Musa upu}ivao dovu, Harun je govorio 'Amin!' Zato i vi zavr{avajte svoje dove s 'Amin' da bi vam ih Allah usli{ao." Otuda i neki u~enjaci raspravljaju}i o ovom pitanju navode slijede}i ajet: - I Musa re~e: “Gospodaru na{, Ti si dao Faraonu i glave{inama njegovim rasko{ i bo-gatstvo u ` votu na dunjaluku, da bi zavodili s Puta Tvojega. Gospodaru na{, uni{ti bogat –stva njihova i zape~ati srca njihova da vjeru ne prihvate dok ne doìve patnju nesnosnu!” On je rekao: “Usli{ena je molba va{a! Vas dvojica na Pravom putu ostanite i nipo{to ne slijediteput onih koji ne znaju!” (10:88-89)

Ovdje je navedena samo Musaova dova, ali se iz konteksta razumije da je Harun aminao, {to je, tako|er, imalo stupanj dove na osnovu rije~i: "Usli{ena je molba va{a." To pokazuje da onaj koji uz dovu amina, kao da je i u~i. Na osnovu istog argumenta navodi se i da onaj ko klanja za imamom ne u~i Fatihu, budu}i da njegovo aminanje na kraju Fatihe ima stupanj u~enja ove sure. Time se ujedno potvr|uje da onaj koji klanja za imamom, ne u~i za njim u namazu u kojem se u~i naglas. Allah to najbolje zna!14

zablude, jer Onaj Koji upućuje, odnosno čini da se ide u zabludu, jeste isključivo Allah Uzvišeni, dok Njegovi robovi samo pripremaju povod za to, razumijevanjem i djelovanjem u skladu s vjerom (vjernici), odnosno tvrdo-glavošću i odbojnošću (nevjernici). To su isključ ivo stvari izbora koji stoji kao pretpostavka nagrade, odnosno kazne, dok je pitanje Pravog puta ili zablude stvar Allaha Uzvišenog. Jer, kada bi pitanje Pravog puta bilo isključivo u nadležnosti vjernika i njegovog izbora, on se ne bi obraćao Allahu,.dž.š., riječima: "Uputi nas na Pravi put!", odnosno, riječima: د ع ا ب ن وب ل }Na" قGospodaru, ne u~ini da na{a srca skrenu nakon {to si nas uputio!" (3:8) Allah Uzvišeni to najbolje zna i On upučuje na Pravi put! 14 Ovo je sasvim u skladu s riječima Allaha Uzvišenog:. "Kada se u~i Kur'an, vi ga slu{ajte i {utite da bi vam se smilovalo." (7:204) Slušanje i pažnja ovdje se nama naređuju od Allaha, dž.š., kako bismo stekli Njegovu milost, jer samo slušanjem i pažnjom srce može


razumjeti. Tek kada shvatimo poruku, bit čemo svjesni i zahtjeva i sadržaja, pa će nam se i Allah smilovati, nagrađujući tako našu spoznaju, odnosno razumijevanje. Ako, međutim, imam uči naglas i mi ponavljamo za njim, tada neće biti moguće da i razumijemo ono što ućimo i slušamo. Ako to ne postignemo, nećemo ni djelovati u skladu s tim. Time će nam i Allahova Milost biti uskraćena, što je, također, u skladu s riječima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: /39/ "Imam je određen da bi se za njim klanjalo. Kada on uči tekbir, i vi ga učite, a kada on uči Kur'an, vi šutite..." Ovo se odnosi na namaz u kojem se uči naglas. Međutim, u namazu u kojem se uči u sebi, obavezno je Fatihu učiti za imamom u skladu s hadisom: /40/ "Nema namaza za onoga koji ne prouči Fatihu." To Allah najbolje zna!

78 En - Nebe' / Vijest 1515

78 EN - NEBE' / VIJEST

OBJAVLJENA U MEKI∗, IMA 40 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "O ~emu oni jedni druge pitaju?" /1/ "O Vijesti velikoj", /2/ "o kojoj oni razli~ita mi{ljenja imaju." /3/ "Tako ne treba, oni }e saznati sigurno!" /4/ "I jo{ jednom, tako ne treba, oni }e saznati sigurno!" /5/ "Zar Zemlju posteljom nismo u~inili", /6/ "i planine stupovima", /7/ "i vas kao parove stvorili", /8/ "i va{ san smirajem u~inili", /9/ "i no} odje}om u~inili", /10/ "i dan za privre|ivanje odredili", /11/ "i iznad vas sedam silnih saz dali", /12/ "i svjetiljku plamte}u postavili?" /13/ "IMi iz oblaka vodu obilnu spu{tamo" /14/ "da njome ` to i bilje izvedemo", /15/ "i ba{~e guste." /16/

i

i

Idolopoklonicima Uzvi{eni osporava njihovo

raspitivanje o Kijametskom danu, tj. "Velikoj vijesti", "o kojoj oni razli~ita mi{ljenja imaju", tj. neki ljudi vjeruju, a neki i ne vjeruju u Kijametski dan. On, zatim, onima koji pori~u Kijametski dan prijete}i kaè: "Tako ne treba, oni }e saznati sigurno!"

"I jo{ jednom, tako ne treba, oni }e saznati sigurno!" Ovo je opomena i èstoka prijetnja, koja }e se sigurno ostvariti. Slavljeni i Uzvi{eni, zatim, po~inje opisivati Svoju veli~anstvenu mo} u stvaranju najrazli~itijih stvari i pojava koje govore o Njegovoj mo}i da ~ini {to ho}e, pa kaè:

"Zar Zemlju posteljom nismo u~inili", tj. zaravnjenom, pogodnom za njihov ìvot i mirnom za stvorenja, ادا ال أوت ب ج .i planine klinovima", tj" والpostavio je planine kao klinove na kojima ju je u~vrstio

kako sa stanovnicima na sebi ne bi podrhtavala. Zatim, Uzvi{eni kaè: "...i vas kao parove stvorili", tj. mu{ko i ènsko, od kojih svako uìva u suprotnom spolu i na taj se na~in razmnoàvate. U tom smislu On, na drugom mjestu, kaè:

∗ Objavljena nakon sure "Stepeni."

"...i jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas, od vrste va{e, stvara ène da se uz njih smirite i {to izme|u vas uspostavlja ljubav i samilost ..." (30: 21)

"...i va{ san smirajem u~inili", tj. prekidom kretanja, kako biste se odmorili od svakodnevnih aktivnosti i trke za ìvotnim potrebama. "...i no} odje}om u~inili", tj. po~inkom i smirajem. "...i dan za privre|ivanje odredili", tj. u~inili ga svijetlim i vidljivim da bi ljudi u njemu stjecali ìvotne potrebe i mogli odlaziti i vra}ati se.

"...i iznad vas sedam silnih sazidali", tj. sedam nebesa sa svim njihovim prostranstvima, savr{enstvom i ukrasima u vidu zvijezda, planeta i drugih nebeskih tijela. Zato Uzvi{eni kaè: "...i svjetiljku plamte}u postavili", tj. Sunce koje obasjava cijeli svijet.

"Mi iz oblaka vodu obilnu spu{tamo", tj. iz oblaka nadojenih ki{om koji samo {to ju nisu ispustili. Izraz معصر / "mu'sir" koristi se i za ènu koja samo {to nije dobila menstruaciju. Ovaj izraz koristi se i za vjetrove koji donose ki{u. Ipak je o~ito da se ovdje misli na oblake koji ispu{taju ki{u. U tom smislu Uzvi{eni, na drugom mjestu, kaè: "Allah je Taj Koji vjetrove {alje, pa oni oblaketjeraju, i On ih po nebu, kako On ho}e, rasprostire i na komade dijeli, pa ti vidi{ ki{u kako iz njih pada." (30:48)

"...vodu obilnu", tj. koja u vidu ki{e neprekidno lije. Rije~ /"sed`dùn" upotrijebljena je i u hadisu u kome stoji: "Najbolji had` je onaj sa bukom i prolijevanjem", tj. prolijevanjem krvi kurbanskih deva. "...da njome ìto i bilje izvedemo, i ba{~e guste", tj. da pomo}u ove obilne, ugodne, korisne i blagoslovljene vode raste: "ìto", koje se sprema za ljude i stoku, "bilje", tj. zelen koja se jede svjeà, i "ba{~e", tj. vrtovi s najraznovrsnijim plodovima, bojama, ukusima i mirisima; "guste", tj. isprepletenih kro{anja.


"Dan sudnji je, zaista, ve} odre|en", /17/ "Dan kada }e se u rog puhnuti, pa }ete vi, sve skupina po skupina, dolaziti", /18/ "i nebo }ese otvoriti i mnogo kapija imati", /19/ "i planine }e se zdrobiti i privi|enje }e biti." /20/ "Dèhennem }e zasjeda biti" /21/ "nasilnicima mjesto povratka", /22/ "u kome }e zauvijek ostati", /23/ "u njemu svjeìne ne}e osjetiti, ni pi}a okusiti", /24/ "osim vrele vode i kapljevine", /25/ "kazne prikladne." /26/ "Zaista se oni nisu nadali polaganju ra~una" /27/ "i potpuno la`nim su smatrali Na{e Znake", /28/ "a Mi smo sve pobrojali i zapisali", /29/ "pa ku{ajte, Mi }emo vam pove}ati samo kaznu!”/30/

i

,

Uzvi{eni saop}ava da je Sudnji dan, tj. Kijametski

dan unaprijed ta~no odre|en, da se ne moè ni odgoditi ni ubrzati i da ta~no vrijeme njegovog dolaska zna samo Allah, d`.{. Uzvi{eni kaè: "A Mi ga odga|amo samo na neko vrijeme." (11: 104) "Dan kada }e se u rog puhnuti, pa }ete vi, sve skupina po skupina, dolaz ti." Mudàhid kaè da to zna~i: grupa po grupa, a Ibn-Dèrir da }e svaki narod do}i sa svojim poslanikom. "...i nebo }e se otvoriti i mnogo kapija imati", tj. puteva i staza za silazak meleka. "...i planine }e se zdrobiti i privi|enje }e biti", kao {to Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "Ti vidi{ planine i misli{ da su nepomi~ne a one se pomi~u kao {to se pomi~u oblaci", "a planine budu kao vuna, i{~upana." On ovdje kaè: "...i privi|enje }e biti", tj. onome ko ih bude gledao u~init }e se da su ne{to, a zapravo ne}e biti ni{ta. Nakon toga planine }e potpuno nestati i ne}e biti nikakva traga od njih, kako kaè Uzvi{eni: "A pitaju te o planinama, pa ti reci: 'Gospodar moj }e ih u prah pretvoriti i zasuti.'" (20:105) "Dèhennem }e zasjeda biti", tj. pripremljena zasjeda, "nasilnicima", tj. neposlu{nim odmetnicima koji se suprotstavljaju poslanicima. “...mjesto povratka", tj.

boravi{te i mjesto gdje }e se vratiti. Sufjan es-Sevri kaè: "Iznad njega su tri mosta." "...u kome }e zauvijek ostati", tj. vje~no boraviti. Rije~ /"ahkabun" je oblik mnoìne od rije~i "Hukubun", koja zna~i vremensko razdoblje o ~ijoj duìni postoje razli~ita mi{ljenja. Ali ibn Ebu-Talib pitao je Hilala el-Hid`rija: "Koliko vi ra~unate duìnu "hukub", a po objavljenoj Allahovoj knjizi (Tevratu)?" Ovaj je odgovorio: "Ra~unamo ga osamnaest godina, od kojih svaka godina ima dvanaest mjeseci, svaki mjesec trideset dana, a svaki dan hiljadu godina." Ibn Ebi-Hatim od Ebu-Umame prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., u vezi sa rije~ima Uzvi{enoga: "u kome }e zauvijek ostati" rekao: "hukubun" je mjesec, trideset dana, a godina dvanaest mjeseci. U godini je tri stotine {ezdeset dana, od kojih je svaki dug hiljadu godina po va{em ra~unanju. "hukubun" je trideset miliona godina." Ovaj hadis je munker, jer su i od El-Kasima, a i Dà'fer ibn ez-Zubejra, koji od njega prenosi hadis, progla{eni kao odba~eni (metruk). Ispravno je shvatanje da ovom vremenskom razdoblju nema kraja, kako navode Katade i Er-Rebi' ibn Enes. Taj period moè se jedino ra~unati kao vje~ni boravak u Vatri.1

"...u njemu svjeìne ne}e osjetiti, ni pi}a okusiti", tj. u Dèhennemu ne}e mo}i na}i nikakvog osvjeènja za svoja srca niti kakva ugodna pi}a da utole è|. Zato Uzvi{eni kaè:

"osim vrele vode i kapljevine." Rije~: /"el-hamim" zna~i: krajnje klju~alu vodu i vrelu te~nost, a /"el-gassak": kapljevinu od gnoja, znoja, suza i rana dèhenemlija, kojoj se zbog hladno}e i smrada ne}e mo}i pri}i. O ovoj kapljevini op{irnije smo govorili u poglavlju "Sad" i ovdje nije potrebno da to opet ponavljamo. Neka nas Allah, Svojom milo{}u i plemenito{}u, sa~uva od nje!2 Rije~i Uzvi{enog:"kazne prikladne" zna~e: Evo kakve su kazne dopali prikladno svojim nevaljalim djelima koja su ~inili na ovom svijetu. Uzvi{eni zatim kaè:

"Zaista se oni nisu nadali polaganju ra~una", tj. nisu vjerovali da postoji drugi svijet, na kome }e polagati ra~un i za svoja djela biti nagra|eni ili ka`njeni.

I potpuno la`nim su smatrali Na{e Znake", tj. poricali su Allahove dokaze i Njegove upute ljudima, koje je objavljivao Svojim poslanicima, neka je Allahov blagoslov i spas na na{eg Vjerovjesnika i sve Njegove poslanike kojima su se oni protivili i u la` ih ugonili.

1 Vremensko razdoblje izraženo ovdje rjeačju: "ahkabun" ne može se opisati niti izraziti brojevima. Njime se aludira na to da će nasilnici, nevjernici, koji poriču Allahove dokaze i Sudnji dan, u džehenemskoj vatri vječno ostati. To je opis vječnog boravka džehenemlija u Vatri, gdje neće moći ni umrijeti ni živjeti, nego će ostati zauvijek u vječnoj patnji, kojoj nema kraja ni prestanka: "kad im se kože ispeku zamijenit ćemo im ih drugim kožama, da osjete pravu patnju." (En-Nisa,56) 2 El-Gassak, o kojem je bilo govora u komentaru sure ”Sad", gledajući ukupno njegovo značenje ne odstupa od onoga što je rečeno ovdje, tj. čija se hladnoća i smrad neće moći podnijeti.


"...a Mi smo sve pobrojali i zapisali", tj. Mi unaprijed znamo djela svih ljudi, Mi smo ih zapisali i prema njima }emo ih, onako kako zasluùju, kazniti ili nagraditi.

“...pa ku{ajte, Mi }emo vam pove}ati samo kaznu", tj. kazna }e im se stalno pove}avati.

"Zaista bogobojaznima mjesto spasa (i izbavljenja) pripada": /31/ "ba{~e i vinogradi", /32/ "i djevice mlade, godina istih", /33/ "i pehari puni." /34/ "Tamo prazne besjede i neistinu ne}e slu{ati", /35/ "to im je nagrada od Gospodara tvoga, dar dovoljni." /36/

Kazuju}i o sretnicima i kakvu im je po~ast i trajno uìvanje pripremio, Uzvi{eni kaè: "Zaista bogobojaznima mjesto spasa (i izbavljenja) pripada." Ibn-Abbas kaè: Mjesto za zabavu (veselje), jer je poslije ovoga rekao: "ba{~e", tj. vrtove, "i vinogradi i djevice mlade, godina istih", tj. hurije zaobljenih i jedrih grudi, a ne opu{tenih, jer su one mlade djevice, godina istih. "...i pehari puni", tj. napunjeni jedan iza drugog. "Tamo prazne besjede i neistinu ne}e slu{ati", kao {to Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "u njima ne}e biti praznih besjeda ni pobuda na grijehe" (52:23), tj. u njima ne}e biti neumjesnog, beskorisnog ni la`nog govora, jer je to "Ku}a spasa", a sve {to je u njoj besprijekorno je ~isto od bilo kakvih nedostataka. "To im je nagrada od Gospodara tvoga, dar dovoljni", tj. sve ovo {to smo naveli nagrada je kojom ih je Allah, iz Svoje milosti i dobrote, nagradio. "...dar dovoljni." Rije~ zna~i, tj. dovoljan. Tako se kaè "Allah mi je dovoljan."

"Gospodara nebesa i Zemlje i onoga {to je izme|u njih, Svemilosnoga, kome (od straha) ne}e mo}i zboriti." /37/ "...na Dan kada Dìbril i meleki budu u redove poredani, kada }e samo onaj kome Svemilosni dozvoli govoriti, a istinu }e re}i." /38/ "To je Istiniti dan, pa ko ho}e, Povratak Gospodaru svome

prihvatit }e." /39/ Mi vas, zaista, kaznom bliskom opominjemo, na Dan u kome }e ~ovjek djela ruku svojih vidjeti a nevjernik uzviknuti: " Kamo sre}e da sam pra{ina bio!" /40/

,

i

"...kome (od straha) ne}e mo}i zboriti", tj.

niko bez Njegove dozvole ne}e mo}i po~eti govoriti, kao {to Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "Ko se moè pred Nj m zauzimati za nekog bez dopu{tenja Njegova?" (2: 255)

"Na Dan kada Dìbril i meleki budu u redove poredani, kada }e samo onaj kome Svemilosni dozvoli govoriti." Komentatori Kur'ana razli~ito tuma~e to {ta se pod izrazom "er-Ruh" misli. Jedni kaù da se pod tim podrazumijevaju ljudske du{e, drugi: ljudi, tre}i: stvorenja koja nisu ljudi ali su u ljudskom liku, ~etvrti: Dìbril, a peti: Kur'an.3 ”Kada }e samo onaj kome Svemilosni dozvoli govoriti.” U sahih hadisu stoji: /572/ "Toga dana govorit }e samo poslanici.”“...a istinu }e re}i", tj. pravo }e govoriti.

"To je Istiniti dan", tj. koji }e neminovno do}i. "...pa ko ho}e, povratak Gospodaru svome

prihvatit }e", tj. put i povratak Njemu prihvatit }e. "Mi vas, zaista, kaznom bliskom opominjemo.” Tj. kazne na Sudnjem danu, a zbog toga {to je ona neizbje`na to je izraèno sa ”bliska." "...na Dan u kome }e ~ovjek djela ruku svojih vidjeti", tj. kada }e mu sva njegova djela, dobra i lo{a, biti prikazana, kako Uzvi{eni na drugom mjestu veli: "toga dana ~ovjek }e o onome {to je pripremio, a {to propustio, obavije{ten biti." (75:13) "...a nevjernik uzviknuti: 'Kamo sre}e da sam pra{ina bio!'" U nekim predanjima koje prenosi Ebu-Hurejre, Abdullah ibn Amr i drugi, stoji da }e to biti kada Allah bude sudio ìvotinjama, kad }e se ~ak i {ukasta ovca osvetiti rogatoj, kojoj }e, kad i to bude gotovo, re}i: "Budi zemlja!", pa }e postati zemlja. Tada }e nevjernik poèljeti da i on bude zemlja i re}i: "Kamo sre}e da sam zemlja bio!" Ovakvo zna~enje navodi se u poznatom hadisu "O rogu" (Es-Sur).

Kraj skra}enog komentara

poglavlja En-Nebe’ / "Vijest"

3 Ja dajem prednost četvrtom mišljenju, da je to Džibril, a.s., jer je jedno od njegovih imena i "Er-Ruh", tim prije što je ovdje spomenut uz meleke. Allah, opet, najbolje zna!

79 En - Nazi'at / Oni koji čupaju 1519

79 EN-NAZI'AT/ONI KOJI ÛPAJU OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 46 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Tako Mi onih koji ~upaju grubo", /1/ "i onih koji vade blago", /2/ "i onih koji plove brzo" /3/ "pa du{e u odredi{ta nose ùrno" /4/ "i sre|uju stvari s Allahovom dozvolom" /5/ "na Dan kada se Zemlja zvukom roga zatrese", /6/ "za kojim }e slijediti slijede}i", /7/ "srca toga dana bit }e upla{ena", /8/ "a pogledi njihovi oboreni." /9/ "Govorit }e: 'Zar }emo, zaista, biti povra}eni u prvobitno stanje?'" /10/ "Zar kad truhle kosti postanemo?" /11/ "I jo{ kaù: "E to je, dakle, {tetan povratak” /12/ "A bit }e to samo povik jedan", /13/ "a oni (ve}) na povr{ini Zemlje." /14/

"Tako Mi onih koji ~upaju grubo", tj. tako Mi

meleka koji ~upaju du{e nevjernika, ljudi koji }e dopasti Vatre. "...i onih koji vade blago", tj. meleka koji vjernicima du{e primaju nje`no. "i onih koji plove brzo, pa du{e u odredi{ta nose ùrno i sre|uju stvari s Allahovom dozvolom...", tj. meleka koji od neba do Zemlje, Allahovom dozvolom, provode Njegove naredbe. "na Dan kada se Zemlja zvukom roga zatrese, za kojim }e slijediti slijede}i", Ibn-Abbas kaè: "To su prvo i drugo puhanje u rog." Od Mudàhida se prenosi da je rekao: Pod rije~ima Uzvi{enog "...na Dan kada se Zemlja zvukom roga zatrese", misli se na prvo, a pod: "za kojim }e slijediti slijede}i", na drugo puhanje u rog. Ove rije~I su sli~ne rije~ima Uzvi{enog: ”I Zemlja i brda se dignu i odjednog udara zdrobe” (69:14) Et-Tirmizi i Ibn-Hatim navode hadis u kome stoji: /573/

"Allahov bi Poslanik, s.a.v.s., kad bi pro{lo dvije tre}ine no}i, ustao i govorio: O ljudi, spominjite Allaha! Do{ao je potres, za kojim }e slijediti slijede}i. Do{la je smrt sa svim {to u sebi nosi!” " srca toga dana bit }e upla{ena.” Rije~,zna~i, upla{ena, "a pogledi njihovi oboreni", tj. ponizni i bijedni od strahota koje }e ugledati.

* Objavljena nakon sure "Vijest."

"Zar }emo, zaista, biti povra}eni u prvobitno stanje?" Pod ovim se misli na kurej{ijske idolopoklonike i one koji, kao i oni, nije~u proìvljenje nakon {to im se u grobovima raspadnu tijela i kosti. “I jo{ kaù: 'To je, dakle, {tetan povratak!'", tj. Kurej{evi}i su govorili: "Ako bi nas Allah nakon smrti proìvio, sigurno bismo bili gubitnici." Allah Uzvi{eni kaè: “A bit }e to samo povik jedan, a oni (ve}) na povr{ini Zemlje", tj. proìvljenje, pa }e svi, odjednom, ustati i stati pred Gospodara Uzvi{enog, o~ekuju}i da }e se desiti, kako Uzvi{eni u drugom ajetu kaè: "...i nare|enje Na{e je samo kao jedna rije~, sve bude u tren oka." (54:50) "...a oni (ve}) na povr{ini Zemlje...”; "es-sahire" ima vi{e zna~enja. Ovdje je ispravno zna~enje: povr{ina Zemlje. U tom smislu Mudàhid kaè: "Bili su ispod Zemlje pa su izvedeni na nju", tj. na njenu povr{inu.

"Da li je doprla do tebe vijest o Musau", /15/ "kad ga je Gospodar njegov u svetoj dolini Tuva zovnuo." /15/ "Idi faraonu, on se, doista, osilio", /17/ "i reci: "Da li bi ti da se o~isti{", /18/ "da te Gospodaru tvome uputim, pa da Ga se bo i{?" /19/ "I onda mu je na ve}e ~udopokazao", /20/ "ali je on porekao i nije poslu{ao", /21/ "ve} se okrenuo i potrudio" /22/ "i sabrao i povikao": /23/ "Ja sam gospodar va{ najve}i!", on je rekao", /24/ "i Allah ga je, i na ovom, i na drugom svijetu kaznio." /25/ "To je pouka za onoga koji se bude Allaha bojao!"/26/

j j

Uzvi{eni kaè: "Da li je doprla do tebe vijest o

Musau", tj. da li si ~uo za Musaov slu~aj, "kad ga je Gospodar njegov u svetoj dolini Tuva zovnuo." Tuva je, kako je ranije u poglavlju Ta-Ha re~eno, ime doline. "Idi Faraonu, on se, doista, osilio", tj. uzoholio, uobrazio i postao drzak.


"i reci: 'Da li bi ti da se o~isti'", tj. da li bi se ti odazvao i krenuo putem na kome }e{ se o~istiti? Da li bi se ti predao i pokorio (Allahu)? "...da te Gospodaru tvome uputim", tj. da te pou~im kako }e{ Mu robovati "pa da Ga se boji{?", tj. pa da ti srce, nakon {to je bilo surovo i daleko od svakog dobra, postane skru{eno. "I onda mu je najve}e ~udo pokazao", tj. Musa mu je uz ovaj poziv pokazao snaàn argument i jasan dokaz da je istina to {to mu od Allaha donosi. "...ali je on porekao i nije poslu{ao", tj. srce mu je odbilo pa se, ni prividno ni u du{i, nije povinovao Musau, iako upoznavanje s istinom ne zna~i nu`no i vjerovanje u nju, jer je spoznaja stvar znanja, a vjerovanje stvar djelovanja srca, tj. predanost i pokornost istini. "ve} se okrenuo i potrudio", tj. u suprotstavljanju istini neistinom, time {to je sakupio ~arobnjake da se surotstave o~evidnim ~udima koje je pokazao Musa. "...i sabrao i povikao" svome narodu: "Ja sam gospodar va{ najve}i!", on je rekao. Ove rije~i Faraon je izrekao ~etrdeset godina nakon tvrdnje svome narodu: "Ja ne znam da vi imate drugog boga osim mene." (28:38) "...i Allah ga je, i na ovom, i na drugom svijetu kaznio", tj. osvetio mu se, tako {to ga je na ovom svijetu potopio i {to }e mu na budu}em svijetu dati te{ku kaznu. "Zaista u tome je pouka za onoga ko se boji”, tj. ko prima pouke i ostavlja grijehe.

"A {ta je teè: vas ili nebo stvoriti? On ga je sazdao", /27/ "svod njegov visoko digao i usavr{io", /28/ "no}i njegove mra~nim, a dane svijetlim u~inio", /29/ "Poslije toga je Zemlju zaoblio", /30/ "iz nje je vodu i pa{njake izveo", /31/ "i planine nepomi~nim u~inio", /32/ "na uìvanje vama i stoci va{oj." /33/

Pobijaju}i one koji pori~u proìvljenje i ponovno

stvaranje Allah Uzvi{eni kaè:

"A {ta je teè: vas ili nebo stvoriti?", tj.: o ljudi, nebo je teè stvoriti nego vas. "On ga je sazdao." Zatim to obja{njava rije~ima: "svod njegov visoko digao i usavr{io", tj. njegov svod u~inio visokim, {irokim i prostranim i okitio ga zvijezdama koje ga krase u tamnoj no}i.

"...no}i njegove mra~nim, a dane svijetlim u~inio", tj. dao da no}i budu mra~ne, a dani svijetli.

Rije~i: "Poslije toga je Zemlju zaoblio", objasnio je rije~ima:

"iz nje je vodu i pa{njake izveo." U poglavlju "Obja{njenje" bilo je govora o tome kako je Zemlja stvorena prije neba, ali je zaobljena poslije stvaranja neba, u tom smislu {to joj je Allah dao reljef i odredio njegove funkcije.

"...i planine nepomi~nim u~inio", tj. u~vrstio ih tamo gdje su. Imam Ahmed od Enesa ibn Malika prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /574/ "Kada je Allah stvorio Zemlju ona se po~ela potresati, pa je stvorio planine i po njoj ih postavio te se smirila." "...na uìvanje vama i stoci va{oj", tj. Allah je zaoblio Zemlju, pokazao njene riznice, dao da provriju izvori, poteku rijeke, ra|aju usjevi i plodovi i u~vrstio planine, kako bi njenim stanovnicima bila postojana. Sve ovo, kao i stoka potrebna za jelo i ìvotinje za jahanje, dato je Njegovim stvorenjima na uìvanje i kori{tenje, sve dok su na ovom svijetu i dok ne do|e kraj i odre|eni ~as.

"A kad do|e nevolja najve}a", /34/ "Dan kada se ~ovjek bude sje}ao onoga {to je radio", /35/ "i kad se Dèhennem svakome ko vidi bude ukazao", /36/ "onda }e onome koji je obijestan bio" /37/ "i ìvot na ovom svijetu vi{e volio" /38/ "Dèhennem prebivali{te


postati sigurno." /39/ "A onome koji je od stajanja pred Gospodarom svojim strepio i du{u od prohtjeva uzdrào" /40/ "Dènnet }e boravi{te biti sigurno." /41/ "Pitaju te o Smaku svijeta: "Kada }e se dogoditi?" /42/ Ti ne zna{, pa kako da o njemu zbori{ /43/, o njemu samo Gospodar tvoj zna." /44/ "Tvoja opomena }e koristiti samo onome koji Ga se bude bojao", /45/ "a njima }e se u~initi, onoga Dana kada ga doìve, da su samo jedno ve~er ili jedno jutro njezino ostali." /46/

Uzvi{eni kaè: "A kad do|e nevolja najve}a", tj. Kijametski dan. "Dan kada se ~ovjek bude sje}ao onoga {to je radio", tj. toga Dana }e se ~ovjek prisje}ati svih svojih djela, dobrih i lo{ih. "...i kad se Dèhennem svakome ko vidi bude ukazao", tj. ljudima }e se pokazati i oni }e ga svojim o~ima ugledati. "...onda }e onome koji je obijestan bio", tj. koji se uzoholio i osilio, "i ìvot na ovom svijetu vi{e volio", tj. davao mu prednost nad vjerom i onim svijetom, "Dèhennem prebivali{te postati sigurno", tj. u Dèhennem }e dospjeti, gdje }e mu hrana drvo zekkum, a pi}e klju~ala voda biti. "A onome koji je od stajanja pred Gospodarom svojim strepio i du{u od prohtjeva uzdrào", tj. bojao se stajanja pred Njim i suzdràvao se prohtjeva, nagone}i svoju du{u na pokornost Gospodaru, "Dènnet }e boravi{te biti sigurno", tj. kraj i mjesto povratka.

Uzvi{eni, zatim, kaè: "Pitaju te o Smaku svijeta: 'Kada }e se dogoditi?' Ti ne zna{, pa kako da o njemu zbori{, o njemu samo Gospodar tvoj zna", tj. o njemu ne zna{ ni ti ni bilo ko drugi, do Uzvi{eni Allah koji u drugom ajetu kaè: "Sasvim neo~ekivano }e vam do}i" (7:187). Rije~i Uzvi{enog: "... o njemu samo Gospodar tvoj zna" sli~ne su onima u drugom ajetu: "Reci: 'To samo Allah zna.'" (7:187)

"Tvoja opomena }e koristiti samo onome koji Ga se bude bojao", tj. Ja sam te poslao da opominje{ ljude i da ih upozori{ na Allahovu kaznu i nesre}u. Zato }e onaj ko se Allaha bude bojao i tebe slijedio, ono {to èli posti}i, a onaj ko ti se bude suprotstavljao i poricao te, propasti.

"...a njima }e se u~initi, onoga Dana kada ga do` ve, da su samo jedno ve~e ili jedno jutro njezino ostali", tj. kad budu ustajali iz grobova i upu}ivali se zbori{tu za su|enje, u~init }e im se da su na ovom svijetu sasvim kratko boravili, kao da je to bilo samo jednu ve~er ili jedno jutro.

i

Kraj skra}enog komentara poglavlja En-Nazi'at,

"Oni koji ~upaju."


80 'Abese / Namrštio se 1523

80 'ABESE / NAMR[TIO SE

OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 42 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "On se namr{tio i okrenuo" /1/ "zato {to je slijepac njemu pri{ao." /2/ "A {ta ti zna{, mo`da }e se on o~istiti",/3/ "ili opomenuti, pa da mu Opomena koristi." /4/ A {to se ti~e onoga koji je bogat", /5/ " ti se njemu okre}e{", /6/ "a ti nisi odgovoran da se on ne o~isti." /7/ "A {to se ti~e onoga koji ti je do{ao ùre}i", /8/ "a on se boji", /9/ "ti njega zanemaruje{." /10/ "Ne ~ini tako! Zbilja je to pouka", /11/ "pa ko ho}e, opomenut }e se (time)", /12/ "na listovima je cijenjenim" /13/ "uzvi{enim, ~istim", /14/ "u rukama izaslanika" /15/ "~asnih, ~estitih." /16/

Vi{e komentatora Kur'ana navodi /575/ da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednog dana razgovarao sa kurej{ijskim prvacima, po verziji koju prenosi Enes, r.a., sa Ubejj ibn Halefom, a po drugoj, od Ibn-Abbasa, sa Utbetom ibn Rebiom, Ebu-Dèhlom ibn Hi{amom i El-Abbas ibn Abdul-Muttalibom. On im se ~esto izlagao u èlji da prime islam, pa mu je pri{ao slijepac po imenu Abdullah ibn Ummi-Mektum i po~eo moliti Vjerovjesnika, s.a.v.s., da ga pou~i nekom ajetu iz Kur'ana rije~ima: "O Allahov Poslani~e, pou~i me ne~emu ~emu je tebe Allah pou~io!" Na to se Allahov Poslanik, s.a.v.s., od njega okrenuo, namr{tio se i nije mu se svidio njegov govor te se primakao drugima. Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., s njima zavr{io razgovor i po~eo se vra}ati ku}i, Allah ga je malo zaslijepio pa ga je obuzeo drijeme`. Zatim je Allah Uzvi{eni objavio: "On se namr{tio i okrenuo zato {to je slijepac njemu pri{ao. Ali {ta ti zna{, mo`da

}e se on o~istiti, ili opomenuti pa da mu opomena koristi.”

* Objavljena nakon sure En - Nedžm.

Me|utim, Poslanik, s.a.v.s., htio je da Abdullah ibn Ummi-Mektum samo malo sa~eka dok on ne zavr{i razgovor sa ovim ljudima, u èlji da ih uputi.

"On se namr{tio i okrenuo zato {to je slijepac njemu pri{ao. A {ta ti zna{, mo`da }ese on o~istiti", tj. da postigne duhovnu ~istotu "ili opomenuti pa da mu opomena koristi", tj. primit }e pouku i klonut }e se zabrana. "A {to se ti~e onoga koji je bogat, ti se njemu okre}e{", tj. ti se bogatom, koji se oglu{uje o tvoj poziv, obra}a{ ne bi li ga uputio, "a ti nisi odgovoran, da se on ne o~isti"; tj. ti ne}e{ odgovarati ako se on ne o~isti. "A {to se ti~e onoga koji ti je do{ao ùre}i, a on se boji", tj. nastoji ti se pribliìti i tvojim savjetom uputiti, "ti njega zanemaruje{", tj. pravi{ se zauzetim. Zato je Allah Uzvi{eni, nakon ovoga, Svome Poslaniku, s.a.v.s., naredio da nikoga ne izdvaja u opominjanju, ve} da u tome svi budu jednaki, a na Allahu je da uputi koga ho}e na pravi put. Nakon ovoga. Vjerovjesnik, s.a.v.s. je ukazivao du`ne po~asti. Ibn Ummi Mektumu, a on je bio jedan od mujezina Allahovog Poslanika s.a.v.s., koji je govorio :/576/ "Bilal u~i no}ni ezan, pa jedite i pijte dok ne ~ujete ezan Ibn Ummi Mektuma!" Op}e je poznato da mu je ime bilo Abdullah. Neki, pak, kaù Amr. Allah najbolje zna! "Ne ~ini tako! Zbilja je to pouka", tj.ova sura, ili izjedna~avanje ljudi, uglednih i neuglednih, u pou~avanju vjeri. "pa ko ho}e opomenut }e se." "...na listovima je cijenjenim, uzvi{enim, ~istim", tj. ovo poglavlje ili pouka, a i jedno i drugo tijesno su povezani, jer je cio Kur'an na listovima cijenjenim, uzvi{enim i ~istim. "Uzvi{enim", tj. visoko cijenjenim, "~istim", tj. nepodlo`nim oskrvnu}u i bilo kakvom dodavanju ili oduzimanju.

"...u rukama izaslanika", tj. meleka koji su izaslanici izme|u Allaha Uzvi{enog i Njegovih stvorenja. "...~asnih, ~estitih", tj. plemenite naravi i besprijekorno ~istih i dobrih djela. Toga treba biti svjestan svaki u~a~ Kur'ana i poku{avati da takav bude u svojim rije~ima i djelima. Ahmed od Ai{e, r.a., biljeì da je rekla: "Onaj koji vje{to u~i Kur'an u dru{tvu je meleka, ~asnih i ~estitih izaslanika, a onome koji ga u~i s naporom pripadaju dvije nagrade." Ovaj hadis biljeì vi{e autora zbirki hadisa preko Katade.


"Proklet neka je ~ovjek! Koliko je samo on nezahvalan!" /17/ "Od ~ega ga On stvara?" /18/ "Od kapi sjemena ga stvara, pa mu odre|uje ono {to ho}e." /19/ "i pravi put mu dostupnim u~ini", /20/ "zatim mu ` vot oduzme i u~ini da bude sahranjen", /21/ "i poslije }e ga, kada On bude htio, oìviti." /22/ "Uistinu! On jo{ nije ispunio ono {to mu je On naredio!" /23/ "Neka ~ovjek pogleda u hranu svoju": /24/ "Mi obilnu ki{u prolijevamo", /25/ "zatim zemlju pukoti -nama cijepamo" /26/ "i ~inimo da iz nje ìto izrasta" /27/ "i gro`|e i povr}e", /28/ "i masline i palme /29/ "i ba{~e guste", /30/ "i vo}e i trave", /31/ "na uìvanje vama i stoci va{oj." /32/

i

"

Allah ukorava one ljude koji pori~u proìvljenje:

"Proklet neka je ~ovjek! Koliko je samo on nezahvalan!" Dakle, On proklinje ~ovjeka, tj. onu vrstu ljudi koji bez ikakva osnova, jedino zato {to su nevjernici i neznalice, uporno pori~u proìvljenje. "Koliko je samo on nezahvalan!", tj. koliko je on samo uporan u svome nevjerstvu.

Uzvi{eni zatim opisuje kako je tog istog ~ovjeka stvorio od bezvrijedne tvari i da je to On kadar ponovo u~initi, pa kaè: "Od ~ega ga On stvara? Od kapi sjemena ga stvara, pa mu odre|uje ono {to ho}e", tj. odredio mu je koliko }e ìvjeti, kakva }e mu nafaka biti i kakva djela }e ~initi, te ho}e li biti od onih koji su sretni, ili nesretni. "...i pravi put mu dostupnim u~ini", tj. olak{ao mu je dolazak na Ovaj svijet i izlazak iz maj~ine utrobe. Mudàhid kaè da je ovo poput rije~i Uzvi{enog: "Mi mu na pravi put ukazujemo, a njegovo je da li }e zahvalan ili nezahvalan biti." (76:3), tj. Mi smo mu pokazali, objasnili i u~inili dostupnim {ta i kako treba raditi. Ovakvog su mi{ljenja i El-Hasan i Ibn-Zejd i ono je, Allah najbolje zna, najispravnije. "...zatim mu ìvot oduzme i u~ini da bude sahranjen", tj. nakon {to ga stvori, On mu da smrt i da bude ukopan. "...i poslije }e ga, kada On bude htio, oìviti", tj. proìvit }e ga nakon smrti. Za to postoje dva izraza i to: el-b’as i en-nu{ur. O proìvljenju Uzvi{eni na drugim mjestima kaè:

"Jedan od dokaza Njegovih jeste to {to vas od zemlje stvara, i odjednom vas, ljudi, svuda ima razasutih" (30: 20) "...a pogledaj i kosti, vidi kako ih sastavljamo, a onda ih mesom oblaèmo" (2:259). Ibn Ebi-Hatim, preko Ebu-Seida, od Vjerovjesnika, s.a.v.s., navodi da je rekao:/577/ "Zemlja }e cijelo ljudsko tijelo rasto~iti, sve osim repne kosti." Ovaj hadis navodi se u obje najpoznatije vjerodostojne zbirke, u verziji koju prenosi El-A'me{ od Ebu-Saliha, a on od Ebu-Hurejrea koji glasi:/578/"ôvjek }e sav istruhnuti, osim repne kosti od koje je stvoren i na koju }e se sastaviti.” "Uistinu! On jo{ nije ispunio ono {to mu je On naredio!", tj. Uzvi{eni ne}e dati da se to desi sada, dok ne pro|e odre|eni rok i dok se ne izrode i na Ovom svijetu ne pojave ljudi kojima je to On unaprijed propisao i odredio. Kad se to kod Allaha ispuni, On }e proìviti stvorenja i ponovno ih stvoriti, kao {to ih je stvorio prvi put.

U rije~ima Uzvi{enog: "Neka ~ovjek pogleda u hranu svoju" ukazuje se na dvije stvari: blagodati kojima je ~ovjek obasut i da je oìvljenje biljnog svijeta iz obamrle zemlje dokaz da }e i tijela, nakon {to su bila truhle kosti i rasuta zemlja, biti oìvljena.

"Mi obilnu ki{u prolijevamo", tj. spustimo sa neba na Zemlju.

"...zatim zemlju pukotin-ama cijepamo", tj. zatim ki{u na Zemlji zadràvamo i dajemo da se kroz svoje pukotine njome napaja i da je sjemenke upijaju, pa ni~u i izrastaju na Zemljinoj povr{ini. "...i ~inimo da iz nje ìto izrasta i gro`|e i povr}e", tj. razne vrste ìtarica i gro`|e. Rije~ zna~i povr}e koje se jede svjeè, ili djetelinu kojom se hrani stoka. Hasan el-Basri kaè: "El-kadb" je sto~na hrana. "...i masline", tj. vo}ka od ~ijih se plodova dobija ulje koje se koristi za rasvjetu i kao za~in za jelo. "...i palme" ~iji se plodovi (hurme) jedu zeleni, naùtjeli, umekli i zreli, svjeì i kuhani i od kojih se dobiva pekmez i za~in (sir}e). "...i ba{~e guste", tj. vo}njaci isprepletenih kro{nji koje prave hlad za odmor. "...i vo}e i trave". Pod izrazom "vo}e" misli se na sve vo}ne plodove koje jedu ljudi, a pod izrazom / "ebbun" na sve {to raste na zemlji i koristi se kao sto~na hrana i {to ne jedu ljudi. "...na uìvanje vama i stoci va{oj", tj. kao hranu za vas i va{u stoku na ovom svijetu sve do Sudnjeg dana.

"A kad do|e glas zaglu{uju}i", /33/ "na Dan kada }e ~ovjek od brata svoga pobje}i" /34/ "i


od majke svoje i od oca svoga" /35/ "i od druge svoje i sinova svojih", /36/ "toga Dana }e se svaki ~ovjek samo o sebi brinuti", /37/ "neka lica toga Dana bit }e blistava", /38/ "nasmijana, radosna", /39/ "a na nekim licima toga Dana bit }e pra{ina", /40/ "tama }e ih prekrivati", /41/ "to }e, zbilja, nevjernici, razvratnici biti." /42/

Ibn-Abbas kaè: " jedno je od imena Sudnjeg dana ~iju je veli~inu Allah i na ovaj na~in istakao i na njega upozorio Svoje robove."

El-Begavi kaè: "Povik (krik) je na Sudnjem danu." "...na Dan kada }e ~ovjek od brata svoga pobje}i, i od majke svoje, i od oca svoga, i od druge svoje i sinova svojih", tj. vidjet }e ih, ali }e od njih bjeàti i sklanjati se, jer }e strah biti veliki, a izlaz neizvjestan. U vjerodostojnom (sahih) hadisu, o zauzimanju na Sudnjem danu ({efaatu), stoji da }e svaki od odabranih poslanika, kad se od njih bude molilo da se kod Allaha za ljude zauzmu, re}i: "Moj ìvot! Moj ìvot! Danas Te molim da spasi{ samo mene." âk }e Isa, a.s., sin Merjemin, re}i: "Danas Ga molim samo za sebe. Ne molim Ga ni za Merjem koja me je rodila.” "...toga Dana }e se svaki ~ovjek samo o sebi brinuti", tj. ne}e imati vremena da se brine za drugog. Ibn Ebi-Hatim navodi jedno predanje u kojem kaè da je Ibn-Abbas rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /579/ Na Sudnjem danu }ete nakon proìvljenja biti okupljeni bosi, goli i neosune}eni.'" Ibn-Abbas zatim kaè: "Pa ga je njegova èna upitala: 'Allahov Poslani~e, zar }emo jedni drugima gledati, ili vidjeti, stidna mjesta?' On je odgovorio: '...toga Dana }e se svaki ~ovjek samo o sebi brinuti', ili je rekao: 'Toliko }e se brinuti o sebi da ne}e imati kad gledati.'" "...neka lica toga Dana bit }e blistava, nasmijana, radosna", tj. toga Dana bit }e dvije vrste ljudi: kod jednih }e lica biti blistava, tj. ozarena, "nasmijana, radosna", tj. unutarnje raspoloènje i radost u srcu pokazat }e se i na njihovim nasmijanim i vedrim licima. Ovi }e biti dènetlije. "...a na nekim licima toga Dana bit }e pra{ina", "tama }e ih prekrivati". Rije~ zna~i, tama. Ibn Ebi-Hatim, od Dàfer ibn Muhammeda, prenosi da je ~uo od svog oca, a ovaj od svog djeda, da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /580/'Nevjernici }e se do usta gu{iti u znoju, a onda }e im lica zasipati pra{ina.' Zatim je rekao: 'O tome govore rije~i Uzvi{enog: 'a na nekim licima toga Dana bit }e pra{ina', 'to }e, zbilja, nevjernici - razvratnici biti'", tj. oni ~ija su srca vjerolomna, a djela razvratna, kako u drugom ajetu Uzvi{eni kaè: "...i samo }e grje{nike i nevjernike ra|ati!"

Kraj skra}enog poglavlja 'Abasa / "Namr{tio se".


81 Et -Tekvir / Prestanak sjaja 1527

81 ET-TEKVIR / PRESTANAK SJAJA OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 29 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Kada se Sunce smota i izgubi sjaj", /1/ "i kada zvijezde popadaju", /2/ "i kada se planine pokrenu" /3/ "i kada steone kamile bez pastira ostanu" /4/ "i kada se divlje ìvotinje saberu", /5/ "i kada se mora vatrom napune" /6/ "i kada se du{e s tijelima spoje", /7/ "i kada ìva sahranjena djevoj~ica bude upitana" /8/ "zbog kakve krivice je umorena!" /9/ "i kada se listovi razdijele", /10/ "i kada se nebo ukloni" /11/ "i kada se Dèhennem raspali" /12/ "i kada se Dènnet pribliì", /13/ "svako }e saznati ono {to je pripremio." /14/

Imam Ahmed od Ibn-Omera prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:/581/ 'Ko èli vidjeti kako izgleda Sudnji dan, kao da ga o~ima gleda, neka prou~i: 'Kada Sunce izgubi sjaj', 'Kada se nebo rascijepi' i 'kada se nebo rascijepi!'" Ovaj hadis biljeì Et-Tirmizi. "Kada Sunce smota i izgubi sjaj." Rije~ zna~i: saviti se, krajevi ili dijelovi ne~ega jedni prema drugima. Otuda se ona koristi u zna~enju "smotati turban" ili "skupiti haljine." Ovdje rije~ zna~i: sastaviti, smotati i baciti, a kad se ovako uradi sa Suncem, ono }e izgubiti sjaj. El-Buhari navodi hadis koji Ebu-Hurejre prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., u kome stoji: /582/ "Sunce i Mjesec na Sudnjem danu }e izgubiti sjaj." "...i kada zvijezde popadaju", tj. kada popadaju i razaspu se, kako Uzvi{eni u drugom ajetu kaè: "...i kada zvijezde popadaju." (82: 2) "...i kada se planine pokrenu", tj. kada nestanu tamo gdje su bile i u pra{inu se pretvore, ostavljaju}i iza sebe zemlju ravnom ledinom.

.

* Objavljena nakon sure "El - Mesed."

"...i kada steone kamile bez pastira ostanu", tj. kada ih njihovi vlasnici zapostave i kada ljudi ne budu imali vremena da o njima vode brigu, niti da se njima koriste, iako su prije toga bile ne{to najvrednije {to su mogli posjedovati. Ovo }e biti usljed straha i uàsa od nastupanja Sudnjeg dana. Pod izrazom / "el-i'{ar" misli se na steone kamile u desetom mjesecu. Ni jedan od u~enjaka ne navodi da se pod ovim izrazom podrazumijeva i{ta drugo. Allah najbolje zna! "...i kada se divlje ìvotinje saberu", tj. sakupe, kako Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "Sve ìvotinje koje po Zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas - u Knjizi Mi nismo ni{ta izostavili - i sakupit }e se poslije pred Gospodarom svojim." (6:38) Ibn-Abbas kaè: "Sve }e se sakupiti, ~ak i mu{ice." "...i kada se mora vatrom napune", tj. zapale.4 Ibn-Dèrir prenosi da je Ali ibn Ebi-Talib upitao nekog jevreja gdje je Dèhennem pa mu je odgovorio: "U moru." Na to je on rekao: "Mislim da je samo istinu rekao."

Ibn-Abbas i vi{e drugih rekli su da }e Allah na mora 5 poslati vjetar sa zapada pa }e ih zapaliti i pretvoriti u rasplamsalu buktinju. O ovome je bilo govora kod tuma~enja ajeta "...i mora napunjenog" (52:6). "i kada se du{e s tijelima spare." Mudàhid kaè da }e se ljudi sli~nih osobina sastati. Za ovakvo mi{ljenje opredjeljuje se i Ibn-Dèrir. Ta~no je ono {to se prenosi od Ibn- Abbasa da }e se du{e spariti sa tijelima.5 Zato je Uzvi{eni i rekao: "...i kada se du{e s tijelima spare " Ibn-Abbasovo mi{ljenje dijele i Ebu el-Alije, Ikrime i Seid ibn Dùbejr e{-[a'bi. El-Hasan el-Basri kaè: "Tj. kada se spare s tijelima." "...i kada ìva sahranjena djevoj~ica bude upitana zbog kakve krivice je umorena!" Pod rije~i: /"el-mevudetu" misli se na djevoj~icu koju su u predislamskom periodu (dàhilijetu) ìvu sahranjivali u zemlju iz mr`nje prema ènskoj djeci. Ovako ìva sahranjena djevoj~ica na Sudnjem danu bit }e upitana zbog kakvog je grijeha ubijena da bi se priprijetilo njenom ubici. Ako }e, dakle, biti bitan onaj kome je nanesena nepravda, kako li }e biti pitan onaj ko je nasilje ~inio? Ibn-Abbas kaè da rije~ /"suilet" zna~i da }e traìti da se kazni onaj ko je prolio njenu krv. Abdurrezzak od Omera ibn el-Hattaba u vezi rije~ima Uzvi{enog: "...i kada ìva sahranjena djevoj~ica bude upitana", navodi da je rekao: /583/ "Kajs ibn Asim do{ao je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: ' Allahov Poslani~e, u dàhilijetu sahranio sam osam ìvih djevoj~ica.'" Poslanik mu je rekao: "Oslobodi za svaku po jednog roba!" On je rekao: "Allahov Poslani~e, ja sam vlasnik deva." "Onda, ako ho}e{, za svaku od njih pokloni po jednu devu!", rekao je.” "...i kada se nebo ukloni." Ed Dahhak kaè: / "ku{itat"

4 Allah, dž.š., u morima je stvorio zapaljivu materiju,putasij. 5 I ja dajem prednost Ibn - Abbasovom mišljenju.


zna~i ukloniti se i nestati. "...i kada se Dèhennem raspali." Es-Suddi kaè: "usije i raàri." "...i kad se Dènnet pribliì", dènetlijama. "...svako }e saznati ono {to je pripremio." Ovo je odgovor na sve gornje ajete, tj. kad se sve ovo desi, tada }e svako saznati {ta je uradio i pripremio. U tom smislu Uzvi{eni na drugim mjestima kaè: "Onoga dana kada svaki ~ovjek pred sobom na|e dobro djelo koje je uradio i hr|avo djelo koje je u~inio, poèljet }e da se izme|u njih i njega nalazi udaljenost velika." (3:30)

Ibn Ebi-Hatim od Zejd ibn Eslema prenosi da je njegov otac rekao: "Kad je objavljeno:

'Kada Sunce sjaj izgubi', kad je do{ao do: '...svako }e saznati ono {ta je pripremio', Omer je rekao: "Ovo je najrje~itiji govor!'"

"I kunem se zvijezdama, koje se skrivaju", /15/ "i koje se kre}u i iz vida gube", /16/ "i no}i kad ona veo spu{ta", /17/ "i zorom kad di{e" /18/ "Kur'an mi je, zaista, kazivanje Izaslanika plemenitog", /19/ "mo}nog, od Gospodara Ar{a cijenjenog." /20/ "Kome se drugi pot~injavaju, tamo pouzdanog!" /21/ "A drug va{ nije lud": /22/ "on ga je na obzorju jasnom vidio" /23/ "i, kada je u pitanju Objava, on nije {krt" /24/ "i Kur'an nije prokletog {ejtana govor", /25/ "pa kuda onda dete?" /26/ "Kur'an je samo pouka svjetovima", /27/ "onome od vas koji ho}e da je na pravom putu", /28/ "a vi ne moète ni{ta htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova, ne}e!" /29/

i

Od Alije, r.a., prenosi se da je u vezi sa rije~ima

Uzvi{enog:

"I kunem se zvijezdama, koje se skrivaju, koje se kre}u i iz vida gube", rekao: "To su zvijezde koje se skrivaju danju i povla~e no}u." "...i no}i kada ona veo spu{ta", tj. kada se mrak zgusne. Ho}e se re}i: kada nastupi. Kao da se zaklinje no}i i njenom tminom kad nastupi i zorom i njenim bjelilom kad svanjava, kao {to Uzvi{eni kaè: "Tako mi no}i kad tmine razastire, i dana kad svane." (92:1-2) "...i zorom kad di{e" , tj. kad se zabijeli i nastupi.

"Kur'an mi je, zaista, dostavljanje Izaslanika plemenitog", tj. ovaj Kur'an je, zaista, dostavljanje od Izaslanika plemenitog, tj. odabranog meleka Dìbrila, a.s., "mo}nog", kako Uzvi{eni kaè: "U~i ga jedan ogromne snage, razboriti" (53:5-6), tj. sna`ne gra|e, ogromne snage i jakog djelovanja. "...od Gospodara Ar{a cijenjenog", tj. koji kod Allaha, d`.{., ima istaknuto mjesto i uìva visok poloàj. "...kome se drugi pot~injavaju, tamo pouzdanog!", tj. na nebesima. Njegova se rije~ slu{a i njemu se pokorava Vi{i svijet, on nije iz reda obi~nih, ve} najodabranijih meleka, bri`no odabran za ovu izuzetno va`nu ulogu u dostavi Objave. "...pouzdanog", tj. vjernost je Dìbrilova osobina. Ovo je izuzetno krupna stvar da Uzvi{eni Gospodar potvr|uje vjernost Svoga izaslanika me|u melekima, Dìbrila, kao {to je potvrdio vjernost i Svoga poslanika Muhammeda, s.a.v.s., me|u ljudima, rije~ima: "A drug va{ nije lud", tj. Muhammed, s.a.v.s. "...on ga je na obzorju jasnom vidio", tj. Muhammed, s.a.v.s., vidio je u prirodnom liku meleka Dìbrila sa {est stotina krila, onakvog kako ga je Allah, d`.{., stvorio, koji mu od Allaha donosi Objavu. "...na obzorju jasnom." To je prvo vi|enje, spomenuto u rije~ima Uzvi{enog: "...na obzorju najvi{em, zatim se pribliìo, pa nadnio." (53:7-8) Izgleda da je, a Allah najbolje zna, ovo poglavlje objavljeno prije Israa jer se u njemu spominje samo ovo, prvo vi|enje (Dìbrila u prirodnom obliku). Drugo je, pak, vi|enje spomenuto u rije~ima Uzvi{enog: "On ga je i drugi put vidio, kod Sidretul-muntehaa, kod kojeg je dènetsko prebivali{te" (53:13-15), dakle, spomenuto je u poglavlju En-Ned`m kome je objavljeno poslije poglavlja "El-Isra." "...i kada je u pitanju Objava, on nije {krt." Po jednom kiraetu (na~inu u~enja Kur'ana) u~i se: / "{krt", a po drugom: /"nepouzdan", a i jedan i drugi su mutevatir (preneseni ve}im brojem prenosilaca u svakoj generaciji). Ako se ova rije~ prou~i kao: zna~i da se Muhammed, s.a.v.s., u dostavi Objave od Allaha ne moè optuìti za nepouzdanost, a ako se prou~i kao, to zna~i da on od Kur'ana ljudima ni{ta nije sakrio, nego ga je u potpunosti vjerno saop}io i prenio svim ljudima.


"...i Kur'an nije prokletog {ejtana govor", tj. ovaj Kur'an nije prokletog {ejtana govor, jer ga on nije mogao donijeti, niti mu je bilo drago {to je objavljen, niti mu je dolikovalo da ga on dostavi. U tom smislu Uzvi{eni kaè:

"Kur'an ne donose {ejtani, nezamislivo je da to oni ~ine; oni to nisu kadri, oni nikako ne mogu da ga prislu{kuju." (26: 210-212) "...pa kuda onda idete?!", tj. u kom pravcu (gdje) vam ide pamet kad ovaj Kur'an pori~ete, iako je o~ito i jasno da je on Istina Koja dolazi od Allaha Uzvi{enog? "Kur'an je samo pouka svjetovima", tj. ovaj Kur'an je podsje}anje svim ljudima da se njega sje}aju i iz njega pouku uzimaju. "...onome od vas koji ho}e da je na pravom putu", tj. ko ho}e da bude upu}en na Pravi put, neka se drì ovog Kur'ana, jer mimo njega nema upute. "a vi ne moète ni{ta htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova, ne}e!", tj. pitanje volje nije u va{im rukama, pa da ko ho}e da bude na Pravom putu, a ko ho}e zaluta, nego je to pitanje volje Uzvi{enog Gospodara svjetova.

Kraj skra}enog komentara poglavlja Et-Tekvir, "Prestanak

sjaja"


82 Ei - Infitar / Rascjepljenje 1531

82 EL-INFITAR / RASCJEPLJENJE

OBJAVLJENA U MEKI′*, IMA 19 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Kada se nebo rascijepi" /1/ "i kada zvijezde popadaju" /2/ "i kada se mora izliju", /3/ "i kada se grobovi ispreturaju", /4/ "svako }e saznati {ta je pripremio, a {ta propustio."/5/ "O ~ovje~e, {ta te je obmanulo pa da si nepokoran svome Plemenitom Gospodaru?" /6/ "Koji te je stvorio, pa u~inio da si skladan i da si uspravan", /7/ "i kakav je htio lik ti dao."/8/ "A ne valja tako! Vi u Sudnji dan ne vjerujete",/9/ "a nad vama bd u ~uvari", /10/ "plemeniti pisari" /11/ "koji znaju ono {to radite."/12/

ij

En-Nesai od Dàbira prenosi da je rekao: Muaz je

stao i klanjaju}i jaciju oduljio s u~enjem, pa mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /584/ "Muaze, dovodi{ li ti to ljude u isku{enje? Kamo ti (tj. za{to nisi u~io):

'Hvali Gospodara svoga Svevi{njeg', 'Tako mi jutra' i 'Kad se nebo rascijepi?'" Ovaj hadis se, u osnovi, biljeì i u dvije vjerodostojne zbirke (Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu), ali se jedino u En-Nesainoj verziji spominje: "Kada se nebo rascijepi", tj. raspukne, "...i kada zvijezde popadaju", tj. razaspu se, "...i kada se mora izliju", tj. provale i njihova voda se izlije, "i kada se grobovi ispreturaju", tj. pokrenu i iz njih iza|u oni {to su u njima, "svako }e saznati {ta je pripremio, a {ta je propustio", tj. kada se sve ovo navedeno desi, svako }e saznati kakvo je dobro uradio ili zlo po~inio.

"O ~ovje~e, {to te je obmanulo pa da si nepokoran svome Plemenitom Gospodaru?",

tj. {ta te je prevarilo da se drzne{ protiv svoga Gospodara Plemenitog i usudi{ da Mu bude{ neposlu{an, kao {to u hadisu stoji: "Allah Uzvi{eni }e na Sudnjem danu re}i:/585/ 'ôvje~e, {ta te je prevarilo da se drzne{ protiv Mene? ôvje~e, ~ime si se odazvao poslanicima?'"

′* Objavljena nakon sure "Oni koji čupaju."

Ibn Ebi-Hatim od Jahjaa el-Beka’a prenosi da je ~uo Ibn-Umera da je, kad je prou~io ovaj ajet "O ~ovje~e, {to te je obmanuo pa da si nepokoran svome Plemenitom Gospodaru?" rekao: "Tako mi Allaha, obmanulo ga je njegovo neznanje." Od Ibn-Abbasa i drugih prenosi se da su rekli: "ôvjeka nije obmanuo niko drugi do ovaj neprijatelj, {ejtan." Ebu-Bekr el-Verrak je rekao: "Kad bi me neko upitao: '[ta te je prevarilo da se drzne{ protiv svoga Gospodara Plemenitog?', sigurno bih mu odgovorio: 'Prevarila me plemanitost Plemenitog.'" Ovako govore i neki ljudi koji se sluè aluzijama?! Spominjanjem samo rije~i "...svoga Gospodara Plemenitog", bez ostalih imena i svojstava, kao da se htjelo re}i da mu je sam On dao odgovor.6

Ovakvo razumijevanje, kako ga zami{lja Ebu-Bekr el-Verrak i njemu sli~ni, pogre{no je, jer je ovdje Allahovo ime "Plemeniti" navedeno zato da bi se ukazalo da se Plemenitom ne smije uzvra}ati ru`nim djelima i razvratom, tim prije {to je ovaj ajet objavljen u vezi sa El-Esvedom ibn [urejkom koji je udario Vjerovjesnika, s.a.v.s., i u datom trenutku nije bio ka`njen, pa je Allah Uzvi{eni objavio: "[ta te je obmanulo pa da si nepokoran svom Plemenitom Gospodaru?"

"...Koji te je stvorio, pa u~inio da si skladan i da si uspravan", tj. {ta te je prevarilo da se drzne{ protiv Plemenitog Gospodara Koji te je stvorio skladnog, uspravnog i dao ti da ima{ najljep{i izgled. Imam Ahmed navodi da je Bi{r ibn Dèha{ el-Kure{i rekao: /586/ da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednoga dana pljunuo u dlan, stavio u njega svoj prst, i rekao: Allah Uzvi{eni je rekao: 'O ~ovje~e, kako Me moè{ smatrati slabim kad sam te od ovakve kapljice stvorio...? Kad sam te, zatim, u~inio

6 Oni su koji vjeruju u utjelovljenje i sjedinjenje s Allahom, tj. panteisti koji su islamsko učenje iskrivili više nego iko drugi. Brate u islamu, razmisli samo šta znače njegove riječi: "Prevarila me plemenitost Plemenitog" ili "kao da mu je sam On dao odgovor." Ovakve riječi došaptava samo šejtan, navodeći na neposlušnost pod izgovorom da će Milostivi oprostiti. Ovakvo razmišljanje navodi čovjeka da ne vodi računa o svojim greškama, nadajući se oprostu. Istovremeno Allahova plemenitost ogleda se u Njegovim neizmjernim i nebrojnim blagodatima koje čovjek uživa i koje opaža u svakom momentu. Na ovakvu plemenitost trebalo bi odgovoriti odustajanjem od grijeha, a ne još većom ustrajnošću u njima, dok se čineći ih ne sretne sa Allahom... Zar u nadi za plemenitosti Uzvišenog, sve ove blagodati treba dočekivati nevjerstvom, umjesto zahvalom?! Trebao bi se sam sobom pozabaviti i upitati: Da li je pravo da na sve ove blagodati odgovaram neposlušnošću, a na plemenitost nezahvalnošću? Svakako da nije. Kada bi prema meni neko od ljudi pokazao plemenitost, bilo bi me stid da na to odgovorim nezahvalnošću, a kamoli prema Uzvišenom Gospodaru! Dobročinstvo, plemenitost i ukazivanje milosti trebaju biti podstrek na pokajanje i odustajanje od grijeha, a ne ustrajnost u njima, nadajući se u plemenitost Plemenitog. Ovo se htjelo reći riječima Uzvišenog: "...šta te je obmanulo pa da si nepokoran svom Plemenitom Gospodaru?"

82 Ei - Infitar / Rascjepljenje 1532

skladnim i uspravnim i dao ti da, uz topot, po zemlji hodi{ jutrom i ve~eri, osilio si se i poricao sve dok ti du{a do klju~ne kosti nije doprla, kada si rekao: 'Kako da dijelim kad jevrijeme za sadaku pro{lo?'" Hadis u ovoj verziji navodi Ibn Madè preko Ebu-Bekra ibn Ebi - [ejbe.

"...i kakav je htio lik ti dao." U Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu od Ebu-Hurejrea prenosi se: /587/ "Jedan ~ovjek je rekao: 'Boìji Poslani~e, èna mi je rodila crnog dje~aka.' 'Ima{ li deva?', upitao je Poslanik. 'Crvenkaste', odgovorio je. 'Ima li me|u njima sme|ih?', upitao je. 'Ima', odgovorio je. 'Odakle to?', upitao je. 'Mo`da je to nasljedna osobina', odgovorio je. 'E mo`da je i kod ovog naslije|ena osobina', rekao je Poslanik."

To zna~i da Uzvi{eni Allah zametak moè stvoriti u ru`nom obliku od si}u{nih spermatozoida, ali On svojom mo}i i milo{}u ~ovjeka stvara u lijepom, skladnom i privla~nom liku i daje mu da je uspravan.

"A ne valja tako! Vi u Sudnji dan ne vjerujete", tj. to {to u svojim srcima ne vjerujete i nije~ete proìvljenje i polaganje ra~una za svoja djela na Sudnjem danu, navodi vas da se suprotstavljate Plemenitom i na Njegove blagodati odgovarate grijesima. "...a nad vama bdiju ~uvari, plemeniti pisari,

koji znaju ono {to radite", tj. nad vama neprestano bdiju cijenjeni ~uvari, meleki, pa ih nemojte do~ekivati ru`nim djelima, jer oni zapisuju sva va{a djela!

"êstiti }e sigurno u Dènnet" /13/ "a grje{nici sigurno u Dèhennem." /14/ "Na Sudnjem danu u njemu }e gorjeti" /15/ "i vi{e iz njega ne}e izvedeni biti." /16/ "A {ta ti zna{ {ta je Sudnji dan?" /17/ "i jo{ jednom: zna{ li ti {ta je Sudnji dan?" /18/ "Dan kada niko nikome ne}e mo}i nimalo pomo}i, toga Dana }e vlast jedino Allah imati."/19/

Uzvi{eni saop}ava gdje }e zavr{iti ~estiti, tj. oni koji

su Allahu, d`.{., bili pokorni i koji na Njegove blagodati nisu uzvra}ali grijesima. Ibn Asakir navodi da je Ibn-Umer pri~ao da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /588/ "Allah ih je nazvao ~estitim jer su prema svojim roditeljima i djeci ~inili dobro~instvo." On, zatim, govori o Dèhennemu i vje~noj patnji kojih }e dopasti grje{nici. Zato kaè: " ...na Sudnjem danu u njemu }e gorjeti", tj. onoga dana kada budu stajali, polagali ra~un i nagra|eni ili ka`njeni, prema svojim djelima.

"i vi{e iz njega ne}e izvedeni biti", tj. kazne ne}e mo}i biti po{te|eni, niti }e im biti ublaèna nijedan trenutak, kao {to im ne}e biti udovoljeno da umru ili da se odmore makar jedan dan. "A {ta ti zna{ {ta je Sudnji dan?" Zatim je to objasnio rije~ima: "Dan kada niko nikome ne}e mo}i nimalo pomo}i", tj. tada niko nikome ne}e mo}i pomo}i, niti ga onoga {to je dopao spasiti, osim Allahovom dozvolom, kome On bude htio i s kim bude zadovoljan. Ovdje }emo spomenuti hadis u kome je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /589/ "O Ha{imovi}i, spasavajte se Vatre sami, ja vam ne}u mo}i nimalo pomo}i kod Allaha! Zato je Uzvi{eni rekao: "...toga Dana }e vlast jedino Allah imati." Katade je rekao: "Tako mi Allaha, jedino Njemu i danas pripada vlast, samo {to Mu se tada niko ne}e mo}i suprotstavljati."

Kraj skra}enog komentara

poglavlja El-Infitar, "Rascjepljenje"

83 El - Mutaffifin / Oni koji pri mjerenju zakidaju 1533

83 EL-MUTAFFIFIN *

OBJAVLJENA U MEKI**, IMA 36 AJETA

i

i!

.

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Te{ko onima koji pri mjerenju zakidaju" /1/ "koji punu mjeru uzimaju kad od drugih kupuju", /2/ "a kad drugima mjere na litar ili na kantar - zakidaju." /3/ "Zar ne misle takvi da }e oìvljeni biti" /4/ "na Dan veliki", /5/ "na Dan kada }e se ljudi Gospodaru svjetova di}i!"/6/

“Te{ko onima koji pri mjerenju zakidaju." Pod rije~i "zakidanje" ovdje se misli na zakidanje pri mjerenju na litar ili na kantar, bilo da uzima vi{e kad od drugih kupuje, ili vaga manje kad prodaje drugima. Zato Uzvi{eni, onima koji zakidaju, prijeti gubitkom i propa{}u i obja{njava ko su:

"...koj punu mjeru uzimaju kad od drugihkupuju", tj. u potpunosti uzimaju svoje pravo, i vi{e od toga, na litar ili na kantar - zakidaju", tj. daju manje nego {to treba.

Allah Uzvi{eni nare|uje da se daje puna mjera i na litru i na kantaru,pa kaè: "Napunite mjeru kad mjerite na litru pravo mjerite na kantaru To je bolje i posljedice suljep{e." (17:35) I kaè: “I pravo mjerite i na tereziji ne zakidajte ” (55:9) Allah je [uajbov narod uni{tio i njihova naselja poru{io zato {to su druge na litru i na kantaru zakidali. Prijete}i im, On kaè: "Zar ne misle takvi da }e oìvljeni biti na Dan veliki", tj. zar se takvi ne boje proìvljenja i stajanja pred Onim Koji zna sve tajne i skrivene misli? Zar se ne boje Velikog dana, Uàsnog straha i kako }e Svevi{njem ra~un poloìti, a onaj ko tada gubi bit }e uveden u paklenu Vatru. "...na Dan kada se }e ljudi Gospodaru svjetova di}i!", tj.

bosi, goli i neosune}eni na tijesnom, te{kom i jadnom poloàju po grije{nike, gdje }e ih od Allaha Uzvi{enog obuzeti nepodnosiv i neopisiv strah. Imam Malik od Nafia, a ovaj od Ibn Umera, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /590/ "Ljudi }e na Sudnjem danu toliko nepomi~ni stajati pred Gospodarom svjetova, da }e neke znoj oblijevati do u{iju."

* "Oni koji pri mjerenju zakidaju." ** Objavljena nakon sure "Pauk."

Ovaj hadis prenose i Buhari i Muslim. Ibn Ebi- Hatim, od Ebu-Hurejrea, navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., Be{ir el-Gaffariju rekao: /591/"Kako }e{ se dràti na Dan u kome }e ljudi, pred Gospodarem svjetova, nepomi~ni stajati tri stotine godina, kako ih vi na Ovome svijetu ra~unate, u kojima im ne}e dolaziti nikakva vijest s neba, niti }e im {ta biti nare|ivano?" Be{ir je odgovorio: "Od Allaha se pomo} traì!" Na ovo je Poslanik rekao: "Kad legne{ u postelju traì od Allaha da te sa~uva nevolja Sudnjeg dana i lo{eg polaganja ra~una." U Davudovu Sunenu stoji da je Allahov Poslanik /592/ "molio Allaha da ga sa~uva od tjeskobe na Sudnjem danu."

"Uistinu! Knjiga grje{nika je da su u Sid`dìnu", /7/ "a zna{ li ti {ta je Sid`dìn?" /8/ "Knjiga grje{nika je ispisana."/9/ "Te{ko toga dana onima koji su poricali", /10/ "koji su Dan suda poricali", /11/ "a njega ne pori~e drugi doli prijestupnik, grije{nik", /12/ "koji je, kada su mu ajeti Na{i kazivani, govorio: 'Izmi{ljotine naroda drevnih!'" /13/ "Ne, Nije tako! Ono {to su radili prekrilo je srca njihova", /14/ "Ne (nije kao {to govore)!” "Uistinu, oni }e toga Dana zastrti biti od svoga Gospodara", /15/ "zatim }e sigurno u oganj u}i", /16/ "pa }e im se re}i: 'Eto, to je ono {to ste poricali!'" /17/

,

Uzvi{eni kaè: "Uistinu! Knjiga grje{nika je da

su u Sid`dìnu", tj. kraj i boravi{te }e im biti u Sid`dìnu. Rije~ / "Sid`dìn" je oblik rije~i "zatvor". "...a zna{ li ti {ta je Sid`dìn?", tj. to je krupna stvar, vje~iti zatvor i bolna kazna. Ova rije~ istovremeno ozna~ava tjeskobu i nizak poloàj, najniì stepen u kakav }e u Dèhennemu dospjeti grje{nici, prijestupnici, kako kaè Uzvi{eni:


...a kad budu ba~eni u nju, u tjesnac, vezanih ruku, propast }e tamo prizivati." (25:13) "Knjiga grije{nika je ispisana." Ovaj ajet nije komentar rije~i Uzvi{enog: "...a {ta ti zna{ {ta je Sid`dìn", nego obja{njenje kakva im je sudbina u Sid`dìnu propisana, tj. ispisana i definitivna, koju niko ne moè ni pove}ati ni smanjiti. "Te{ko toga dana onima koji su poricali", tj. kad na Sudnjem danu dopadnu zatvora koji im je Allah obe}ao i bolne kazne u njemu. Pod rije~i "te{ko" misli se na njihovu propast. Uzvi{eni, zatim, obja{njava ko su ti prijestupnici, nevjernici, pa kaè: "...koji su Dan Suda poricali", tj. niti su vjerovali da on postoji, niti da }e do}i ono {to su dràli nemogu}im. "...a njega ne pori~e drugi doli prijestupnik, grje{nik", tj. onaj koji u svojim djelima pravi prijestupe i upu{ta se u haram prelaze}i granicu dozvoljenog. On istovremeno ~ini grijehe i kad govori, kad pri~a - laè, kad obe}a - ne ispuni obe}anje, a kad se spori - drsko nastupa. "...koji je, kada su mu ajeti Na{i kazivani, govorio: "Izmi{ljotine naroda drevnih!'", tj. koji je, kad bi od Poslanika slu{ao rije~i Uzvi{enog Allaha, poricao i mislio da je to skupljeno iz knjiga drevnih naroda, kako o njima Uzvi{eni u drugom ajetu kaè: "...i govore: 'To su izmi{ljotine naroda drevnih; on traì da mu se prep suju i ujutro i nave~er da mu se ~itaju.’" (25:5)

i

"A nije tako! Ono {to su radili prekrilo je srca njihova", tj. nije kao {to oni misle i govore da je Kur'an izmi{ljotina drevnih naroda, nego je on Allahov govor, Vahj i Objava Poslaniku, s.a.v.s., a to {to njihova srca u Njega ne vjeruju je zato {to su ona obuzeta porocima i brojnim grijesima. Ibn-Dèrir, Et-Tirmizi, En-Nesai i Ibn-Mad`dè od Ebu-Hurejrea prenose da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /593/ "Kad rob po~ini neki grijeh na njegovom se srcu formira crna mrlja. Ako se od grijeha pokaje srce mu se ponovo o~isti, a ako ih nastavi ~initi mrlja se pove}ava." O tome se govori u rije~ima Uzvi{enog: "A nije tako! Ono {to su radili prekrilo je srca njihova." Et- -Tirmizi kaè da je ovaj hadis "hasen-sahih." "Ne! (Nije kao {to govore). Uistinu, oni }e toga Dana zastrti biti od svoga Gospodara", tj. na Sudnjem danu njihovo }e mjesto biti u Sid`dìnu. Pored toga, oni ne}e mo}i vidjeti Gospodara i Stvoritelja. Na osnovu ovog ajeta E{-[afi'i izvodi zaklju~ak da }e vjernici vidjeti Allaha, d`.{., o ~emu govore i rije~i Uzvi{enog: "Toga Dana }e neka lica blistava biti, u Gospodara svoga gledati." O tome govore i mutevatir hadisi. "...zatim }e sigurno u oganj u}i", tj. oni }e, uz li{enost da vide Svemilosnog, biti jo{ i stanovnici Vatre. "...pa }e im se re}i: 'Eto, to je ono {to ste

poricali!'", tj. ovo }e im biti re~eno s prizvukom ukora i ismijavanja.

"Uistinu! Knjiga ~estitih je da su u Illijjunu", /18/ "a zna{ li ti {ta je Illijjun?" /19/ "Knjiga ~estitih je ispisana!", /20/ "nad njom bdiju oni Allahu bliski." /21/ "Dobri }e, zaista, u nasladama boraviti", /22/ "sa divana gledati", /23/ "na licima njihovim prepoznat }e{ radost sretna ìvota", /24/ "pi}em zape~a}enim bit }e napajani", /25/ "~iji }e pe~at mo{us biti, i neka se za to natje~u oni koji ho}e da se natje~u!" /26/ " A mje{avina mu je iz Tesnima", /27/ "vrela iz kojeg }e Allahu bliski piti." /28/

Uzvi{eni kaè: "Istina je!" (uistinu)

"Uistinu! Knjiga ~estitih je da su u Illijjunu", tj. njihovo krajnje odredi{te }e biti Illijjun, dakle suprotno od Sid`dìna. O~ito je da je rije~ /"Illijjun" izvedena od rije~i "visina, uzvi{enost..." i da je, sve {to je stvar vi{a, istovremeno zna~ajnija i vrednija. Zato Uzvi{eni, daju}i Illijjunu veliki zna~aj, kaè: "...a zna{ li ti {ta je Illijjun?", a zatim, potvr|uju}i {ta je njegovim stanovnicima propisano, kaè: "Knjiga ~estitih je ispisana! Nad njom bdiju oni Allahu bliski!", tj. meleki. "Dobri }e, zaista, u nasladama boraviti", tj. oni }e na Sudnjem danu u neprekidnim blagodatima i vrtovima punim obilja "...sa divana gledati", tj. oni }e sa divana, pod kupolama, Allaha Uzvi{enog gledati. Ovo je potpuno suprotno poloàju grje{nika, prijestupnika koji su opisani slijede}im rije~ima: "...uistinu, oni }e tog Dana zastrti biti od svoga Gospodara." "...na licima njihovim prepoznat }e{ radost sretna ìvota", tj. kad u njih pogleda{, na njima }e{, pored ostalih neizmjernih blagodati, prepoznati rasko{, svitu pratnje i sjaj visokog poloàja. "...pi}em zape~a}enim bit }e napajani", tj. pit }e dènetsko vino. / "Er- -Rehik" jedan je od naziva dènetskog vina. Od Ibn- Abbasa prenosi se da je rekao: "Allah }e im ugodnim u~initi vino i bit }e posljednje {to }e piti vino zape~a}eno mo{usom."


Od Ebu ed-Derda‘a prenosi se da je, u vezi sa kur'anskim rije~ima: "...~iji }e pe~at mo{us biti", rekao: "To je bijeli napitak, poput srebra, koji }e posljednji piti. Kad bi neko s ovog svijeta u njega zamo~io prst pa izvadio, svako ìvo stvorenje na Zemlji osjetilo bi njegov miris."

"...i neka se za to natje~u oni koji ho}e da se natje~u!", tj. za ovakav poloàj se treba utrkivati i njime ponositi, kao {to Uzvi{eni kaè: "Za ovakvo ne{to neka se trude trudbenici!" (34:61)

"...mje{avina mu je iz Tesnima", tj. ovaj opisani i zape~a}eni napitak bit }e pomije{an sa jo{ jednim drugim napitkom, po imenu Tesnim. To }e biti najodabraniji i najcjenjeniji napitak dènetlija. Zato je Uzvi{eni rekao: "...vrela iz kojeg }e Allahu bliski piti." Ibn-Mesud i Ibn-Abbas kaù: "Allahu bliski pit }e ga ~istog, a sretni pomije{anog."

"Zaista su grje{nici ismijavali one koji vjeru u i kada su pored njih prolazili, jedni drugima sunamigivali." /30/ "...a kad su se porodicama svojim vra}ali, vra}ali su se {ale zbijaju}i. “/31/ " A kad bi ih vidjeli, rekli bi: 'Ovi su, doista, zalutali'", /32/ "a oni nisu poslani da ih ~uvaju." /33/ "Danas }e oni koji su vjerovali nevjernicima se podsmijavati", /34/ "sa divana }e gledati" /35/ "da li su nevjernici nagra|eni za ono {to su radili!?" /36/

j ,

Uzvi{eni saop}ava da su se grje{nici na ovom

svijetu ismijavali vjernicima, rugali im se, poniàvali ih. "...kada su pored njih prolazili, jedni drugima su namigivali", tj. kad se vra}aju ku}i, vra}aju se radosni i nasmijani, tj. obavljena posla, pa umjesto da zahvaljuju na Allahovim blagodatima, oni se zabavljaju poniàvanjem muslimana.

"...a kad su se porodicama svojim vra}ali, vra}ali su se {ale zbijaju}i", tj. preziru}i ih. "A kad bi ih vidjeli, rekli bi: 'Ovi su, doista zalutali'", tj. samo zato {to nisu kao oni. Zato Allah Uzvi{eni kaè:

"...a oni nisu poslani da ih ~uvaju" , tj. grje{nici nisu poslani ni zaduèni pratiti i motriti na vjernike. Me|utim, po{to su se njima po~eli baviti i uzimati predmetom ismijavanja, Uzvi{eni im prijeti rije~ima:

"Ostanite u njoj prezreni i ni{ta Mi ne govorite! Kad su neki robovi Moji govorili: 'Gospodaru na{, mi vjerujemo, zato nam oprosti i smiluj se, jer Ti si najmilostiviji, vi steim se toliko rugali da ste zbog toga na Menezaboravljali i uvijek ste ih ismijavali.' Njih sam Ja danas nagradio za ono {to su trpjeli, oni su, doista, postigli ono {to su èljeli." (23:108-111) Zato Uzvi{eni kaè: "Danas", tj. na Sudnjem danu, "...oni }e koji su vjerovali, nevjernicima se podsmijavati", tj. zato {to su se ovi njima ismijavali. "...sa divana }e gledati", tj. u Allaha, d`.{., iako su nevjernici tvrdili da su ovi zalutali. Naprotiv, oni nisu zalutali, nego su Allahu bliski prijatelji koji }e u svoga Gospodara, u ku}i Njegove plemenitosti, gledati. "...da li su nevjernici nagra|eni za ono {to su radili!?", tj. jesu li nevjernici nagra|eni (ka`njeni) za omalovaàvanje vjernika prilikom susreta s njima, ili ne? Jesu, ka`njeni su punom mjerom, kako su i zasluìli!

Kraj skra}enog komentara poglavlja El-Mutaffifin,

"Oni koji pri mjerenju zakidaju"

84 Cijepanje / El - Inšikak 1537

84 EL - IN[IKAK / CIJEPANJE


"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Kad se nebo rascijepi" /1/ "i poslu{a Gospodara svoga, a ono }e to du`no biti", /2/ "i kada se Zemlja rastegne" /3/ "i izbaci ono {to je u njoj, i potpuno se isprazni", /4/ "i poslu{a Gospodara svoga, a ona }e du`na biti." /5/ "O ~ovje~e, ti se mnogo trudi{ (idu}i) svome Gospodaru, pa }e{ svoj trud na}i” /6/ "Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data", /7/ "lahak ra~un }e polagati" /8/ "i svojima }e se radostan vratiti"; /9/ "a onaj kome bude knjiga njegova iza le|a njegovih data", /10/ "propast }e prizivati", /11/ "i u ognju }e gorjeti", /12/ "jer je sa ~eljadi svojom radostan bio", /13/ "i mislio da se nikada ne}e vratiti", /14/ "a ho}e! Gospodar njegov o njemu, zaista, sve zna!" /15/

Uzvi{eni kaè: "Kad se nebo rascijepi", tj. na Sudnjem danu, "...i poslu{a Gospodara svoga, a ono }e to du`no biti", tj. saslu{at }e i pokoriti se Njegovoj odredbi da se rascijepi. "...a ono }e to du`no biti", tj. ono }e biti du`no da se pokori Allahovoj odredbi, jer je On Svevi{nji. "...i kada se Zemlja rastegne", tj. prostre i ra{iri,

"...i izbaci ono {to je u njoj, i potpuno se isprazni", tj. pokopana tijela u svojoj utrobi i od njih se isprazni, "...i poslu{a Gospodara svoga, a ona }e du`na biti", kao {to je gore re~eno.

* Objavljena nakon sure "El - Infitar."

"O ~ovje~e, ti se mnogo trudi{ (idu}i) svome Gospodaru pa }e{ svoj trud na}i", tj. ti neminovno ide{ ka svome Gospodaru i radi{ djela s kojima }e{ se suo~iti, bilo da su ona dobra ili lo{a. Ovo potvr|uje i hadis, kojeg od Dàbira navodi Ebu-Davud et-Tajalisi, u kome stoji: /594/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Dìbril je rekao: 'Muhammede, ìvi koliko ho}e{, opet }e{ umrijeti, voli {ta ho}e{, od njega }e{ se rastaviti, i radi {ta ho}e{, zate}i }e{ ga!'"

"Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data lako }e ra~un poloìti", tj. ne}e polagati ra~un za pojedinosti svojih djela, kako navodi Imam Ahmed od Ai{e, r.a., da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /595/ 'Ko bude ispitivan, na polaganju ra~una, bit }e ka`njen.' Na to sam ja rekla: 'Zar Allah Uzvi{eni nije rekao: '...lahko }e ra~un poloìti?’ Rekao je: 'To nije polaganje ra~una, nego pokazivanje i izlaganje djela. Ko bude pitan o polaganju ra~una na Sudnjem danu, bit }e ka`njen.'" Ovako ovaj hadis prenose i Buharija, i Muslim, i Et-Tirmizi i En-Nesai.

"...i svojima }e se radostan vratiti", tj. svojima }e se u Dènnetu vratiti sretan i zadovoljan sa onim {to mu je Allah, d`.{., dao.

"...a onaj kome bude knjiga njegova iza le|a njegovih data", tj. u lijevu ruku iza le|a "..., "propast }e prizivati", tj. da umre i propadne.

i u ognju }e gorjeti, jer je sa ~eljadi svojom radostan bio", tj. radostan na ovom svijetu, ne razmi{ljaju}i o posljedicama i ne boje}i se onoga {to dolazi, pa mu je, iza te kratkotrajne radosti, data beskrajna àlost.

"...i mislio da se nikada ne}e vratiti", tj. mislio je da se Allahu nikada ne}e vratiti i da ga On ne}e ponovo proìvjeti. Rije~ / "el-Hur" ovdje zna~i: "povratak." Allah Uzvi{eni je rekao:

"...a ho}e! Gospodar njegov o njemu, zaista, sve zna!", tj. naprotiv, On }e ga ponovo proìviti i prema njegovim djelima kazniti. On o njemu sve, do u tan~ine, zna.

"I kunem se rumenilom ve~ernjim", /16/ "i no}i, i onim {to ona sakuplja", /17/ "i Mjesecom kada se ispuni", /18/ "vi }ete sigurno na sve teè i teè prilike nailaz ti!"/19/ "Pa {ta im je, da ne vjeruju", i

84 Cijepanje / El - Inšikak 1538

/20/ "a kad im se Kur'an u~i, na tle licem nepadaju?!"/21/ "Naprotiv, oni koji ne vjeru u pori~u", /22/ "a Allah dobro zna {ta oni u sebi kriju", /23/ "zato im navijesti patnju neizdr` vu!" /24/ "Ali oni koji budu vjerovali i dobra dje a ~inili, imat }e nagradu neprekidnu."/25/

j

il

i

j ,

i

l

l

Od Ali ibn Ebi-Taliba, Ibn-Abbasa i nekih drugih

ashaba i tabiina (generacije koja je zapamtila ashabe) prenosi se da su rekli: /"E{-[efek" zna~i ve~ernje rumenilo. Abbdurrezzak od Ebu-Hurejrea navodi da je rekao: "E{-{efek" je rumenilo koje se vidi na horizontu od zalaska sunca do jacije. U Muslimovom Sahihu se od Abdullaha ibn Umera navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /596/ "Ak{amsko vrijeme je sve dok ne nestane rumenila." "I onoga {to ona sakuplja", tj. svega {to sa njenim dolaskom odlazi na mjesto po~inka.

"...i Mjesecom kada se ispuni", tj. Mjesecom kad najja~e svijetli i izi|e kao u{tap. Dakle, naspram no}i i onog {to ona obavija stoji opis punog Mjeseca. "...vi }ete sigurno na sve teè i teè prilike nailaz ti!" Buhari od Ibn-Abbasa prenosi da je rekao: /597/ "Na sve teè i teè neprilike", kako je rekao va{ Vjerovjesnik, s.a.v.s.

Nakon {to je iznio mi{ljenja u~a~a i komentatora Kur'ana o ovom ajetu, Ibn-Dèrir kaè: "Ispravno tuma~enje je onih koji kaù: 'Ti }e{, Muhammede, na sve teè i teè neprilike nailaziti.'" Iako je govor ovdje upu}en Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., on se odnosi na sve ljude, {to zna~i da }e oni, sve do Sudnjeg dana, nailaziti na te{ko}e i sve teà i teà stanja.

"Pa {ta im je, da ne vjeru u i za{to, kad im se Kur'an ~ita, na tle licem ne padaju?!", tj. {ta ih odvra}a od vjerovanja u Allaha, Njegove poslanike i Posljednji (Sudnji) dan i {ta im je pa, kad im se u~e Allahovi ajeti i Njegove rije~i, tj. ovaj Kur'an, iz po{tovanja i uvaàvanja ne padaju na sed`du?

"Naprotiv, oni koji ne vjeruju pori~u", tj. njima je u prirodi uro|ena la`, tvrdoglavost i proturje~enje istini. "...a Allah dobro zna {ta oni u sebi kriju", tj. u svojim srcima. "...zato im navijesti patnju neizdr` vu!", tj. saop}i im, Muhammede, da im je Allah, d`.{., unaprijed pripremio bolnu kaznu. Rije~i Uzvi{enog:

"Ali oni koji budu vjerovali i dobra dje a ~inili", tj. koji budu srcem vjerovali i rukama dobra djela ~inili

"...imat }e nagradu 'neprekidnu'”, tj. neprekidna nagrada na onom svijetu, kao {to Uzvi{eni kaè na drugom mjestu:

"...bit }e to dar koji }e neprekidno trajati." (11:108)

Dènetlije u svakom slu~aju i svakom trenutku duguju zahvalnost Allahu, d`.{. Oni su Njegovom dobrotom i milo{}u u{li u Dènnet, a ne zahvaljuju}i svojim djelima. Oni su neprestano obasuti Njegovom

milo{}u. Zato jedino Allahu pripada vje~na zahvalnost. Zbog svega ovoga trebaju Ga, kao {to stalno di{u, stalno slaviti i Njemu zahvaljivati, a njihova posljednja dova biti: "Tebe, Al aha, Gospodara svjetova hvalimo!"

Ovim se zavr{ava kratki komentar poglavlja "El - In{ikak/"Rascjepljenje",

zahvaljuju}i Allahu i uz Njegovu pomo}.

Od Njega je uspjeh (tevfik) i za{tita!

85 El - Burudž/ Sazviježđa 1539

85 EL-BURUD@/ SAZVIJE@\A


"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Tako mi neba zvjezdanog" /1/ "i Dana ve} odre|enog", /2/ "I svjedoka i posvjedo-~enog", /3/ "Prokleti bili vlasnici rovova", /4/ "I (vlasnici) vatre s gorivom", /5/ "kada su oko nje sjedili"/6/ "i bili svjedoci onoga {to su vjernicima radili!"/7/ "A svetili su im se samo zato {to su u Allaha, Silnoga i Hvale dostojnoga, vjerovali", /8/ "îja je vlast i na nebesima i na Zemlji, a Allah je svemu Svjedok."/9/ "Zaista oni koji su stavljali na ku{nju vjernike i vjernice, a zatim se nisu pokajali, imat }e kaznu u Dèhennemu i imat }e kaznu u ognju."/10/

Od Ebu-Hurejrea prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na jaciji u~io: "Tako mi neba zvjezdanog" i "Tako mi neba i Tarika." Uzvi{eni se kune nebom i njegovim velikim zvjezdama {to je zna~enje rije~i el-burud`. Ibn-Dèrir za (El-Burud`) kaè da su to stanice kroz koje prolazi Sunce i Mjesec.1 U vezi sa rije~ima Uzvi{enog: "...i Dana ve} odre|enog, i svjedoka i posvjedo~enog", od Ebu-Hurejrea prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /598/"Odre|eni dan "je Sudnji dan, a 'svjedok' je petak." Sunce nije ni iza{lo ni za{lo u odabranijem danu od petka. U njemu je jedan trenutak u kome, kad ga potrefi rob

musliman, ne}e zamoliti ni{ta dobro, a da mu ga Allah ne}e dati, niti }e u njemu zatraìti za{titu od zla, a da ne}e biti za{ti}en. Posvjedo~eni/"me{hud" dan je Arefata.

* Objavljena nakon sure "Sunce." 7 Po našem mišljenju, Ibn-Kesirovo tumačenje, a Allah najbolje zna, je ispravnije, od Ibn Džerirovog tumačenja, jer postoje i druga, a ne samo sunčeva i mjesečeva zviježđa (stanice), čiji broj zna samo Allah. Pod izrazom "zvijezde " misli se na sve zvjezde na nebu. Zaklinjanje Uzvišenog sa zvijezdama znači, da se pod zakletvom podrazumijevaju sve zvjezde kako bi do izražaja došla veličina zakletve.

"...prokleti bili vlasnici rovova.” Izraz (kutile) ovdje zna~i ”prokleti." Oblik mnoìne rije~i / "uhdudun" je /"ehadidu" i zna~i: iskopina u zemlji. Ovo je kazivanje o jednom nevjerni~kom narodu koji su pohvatali one koji su me|u njima vjerovali u Allaha, d`.{., zlostavljali ih i mu~ili da bi se vratili u njihovu vjeru. Kada su odbili to u~initi, ovi su u zemlji iskopali jamu, napunili je vatrom i gorivom i zaprijetili im. Kada nisu ni tada prihvatili da to u~ine, bacili su ih u vatru. Zato Uzvi{eni kaè: "...prokleti bili vlasnici rovova, (vlasnici) vatre s gorivom, kada su oko nje sjedili i bili svjedoci onoga {to su nevjernicima radili”, tj. svojim o~ima gledali {ta su tim vjernicima radili. Uzvi{eni, dalje, kaè: "A svetili su im se samo zato {to su u Allaha, Silnoga i Hvale dostojnoga, vjerovali", tj. nisu imali drugog grijeha, nego {to su vjerovali u Silnog i Hvaljenog Allaha, Koji ne ostavlja neza{ti}enim onoga ko se skloni pod Njegovo sigurno uto~i{te i Koji je u svim svojim rije~ima, djelima, propisima i odre|enjima hvaljen. On je Silni i Hvaljeni ~ak i kad svojim robovima, kao ovom, odredi da }e ih od nevjernika zadesiti ovakvo zlostavljanje , iako to ve}ina ljudi ne zna. Uzvi{eni, zatim, kaè: "...îja je vlast i na nebesima i na Zemlji", tj. da je On vladar nebesa i Zemlje, onoga {to je na njima i izme|u njih. "...a Allah je svemu Svjedok", tj. ni{ta Mu nije skriveno ni nepoznato na nebesima i Zemlji.

Komentatori Kur'ana se ne slaù o kome se u ovom kazivanju govori i ko su oni. U pogledu rije~i Uzvi{enog: "...prokleti bili vlasnici rovova", Esbat, od Es-Suddija, prenosi da je rekao: ”Ibn Ebi-Hatim prenosi da su rovovi kopani na tri mjesta: u Iraku, [amu i Jemenu." Imam Ahmed, preko Suhejba, navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /599/"Nekada davno, prije vas, ìvio je jedan vladar koji je imao svoga ~arobnjaka. Kada je ~arobnjak ostario, rekao je vladaru: 'Ja sam ostario i smrt mi se pribliìla, pa mi daj jednog dje~aka da ga pou~im ~arolijama.' Tako mu je vladar dao jednog dje~aka da ga pou~i ~arolijama. Na putu, izme|u vladara i ~arobnjaka, ìvio je jedan monah. Dje~ak je, jednom prilikom, prolaze}i pored monaha, navratio kod njega, pa mu se svidjelo kako govori. Kad bi do{ao ~arobnjaku, udarao bi ga i pitao gdje se zadrào. Kad bi se vratio svojima kod ku}e i oni bi ga udarali i pitali gdje se zadrào. Dje~ak se na to poàlio monahu, pa mu je ovaj rekao: 'Kad te bude htio udariti ~arobnjak, reci da si se zadrào kod ku}e, a kad te budu htjeli udariti kod ku}e reci da si se zadrào kod ~arobnjaka!' Jednoga dana dje~ak je nai{ao na jednu ogromnu, i stra{nu ìvotinju, koja se isprije~ila pred svijet tako da ne mogu prolaziti, pa je pomislio: 'Danas }u vidjeti da


li je Allahu draì monah ili ~arobnjak...' Uzeo je kamen i rekao: 'Boè, ako ti je draì monah od ~arobnjaka, usmrti ovu ìvotinju i nek ljudi prolaze!' Zatim je bacio kamen, pogodio ìvotinju i ubio je, pa je svijet po~eo prolaziti. Kasnije je o svemu ovome ispri~ao monahu, pa mu je monah rekao: 'E moj sine, ti si bolji od mene i bit }e{ stavljen u isku{enje. Ako bude{ stavljen na isku{enje, nemoj nikome govoriti za mene!' Dje~ak je lije~io slijepce, gubavce i druge bolesnike i iscjeljivao ih.

Vladar je imao jednog bliskog prijatelja, sugovornika, koji je oslijepio. ûv{i za dje~aka, on mu je do{ao s bogatim darovima i rekao: 'Izlije~i me, tvoje je sve {to ovdje vidi{!' Dje~ak je rekao: 'Ja ne lije~im nikoga, nego Uzvi{eni Allah. Ako u Njega vjeruje{, ja }u Allaha zamoliti da te izlije~i.' Ovaj je povjerovao, pa je dje~ak zamolio Allaha i izlije~io ga. Zatim je ovaj oti{ao kod vladara i ponovo sjeo u njegovo dru{tvo kao i ranije, pa ga je vladar upitao: 'Hej ti, ko ti je vratio vid?' On je odgovorio: 'Moj Gospodar!' Na to je vladar rekao: 'Je li ja?' Ovaj je odgovorio: 'Ne, nego Allah, moj i tvoj Gospodar.' Vladar je zatim upitao: 'Zar ti ima{ drugog gospodara osim mene?' 'Imam, moj i tvoj gospodar je Allah', rekao je. Zatim ga je po~eo mu~iti dok mu nije kazao za dje~aka, a onda je naredio da mu se dje~ak dovede. Kad je doveden, upitao ga je: 'Sine, kako svojim ~arolijama lije~i{ slijepce i gubavce i sve ove bolesnike?' 'Ja ne lije~im nikoga, nego Allah, d`.{.', odgovorio je. 'Je li ja?', upitao je. 'Ne', odgovorio je. 'Zar ti ima{ drugog gospodara mimo mene?', upitao je. On je odgovorio: 'Moj i tvoj Gospodar je Allah.'

Onda je i njega po~eo mu~iti dok mu nije kazao za monaha. Onda je doveden i monah, pa mu je rekao: 'Poreci svoju vjeru!' Kada je ovaj odbio, to u~initi, uzeo je pilu i razrezao mu glavu na dva dijela, koji su pali na zemlju. Zatim je slijepcu rekao da porekne svoju vjeru, pa kad je i ovaj to odbio, uzeo je pilu i njemu razrezao glavu na dva dijela, koja su pala na zemlju. Onda je dje~aku rekao da porekne svoju vjeru, pa kad je i on odbio to u~initi, poslao ga je sa grupom svojih ljudi na tu i tu planinu i rekao: 'Kad se popnete na vrh, ako porekne vjeru, po{tedite ga, a ako odbije da to u~ini, onda ga gurnite.' Kad su ga odveli i s njim se popeli na vrh planine on je zamolio: 'Boè, spasi me od njih, kako Ti ho}e{!' Brdo se zatreslo i svi su se survali. Dje~ak je, raspituju}i se, do{ao do vladara, koji ga je kad je u{ao upitao: '[ta je sa tvojim dru{tvom?' On je odgovorio: 'Allah Uzvi{eni me je od njih spasio.' Onda je s njim na la|i poslao drugu grupu i rekao im: 'Kad se otisnete na pu~inu, ako porekne svoju vjeru, po{tedite ga, a ako ne, bacite ga u more!' Kad su se otisli na more, dje~ak je zamolio: 'Boè, spasi me od njih, kako Ti ho}e{!', pa su se svi utopili. Dje~ak se opet vratio, i kad je u{ao vladaru, upitao ga je vladar: '[ta je sa tvojim dru{tvom?' On je odgovorio: 'Allah Uzvi{eni me od njih spasio.' Zatim je rekao vladaru: 'Ti me ne moè{ ubiti dok ne uradi{ {ta ti ja budem naredio. Ako uradi{

{ta ti ja naredim ubit }e{ me, a ako ne, ne}e{ me mo}i ubiti!' 'A {ta to trebam uraditi?', upitao je. On je rekao: 'Skupi sav narod na jednom platou (mjestu), zatim me razapni na jedno stablo, a onda uzmi strijelu iz mog tobolca i reci: - U ime Allaha, Gospodara ovog dje~aka! - Ako to uradi{ ubit }e{ me.' Tako je i uradio. Uzeo je strijelu, stavio je u luk, nategao i rekao: 'U ime Allaha, Gospodara ovog dje~aka', a zatim je odapeo. Strijela je dje~aka pogodila pravo u slijepoo~nicu. Dje~ak je na mjesto gdje ga je pogodila strijela stavio ruku i umro. Tada je svijet povikao: 'Mi vjerujemo u Gospodara ovog dje~aka!' Vladaru su tada rekli: 'Tako nam Allaha, zadesilo te ba{ ono ~ega si se bojao, sav je svijet povjerovao!'

Onda je naredio da se iskopaju jame i u njima naloè vatre i rekao: 'Ko se odrekne svoje vjere, pustite ga, a ko odbije da to u~ini, gurnite ga u vatru!' Svijet se gurao i utrkivao. Jedna èna sa djetetom, koje je dojila, izgledalo je da se opire da padne u vatru, pa joj je dijete reklo: 'Majko strpi se! Ti si na Istini.'"

Hadis u ovoj verziji prenosi Muslim na kraju svoga Sahiha, preko Hudbeta Ibn-Halida, a ovaj preko Hammad ibn Selema itd. Sa istim lancem prenosilaca, u ne{to kra}oj verziji, prenosi ga i En-Nesai. Imam Ebu-Isa et-Tirmizi za ovaj hadis kaè da je dobar. Kaè se da je vladar bio Zu Nuvas, a zemlja Ned`ran, ~iji su stanovnici primili kr{}anstvo. Zu Nuvas je kao i jedan broj Jemenaca bio primio judaizam. Kad su ovi primili kr{}anstvo, kaznio ih je vatrom upaljenom u iskopanim jamama. Tako je u samo jednom danu ubijeno dvadeset hiljada ljudi, od kojih se spasio samo jedan ~ovjek po imenu Devs Zu Sa'leban, koji je pobjegao na konju. Za njim su poslali potjeru, ali ga nisu uspjeli uhvatiti. Pomenuti ~ovjek se sklonio kod vizantijskog cara koji je zatraìo pomo} od abesinskog vladara. Abesinski vladar je sa Devsom poslao vojsku sastavljenu od abesinskih kr{}ana koja je Jemen spasila od jevreja. Abesinska vlast u Jemenu trajala je oko sedamdeset godina, nakon ~ega ju je svrgnuo, i uz pomo} perzijskog vladara u Jemenu na vlast do{ao, Sejf ibn Zi Jezin el-Himjeri.2

"Zaista oni koji su stavljali na ku{nju vjernike i vjernice...", tj. ka`njavali vatrom, "...a zatim se nisu pokajali", tj. ne prestanu raditi ono {ta su radili i ne pokaju se za ranije grijehe, "...imat }e kaznu u Dèhennemu i imat }e kaznu u ognju", tj. kazna za u~injena zlodjela.

El-Hasan el-Basri kaè: "Pogledajte u ovu plemenitost i dobrotu! Pobili su Njegove miljenike, a On ih poziva da se pokaju pa da im oprosti. Slavljen

2 Mi mislimo da se ovdje radi o Sejf ibn Zi Jezen el-Himjeriju nakon povratka Ebrehe, Abesinca i njegovog pokušaja rušenja Božije kuće (Kabe), kada je njegova vojska razbijena i sva nastradala od ptica Ebabil. Sam Ebrehe je podlegao pogođen od ptica Ebabil. Nakon njega na vlast je došao njegov sin Jeksum, a nakon ovoga sin mu Mesruk. Kada je Sejf ibn Zi Jezen el-Himejri otišao kod Kisre i zatražio pomoć protiv Abesinije, Kisra je sa njim poslao vojsku, koja se s njim borila protiv Abesinaca, nakon čega je Allah dao da ovi povrate vlast nad svojom zemljom, kojom su vladali njihovi preci. Nakon ovoga sa svih strana došle su delegacije arapskih plemena da mu čestitaju.


neka si Ti Gospodaru! Kako si samo Milostiv i plemenit!"

"...Zaista oni koji su vjerovali i radili dobra djela imat }e ba{~e dènetske kroz koje }e rijeke te}i, a to }e veliki uspjeh biti." /11/ "Odmazda Gospodara tvoga }e, zaista, èstoka biti!" /12/ "On ni iz ~ega stvara, i ponovo }e to u~initi;" /13/ "I On pra{ta, i pun je ljubavi", /14/ "Gospodar Ar{a, Uzvi{eni." /15/ "On radi {ta je Njemu volja." /16/ "Da li je doprla do tebe vijest o vojskama" /17/ "o Faraonu i Semudu?" /18/ "Ali, ovi koji ne vjeru u stalno pori~u", /19/ "a Allahu oni ne}emo}i uma}i", / 20/ "a ovo je Kur'an veli~anstveni" /21/ "na plo~i pomno ~uvanoj." /22/

j

Uzvi{eni Svoje robove vjernike obavje{tava da ih "...imati ba{~e dènetske kroz koje }e

rijeke te}i", nasuprot Dèhennemu i prènju u ognju, koje je pripremio za svoje neprijatelje. Zato On kaè: "...a to }e veliki uspjeh biti." Uzvi{eni zatim kaè: "Odmazda Gospodara tvoga }e, zaista, uàsna biti!",3 tj. odmazda neprijateljima koji su poricali Njegove poslanike i radili suprotno Njegovom nare|enju bit }e èstoka i uàsna, jer je Uzvi{eni Svemogu}i i kad ho}e da ne{to bude, to bude u jednom treptaju oka, i brè. Zato Uzvi{eni kaè: "On ni iz ~ega stvara, i ponovo }e to u~initi", tj. svojom potpunom svemo}i On ni iz ~ega stvara stvorenja i bez ikakva opiranja i zapreke, On }e ih ponovno, kao i prvi put, stvoriti. "I On pra{ta, i pun je ljubavi", tj. opra{ta grijehe onome ko Mu se pokaje i pokori, ma kakav grijeh bio.

Ibn-Abbas i drugi kaù da / "el-vedud" zna~i "onaj koji puno voli."

3 Mi želimo reći da je Allahova osveta jedna od Njegovih osobina koja nije slična ni jednoj osobini Njegovih stvorenja. Međutim, i dalje se može naići na tvrdnje panteista, u njihovim knjigama koje vode u bezbožnost i nevjerstvo, jer se neki od njih usuđuju, nakon što prouče "Odmazda Gospodara tvoga će, zaista, užasna biti da kažu: "Moja odmazda je još žešća!." Neka nas Allah sačuva nevjerstva, vjerolomstva i svakog zla bezbožnosti ovakvih shvatanja koja se kose s islamom. Ali, Allah Uzvišeni uvijek njihove spletke okreće protiv njih, nadahnjujući koga hoće od Svojih robova da brani Njegovu vjeru i uzdiže Njegovu riječ.

Rije~i Uzvi{enog: "Gospodar Ar{a" zna~e da je Gospodar Velikog prijestolja visoko iznad svih stvorenja. Rije~ "Uzvi{eni" moè se u~iti na dva na~ina: u nominativu, kao atribut Uzvi{enog Gospodara i u genitivu, kad se odnosi na prijestolje. I jedno i drugo zna~enje je ta~no. "On radi {ta je Njemu volja", tj. {ta god ho}e uraditi u tome Ga niko ne moè sprije~iti, niti kome, zbog svoje veli~ine, sile, mudrosti i pravde, odgovara. Kada je Ebu- Bekr bio na samrtnoj postelji pitali su ga da li ga je pogledao ljekar, na{to je odgovorio da jeste. Kad su ga upitali: "Pa {ta ti je rekao?", odgovorio je: "Rekao mi je: 'Uradit }u ono {to se ho}e ({to je odro|eno) '". Rije~i Uzvi{enog:

"Da li je doprla do tebe vijest o vojskama, o Faraonu i Semudu?", zna~e: Jesi li ~uo kakvu je Allah na njih nesre}u sru~io i ljutnju, koju niko ne moè od njih odvratiti? Ovo je potvrda rije~i Uzvi{enog: "Odmazda Gospodara tvoga }e, zaista, èstoka biti!", tj. kada kazni nasilnika, zaista }e ga, bolno kazniti, onako kako samo Silni i Mo}ni ka`njava.4

"Ali, ovi koji ne}e da vjeruju, stalno pori~u", tj. oni su ogrezli u sumnjama, nevjerovanju i tvrdoglavosti.

"...a Allahu oni ne}e mo}i uma}i", tj. On je naspram njih Svemo}an, oni su Mu pot~injeni i ne mogu Mu uma}i niti Ga bilo {ta sprije~iti. "...a ovo je Kur'an veli~anstveni", tj. veliki, ~asni, "...na plo~i pomno ~uvanoj", tj. on je u vi{im svjetovima na ~uvanoj plo~i sa~uvan od bilo kakvog dodavanja i oduzimanja i iskrivljivanja.5

Ovim se zavr{ava kratki komentar

poglavlja "Sazvije`|a"

4 Mi ovdje postavljamo pitanje: "Šta misli onaj koji kaže: 'Moja odmazda je još žešća", može li on kazniti kako kažnjava Silni i Moćni? Ili, kad bi mu se Allah samo malo osvetio, pa ga pretvorio u pacova, da li bi Allahovu kaznu mogao otkloniti? Sigurno da ne bi. Pa kako onda njegova odmazda može biti žešća nego Allahova, kad od sebe ne može otkloniti Allahovu kaznu?" Molimo Allaha da nas sačuva od nevjerovanja! Ne možemo ni zamisliti da musliman takvo nešto kaže! 5 Međutim, bezbožnici koji vjeruju u utjelovljenje i sjedinjenje s Bogom i panteisti, neka ih Allah osramoti, ne vjeruju da je "pomno čuvana ploča" očuvana!!!??? Jer, oni misle da mogu u njoj mijenjati šta hoće i u nju unositi šta hoće. Oni tvrde da je jedan od njihovih šejhova svojom rukom izbrisao iz nje nesreću, zapisanu jednom svome pristalici (muridu), i upisao sreću!!!??? @alosno je da među muslimanima i danas ima onih koji vjeruju u izmišljotine i laži svakakvih bezbožnika. Ako bi bilo, kao što oni tvrde, da se ploča sa ispisanim sudbinama može mijenjati i iz nje brisati sudbine, zašto bi je Allah i nazivao "čuvanom." Mi njih, ukoliko ostaju ustrajni u svome krivom vjerovanju, izazivamoda iz čuvane ploče izbrišu svoju nesreću, prije nesreće svojih pristalica i da konačno izbrišu svoju vječnost u džehenemskoj vatri, ako to mogu... Gospodaru, Ti znaš šta podozrivi misle. Oni Ti neće moći umaći!!!


zahvaljuju}i Allahu i uz Njegovu pomo}.

86 Et - Tarik / Noćni posjetilac 1543

86 ET-TARIK/NO]NI POSJETILAC OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 17 AJETA

U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Tako mi neba i no}nog posjetioca!" /1/ "A zna{ li ti {ta je to no}ni posjetilac?" /2/ "Zvijezda blistava!" /3/ "Nema ~ovjeka nad kojim neko ne bdije." /4/ "Nek ~ovjek pogleda od ~ega je stvoren!" /5/ "Stvoren je od teku}ine koja se izbaci", /6/ "koja izme|u ki~me i grudi izlaz ", /7/ "i On ga je, zaista, kadar ponovno stvoriti" /8/ "onoga Dana kada tajne budu otkrivene", /9/ "kada ~ovjek ni snage ni branioca ne}e imati." /10/

i

En-Nesai od Dàbira prenosi da je rekao: "Muaz je

klanjao ak{am pa je prou~io poglavlja El-Bekare i En-Nisa, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /600/ "Muaze, dovodi{ li ti to ljude u isku{enje? Za{to nisi prou~io poglavlja 'No}ni posjetilac' i 'Sunce' ili sli~no?"

Uzvi{eni se zaklinje nebom i blistavim zvijezdama na njemu, pa kaè: "Tako mi neba i no}nog posjetioca! A zna{ li ti {ta je no}ni posjetilac?" Obja{njavaju}i {ta je Tarik, On zatim kaè: "Zvijezda blistava!" 1 Katade i neki drugi kaù: "Zvijezda je dobila ime Tarik zato {to se vidi no}u, a gubi se iz vida danju." Ovakvom tuma~enju idu u prilog i rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u sahih hadisu: /601/ "Zabranjeno je da ~ovjek svojim uku}anima iznenada do|e no}u", tj da im do|e kasno u no} i da ih iznenadi. U drugom hadisu, u vidu dove, stoji: /602/ "...osim no}nog posjetioca koji iznenada

do|e s dobrom, o Svemilosni!" Rije~ Uzvi{enog "blistava" zna~i: svijetla, koja spaljuje {ejtane.

i

* Objavljena nakon sure "Grad". 1 Neki smatraju da se pod "Tarikom" i "Zvijezdom blistavom" misli na Muhammeda, s.a.v.s. Ovakve tvrdnje su netačne, jer je Poslanik, s.a.v.s., uzvišeniji i odabraniji od svega toga i svih drugih stvorenja na nebu i Zemlji. Ko je odabran ne može se porediti sa onim što je manje vrijedno. Muhammed, a.s., nije nikada, bar što oni tvrde, bio zvijezda koja se pretvorila u čovjeka.

"Nema nijednog ~ovjeka a da nad njim nema ~uvara", tj. nad svakim ~ovjekom bdiju ~uvari i ~uvaju ga da mu se {to ne desi. U tom smislu Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "Uz svakog od vas su meleki, ispred njega i iza njega, po Allahovom nare|enju nad njim bdiju." (13:11) Rije~ima: "Neka ~ovjek pogleda od ~ega je stvoren!", Uzvi{eni skre}e pa`nju ~ovjeku na si}u{nost tvari od koje je stvoren i navodi ga da prizna da }e ponovno biti proìvljen, te da je proìvljenje lak{e od prvobitnog stvaranja, kao {to Uzvi{eni, na drugom mjestu, kaè: "Onaj Koji iz ni~ega stvara i On }e to ponovno u~initi, to je Njemu lak{e." (30: 27) "Stvoren je od teku}ine koja se izbaci", tj. sjemena mu{karca i (teku}ine) ène koje se u mlazu izbaci i od koga se Allahovom dozvolom zametne i rodi dijete. Zato Uzvi{eni kaè: "...koja izme|u ki~me i grudi izlaz ", tj. ki~me ~ovjeka i grudi ène. Bez sperme mu{karca i sluzave ù}kaste teku}ine ène dijete se ne moè zametnuti i roditi. Ibn-Abad je, staviv{i ruku na svoja prsa, rekao: "Ovo su grudi." Od njega se tako|er prenosi da je rekao: "Izme|u dojki ène." "...i On je, zaista, kadar da ga ponovno stvori", tj. Uzvi{eni je Onaj Koji je u stanju uraditi ne{to prvi put, u stanju je to i ponoviti. [tavi{e, to je jo{ lak{e. Zato Uzvi{eni kaè: "...onoga Dana kada tajne budu otkrivene", tj. na Sudnjem danu kada }e svaka tajna biti objelodanjena.

U Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu se od Ibn-Omera prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /603/ "Uz svakog vjerolomnika }e biti dignuta zastava i re~eno: "Ovo je vjerolomstvo toga i toga."

"...kada ~ovjek ni snage ni branioca ne}e imati", tj. ni sam ni bilo ko drugi ga ne}e mo}i spasiti od Allahove kazne.

86 Et - Tarik / Noćni posjetilac 1544

"I tako mi neba ki{noga" /11/ "i Zemlje koja se otvara da rastinje nikne", /12/ "Kur'an je, doista, govor koji rastavlja istinu od neistine", /13/ "lakrdija nikakva nije." /14/ "Oni zbilja prave spletke , /15/ "a i Ja pravim spletke onima koji to Meni rade", /16/ "zato nevjernicima jo{ vremena dadni, jo{ koji trenutak ih ostavi." /17/

"

j

,i

"...i tako mi neba ki{noga", tj. koje

svakodnevno spu{ta ki{u i opskrbu stvorenjima. Da toga nije, pomrli bi svi, zajedno sa svojom stokom. "...i zemlje koja se otvara da rastinje nikne", tj. Zemlje koju probijaju klice pa iz nje rastinje nikne. "...Kur'an je, doista, govor koji rastavlja istinu od neistine", tj. On je istina, a njegovi propisi pravedni. "...lakrdija nikakva nije", nego ozbiljnost i istina. "Oni zbilja prave spletke", tj. nevjernici svojim laìma odvra}aju od Allahova puta i ljudima prave spletke pozivaju}i ih da kr{e Kur'an.2 "...zato nevjernicima o{ vremena dadni", tj. sa~ekaj i ne ùri da ih {to prije sna|e kazna! "...jo{ koji trenutak ih ostavi", tj. sa~ekaj malo pa }e{ vidjeti kakvu }u im kaznu, nesre}u i propast dati. U tom smislu Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "Mi im dajemo da kratko uìvaju a onda }emo ih natjerati u patnju neizdr` vu." (31: 24)

Ovim se zavr{ava kratki komentar poglavlja

Et - Tarik / "No}ni posjetilac" zahvaljuju}i Allahu i uz Njegovu

pomo}.

2 "...a i Ja pravim spletke onima koji to Meni rade", tj. dopuštam da čine nepravdu, kako bi ih zaveo, a da to i ne znaju, a onda ih iznenada žestoko kaznio, kako to samo Silni i Mo}ni može i zna.

87 El - A'la / Svevišnjii 1545

87 EL - A'LA / SVEVI[NJI

OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 19 AJETA Imam Ahmed od Ali ibn Ebi-Taliba, r.a., navodi da

je rekao: /604/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio je ovo poglavlje: 'Slavi ime Gospodara svoga Svevi{njeg.'" Ovo u ovoj verziji prenosi samo Ahmed. U Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., Muazu rekao: /605/ "Za{to nisi klanjao sa: 'Slavi ime Gospodara svoga Svevi{njeg', 'Tako mi Sunca i svjetla njegova', "Tako mi no}i kad tmine razastre."

Imam Ahmed od En-Nu'mana ibn B{ira prenosi /606/da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na dva bajrama u~io:

"Slavi ime Gospodara svoga Svevi{njeg" i "Da li je doprla do tebe vijest o te{koj nevolji?", i da je, ako bi na Bajram bio petak, ova poglavlja u~io i na dùma - namazu." Muslim i sastavlja~i Sunena citiraju:/607/ "Na dva bajrama i petak u~io je: 'Slavi ime Gospodara svoga Svevi{njeg' i 'Da li je doprla do tebe vijest o te{koj nevolji', a mo`da su bili u istom danu pa ih je u~io i na Bajram i dùma - namazu." Imam Ahmed u svom Musnedu od Ka'ba, Abdullaha ibn Abbasa, Abdurrahmana ibn Ubzija i Ai{e, majke pravovjernih, prenosi /608/ da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na vitrima u~io: 'Slavi ime Gospodara svoga Svevi{njeg',

"Reci: 'O vi, nevjernici'", i "Reci: 'On je Allah - Jedan.'" Ai{a dodaje: "Reci: 'Utje~em se Gospodaru svitanja'", i "Reci: 'Utje~em se Gospodaru ljudi.'"

* Objavljena nakon sure "Et-Tekvir."

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!"

"Slavi ime Gospodara svoga Svevi{njeg" /1/ "Koji sve stvara i ~ini skladnim", /2/ "i Koji sve s mjerom odre|uje i upu}u e , /3/ "i Koji ~ini da rastu pa{njaci", /4/ "a potom ~ini da postanu suhi, potamnjeli", /5/ "Mi }emo te nau~iti da u~i{ pa ni{ta ne}e{ zaboraviti" /6/ "osim onoga {to Allah ho}e - jer, On zna i ono {to na javu iznosite i ono {to tajite" /7/ "i sve {to je dobro Mi }emo tebi dostupnim u~initi"; /8/ "pa ti opominji ako opomena bude koristila!", /9/ "dozvat }e se onaj koji se Allaha boji", /10/ "a izbjegavat }e je onaj najgori" /11/ "koji }e u vatri velikoj gorjeti", /12/ pa u njoj ne}e ni umrijeti ni ` vjeti." /13/

j "

i Imam Ahmed od Ukbe ibn Amira el-Dùhenija

prenosi da je rekao: /609/ "Kada je objavljeno: 'Zato slavi ime Gospodara svoga Veli~anstvenog!' (56:96) Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam je rekao: 'U~ite ovaj ajet na rukuu', a kad je objavljeno: 'Slavi ime Gospodara svoga Svevi{njeg', rekao je: 'U~ite ovaj ajet na sed`di!'" Ovaj hadis navode i Ebu-Davud i Ibn-Madè.

Od Ibn-Abbasa prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., /610/ "...kada bi prou~io: 'Slavi ime Gospodara svoga Svevi{njeg', govorio: 'Neka je slavljen moj Gospodar Svevi{nji!'"

Od Abduhajra se prenosi da je rekao: "ûo sam Aliju da je prou~io: 'Slavi ime Gospodara svoga Svevi{njeg', pa je rekao: 'Neka je slavljen moj Gospodar Svevi{nji!'" "...Koji sve stvara i ~ini skladnim", tj. Koji sva stvorenja stvara u najljep{em obliku.

"...i Koji s mjerom sve odre|uje i upu}uje", tj. ~ovjeku je odredio da bude sretan ili nesretan, a ìvotinje nadahnuo da pasu na pa{njacima. U tom smislu Uzvi{eni prenosi Musaove rije~i kada je rekao Faraonu: "Gospodar na{ je Onaj Koji je svemu onom {to je stvorio dao ono {to mu je potrebno, zatim ga, kako da se time koristi, uputio." (20:50) U Muslimovom Sahihu se od Abdullaha ibn Omera prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /611/"Allah je sudbine svih stvorenja odredio na

87 El - A'la / Svevišnjii 1546

pedeset hiljada godina prije nego {to je stvorio nebesa i Zemlju, dok je Njegovo Prijestolje bilo jo{ na vodi." "...i Koji ~ini da rastu pa{njaci", tj. dao je da rastu sve vrste bilja i usjeva. "...a potom ~ini da postanu suhi", tj. suhi i potamnjeli od su{e. "Mi }emo te nau~iti da u~i{ pa ni{ta ne}e{ zaboraviti", tj. tako }emo te nau~iti da izgovara{ pa ni{ta ne}e{ zaboraviti", "...osim onoga {to Allah ho}e", tj. pa se ne uznemiravaj oko toga. "On zna i ono {to na javu iznosite i ono {to tajite", tj. On zna sve {to Njegovi robovi javno govore i rade, kao i ono {to skrivaju. Sve je Njemu potpuno poznato. Rije~i Uzvi{enog: "...i sve {to je dobro Mi }emo tebi dostupnim u~initi", zna~e: Mi }emo ti olak{ati da ~ini{ dobro i dati ispravne propise u kojima ne}e biti nikakvih neugodnosti i pote{ko}a.

"...pa ti opominji, ako opomena bude koristila", tj. opominji gdje god opomena koristi. Odavde se izvla~i zaklju~ak kako treba prenositi znanje i da ga ne treba prenositi onima koji mu nisu dorasli...

U tom smislu se od Alije, r.a., vladara pravovjernih prenosi da je rekao: "Ako ljudima govori{ ne{to {to oni svojim razumom ne mogu shvatiti, to }e jo{ vi{e pove}ati nered me|u njima." "...dozvat }e se onaj koji se Allaha boji", tj. iz poslanstva }e pouku izvu}i onaj ~ije se srce boji Allaha. "...a izbjegavat }e je onaj najgori."

"...koji }e u vatri velikoj gorjeti, pa u njoj ne}e ni umrijeti ni ìvjeti", tj. ne}e mo}i ni umrijeti pa da se muka kutari{e, niti ìvjeti valjanim ìvotom, jer }e biti neprestano mu~en bolnom kaznom i najraznovrsnijim patnjama. Imam Ahmed od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi da je rekao: /612/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Oni stanovnici Vatre koji je budu zasluìli, u njoj ne}e mo}i ni umrijeti ni ìvjeti. Ali, bit }e ljudi koje }e vatra, zbog njihovih grijeha, ili je rekao grje{ki, sprìti pa }e pomrijeti. Kad izgore i postanu crni kao ugalj bit }e im dozvoljen {efaat (zauzimanje). U gomilama }e biti razbacani po obalama dènetskih rijeka, pa }e biti re~eno: 'O stanovnici Dènneta, napojte ih!' Tada }e po~eti nicati kao trava od zrnja i rije~nog nanosa." Ovaj hadis prenosi i Muslim.

"Posti}i }e {ta èli onaj koji se o~isti" /14/ "i spomene ime Gospodara svoga pa klanja!" /15/ "Ali, vi vi{e ` vot na ovom svijetu volite , /16/ "a onaj svijet je bolji i vje~an je", /17/ "Ovo, doista, ima u listovima prvim", /18/ "listovima Ibrahimovim i Musaovim."/19/

i "

"Posti}i }e {ta èli onaj koji se o~isti." Ebu-

Bekr el-Bezzar preko Dàbira ibn Abdullaha od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi da je u pogledu ovog ajeta rekao: /613/ "Ko posvjedo~i da nema boga osim Allaha, da nema sudruga i da sam ja Allahov Poslanik. "i spomene ime Gospodara svoga pa klanja!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je da se pod ovim misli na pet dnevnih namaza i njihovo ~uvanje i obavljanje na vrijeme. Katade kaè da se pod ovim misli na ~i{}enje imetka i zadobijanje Stvoriteljeva zadovoljstva.

"Ali, vi vi{e ìvot na ovom svijetu volite", tj. ovaj svijet pretpostavljate ìvotu na budu}em svijetu gdje }ete biti proìvljeni i vje~no ìvjeti. "...a onaj svijet je bolji i vje~an je", tj. Allahova nagrada je ve}a i trajnija na onom svijetu, nego kratko uìvanje na ovom, prolaznom svijetu. Kako pametan moè prolazno pretpostavljati nad vje~nim? Imam Ahmed od Musaa el-E{arija prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /614/ "Ko voli ovaj svijet, ~ini to na {tetu budu}eg svijeta, a ko voli budu}i svijet, ~ini to na {tetu ovog svijeta. Zato vi{e cijenite ono {to je vje~no, a ne ono {to je prolazno!" Ovaj hadis navodi jedino Ahmed.

"Ovo, doista ima u listovima prvim, listovima Ibrahimovim i Musaovim", tj. sadràj ove sure je bio zapisan i u Ibrahimovim i Musaovim listovima. Hafiz Ebu-Bekr el-Bezzar od Ibn-Abbasa prenosi da je rekao: u vezi sa rije~ima Uzvi{enog:

"Ovo, doista, ima u listovima prvim, listovima Ibrahimovim i Musaovim." "Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: /615/ 'Ovo', ili je rekao, 'sve ovo' bilo je zapisano u Ibrahimovim i Musaovim listovima."

Ovim se, zahvaljuju}i Allahu na Njegovim

blagodatima, zavr{ava kratki komentar

poglavlja El - A'la / "Svevi{nji."

88 El - Gašija / Teška nevolja 1547

88 EL - GA[IJA / TE[KA NEVOLJA OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 26 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Da li je doprla do tebe vijest o Ga{iji?"/1/ "Neka lica toga dana bit }e poti{tena", /2/ "premorena, napa}ena", /3/ "u vatri uàrenoj prèna", /4/ "sa vrela uzavrelog napajana", /5/ "kada drugog jela osim trnja ne}e imati", /6/ "koje ne}e ni ugojiti ni glad utoliti." /7/

"Da li je doprla do tebe vijest o Ga{iji?" ”El-Ga{ijetu" je jedno od imena Sudnjeg dana kada }e ljude nevolja poklopiti.

"Neka lica toga dana bit }e poti{tena", tj. ponièna, oborenih pogleda biti i kada im njihova djela ne}e koristiti. "...premorena, napa}ena", tj. premorena i napa}ena od prekomjernog rada i isprèna od uàrene vatre na Sudnjem danu, "...u vatri uàrenoj prèna", tj. èstokoj i vreloj.

"...sa vrela uzavrelog napajana", tj. klju~alom te~no{}u sa uzavrelog izvora.

kada drugog jela osim trnja ne}e..."ليimati." Ibn-Abbas kaè da je to trnje "{ibrik." Buhari od Mudàhida navodi da je rekao: "To je trnje koje, kad se osu{i, u Hidàzu zovu 'ed-dariu'. Gorko je, otrovno i ru`nog izgleda da ru`nije ne moè biti."

"...koje ne}e ni ugojiti ni glad utoliti", tj. niti {ta koristi niti glad utoljava.

* Objavljena nakon sure "Oni koji pušu."

"...neka lica toga dana bit }e radosna", /8/ "trudom svojim zadovoljna" /9/ "u Dènnetu visokome" /10/ "u kome prazne besjede ne}e slu{ati!" /11/ "U njemu su izvor-vode koje teku", /12/ "u njemu su divani uzdignuti", /13/ "i pehari postavljeni", /14/ "i jastuci poredani" /15/ "i }ilimi ra{ireni." /16/

Nakon {to je opisao poloàj nesretnih, Uzvi{eni po~inje opisivati poloàj sretnih pa kaè: "Neka lica toga dana bit }e radosna", tj. razdragana uslijed blagodati kojima }e za svoj trud na Sudnjem danu biti nagra|ena. "...trudom svojim zadovoljna", tj. bit }e zadovoljna nagradom za svoja djela. "...u Dènnetu visokome", tj. bezbri`na u uzdinutim sobama dènetskih ba{~i.

"...u kome prazne besjede ne}e slu{ati", tj. u Dènnetu u kome ne}e biti brigama zaokupljeni ne}e slu{ati nikakve besposlice, kako Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "U njima ne}e slu{ati prazne besjede ni govor grje{ni, nego samo rije~i: 'Mir, mir!'" (El- -Vakia’, 25-26)

"U njemu su izvor - vode koje teku." Iako upotrijebljen u obliku jedine, ovdje se ne misli na samo jedan izvor, nego na vrstu izvor-vode. Naprotiv, u Dènnetu }e biti mnogo izvora koji }e te}i. Ebu-Hurejre od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., prenosi da je rekao:/616/ "Dènetske rijeke izviru ispod breùljaka", ili je rekao, "ispod brda mo{usa."

"...u njemu su divani uzdignuti", tj. uzdignuti, mehki, mnogobrojni i debeli na kojima }e biti dènetske hurije. Kad neko od Allahovih miljenika htjedne na njih da sjedne oni }e se spustiti. "...i pehari postavljeni", tj. poredane i pripremljene posude sa pi}em za one kojima se prohtiju. "...i jastuci poredani", tj. naslonja~i poredani.

"...i }ilimi ra{ireni", tj. prostrti tu i tamo za one koji budu èljeli da na njih sjednu. Usama ibn Zejd kaè: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /617/ 'Ima li ko da poùri u Dènnet? Dènnetu nema ni{ta sli~no. Tako mi Gospodara Kabe, On je svjetlo koje blista, mirisno drvo koje se nji{e, ~vrsta pala~a, rijeka koja neprekidno te~e, sazreli plod, èna ljepotica, bogati nakit, vje~ni boravak u ku}i spokoja, vo}e, zelenilo, radost, blagodat i izvanredno, uzdignuto mjesto.' Povikali su: 'Imamo mi, Boìji Poslani~e.' Na to je on rekao: 'Recite: Ako Bog da', pa su rekli: 'Ako Bog da.'" Ovaj hadis navodi Ibn-Madè.

88 El - Gašija / Teška nevolja 1548

"Pa za{to oni ne gledaju kamilu kako je stvorena", /17/ "i nebo kako je uzdignuto", /18/ "i planine kako su postavljene", /19/ "i Zemlju kako je prostrta?!" /20/ "Ti opominji, tvoje je da opominje{", /21/ "ti vlasti nad njima nema{!" /22/ "A onoga koji glavu okre}e i ne}e da vjeruje", /23/ "njega }e Al ah najve}om kaznom kazniti." /24/ "Nama }e se oni, zaista, vratiti" /25/ "i pred Nama }e, doista, ra~un polagati!" /26/

l

Nare|uju}i Svojim robovima da pogledaju u

stvorenja koja upu}uju na Njegovu svemo} i veli~inu, Uzvi{eni kaè: "Pa za{to oni ne gledaju kamilu - kako je stvorena", tj. kako je ona ~udno stvorenje, neobi~ne konstrukcije, jake i izdr`ljive, pogodne za te{ke terete i jahanje, kako se povode za nejakim vodi~em, ìvotinje ~ije se meso jede, kostrijet koristi i mlijeko pije. Kamila je navedena kao primjer jer je ona bila naj~e{}a i najkorisnija ìvotinja koju su dràli Arapi.

"...i nebo - kako je uzdignuto", tj. kako je Uzvi{eni Allah nebo digao ovako visoko iznad Zemlje. "...i planine - kako su postavljene", tj. kako su uspravno postavljene, kako su ~vrste i nepomi~ne, kako Zemlju sa njenim stanovnicima ~uvaju od potresanja i kako je Allah u njima dao koristi i rudna nalazi{ta. "...i Zemlju - kako je prostrta", tj. kako je zaravnata i poravnata. Sve ovo {to vidi: kamilu, nebo, planine i Zemlju, beduina neprekidno podsje}a na svemo} Tvorca i govori mu da je jedino On Uzvi{eni Gospodar svega, Tvorac i Vladar i da je jedino On Bog Koga treba oboàvati. "Ti opominji - tvoje je da opominje{, ti vlast nad njima nema{!", tj., Muhammede, pou~avaj ljude onome sa ~ime si poslan, kao {to se na drugom mjestu kaè "Tvoje je da dostavlja{, a na{e da traìmo polaganje ra~una." (13: 40) Zato Uzvi{eni kaè: "...ti vlasti nad njima nema{", tj. ti nisi u stanju usaditi vjerovanje u njihovim srcima. Od Dàbira se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /618/ "Nare|eno mi je da se borim dok ljudi ne kaù: 'Nema boga osim Allaha.' Kad to kaù, od mene su sa~uvali svoju krv i svoje imetke, obaveze osim koju {ehadet zahtijeva, a Allahovo je da im svede ra~une." Zatim je prou~io:

"Ti opominji, tvoje je da opominje{, ti vlast nad njima nema{!" Gornji hadis navode i Buhari i Muslim u svojim Sahihima, ne citiraju}i ovaj ajet. "A onoga koji glavu okre}e i ne}e da vjeruje", tj. ko ne izvr{ava propisane obaveze i srcem i jezikom ne vjeruje u Istinu. Ove Allahove rije~I sli~ne su ajetu: "Nije vjerovao, nije molitvu obavljao, nego je poricao i le|a okretao." (75:31-32). Zato Uzvi{eni kaè: "...njega }e Allah najve}om kaznom kazniti." Imam Ahmed od Ebu-Umame el-Bahilija prenosi da se ovaj susreo sa Halid ibn Jezidom ibn Muavijom, pa ga je upitao da mu kaè {ta je najnje`nije ~uo od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa mu je rekao: "ûo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: /619/ "Svi }ete vi u}i u Dènnet, osim onih koji prema Allahu budu neposlu{ni kao kamila prema svome vlasniku.'"

"Nama }e se oni zaista vratiti", tj. oni }e Nama neminovno do}i i vratiti se.

"...i pred Nama }e, doista, ra~un polagati", tj. Mi }emo ih, za njihova djela ispitivati, pa ih ako budu radili dobro, nagraditi, a ako budu radili lo{e, kazniti. En-Nu’man ibn Be{ir prenosi: /620/"Allahov Poslanik, s.a.v.s., u~io je:

'Slavi ime Gospodara svoga Svevi{njeg' i 'Da li je doprla vijest do tebe o Ga{iji?' - na bajram - namazima i dùmi." Dahhak ibn Kajs je pitao En-Nu’mana ibn Be{ira: /621/ "[ta je uz poglavlje 'Petak' na dùma - namazu u~io Allahov Poslanik, s.a.v.s.? pa je rekao:

"Da li je do tebe doprla vijest o Ga{iji?"

Ovim se, zahvaljuju}i Allahu na Njegovim

blagodatima i pomo}i, zavr{ava kratki komentar poglavlja El-Ga{ija / "Te{ka

nevolja"

89 El - Fedžr / Zora 1549

89 EL - FED@R / ZORA


”U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!” "Tako mi zore", /1/ "i deset no}i" /2/ "i parnog i neparnog", /3/ "i no}i kada nastaje", /4/ "zar to pametnom zakletva nije?"/5/ "Zar ne zna{ {ta je Gospodar tvoj sa Adom uradio”, /6/ "s Iremom, posjednicima stupova", /7/ "kojima sli~ni nisu stvoreni", /8/ "i Semud, koji su stijene u dolini klesali", /9/ "i Faraonom, koji je vojsku imao", /10/ "koji su na zemlji zulum provodili", /11/ "I smutnje na njoj umnoìli", /12/ "pa je Gospodar tvoj bi~ patnje na njih spustio", /13/ " Gospodar tvoj motri stalno." /14/

"Tako mi zore", tj. tako mi svitanja. Ovdje se

naro~ito misli na zoru prvog dana Kurban bajrama." "...i deset no}i", tj. prvih deset no}i mjeseca zul-hidèta. Buhari u svom Sahihu od Ibn Abbasa prenosi predanje koju pripisuje Poslaniku, a.s., (merfu‘), u kome se kaè:/622/ "Nema dana u kojima je u~injeno dobro djelo Allahu draè, od onih u zul-hid`dètu, tj. njegovih prvih deset dana." Upitali su: "I od borbe na Allahovom putu?" rekao je: "I od borbe na Allahovom putu. Jedino je bolji postupak ~ovjeka koji se uputi sa svojim ìvotom i imetkom pa izgubi i jedno i drugo." Imam Ahmed od Dàbira prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /623/ "Deset je deseti zul-hidè, (dan Kurban - bajrama), neparni je dan Arefata, a parni prvi dan Kurban - bajrama, jer je on deseti dan u mjesecu."1

"...i no}i kad nestaje." Ibn-Abbas kaè: "Kad odlazi." Neki drugi kaù: "Kad prolazi." Ikrime kaè da

to zna~i: "Tako mi no}i boravka na Muzdelifi kad se zajedno klanjaju ak{am i jacija." Ibn Ebi-Hatim od Abdullaha ibn Amra prenosi da je ~uo Muhammeda ibn Ka’b el-Kuerzija da je u pogledu rije~i Uzvi{enog:

* Objavljena nakon sure "Noć." 1 Ima i drugačijih tumačenja riječi: parnog i neparnog, ali smo mi odabrali ovo, koje je najjače i najprikladnije, Allah, opet, najbolje zna!

”...i no}i kad nestaje", rekao: "Poùri putni~e, i nipo{to ne dozvoli da zano}i{, a da zajedno ne klanja{ ak{am i jaciju!"

"...zar to pametnom zakletva nije...?", tj. razumnom. Ovdje je za razumnog upotrijebljen izraz "hid`r" jer razum spre~ava ~ovjeka da se upu{ta u rije~i i djela koja mu, kao razumnom bi}u, ne dolikuju. Ovo je, istovremeno, i zakletva vremenom obreda (ibadetima) i samim obredima poput hadà, namaza i sli~no, ~ime se bogobojazni i Allahu pokorni robovi, pribliàvaju. Nakon kazivanja o ovakvim robovima, njihovoj pobo`nosti i pokornosti, Uzvi{eni kaè: "Zar ne zna{ {ta je Gospodar tvoj sa Adom uradio?" Ovdje se radi o precima Ada, o prvim pripadnicima Ada, potomcima Ad ibn Irema ibn Us ibn Sam ibn Nuh, a.s., kojima je Uzvi{eni poslao Huda, a.s., koga su u la` ugonili i prema njemu bili neposlu{ni, pa ga je Allah, sa onima izme|u njih koji su sa njim vjerovali, spasio, a ostale uni{tio silovitim, ledenim vjetrom. O njima Allah iznosi kazivanje u Kur‘anu ~asnom da bi iz njihovog stradanja pravovjerni uzeli pouku. "...s Iremom posjednicima stupova." Ovo je dodatno obja{njenje o narodu koji je ka`njen. Katade i Es-Suddi u vezi sa ovim kaù: "Irem je porodica (dinastija) kraljevine Ada." Ovakvo mi{ljenje je dobro. Rije~i Uzvi{enog: "...zatil-imad", tj. bili su visokog rasta. Jedni kaù da imad zna~i ku}e koje su gradili, drugi da su to stupovi na kojima su gra|ene te ku}e. Bilo kako bilo, bilo ovo ili ono mi{ljenje ispravno, jedno je sigurno - to je bio jedan od naroda (plemena) koji se u Kur‘anu, zajedno sa Semudom, spominje na vi{e mjesta, kao {to je slu~aj i sa ovim poglavljem, a Allah, opet, najbolje zna... A nije rije~ o narodu ili kraju u kojem su ìvjeli. Na ovo skre}emo pa`nju zato, da se ne bi obmanjivalo pretjerivanjima u koja se, u opisu grada spomenutim pod imenom "... Irem zatu-l-imad", u tuma~enju ovog ajeta, upu{taju mnogi komentatori Kur'ana, pa kaù da su njegovi blokovi bili zlatni i srebreni, a palate, ku}e, vrtovi i pijesak u njemu od dragog kamenja i bisera. Opsuju}i ovaj grad oni dalje kaù da mu je zemlja bila od mo{usa, da su se kroz njega razlijevale rijeke, da su mu plodovi sami opadali, da su mu zidine, iako ih niko nije dozivao, niti im se odazivao, same zvi`dale, te da se premje{tao s jednog mjesta na drugo, pa se pojavljivao, ~as u [amu, ~as u Jemenu, ~as u Iraku, a ~as na nekom drugom mjestu. Sve su ovo pri~e i legende preuzete iz israilijata koje su izmi{ljali bezbo`nici da bi se ismijavali maloumnim ljudima koji im sve vjeruju. Postoje i druge pri~e o ovom gradu o kojima nije potrebno detaljnije govoriti, jer ni{ta {to je u njima nije ta~no. Ove i druge sli~ne pri~e o kojima govore mnogobrojni prevaranti koji tvrde da se pod zemljom nalaze zlatni i srebrni mostovi, razni dragulji,


drago kamenje, biseri i veliki kamen mudrosti, ali se do njih, zbog raznih prepreka ne moè do}i, nemaju nikakva osnova. Oni time samo obmanjuju naivne i maloumne da bi se dograbili tu|eg bogatstva i tro{ili ga na razne opojne biljke i druge gluposti. Sigurno je da su u zemljinoj utrobi pohranjeni ostaci i brojne riznice iz perioda dàhilijeta i islama i da je mogu}e da neko neka od njih otkrije, ali ono o ~emu ovi govore je ~ista la` i izmi{ljotina i nije ni{ta od toga {to oni tvrde ta~no. Uzvi{eni Allah je od svega toga ~ist i On upu}uje na ono {to je ispravno.

"...i Semudom koji je stijene u dolini klesao." Ibn-Abbas kaè: "klesao i dubio", a Ibn-Ishak: "Bili su to Arapi koji su strahovali u 'Vadi-l-Kura.'" U vezi sa rije~ima Uzvi{enog: "...i Faraonom posjednikom vojske", od Ibn-Abbasa prenosi se da je rekao: "El-evtad ovdje zna~i vojnici koji su u~vr{}ivali njegovu vlast." Sabit el-Benani od Ebu-Rafia prenosi da je rekao: "Faraon je prozvan vlasnikom ko~i}a" "zato {to je naredio da se njegova èna koja je bila vjernica sveè za ~etiri {atorska ko~i}a i da joj se na le|a stavi veliko kamenje sve dok nije umrla."

"...koji su na Zemlji zulum provodili, i smutnje na njoj umnoìli", tj. narodi Ad, Semud i Faraonov narod bili su okrutni i neposlu{ni, ~ine}i nered po Zemlji i uznemiravaju}i ljude. "...pa je Gospodar tvoj bi~ patnje na njih spustio", tj. na njih je s neba sru~io kaznu koja se nije mogla od nasilni~kog naroda odvratiti. "Gospodar tvoj, zaista, motri stalno." Ibn-Abbas kaè da to zna~i da On sve ~uje i sve vidi, tj. motri Svoja stvorenja {to i kako rade i svakog nagra|uje ili ka`njava prema njegovu trudu. Svakome }e pravedno presuditi i svakog nagraditi, ili kazniti prema onome {to je zasluìo. Njemu nije svojstvena nepravda.

"A ~ovjek, kada ga Gospodar njegov isku{a pa mu po~ast ukaè i blagodatima ga obaspe,

rekne: 'Gospodar moj mene je po~astvovao!'" /15/ "A kad ga isku{a i opskrbu njegovu oskudnom u~ini, onda rekne: 'Gospodar moj me je ponizio!'"/16/ "A nije tako! Vi pa`nju siro~etu ne ukazujete", /17/ "i da se puki siromah nahrani - jedan drugoga ne podsti~ete", /18/ "a nasljedstvo pohlepno jedete" /19/ "i bogatstvo pretjerano volite "/20/ .

Uzvi{eni Allah pobija uvjerenje nekih Svojih robova da im je ukazao po~ast kada im da obilnu opskrbu, a da su ponièni kada im blagodati uskrati, pa kaè: "A nije tako!", tj. nije tako kako vi mislite, jer Allah daje imetak i onome koga voli i onome koga ne voli, kao {to daje oskudicu i onome koga voli i onome koga ne voli, nego se radi o pokornosti Allahu i u jednom i u drugom slu~aju, pa da, ako je bogat, Allahu jo{ vi{e zahvaljuje, a ako je siroma{an, strpljivo to podnosi, (pokorava se i ~uva grijeha).

"A onome koji se Allaha boji, On }e izlaz na}i i opskrbit }e ga odakle se i ne nada."(65:2-3) "Vi pa`nju siro~etu ne ukazujete." U ovim rije~ima Uzvi{enog je naredba da se prema siro~etu lijepo postupa. Abdullah ibn Mubarek od Ebu-Hurejrea prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /624/ "Najbolja muslimanska ku}a je ona u kojoj se lijepo postupa prema siro~etu, a najgora muslimanska ku}a je ona u kojoj se lo{e postupa prema siro~etu." Zatim je pokazao svoja dva prsta i rekao: /625/ "Ja i skrbnik siro~eta }emo u Dènnetu biti jedan do drugoga, ovako." Ebu-Davud od Sehl ibn Se’ida prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ja i skrbnik siro~eta smo kao ova dva prsta u Dènnetu, jedan do drugog", pokazav{i kaìprst i srednji prst.” "...i da se puki siromah nahrani - jedan drugog ne podsti~ete", tj. jedni drugima ne nare|ujete da se bijednici i siromasi paze i prema njima ~ini dobro~instvo. "...i nasljedstvo jedete." Ovdje (El-miras) zna~i naslijedstvo "...pohlepno", tj. ne gledaju}i je li dozvoljeno ili zabranjeno. "...i bogatstvo pretjerano volite", tj. previ{e i prekomjerno.

"Uistinu! Kada se Zemlja u komadi}e zdrobi", /21/ "i kada do|e Gospodar tvoj, a meleki


budu sve red do reda", /22/ "i kada se tog Dana primakne Dèhennem, tada }e se ~ovjek sjetiti - a ra{ta mu je sje}anje?!" /23/ "i re}i: 'Kamo sre}e da sam se za ovaj ìvot pripremio!'" /24/ "A Toga Dana niko ne}e kao On ka`njavati", /25/ "i niko ne}e kao On u okove okivati." /26/ "A ti, o du{o smirena", /27/ "vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan", /28/ "pa u|i me|u robove Moje" /29/ "i u|i u Dènnet Moj!" /30/

Govore}i o strahotama Sudnjeg dana, Uzvi{eni

kaè: "Uistinu", tj. uistinu "...kada se Zemlja u komadi}e zdrobi", tj. kada se Zemlja i brda zaravnaju, a stvorenja iz grobova pred Gospodara svoga ustanu. "...i kad do|e Gospodar tvoj"2 da presudi, kako On ho}e me|u Svojim stvorenjima, dok se meleki ispred Njega budu postrojavali, sve red do reda. Muslim u svome Sahihu od Ibn Mesuda u pogledu rije~i Uzvi{enog: "...i kad se tog Dana primakne Dèhennem" prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: /626/"Dèhennem }e toga Dana biti primaknut (predo~en) a imat }e sedamdeset hiljada povodaca, a svaki povodac }e tegliti sedamdeset hiljada meleka." "...tada }e se ~ovjek sjetiti", tj. svojih djela koja je ranije i kasnije ~inio. "...a ra{ta mu je sje}anje?!", tj. kako mu moè tada sje}anje koristiti? "...i re}i: 'Kamo sre}e da sam se za ovaj ìvot pripremio!'", tj. ako je bio grje{nik, pokajat }e se zbog u~injenih grijeha, i zaàliti {to nije bio jo{ pokorniji, ako bude pokoran. U tom smislu Ahmed od Muhammeda ibn Umreta prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /627/ "Kad bi neko od kako ga majka rodi pa do smrti proveo na sed`di u pokornosti Allahu, u~inilo bi mu se na Sudnjem danu da je to malo i poèlio bi vratiti se na ovaj svijet da bi jo{ vi{e zaradio nagrade." "Toga Dana niko ne}e kao On ka`njavati", tj. niko od Allaha ne}e stroìje ka`njavati one koji su bili nepokorni "...i niko ne}e kao On u okove ukivati", tj. niko od zebanija ne}e teè i ja~e okivati one koji budu poricali svoga Uzvi{enog Gospodara. Ovako }e se postupati sa nepravednim i grije{nim stvorenjima, dok }e se ~istim, smirenim du{ama istrajnim na Istini re}i: "A ti, o du{o smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna", tj. vrati se u Njegovu blizinu i nagradi u Njegovu Dènnetu, zadovoljna u sebi", " ...a i", "On tobom zadovoljan", tj. ti zadovoljna Njim i On zadovoljan tobom. "...pa u|i me|u robove Moje", tj. zajedno s njima "...i u|i u Dènnet Moj!" Ovo }e biti re~eno dva puta; na samrti i na Sudnjem danu, kao {to meleki

2 Dolazak Gospodara je poznat, a način dolaska nepoznat. Tj. doći će zaista, ali njegov dolazak neće ličiti dolasku stvorenja.

donose radosnu vijest vjernicima kad umiru i kad budu proìvljeni iz svojih grobova. Hafiz ibn‘ Askir u biografiji Revahe bint Ebi- -Amra el-Evzaija prenosi da je Ebu-‘Umame pri~ao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., nekom ~ovjeku rekao:/628/ "Reci: 'Gospodaru moj, molim Te da moja du{a s Tobom bude smirena, da vjeruje u susret s Tobom, da bude zadovoljna s Tvojim odre|enjem i zadovoljna s Tvojom nagradom!'"

Ovim se,

zahvaljuju}i Allahu i uz Njegovu pomo},

zavr{ava kratki komentar poglavlja El - Fed`r / "Zora"

90 El - Beled / Grad 1553

90 EL - BELED* / GRAD

OBJAVLJENA U MEKI, IMA 20 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Kunem se gradom ovim", /1/ "a tebi }e biti dopu{teno sve u gradu ovom", /2/ "i roditeljem i onim koga je rodio", /3/ "Mi ~ovjeka stvaramo da se trudi." /4/ "Misli li on da mu niko ni{ta ne moè?" /5/ "'Utro{io sam blago nebrojeno!', re}i }e" /6/ "Zar misli da ga niko vidio nije?" /7/ "Zar mu nismo dali oka dva" /8/ "i jezik i usne dvije" /9/ "i na dobro i na zlo mu ukazali?" /10/

êstica: kojom po~inje ovo poglavlje je odgovor "Kunem se gradom ovim", tj. gradom Mekom. "...a tebi }e biti dopu{teno sve u gradu ovom", tj. po{to u njoj ìvi{ neobu~en u ihrame, tebi se u njoj dozvoljava borba.1 Allah je Svome Poslaniku, s.a.v.s., jedan dio dana u~inio Meku dopu{tenom, o ~emu govori hadis o ~ijoj su vjerodostojnosti svi saglasni i u kome stoji: /629/ "Ovaj grad Allah je u~inio svetim2 od onoga dana otkako je stvorio nebesa i Zemlju i takav }e ostati sve do Sudnjeg dana. U njemu je zabranjeno sje}i drve}e3, ~upati travu4 osim {to je meni u~injeno dozvoljenim jedan dio dana. Danas je povra}ena njena svetost kao {to je bila ju~er. Neka prisutni ovo prenese odsutnom." U drugoj verziji ovog hadisa stoji: /630/"Ako neko, u njemu, sebi dopusti borbu zato {to je bila dopu{tena Allahovom Poslaniku, recite: 'U njemu je Allah dozvolio borbu Svome Poslaniku, a vama nije."I roditeljem i onim koga je rodio", tj. roditeljem i djetetom. Roditelj je Adem, a onaj koga je rodio dijete njegovo. Ovako smatra Mudàhid i njegovi istomi{ljenici. Ovakvo mi{ljenje ima ~vrstu osnovu, jer se Uzvi{eni, prvo kune

Mekom, tj. gradom, a onda njenim stanovnicima, tj. Ademom, ocem ljudskog roda i njegovim djetetom.

* Objavljena nakon sure "Kaf." 1 Tj. Kunem se mekanskim haremom koji sam tebi učinio dopuštenim. 2 Tj. u njemu zabranio borbu. 3 Tj. sječu njenog drveća. 4 Tj. čupanje zelenila.

"Mi ~ovjeka stvaramo da se trudi", tj. da se hvata u ko{tac sa te{ko}ama. Po drugom shvatanju zna~i "uspravnim", jer rije~ ”kebed” zna~i uspravnost, tako da ove rije~i zna~e: Mi smo ~ovjeka stvorili tako da hodi uspravno. "Misli li on da mu niko ni{ta ne moè?", tj. da ga niko ne}e pitati za njegov imetak kako ga je zaradio i gdje ga je utro{io. "'Utro{io sam blago nebrojeno!' - re}i }e", tj. mnogo imetka.

"Zar misli da ga niko vidio nije?", tj. zar on misli da ga Allah, d`.{., ne vidi?

"Zar mu nismo dali oka dva", tj. da njima gleda "...i jezik", tj. da njime govori i izraàva ono {to u sebi misli. "...i usne dvije" kojima se sluì u govoru, jelu i koje upotpunjuju fizi~ku ljepotu njegovih usta i lica. Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaè: /631/ "Allah Uzvi{eni kaè: 'ôvje~e, dao sam ti mnogobrojne blagodati. Ti ih sve ne moè{ ni nabrojati ni na njima zahvaliti. Izme|u ostalog sam ti dao dva oka da njima gleda{. Dao sam ti dva kapka na njima, pa gledaj o~ima ono {to sam ti dozvolio, a ako {ta vidi{ {ta sam ti zabranio, zatvori ih kapcima. Dao sam ti jezik i usnu {upljinu kao njegov zatvara~. Zato jezikom govori ono {to sam ti dozvolio. Ako nai|e{ na ne{to {to sam ti zabranio zatvori njome jezik. Dao sam ti spolni organ i pokriva~ da ga pokriva{. Koristi svoj spolni organ samo za ono {to sam ti dozvolio, a ako nai|e{ na ne{to {to sam ti zabranio, pokrij ga! ôvje~e, ti ne}e{ mo}i podnijeti Moju srd`bu i izdràti Moju kaznu!'"

"...i na dobro i na zlo mu ukazali?”, tj. put dobra i put zla. U tom smislu Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "Mi mu na pravi put ukazujemo, a njegovo je da li }e zahvalan ili nezahvalan biti." (76:3) 5

"Pa za{to on nije savladao te{ko}u?" /11/ "A {ta ti misli{: {ta je to te{ko}a?", /12/ "roba ropstva osloboditi", /13/ "ili, u vrijeme gladi, nahraniti" /14/ "siro~e bliska roda", /15/ "ili ubogoga nevoljnika", /16/ "a usto da je od onih koji vjeruju, koji jedni drugima strpljivost preporu~uju i koji jedni drugima milosr|e

5 Pod uputom se ovdje misli na ukazivanje na pravi put i na zahvalnost onoga ko odabere pravi put, a nevjerstvo onoga ko odabere krivi. Ovdje se nipošto ne misli na to da Uzvišeni Allah prisiljava na činjenje dobra ili zla. Kako bi onda rod Božijom milošću zaslužio nagradu i Njegovom pravednošću kaznu...?

90 Grad / El - Balad 1554

preporu~uju"; /17/ "oni }e b ti - de{njaci!" /18/ "A oni koji ne vjeruju dokaze Na{e, oni }e biti -ljevaci", /19/ "iznad njih }e vatra zatvorena biti" /20/

i

j

”Pa za{to on nije savladao te{ko}e?", tj.

za{to nije i{ao putem spasa i dobra? Katade kaè da rije~: zna~i: opasnost i te{ko}u i dodaje: "Savladajte je pokoravaju}i se Allahu!", a zatim citira rije~i Uzvi{enog: "A {ta ti misli{: {ta je to te{ko}a?" Govore}i kako se te{ko}a savladava, Uzvi{eni kaè"...roba ropstva osloboditi ili nahraniti..." Ibn-Zejd u pogledu rije~i Uzvi{enog: "Pa, za{to on nije savladao te{ko}u?" kaè da one zna~e: za{to on nije i{ao putem spasa i dobra? obja{njavaju}i {ta je put spasa i dobra Uzvi{eni kaè: "A {ta ti misli{: {ta je to prepreka? - roba ropstva osloboditi." Imam Ahmed od Ebu-Hurejrea prenosi da je rekao: "Boìji Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /632/ 'Ko oslobodi roba muslimana, Allah }e za svaki oslobo|eni njegov dio osloboditi njemu dio iz Vatre; za ruku ruku, za nogu nogu i za spolni organ spolni organ.'" Ali ibn el-Husein je upitao: "Seide, jesi li to ti ~uo od Ebu - Hurejre?" Kad je Seid odgovorio da jeste, Ali ibn el-Husein je jednom od svojih najboljih sluga rekao: "Pozovi mi Mitrefa!" Kad je ovaj do{ao i javio mu se, rekao mu je: "Slobodan si. Moè{ i}i. Osloba|am te radi Allahova zadovoljstva." Ovo predanje, preko Seid ibn Merdàna i dalje, navode Buhari, Muslim, Tirmizi i Nesai. U predanju koje navodi Muslim kaè se da je za slugu koga je oslobodio Ali ibn el-Husein, Zejnul-Abidin bio platio deset hiljada dirhema. "...ili, u vrijeme gladi, nahraniti." Ibn-Abbas kaè da zna~i - glad. "...ili siro~e", tj. i istovremeno nahrani siro~e "...bliska roda", tj. bliskog po rodbinskoj vezi, kako stoji u hadisu koga preko Selman ibn Amira navodi Ahmed da je rekao: ûo sam Boìjeg Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: /633/ "Sadaka prema siromahu je sadaka, a prema siromahu bliskom ro|aku i sadaka i ~uvanje rodbinske veze." "...ili ubogoga nevoljnika", tj. siromaha, od gladi palog na zemlju, koji nema ni ku}e ni skrovi{ta niti koga svoga da se o njemu brine. "...a usto da je jedan od onih koji vjeru u", tj. ukoliko je onaj koji udjeljuje i pomaè, pored ovih lijepih osobina, jo{ i punim srcem vjernik i to sve radi, o~ekuju}i nagradu od Allaha, d`.{., kao {to Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "Onome ko ~ini dobro, bio mu{karac ili èna, a vjernik je..." (16:97)

"...koji jedni drugima strpljivost preporu~uju i koji jedni drugima milosr|e preporu~uju"; tj. koji vjeruju i uz to rade dobra djela i jedni drugima preporu~uju, da prema ljudima, iako ih uznemiravaju, budu strpljivi samilosni, kao {to stoji u hadisu: "Prema samilosnima je Allah milostiv.

Smilujte se prema onima {to su na Zemlji, pa }e prema vama biti samilostan Onaj Koji je na nebu!"

"Oni }e biti - de{njaci!", tj. bit }e sa onima s desne strane oni koji se okite ovim lijepim svojstvima. Uzvi{eni, zatim, kaè: "A oni koji ne vjeruju u dokaze Na{e, oni }e biti - ljevaci", tj. oni na lijevoj strani "...iznad njih }e vatra zatvorena biti", tj. tako zatvorena da iz nje spasa ni izlaza ne}e biti. Ibn Ebu - Hatim od Ebu- -Imrana el-Dèvnija prenosi da je rekao: "Tako mi Allaha, oni nikada nogama ne}e na sigurno tlo stati, niti u nebeski svod pogledati. Nikada ne}e o~i mo}i sklopiti i zaspati, niti hladna i osvjeàvaju}eg pi}a okusiti."

Ovim se, zahvaljuju}i Allahu i uz Njegovu pomo} zavr{ava kratki

komentar poglavlja El - Beled / "Grad."

91 Eš -Šems / Sunce 1555

91

E[ - [EMS / SUNCE OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 15 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Tako mi Sunca i svjetla njegova!", /1/ "i Mjeseca kada ga prati", /2/ "i dana kada ga vidljivim u~ini", /3/ "i no}i kada ga zakloni", /4/ "i neba i Onoga Koji ga sazda", /5/ "i Zemlje i Onoga Koji je ravnom u~ini", /6/ "i du{e i Onoga Koji je stvori", /7/ "pa je nadahnu da zna {ta joj je grje{enje a {ta bogobojaznost", /8/ "uspjet }e samo onaj ko je o~isti" /9/ "a bit }e izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi!"/10/

Radije smo naveli hadis koji prenosi Dàbir, a

biljeè i Buhari i Muslim u svojim Sahihima da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao Muazu: "Za{to nisi klanjao sa: 'Slavi ime Gospodara svoga Svevi{njeg', 'Tako mi Sunca i svjetla njegova', 'Tako mi no}i kada tmine razastre.'" Mudàhid u pogledu rije~i Uzvi{enog: "Tako mi Sunca i svjetla njegova", kaè da se ovdje Allah zaklinje Suncem i dnevnim svjetlom koje potje~e od Sunca. "...i Mjeseca kad ga prati", tj. slijedi. "...i dana kad ga vidljivim u~ini", tj. Kada ga potpuno jasnim u~ini. "...i no}i kad ga zakloni", tj. kad Sunce za|e pa horizont tama obavije. "...i neba i Onoga Koji ga sazda." Ovdje ~estica ima zna~enje odnosne zamjenice "(ko)", pa ovaj ajet treba razumjeti u zna~enju: Tako mi neba i Onoga Koji ga sazda.

i ,l

* Objavljena nakon sure "Noć Kadr."

"...i Zemlje i Onoga Koji je ravnom u~ini", tj. prostrije. Ovo mi{ljenje zastupa ve}ina poznatih komentatora Kur’ana i jezi~ara. El-Dèvheri kaè: "Rije~ zna~i i kao , tj. prostro, poravnao, u~inio ravnom. "...i du{e i Onoga Koji je stvori", tj. Onoga Koji ju je stvorio u ispravnu, ~istu i potpunu i Koji je ~ovjeka u~inio skladnim i uspravnim, kao {to Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: " Ti upravi l ce svoje vjeri kao pravi vjernik, vjeri, dje u Allahovu, prema kojoj je On ljude na~inio. Nema promjene u Allahovu stvarnju..." (30:30) U Muslimovom Sahihu navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /635/ ”Allah, d`.{., kaè: 'Ja sam Svoje robove u pravoj vjeri stvorio, pa su im kasnije do{li {ejtani i od njihove ih vjere odvratili.' "...pa je nadahnu da zna {ta joj je grje{enje i bogobojaznost", tj. pokazao joj je {ta je put dobra, a {ta zla i objasnio {ta valja, a {ta ne valja.

"...uspjet }e samo onaj ko se o~isti, a bit }e izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi", tj. uspjet }e onaj ko svoju du{u, pokoravaju}i se Allahu, d`.{., o~isti. Mogu}e je da ovo zna~i da }e uspjeti onaj kome Allah da da se o~isti, a zalutati i propasti onaj kome Allah pusti da ode na stranputicu. Ibn Ebi-Hatim od Ibn-Abbasa prenosi da je rekao: "ûo sam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u vezi sa rije~ima Uzvi{enog:

' ...uspjet }e samo onaj ko je o~isti', rekao: /636/ 'Uspjet }e onaj ~iju du{u Allah, d`.{., o~isti.'"1 Kada bi u~e}i Kur‘an nai{ao na ovaj ajet, Allahov Poslanik, s.a.v.s., u dovi bi zamolio: /637/ "Boè, ti mojoj du{i podari bogobojaznost. Ti si njen za{titnik i ~uvar. Ti }e{ je najbolje o~istiti!"

1 Dušu Allah neće očistiti dok je, pokornošću Allahu, ne očisti ona čija je. Zato je Uzvišeni i rekao: "...uspjet će samo onaj ko je očisti a bt iće izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi!" Dakle, to što će je Allah očistiti je nagrada za njenu pokornost, kao što Uzvišeni kaže: "...onome koji udjeljuje i ne griješi i ono najljepše smatra istinitim, njemu ćemo olakšati (put) dobra” (El-Lejl, 5-7).

91 Eš - Šems / Sunce 1556

"Semud je zbog obijesti svoje poricao: /11/ "Kad se jedan nesretnik izme|u njih podigao", /12/ "Allahov poslanik im je doviknuo: 'Pustite Allahovu devu i njen red pojenja!" /13/ "ali mu oni nisu povjerovali, ve} su je zaklali - i Gospodar njihov ih je, zbog grijeha njihovih uni{tio i kaznom sve obuhvatio" /14/ "ne strahuju}i zbog toga od odgovornosti." /15/

Govore}i o Semudu, Uzvi{eni kaè da su oni u la`

ugonili svoga poslanika, zbog nasilja i pokvarenosti koju su ~inili. Zato im je On dao da oni svojim srcima ne povjeruju u uputu i poziv s kojim im je do{ao njihov poslanik.

"...kad se jedan nesretnik me|u njima podigao", tj. najnesretniji ~ovjek u cijelom plemenu Kudar ibn Salif, (Uhajmir Semud) koji je zaklao devu i za koga je Uzvi{eni Allah rekao:

"Ali oni pozva{e jednog od svojih, pa se on spremi i prekla je."(54:29) On je bio poglavica kome su se ostali poslu{no pokoravali. Ibn Ebi-Hatim od Ammar ibn Jasira prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je Aliji: /638/ 'Ho}e{ li da ti kaèm ko su najnesretniji ljudi?' 'Ho}u', odgovorio je. Rekao je: 'Dva ~ovjeka od kojih je jedan Uhajmir Semud koji je zaklao devu, i drugi koji }e te Alija udariti ovuda, tj. po tjemenu, odakle }e te krv obliti ovuda, tj. po bradi.'"

"Allahov Poslanik, Salih, a.s., im je doviknuo:" " ...pustite Allahovu devu!", tj. ~uvajte se da joj kakvo zlo ne nanesete. "...i njen red pojenja!", tj. ne ~inite joj nepravdu u pojenju, njoj pripada jedan, a vama drugi poznati dan. Uzvi{eni Allah kaè: "...ali mu oni nisu povjerovali, ve} su je zaklali", tj. ugonili su ga u la` i govorili da nije istina to {to im donosi, a onda su zaklali devu koju im je Allah dao kao dokaz protiv njih i izveo je iz stijene.

"...i Gospodar njihov ih je zbog grijeha njihova uni{tio", tj. njihov Gospodar se na njih naljutio i uni{tio ih, ”...i kaznom sve obuhvatio”, i dao da se na njih stru~i kazna na sve redom, malo i veliko, mu{ko i ènsko zato {to su po{li za Uhejmirom Semudom kad je krenuo da zakolje devu. Zbog ovog njihovog grijeha Allah ih je sve do posljednjeg uni{tio i sravnao sa zemljom. "...ne strahuju}i zbog toga od odgovornosti", tj. ne boje}i se ni od koga bilo kakvih posljedica.2

2 Ovo je kazivanje kako je Allah kaznio Semud. Prije njega kaznio je Ad, Faraona, njegov narod i druge. Gdje je sada onaj koji je govorio: "Moja kazna je još žešća?!" On je danas kod svoga Gospodara. Ako se, prije nego što je umro, nije pokajao Allah će mu pokazati kako On kažnjava na dnu Džehennema, dok ne sazna šta je Istina. Zamisli, brate kako će panteističko učenje njegove zagovornike odvesti i gurnuti u Vatru. Neka nas Allah sačuva od njih i od Vatre!

Ovim se, zahvaljuju}i Allahu i uz Njegovu pomo},

zavr{ava kratki komentar poglavlja E{-[ems / "Sunce"

92 El - Lejl / Noć 1557

92 EL - LEJL / NO]

OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 21 AJET

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Tako mi no}i kada sve zakrije" /1/ "i dana kad svane" /2/ "i Onoga Koji mu{ko i ènsko stvara", /3/ "va{ trud je, zaista, razli~it" /4/ "onome koji udjeljuje i bogobojazan" /5/ "i ono najljep{e smatra istinitim", /6/ "njemu }emo put dobra olak{ati"; /7/ "a onome koji tvrdi~i i osje}a se neovisnim", /8/ "i ono najljep{e smatra la`nim", /9/ "njemu }emo put zla olak{ati", /10/ "i bogatstvo njegovo mu, kad se strovali, ne}e koristiti." /11/

Ranije smo naveli rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., upu}ene Muazu: "Za{to nisi klanjao sa: 'Tako mi Sunca i svjetla njegova' i 'Tako mi no}i kada sve zakrije.'" Uzvi{eni se kune: "Tako mi no}i kada sve zakrije”, tj. kada svojom tminom ljude i ìvotinje obavije. "...i dana kad se o~ituje", tj. svojim svjetlom i bjelinom.

"...i Onoga Koji mu{ko i ènsko stvara", kao {to Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "...i vas kao parove stvorili" (78:8). Po{to je zakletva do{la u obliku me|usobno suprotstavljenim stvarima i ono {to dolazi poslije zakletve navedeno je u suprotnostima. Zato Uzvi{eni kaè: "...va{ trud je, zaista, razli~it", tj. va{a djela su razli~ita, jer ima onih koji rade dobro, a i onih koji rade lo{e. Uzvi{eni kaè: "...onome koji udjeljuje i bogobojazan je", tj. onome koji dijeli od onoga {to mu je nare|eno da od svoga imetka izdvaja i u svemu se ~uva Allaha. "...i ono najljep{e smatra istinitim", tj. da }e za to biti nagra|en. Katade kaè: "U tom smislu Ibn Ebi-Hatim od Ebu ibn Ka’ba prenosi da je rekao: /639/ "Pitao sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., {ta je to najljep{e, pa mi je rekao da je to Dènnet." U pogledu rije~i Uzvi{enog: "...njemu }emo put dobra

olak{ati", Ibn-Abbas kaè: "tj. dobro". Neki raniji u~enjaci u vezi sa ovim ajetom rekli su: "Nagrada za dobro je dobro, a kazna za lo{e lo{e." Uzvi{eni dalje kaè: "...a onome koji tvrdi~i", tj. {krtari da udjeljuje od onoga {to posjeduje "...i osje}a se neovisnim", tj. {krtari sa svojim imetkom i osje}a se neovisnim o svome Gospodaru, kako kaè Ibn Abbas, a prenosi Ibn Ebi-Hatim.

* Objavljena nakon sure "Svevišnji."

"...i ono najljep{e smatra la`nim", tj. nagradu i kaznu na onom svijetu "...njemu }emo olak{ati put zla", tj. omogu}iti put propasti i zla. U tom smislu Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "...i da Mi srca njihova i o~i njihove ne}emo zape~atiti, i da ne}e vjerovati kao {to ni prije nisu vjerovali, i da ih ne}emo ostaviti da u zabludi svojoj lutaju smeteni?" (6:110) Mnogobrojni su ajeti koji u tom smislu govore da }e Allah, d`.{., onoga ko namjerava dobro, nagraditi uspjehom, a onoga ko namjerava zlo, ostaviti na cjedilu. Sve ovo je sudbnom unaprijed odre|eno. O tome govore mnogobrojni hadisi. Buhari od Alije, r.a., prenosi da je rekao: /640/ "Bili smo s Allahovim poslanikom, s.a.v.s., na jednoj dènazi na groblju Beki el-Garkad kad je rekao: 'Nema nikoga od vas a da mu nije odre|eno mjesto u Dènnetu i mjesto u Vatri.' Upitali su: 'Allahov Poslani~e, da se onda prepustimo sudbini?' 'Radite', rekao je 'ali }e opet svako dospjeti tamo gdje mu je su|eno!', a zatim je prou~io: "Onome koji udjeljuje i bogobojazan je i ono najljep{e smatra istinitim - njemu }emo put dobra olak{ati, a onome ko tvrdi~i i osje}a se neovisnim i ono najljep{e smatra la`nim - njemu }emo put zla olak{ati." Postoje i druge verzije hadisa u istom zna~enju. Tako Ibn-Dèrir navodi da je ovaj ajet objavljen u vezi Ebu-Bekra es-Siddika, r.a., i navodi lanac njegovih prenosilaca koji se zavr{ava sa Amirom ibn Abdullahom ibn ez-Zubejrom koji kaè: "Ebu-Bekr, r.a., u Meki je osloba|ao starce i ène koji bi primili islam. Na to mu je njegov otac rekao: 'Sine, vidim kako osloba|a{ iznemogle ljude. Kako bi bilo da po~ne{ osloba|ati sna`ne mu{karce koji bi ti pomagali, ~uvali te i branili?' On je odgovorio: 'O~e, ja èlim posti}i ono {to je kod Allaha.'" Amir ibn Abdullah dalje kaè: "Pri~ali su mi neki moji uku}ani da je ovaj ajet objavljen u vezi sa Ebu-Bekrom. "...i bogatstvo njegovo mu, kad se strovali, ne}e koristiti." Mudàhid kaè: tj. kad umre, a Zejd ibn Eslem: tj. kad se strovali u Vatru.

92 El - Lejl / Noć 1558

"Mi smo du`ni ukazati na pravi put" /12/ "i jedino Nama pripada i onaj i ovaj svijet." /13/ "Zato vas opominjem razbuktalom vatrom", /14/ "u koju }e u}i samo najve}I nesretnik", /15/ "onaj koji bude poricao i okretao se", /16/ "a od nje }e daleko biti onaj naj bogobojazniji", /17/ "onaj koji bude dio imetka svoga udjeljivao, da bi se o~istio", /18/ "ne o~ekuju}i da mu se zahvalno{}u uzvrati", /19/ "ve} jedino ùde}i za licem Gospodara svoga Svevi{njeg", /20/ "i on }e, zbilja, zadovoljan biti!" /21/

Katade kaè da rije~i Uzvi{enog: "Mi smo du`ni ukazati na pravi put", zna~e: da objasnimo {ta je dozvoljeno a {ta zabranjeno. "...i jedino Nama pripada i onaj i ovaj svijet", tj. sve je Na{e i Mi svim slobodno upravljamo i raspolaèmo. "Zato vas opominjem razbuktalom vatrom." Imam Ahmed od Semak ibn Harba prenosi da je rekao: ûo sam En-Nu’mana ibn Be{ira da je, govore}i jednom prilikom, rekao: /641/ "ûo sam Allahovog poslanika, s.a.v.s., da je u jednom govoru rekao: 'Opominjem vas razbuktalom vatrom', tako glasno da ga je odavde na pijaci ~ovjek mogao ~uti i da mu je crnoporubljeni ogrta~ sa ramena pao pod noge.'" Muslim od En-Nu’mana ibn Be{ira prenosi da je rekao: "Allahov poslanik, s.a.v.s., rekao je: /642/ 'Najblaà kazna stanovnika Vatre }e biti da nekome od njih obu}a i remenovi na obu}i budu od vatre od koje }e mu klju~ati mozak kao kotao. To je najblaà kazna, a ~init }e mu se da niko od njega nije teè ka`njen.'" "...u koju }e u}i samo najve}i nesretnik", tj. samo }e nesretnik u}i u vatru koja }e ga sa svih strana okruìvati. Uzvi{eni, zatim, opisuje ko je taj nesretnik pa kaè: "...onaj koji je poricao", tj. srcem "...i okretao se", tj. ko se svojim rukama, nogama i drugim organima okretao od (dobrih) djela. Imam Ahmed od Ebu - Hurejrea prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /643/ 'Sav moj ummet, svi moji sljedbenici }e na Sudnjem danu u}i u Dènnet, osim onih koji to odbiju.' Upitali su: 'A ko }e odbiti Boìji Poslani~e?' Odgovorio je: 'Ko mi se pokori u}i }e u Dènnet, a ko odbije meni poslu{nost, taj je odbio.'" Ovah hadis navodi i Buhari. "A od nje }e daleko biti onaj najbogobojazniji", tj. od Vatre }e se ukloniti onaj ko je ~ist i ko se Allaha bude bojao. Uzvi{eni dalje

opisuje ko je taj pa kaè: "...onaj koji bude dio imetka svoga udjeljivao, da bi se o~istio", tj. svoj imetak dijeli pokoravaju}i se svome Gospodaru i tako ~isti i sebe i svoj imetak i vjeru i ovaj svijet koji mu je Uzvi{eni darovao. "...o~ekuju}i da mu se zahvalno{}u uzvrati", tj. ne dijeli svoj imetak da bi se oduìo onima koji su mu kakvo dobro u~inili, nego ga dijeli" "...jedino ùde}i za licem Gospodara svoga Svevi{njeg", tj. u èlji da bi Ga u dènetskim vrtovima vidio. Uzvi{eni kaè: "...i on }e zbilja zadovoljan biti", tj. zadovoljan }e biti onaj koga budu resile ovakve osobine. Vi{e komentatora Kur- a‘na navode da se ovi ajeti odnose na Ebu-Bekra, r.a., od kojih neki smatraju da se u tome svi slaù. Bez sumnje on sa prvacima ovog ummeta spada u one na koje se odnose ovi ajeti, iako se ne ograni~ava samo na njih, nego na sve koji se podrazumijevaju pod rije~ima Uzvi{enog: "...a od nje }e daleko biti onaj najbogobojazniji, onaj koji bude dio imetka svoga udjeljivao, da bi se o~istio, ne o~eku u}i da mu se zahvalno{}u uzvrati." On, ipak, u ovim i drugih pohvalnim osobinama, prednja~i u ovom ummetu, jer je bio istinoljubljiv, bogobojazan, plemenit i dare`ljiv, tro{e}i svoj imetak pokoravaju}i se svome Gospodaru i pomaù}i svoga Poslanika, s.a.v.s.

j

Ovim se, zahvaljuju}i Allahu

i uz Njegovu pomo}, zavr{ava kratki komentar poglavlja El-Lejl / ”No}."

93 Ed - Duha / Jutro 1559

93 ED - DUHA / JUTRO


Imam Ahmed od El-Esveda ibn Kajsa navodi da je rekao: /644/ "ûo sam Dùnduba da je rekao: 'Vjerovjesnik, s.a.v.s., se jednom prilikom razbolio pa nije no}ni ibadet provodio jednu ili dvije no}i, pa mu je jedna èna do{la i rekla: 'Muhammede, mora da te je tvoj {ejtan ostavio.'' Na to je Uzvi{eni Allah objavio: ' 'Tako mi jutra i no}i kad se uti{a, Gospodar tvoj nije te ni napustio ni omrznuo!'" Ovaj hadis prenose Buhari, Muslim i Et-Tirmizi.

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Tako mi jutra" /1/ "i no}i kad se uti{a", /2/ "Gospodar tvoj nije te ni napustio ni omrznuo!" /3/ "Onaj svijet je, zaista, bolji za tebe od ovog svijeta", /4/ "a Gospodar tvoj }e tebi sigurno dati, pa }e{ zadovoljan biti." /5/ "Zar te siro~etom ne na|e, pa ti uto~i{te dade", /6/ "i zalutalim te na|e, pa te uputi", /7/ "i siromahom te na|e, pa te bogatim u~ini?" /8/ "Zato siro~e ne ucvili", /9/ "i onoga ko traì ne odbij", /10/ "i o blagodati Gospodara svoga kazuj!" /11/

Neki raniji u~enjaci, me|u njima i Ibn Ishak, navode da je ovo poglavlje Dìbril Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., objavio kada mu se pokazao u liku kakvom ga je Allah stvorio. To je bilo kada mu se Dìbril pribliìo i nadnio, dok je bio u dolini El-Ebtah "...i objavio robu Njegovu ono {to je objavio", tj. objavio mu ovo poglavlje: "Tako mi jutra i no}i kada se uti{a." Ibn-Abbas kaè: /645/ "Kada je Allahovom Poslaniku po~ela objava Kur’ana, Dìbril mu je neko vrijeme prestao dolaziti pa se zbog toga zabrinuo. Idolopoklonici su tada rekli: "Gospodar njegov ga je ostavio i omrznuo." Na to je Allah objavio:

l

* Objavljena nakon sure "Zora."

"Gospodar tvoj nije te ni napustio ni omrznuo!" Uzvi{eni se zaklinje jutrom i svjetlom koje je u njemu dao "...i no}i kada se sti{a", tj. kada se smiri i tamom obavije, kao {to Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "On ~ini da zora svi}e, On je no} odredio za po~etak, a Sunce i Mjesec za ra~unanje vremena; to je odre|enje Si nog, Sveznaju}eg" (6:96) Rije~i Uzvi{enog: "Onaj svijet je, zaista, bolji za tebe od ovog svijeta." Iz ìvotopisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., poznato nam je da je on bio najskromniji ~ovjek na ovom svijetu. Imam Ahmed od Abdullah ibn Mesuda navodi da je rekao: /646/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je jednom prilikom leào na hasuri pa su mu od nje na tijelu ostali tragovi. Kada se probudio, po~eo sam ga brisati rekav{i mu: 'Boìji Poslani~e, kad bi nam dozvolio da ti ne{to prostremo preko hasure?' Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovori: '[ta }e meni ovaj svijet? Ja i ovaj svijet smo kao putnik i hlad nekog drveta u kome se putnik odmori, a onda dalje nastavi i hlad ostavi.'" Ovaj hadis prenose Ibn-Madè i Et-Tirmizi. Za njega Et-Tirmizi kaè da je dobar i vjerodostojan /hasenun sahihun/. Rije~i Uzvi{enog: "...a Gospodar tvoj }e tebi sigurno dati, pa }e{ zadovoljan biti", zna~e da }e mu na onom svijetu dati da se zauzima za svoj ummet dok ne bude zadovoljan. Ebu-Amr el-Evzai od Abdullaha ibn Abbasa prenosi da je rekao: /647/ "Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pokazano je kakve }e sve pobjede, poslije njega, njegov ummet posti}i, riznicu po riznicu, pa se tome obradovao. Na to mu je Allah Uzvi{eni objavio: "...a Gospodar tvoj }e tebi sigurno dati, pa }e{ zadovoljan biti!" Nabrajaju}i blagodati kojima je obasuo svoga roba i poslanika, s.a.v.s., Uzvi{eni dalje kaè: "Zar te siro~etom ne na|e, pa ti uto~I{te dade", tako {to mu je otac umro dok je on jo{ u utrobi majke bio. Zatim mu je umrla i majka Amina bint Vehb kad je imao {est godina, nakon ~ega je brigu o njemu preuzeo djed mu Abdul-Muttalib, dok i on, kad je Muhammedu, s.a.v.s., bilo osam godina, nije umro, nakon ~ega je brigu o njemu preuzeo amidà mu Ebu-Talib. On }e ga paziti, pomagati, odgajati i uvaàvati, a kasnije, kada }e ga Allah u ~etrdesetoj godini ìvota poslati kao poslanika, braniti od njegovih sunarodnjaka, iako je sam Ebu-Talib i dalje ostao u vjeri svoga naroda, idolopoklonstvu. Ovako je trajalo Allahovom voljom i odre|enjem sve dok Ebu-Talib, na malo prije Hid`re, nije umro, kada su se protiv njega podigli drski kurej{ijski prvaci i neznalice, nakon ~ega mu je Allah naredio da se preseli u grad ensarija (Medinu). Kad se kod njih preselio, oni su ga, neka je Allah sa svima njima zadovoljan, lijepo primili, pruìli mu uto~i{te, pomagali ga, brinuli se o njemu i uz njega se borili. Sve su ovo bili znaci Allahovog ~uvanja, pa`nje i brige

93 Ed - Duha / Jutro 1560

o njemu. "I zalutalim te na|e, pa te uputi." U tom smislu na drugom mjestu Uzvi{eni kaè: "Na takav na~in Mi i tebi objavljujemo ono {to ti se objavljuje. Ti nisi znao {ta je Knjiga niti si poznavao vjerske propise ali smo je Mi u~inili svjetlom pomo}u kojeg upu}u emo onerobove Na{e koje èlimo." (42:52)

,j

"...i siromahom te na|e, pa te bogatim u~ini", tj. sa puno ~eljadi si bio siroma{an, pa te je Allah od drugih, osim od Sebe, u~inio neovisnim, ~ime mu je omogu}io da zasluì nagradu i za strpljenje i za zahvalnost. U Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu se od Ebu-Hurejrea prenosi da je rekao: " Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /648/ 'Nije bogatstvo u mno{tvu robe, nego je bogatstvo u bogatstvu du{e.'" U Muslimovom Sahihu se od Abdullaha ibn Amra prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /649/ 'Uspio je onaj ko primi islam, kome bude dato ono {to mu je dovoljno od nafake i kome Allah da pa je zadovoljan sa onim {to mu je dao.'" "Zato siro~e ne ucvili", tj. kao {to si ti bio siro~e pa ti je Allah pruìo uto~i{te, ni ti nemoj siro~e cvjeljati, tj. poniàvati i odbijati, nego prema njemu budi dobrostiv i njeàn! "...i onoga ko traÌ ne odbij", tj. kao {to ti za pravu vjeru nisi znao pa te je Allah uputio na pravi put, nemoj ni ti onoga ko traì znanje odbijati! "...i o blagodati Gospodara svoga kazuj!", tj. kao {to si bio siroma{an pa te Allah imu}nim u~inio, tako i ti o Njegovim blagodatima kazuj. U tom smislu u dovi naslije|enoj od Vjerovjesnika, s.a.v.s., stoji: /650/ "U~ini nas zahvalnim na Tvojim blagodatima..." Ebu-Davud prenosi od Ebu-Hurejre da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /651/ "Ko nije zahvalan ljudima nije ni Allahu."


i uz Njegovu pomo}, zavr{ava kratki komentar

poglavlja "Jutro"

94 El - InšIrah / Širokogrudnost 1561

-I I94

EL N[ RAH [IROKOGRUDNOST OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 8 AJETA

"U ime Allaha,Svemilosnog, Milostivog!" "Zar grudi tvoje nismo prostranim u~inili" /1/ "i breme tvoje s tebe skinuli", /2/ "koje je ple}a tvoja pritiskalo", /3/ "i spomen na tebe visoko uzdigli!" /4/ "Ta, zaista, s mukom je last", /5/ "zaista, s mukom je last!"/6/ "A kad zavr{i{, molitvi se predaj", /7/ "i Gospodaru svome teì!" /8/

Uzvi{eni kaè: "Zar grudi tvoje nismo prostranim u~inili", tj. Mi smo tvoje grudi prostranim u~inili i prosvjetlili ih, kao {to se na drugom mjestu kaè: "Onome koga Allah èli da uputi - On srce njegovo prema islamu raspoloì" (6:125). Kao {to je Allah tvoje grudi u~inio prostranim, tako je Svoj vjerozakon ([erijat) u~inio {irokim, tolerantnim i lahkim, bez ikakvih te{ko}a, tereta i tjeskobe. Rije~i Uzvi{enog: "i breme tvoje s tebe skinuli" zna~e: "...da bi ti Allah ranije i kasnije krivice oprostio." (48: 2) "Koje je ple}a pritiskalo", tj. koje ti je bilo te{ko nositi. "...i spomen na tebe visoko uzdigli", tj. ne}u biti spomenut, a da sa Mnom i ti ne bude{ spomenut, kao {to je u rije~ima kelimei-{ehadeta /Ja svjedo~im da nema drugog boga osim Allaha i svjedo~im da je Muhammed Allahov poslanik/. Hasan ibn Sabit u jednoj svojoj kasidi kaè: "Najplemenitiji od svih je pe~at vjerovjesni{tva koji sija Allahovim svjetlom i svjedo~i, Bog je ime Vjerovjesnika stavio uz Svoje kad mujezin pet puta poziva i svjedo~i. Da bi ga proslavio, iz svoga je imena izveo njegovo. Vlasnik Prijestolja je hvaljen, a ovaj je pohvaljen." "Ta, zaista, s mukom je last, zaista, s mukom je last!" Uzvi{eni, dakle, kaè da je s mukom last, a zatim to, ponovno, potvr|uje. Ibn Ebi-Hatim od Aiza ibn [urejha prenosi da je rekao: "ûo sam Enesa ibn Malika da je rekao: /652/ 'Vjerovjesnik je jednom

prilikom sjedio naspram jednog kamena i rekao: 'Kad bi muka do{la i u{la u ovaj kamen, za njom bi do{la i u{la last da je iz njega istjera.'" Na to je Allah, d`.{., objavio:

* Objavljena nakon sure "Jutro."

" Ta, zaista, s mukom je last, zaista, s mukom je last!" Pjesnik kaè: "êsto nesre}a pritijesni mladi}a, ali Allah, svaki put, iz nje da izlaz, I kad se u~ini da je ona neizbje`na, do|e olak{anje kad mu se najmanje nada."

"A kad zavr{i{, molitvi se predaj i Gospodaru svome teì!", tj. kad zavr{i{ sa svakodnevnim poslovima i dunjalu~kim brigama, predaj se ibadetu, obavljaj ga ~iste savjesti i budi predan svome Gospodaru u svojim èljama i namjerama. U ovom smislu su i rije~i Boìjeg Poslanika, s.a.v.s., izre~ene u hadisu za koji su svi saglasni da je vjerodostojan (sahih): /653/ "Nema namaza kad je gotovo jelo, niti kad mu~i mokra}a i izmet." U drugom hadisu Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaè: /654/ "Kad do|e vrijeme namaza, a ve~era je spremna, po~nite sa ve~erom!"



poglavlja El - In{irah / "[irokogrudnost".

94 [irokogrudnost / El - In{irah 94 رح 1562 الش

95 Et - Tin / Smokva

1563

95

ET - TIN / SMOKVA OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 8 AJETA

"U ime Allaha,Svemilosnog, Milostivog" "Tako mi smokve i masline", /1/ "i Sinajske gore", /2/ "i grada ovog, sigurnog", /3/ "Mi ~ovjeka stvaramo u skladu najljep{em", /4/ "zatim }emo ga u najniè niz ne vratiti", /5/ "samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela ~inili, njima pripada nagrada neprekidna." /6/ "Pa {ta te onda navodi da pori~e{ obra~un" - /7/ "zar Allah nije sudija najpravedniji?!"/8/

i

,

Malik i [u’be od El-Bera ibn Aziba prenose da je

rekao: /655/ "Vjerovjesnik, s.a.v.s., je imao obi~aj ovo poglavlje "Smokva" u~iti na jednom od dva rekata namaza prilikom putovanja. Nisam nikoga ~uo da ljep{e u~i i da ima ljep{i glas od njega." Ovaj hadis navode sastavlja~i Kutubus-sitte. "Tako mi smokve i masline i Sinajske gore, i grada ovog sigurnog." Pod smokvom i maslinom misli se na kraj gdje one uspijevaju, tj. na Jerusalem i njegovu okolinu, gdje je Allah, kao poslanika, poslao Isaa, a.s. Pod misli se na Sinajsku goru gdje je Allah govorio sa Musaom ibn Imranom, a.s.

"...i grada ovog, bezbjednog", tj. Meke grada koji je za onog ko u njega u|e siguran i u kome je poslan Muhammed, s.a.v.s. Kaù da se na kraju Tevrata spominju ova tri mjesta: "I do|e Bog sa Sinaja", tj. sa Sinajske gore, gdje je Allah govorio sa Musaom ibn Imranom, a.s. "...i sa Seira se pokaza", tj. brda u okolici Jerusalema, gdje je Allah, kao poslanika, poslao Isaa, a.s. "...i po~e pozivati sa brda Faran", brda u blizini Meke gdje je Allah, kao poslanika, poslao Muhammeda, a.s. Ovdje su oni spomenuti onim redosljedom kako je koji ìvio, tj. prvo se zaklinje odabranim, zatim odabranijim od prvog i na kraju najodabranijim.

l

* Objavljena nakon sure "Sazviježđa."

"Mi ~ovjeka stvaramo u skladu najljep{em." Ovo je ono za{to se Allah zaklinje, da je ~ovjeka stvorio u najljep{em obliku, uspravnog poloàja i skladne gra|e.

"...zatim }emo ga u najniè nizine vratiti", tj. u dèhenemsku vatru ako se ne pokori Allahu i ne bude slijedio Poslanika. Zato Uzvi{eni kaè: "...samo ne one koji budu vjerovali i dobra dje a ~inili." Neki kaù da "...u najniè nizine" zna~i: duboka starost. Me|utim, po{to su se ovim htjeli izuzeti vjernici, a starost ne doìve svi, nego samo neki od njih, prije }e biti da se pod "...zatim }emo ga u najniè nizine vratiti", misli na Vatru, ukoliko se ne pokaju i ne budu slijedili Poslanika, kako se kaè i na drugom mjestu: "Tako mi vremena, ~ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela ~ine." (103:1-3) ”...njima pripada nagrada neprekidna", tj. kao {to je ranije re~eno, vje~na i neprekidna. "Pa {ta te onda navodi da pori~e{ obra~un?", tj. ~ovje~e, {ta te navodi da pori~e{ nagradu i kaznu na budu}em svijetu? Vidio si da je On to ve} jednom u~inio, pa moè i ponovno, isto onako kako je to u~inio i prvi put. [ta te, onda, kad sve ovo zna{, navodi da nije~e{ proìvljenje? Ovdje su rije~i upu}ene onim "Zar Allah nije sudija najpravedniji?!", tj. zar On nije najpravedniji sudija, Koji nikome nepravdu ne ~ini? U Njegovu pravednost spada i polaganje ra~una na Sudnjem danu, kako bi onaj kome je na ovom svijetu u~injena nepravda, od onoga ko je nepravdu u~inio, dobio svoje pravo. Ebu-Hurejre od Muhammeda, a.s., prenosi da je rekao: /656/ "Kad neko od vas prou~i: 'Tako mi smokve i masline' i do|e do kraja, neka poslije rije~i: 'Zar Allah nije sudija najpravedniji?!' prou~i: 'Jeste, i mi to potvr|ujemo.'"



poglavlja "Smokva" .

95 Et - Tin / Smokva 1564

96 El - 'Alek / Ugrušak 1565

96 EL - 'ALEK / UGRU[AK


"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "îtaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara",/1/ "stvara ~ovjeka od ugru{ka" /2/ "îtaj, plemenit je Gospodar tvoj", /3/ "Koji pou~ava peru", /4/ "Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna." /5/

Prvo {to je od Kur’ana objavljeno su navedeni ~asni ajeti. Oni su prva milost kojima se Allah smilovao prema Svojim robovima i prva blagodat koju im je dao. U njima se ukazuje kako je ~ovjek stvoren od ugru{ka. U blagodat Uzvi{enog spada i to {to je ~ovjeka pou~io onome {to nije znao i na taj na~in ga odlikovao i po~astio znanjem. To je ono ~ime je Adem, otac ljudskog roda, odlikovan nad melekima. Znanje se pokazuje ~as u mislima, ~as na jeziku, a ~as na papiru u pisanom obliku. Dakle, znanje se odraàva u mislima, rije~ima i slikama.

Zato Uzvi{eni kaè: "îtaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji

pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna." U jednom predanju stoji: /657/"sa~uvajte znanje zapisivanjem!" U njemu se, tako|er, kaè: /658/ "Ko radi po onome {to zna, Allah }e ga pou~iti i onome {to ne zna." Imam Ahmed od Ai{e navodi da je rekla: /659/ "Prvo {to je od Objave po~eo dobijati Allahov Poslanik, s.a.v.s., bili su istiniti snovi. [to god bi sanjao, obistinilo bi se jasno kao zora. Zatim mu se omilila samo}a, pa je odlazio u pe}inu Hira i tamo po vi{e no}i provodio u razmi{ljanju i pobo`nosti. Zatim bi se odatle skrhan i iscrpljen vra}ao Hatidì, dok mu jednom, dok je bio u pe}ini Hira, nije do{ao melek i donio Objavu. Melek mu je u njoj rekao: "îtaj!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Rekao sam: 'Ja ne znam ~itati', pa me je uhvatio i stisnuo. Zatim me je pustio i ponovno rekao: 'îtaj!' Ja sam, opet, rekao da ne znam ~itati, pa me je po drugi put uhvatio, stisnuo je, a zatim pustio i rekao: 'îtaj!' Ja sam, opet, rekao da ne znam ~itati,

pa me je po tre}i put uhvatio, stisnuo, a zatim pustio i rekao:

* Objavljena u Meki, u pećini Hira. Prvo što je objavljeno iz Kur'ana jeste prvih pet ajeta ove sure.

'îtaj, u ime Gospodara tvoga Koji sve stvara' - dok nije do{ao do - 'Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna.'" Imam Ahmed dalje navodi: "Odatle se upla{en vratio Hatidì i rekao: 'Umotajte me, umotajte me!', pa su ga umotali dok mu strah nije pro{ao, kad je rekao: 'Hatidà, {ta je sa mnom?' Zatim joj je ispri~ao {ta se desilo i rekao: 'Bio sam se prepao za sebe.' Ona mu je rekla: 'Naprotiv, budi sretan i veseo... Tako mi Allaha, Allah te nikada ne}e osramotiti. Ti pazi{ rodbinu, govori{ istinu, pomaè{ iznemoglog, ~asti{ goste i pomaè{ pravdu.' Hatidà ga je, zatim odvela kod svoga amidì}a Vereka ibn Nevfela ibn Esed ibn Abdu-l-Uzza ibn Kusaja, ~ovjeka koji je u predislamsko doba bio primio kr{}anstvo, poznavao pismo i na arapskom napisao Evan|elje. Bio je sijed, slijep starac. Hatidà mu je rekla: 'Amidì}u, ~uj {ta pri~a tvoj brati}!' Vereka je rekao: 'Pri~aj, moj brati}u, {ta ima!' Allahov Poslanik, s.a.v.s., ispri~ao mu je {ta mu se desilo i {ta je vidio, pa mu je Vereka rekao: 'Ovo je zakon koji je ve} objavljen Musau. Kamo sre}e da sam mla|i! Da mi je samo do~ekati i vidjeti kako te tvoj narod progoni!' Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao je: 'Zar }e me oni protjerati?!' 'Ho}e' - odgovorio je Vereka - 'nikada niko nije do{ao sa ovim, kao i ti, a da mu se nisu suprostavili. Ako do~ekam taj dan, svesrdno }u ti pomo}i.' Vereka je ubrzo umro, a Objava je neko vrijeme prestala dolaziti. To je Boìjem Poslaniku, s.a.v.s., koliko znamo, te{ko palo, pa je vi{e puta odlazio i peo se na vrhove planine i pomi{ljao da se sa njih baci. Svaki put kad bi se popeo na vrh planine da se baci, pojavio bi mu se Dìbril i rekao: 'Muhammede, ti si, zaista, Allahov Poslanik.' To bi ga smirilo, pa bi odustao i vratio se. Kad bi Objava, ponovno duè izostala, opet bi poku{ao isto i opet bi mu se kad bi se popeo na vrh planine, pojavio Dìbril i ponovno rekao {to i prije." Ovaj hadis, preko Ez-Zuhrija navodi se i u Buharijinom i u Muslimovom Sahihu.

96 El - 'Alek / Ugrušak 1566

"Uistinu, ~ovjek se uzobijesti" /6/ "~im se neovisnim osjeti", /7/ "a Gospodaru tvome }e se, doista, svi vratiti!" /8/ "Vidje li ti onoga koji spre~ava roba kad klanja?" /10/ "Reci mi, ako on misli da je na pravom putu", /11/ "ili ako bogobojaznost nare|uje", /12/ "reci mi, ako on pori~e i okre}e se", /13/ "zar on ne zna da Allah sve vidi?" /14/ "Ne valja to! Ako se ne okani, ocrnit }emo mu ~elo", /15/ "~elo la`no i grje{no", /16/ "pa neka on pozove dru{tvo svoje." /17/ "Mi }emo pozvati zebanije" /18/ "Ne valja to! Ti se njemu pokoravaj, ve} ~ini sed`du i pribliì se Gospodaru svome!” /19/

Uzvi{eni saop}ava da je ~ovjek, kad vidi da se obogatio, obijestan. Zato Uzvi{eni takvima prijeti i kaè: "ôvjek se uzobijesti ~im se neovisnim osjeti, a Gospodaru tvome }e se, doista, svi vratiti!", tj. Allahu }e{ se vratiti i pred Njim }e{ za svoj imetak ra~un polagati; gdje i kako si ga zaradio i gdje si ga potro{io. U jednom hadisu koji se prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., stoji: /660/ "Dvojica su nezasitiva: onaj ko traì znanje i onaj ko traì dunjaluk."

Rije~i Uzvi{enog: "Vidje li ti onoga koji spre~ava roba kad klanja?" objavljene su u pogledu Ebu-Dèhla, proklet bio, koji je Vjerovjesniku, s.a.v.s., prijetio da, pored Kabe, ne smije namaz obavljati. Uzvi{eni zatim kaè: "[ta misli{ ako je on na pravom putu", tj. prvo se lijepom rije~i obra}a Ebu-Dèhlu i pita: "Ebu-Dèhle, {ta misli{, ako je ovaj koga ti spre~ava{, na pravom putu i ako ispravno radi i istinu govori, a ti ga spre~ava{ i prijeti{ mu da ne smije namaz obavljati?" Zato Uzvi{eni kaè:

"Zar on ne zna da Allah sve vidi?", tj. zar on ne zna da ga Allah vidi i ~uje {ta govori i da }e ga, za njegova djela pitati i najstroìje kazniti? Zatim prijete}i kaè: "Ne valja tako! Ako se ne okani", tj. ako ne prestane prkositi "...ocrnit }emo mu ~elo", tj. ocrnit }emo ga na Sudnjem danu.

Zatim, dalje, kaè: "...~elo la`no i grje{no", tj. la`no u svojim rije~ima, gre{no u djelima. "Pa neka on pozove dru{tvo svoje", tj. svoje dru{tvo pa neka mu ono pomogne" "Mi }emo pozvati zebanije", tj. meleke koji ka`njavaju, pa neka onda vidi ko }e pobijediti, Na{e ili njegovo dru{tvo. Buharija

od Ibn-Abbasa navodi da je rekao: /661/ "Ebu-Dèhl je rekao: 'Ako Muhammeda vidim da klanja pored Kabe, nogom }u mu za vrat stati.' To je ~uo Vjerovjesnik, s.a.v.s., pa je rekao: "Ako to u~ini, meleki }e ga pokupiti."

"Ne valja to! Ti se njemu ne pokoravaj?", tj. Muhammede, nemoj ga slu{ati niti mu se pokoravati u tome {to ti brani, nego klanjaj gdje god ho}e{, a Allah }e te pomagati, ~uvati i {tititi od ljudi! "...ve} ~ini sed`du i pribliì se Gospodaru svome ” Muslim u svome Sahihu, preko Ebu-Hurejrea, navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u sahihu hadisu rekao: /662/"Najbliè {to rob svome Gospodaru moè biti je dok je na sed`di. Zato na njoj {to vi{e molite!" Ranije je re~eno da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~inio sed`du kad bi prou~io poglavlja:

!

"Kada se nebo rascijepi" i "îtaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara."



poglavlja "Ugru{ak".

97 El - Kadr / Noć Kadr 1567

97 EL - KADR / NO] KADR


"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Mi smo ga objavili u no}i Kadr", /1/ "a {ta ti zna{ {ta je no} Kadr?" /2/ "No} Kadr je bolja od hiljadu mjeseci", /3/ "me eki i Dìbril, s dozvolom Gospodara svoga, spu{taju se u njoj zbog odluke svake", /4/ "spas je u njoj sve dok zora ne svane." /5/

l

"Mi smo ga objavili u no}i Kadr", tj. Mi smo

Kur’an objavili u blagoslovljenoj no}i Kadr koja se nalazi u blagoslovljenom mjesecu ramazanu.1 Kur’an je odjednom iz Pomno ~uvane plo~e /Levhi-mahfuza/ u cjelini spu{tan na nama najbliè nebo, a odatle po potrebi, prema doga|ajima u toku dvadeset i tri godine objavljivan Boìjem Poslaniku, s.a.v.s.

"...a {ta ti misli{ {ta je no} Kadr?" Ovo je veli~anje zna~aja ove no}i u kojoj je Allah objavio Kur’an, a.{., naro~ito {to je ona "...bolja od hiljadu mjeseci", tj. dobro djelo u~injeno u njoj je bolje od pobo`nosti u trajanju od hiljadu mjeseci u kojima ne bi bilo no}i Kadr. U tom smislu Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè: /663/ "Jedna no} borbe /drànja straè/ na Allahovom putu je bolja od hiljadu no}i provedenih na nekom drugom mjestu." Ovaj hadis navodi Ahmed. Ebu-Hurejre prenosi: "Kad je do{ao ramazan, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /664/ "Do{ao vam je mjesec ramazan, blagoslovljeni mjesec u kome vam je Allah propisao post. U njemu se otvaraju dènetske, a zatvaraju dèhenemske kapije. U njemu su okovani {ejtani. U njemu je jedna no} bolja od hiljadu mjeseci. Ko bude uskra}en njenog dobra, taj je, zaista, uskra}en, zato {to je pobo`nost provedena u njoj ravna pobo`nosti u trajanju od hiljadu mjeseci." Buharija u svome Sahihu i Muslim u svome Sahihu od Ebu-Hurejrea navode da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Ko no} Kadr provede u ibadetu

/duboko/ vjeruju}i i nadaju}i se /nagradi/, bit }e mu opro{teni raniji grijesi.'"

* Objavljena nakon sure "Namrštio se." 1 Ovo je suprotno mišljenju da je ona u polovini mjeseca šabana za što ne postoji valjan argumenat.

"...meleki i Dìbril, s dozvolom Gospodara svoga, spu{taju se u njoj zbog odluke svake", tj. zbog blagoslovljenosti ove no}i u njoj se meleki spu{taju vi{e nego uobi~ajeno. Meleki se u ve}em broju spu{taju kad se spu{ta blagoslov i milost. Tako se oni spu{taju kad se u~i Kur’an i okupljaju oko ljudi koji obavljaju zikr.2 Oni na svojim krilima, iz po{tovanja, nose onoga ko traì znanje. Pod rije~i "er-Ruh" ovdje se misli na Dìbrila, a.s.

"...sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane", tj. no} Kadr je sigurna. U njoj {ejtan ne moè ~initi zlo ni navoditi na njega. U njoj se provode odluke i odre|uje koliko }e se ìvjeti i kakva }e biti nafaka. U tom smislu Uzvi{eni na drugom mjestu veli: "U njoj se svaki mudri posao rije{i." 3 Neki kaù da se u toj no}i spu{taju meleki, obilaze one koji klanjaju i blagosiljaju ih sve do zore.

U KOJOJ JE NO]I KADR?

1. - Od Ubade ibn es-Samita se prenosi da je rekao: /666/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'No} Kadr je u posljednjih deset dana ramazana. Ko ih provede u ibadetu mole}i da u njima bude nagra|en, Allah }e mu oprostiti i preda{nje i docnije grijehe. To je neparna no}: dvadeset deveta, dvadeset sedma, dvadeset peta, dvadeset tre}a, ili dvadeset prva.'"

2. - Muslim u svom Sahihu od Ubejj ibn Kaba navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /667/"To je dvadeset sedma no}."

3. - Od Muavije, Ibn-Amera, Ibn-Abbasa i nekih drugih se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:/668/ "To je dvadeset sedma no}."

4. - Neki od ranijih generacija prenose da su poku{ali da iz Kur’ana, iz rije~i هي "ona", iz ovog poglavlja kao njegove dvadeset sedme rije~i, izvuku zaklju~ak da se radi o dvadeset sedmoj no}i. Allah, opet, najbolje zna.

ZNACI NO]I KADR

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /669/ "Znaci

no}i Kadr su da je ona ~ista i svjetla kao da je u njoj pun mjesec. Ona je mirna i tiha. U njoj nema ni prevelike hladno}e ni vru}ine. U njoj, dok ne svane, ni jednoj zvijezdi nije dozvoljeno da padne." U njene znake spada: /670/ "[to sunce kad ona osvane izi|e zaokruèno, bez /uobi~ajenih/ zraka, kao da je pun mjesec. Taj dan {ejtanu nije dopu{teno da sa njime izi|e." Sened ovog hadisa je dobar /hasen/.

2 tj. ljudi koji traže znanje, uče Kur‘an i sl., a ne oko grupa sufija koje plešu. 3 Šta će na ovo reći oni koji još uvijek tvrde da je ona u 15. noći šabana. Nadamo se da će nakon ovoga promijeniti mišljenje, nakon kur’anskih riječi i riječi Allahovog Poslanika.

97 El - Kadr / Noć Kadr 1568



poglavlja "Kadr" .

98 El-Bejjine / Dokaz jasni 1569

98 EL-BEJJINE / DOKAZ JASNI


"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Nisu se nevjernici izme|u sljedbenika Knjige i mnogobo{ci odvojili, (od zablude sve dok im nije do{ao dokaz jasni:" /1/ "od Allaha Poslanik koji ~ita listove ~iste", /2/ "u kojima su propisi ispravni." /3/ "A podvojili su se oni kojima je data Knjiga ba{ onda kad im je do{ao dokaz jasni", /4/ "a nare|eno im je da samo Allaha oboàvaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da namaz obavljaju, i da zekat udjeljuju; a to je - ispravna vjera." /5/

)

Imam Ahmed od Ammar ibn Ebi-Ammara prenosi

da je rekao: "ûo sam Ebu-Habbeta el-Bedrija, a pravo ime mu je Malik ibn Amr ibn Sabit el-Ensarija da je rekao: /671/ Kada je objavljeno "...nisu se nevjernici izme|u sljedbenika Knjige...", Dìbril je rekao: "Tvoj Gospodar ti, o Muhammede, nare|uje da je prou~i{ Ubejju, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao Ubejju: "Dìbril mi je naredio da ti prou~im ovo poglavlje." Ubejj je rekao: "Allahov Poslani~e, zar sam tamo spomenut?" "Jesi", odgovorio je Poslanik, pa je Ubejj zaplakao."

U jednoj drugoj verziji ovog hadisa, koji od Enesa ibn Malika navodi Imam Ahmed, stoji: /672/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je Ubejj ibn Ka’bu rekao: 'Allah mi je naredio da ti prou~im:

'Nisu se nevjernici izme|u sljedbenika Knjige...'', pa je /Ubejj/ upitao: 'I spomenuo me ti je po imenu?' 'Jeste', rekao je, pa je /Ubejj/ zaplakao." Ovaj hadis preko [u’beta navode Buharija, Muslim, Et-Tirmizi i En-Nesai. El-Hafiz Ebu Musa el-Medini i Ibn el-Esir prenose predanje koje ide preko Ez- Zuhrija, a on prenosi od Ismaila ibn Ebi-Kulsuma, on

od Metara el-Muzenija ili El-Medenija, a on od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: /673/ "Allah slu{a u~enje:

* Objavljena nakon sure "Razvod braka".

'Nisu se nevjernici izme|u sljedbenika knjige...' i govori: 'Raduj se moj robe! Tako mi Moje Uzvi{enosti, ni u jednom stanju, ni na ovom ni na onom svijetu, te ne}u zaboraviti i pruìt }u ti u Dènnetu sve dok ne bude{ zadovoljan.' Pod sljedbenicima Knjige misli se na jevreje i kr{}ane, a pod mnogobo{cima na idolo i vatropoklonike, me|u Arapima i nearapima. Mudàhid kaè: "Nisu se" "odvojili", tj. nisu prestali biti to {to su bili, sve dok im istina nije postala jasna, "...sve dok im nije do{ao dokaz jasni", tj. ovaj Kur’an. Uzvi{eni zatim obja{njava {ta je "dokaz jasni" pa kaè: "...od Allaha poslanik koji ~ita listove ~iste", tj. Muhammed, s.a.v.s., koji ~ita Kur’an, a.{. "...u kojima su propisi ispravni", tj. pravedni i ispravni, u kojima nema nikakvih gre{ki ni nedostataka, jer su od Allaha, d`.{.

Pod rije~ima Uzvi{enog: "A podvojili su se oni kojima je data Knjiga

ba{ onda kad im je do{ao dokaz jasni" misli se na narode prije nas kojima su objavljivane Knjige, koji su se, i nakon {to im je Allah dao jasne dokaze, me|u sobom razi{li i podvojili. Rije~i Uzvi{enog: "...a nare|eno im je da se samo Allaha oboàvaju, da Mu iskreno, vjeru ispovijedaju" sli~ne su Njegovim rije~ima u drugom ajetu: "Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene, zato Meni rubujte!'"(21:25) Zato Uzvi{eni kaè: "...kao pravovjerni", tj. napu{taju}i politeizam /{irk/ i prihvataju}i vjeru samo u jednog Boga /tevhid/. O zna~enju rije~i /el-hanif/ "pravovjerni" vi{e je bilo govora u poglavlju "Stoka"1 pa to ovdje nije potrebno ponavljati. "...i da namaz obavljaju", tj"...i da zekat udjeljuju", tj. da budu dobrostivi prema siroma{nima. "...a to je ispravna vjera", tj. jedino prava i ispravna vjera. Vi{e islamskih u~enjaka, me|u njima Ez-Zehri i E{-[afi iz ovog ajeta izvla~e zaklju~ak da i djela ~ine sastavni dio imana (vjerovanja).

1 Pogledaj poglavlje “Stoka”, ajet 79, drugi svezak ovog kratkog komentara

98 El-Bejjine / Dokaz jasni 1570

"Oni koji ne vjeruju izme|u sljedbenika Knjigei mnogobo{ci, bit }e, sigurno, u vatri dèhenemskoj, u njoj }e vje~no ostati: oni su najgora stvorenja." /6/ "A oni koji vjeru u i ~ine dobra dje a - oni su, zbilja, najbolja stvorenja." /7/ "Njihova nagrada kod Njihova Gospodara su: edenski vrtovi kroz koje }e rijeke te}i, u kojima }e vje~no i zauvijek boraviti: Allah }e biti njima zadovoljan, a i oni }e biti Njime zadovoljni. To }e biti za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga." /8/

jl

Uzvi{eni obavje{tava da }e nevjernici iz reda onih

kojima je data Knjiga i idolopoklonici u Vatri vje~no ostati i kaè da su "...oni najgora stvorenja." ”El-berijje” zna~i - stvorenja. Uzvi{eni, zatim, za one koji svojim srcem duboko vjeruju i svojim rukama rade dobra djela, kaè da su najbolja stvorenja. Na osnovu ovog ajeta, Ebu-Hurejre i drugi u~enjaci, izvla~e zaklju~ak da su vjernici odabraniji i od samih meleka, jer Uzvi{eni kaè: "Oni su, zbilja, najbolja stvorenja." "Njihova nagrada kod njihova Gospodara su", tj. na Sudnjem danu.

"...edenski vrtovi kroz koje }e rijeke te}i, u kojima }e vje~no i zauvijek boraviti", tj. bez prekida i prestanka. "...Allah }e biti njima zadovoljan, a i oni }e biti Njime zadovoljni." Zadovoljstvo Allahovo njima ve}a je nagrada od neprekidnih blagodati i uìvanja koje }e im biti date na vje~no uìvanje. "...a i oni }e biti Njime zadovoljni", tj. zadovoljni blagodatima koje }e im na vje~no uìvanje dati.

"To }e biti za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga", tj. ovu nagradu }e dobiti onaj ko se Allaha bude bojao i robovao Mu kao da Ga gleda.

Imam Ahmed od Ebu-Hurejrea prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /674/ "Ho}ete li da vam kaèm ko je najbolje stvorenje?" Rekli su: "Ho}emo, Allahov Poslani~e." Rekao je: "ôvjek koji se, na Allahovom putu, drì uzde svoga konja i koji, kad god zatreba uzja{e na njega." “Ho}ete li da vam kaèm ko je najbolje stvorenje?" Rekli su: "Ho}emo, Allahov Poslani~e." Rekao je: "ôvjek koji ~uva svoju stoku, klanja /propisane/ namaze i daje zekat." "Ho}ete li da vam kaèm ko je najgore stvorenje?" Rekli su: "Ho}emo, Allahov Poslani~e." Rekao je: "ôvjek od koga se u Allahovo ime traì da ne{to da (podijeli), a on u Njegovo ime ne daje.”



poglavlja "Dokaz jasni" .

99 Ez-Zelzele / Zemljotres

1571

99

EZ-ZELZELE /ZEMLJOTRES OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 8 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Kad se Zemlja najè{}im potresom svojim zatrese" /1/ "i kada Zemlja izbaci terete svoje" /2/ "i ~ovjek uzvikne: '[ta joj je?'", /3/ "toga Dana }e ona vijesti svoje kazivati" /4/ "jer }e joj Gospodar tvoj narediti", /5/ "Toga Dana ljudi }e se odvojeno pojaviti da im se pokaù djela njihova": /6/ "onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet }e ga", /7/ "a onaj ko bude uradio i koliko trun zla - vidjet }e ga." /8/

Ibn-Abbas kaè da rije~i Uzvi{enog:

"Kada se Zemlja najè{}im potresom svojim zatrese", zna~e: Kad ga odozdo pokrene, a "...i kad Zemlja izbaci terete svoje", kad iz sebe mrtve izbaci. Ovakvo mi{ljenje zastupa vi{e ranijih u~enjaka. U ovom zna~enju, Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "I kada se Zemlja rastegne i izbaci ono {to je unjoj i potpuno se isprazni." /84:3-4/

U Muslimovom Sahihu od Ebu-Hurejrea navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /675/ "Zemlja }e svoja blaga izbacivati u vidu zlatnih i srebrenih stupova. Ubica }e do}i i re}i: 'Zbog ovoga sam ubijao.' Zatim }e do}i onaj koji je prekidao rodbinske veze i re}i: 'Zbog ovoga su prekinute moje rodbinske veze.' Zatim }e do}i kradljivac i re}i: 'Zbog ovoga su mi odsje~ene ruke.' Zatim }e biti pozvani, ali niko ni{ta ne}e uzimati."

"...i ~ovjek uzvikne: '[ta joj je?'", tj. za~udit }e joj se kako je, nakon {to je bila mirna i stabilna, postala uznemirena. Zatim }e iz svoje utrobe izbaciti sva ranije i kasnije pomrla tijela.

"...toga Dana }e ona vijesti svoje kazivati", tj. kazivat }e {ta je sve na njoj ~injeno.

* Objavljena nakon sure Žene."

Imam Ahmed od Ebu-Hurejrea navodi da je rekao: /676/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je prou~iv{i ajet: '..toga Dana }e ona vijesti svoje kazivati', rekao: 'Znate li {ta su njene vijesti?' Rekli su: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju', pa je rekao: 'Njene vijesti bit }e da }e svakom ~ovjeku i èni svjedo~iti {ta su na njoj po~inili i govoriti: 'Taj i taj je tada i tada uradio to i to.' To }e biti njene vijesti i kazivanje.'" Ovaj hadis prenosi i Et-Tirmizi i kaè: "Ovo je hasen, sahih i garib hadis."

"...jer }e joj Gospodar tvoj narediti", tj. naredit }e joj da se rascijepi pa }e se rascijepiti, i da govori pa }e govoriti.

"Toga Dana ljudi }e se odvojeno pojaviti", tj. u razli~itim grupama i skupinama, sretni i nesretni", "...da im se pokaù djela njihova", tj. da vi{e {ta su radili i budu nagra|eni za dobro dobrim, a ka`njeni za zlo zlim.

Zato Uzvi{eni kaè: "Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet }e ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla - vidjet }e ga." Imam Ahmed preko El-Hasana navodi da je /677/ Sa’saa ibn Muavija, El-Ferezdekov amidà do{ao Boìjem Poslaniku, s.a.v.s., i da mu je prou~io: "Onaj ko bude uradio koliko trun dobra vidjet }e ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla - vidjet }e ga", pa je rekao: "Dovoljno mi je ovo da drugo ni{ta nisam ~uo."

U Buharijinom Sahihu nalazi se hadis u kome stoji: /678/ "Sa~uvajte se od Vatre, makar sa jednom polovicom hurme, ili lijepom rije~i!"

U Buharijinom Sahihu, tako|er, stoji hadis u kome se kaè: /679/ "Nipo{to ne potcijeni u~injeno dobro, ma koliko sitno bilo; makar da isprazni{ kofu vode u sud onoga ko traì vodu, ili da svoga brata sretne{ vedra i nasmijana lica."

U vjerodostojnom hadisu, tako|er, stoji: /680/ "O ène, vjernice! Neka nipo{to kom{inica ne potcjenjuje pruènu pomo} od svoje kom{inice, makar to bio ov~iji papak!"

U jednom drugom hadisu stoji: /681/ "Podajte prosjaku makar izgorjeli papak!"

Imam Ahmed od Ai{e prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao obi~aj re}i:/682/ "Ai{a, nipo{to ne potcijeni sitne grijehe! I za njih }e neko pred Allahom traìti svoje pravo."

Imam Ahmed od Abdullah ibn Mesuda navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: /683/"ûvajte se potcjenjivanja sitnih grijeha. Oni se nagomilavaju dok ~ovjeka ne uni{te..."

Ovim se, zahvaljuju}i Allahu i Njegovoj pomo}i,

zavr{ava kratki komentar poglavlja "Zemljotres" .

99 Ez-Zelzele / Zemljotres 1572

100 EL-Adijat / Oni koji jure 1573

100 EL-ADIJAT / ONI KOJI JURE


"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog! " "Tako mi onih koji dah}u}i jure", /1/ "pa varnice vrcaju"/2/ "i zorom napadaju"/3/ "i diù tada pra{inu"/4/ "pa u njoj u gomilu upadaju", /5/ "~ovjek je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan", /6/ "i sam je on, doista, svjedok toga", /7/ "i on je, zbilja za bogatstvom pohlepan." /8/ "A zar on ne zna da }e, kada budu oìvljeni oni koji su u grobovima"/9/ "i kada izi|e na vidjelo ono {to je u srcima",/10/ "Gospodar njihov toga Dana sigurno sve znati o njima."/11/

Uzvi{eni se kune konjima koji, kad krenu na Njegovom putu, jure i da{}u. Dahtanje je glas koji pruàju konji dok jure. "...pa varnice vrcaju", tj. kad potkovicama svojima udaraju o kamen pa sijevaju varnice. "...i zorom napadaju." (684) Allahov Poslanik, s.a.v.s., kad bi htio napasti, u zoru bi oslu{kivao ~uje li se ezan, pa ako ga ne bi ~uo, napao bi. "...i diù tada pra{inu", tj. pra{inu iza konja na bojnom polju.

"...pa u njoj u gomilu upadaju", tj. svi zajedno na mjesto gdje je neprijatelj navale. Ali ibn Ebi-Talib kaè da se pod ovim misli na kamile. Kad je Ibn-Abbas rekao da se pod ovim misli na konje, to je ~uo Ali, pa je Ibn-Abbasu rekao: "U Bici na Bedru mi nismo imali konja, ako izuzmemo dva konja koja su imali Ez- -Zubejr i El-Mikdad. Kako se onda na pod "onima koji jure" moè misliti na konje koji da{}u? Pod "onima koji jure", misli se na pokret /hadìja/ sa Arafata na Muzdelifu koji kad do|u na Muzdelifu zapale vatre" Ibn-Abbas kaè: "Odustao sam od svoga mi{ljenja i prihvatio ono kako je rekao Ali, r.a." Ibn-Dèrir kaè:

"Ispravno mi{ljenje je da se pod ovim misli na konje koji svojim kopitama, kad tr~e izazivaju varnice."1

* Objavljena nakon sure "Vrijeme."

"...~ovjek je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan", tj. nezahvalan na blagodatima svoga Gospodara. El-Kenud zna~I isto {to i el-kefur . El-Hasan kaè da se u ovakve ubraja onaj koji nabraja neda}e, a zaboravlja Allahove blagodati.

"...i sam je on, doista, svjedok toga", tj. sam ~ovjek je svjestan da je nezahvalan.

"...i on je, zbilja, za bogatstvom pohlepan", tj. on pretjerano voli bogatstvo, ili, ùdi za njim i {krt je zato {to mu je imetak drag. I jedno i drugo shvatanje zna~enja ovog ajeta je ispravno. Podsti~u}i na skromnost na ovom svijetu i pobu|uju}i èlju za onim svijetom, Uzvi{eni zatim kaè:

"A zar on ne zna da }e, kada budu oìvljeni oni koji su u grobovima", tj. kad iz grobova mrtvi ustanu.

"...i kad izi|e na vidjelo ono {to je u srcima", tj. kad se pokaè {ta su u sebi skrivali i tajili, kako kaè Ibn-Abbas.

Gospodar njihov toga Dana sigurno sve znati o njima “ tj. potpuno zna sve {to su i kako radili, pa }e ih prema tome nagraditi ili kazniti i nikome ni koliko je jedna trun ne}e nepravde u~initi.

Ovim se, uz Allahovu zahvalu i Njegovu

pomo}, zavr{ava kratki komentar poglavlja "Oni koji jure" .

1 Mi dijelimo mišljenje sa Ibn-Abbasom, da se ovdje radi o konjima, čak i u slučaju da je tačno, da je na Alijine riječi, da se radi o kamilama kad sa Arefata krenu prema Muzdelifi, to je opis drugačiji nego što stoji u ajetu ovog poglavlja, samim tim što kamile svojim kopitama ne izazivaju varnice. Drugi razlog za ovakvo shvatanje je taj što je pokret sa Arefata na Muzdelifu poslije zalaska Sunca, dok se u ajetima govori: "pa varnice vrcaju i zorom napadaju." - Tumačenje da se pod "pa varnice vrcaju" misli na ljude, kad na Muzdelifi upale vatre, jeste sporno, jer da se misli na ljude bilo bi rečeno a ne kako stoji u ajetu. - Riječi Uzvišenog: "i zorom napadaju" same po sebi podrazumijevaju brzinu, jer napad na neprijatelja mora biti brz i iznenadan, dok pokret /ljudi/ sa Arafata na Muzdelifu i odatle na Minu, to ne podrazumijeva. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je muslimanima naredio da se kreću mirmo i dostojanstveno, a to je suprotno onome što podrazumijeva iznenadan prepad na neprijatelja. Tako se na osnovu gore iznesenog može zaključiti da se, a Allah, opet, najbolje zna, u gornjim ajetima misli na konje, a ne na kamile.

100 EL-Adijat / Oni koji jure 1574

101 El - Kari'a / Smak svijeta 1575

101 EL - KARI'A / SMAK SVIJETA OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 11 AJETA

”U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!” "Smak svijeta."/1/ "[ta je Smak svijeta?" /2/ "i {ta ti zna{ o Smaku svijeta?"/3/ "Toga dana }e ljudi biti kao leptiri ra{trkani",/4/ "a planine kao {arena vuna i{~upana."/5/ "Onaj u koga njegova dobra djela budu te{ka"/6/ "u ugodnu ìvotu }e ìvjeti", /7/ "a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka", /8/ "boravi{te }e mu bezdan biti."/9/ "A zna{ li ti {ta }e to biti?"/10/ "Vatra uàrena!"/11/

El-Kari’atu jedno je od imena Sudnjeg dana, kao {to su i: El-Hakkatu, Et-Tammetu, Es-Sahhatu, El-Ga{ijetu it.d. Pridaju}i veliki zna~aj ovom doga|aju, Uzvi{eni dalje kaè: "[ta je Smak svijeta? I {ta ti zna{ o Smaku svijeta?", a zatim to obja{njava sljede}im rije~ima: "Toga dana }e ljudi biti kao leptiri ra{trkani", tj. u svom bunilu i ra{trkanosti ne}e znati kuda }e udariti, kao {to Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "...kao da su skakavci rasuti" "...a planine kao {arena vuna i{~upana", tj. kao {arena vuna koja se po~ela kidati. Uzvi{eni, zatim govori do kakve }e sve po~asti ili poniènja, ljude njihova djela dovesti, pa kaè: "Onaj u koga njegova dobra djela budu te{ka", tj. kod koga njegova dobra djela pretegnu lo{a "...u ugodnom ìvotu }e ìvjeti", tj. u Dènnetu. "...a onaj u koga njegova dobra djela budu lahka", tj. kod koga lo{a djela pretegnu dobra, "...boravi{te }e mu bezdan biti", tj. naglava~ke }e se strmoglaviti u Dèhennem. Neki kaù da to zna~i da }e mu poput majke kojoj se vra}a na Onom svijetu biti provalija, i da je to jedno od imena dèhenemske Vatre. Ibn-Dèrir kaè da je za provaliju

re~eno "majka", jer onaj ko se u nju surva, drugog boravi{ta, do nje, ne}e imati. Zato Uzvi{eni, obja{njavaju}i {ta je provalija, kaè:

* Objavljena nakon sure "Kurejšije".

"A {ta ti zna{ {ta }e to biti? - Vatra uàrena!", tj. uàrena, rasplamsala vatra, nepodnosive vru}ine. Ebu-Mus’ab od Ebu-Hurejrea navodi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: (685) "@estina vatre koju ljudi na ovom svijetu potpaljuju samo je sedamdeseti dio dèhenemske vatre." Ovaj hadis navode i Buharija i Muslim. U jednoj od verzija ovog hadisa stoji: (686)"Ona je od nje ja~a {ezdeset devet puta." U Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (687) "Vatra se poàlila i rekla: 'Gospodaru, sama sebe jedem', pa joj je dozvolio da dvaput uzdi{e; jednom zimi i jednom ljeti. Najve}a hladno}a koju osje}ate zimi je od nje, a najve}a vru}ina koju osje}ate ljeti je od nje."

Ovim se, zahvaljuju}i Allahu i uz Njegovu

pomo}, zavr{ava kratki komentar poglavlja "Smak svijeta" .

101 El - Kari'a / Smak svijeta 1576

102 Et - Tekasur / Nadmetanje 1577

102 ET - TEKASUR / NADMETANJE OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 8 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Zaokuplja vas nadmetanje u umnoàvanju imetka"/1/ "sve dok grobove ne naselite."/2/ "A ne valja tako, saznat }ete svakako!"/3/ "I jo{ jednom, ne valja tako! Saznat }ete sigurno!"/4/ "Ne valja tako, kad biste vi znali pouzdano", /5/ "Dèhennem }ete vidjeti jasno!"/6/ "I jo{ jednom, doista }ete ga vidjeti o~igledno!"/7/ "Zatim }ete toga dana o blagodatima biti pitani sigurno!"/8/

"Zaokuplja vas nadmetanje u umnoàvanju imetka", tj. da {to vi{e imetka i djece steknete, pa vas ovaj svijet zaokuplja i odvra}a pa`nju od onoga svijeta. "...sve dok grobove ne naselite", tj. dok ne pomrete. U Muslimovom Sahihu od Ebu-Hurejrea navodi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (688) 'ôvjek govori: Moj imetak, moj imetak!'', a od imetka mu pripada samo: {to pojede pa to uni{ti, obu~e i podere, ili podijeli i proslijedi. Sve {to je mimo toga, on }e kad ode, drugome ostaviti." U Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu od Enesa se navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (689) "ôvjek stari i oronjava, ali dvije osobine uz njega ostaju: pohlepa i nada u dug ìvot." Ibn-Asakir u biografiji El-Ahnef ibn Kajsa prenosi da je nekom ~ovjeku, vidjev{i ga kako u ruci drì dirhem rekao: "îji je ovo dirhem?" Kada je ~ovjek odgovorio: "Moj", rekao mu je: "Bit }e tvoj ako ga utro{i{ da bi kakvu nagradu zasluìo ili zahvalnost postigao." Zatim je citirao rije~i pjesnika: "Ti si imetkov, ako ga ~uva{,a ako ga tro{i{, imetak je tvoj."

U pogledu rije~i Uzvi{enog: "A ne valja tako, saznat }ete svakako! I jo{ jednom, ne valja tako! Saznat }ete sigurno!" El-Hasan kaè da ovo predstavlja prijetnju jednu iza druge.

* Objavljena nakon sure "Mnogo dobro".

"Ne valja tako, kad biste vi znali pouzdano", tj. da ovo pouzdano znate, nadmetanje vas ne bi zaokupljalo i odvra}alo da traìte Onaj svijet sve dok do grobova ne dospijete. Uzvi{eni, zatim, kaè: "Dèhennem }ete vidjeti jasno, i jo{ jednom, doista }ete ga vidjeti o~igledno!" Ovo je poja{njenje ranije iznesene prijetnje u rije~ima Uzvi{enog:

"A ne valja tako, saznat }ete svakako! I jo{ jednom, ne valja tako! Saznat }ete sigurno!", kojom im On prijeti, tj. kad dèhenemlije ugledaju vatru kad zapucketa i raspali se, od ~ijeg }e straha i veli~ine, kad ugledaju strahote, i najbliì melek i poslani vjerovjesnik, na koljena pasti.

"...zatim }ete toga dana o blagodatima biti pitani sigurno!", tj. toga dana }ete biti pitani jeste li bili zahvalni na blagodatima koje vam je Allah dao, zdravlju, sigurnosti, nafaki i dr.

Ibn-Dèrir od Ebu-Hurejrea, r.a., navodi da je rekao: "Dok su Ebu-Bekr i Omer sjedili, pri{ao im je Vjerovjesnik, s.a.v.s., i upitao: (690) '[ta vas je natjeralo da ovdje sjedite?' Njih dvojica su odgovorili: 'Tako nam Onoga Koji te je s istinom poslao, iz na{ih ku}a nas nije istjeralo ni{ta drugo do glad.' On je rekao: 'Tako mi Onoga Koji me je s istinom poslao, ni mene nije ni{ta drugo istjeralo.' Odatle su krenuli zajedno dok nisu do{li do ku}e jednog ensarije ~ija ih je èna do~ekala, koju je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitao: 'Gdje je taj i taj?' (tj. mu`). Odgovorila je da je oti{ao da im potraì pitke vode. ôvjek je do{ao nose}i mje{inu sa vodom i rekao: 'Dobro do{li! Zar je Boìjeg roba mogao posjetiti neko odabraniji nego {to je Vjerovjesnik koji me je posjetio danas!' Objesiv{i mje{inu sa vodom za korijen grane jedne palme, oti{ao je i donio im grozd hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: 'Za{to ih nisi pootkidao?' 'Htio sam da ih pred svojim o~ima proberete', odgovorio je. Zatim je uzeo no`, pa mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Nemoj da bi zaklao muzaru!' Toga dana zaklao im je brav~e, pa im je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada su jeli, rekao: 'Za ovo }ete, na Sudnjem danu, biti pitani. Iz va{ih ku}a vas je istjerala glad i niste se u njih ponovno vratili dok ovo niste dobili. Ovo spada u blagodati.'" Ovaj hadis navodi Muslim, Ebu-Ja’la, Ibn-Madè i sastavlja~i sva ~etiri Sunena. Ali ibn Ebu-Talha od Ibn-Abbasa prenosi da je u pogledu rije~i Uzvi{enog: "...zatim }ete toga dana o blagodatima biti pitani sigurno!", rekao: "Sladak ìvot /blagodati/ jesu zdravo tijelo, u{i i o~i. Allah }e Svoje robove pitati u {to su ih koristili, iako to On bolje zna od njih samih." Na to se misli pod rije~ima Uzvi{enog:

"...i sluh, i vid, i razum, za sve to }e se, zaista, odgovarati." (17:36) U Buharijinom Sahihu, i Sunenima Tirmizije, Nesaije i Ibn-Madèa navodi se da je Ibn-Abbas rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /691/'Oko dvije blagodati mnogi ljudi se zavaravaju: oko zdravlja i slobodnog vremena'", tj.

102 Et - Tekasur / Nadmetanje 1578

nedovoljno zahvaljuju na ove dvije blagodati, niti ih koriste kako treba, a svako ko ih ne koristi kako treba i ne vodi o njima brigu, zavarava se.


i uz Njegovu pomo}, zavr{ava kratki komentar poglavlja "Nadmetanje" .

103 El - 'Asr / Vrrijeme 1579

103 EL - 'ASR / VRIJEME


"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Tako mi vremena"/1/ "~ovjek je na gubitku, doista", /2/ "samo ne oni koji vjeru u i dobra dje a ~ine, i koji jedni drugima istinu preporu~u u i koji jedni drugima preporu~uju strpljenje."/3/

jl

j

j l

il

j

"Tako mi vremena..." El-'asr zna~i ez-zeman -

vrijeme. Zejd ibn Eslem kaè da se ovdje misli: "Tako mi ikindija - namaza". Prvo mi{ljenje je ispravnije. Dakle, Allah Uzvi{eni kune se vremenom da je ~ovjek na gubitku i da ga ~eka propast "...samo ne oni koji vjeru u i dobra dje a ~ine", tj. izme|u onih kojima prijeti propast i gubitak Uzvi{eni izuzima one koji srcem dobro vjeruju i rukama rade dobra djela.

"...i koji jedni drugima istinu preporu~uju i koji jedni drugima preporu~uju strpljenje", tj. oni koji jedni drugima preporu~uju da budu strpljivi na neda}ama, izazovima sudbine i uznemiravanju od drugih, te da budu poslu{ni kad im se nare|uje dobro i kad se odvra}aju od zla.

Amr ibn el-‘As spominje da ga je Musejleme el-Kezzab, kad mu je Amr, prije nego je primio islam do{ao, pitao: "[ta je u ovom periodu objavljeno va{em drugu /tj. Muhammedu/?" Amr je rekao: "Objavljena mu je jedna kratka, jezgrovita i rje~ita sura." "Koja?", upitao je, pa mu je rekao: "Tako mi vremena, ~ovjek, je na gub tku, doista, samo ne oni koji vjeruju i dobra dje a ~ine, i koji jedni drugima istinu preporu~u u i koji jedni drugima preporu~uju strpljenje", pa je Musejleme malo razmislio i rekao: "I meni je objavljeno ne{to sli~no." Amr je upitao: "[ta je to?", pa je rekao: "O glodaru, o glodaru! Ti ima{ dva uha i prsa, a ostatak ti je udubina, rupa.” Zatim je upitao: "Amr, kako ti se svi|a?" Amr mu je odgovorio: "Tako mi Allaha, ti dobro zna{ da ja znam da laè{." E{-[afi, neka mu se Allah smiluje, rekao je: "Kad bi ljudi razmislili o ovom poglavlju, bilo bi im dovoljno."

* Objavljena nakon sure "širokogrudnost".

Ovim se,

zahvaljuju}i Allahu i uz Njegovu pomo},

zavr{ava kratki komentar poglavlja "Vrijeme".

103 El - 'Asr / Vrrijeme 1580

104 El - Humeze / Klevetnik 1581

104 EL - HUMEZE / KLEVETNIK


"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Te{ko svakom klevetniku - podrugljivcu" /1/ "koji blago gomila i prebrojava ga", /2/ "i misli da }e ga blago njegovo besmrtnim u~initi."/3/ "A ne valja tako! On }e sigurno biti ba~en u Hutamu!"/4/ "A zna{ li ti {ta je Hutama?" /5/ "Vatra Allahova razbuktana", /6/ "koja }e do srca dopirati." /7/ "Ona }e za njima biti zatvorena" /8/ "(plamenim) izduènim stupovima."/9/

"Te{ko svakom klevetniku - podrugljivcu", tj. onome koji rije~ima kleve}e i djelima se podruguje. Drugim rije~ima, onome ko druge omalovaàva i potcjenjuje. O tome smo ranije govorili kod rije~i Uzvi{enog: "...klevetnika koji tu|e rije~i prenosi" (68:11). Ibn-Abbas kaè da se pod misli na one koji druge kleve}u i kude, a Katade na one koji ih jezikom kleve}u, a mimikom ismijavaju i omalovaàvaju}i ih jedu njihovo meso. Mudàhid kaè da se pod misli na one koji se drugima rukama i o~ima ismijavaju, a pod na one koji ih rije~ima vrije|aju.

"...koji blago gomila i prebrojava ga", tj. koji imetak skuplja i prebrojava. "...i misli da }e ga blago njegovo besmrtnim u~initi", tj. misli da }e na Ovom svijetu vje~no skupljati imetak. "A ne valja tako", tj. nije tako kao {to on misli: "On }e sigurno biti ba~en u Hutamu!", tj. u Vatru koja sve ru{i i pali. Zato Uzvi{eni kaè: "A {ta ti zna{ {ta je Hutama? Vatra Allahova razbuktana, koja }e do srca dopirati", tj. koja }e im ìvima srca paliti. "Ona }e za njima biti zatvorena", tj. za njima sklopljena “zatvorena”, ona }e ih okruìvati sa svih strana, kako smo ranije prokomentarisali u poglavlju "Grad".

* Objavljena nakon sure "Smak svijeta".

"...(plamenim) izduènim stupovima", tj. za njima zatvorena, izduènim stupovima od plamena.

Ovim se, zahvalju}i Allahu i Njegovoj pomo}i,

zavr{ava kratki komentar poglavlja "Klevetnik" .

104 El - Humeze / Klevetnik 1582

105 El - Fil / Slon 1583

105 EL - FIL / SLON


"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Zar nisi ~uo {ta je sa vlasnicima slona Gospodar tvoj uradio!"/1/ "Zar lukavstvo njihovo nije upropastio"/2/ "i protiv njih jata ptica poslao", /3/ "koje su na njih grumenje od gline pe~ene bacale", /4/ "pa ih kao izjedeno li{}e u~inio?"/5/

"Zar nisi ~uo {ta je sa vlasnicima slona Gospodar tvoj uradio!" Vlasnici slona su oni koji su sa Ebrehom, Abesincem iz Jemena do{li da sru{e Kabu, pa je Uzvi{eni Allah od njih odbranio svoju nepovredivu /svetu/ ku}u. Ovo je jedna od blagodati koje je Allah ukazao plemenu Kurej{, odvra}aju}i od njih vlasnike slona koji su bili naumili da sru{e Kabu i zbri{u je do temelja sa lica zemlje. Allah je vlasnike slona uni{tio, ponizio, omeo njihove nakane i razo~arao. Vlasnici slona bili su kr{}ani i njihova vjera bila je ispravnija od idolopoklonstva u kome je bio ogrezao Kurej{. Ovaj doga|aj bio je priprema i nagovje{taj dolaska Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jer je on, po najvjerodostojnijim predanjima, ro|en, upravo te godine. Allah nije pomogao Kurej{e protiv Abesinaca zato {to su oni bili bolji od njih, nego zato da bi za{titio Drevni hram /Kabu/ koji }e Allah u~initi jo{ ~asnijim i slavnijim, slanjem posljednjeg vjerovjesnika Muhammeda, a.s.

KRATAK PREGLED OVOG DOGA\AJA

Ebrehe, Abesinac, sagradio je u Sani i do tada nezapam}eno ukrasio jednu ogromnu crkvu, ~vrsto odlu~iv{i da na taj na~in privu~e Arape i odvrati ih od Kabe. Na to je otvoreno pozivao u svojoj zemlji. To se nije svidjelo adnanskim i kahtanskim Arapima, a kod plemena Kurej{ izazvalo je svaku osudu i negodovanje, tako da je jedan od njih kri{om, preko no}i, u{ao u crkvu, i u njoj izvr{io nu`du i pobjegao.

ûv{i za ovo, Ebrehe se zakleo da }e krenuti na Meku i do temelja sru{iti Kabu. Mukatil ibn Sulejman navodi da su neki mladi}i, Kurej{evi}i, u{li u crkvu i u njoj podmetnuli poàr. Po{to je taj dan puhao jak vjetar crkva je izgorjela do temelja i sru{ila se. Na to se Ebrehe, na ~elu velike vojske, uputio prema Meki, vode}i sa sobom jednog ogromnog slona po imenu Mahmud. Kada su Arapi vidjeli {ta se sprema, smatrali su da su du`ni suprotstaviti se i braniti Kabu. Ebrehi se prvo suprotstavio Zu-Nefer, jedan od jemenskih prvaka i vladara, sa svojim ljudima, ali ga je Ebrehe porazio i zarobio. Ebrehi se suprotstavio i Nufejl ibn Habib el-Hasami sa svojim ljudima. Ovaj otpor je trajao oko dva mjeseca, ali je Ebrehe na kraju porazio i njega i zarobio i Nufejla. U prvi mah, Ebrehe je namjeravao da pogubi Nufejla, ali mu je kasnije oprostio, s tim da mu ovaj bude vodi~ kroz Hidàz. Kada je Ebrehe nai{ao kroz Taif, njegovi sta -novnici su ga laskavo primili i sa njim kao vodi~a poslali Ebu-Regala. Kada je Ebrehe sa svojom vojskom do{ao do El-Muhammesa, u blizini Meke, ulogorio se i sa svojom vojskom napao na stado mekanskih deva koje su sa drugom stokom bile na pa{i, i zarobio ih. Me|u njima je bilo i dvije stotine Abdul-Muttalibovih deva. Ebrehe je odatle poslao Hanatu el-Humejrija da mu dovede kurej{evi}ke prvake da im kaè da on nije do{ao da se bori protiv njih, osim ako mu se budu suprotstavljali u ru{enju Kabe. Sa Hanatom se vratio Abdul-Muttalib koga je Ebrehe primio sa po{tovanjem. Si{ao je sa divana i sa Abdul-Muttalibom sjeo na prostrti }ilim na zemlji i preko prevodioca ga upitao {ta od njega traì. Abdul-Muttalib je rekao: "Vrati mi mojih dvije stotine deva koje ste otjerali!" Na to je Ebrehe odgovorio: "Kada sam te ugledao, svidjela mi se tvoja odva`nost, a sad si tako skroman. Govori{ mi o dvije stotine deva koje sam ti otjerao, a ne spominje{ mi Hram, simbol tvoje vjere i vjere tvojih o~eva? Ja sam do{ao da ga sru{im, a ti mi o njemu ni{ta ne govori{?!" Na to je Abdul-Muttalib rekao: "Ja sam gospodar deva, a ovaj Hram ima svoga Gospodara Koji }e ga braniti." Na to je Ebrehe rekao: "Od mene ga ne}e mo}i odbraniti." Abdul-Muttalib je rekao: "Vidjet }emo." Zatim je Ebrehe Abdul-Muttalibu vratio njegove deve.

* Objavljena nakon sure "Nevjernici".

"Zar lukavstvo njihovo nije upropastio." Vrativ{i se me|u Kurej{evi}e, Abdul-Muttalib im je naredio da se povuku i utvrde u brdima oko Meke, boje}i se da im vojska ne nanese kakvo zlo, a on je sa grupom prvaka molio Allaha da sa~uva Kabu. Uzev{i za halku na vratima Kabe, Abdul-Muttalib je rekao: "Nema razloga za bojazan. ôvjek brani svoju ku}u, pa i Ti brani svoju. Njihov krst i lukavstvo nikada ne}e pobijediti Tvoju mudrost, kako }e{ ih odvratiti." Kada je Ebrehe pripremio slona da krenu za Meku, Nufejl ibn Habib je pri{ao slonu, uzeo ga za uho i rekao mu: "Mahmude, lezi i vrati se zdrav tamo odakle si i do{ao. Ti se nalazi{ na svetoj Boìjoj zemlji!" Zatim je pustio slona pa je slon legao. Nufejl je zatim oti{ao, popeo se na brdo i pridruìo se Kurej{evi}ima. Vlasnici

105 El - Fil / Slon 1584

slona su slona udarali i gonili da ustane, ali je on odbijao da poslu{a. Kad bi ga okrenuli prema nekoj drugoj strani, ustao bi i krenuo, ali kad bi ga okrenuli prema Hramu, opet bi legao.

"...i protiv njih jata ptica poslao, koje su na njih grumenje od gline pe~ene bacale, pa ih On kao li{}e koje su crvi isto~ili u~inio?" Ibn Ebi-Hatim svojim lancem prenosilaca od Ubejd ibn Umejra prenosi da je rekao: "Kada je Allah htio da uni{ti vlasnike slona, na njih je poslao ptice, poput zidarskih lasta, koje su dolazile iz mora, od kojih je svaka nosila po tri kamen~i}a, po dva u nogama i po jedan u kljunu. Kad bi iznad njih naletjele, graknule bi, a onda na njih izru~ile kamen~i}e iz kandì i kljuna. Koji god bi kamen~i} pogodio nekog od njih u glavu, pro{ao bi kroz cijelo tijelo i iza{ao na ~mar, a kad bi proma{io glavu i pogodio drugi dio tijela, iza{ao bi na drugu stranu. Sve se ovo de{avalo dok je Abdul-Muttalib, sa ostalim Kurej{evi}ima, me|u kojima su bili i Nufejl el-Has‘ami, Mut‘im ibn ‘Addi, ‘Amr ibn ‘Ai‘z el-Mahzumi i Mes‘ud ibn ‘Amr es-Sekafi, stajao na brdu Hira i posmatrao {ta se de{ava sa Abesincima i kako Allah spu{ta kaznu na vlasnike slona i sru~uje svoju srd`bu. Dok je ovo gledao, Nufejl je u stihovima govorio: "Kuda }ete sada pobje}i kad vas Bog progoni, E{rem je poraèn a ne pobjednik!" Mukatil ibn Sulejman navodi da su se Kurej{evi}i tada domogli bogatog plijena od onih koji su ih namjeravali oplja~kati. Za Abdul-Muttaliba kaè da je dobio taj dan zlata da bi se rupa mogla napuniti. Ata ibn Jesar kaè: "Od kazne koja ih je pogodila, svi vlasnici slona, nisu odmah pomrli. Neki su pomrli odmah, dok je od drugih otpadalo meso, komad po komad, dok su bjeàli. Kad je Uzvi{eni Allah Muhammeda, s.a.v.s., poslao kao poslanika, On je me|u blagodati i dobrotu prema Kurej{ijama ubrojao i to kad je od njih odvratio Abesince i tako ih ostavio u ìvotu.

"Zar nisi ~uo {ta je sa vlasnicima slona Gospodar tvoj uradio? Zar lukavstvo njihovo nije upropastio i protiv njih jata ptica poslao, koje su na njih grumenje od gline pe~ene bacale, pa ih On kao izjedeno li{}e u~inio?" Rije~ "ebabil" zna~i: nepregledne grupe koje sa svih strana dolaze. Ibn-Hi{am kaè: "Arapi ovu rije~ ne upotrebljavaju u jednini." Nesai kaè: "ûo sam od nekih jezi~ara da jednina od rije~i glasi.

Rije~ "sid`dìl", kako Ibn-Hi{am od Junusa en-Nahvija i Ebu-Ubejdea prenosi, zna~i kod Arapa ne{to {to je tvrdo i ~vrsto. On kaè da neki komentatori smatraju da je ova rije~ u arapskom sloènica od dvije rije~i preuzete iz perzijskog jezika: i od kojih prva zna~i kamen, a druga glinu. Ta~no je onako kako kaè Ibn-Abbas: "Hid`dàretun min sid`dìl" zna~i glina u obliku kamenja.

Rije~: "el-Asfu" koristi se za opis li{}a od bilja i povr}a, koje, kad ìvotinje pojedu, rasto~e. To zna~i da je Svevi{nji Allah vlasnike slona uni{tio, upropastio, protiv njih okrenuo njihove zle namjere, da ni u ~emu

nisu uspjeli i da ih je sve uni{tio. Ko god se od njih vratio ìv u svoju zemlju, poput Ebrehe, vratio se izranjavan i bolestan, samo zato da bi ispri~ali {ta im se desilo. Tijelo im se u komade raspadalo, a Ebrehi je srce puklo kad se vratio u svoju zemlju i grad Sanu. Ibn-Abbas dalje kaè: "Tako mi Allaha, nije umro prije nego {to im je ispri~ao {ta im se desilo. Kad im je ispri~ao, umro je." Nakon njega vlast je preuzeo njegov sin Jeksum, a nakon njegove smrti Ebrehin drugi sin Mesruk, a onda ih je sviju iz Jemena protjerao kralj Sejf ibn Zi Jezen el-Himjeri, uz Kisrinu pomo}. U Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na dan osloba|anja Meke rekao: (692) "Allah je slona sprije~io da ne u|e u Meku i nad njom vlast dao Svome Poslaniku i pravovjernima. Njena nepovredivost ponovno se vratila danas kao {to je bila ju~er. Jeste li ~uli? Neka prisutni prenese odsutnom!"

Ovim se, zahvaljuju}i Allahu i Njegovoj

pomo}i, zavr{ava kratki komentar

poglavlja "Slon" .

106 Kurejš / Kurejšije

1585

106

KUREJ[ / KUREJ[IJE OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 4 AJETA

”U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!” "Zbog navike Kurej{ija"/1/ "navike njihove da z mi i ljeti putuju",/2/ "neka oni Gospodaru ove Ku}e robuju", /3/ "Koji ih gladne hrani i od straha brani." /4/

i

"Zbog navike Kurej{ija", tj. zbog njihovog

skupljanja sastajanja i sigurnosti u njihovom gradu. "...navike njihove da zimi i ljeti putuju." Neki kaù da to zna~i: zbog njihove navike da zimi putuju u Jemen, a ljeti u [am, zbog trgovine i sl. i da se na svome povratku ku}i vra}aju sigurni. [to se ti~e njihovog sigurnog boravka u Gradu /tj. Meki/, o tome Allah Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "Zar ne vide da smo Harem sveti i sigurnim u~inili, dok se svuda oko njih otima i plja~ka?" On ih zatim pou~ava da na ovoj velikoj blagodati budu zahvalni, pa kaè: "...neka oni Gospodaru ove Ku}e robuju", tj. neka samo Njega oboàvaju, kao {to Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "Ja sam primio zapovijest da robujem jedino Gospodaru ovoga grada, Koji je On u~inio svetim - a Njemu sve pripada - i nare|eno mi je da budem predan (musliman)." (27:91) "...koji ih gladne hrani", tj. Gospodar Kabe "...i od straha brani", tj. On je Taj Koji im daje da su sigurni, pa neka samo Njega oboàvaju i neka Mu nikoga ravnim ne smatraju i neka mimo Njega nikakve kipove i idole ne oboàvaju. Zato onome ko se odazove ovoj zapovijedi, Allah da i ovaj i onaj svijet, a onome ko Mu bude neposlu{an, oduzme i jedno i drugo. Tako Uzvi{eni kaè:

"Allah navodi kao primjer grad, siguran i spokojan, kome je u obilju dolazila hrana sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio, pa mu je Allah zbog onoga {to je radio dao da iskusi i glad i strah. I njima je do{ao Poslanik, jedan od njih, ali su ga oni

la`ljivcem nazvali, i njih je stigla kazna zato {to su nepravedni bili." (16:112-113)

* Objavljena nakon sure "Smokva".

Ovim se, uz Allahovu zahvalu i pomo},

zavr{ava kratki komentar poglavlja "Kurej{ije" .

106 Kurejš / Kurejšije 1586

107 EL-Maun / Davanje u naruč

1587

107

EL-MAUN / DAVANJE U NARU^ OBJAVLJENA U MEKI*, IMA 7 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Zna{ li ti onoga koji onaj svijet pori~e?"/1/ "Pa to je onaj koji (grubo) odbija siro~e", /2/ "i koji da se nahrani siromah - ne podsti~e"/3/ "Pa te{ko klanja~ima", /4/ "koji su nemarni prema svome namazu", /5/ "koji se samo pretvaraju" /6/ "i nikome ni{ta u naru~ ne daju!" /7/

Tj. Muhammede, jesi li vidio ko pori~e proìvljenje na onom svijetu, nagradu i kaznu?

"Pa to je onaj koji grubo odbija siro~e", tj. onaj ko ga zlostavlja i ~ini mu nepravdu.

"...i koji da se nahrani siromah - ne podsti~e", tj. siromah koji nema ni{ta o ~emu bi ìvio. Uzvi{eni zatim kaè: " Pa te{ko klanja~ima, koji su nemarni prema svome namazu."

Od Sad ibn Vekkasa prenosi se da je rekao: (693) "Pitao sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ko su oni koji su nemarni prema svome namazu, pa je rekao: "To su oni koji svoje namaze ne obavljaju na vrijeme."1 "...koji se samo pretvaraju." Imam Ahmed od Abdullaha ibn Amra prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (694) 'Ko ljudima pri~a o svojim djelima, tj. hvali se, Allah ga u o~ima svojih stvorenja umanjuje i prezire.'" U vezi sa rije~ima Uzvi{enog: "...koji se samo pretvaraju" treba re}i da se u (rija) pretvaranje ne ubraja kad neko uradi neko dobro djelo u ime Allaha pa to svijet sazna i onome ko ga je uradio bude drago. Dokaz da je to tako jesu Ebu-Hurejreove rije~i koje u svome Musnedu navodi Hafiz Ebu-Ja’la el-Mensuli, gdje Ebu-Hurejre, r.a., kaè: (695) "Klanjao sam kad je u{ao jedan ~ovjek pa mi je bilo drago. To sam spomenuo Allahovom

Poslaniku, s.a.v.s., pa je rekao: 'Potvr|ene su ti dvije nagrade: tajna i javna.'"

i

* Objavljena nakon sure "Nadmetanje." 1 Mi smo o naklanjavanju propuštenih namaza napisali jednu brošuru pod naslovom "Vjerodostojni šerijatski izvori o naklanjavanju propušten h namaza".

"...i nikome ni{ta ni u naru~ ne daju", tj. svoj ibadet prema svome Gospodaru ne obavljaju kako treba, niti prema Njegovim stvorenjima postupaju kako treba i ne pomaù ih, ~ak ni davanjem u naru~ onoga ~ime bi se mogli koristiti. Neki kaù da se pod rije~i "naru~" misli na zekat. Takvo mi{ljenje prenosi se od Alije i Ibn-Umera. Hasan el-Basri kaè: "Ako klanja, pretvara se, a ako ga namaz pro|e, ne brine se. On od svog imetka, zekat ne izdvaja” - a u drugoj verziji - "...sadaku od svoga imetka." Upitan {ta zna~i rije~ "naru~" Ibn-Mes'ud rekao je: "To je ono {to ljudi izme|u sebe jedan drugom pozajmljuju kao {to su: sjekira, lonac, kofa i sli~no." Od Ibn -Abbasa se prenosi da se pod tim misli na ku}ne stvari, i izbjegavanje da se pomogne imetkom ili na drugi na~in. Zato Muhammed ibn Ka’b u vezi sa rije~ima Uzvi{enog "...i nikome ni{ta ni u naru~ ne daju", kaè da se pod tim misli na u~injeno dobro prema drugome. Zato u hadisu stoji: (696) "Svako dobro djelo je sadaka"

Ibn-Mani preko Amira ibn Rebia prenosi da je Ali ibn Fulan en-Numejri rekao: "ûo sam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (697) 'Musliman je muslimanu brat; kad ga sretne, nazove mu selam, a ako mu se nazove selam, uzvrati pozdrav jo{ bolje i ne susteè se da, kad mu se ne{to zatraì u naru~, to da.'" Rekao sam: "Boìji Poslani~e, {ta je naru~?" "Kamen, drvo i sli~no", odgovorio je. Allah, opet, najbolje zna!

Ovim se zavr{ava, zahvaljuju}i Allahu i uz Njegovu pomo},

kratki komentar poglavlja "Davanje u naru~".

107 EL-Maun / Davanje u naruč 1588

108 EL-Kevser / Kevser 1589

108 EL-KEVSER / KEVSER


"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Mi smo ti, uistinu, Kevser dali", /1/ "pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji", /2/ "onaj koji tebe mrzi sigurno }e on bez spomena ostati."/3/

Muslim u svome Sahihu od Enesa ibn Malika navodi da je rekao: (698) "Dok je sa nama bio u dàmiji, Allahov Poslanik, s.a.v.s., nakratko je zadrijemao, a onda je podigao glavu smiju}i se. Rekli smo: 'Allahov Poslani~e, ~emu si se nasmijao?' Rekao je: 'Upravo mi je objavljeno jedno poglavlje, pa je prou~io: 'U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog! Mi

smo ti, dali Kevser, pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno }e on bez pomena ostati', a zatim je rekao: 'Znate li {ta je: "Kevser?' Rekli smo: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' Rekao je: 'To je rijeka sa mnogo dobra koju mi je obe}ao moj Gospodar. To je bazen na koji }e na Sudnjem danu, sa posudama brojnim kao nebeske zvijezde, dolaziti moji sljedbenici, pa }e jednom robu izme|u njih biti sprije~eno da pri|e.1 Ja }u re}i: 'Gospodaru, i on je moj sljedbenik.' On }e mi re}i: 'Ti ne zna{ kakve je sve novine on uveo poslije tebe.'" Na osnovu ovoga mnogi u~enjaci izvukli su zaklju~ak da je ovo poglavlje objavljeno u Medini2 i da je Bismilla sastavni dio poglavlja i da je sa njime objavljena.3 Od Enesa se, tako|er, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: (699)"U{ao sam u Dènnet i ugledao rijeku na ~ijim su stranama {atori od bisera."

Buhari od Enesa ibn Malika prenosi da je rekao: "Kada je Vjerovjesnik, s.a.v.s., bio na miradù i vratio se rekao je: 'Pro{ao sam pored jedne rijeke sa ~ije su i

jedne i druge strane bile kupole od {upljeg bisera, pa sam upitao: - [ta je ovo Dìbrile? - Ovo je mnogo dobro, odgovorio je.'"

i

* Objavljena nakon sure "Oni koji jure". Mnogi učenjaci kažu da je objavljena u Medini. 1 Tj. od izvora ga meleki odvraćaju. 2 Zato što Enes ibn Malik kaže: "Dok je sa nama bio u džamiji Allahov Poslanik...Enes je ensarija i njegove riječi "u džamiji" upućuju da se radi o džamiji Allahovog Poslanika. Dakle, objavljeno je u Medini, a ne u Meki. 3 To što je Poslanik, a.s., proučio Bismilu prije sure vjerovatno je zbog toga da bi otpočeo učenje , a ne zbog toga što bi ona mogla biti sastavni dio sure.

O rije~ima Uzvi{enog: "Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali", ranije smo govorili i rekli da je to jedna rijeka u Dènnetu, kako stoji i u hadisu koga prenosi Enes i koji smo naveli. Rije~i Uzvi{enog: "Pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji", zna~e: Kao {to sam ti dao mnogo dobro na ovom i onom svijetu, izme|u ostalog i rijeku kakvu smo opisali, budi iskren prema svome Gospodaru i kolji, tj. budi predan u obavljanju propisanih i nafila-namaza i u klanju kurbana, tj. kolju kurban u ime Uzvi{enog Koji je Jedan i Koji nema sudruga, kao {to se na drugom mjestu kaè: "Reci: 'Klanjanje moje, i obredi moji, i ` vot moj, i smrt moja, doista su posve}eni Allahu, Gospodaru svjetova.'" (6:62) Zato Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaè: (700) "Ko sa nama klanja namaz i zakolje kurban, taj je zaklao kurban kako treba, a ko zakolje kurban prije namaza, taj kao da ga nije ni zaklao." Ebu-Burda ibn Nejjar je ustao i upitao: "Allahov Poslani~e, ja sam svoju ovcu zaklao prije namaza znaju}i da je danas dan u kome se jede meso." Na to je on odgovorio: "To je obi~no bravlje meso." Onda je on rekao: "Imam', (mla|u od godine) koja mi je draà od dvije ovce, pa mogu li zaklati ponovo (kurban) ?" "Moè{, ali vi{e ne moè niko poslije tebe", odgovorio je." "...onaj koji tebe mrzi sigurno }e on bez spomena ostati", tj. Muhammede, onaj ko mrzi tebe, istinu, uputu, dokaze i jasno svjetlo koje donosi{, taj }e biti ponièn i bez pomena ostati. Es-Suddi kaè: "Kad bi pomrla mu{ka djeca nekog ~ovjeka govorili bi: "Ostao je bez spomena. Kada su pomrli Muhammedovi sinovi rekli su: 'Muhammed je ostao bez spomena", pa je Allah objavio: "...onaj ko tebe mrzi sigurno }e on bez spomena ostati." Boè sa~uvaj, naprotiv... Allah je njegov spomen visoko uzdigao tako da se svaki dan spominje, a njegov u~inio obavezuju}im za Svoje robove, za sva vremena, sve do Sudnjeg dana, neka je Allahov blagoslov i spas na njega sve do dana kada }e se pozvati /na Sudnjem danu/.

Ovim se zavr{ava kratki komentar

poglavlja "Mnogo dobro", uz Allahovu zahvalu i Njegovu pomo}.

108 EL-Kevser / Kevser 1590

109 EL-Kafirun / 1591

109 EL-KAFIRUN / NEVJERNICI


”U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!” "Reci: 'O vi nevjernici', /1/ "ja ne robujem onome ~emu vi robujete",/2/ " niti ste vi robovi onome Kome ja robujem", /3/ "niti sam ja rob onome ~emu vi robujete", /4/ " niti ste vi robovi Onome Kome ja robujem",/5/ "vama va{a vjera, a meni moja."/6/

U Muslimovom Sahihu se od Dàbira navodi da je

rekao: /701/ "Allahov Poslanik, s.a.v.s., ovo je poglavlje i ق'Reci: 'On, Allah je jedan!'', u~io na dva rekata namaza poslije obavljenog tavafa." U Muslimovom Sahihu od Ebu- Hurejrea prenosi se da je /702/ Allahov Poslanik, s.a.v.s., poglavlja: "Reci: 'O vi nevjernici'", i "Reci: 'On je Allah-Jedan'", na dva rekata sabaha. u Ahmedovom Musnedu od Ibn-Omera se prenosi da je /703/ Allahov Poslanik ova dva poglavlja u~io na dva rekata namaza prije sabaha i dva rekata namaza poslije ak{ama, prou~io dvadeset i nekoliko puta, ili deset i nekoliko puta." Ebu-Kasim et-Taberani prenosi da je Dèbele ibn Haris, brat Zejda ibn Harisa, rekao da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /704/ "Kad legne{ u postelju prou~i: 'Reci: 'O vi nevjernici...'' do kraja, jer je ovo poglavlje odricanja od idolopoklonstva /{irka/. Od Ibn-Abbasa prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: /705/ "Reci: 'O vi nevjernici'", vrijedi koliko ~etvrtina Kur’ana." Ovim poglavljem odri~e se od onoga {to rade idolopoklonici. Ono nare|uje iskrenu predanost Allahu (ihlas). Rije~i Uzvi{enog: "Reci: 'O vi nevjernici'", odnose se na svakog nevjernika na Zemlji, iako su one u prvom redu upu}ene nevjernicima, Kurej{ijama. Pri~a se da su oni bili tolike neznalice /dàhili/ da su Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pozvali da jednu godinu zajedno oboàvaju njihove kumire, a drugu ono {to on oboàva, pa je Allah objavio ovo poglavlje u kome je Svome Poslaniku,

s.a.v.s., naredio da se u potpunosti odrekne njihove vjere, pa je rekao:

* Objavljena nakon sure "Davanje u naruč".

"... ja ne robujem onome ~emu vi robujete", tj. kipove i one koje Mu ravnim smatrate. "... niti ste vi robovi onome Kome ja robujem ", tj. Allaha Koji nema nikakva sudruga. êstica ovdje je u ulozi odnosne zamjenice . On je zatim rekao: " ... niti sam ja rob onome ~emu vi robujete ", tj. ja niti }u oboàvati ono {to vi oboàvate, niti }u to slijediti i za njim se povoditi, nego }u vjerovati i oboàvati Allaha onako kako On voli i kako je On zadovoljan. Zato je rekao: "... niti ste vi robovi Onome Kome ja robujem ", tj. niste se povodili ni slu{ali Allahove naredbe i propise vezane za Njegove ibadate, nego ste sami od sebe izmislili kriva boànstva. U tom smislu Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "Oni se povode samo za pretpostavkama i onim za ~im du{e ùde, a ve} im dolazi od Gospodara njihova prava uputa" (53:23), pa se Poslanik, s.a.v.s., odrekao svega {to je njihovo. Otuda je zna~enje rije~i: "Nema boga osim Allaha, Muhammed je Allahov poslanik", tj. nema nikoga ko bi se mimo Allaha mogao oboàvati, a jedini put da bi se ispravno vjerovalo jeste da se slijedi ono {to je donio Poslanik, s.a.v.s. Me|utim, idolopoklonici nisu oboàvali Allaha, nego druga boànstva mimo Njega. Dakle, njihovo oboàvanje nije propisao ni dozvolio Allah. Zato je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "A i vama - va{a vjera, a meni - moja." U tom smislu Uzvi{eni na drugom mjestu kaè: "...i ako te oni budu u la` utjerivali, ti reci: 'Meni moja, a vama va{a djela; vi ne}ete odgovarati za ono {to ja radim, a ja ne}u odgovarati za ono {to vi radite.'" (10:41) E{-[afi i drugi u~enjaci, Allah im se smilovao, na osnovu kur’anskog ajeta: "A vama va{a vjera, a meni moja" izvla~e zaklju~ak da su sve vrste kufra (nevjerovanja), zapravo jedna (ne)vjera. On smatra da je dozvoljeno da jevrej naslijedi kr{}anina i obratno, jer su sve vjere, osim islama, neistina i jedna te ista stvar. Ahmed i neki drugi smatraju da nije dozvoljeno da se me|usobno naslje|uju radi hadisa: /706/ “Ne naslje|uju se me|usobno sljedbenici dvije razli~ite vjere”.

Ovim se, uz Allahovu zahvalu

i Njegovu pomo}, zavr{ava kratki komentar

poglavlja "Nevjernici" .

109 EL-Kafirun / 1592

110 EN-Nasr / Pomoć 1593

110 EN-NASR / POMO]

OBJAVLJENA NA MINI*, IMA 3 AJETA

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Kada Allahova pomo} i pobjeda do|u", /1/ "i vidi{ ljude kako u skupinama u Allahovu vjeruulaze", /2/ "ti slavi Gospodara svoga hvale}i Ga i moli Ga da ti oprosti, On zaista pokajanje prima." /3/

El-Buhari od Ibn-Abbasa prenosi da je rekao:

"Omer me uvodio u dru{tvo istaknutih u~esnika Bitke na Bedru. Nekima od njih kao da se to nije svi|alo pa su rekli: 'Za{to da ovaj sjedi s nama kad i mi imamo sinova poput njega?' Omer je odgovorio: 'Za njega znate ko je i od koga je...' Jednog dana me je pozvao i poveo me kod njih sa sobom. Mislim da me je toga dana poveo samo da im pokaè...pa je upitao: '[ta kaète o rije~ima Allaha, d`.{.:

'Kada Allahova pomo} i pobjeda do|u?' Neki su rekli: 'Nare|eno nam je da zahvaljujemo Allahu kad nam pomogne i da pobjedu.' Drugi su {utjeli i nisu ni{ta odgovorili. Mene je upitao: 'Ibn-Abbase, kaè{ li i ti tako?' Rekao sam: 'Ne!', pa me je upitao: 'A {ta ti kaè{?' Rekao sam: 'To je smrtni ~as Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji mu je (Allah) nagovijestio rije~ima: 'Kad Allahova pomo} i pobjeda do|e' to je znak tvoje bliske smrti.

'...ti slavi Gospodara svoga hvale}i Ga i moli Ga da ti oprosti, On pokajanje prima.' Na to je Omer b. el-Hattab rekao: 'Iz ovog poglavlja ne vidim ni{ta drugo, do {to ti kaè{.'" Ovu verziju navodi jedino El- -Buhari.

Imam Ahmed od Ibn-Abbasa navodi da je rekao: /707/ "Kada je objavljeno: 'Kada Allahova pomo} i pobjeda do|u.' Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Nagovije{tena mi je smrt.' On je, doista u toj godini i umro." Od Ai{e se, tako|er, prenosi da je rekla: (708) "Pred kraj ìvota Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~esto je u~io: 'Neka je slavljen i

hvaljen Allah. Njega molim za oprost i Njemu se kajem', a zatim bi rekao: 'Gospodar moj mi je unaprijed dao do znanja da }u u svome ummetu vidjeti predznak i naredio mi, kada ga vidim, da Ga veli~am i hvalim i da od Njega oprost traìm, jer On uvijek pokajanje prima. Ja sam taj predznak vidio u:

* Objavljena za vrijeme Oprosnog hadža. Objavljena nakon sure "Et -Tevba" / "Pokajanje". Ubraja se u medinske sure. Ovo je posljednja objavljena kuranska sura.

'Kada Allahova pomo} i pobjeda do|u..."' Ovaj hadis prenosi Muslim. Nakon {to je objavljeno ovo poglavlje Allahov Poslanik, s.a.v.s., nastojao je da se {to vi{e posveti ahiretu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /709/ "Do{la je pobjeda, do{la je Allahova pomo}, do{li su Jemenjani. "Neko je rekao: "Allahov Poslani~e, a ko su Jemenjani?" "Narod mehkanih srca i prefinjene naravi, kad zavlada vjera i razboritost u vjeri" Zna~enja ovog poglavlja, kako su ga protuma~ili u~esnici Bitke na Bedru iz Omerova dru{tva o kome se govori u hadisu koji navodi El-Buhari, da nam je Uzvi{eni, kad do|e pobjeda i osvajanje gradova i utvr|enja, naredio da Ga veli~amo, slavimo i zahvaljujemo Mu, svakako je ispravno i ta~no. Kao dokaz za to sluì namaz koji je Allahov Poslanik, s.a.v.s., od osam rekata u doba "Ed-Duha" klanjao u Meki prilikom njenog oslobo|enja. Neki su rekli da je to "Duha-namaz", ali su drugi odgovorili da ovaj namaz Allahov Poslanik nije redovno obavljao ni kad je bio kod ku}e, pa kako }e ga obavljati kao musafir koji nije namjeravao zadràti se u Meki? Zbog toga je u Meki ostao do kraja ramazana, oko devetnaest dana, skra}uju}i namaz i mrse}i ramazan, ne samo on nego i sva vojska koja je brojala oko deset hiljada ljudi. Ovi drugi kaù da je to bio "Salatul-feth" i dodaju da je preporu~eno da komandant vojske, prilikom osloba|anja grada, klanja ~im u njega u|e. Ovaj namaz sastoji se od osam rekata. Zna se da ga je klanjao Sa’d ibn Ebu-Vekkas prilikom osloba|anja Medine. Neki kaù da se klanja sa jednim selamom. Ispravnije je da se selam predaje svaka dva rekata kako se navodi u Ebu-Davudovu Sunenu: /710/ "Da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na namazu prilikom osloba|anja Meke selam predavao svaka dva rekata."1 [to se, pak, Ibn-Abbasova i Omerova tuma~enja ti~e, kako se navodi u hadisu koji navodi El-Buhari, da je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., nagovije{teno da }e ubrzo umrijeti, njega treba shvatiti u zna~enju: Znaj da, kad oslobodi{ Meku, svoj rodni grad iz koga si prethodno protjeran, i kad vidi{ ljude da u skupinama u Allahovu vjeru ulaze, sa ovim je svijetom za tebe zavr{eno. Zato se pripremaj za odlazak sa njega. Onaj svijet za tebe je, zaista, bolji od ovog. Tvoj Gospodar }e ti dati pa }e{ zadovoljan biti. Zato je i re~eno: "...i ti veli~aj Gospodara svoga hvale}i Ga i moli Ga da ti oprosti, On zaista pokajanje prima." Ovdje se pod pbojedom misli na oslobo|enje Meke, jer je cio okolni svijet o~ekivao

1 Molimo Uzvišenog Allaha da ovaj namaz uskoro klanjamo u svim gradovima oslobođene Palestine i cijeloga svijeta. Ovo ostavljamo u amanet i mladim generacijama koje dolaze iza nas sve dok Allahova riječ na Zemlji ne bude gornja.

110 EN-Nasr / Pomoć 1594

kada }e i ona primiti islam, {to se kona~no i desilo. I oni koji nisu primili islam govorili su: "Ako pobjedi svoj narod, zaista je, poslanik." Jedan od Dàbir b. Abdullahovih kom{ija pri~ao je: /711/ "Do{ao sam sa puta kada me je posjetio i poselamio Dàbir b. Abdullah. Pri~ao sam mu o neslozi me|u svijetom i kakve je sve novotarije izmislio, pa je po~eo plakati rekav{i mi na kraju: 'ûo sam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Ljudi su u skupinama ulazili u Allahovu vjeru. U skupinama }e je i napu{tati.''"

Ovim se, zahvaljuju}i Allahu i uz Njegovu pomo},

zavr{ava kratki komentar poglavlja "Pomo}".

111 El - Leheb / Plamen 1595

111 EL - LEHEB / PLAMEN


"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Neka propadne Ebu-Leheb, i propao je!"/1/ "ne}e mu biti od koristi blago njegovo, a ni ono {to je stekao", /2/ "u}i }e on sigurno u vatru rasplamsalu", /3/ "i èna njegova {to drvlje nosi", /4/ "o vratu njenu }e b ti uè od li~ine usukane "/5/

i.

Buhari od Ibn-Abbasa navodi /712/ da je

Vjerovjesnik, s.a.v.s., iza{ao jednog jutra u Bathu (dolinu Meke), popeo se na brdo i po~eo dozivati. Oko njega su se okupili Kurej{evi}i pa im je rekao: "[ta mislite, kad bi vam rekao da }e vas neprijatelj, jutros ili ve~eras napasti, bi li mi povjerovali?" "Bismo", odgovorili su. "Ja vas onda, samo, prije te{ke patnje opominjem", rekao je. Na to je Ebu-Leheb rekao: "Propao dabogda, zar si nas zbog toga skupio?" Na ovo je Allah objavio: "Neka propadne Ebu-Leheb, i propao je!", tj. propao i uzalud mu trud i nastojanje bili.

Ebu-Leheb je jedan od Poslanikovih, s.a.v.s., amidà. Njegovo ime je bilo Abdul-Uzza b. Abdul- -Muttalib, a ime po djetetu (kunje) Ebu-Utbe. Ebu- -Lehebom su ga zvali zbog plamenkaste boje lica. Mnogo je vrije|ao, mrzio i ismijavao se Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Poniàvao ga je i omalovaàvao vjeru koju je poslanik saop}avao. Kad bi Boìji Poslanik, s.a.v.s., pozivao: "O ljudi, recite: "Nema drugog boga osim Allaha, uspjet }ete!" I dok su se ljudi oko njega okupljali, on bi ga pratio, stajao iza njega i govorio: "Laè, on je napustio svoju vjeru!" Pratio ga je i ne bi mu dao nikuda mirno i}i.

"I propao je", tj. gotovo je, ve} se desila njegova propast i nesre}a. Ebu-Leheb bi govorio: "Ako je istina ono {to moj brati} govori, ja }u se na Sudnjem danu imetkom i djecom iskupiti od kazne." Na to je Uzvi{eni Allah objavio:

i i

* Objavljena nakon sure "Pristup".

"Ne}e mu biti od koristi blago njegovo, a ni ono {to je stekao", tj. imetak i djeca. Rije~i Uzvi{enog: "...u}i }e on sigurno u vatru rasplamsalu", tj. vatru sa varnicama i plamenom koja }e sve pred sobom prìti, àriti i paliti.

"...i èna njegova {to drvlje nosi." Bila je jedna od uglednijih kurej{ijskih èna. Zvali su je Ummu-Dèmil. Pravo joj je ime bilo Erva bint Harb b. Umejje, Ebu-Sufjanova sestra. Svoga muà je bodrila i pomagala u nevjerovanju i inadu. Zato }e sa njim na Sudnjem danu dijeliti zajedni~ku kaznu i muke u dèhenemskoj vatri. Zato Uzvi{eni kaè: " ...{to drvlje nosi, o vratu njenu bit }e uè od li~ine uskukane." Seid b. el-Musejib kazuje da je imala skupocjenu ogrlicu i da je govorila: "Prodat }u je i potro{iti u borbi protiv Muhammeda!", pa }e joj Allah umjesto nje u Dèhennemu dati oko vrata uè od li~ine usukane. Neki u~enjaci kaù da se pod rije~ima Uzvi{enog: "...o vratu njenu bit }e uè od li~ine usukane" misli na uè od vatre oko vrata koje }e je do vrha, a onda do dna paliti i tako naizmjeni~no. U~enjaci, tako|er, kaù da se u ovoj suri krije mu’dìza i nepobitni dokaz o istinitosti Muhamedovog, alejhis selam poslanstva, jer mu je objavom ovog poglavlja: "...u}i }e on sigurno u vatru rasplamsalu i èna njegova {to drvlje nosi; o vratu njenu bit }e uè od l ~ ne usukane", dato do znanja da su njih dvoje nesretnici i da nikada ni srcem ni jezikom, ni javno i tajno, ne}e povjerovati. Ovo se ubraja u dokaze njegovog poslanstva.1

1 Mi kažemo: I nakon svega ovog, u ovom ummetu ima još onih koji se sažalijevaju na Ebu-Leheba i izbjegavaju da uče poglavlje: "Neka propadne Ebu-Leheb, i propao je" što često zabranjuju i drugima, smatrajući da to uznemiruje poslanika, s.a.v.s.!? Iako mu je on bio amidža, Božiji Poslanik, s.a.v.s., se od njega, zato što je bio idolopoklonik, odrekao. Kako bi Allah Svome miljeniku, vjerovjesniku i poslaniku, objavio poglavlje koje ga uznemiruje!? U ovom se poglavlju govori kakvu je kaznu u Džehennemu pripredio Svome neprijatelju i neprijatelju Božijeg Poslanika, zbog toga što je bio nevjernik, što je poricao poslanstvo, ugonio u laž poslanika i prema njemu pokazivao neprijateljstvo. Prema tome, ovo je poglavlje Allahova podrška, a ne uznemirenje Njegovom poslaniku. Kako bi ga onda učenje ovog poglavlja moglo uznemiravati? Istina je drugačija, da su oni koji izbjegavaju da ga uče, pod izgovorom da ono uznemirava poslanika, izmislili san da je neko imao običaj često učiti" u namazu: "Neka propadne Ebu-Leheb, i propao je", pa da je usnio da ga je Poslanik, s.a.v.s., u snu ukorio riječima: "Subhanallah!!!..." zar od Kur‘ana napamet ne znaš ništa drugo do: "Neka je proklet Ebu-Leheb i propao je!", i da mu je naredio da ovo poglavlje više ne uči. Ovakav san je čista izmišljotina na Božijeg Poslanika, s.a.v.s., kao što oni u drugim prilikama čine... Neka nas Allah sačuva zla i laži takvih lažova, nevjernika i dvoličnih bogomoljaca. Mi ćemo uz zadovoljstvo Allaha i Njegovog poslanika, s.a.v.s., a za inat Ebu- -Lehebovim pristalicama i dalje još više učiti i ponavljati ovo poglavlje: "Neka propadne Ebu - Leheb i propao je! Neće mu biti od koristi njegovo blago, a ni ono što je stekao, ući će on sigurno u vatru rasplamsalu i žena njegova što drvlje nosi; o vratu njenu bit će uže od ličine usukane!" i voljeti onog koga je volio Allahov Poslanik, a mrziti onog koga je on mrzio.

111 El - Leheb / Plamen 1596



poglavlja "Plamen"

112 El - Ihlas / Iskrenost 1597

112 EL - IHLAS / ISKRENOST


Povod za njeno objavljivanje: Imam Ahmed od Ubbej b. Ka'ba navodi da su idolopoklonici rekli Muhammedu, a.s.: (713) "Navedi nam rodoslovlje svoga gospodara", pa je Allah objavio: "Reci: 'On je Allah - Jedan! Allah je uto~i{te svakom. Nije rodio i ro|en nije, i niko Mu ravan nije!'" Et-Taberani od Ebu-Hurejrea navodi da je rekao: "Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (714) 'Svaka stvar ima svoje srodstvo, a Allahovo srodstvo je: 'Reci: 'On je Allah - Jedan! Allah je uto~i{te svakom!'' Onaj ko je uto~i{te svakom nije {upalj." Odabranost ovog poglavlja: (715)"Jedan od ensarija, kao imam, klanjao je u dàmiji Kuba, pa bi svaki put kad bi htio da prou~i neko poglavlje, prvo prou~io: قل 'Reci: 'On je Allah - Jedan! Allah je uto~i{te svakom!'', a onda tek to poglavlje. Tako je radio na svakom rekatu. Oni koji su za njim klanjali, rekli su mu: 'Stalno na po~etku u~i{ ovo poglavlje, a onda ti se u~ini da to nije dovoljno dok ne prou~i{ jo{ jedno. Ili }e{ ga u~iti i zadovoljiti se njime, ili }e{ ga izostaviti i u~iti drugo?' On je odgovorio: 'Ja ga ne}u izostaviti. Ako vam se svi|a da vam tako imamim, nastavit }u, a ako ne, onda }u se povu}i.' U isto vrijeme, dràli su da je najbolji me|u njima i nije im se svi|alo da im imami iko drugi mimo njega. Kad je do{ao Boìji Poslanik, s.a.v.s., i o ovome ga upoznali, upitao je pomenutog: '[ta te spre~ava da ne postupi{ onako kako od tebe traè tvoji drugovi i {ta te navodi da ovo poglavlje obavezno u~i{ na svakom rekatu?' 'Ja ga volim', odgovorio je. 'Tvoja ljubav prema njemu uvest }ete u Dènnet', rekao je." El-Buhari od Ebu-Seida navodi: /716/ "Da je neki ~ovjek ~uo od drugoga kako u~i: 'Reci: 'On je Allah - Jedan!'' i to ponavlja, pa je, kad je svanulo, oti{ao Poslaniku, s.a.v.s., i misle}i da nije tako zna~ajna, to pomenuo, pa mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: 'Tako mi Onog u îjoj je ruci moj ìvot, ono je ravno tre}ini Kur’ana.'" El-Buhari od Ai{e, r.a., o Vjerovjesniku, s.a.v.s., prenosi:(717) "Da je, kad bi lijegao nave~e u postelju, skupljao dlanove, u njih puhnuo i prou~io: 'Reci: 'On je Allah - Jedan'', 'Reci: 'Uti~em se Gospodaru svitanja'' i 'Reci: 'Traìm za{titu Gospodara ljudi'', a zatim njima potrao {to bi mogao od tijela, po~ev{i od glave i lica pa naniè niz tijelo i ponoviv{i to tri puta." Ovako ovo predanje prenose sastavlja~i Sunena preko Ukajla.

* Objavljena nakon sure "Ljudi".

"U ime Allaha Svemilosnog, Milostivog!" "Reci: 'On je Allah - Jedan!'/1/ Allah je uto~i{te svakom!' /2/ Nije rodio i nije ro|en, /3/ i niko Mu ravan nije!'"/4/

j

"Reci: 'On je Allah - Jedan!'" Zna~i On je Jedan

i Jedini Koji nema Sebi ravna, Koji nema nikakva sudruga ni pomo}nika i Kome nije niko sli~an. Ovim imenom naziva se samo Allah, d`.{., jer je On savr{en po svim Svojim osobinama i djelima. Ibn-Abbas kaè da rije~i Uzvi{enog: "Allah je uto~i{te svakom!" zna~e da kod Njega uto~i{te traè sva stvorenja, da od Njega mole i traè ono {to im je potrebno, da za Njega kaù da je Gospodar, Koji nema unutrice, da ne jede, ne pije, te da je vje~an, za razliku od svojih stvorenja. Sve ovo je ta~no, jer su to svojstva Uzvi{enog nam Gospodara. Rije~i Uzvi{enog: "Nije rodio i ro|en nije" zna~e da On nema ni djeteta ni roditelja ni druìce لـه "...i niko Mu ravan nije", tj. me|u Svojima stvorenjima nema nikog ko bi se sa Njim mogao porediti, niti bliskog koji bi Mu bio ravan. Suvi{e je On Uzvi{en da bi mu ne{to takvo dolikovalo!!

"On je stvoritelj nebesa i Zemlje! Otkud Njemu dijete kad nema ène, On sve stvara." Uzvi{eni, tako|er, kaè: "I oni govore: 'Svemilosni je uzeo dijete!' Vi, doista, ne{to odvratno govorite! Gotovo da se nebesa raspadnu, a Zemlja provali i planine zdrobe {to Svemilosnom pripisu u dijete. Nezamislivo je da Svemilosni ima dijete, ta svi }e oni, i oni na nebesima i oni na Zemlji, kao robovi u Svemilosnog traìti uto~i{te! On ih je sve zapamtio i ta~no izbrojao, i svi }e Mu na Sudnjem danu do}i pojedina~no."(19:88-95)

U Buharijinom Sahihu stoji: /718/ "Nema nikoga da se od Allaha vi{e moè strpiti na uznemirenje koje ~uje. Oni mu pripisuju da ima dijete, a On ih hrani i daje im zdravlje."



poglavlja "Iskrenost" .

112 El - Ihlas / Iskrenost 1598

113 El - Felek / Svitanje 1599

113 EL - FELEK / SVITANJE


Imam Ahmed od Zerr b. Hubej{a navodi da je

rekao: "Ubej b. Kabu rekao sam da Ibn-Mes'ud u svome Mushafu ne pi{e poglavlja "pa mi je rekao: /719/ 'Svjedo~im da mi je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao da mu je Dìbril, a.s., rekao:

'Reci: 'Utje~em se Gospodaru svitanja'', pa sam rekao. Onda mi je rekao: 'Reci:

'Reci: 'Traìm za{titu Gospodara ljudi'', pa sam i to rekao. Mi izgovaramo ono {to je izgovarao i Vjerovjesnik, s.a.v.s." Ovo prenosi El-Buhari i En-Nesai.

Vjerovatno ova dva poglavlja Ibn-Mes'ud nije bio ~uo od Vjerovjesnika, s.a.v.s., ni svojim u{ima ni sigurnim predanjem i vjerovatno je kasnije promjenio mi{ljenje i priklonio se mi{ljenju ve}ine (dèma'a), jer su njihovo postojanje u mushafima potvrdili ashabi, r.a., i tako ih prenijeli u druge krajeve.

Muslim u svome Sahihu od Ukbe b. Amira navodi da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /720/ 'Zar ne vidi{ da su no}as objavljeni ajeti kakve nikada nije vidio: 'Reci: 'Utje~em se Gospodaru svitanja'' i

'Reci: 'Traìm za{titu Gospodara ljudi.''" Od Ebu-Seida prenosi se: /721/ "Da je Poslanik, s.a.v.s., traìo za{titu od o~iju dìna i ljudi." Za ovo predanje Et-Tirmizi kaè da je hasenun-sahihun.

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!" "Reci: 'Utje~em se Gospodaru svitanja, /1/ od zla onoga {to On stvara, /2/ i od zla mrkle no}i kad razastre tmina, /3/ i od zla smutljivca kad smutnje sije, /4/ i od z a zavidljivca kad zavist ne krije.'" /5/

l

O tome {ta zna~i rije~ dato je mnogo mi{ljenja.

Ipak, najispravnije je ono koje kaè da se pod njom misli na svitanje. Za ovakvo mi{ljenje opredjeljuje se i El-Buhari u svome Sahihu, neka mu se Uzvi{eni Allah smiluje.

* Objavljena nakon sure "Slon".

Rije~i Uzvi{enog: "...od zla onoga {to On stvara", zna~e: od zla svih Njegovih stvorenja, a rije~i: "...i od zla mrkle no}i kad razastre tmine", po Mudàhidu zna~e: od no}ne tmine koja obavije Zemlju kad za|e Sunce. Ovakvo mi{ljenje prenosi se i od El-Buharije i Ibn-Abbasa, kao i drugih. Neki kaù da se pod ovim misli na Mjesec. Oni se u ovakvom tuma~enju oslanjaju na Imama Ahmeda koji od Harisa b. Ebi-Seleme prenosi da je Ai{a, r.a., rekla: /722/ "Poslanik me je uzeo za ruku i pokazao na Mjesec kad je iza{ao i rekao: 'Zatraì od Allaha da te sa~uva od ovoga kad se pomoli.'" Ovaj hadis prenose Buhari i Nesai. Zastupnici prvog mi{ljenja kaù da je to znak no}i kad iza|e. Ovo se ne kosi sa na{im mi{ljenjem, jer je Mjesec znak no}i i jer on samo u njoj dolazi do izraàja. Takav je slu~aj i sa zvijezdama koje sijaju samo no}u. Radi se najvjerovatnije o onome {to smo ve} ranije rekli. Allah, opet najbolje zna!

Rije~i Uzvi{enog: "...i od zla onih koji u ~vorove pu{u" zna~e one koji ~araju i u uzlove pu{u. Buhari u svome Sahihu u poglavlju o lije~enju od Ai{e, r.a., prenosi da je rekla: /723/ "Allahov Poslanik bio je op~aran do te mjere da mu se ~inilo da prilazi svojim ènama, a zapravo im nije prilazio." Sufjan kaè: "Ovo je najteì vid ~arolije, kad do nje do|e." Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ai{a, zna{ li da mi je Allah dao rje{enje za ono {to sam Ga molio? Do{la su mi dva ~ovjeka, pa je jedan sjeo pored moje glave, a drugi pored nogu. Onaj koji je sjedio kod glave rekao je onom drugom: '[ta je ovom ~ovjeku?' 'Op~aran je', odgovorio je. 'A ko ga je op~arao?', upitao je. 'Lubejd b. Asam, ~ovjek iz plemena Beni-Zurejk, dvoli~njak i saveznik jevreja', odgovorio je. Ovaj je upitao: 'A ~ime?' 'ê{ljom i dlakama', odgovorio je. 'Gdje?', upitao je. 'U kori mu{kog izdanka palme ispod jedne plo~e u bunaru Zervan.'" Ai{a je dalje rekla: "Oti{ao je tamo, izvadio ono {to je u njemu bilo i rekao: 'Ovo je taj bunar koji sam u snu vidio. Voda mu je bila ustajala baru{tina, a palme oko njega, oblika {ejtanskih glava.' Kad je to izvadio, upitala sam: 'Jesi li ozdravio?' pa je rekao: 'Tako mi Allaha, On me je izlije~io. Ne volim da ikome od ljudi nanosim bilo kakvo zlo.'" Ovaj hadis prenose Muslim i Ahmed. Komentator Kur’ana Es-Sa’lebi u svome tefsiru navodi da su Ibn-Abbas i Ai{a, r.a., pri~ali da je jedan jevrejski mladi} sluìo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i da se jevreji nisu okanili dok mladi} nije uzeo ~e{ljanjem opale dlake od Poslanika, s.a.v.s., i nekoliko zubaca od ~e{lja Allahovog Poslanika koje je dao jevrejima da ga op~araju. Imam Ahmed od Zejda b. Erkama prenosi da je rekao: /724/ "Jedan jevrej op~arao je Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa ga je to mu~ilo nekoliko dana, kad je do{ao Dìbril i rekao: 'Jedan te je jevrej op~arao, spleo ti uzlove u tom i tom bunaru, pa po{alji nekoga da ti to donese.' Allahov je Poslanik poslao da mu se to donese, pa je kad mu je bilo doneseno uzeo i razvezao uzlove, ustao i ustao kao da je oslobo|en okova. Jevrejinu to nije spomenuo niti ga je vidio dok

113 El - Felek / Svitanje 1600

je bio ìv. Ibn-Dèrir navodi: /725/ "...da je Dìbril do{ao Poslaniku, s.a.v.s., i upitao: 'Ne{to te mu~i Muhammede?', pa je odgovorio: 'Da!' Dìbril je tada rekao: 'U ime Allaha lije~im te od svake bolesti koja te mu~i, od zla zavidnika i oka pakosna. Neka te Allah izlije~i!'" Vjerovatno se na ovo àlio Poslanik kad je bio op~aran, nakon ~ega ga je Uzvi{eni Allah izlije~io, a spletke ~arolije i zavidnosti okrenuo protiv jevreja, osramotio ih i ponizio. Usprkos ovome Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije ukorio onoga ko mu je to u~inio, jer ga je Allah izlije~io i dao mu zdravlje.

Ovim se, zahvaljuju}i Allahu i uz njegovu

pomo}, zavr{ava kratki komentar

poglavlja "Svitanje".

114 En - Nas / Ljudi 1601

114 EN - NAS / LJUDI


”U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!” "Reci: 'Traìm za{titu Gospodara ljudi, /1/ Vladara ljudi, /2/ Boga ljudi, /3/ od zla {ejtana - koji nanosi z e misli pa se skrije, /4/ koji z e misli unosi u srca ljudi /5/ "od dìnova i od ljudi.'" /6/

ll

Ovdje su istaknuta tri svojstva Uzvi{enog

Gospodara: gospodstvo /rububijjet/, vlast /el-mulk/ i Boànstvenost /el-uluhijjet/. On je dakle Gospodar, Vladar i Bog svega {to postoji - Sve {to je stvoreno pripada Njemu i Njegovi su robovi. On nare|uje onima koji traè za{titu od zla {ejtana - napasnika, koji nabacuje zle misli da je traè od /725/ onoga koji je opisan gore navedenim svojstvima, jer nema nijednog ~ovjeka, a da nema svoga {ejtana koji mu uljep{ava grijehe i na njih ga navodi. U vjerodostojnom hadisu stoji: /726/ "Nema niko od vas a da nema svoga druga /{ejtana/." Rekli su: "Ni ti, Allahov Poslani~e!" "Ni ja", odgovorio je, samo {to me Allah pomogao pa sam ga savladao, te mi nare|uje samo dobro." U vjerodostojnom hadisu koji navode Muslim u svome i Buharija u svome Sahihu, od Enesa se prenose rije~i Allahovog Poslanika u kojima je rekao: /727/"[ejtan po ~ovjekovom tijelu kruì kao krv." Imam Ahmed preko Ebu-Temime navodi opis pratioca Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i kaè: /728/ "Magarac na kome je jahao Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom prilikom je posrnuo, pa sam rekao: "Propao {ejtan!" Na to je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ne govori: 'Propao je {ejtan', jer kad to kaè{ on je jo{ ve}i", dodav{i: "Ja sam ga svojom snagom savladao. Kad kaè{: 'U ime Allaha', on se smanji i postane sitan kao mu{ica." Ovaj hadis biljeì samo Ahmed,a lanac prenosilaca dobar je i jak.

U ovom hadisu aludira se na to kad god se srce sjeti Allaha, d`.{., {ejtan biva pobije|en i ponièn, a ako se ne spomene Allah, d`.{., {ejtan pobijedi i biva ve}i.

l

* Objavljena nakon sure "Svitanje".

Seid bin Dùbejr prenosi od Ibn-Abbasa da je u vezi sa rije~ima ”...koji nanosi zle misli, a potom se sakrije”, rekao: ”[ejtan ~u~i (i vreba) na ljudskom srcu i ako ~ovjek zaboravi i nemaran je od sje}anja na Allaha, d`.{., {ejtan mu nanosi zle misli, a ono se sjeti (i spomene) Allaha, d`.{., on se skrije.

El-Mu‘temir bin Sulejman prenosi od svog oca da je rekao: ”Re~eno je da {ejtan koji nanosi zle misli, radi to sa ljudskim srcem kada je ~ovjek u stanju tuge ali i radosti, a ako ~ovjek spomene Allaha, d`. {., tada {ejtan nestane i skrije se.

Allahove rije~i: ”...koji z e misli unosi u srca ljudi (i dìna).” Ovdje rije~ ozna~ava i ljude i dìne.

Ibn-Dèrir kaè: ”Za dìne je u Kur‘anu upotrijebljen izraz (ljudi od dìna) i nije nikakvo ~udo {to se rije~ odnosi i na njih.”

Rije~i Uzvi{enog: ”...od dìna i od ljudi”, ja~aju stav da se rije~ upotrebljava i za ljude i za dìne.

Postoji mi{ljenje da se rije~i odnose na onoga koji nanosi ru`ne misli pa bio on od ljudi - {ejtana ili od dìnskih {ejtana. Kao {to kaè Uzvi{eni:

”Tako smo svakom vjerovjesniku neprijatelje odre|ivali, {ejtane u vidu ljudi i dìnova koji su jedni drugima ki}ene besjede govorili da bi ih obmanuli.” (El-En‘am)

Kao {to prenosi Imam Ahmed od Ebu-Zerra koji je rekao: /729/ ”Do{ao sam Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., a bio je u dàmiji, pa mi je rekao: 'O Ebu-Zerre, jesi li klanjao?' Rekoh: 'Nisam.' On re~e: 'Ustani I klanjaj.'" Ebu-Zerr dalje kazuje, pa kaè: ”Ustao sam pa klanjao, a zatim sam sjeo, a Poslanik ponovo re~e: 'O Ebu-Zerre, traì od Allaha za{titu od zla ljudi-{ejtana, i zla dìna-{ejtana.' Ja sam ga upitao: 'O Allahov Poslani~e, zar i me|u ljudima ima {ejtana?', a On re~e: 'Da.'”

Imam Ahmed sa svojim lancem prenosilaca prenosi od Ibn-Abbasa da je rekao: /730/ ”Do{ao je neki ~ovjek kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa mu je rekao: 'O Allahov Poslani~e, ja u sebi zami{ljam neke stvari, a draè mi je da padnem sa neba nego da to i spomenem.' Poslanik re~e: 'Allahu ekber (Allah je najve}i), Allahu ekber, elhamdu lillah (hvala Allahu) koji je {ejtanske spletke sveo na nano{enje lo{ih misli.'” Hadis biljeè Ebu-Davud i Et-Tirmizi.

Zavr{etak skra}enog komentara sure En-Nas, Allahu hvala na tome.

Documents

SKRAĆENO IZDANJE TEFSIR - Internet Archive