skripta ljudske sigurnosti

8/19/2019 skripta ljudske sigurnosti

1/15

SIGURNOST U MEĐUNARODNOJ POLITICI

Država :

teritorijalno utemeljena jedinica sa vladom koja vlada njenim teritorijem, te jeprepoznata kao država od strane drugih država.

Principi sigurnosti fokusirani na države dugo su dominirali misli o međunarodnimodnosima u dva smisla. Prvo, države su bile središnji akter u međunarodnimposlovima. Drugo, sigurnost je smatrana njihovom najvažnijom preokupacijom.

Fokus na države ima smisla budu i da su se države !

- "azvile kroz snažne pritiske međunarodne politike # više od drugihpoliti$kih institucija oblikovala ih je međunarodna politika,

- %u jedinstvene koncentracije mo i,- &staju i dalje osnovne žarišne to$ke lojalnosti i osje aja identiteta ve ine

ljudi,' %u stvorile ili utjelovljuju najve e, najmo$nije i naju$inkovitije ljudske

zajednice.

Državna sigurnost ima $etiri osnovna elementa ! fzičku sigurnost,autonomiju, razvoj i vlast.

- Najutjecajniji ri!tu i !i"urn#!ti u $e%unar#&n#j #'itici !u :rea'i!ti()i* 'i+era'i!ti()i i $ar)!i!ti()i,

Rea'i!ti()i ri!tu :

- "ealisti$ko razmišljanje ima dugu tradiciju, od stare (ine do )r$ke ili*obsa, +akijavelija i "usoa. &d $etiri komponente sigurnosti koje gorespominju realisti !' države se smatraju zaokupljenim zi$kom sigurnosti-' pretpostavljaju zaokupljenost države autonomijom,' nacionalni razvitak uglavnom smatraju sredstvom održanja i ja$anjadržavne autonomije i sigurnosti,


2/15


3/15

pove avaju njihovu nesigurnost."ivalstvo ohrabruje neke vlade da pove aju svoju relativnu mo , te takveekspanzionisti$ke vlade teže promjeni međunarodnog sustava u svojukorist kako bi dobili više onoga što žele.

- P#ja$ ravn#teže $# i :koristi se da bi objasnila što se $esto dogodi kao rezultat natjecanja izmeđudržava, one se natje$u,a rezultat je da se s vremenom pojavi grubaravnoteža mo i između njih, što ograni$ava sve aktere.

- Di!tri+ucije $# i :

Mu'ti #'arna . barem tri, a možda i više vlada imaju mnogo više moći odsvih ostalih i međusobno su otprilike jednako moćne. Opći red i stabilnostse održavaju jer se centralizaciji moći u rukama jedne države ili skupinedržava suprotstavljaju ostale ravnoteža će se postići njihovim naporimada se to spriječi , naporima koji se mogu pretvoriti u borbu kako bi seumanjila rastuća moć sile ili sila.

- /i #'arna . dvije države ili savezi država imaju daleko više moći nego sviostali. !rimjer ove distribucije moći je Hladni rat " dvije supersile i njihoviblokovi dominirali su sustavom. #ipolarno nadmetanje je često dovodilo doneprestanih ratova ili golemog rakta kako bi se riješilo.

- Uni #'arna . jedna država ili skupina država je daleko moćnija od svihdrugih. Ovo se naziva hegemonijom , a država hegemonom . $ekianalitičari razdoblja hegemonije smatraju je najstabilnijim i najsigurnijim umeđunarodnoj političkoj povijesti, što je dovelo do razvoja teorijehegemonističke stabilnosti.

Li+era'i!ti()I ri!tu :

- 1iberalisti$ka perspektiva ima kra u povijest, od korijena u prosvetiteljstvu20333. %tolje a do dobijanja na zna$enju u dvadesetom stolje u.1iberalisti imaju tendenciju odnositi se prema državi kao manje bitnojsamoj po sebi # vlade su najvažniji akteri, međutim to je u pravilu zbognjihove sposobnosti da budu predstavnici skupina unutar država.

Dok države imaju svoje vlastie brige i interese, glavna determinantavladinih politika je pitanje tko vlada # koja elita, vođa ili stranka upravlja


4/15

vladom.1iberalisti$ka perspektiva stavlja zna$ajan naglasak na opstanak države, amanji na autonomiju.1iberalisti i$aju &va #'a :' jedni smatraju da je anarhija štetna, te da ima štetne posljedice , ali dadržave ipak sklapaju dobre sporazume gdje se kao primjer navodi ! 4,+eđunarodna agencija za atomsko naoružanje, %vjetska banka i ++F.

- Drugi pol liberalista smatra da anarhija nije nužno štetna za odnose međudržavama, te da ih ne tjera na međusobni rivalitet što podriva sigurnost.3zmeđu ta dva pola je bogata liberalisti$ka tradicija promoviranjamultilateralnih institucija, zajedno sa pripadaju im dogovorima, kao što sumreža pravila, okviri prihva enog ponašanja i koordinirana o$ekianja koja

omogu uju nekakav red i nazivaju se $e%unar#&ni reži$i .Države mogu dosti$i zadovoljavaju u razinu dogovora i suradnje da ihteško naoružanje ne vodi do toga da se međusobno smatraju prijetnom.5esto navođeni oblik ove interakcije jeste 'ura'i!ti()a !i"urn#!na0aje&nica , koja je pluralisti$ka jer su $lanovi suvereni, a sigurnosnazajednica jer se ne boje jedni drugih.

- 1iberalisti$ka slika idealne mešunarodne politike o$ekuje s vremenomzna$ajno dobrovoljno smanjenje anarhije i državne autonomije, i nasilno

zadiranje u autonomiju određenih problemati$nih država. 6oš jedna mo na komponenta je tvrdnja da sa obzirom na to da državaodražava preferenciju utjecajnih doma ih politi$kih elemenata, prirodameđšunarodne politike je duboko pod uticajem unutarnjeg karakteradržava, njihovih politi$kih sustava i društava.

6edan od argumenata je da kada nacionalne elite dođu na vlast u$lanicama regionalnog međunarodnog sustava koje su posve ene rastubaziranom na izvozu kada bi ostvarile brzi nacionalni razvoj, one uviđaju da

je miran regionalni razvoj klju$an. (ao rezultat toga one pokušavajurazriješiti ili ublažiti svoje nacionalne sukobe, promovišu slabljenjenapetossti, smanjuju vojen izdatke te promovišu regionalnu suradnju upitanjima kontrole naoružanja.Drugi na$in jeste naglašavanje demokratije.

4aglasak danas jeste na teoriji demokratskog mira, na razmišljanju da sudemokratije u prirodi međusobno miroljubive. 3mpresivna je $injenica dademokratske vlade spremno ulaze u ratove sa nedemokratskim i da su


5/15

među najbolje naoružanima.4eki analiti$ari vjeruju da je kombinovanje demokratije i otvoreneekonomije i društva, rezultat miroljubiosti. Da je upravo ta kombinacija onakoja uspjeva. Drugi smatraju da su demokratije transparentnije u

politikama i stvaranju politike od nedemokratija, te da su otvorenijestranim uticajima pri odlu$ivanju.4apori liberalista se temelje na promicanju demokratije, ljudskih prava,zaštite okoliša, širenje globalnog blagostanja, borbu sa korupcijom, širenjeprincipa privatnih poduze a te kontrolu naoružanja.

/ime raste međunarodno civilno društvo, te se samim time stvara temeljda 7 $e)a $# 1 postane važna u međunarodnoj politici, nadopunjuju i ilizamjenjuju i 7tvrdu vojnu mo 8. 94:e;

E)#n#$!)a !i"urn#!t 2C3ri!t# 3er M, Dent4

Uv#& :


6/15

Porast interesa za ekonomsku sigurnost na makrorazini uveliko je rezultatposthladnoratovskog razdoblja. &n proizilazi iz odgovaraju ih pomaka sageopolitike na geoekonomiju, sa vojnih supersila na ekonomske supersile, te

sa politi$ko'ideološkog natjecanja na ekonomsko natjecanje."ane posthladnoratovske analize ovog pitanja razmatrale su rastu egeoekonomske temelje budu ih sigurnosnih sustava. tom razdoblju, fokus jeuglavnom bio na na$inu na koji je stara bipolarna geopolitika ustuknula prednovom ripolarnom svjetskom strukturom ekonomskih super sila 9%?@'ih pojavio se kooperativniji pristup, sapribližavanjem %E@'ih i pojava međunarodne politi$keekonomije kao znanstvene discipline da se to promjeni. =konomsko'sigurnosna veza se može i mora razlikovati od same ekonomske sigurnosti.4jezini tehni$ki aspekti obi$no uklju$uju !' ekonomiku vojne sigurnosti ! ona uklju$uje namjenske , proizvodne,tehnološko'industrijske, infrastrukturne i troškovne aspekte opskrbe vojno'sigurnosnih sposobnosti -' podređivanje ekonomskih politika interesima sigurnosne politike !uklju$ivanje korištenja vanjskopoliti$kih ekonomskih mjera, kako bi se podržališiri vanjskopoliti$ki ciljevi, odnosno 7niska politika8 oizravno u zadovoljavanjupotreba 7visoke politike8,' podrešivanje sigurnosnih politika ekonomskim interesima ! na oš enitojrazini, ovo bi se moglo povezati sa stvaranjem svijeta sigurnog za širenjekapitalisti$kih aktivnosti, što se osobito odnosi na obveze država' hegemona.

)ledišta prema kojemu se mjere ekonomske i tradicionalne sigurnosne politike


7/15

mogu koristiti za postizanje li$nih namjeravanih posljedica, povezano je sapromjenjivoš$u argumenta mo i, što zna$i da prijetnje na ekonomskoj fronti9sankcije; mogu posti i sigurnosne ciljeve i obratno.

De5niranje e$ irij!)#" #&ru(ja i )#nce ata e)#n#$!)e !i"urn#!ti :

ostvarivanju svojh ekonomsko'sigurnosnih interesa, entiteti koji su sposobniza vođenje vanjske ekonomske politike moraju odgovoriti na promjenjivestrukturalne oblike međunarodne ekonomije. 3skorištvanja prilika teminimalizirati rizike ili prijetnje koje te promjene stvaraju. 0e ina istraživa aekonomske sigurnosti usredoto$ila se na gore spomenuto, međutim neki suprihvatili multidimezionalniji pristup, kako De%ouza tuma$i ! 7sigurnost nijesamo spre$avanje određenih prijete$ih aktivnosti, nego je ona i stvaranjemogu nosti te povoljnih okolnosti za ameri$ke interese i zajedni$ku dobit.8 %tvoreni su razli$iti okviri za de niranje ekonomske sigurnosti . 3z perspektivehegemona koja još uvijek obilježava veliki dio literature o vanjskoj ekonomskojpolitici, 4eu i olf smatraju da je ekonomska sigurnost 7sposobnost zaštite iliunapređivanja ameri$kih ekonomskih interesa, unato$ događajima, procesima

ili postupcima koji mogu ugroziti ili blokirati te interese8, a oni mogu dolaziti izdoma ih ili stranih interesa.Gable tvrdi dase ona može 7odnositi na one aspekte trgovine i investicija kojeizravno uti$u na sposobnost države da se brani8.&na može biti de nisana i kao 7u smislu instrumenata ekonomske politike kojese koriste u svrhu agresije ili obrane8%pelingov i (irchenorv pristup 7višestrukih aspekata8 ispituje !A; brigu države da zaštiti društveno i ekonomsko tkivo društva,

H; sposobnost države da u suradnji sa ostalima zaštiti međunarodnoekonomsko okruženje od destabilizacije kako bi se oja$ale vojen sposobnosti.)eneralizirano i jednodimenzionalno de niranje ekonomske sigurnosti ponudilisu )reen # 7odsustvo prijetnje od uskra ivanja ekonomske dobiti.8, ang #7briga oko ekonomske sigurnosti je stanje uma koje se konstantno brine okoprelaska granice opasnosti8 i /hakur # 7održavanje prihva enih razinabogatstva i državne mo i putem pristupa resursima, nansijama i tržištima.8

POSTA6LJANJE DE7INICIJE E8ONOMS8E SIGURNOSTI :


8/15

%avremeni pristup ekonomskoj sigurnosti utemeljen je na de niciji kojanaglašava pristup ekonomskoj sigurnosti koji teži minimaliziranju prijetnje imaksimiziranju mogu nosti, a težnja za njegovim postizanjem uključuje

očuvanje strukturnog identiteta i sposobnosti za stvaranje prosperiteta iinteresa političko ekonomskog identiteta, u kontekstu različitih izvanjskihrizika i prijetnji sa kojima se suočava u međunarodnom ekonomskom sistemu.

Si"urn#!t # !)r+e : odnosi se na osiguravanje ključnih lanaca opskrbe koji uključuju vanjske

izvore. !onajprije se odnosi na razne strukture ponude, putem kojih %&! silanabavlja uvozne materijale, sastavnice i tehnologije, a korištenje ekonomskediplomatije moglo bi biti potrebno za održavanje cjelovitosti ovih struktura.

Si"urn#!t ri!tu a trži9tu : odnosi se na osiguravanje najboljeg mogućeg pristupa ključnim stranim

tržištima %&! sili. 'ažno je za izvozno orjentirana gospodarstva sa malimdomaćim tržištima, iako je postalo i primarni cilj gospodarske diplomatije svih

%&! sila.

8re&itna !i"urn#!t : odnosi se na osiguravanje, onoliko koliko je to moguće, fnansijske

solventnosti %&! sila u međunarodnom sustavu, kao i održavanje njenog pristupa, utjecaja ili kontrole nad izvorima međunarodnih kredita.

Si"urn#!t te3n#'#9)#-in&u!trij!)e ! #!#+n#!ti :

razvijanje sposobnosti gospodarstva da proizvodi blagostanje, produktivnosti ostale (aktore koji stvaraju bogatstvo korištenjem tehnološko industrijskihsredstava, podrazumjeva održanje položaja gospodarstva što bliže tehnološkojgranici.

Dru9tven#- e)#n#$!)a !i"urn#!na ara&i"$a : odnosi se na odbranu pre(erirane društveno ekonomske paradigme društva

)npr. *stočnoazijska uloga države u usmjeravanju i kontroli ekonomskih idruštvenih procesa, anglosaksonsko slobodno tržište...+ i njihove defnisane


9/15

ciljeve blagostanja.

Pre)#"rani(na !i"urn#!t 0aje&nica : uključuje odgovor na lokalne regionalizirane probleme koji mogu ubrzati

prekogranične ekonomske krize ili uticati na lokalna pitanja međuovisnosti,nrp. ubregionalne projekte ekonomske integracije.

Si!te$!)a !i"urn#!t - ona se odnosi na zajedničke interese %&! sila u održavanju integriteta

međunarodnog ekonomskog sustava, uključujući kooperativne i koncesijskenapor za potporu multilateralnim režimima sistemskog upravljanja,međudržavnih ugovora i održavanje cjelokupne sistemske stabilnosti.

Si"urn#!t !ave0a : otvoreno zahtjeva održavanje i razvijanje međunarodnih ekonomskih

partnerstava s državnim i nedržavnim subjektima, u ispunjavanju onihekonomskih sigurnosnih ciljeva o kojima smo već raspravljali.

6I E;NA


10/15

matra rat jednim od glavnih prijetji i povlači važnu moralnu razlikuizmeđu boraca i neboraca.

- Treći pristup je najšira defnicija i podrazumjeva /održivi ljudski razvoje0.Ovo shvatanje se veže sa izvještajem $ o ljudskom razvoju iz 1223.

4odine, koji je ponudio široku analizu i procjenu različitih dimenzijasigurnosti. 5judska sigurnost je defnisana kao " ekonomska, bezbjednostishrane, zdravlja, životne sredine, bezbjednost pojedinca, zajednice te

politička bezbjednost.*zvještaj ukazuje da prijetnje ljudskoj bezbjednosti dvadeset i prvog vijekadolaze u transnacionalnim oblicima - bolesti poput side, trgovina drogom,terorizam, siromaštvo, problemi sa životnom sredinom. 6i problemi suglobalni i moramo iati oblike globalne suradnje .

'- Ljudska prava i vladavina prava -

hvatanje ljudske bezbjednosti zasnovano je na pravima i vladavini prava zasnovano je na liberalnoj demokratskoj teorii i modernoj demokratskojdržavi. 4lavna prijetnja ljudskoj bezbjednosti leži u odricanju osnovnihljudskih prava, uključujući i pravo na nacionalno samoopredjeljenje i uodsustvu vladavine prava.Od svih prava, pitanje manjina je najproblematičnije koje mogu doći usukob ne samo sa /voljom većine0 već i sa pravima pojedinca.

- Strategije i sredstva :

!ristup ljudske bezbjednosti zasnovan je na ljudskim pravima7vladavini prava teži da se osloni na tri različite vrste sredstava za poboljšanjeljudske sigurnosti.

redstva su imala za cilj da promjene politiku domaće vlade kako bi se produbile i utemeljile norme i principe ljudskih prava u zakonodavstvu tedržave.6ri instrumenta za unapređenje domaće zaštite ljudskih prava )8oravick+ -

sankcije " onemogućavaju nekim domaćim grupama pristup inostranojrobi, uslugama, tržištima i kapitalu9

sramoćenje " utiče na javno mjenje tako što se međunarodna pažnjausredsređuje na različite vidove nacionalne politike i prakse koji su štetni


11/15

po ljudska prava i različiti od utvrđenih međunarodnih normi, principa i pravila9

proces kooptacije je suptilniji i obično kombinuje diektna i indirektasredstva. !odrazumjevaju upotrebu međunarodnih ili regionalnih sudova i

komisija koje nastoje da primene ljudska prava i unaprijede demokratijuširenjem pravne norme i predlaganjem re(ormi domaćih pravosudnihstruktura i pravnog sistema.

- 4lobalne i regionalne institucije -

n za ljudska prava je jedna od komisija koje ima ovlašćenje da ispita žalbe pa navodno teške i sistematske zloupotrebe ljudskih prava, praktično, njene različite potkomisije, kao što je :omisija za zaštitumanjina, daleko aktivnije.

- igurnost naroda;umanitarni koncept ljudske bezbjednosti ili koncept nazvan /sigunrostnaroda0 već se tradicionalno usredsređuje na obezbjeđivanje moralnih i

zakonskih prava neboraca u ratu i u situacijama nasilnih sukoba, naobezbjeđivanje hitne pmoći među onima kojima je najpotrebnija.$orme ratovanja potiču od ;uge 4rocijusa, te u modernom dobu odkonvencija poput ;aške,


12/15

:arganijeva komisija ukazuje na tri cilja prevencije - sprečava pojave nasilnih sukoba, sprečavanje proširenja tekućih sukoba, sprečavanje ponovnog pojavljivanja nasilnih sukoba.

- dr!ivi ljudski ra"voj :

tavlja akcenat na nevojne prijetnje ljudskoj bezbjednosti i prijetnjeljudskom opstanku koje su posljedica niza različitih problema koje,uglavnom, stvara čovjek. $pr. $ekontrolisani globalni rast stanovništva,migracije, nesrazmjernost, ekonomskih mogućnosti, širenje pandemijskih

zaraznih bolesti...

:ao koncept, odbacuje suženo viđenje bezbjednosti, koje ovaj problemuglavnom defniše sa ozbirom na državnu teritoriju i vojnu agresiju.

buhvata sedam kategorija ### :

ekološku sigurnost, ekonomsku sigurnost, prehrambenu sigurnost, zdravstvenu sigurnosti, osobnu sigurnost, političku sigurnost, sigurnost zajednice.

- De$ni%ija prijetnji :

!ristup ljudskoj bezbjednosti nazvan /5judska prava i vladavina prava0smatra da glavna prijetnja ljudskoj bezbjednosti leži u odricanju osnovnih

prava i /redovnog zakonskog procesa0 i odsustvu demokratskog sistemavlasti. 5ljudska bezbjednost je ugrožena kada ta prava nisu (ormalno

priznata i kada su pravosudni i politički sistem odgovornosti slabi. !rijetnjesu defnisane kao odsustvo kritičkih normi i pravosudnih političkihinstrumenata koji bi štitili i unapređivali ljudsku bezbjednost.

-

L&'DS() S*+', ST Pauline (./


13/15

- Pojam ljudska sigurnost poti$e iz izvještaja o politi$kim procesimajedinjenih naroda sredinom A??@'ih, a posebno iz izvješ a Programa

jedinjenih naroda za razvoj 9 4DP; iz A??I.'

De$niranje ljudske sigurnosti:

1judska sigurnost se opisuje kao stanje u kojem su ljudi oslobođeni od traumakoje optere uju ljudski razvoj i, zna$i !

- Si"urn#!t #& )r#ni(ni3 rijetnji # ut "'a&i* re re!ije i +#'e!ti>- ;a9titu #& i0nena&ni3 i 9tetni3 #re$e aja !va)#&nevnice* +i'# u

$#vi$a* na ra&ni$ $je!ti$a i'i 0aje&nica$a,

"azvoj koncepta ljudske sigurnosti naglašava stajalište da se prijetnje narodima,kao i državnim entitetima, mijenjaju i pove avaju. /e su promjene potaknuleraspravu o zna$enju sigurnosti i o razlozima za njeno produbljivanje i proširivanje.&sim nasilja u unutar države postoje i nevojne prijetnje , kao što su uništavanjeokoliša i posljedice globalnog zagrijavanja, pandemije kao što su *30J


14/15

prijetnji pomo u prijetnje 9odvra anja; i korištenja vojne sile. Povrede na$ela!uvereniteta glavno su opravdanje za korištenje sile. 5esto se kaže da je premadržavno'centri$nim argumentima država referentni objekat, a premaargumentima zagovornika ljudske sigurnosti referentni objekt ljudi.

8OLA U EG PRISTUPA LJUDS8OJ SIGURNOSTI

+ack, zagovornik užeg pristupa, tvrdi kako je prijetnja politi$kog nasilja ljudima,od strane države ili bilo kojeg drugog organiziranog politi$kog subjekta, prikladanpredmet koncepta ljudske sigurnosti.De nicija +acka jeste da je ljudska sigurnost 7zaštita pojedinaca i zajednica od

rata i ostalih oblika nasilja8.%matra da postoji veza između nasilja, siromaštva i loše vladavine. &va uskade nicija pojednostavljena je kao 7 sloboda od straha 8 # 0reedom 0rom 0ear ,naj$eš e u smislu slobode od straha od prijetnje ili upotrebe politi$kog nasilja.

8OLE IREG PRISTUPA

Kagovornici škole šireg pristupa tvrde da ljudska sigurnost zna$i više odzanimanja za prijetnju nasiljem. 1judska sloboda nije samo sloboda od straha, vei sloboda od siromaštva koja je središte ljudskog razvoja u izvješ u 4DP'a. &vade nicija pojednostavljeno predstavlja 10reedom 0rom 2ant3 4 slobodu od

potrebitosti.

,a"like oko sredstava :

- redstva za postizanje ljudske sigurnosti također su sporna, s podjelama okouloge države i opravdanja za humanitarnu intervenicju koja upotrebljava silu.

E6OLUCIJA 8ONCEPTA LJUDS8E SIGURNOSTI 2S$aji M,4

6e ina !tvari !e na'a0i u te)!tu Pau'ine 8,


15/15

' (oncept ljudske sigurnosti se prvi put spominje sredinom devedesetih godina u4'ovim, a posebno u izvještaju 4DP'a iz A??I.

' 1judska sigurnost !/ stanje u kojem su ljudi oslobođeni trauma koje opterećuju ljudski razvoj.5judska sigurnost znači sigurnost od takvih hroničnih prijetnji kao što su glad,bolest i represija, znači zaštitu od iznenadnih i štetnih poremećaja svakodnevnice" bilo u domovima, na radnim mjestima ili u zajednicama0

Tabela ### :

5rste sigurnosti ,e0erentniobjekti

6titi 7oguće prijetnje

Tradi%ionalnasigurnost

=ržava *ntegritet države >at, revolucija,vojni udar...

Ljudskasigurnost

?ovjek *ntegritetindividue

iromaštvo,bolest, represija,

prirodnekatastro(e, nasilje,kršenje ljudskih

prava..$ajvažniji argument razvoja koncepta ljudske sigurnosti je čovjekova prirodna

želja da bude zaštićen od političkog nasilja i nereda, koje u posljednje vrijeem svečešće generiraju poltiičke elite u nedemokratskim, pa čak i /demokratskim0režimima.

Documents

skripta ljudske sigurnosti