Poglavlje 1Def. ekonomije- nauka koja proučava ljudske aktivnosti usmjerene na korištenje ograničenih resursa za zadovoljenje potencijalno neograničenih želja, uz drupštvena ograničenja.

Ekonomija daje odgovore na 4 pitanja: *šta i u kom obimu proizvoditi*kako proizvoditi*za koga proizvoditi*ko i na koji način donosi ekonomske odluke

U okviru ekonomije razlikujemo ekonomsku teoriju i politiku, normativnu i pozitivnu ekonomiju, te mikro- i makro-ekonomiju.

Ekonomska teorija-podrazumijeva proučavanje i utvrđivanje zakonitosti i principa koji treba da budu okvir za ekonomsku politiku u određenim uslovima.To je skup znanja i shvatanja o ekonomskim pojavama zasnovan na poznavanju uzroka njihovog nastanka, funkcionisanja i učinka.Ekonomska teorija je rezultat posmatranja konkretnih događaja u ekonomskom sistemu, na osnovu kojih se, uz eliminaciju nebitnih, utvrđuju opšte zakonitosti funkcionisanja ekonomskog sistema.Savremena ekonomska teorija se zasniva na pretpostavci da pojedinci nastoje ostvariti vlastiti interes.

Ekonomska politika- se bavi konkretnim aktivnostima koje se preduzimaju u određenim društvenim uslovima (povećanje ponude novca, uz druge nepromjenjive uslove podstiče inflaciju-dok antiinflaciona politika ograničava ovo povećanje. Dakle, ekonomska teorija objašnjava ekonomski sistem, a ekonomska politika “otkrica” ekonomske teorije koristi kao oruđa za postizanje željenih ciljeva

Pozitivna ekonomija- teoretske pretpostavke koje povezuju uzrok i rezultat, validne su samo u određenim uslovima (nepromjenjivost drugih uvjeta) čine dio pozitivne ekonomije.Pr. Ako se smanji poreska stopa, tada će se povećati proizvodnja, uz uslov da seu drugi uslovi ostali isti. Pozitivna ekonomija se ograničava na pretpostavke tipa “ako-tada”

Normativna ekonomija-bavi se donošenjem vrijednosnih sudova o tome da je rezultat neke politike dobar ili loš, koje podrazumijeva oslanjanje na etičke kriterije naglašavajući opće etičke principe.Donošenje vrijednosnih sudova mora se oslanjati na etičke kriterije- efikasnost i pravednost. Većina ljudi smatra da je ekonomska efikasnost sama po sebi dobra- al ne mora znaciti da politika koja promovira efikasnost je dobra politika.Pravednost moze biti dodatni kriterij prilikom izbora izmedju različitih politika koje imaju isti rezultat.

N.E. 1

U donošenju vrijednosnih sudova, normativna politika se oslanja na dva osnovna koncepta vrijednosti: egalitaristički i liberalni.Egalitaristički koncept pravednost izvodi iz jednake distribucije dohotka- svim ljudima po rođenju pripada pravo na učešće u dohotku zajednice.Liberalni koncept- zasniva se na postulatu da svaki pojedinac djeluje u skladu sa individualnim izborom, bez pritiska, prijetnjiili korekcije od drugih pojedinaca.

Mikroekonomija-proučava ekonomsko ponašanje domaćinstava i privrednih društava i način određivanja tržišnih cijena pojedinačne robe i usluga. Dakle malih ekonomskih zajednica i u odgovarajucem obimu aktivnosti pojedinih državnih organa.Pr. Djeca ne plaćaju hranu roditeljima.Dijelove drzavnog aparata promatramo kao poseban oblik privrednog društva, čiji su faktori proizvodnje glasovi birača, a robe koje nude su rashodi i regulacija.

Makroekonomija- proučava “velike” ekonomske fenomene, posebno inflaciju, (ne) zaposlenost i ekonomski rast. Makroekonomija uključuje ostvarivanje 3 osnovna cilja: *puna zaposlenost*stabilnost cijena*ekonomski rastPromjene u jednom od tri cilja se ne mogu sprovesti bez odraza na druga dva. Najjednostavnija veza izmedju stope inflacije i realnog rasta proizvodnje. Stopa nominalnog rasta dohotka jednaka je zbiru stopa realnog rasta i inflacije. Ako je stopa realnog rasta niža od stope rasta radnosposobnog stanovnistva, broj nezaposlenih će se povećavati, i obrnuto. S obzirom da je proizvodnja rezultat ljudskog rasta, zaposlenost i ekonomski rast su usko povezani.

Stopa nezaposlenosti izražava odnos broja osoba koji traže posao prema zbiru ukupnog broja zaposlenih i osoba koje traže posao.

Stopa inflacije se izražava povećanjem cijena na malo u nekom periodu i odražava povećanje opšteg nivoa cijena u ekonomiji. (hiperinflacija-povećanje cijena za više od 1000%; deflacija-smanjenje opšteg nivoa cijena)Nominalna korist-bilo koja količina izražena u cijenama po kojim je ekonomska transakcija obavljena.

Ekonomski rast se najčešće izražava povećanjem bruto nacionalnog domaćeg proizvoda BDP

Tržište- u savremenim ekonomijama koordinacija različitih ekonomskih aktivnosti ostvaruje se posredstvom tržišta.U savremenom poimanju pojma tržište njegovi bitni elementi su institucije i jasna pravila, od ulaska na tržište, preko sankcija za kršenje pravila, do pravila izlaska

N.E. 2

s tržišta. Ključnu ulogu imaju princip vladavine zakona i institucije koje osiguravanju njegovo provođenje.-automatsko djelovanje tržišta “laissez faire”- primjer su berze, ali su aktivnosti detaljno regulisaneTržište može biti formalno-berze, ili neformalno- ponuda i tražnja putem malih oglasa, ili razmjena usluga preko preporuke. Tržište ima centralnu ulogu u određivanju šta proizvoditi, kako i za koga proizvoditi. Fukncije trzišta:*PRENOS INFORMACIJA – informacije o načinu proizvodnje, mogućnostima pribavljanja robe i njihovim cijenama su najvrjednije informacije u ekonomiji. Pravne osobe moraju imati informacije o optimalnom korištenju faktora proizvodnje, koji se mogu steći u direktnom odnosu proizvođača i potrošača. Ovaj kanal prenosa informacija je spor i komplikovan, mnogo jednostavniji i jeftiniji transmisioni mehanizam je sistem cijena. To je sistem javnih informacija o relativnoj oskudnosti robe. Povećanje cijena jedne robe u odnosu na cijene druge robe je pokazatelj povećanja relativne oskudnosti te robe. Nasuprot tome, smanjenje cijena jedne robe u odnosu na drugu predstavlja smanjenje oskudnosti te robe.*RAZVIJANJE INICIJATIVE (motivacija)- osnovni motiv za učešće u tržišnim transakcijama je profit. Motive za učešće u tržišnim transakcijama zasnivaju se na vlasničkim pravima koja se stiču razmjenom novca za robu/usluge. Vlasnička prava se mogu definisati kao privilegija ekskluzivnog korištenja ograničenih resursa. Pr. Vlasništvo nad automobilom- da ga nema, nema ni motivacije za njegovu proizvodnju i prodajuMotivacija se zasniva i na konkurenciji posredstvom čega se potrošači štite od nekvalitetnih proizvoda i visoke cijene. Konkurencija ograničava moć privrednih društava i onemogućava dominaciju jednog od njih.*DISTRIBUCIJA DOHOTKA- raspodjela dohotka je povezana prenosom informacija i motivacijom. Raspodjela ili preraspodjela utiče na dvije druge funkcije tržišta. Redistribucija posredstvom poreza i socijalnih primanja umanjuje motivaciju davalaca (zaposlenih) i primalaca (nezaposlenih).Maksimiziranje cijena redistribuira dohodak od proizvođača do potrošača, ali upućuje i pogrešnu informaciju kupcima o relativnoj oskudnosti robe/usluga

Sa aspekta konkurencije tržišne strukture su: tržište perfektne konkurencije (potpune), monopol ili monopson.Perfektna konkurencija je teoretska tržišna struktura koja nam služi kao osnova procjenjivanja i vrednovanja ostalih oblika tržišnih struktura. Karakteristike: -velik broj kupaca i prodavaca-homogenost proizvoda/usluga-potupuna informisanost kupaca i prodavaca o tržištu i cijenama-slobodan ulazak i izlazak sa tržišta-svi prodavci i kupci su price taker-s

N.E. 3

Monopol je tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan proizvođač ili prodavac, uz nepostojanje zamjene za robu/uslugu koju ovaj ponuđač nudi.Monopoli se javljaju na osnovu zabrane konkurencije, ekonomije obima ili vlasnistva nad jedinstvenim prirodnim resursima. Ekonomija obima nastaje kada se povećanjem proizvodnje prosječni troškovi smanjuju. Ekonomija obima karakteristična je za industrije s visokim fiksnim troškovima (pr. Proizvodnja čelika)Vlasništvo nad jedinstvenim prirodnim resursima je takodje izvor monopola (pr. DeBeers Consolidated Mines kontroliše oko 85% proizvodnje nebrušenih dijamanata, a ALCOA-Aluminium company of America- skoro sve izvore boksita osnove za proizvodnju aluminija)Zabrana konkurencije (pr. U mnogim zemljama poštanski saobraćaj je privilegija društava u vlasništvu države sa zabranom konkurencije) Pozicija monopoliste na tržištu je pozicija price-maker-a, jer nema zamjene za njegove proizvode/uslugu, i on diktira cijenu na tržištu.

Monopson je tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan kupac na odgovarajućem tržištu. On je takodje price-maker. Pr. Monopsona su armije koje se javljaju kao jedini veliki kupac oružja

Oligopol je tržišna struktura u kojoj relativno mali broj privrednih društava proizvodi identične ili slične proizvode/usluge, pri čemu aktivnost bilo kojeg od njih u pravcu promjena cijena ili obima proizvodnje, utiče na druga privredna društva. Pr. pekare

Kartel je poseban oblik tržišne strukture sa karakteristikama monopola i oligopola. Tu više proizvođača, umjestoda međusobno konkurišu koordiniraju politiku ponude, tako da svi ostvaruju monopolski profit. Pr. OPEC

Index koncentracije je pomoćno sredstvo za utvrđivanje tržišne strukture, koji izražava učešće najvećih (4-8) privrednih društava u ukupnoj ponudi i prodaji određenog proizvoda.Index HHI je zbir kvadrata tržišnog učešća svih privrednih društava u određenoj djelatnosti ili proizvodnji. (HHI manji od 1000 visoka konkurencija, HHI 1000-1800 umjerena konkurencija, HHI iznad 1800 visoka konkurencija u određenoj djelatnosti)

Sve ekonomske aktivnosti se ne realizuju posredstvom tržišta. Netržišne akivnosti se finansiraju iz poreza (pr. Usluge nacionalne odbrane, policije...)

Metod ekonomske naukeEkonomija se koristi posmatranjem ekonomskih pojava i procesa, nastojeci da ustanovi uzroke njihovog nastanka, kao i njihove medjusobne odnose.Ekonomija mjeri nivo i promjenu varijabli, te uvrđuje njihove uzročno posljedične veze.

N.E. 4

Ekonomski model je apstrakcija na kojoj se zasniva ekonomska teorija, a sadrzi 3 komponente:-Varijable (zavisne varijable predstavljaju veličine koje model nastoji da objasni, a nezavisne varijable su varijable koje utiču na zavisne)-parametre (podrazumijeva da nezavisne varijable različite od cijene ostaju konstantne dok istražujemo među-zavisnost količine i cijena)-pretpostavke ponašanja (izražavaju motivaciju u ekonomskim aktivnostima)

Nova posebna ekonomska disciplina-eksperimentalna ekonomija, proučava ekonomsko ponašanje eksperimenata. Eksperiment- je zasnovan na kreiranju situacija sličnih onim u realnom svijetu.

Poglavlje 2 Koncepti ekonomije:-efikasnost-oportunitetni troškovi-marginalna analiza-preduzetništvo-transakcioni troškovi

Efikasnost- ekonomska aktivnost na realizaciji unaprijed određenog cilja, uz minimum troškova, napora i gubitka. Ako djelujemo efikasnije, manji broj želja će ostati neispunjen.Pr. Proizvodnja studenata ili druge robe/usluga

Funkcija proizvodnih mogućnosti odražava granicu proizvodnje uz raspoložive resurse i datu tehnologiju. Oblik krive nije prava linija zbog nehomogenosti resursa. Resursi nisu medjusobno identični, kao ni rad koji nude pojedinci nije nip o kvalitetu ni po kvantitetu identičan.

Proizvodnja je efikasna samo ako uz date resurse nije moguće povećati proizvodnju jedne robe bez smanjenja proizvodnje najmanje jedne druge robe.-uzrok neefikasnosti- slaba organizacija i podjela rada, te neiskorištenost raspoloživih faktora proizvodnje

Kretanje duz krive (funkcije), uz nepromjenjive uvjete znaci, gubitak mogućnosti proizvodnje jedne robe da bi dobili veću količinu druge robe. Povećanje broja studenata rezultira smanjenjem proizvodnje druge robe i obrnuto. Ukoliko se promjene neki drugi uslovi, cijela kriva se pomjera ulijevo ili udesno (slicno je i kod krive traznje)

N.E. 5

Ekonomska aktivnost je u cjelini efikasno organizovana ako i samo ako uz date resurse i tehnologiju nije moguće povećati blagostanje jednog pojedinca bez smanjenja blagostanja najmanje jedne druge osobe.Granice ekonomske aktivnosti pojedinaca ograničene su budžetom i vremenom. (određenom količinom novca možemo kupiti različite kombinacije roba i usluga, ali ne mozemo kupiti više od raspolozive kolicine novca; dan ima 24 h i mozemo ih iskoristiti na različite načine, ali ne mozemo povecati broj sati). Sa budzetskim i vremenskim ograničenjem suočavamo se istovremeno.Oportunitetni troškovi- troškovi jedne aktivnosti mjerene izgubljenom vrijednošću najbolje alternativne aktivnosti koju smo, korištenjem istih resursa, mogli a nismo obavili. U slučajevima kada se aktivnosti ne mogu izraziti u novcu, oportunitetni troškovi se izražavaju u vremenu.Pr.Ako 1 KM damo za šolju kafe, istu KM necemo moći potrošiti na kupnju novinaOportunitetni trošak sticanja jedne robe jednak je izgubljenoj vrijednosti druge robe.

Marginalna analizaRazmatranje dodatnih efekata neznatnog povećanja ili smanjivanja ekonomske aktivnosti predstavlja donošenje odluka o marginalnom trošku ili marginalnoj koristi.Marginalni trošak proizvodnje- trošak proizvodnje dodatne jedinice proizvoda iznad broja jedinica koje se trenutno proizvode.Pr.11-ti proizvod kosta 11 KM (11*11=121)12-ti proizvod kosta 12 KM (12*12=144; 144-121=23 KM-marginalni trošakMarginalna korist-dobit koju bi ostvarili od dodatne jedinice proizvoda

Transakcioni troškoviU širem smislu to su različiti uslovi koji onemogućavaju da tržište obavlja svoju funkciju perfektno. U užem smislu pod transakcionim troškovima podrazumjevamo trošak ili troškove koji ometaju izvršavanje obostrano korisnih transakcija.Transakcioni troškovi:*troškovi sticanja informacija- sistem cijena čini jeftinijim proces prenošenja informacija, ali ga ne čini besplatnim (pr. Troškovi provizije pri prodaji nekretnina)*troškovi pregovaranja i ugovaranja (ljudi su skloni da prilikom pregovaranja kriju svoje preferencije od druge strane. Vrijeme pregovora se povećava, a s tim i troškovi)*troškovi oporezivanja i regulatorne uloge države (pr. Porez na dohodak;

N.E. 6

Zabrana prodaje lakih droga-nije potpuno eliminisala njihovu trgovinu, ali je izazvala znatan rast transakcionih troškova-koji prelaze na korisnike)

Transakcioni troškovi su u direktnoj vezi sa strukturom vlasničkih prava.(pr. Izgradnja puteva, zeljezničkih pruga ili akumulacionih jezera podrazumijeva korištenje zemljišta u privatnom vlasništvu. Pregovori sa vlasnicima podrazumjevaju enormne transakcione troškove)Dalje utiču na motivaciju za učešćem u razmjeni. (pr. Odlazak u kino može uključivati dugo čekanje na blagajni radi kupovine ulaznice, što nas može navesti da odustanemo od namjere da pogledamo film..)

Poglavlje 3Tražnja

Zakon tražnje: količina roba i usluga koju su potrošači, spremni kupiti na bilo kom tržištu, uz nepromjenjive druge uslove, povećava se smanjenjem a smanjuje povećanjem njene cijene.

Primjer: Na grafikonu je data funkcija tražnje audio kaseta. Po cijeni od 2$ po komadu tražnja iznosi 8 miliona komada. Kada dođe do povećanja cijene na 4$ tražena količina se smanjuje na 4 miliona komada.

Smanjenje cijene jedne robe, uz nepromjenjene druge uslove, izaziva supstituciju robe nepromjenjene cijene, robom čija se cijena smanjila.Pr. Ako se cijena mesa smanji, a cijena ribe ostane ista, potrošači će više kupovati meso, a manje ribu.Smanjenje cijene jedne robe uz nepromjenjene cijene druge robe i isti nominalni dohodak izaziva kod potrošača osjećaj da su postali malo bogatiji.

Promjena količine tražnje dešava se uslijed promjene cijene (uz druge nepromjenjene uslove) i predstavlja se kretanjem duž date funkcije tražnje

Promjena tražnje dešava se uslijed promjena ostalih uslova i predstavlja se pomjeranjem date funkcije tražnje u desnu ili lijevu stranu

N.E. 7

Uslovi uslijed kojih dolazi do promjene tražnje su: Promjena dohotka Promjena cijene supstituta Promjena cijene komplementarne robe Promjena očekivanja potrošača Promjena ukusa ili preferencija Promjena strukture stanovništva Poboljšanje informisanosti potrošača Mogućnost kupovine robe na kredit

Promjena dohotkaPovećanje/smanjenje dohotka, uz pretpostavku da se istovremeno cijene ne povećavaju, vodi povećanju/smanjenju tražnje. Povećanje dohotka izaziva povećanje tražnje. Ovo pravilo vrijedi za normalnu robu. Normalna roba je roba/usluga čija se tražnja uz druge nepromjenjene uslove, povećava po osnovu povećanja dohotka potrošača.Inferiorna roba (roba slabijeg kvaliteta) je roba čija se tražnja smanjuje povećanjem dohotka.

Promjena cijena supstitutaSupstituti su robe koje na isti ili sličan način zadovoljavaju istu potrebu (npr. Kafa u ljetnim baštama ispred Ekonomskog fakulteta koje će mo označiti kao Bašta A i Bašta B.)Ako se poveća cijena kafe u Bašti A a cijena kafe u bašti B ostane ista u bašti A dolazi do smanjenja količine tražnje a u bašti B dolazi do povećanja tražnjePovećanje cijena jedne robe uzrokuje povećanje tražnje druge robe

Promjena cijena komplementarne robeKomplementarne su one robe koje se uvijek upotrebljavaju zajedno po nekom potrošačkom obrascu (npr. mobiteli i futrola za mobitel). Ako poraste cijena jednog komplementa (mobitela) smanjuje se tražnja za tom robom, kao i tražnja za drugom robom (futrola za mobitel)Povećanje cijene jedne robe uzrokuje smanjenje tražnje druge robe

Promjena očekivanja potrošača

N.E. 8

Očekivano povećanje cijena izaziva povećanu tražnju za robom čije se povećanje cijena očekuje. Kada dodje do stvarnog povećanja, tražnja se smanjuje.

Promjena ukusa ili preferencija potrošača je uzrok promjene tražnje (kod odjeće, popularne muzike is l. promjene ukusa su česte)Promjena strukture stanovništva, posebno starosne, utiče na promjenu tražnje. (tražnja trajnih potrošačkih dobara-kuće, stanovi- povezana je sa nastajanjem novih porodica)Poboljšanje informisanosti potrošača o kvalitetu robe utiče na promjenu tražne (pr. Cigarete, o čijoj su štetnosti potrošači upoznati zadnjih 20tak godina)Kreditiranje takodje povećava tražnju, odn. nemogućnost kreditiranja smanjuje tražnju (mnoga domaćinstva nisu u stanju da za gotov novac kupe određene robe)

PonudaZakon ponude: količina robe koju ponuđači, uz ostale nepromjenjene uslove žele/mogu ponuditi tržištu povećava se povećanjem, i smanjuje smanjenjem njene cijene.Povećanje cijena, uz nepromjenjene druge uslove omogućava ponuđaču da povećavajući proizvodnju ostvaruje veće prihode.Primjer: Na grafikonu je dat primjer proizvodnje audio kaseta. Po cijeni od 2$ po komadu količina ponude je 4 miliona komada a po cijeni od 4$ ponuda iznosi 8 miliona komada.

Ponuđači su povećanjem cijene robe/usluga u mogućnosti ponuditi veću količinu robe/usluga, s nepromjenjenim drugim uslovima.

Promjena količine ponudenastaje uslijed promjene cijene posmatrane robe i grafički se predstavlja kretanjem duž funkcije ponude.

Promjena ponudenastaje uslijed promjene ostalih faktora (uz istu cijenu

N.E. 9

posmatrane robe) i grafički se predstavlja pomjeranjem funkcije ponude u lijevu ili desnu stranu.

Faktori uslijed kojih dolazi do promjene ponude su: Promjene u tehnologiji Promjene cijene inputa Promjene cijene druge robe Promjene očekivanja

Promjene u tehnologijiUnapređenje postojeće i pronalaženje novih tehnologija omogućava smanjenje troškova, i na taj način izaziva povećanje ponude i pomjeranje krive ponude u desnu stranu

Promjene cijena inputaPovećanje cijene inputa (repromaterijal, oprema, rad, kapital) izaziva smanjenje ponude i pomjeranje krive ponude u lijevu stranu. Smanjenje cijena inputa ima suprotan efekat.

Promjena cijena drugih proizvoda kao i promjena očekivanja (u pogledu budućih cijena) utiču na ponudu. Ako se očekuje povećanje cijena u budućem periodu, trenutno se ne povećava ponuda, čak se može i smanjiti. Suprotno tome, ako se očekuje smanjenje cijena, ponuđač nastoji povećati ponudu.

Odnos ponude i potražnje

Ravnoteža ponude i potražnje- nastaje kada su planirane kupovine jednake planiranim prodajama po očekivanim cijenama. Ravnoteža na tržištu postoji u tačci u kojoj se presjecaju kriva tražnje i kriva ponude.

Ako je tražnja veća od ponude, tada imamo nestašicu, što dovodi do povećanja cijena. Veće cijene znače povećanje ponude, što dovodi do ravnoteže.

Ako je ponuda veća od tražnje, imamo višak. Tada dolazi do pada cijena, što rezultira smanjenjem ponude, te dovodi do ravnoteže.

N.E. 10

Elastičnost ponude i tražnjePostoje tri vrste elastičnosti: cjenovna, dohodovna i ukrštenaElastičnost označava stepen u kome se tražnja i ponuda mjenjaju u odnosu na promjene cijena ili drugih faktora, odn. predstavlja mjeru osjetljivosti količine tražnje i ponude u odnosu na promjene cijena u procentu.

Cjenovna elastičnost tražnje-je mjera reakcije potrošača napromjenu cijene i izražava se kao odnos procentne promjene količine tražnje i procentne promjene cijene duž odgovarajuće funkcije tražnje.

Et= PREPISTI IZ KNJIGE

Gdje simboli imaju sljedeće značenje:Et-cjenovna elastičnost ponudeQt1-inicijalna količina tražnjeQt2-količina tražnje nakon promjene cijeneC1-inicijalna cijenaC2-nova cijena

Pr. Uz cijenu 1,75 KM/kg je dnevna tražnja paradajza 1000 kg, id a se nakon smanjenja cijene na 1,50 KM/kg dnevna tražnja poveća na 1250 kg. kolika je cjenovna elastičnost tražnje paradajza?Qt1=1000kg/dan C1=1,75 KM/kgQt2=1250 kg/dan C2=1,50 KM/kg

PREPISATI IZ KNJIGE ZADATAK

Na svaki procenat promjene cijene paradajza potrošači povećavaju kupovinu paradajza za 1,44 %

Tražnja:Neelastična %promjena Q < %promjene C -1<Et<0Jedinično elastična %promjena Q = %promjene C Et=-1Elastična %promjena Q > %promjene C

Ukoliko roba ima supstitute njena tražnja je elastična jer ju je u slučaju povećanja cijene moguće zamjeniti drugom robom.

N.E. 11

Tražnja robe koja je komplementar drugoj robi ima tendenciju neelastičnosti (tražnja motornog ulja je neelastična jer je motorno ulje complement benzinu i cijena benzina određuje korištenje automobile u mnogo većoj mjeri nego cijena motornog ulja.)

Na elastičnost cijene utiče i učešće izdataka na određenu robu/uslugu u ukupnim izdacima. Pr. tražnja stanova nije perfektno neelastična, s obzirom n audio izdataka na stan u ukupnom budžetu, promjene cijene stanovanja velika većina ljudi ne moze ignorisati. Cjenovna elastičnost ponudeCjenovna elastičnost ponude je mjera reakcije prodavaca na promjenu cijene.

Ep= ( prepisati iz knjige)

Ponuda je:Neelastična %promjena Q < %promjena CJedinično elastična %promjena Q = %promjena CElastična %promjena Q > %promjena C

Za cjenovnu elastičnost ponude posebno je značajno vrijeme. Da bi kao odgovor na povećanje cijena, postojeći proizovođači povećali ponudu neophodno je da povećaju kapacitete (izgradnja novih pogona, kupovina noev opreme ili zapošljavanje nove radne snage). Za ulazak novih proizvođača, privučenih visokim cijenama, potrebno je vrijeme. U skladu s tim, cjenovna elastičnost je veća dugoročno nego kratkoročno.

Dohodovna elastičnostDohodovna elastičnost tražnje jeste odnos procentualne promjene tražnje u odnosu na procentualnu promjenu dohotka.Dohodovna elastičnost tražnje pozitivna je za normalnu robu (teleće i juneće meso) i negativna je za inferiornu robu (pileće meso)

Ed= PREPIŠI IZ KNJIGE!

Ukrštena elastičnostPromjena količine tražnje po osnovu promjene cijene druge robe/usluge.

Eu= PREPIŠI IZ KNJIGE!

N.E. 12

Ukrštena elastičnost može biti pozitivna, negativna i jednaka nuli.Pozitivna-supstitutivne robeNegativna-komplementarne robeJednaka nuli-sve ostale robe koje nisu komplementi i suplementi

Poglavlje 4

Korištenje roba/usluga za zadovoljavanje želja pruža ljudima korisnost (kupovina mesa za jelo, toplog kreveta za spavanje ili interesantne knjige za čitanje omogućava ljudima zadovoljavanje različitih želja)Relativna korisnost različite robe, tj. Intenzitet želje za sticanjem jedne robe u odnosu na intenzitet želje za sticanjem druge robe, određuje tražnju robe

Marginalna korisnost robe/usluga izražava odnos dodatne korisnosti koju potrošač ima od sticanja dodatne jedinice robe/usluga.

Princip opadajuće marginalne korisnosti odražava činjenicu da povećavanje potrošnje robe/usluga vodi smanjivanju marginalne korisnosti potrošnje dodatne jedinice te robe/usluge (pr. Jedenjem čokolade zadovoljavamo želju, ali istovremeno užitak zadovoljenja želje opada sa svakom dodatnom kockicom čokolade koju pojedemo. Nakon izvjesne količine dolazimo do tačke kada jedenje dodatne kockice čokolade ne pruža nikakvo zadovoljstvo)

Razlika korisnosti koju stičemo kupovinom jedne u odnosu na korisnost kupovine druge robe/usluge predstavlja osnov za promjenu modela potrošnje. U slučaju da je marginalna korisnost robe po jednoj KM identična, nema motive za promjenu modela potrošnje. Drugim riječima, potrošač će nastojati mijenjati model potrošnje samo ako tom promjenom može povećati ukupnu korisnost.

U situaciji u kojoj je potrošač raspoloživi budžet distribuirao na raspoložive robe tako da je marginalna korisnost svake pojedinačne robe po KM jednka

N.E. 13

marginalnoj korisnosti svake druge pojedinačne robe po KM, povećanje ukupne korisnosti, uz dati budžet nije moguće i potrošač se nalazi u ravnoteži.

Efekat supstitucije, efekat dohotka i zakon tražnjeEfekat supstitucije i efekat dohotka imaju izvorište u promjeni cijene.Primjer teleće meso i piletina. Smanjenje cijene telećeg mesa vodiće povećanju potrošnje teletine, i smanjenju potrošnje piletine. (efekat supstitucije)Medjutim ne samo efekat supstitucije ne uzrokuje povećanje potrošnje teletine. Naime prije smanjenja cijena za 5 kg teletine nam je bilo potrebno 60 KM, sada nam je potrebno 50 KM. Ostaje nam neutrošeno 10 KM, tj. naš mjesečni relani dohodak se povećao za taj iznos. U tom slučaju (povećanje dohotka) kupovat ćemo više normalne i manje inferiorne robe.

Za normalnu robu zakon tražnje apsolutno važi, jer efekti supstitucije i dohotka djeluju istovremeno i u istom pravcu, povećavajući tražnju robe čija je cijena smanjena. Kod inferiornih roba, potrošnja se smanjuje povećanjem realnog dohotka, ali istovremeno djeluje efekat supstitucije, povećavajući potrošnju inferiorne robe. Kod inferiorne robe efekat supstitucije i dohotka djeluju u suprotnom pravcu, i zakon tražnje važi samo kad je efekat supstitucije veći od efekta dohotka.

Izbor potrošača i budžetsko ograničenjeSvaki pojedinac se suočava sa budžetskim ograničenjem. Ekonomski razlozi nas prisiljavaju da se često naš izbor robe razlikuje od naših preferencija.

Kada se suočavamo sa dvije kombinacije robe/usluga, možemo preferirati jednu ili drugu, ili biti indiferentni. Logička je pretpostavka da ćemo uvijek preferirati kombinaciju koja uključuje više roba/usluga (uvijek ćemo prednost dati kombinaciji koja nam daje veću ukupnu korisnost)

Funkcija indiferencije prikazuje različite kombinacije robe/usluga u odnosu na koje je potrošač indiferentan, jer nam sve kombinacije pružaju istu korisnost. (svaka kombinacija robe/usluga zadovoljava želju potrošača u istom stepenu).

Pod budžetom potrošača podrazumjevamo iznos novca (dohodak) koji potrošač može potrošiti u odgovarajućem periodu. Kupovna moć dohotka potrošača zavisi od cijene robe i usluga koje potrošač želi kupiti. Dohodak potrošača i njegova kupovna moć određuju budžetsko ograničenje.

Suficit potrošača

N.E. 14

Tržišna funkcija tražnje, pokazuje i maksimalnu cijenu koju je potrošač spreman platiti za odgovarajuću količinu robe/usluga.

Razlika izmedju maksimalne cijene koju je potrošač spreman platiti za dodadnu jedinicu robe/proizvoda i njenje tržišne cijene predstavlja suficit potrošača.Maksimalna cijena smanjuje se povećanjem količine robe, a suficit potrošača izražava neto korisnost potrošača po osnovu svake jedinice.

Pr. Želimo kupiti košulju određene boje i modela, i spremni smo platiti za nju 85 KM. Medjutim nadjemo željenu košulju po cijeni od 40,00 KM. Suficit iznosi 45,00 KM. MNK=MK-C (MNK-marginalna neto korisnost robe, MK- marginalna korisnost, C-cinjena robe)Potrošač dostiže ravnotežu u tački u kojoj je marginalna korist jednaka cijeni, tj. kad je MNK=O. Dakle ako prilikom kupovine ostvarimo suficit od 45 KM, možemo kupovati košulje dok se njihova marginalna korisnost smanji na 40 KM

Poglavlje 5

Eksplicitni troškovi su troškovi su oportunitetni troškovi koje privredno društvo plaća osobama koje nemaju vlasničke interese u društvu.(troškovi rada, repromaterijala, transporta, osiguranja is l)

Implicitni troškovi iznosi koje bismo mogli ostvariti zapošljavanjem izvan društva resursa koji pripadaju samom društvu ili osobama koje imaju vlasničke interese u društvu (na primjer, društvo koje koristi zgradu koja je u njegovom vlasništvu zanemaruje mogućnost njenog izdavanja pod zakup).

Dobit u ekonomskom značenju predstavlja razliku između ukupnih prihoda i ukupnih troškova (eksplicitni i implicitni troškovi) društva

N.E. 15

Računovodstvena dobit = ukupni prihodi – eksplicitni troškovi Ekonomska dobit = ukupni prihodi – (eksplicitni + implicitni) troškovi Ekonomska dobit = računovodstvena dobit – implicitni troškovi

Inputi-svi faktori koje privredna društva koriste u proizvodnji robe. Fiksni inputi – inputi čije količine nije jednostavno mijenjati sa promjenom obima proizvodnje (građevinski objekti, oprema ili visokospecijalizirana radna snaga)Varijabilni inputi – inputi čije količine je moguće brzo i jednostavno mijenjati (repromaterijal, energija ili broj sati rada)Kratki rok je vremenski okvir u kojem je moguće mijenjati samo varijabilne inpute. Kratkoročne odluke obično nije problem promijeniti (uposliti više ili manje radnika).Dugi rok je vremenski okvir u kojem je moguće mijenjati sve inpute (fiksne i varijabilne). Dugoročne odluke nije jednostavno promijeniti (jednom kada se izgrade novi kapaciteti ili nabavi nova oprema, teško ju je poslije preprodati)

Ukupan proizvod – ukupan output proizveden angažovanjem različitih inputa u proizvodnji.Marginalni proizvod – dodatni broj jedinica koji se dobije zapošljavanjem dodatne jedinice rada, ili uopšte varijabilnih inputaProsječan proizvod rada – ukupan proizvod podijeljen sa količinom angažovanog rada.

Zakon opadajućih prinosa- povećanje količine jednog varijabilnog inputa, uz zadrzavanje drugih inputa nepromjenjenih, znači i povećanje proizvodnje do određenog nivoa, nakon kojeg dodatna količina proizvodnje u odnosu na dodatnu količinu varijabilnog faktora počinje da se smanjuje. (pr. Učenje- nakon nekoliko sati učenja, uočićemo da se broj strana koje naučimo u jednom satu počinje smanjivati. Psihički i fizički zamor postaju ograničavajući faktori apsorpcije znanja). U svim slučajevima ograničeni fiskni inputi nakon dostizanja nekog nivoa postaju ograničavajući faktor i ne mogu se prilagoditi rastu varijabilnih inputa.

Rastući marginalni prinosi dešavaju se kada marginalni proizvod jednog dodatnog radnika prevazilazi marginalni proizvod ranijeg radnika. Rastući marginalni prinosi su rezultat povećane specijalizacije i podjele rada u proizvodnom procesu

N.E. 16

Opadajući marginalni prinosi dešavaju se kada je marginalni proizvod jednog dodatnog radnika manji od marginalnog proizvoda ranijeg radnika. Opadajući marginalni prinosi nastaju kao rezultat činjenice da sve više i više radnika koriste isti kapital i rade u istom prostoru te je sve manje i manje toga produktivnog što ovi dodatni radnici mogu da urade.

Nakon dostizanja nivoa proizvodnje od kojeg počinje djelovati zakon opadajućih prinosa, varijabilni troškovi po jedinici proizvoda počinju rasti.

Fiksni troškovi- su identični za sve nivoe proizvodnje. Fiksni troškovi postoje i kada se ne proizvodi nijedna jedinica proizvoda.Varijabilni troškovi-variraju-mijenjaju se sa promjenom proizvodnje.Ukupni troškovi- ukupni troškovi proizvodnje, i izračunavaju se UT=UFT+UVT

Marginalni troškovi (MT)-ukupni troškovi dodatne jedinice proizvoda i izračunavaju se kao razlika ukupnih troškova.Prosječni fiksni trošak (PFT) – ukupan fiksni trošak po jedinici outputa.Prosječni varijabilni trošak (PVT) – ukupan varijabilni trošak po jedinici outputa.Prosječan ukupan trošak (PUT) – ukupan trošak po jedinici outputa.

Funkcija marginalnih troškova siječe funkcije prosječnih varijabilnih troškova (PVT) i prosječnih ukupnih troškova (PUT) u njihovim najnižim tačkama. Znači, ako je marginalni trošak manji od prosječnog troška, znači da se prosječni troškovi smanjuju. Ako je marginalni trošak veći od prosječnog (PUT), znači rast prosječnih troškova.Ako je MT manji od PVT, funkcija prosječnih varijabilnih troškova opada i obratno.

N.E. 17

Razlog rasta ukupnih troškova- djelovanjem zakona opadajućih prinosa, varijabilni troškovi rastu brže nego što opadaju fiksni, tako da ukupni troškovi rastu.

U kratkom roku, preduzeće počinje s malim fisknim inputima. Tokom rasta privrednog društva u različitom obimu fiksnih inputa odgovaraju različiti prosječni kratkoročni troškovi.

U dugoročnom roku javlja se funkcija prosječnih ukupnih troškova, koja predstavlja skup najnižih kratkoročnih prosječnih troškova.

Ekonomija obima-prosječni troškovi sa povećanjem proizvodnje se smanjuju. Disekonomija obima-prosječni troškovi se povećavaju sa povećanjem proizvodnjeMinimalni obim efikasne proizvodnje-nakon dostizanja određenog nivoa proizvodnje, prosječni troškovi postaju konstantni.

Marginalni prihod-predstavlja povećanje ukupnog prihoda po osnovu proizvodnje dodatne jedinice proizvoda. Marginalni prihod jednak je cijeni proizvoda u uslovima perfektne konkurencije. Privredno društvo će povećavati proizvodnju sve dok je marginalni prihod veći od marginalnog troška. Privredno društvo bira opciju minimiziranja gubitka kada uoči da ni za jedan nivo proizvodnje ne ostvaruje dobit.(kada su fiksni troškovi veći od dosadašnjeg gubitka)

Poglavlje 6

Tržište faktora proizvodnje- tržište na kome se prodaju i kupuju prirodni resursi, rad i kapital. Tržište faktora proizvodnje funkcioniše kao i tržište robe/usluga uz jednu bitnu razliku: na ovom tržištu prodavci su domaćinstva, a kupci privredna društva. Izdaci domaćinstava za kupovinu robe/usluga su prihodi privrednih društava.

N.E. 18

Određivanjem cijena faktora proizvodnje određuje se dio ukupno proizvedene vrijednosti koji pripada njihovim vlasnicima, odnosno vrši se funkcionalna distribucija dohotka, koja u najvećoj mjeri određuje i personalnu distribuciju dohotka

Marginalni prihod proizvoda predstavlja promjenu prihoda koja nastaje prodajom proizvoda proizvedenog zapošljavanjem dodatne jedinice faktora proizvodnje.Marginalni trošak faktora predstavlja trošak pribavljanja dodatne jedinice faktoraPravilo maksimiziranja dobiti: privredno društvo zapošljava faktore proizvodnje do izjednačavanja marginalnog prihoda proizvoda i marginalnog troška faktora proizvodnje

Ako je marginalni prihod proizvoda veći od marginalnog troška faktora, zapošljavanje dodatne jedinice faktora povećat će dobit.

U situacijama u kojima je marginalni trošak faktora veći od marginalnog prihoda proizvoda, dobit se povećava smanjivanjem količine faktora jer se na taj način troškovi reduciraju više nego prihodi.

Funkcija marginalnog prihoda je istovremeno i funkcija tražnje faktora proizvodnje jer pokazuje količinu faktora koju je društvo, uz odgovarajuću cijenu (marginalni trošak faktora) spremno zaposliti.

Zbir funkcija tražnje pojedinačnih privrednih društava čini agregatnu funkciju tražnje faktora proizvodnje.Tražnja faktora proizvodnje je izvedena tražnja jer nije rezultat njihove korisnosti, već se izvodi iz korisnosti robe/usluga koje se proizvode korištenjem tih faktoraPonuda i tražnja prirodnih resursaZemljište je reprezent prirodnih resursa. Karakteristika zemljišta je ograničenost. U skladu s tim osnovana je pretpostavka da je ponuda zemljišta neelastična (ponuda se ne povećava povećanjem cijene)

N.E. 19

Čista ekonomska renta-dohodak koji se stiče po osnovu vlasništva faktora proizvodnje čija je ponuda perfektno neelastična.

Tražnja zemljišta je funkcija marginalnog prihoda proizvoda zemljišta, pri čemu treba imati u vidu da se marginalni prihod zemljišta smanjuje sa povećanjem količine zemljišta, uz nepromijenjenu količinu rada i kapitala.

Između vrijednosti zemljišta, iskazane u obliku rente i njegove tržišne cijene postoji jasna povezanost. Vrijednost zemljišta ili drugog faktora proizvodnje računa se: Vrijednost faktora pr.= (R-godišnji iznos renti/p-kamatna stopa)x100

Ponuda i tražnja radaPojedinac je suočen sa izborom dva izvora korisnosti-odmora i potrošnje roba i usluga. Odmor je mogućnost rekreacije, odmor od rada ili ličnih poslova-ali postoji pretpostavka da pojedinac tokom odmora ne zarađuje novac.Pojedinac je u situaciji gdje mora rasporediti 24 h za odmor i rad, gdje treba da se postigne ravnoteža, da bi marginalna korisnost rada bila jednaka marginalnoj korisnosti odmora. Nadnicu za 1 h rada možemo posmatrati kao cijenu, ili kao oportunitetni trošak odmora.

Ovdje se javljaju dva efekta, efekat supstitucije i efekat dohotka. Efekat supstitucije govori da povećanje nadnice, povećavajući mogućnosti kupovine roba i usluga, ali i oportunitetni trošak odmora, predstavlja dodatnu motivaciju za rad. Mogućnost kupovine dodatne količine robe/usluga predstavlja supstituciju odmora.

Efekat dohotka kaže da povećanje nadnice povećava dohodak pojedinaca što izaziva povećanje potrošnje normalne robe, i smanjenje potrošnje inferiorne robe, pri čemu odmor ima karakter normalne robe. Pojedinci nakon povećanja realnog dohotka žele više odmora u obliku kraćeg radnog vremena ili dužih godišnjih odmora, što znači da efekat dohotka izaziva smanjenje ponude sati rada.

Kapital Kapital je treći faktor proizvodnje koji se pojavljuje u dva oblika: novčani ili u obliku fiksnih ili obrtnih sredstava.Kamata- naknada koja pripada vlasniku kapitala. Pojam kamate se koristi u dva značenja i to da izrazi:1 cijenu kredita2 tržišni povrat kapitala kao faktora proizvodnje

N.E. 20

Postoje dvije osnovne vrste kredita:1. potrošački kredit- posudjivanje se vrši radi potrošnje robe/usluga

Sa povećanjem kamatne stope, neto štediše su spremne nuditi više kredita, a neto potrošači tražiti manje kredita.

Ravnoteža na tržištu se postiže na nivou jednakosti ponude i tražnje (tačka A, čime je određena i ravnotežna kamatna stopa)

2. investicioni kredit- posuđivanje se vrši s namjerom povećanja kapitalne intenzivnosti. Svaki poduzetnik ukoliko vidi mogućnost povećanja proizvodnje koristeći kapitalno intenzivnije procese, posudit će novac i kupiti opremu.

Tražnja investicionih kredita je veća od tražnje potrošačkih, tako da presudan uticaj na visinu kamatne stope imaju investicioni krediti.

N.E. 21