Skripta- Uvod u Turizam

7/25/2019 Skripta- Uvod u Turizam

1/34

33

Skripta:

Uvod u

turizam


2/34

33

Turizam-skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekommjestu, a se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkomnije povezana njihova privredna djelatnost

Defnicije turizmaa. Nominalistike

-turizam je ukupnost odnosa i pojava koje rezultiraju iz putovanja s tim danije u svrhu stalnog nastanjenja

b. Gospodarske-turizam je agregat gospodarskih djelatnosti i ostalih drutvenih! ljudskihaktivnosti u "unk#iji potra$nje za danim prirodnim! i stvorenim turistikimdobrima-uslugama i proizvodima.

#. %niverzalne

-turizam je pro#es, aktivnost i rezultat proizaao iz interaktivnog odnosaturista, turistike ponude, vlade, lokalne sredine i okru$enja ukljueni upro#es atraktivnosti i uslu$ivanja!

d. Statistike-turistom se smatra ona osoba koja du$e od &' sata putuje u neku zemlju ukojoj nema svoje prebivalite.

Rekreacija-temeljna turistika potreba-obnavljanje psihikih i (zikih sposobnosti ovjeka usko vezano uz motivouvanja zdravlja!

S obzirom na ukljuenost pojedin#a: pasivna i aktivna S obzirom na mjesto realiza#ije: dinamika i statika

)inamika aktivna rekrea#ija identina je s turistikom rekrea#ijom, odnosno sturizmom.

Klasifkacija putnika prema WTO:

%kljueni u tur.statistiku: Nisu ukljueni u

tur.statistiku:-*osjetitelji turisti i izletni#i! -granini radni#i, nomadi,tranzitni putni#i, izbjegli#e,

+uristi- stran#i, rezidenti-stran#i, diplomati, lanovi oru$anihsnaga, predstavni#i

lanovi raznih posadanerezidenti! konzulata, privremeni i trajniimigranti.zletni#i- putni#i na krstarenjima, dnevni

posjetitelji, strane posade

Putnik:

- Svaka osoba koja naputa domi#il i odlazi na putovanje iz bilo kojegrazloga slu$beni put, krstarenje, privremeni rad u inozemstvu!


3/34

33

Posjetitelj:- Svaka osoba koja naputa mjesto stalnog boravka u svrhu posjete neke

prostorno udaljenje turistike destina#ije.- % toj destinaa#iji nema stalno mjesto boravka i ne smije obavljati nikakvu

djelatnost sa svrhom zarade.- Sastoji se od podskupina- turista i izletnika

Turist:- )obrovoljno naputa mjesto boravka i u mjestu izvan mjesta boravka

provodi najmanje jednu no u ugostiteljskom ili drugom objektu zasmjetaj gostiju, radi odmora ili rekrea#ije, zdravlja, obitelji, poslova.

- oravi najmanje &' sata / 301 dana.- Slobodan ovjek jedno je od najveih dostignua #iviliza#ije

Izletnik:

- Svaka osoba koja privremeno naputa domi#ilno mjesto boravka i koja uturistikoj destina#iji ne boravi dulje od &' sata.- Nemogue je brojano iskazati jer ne odsjedaju u nikakvim smjetajnim

objektima, boravak im nije registriran. pro#jena: broj putnika u lukojkapetaniji, broj pristanaka broda na krstarenju.!

Pojmovne razlike: putnik i posjetitelj- )e(ni#ija posjetitelja iskljuuje svaku mogunost stalnog nastanjenja,

tj.zasnivanja radnog odnosa u tom prostoru.

Temeljne karakteristike turizma:a! 2eterogenost tj.raznorodnost strukture

b! Sezonski karakter poslovanja na tur. tr$itu#! Neproizvodnost karaktera rada u turizmud! Spe#i(nost sastavnih elemenata tur.tr$itae! lastinost tur.potra$nje"! Neelastinost tur.ponude

Povijesni razvoj turizma

4re5er 6788!

*red"aza: od 9prapoetaka do 681;.god. *oetna "aza: 681;. / 676'.


4/34

33

4aze razvoja turizma6. 4aza- *redindustrijska-


5/34

33

Turizam$danas +urizam u neprestanom rastu i kao aktivnost i kao ekonomski sektor +urizam direktno i indirektno generira i podr$ava 671 mil.radnih mjesta

globalno *redviFanja preko &1; mil.poslova u &;6;. *olovina poslova u rukama SA-a krvoto#i turizma! +urizam je odgovoran za vie od 6;D globalnog rast G)*-a! AeFunarodni dolas#i pro#ijenjeni na 6.1 mlrd. &;&;.!

+urizam masovnog i industrijskog drutva ne mo$e biti isto to i turizampostindustrijskog i individualiziranog drutva

)rutveni razvoj promjena drutvenih uvjeta nastaju mjenjaju se! potrebe,"ormiraju se nova iskustva.

%rste turizma:Grupe podjela prema:

6. +rajanju boravka turistaa. oravini- najmanje 3 uzastopna noenja

b. zletniki- aktivnosti turista prema odreFenom aktivnom resursu utrajanju unutar &'h#. =ikend turizam- obuhvaaju aran$mane bazirane na & noenja

&. Stupnju mobilnosti turistai. Sta#ionarni- volja za sta#ionarnim boravkom u odreFenoj turistikoj

destina#iji.ii. Aobilni- neprekidno kretanje turista i kratko zadr$avanje u pojedinim

turistikim destina#ijama radi noenja, obroka, razgledavanja

3. Na#ionalnoj pripadnosti turista6! )omai&! AeFunarodni

'. *rostornom obuhvatua! Hokalni- kretanje turista na lokalnoj razinib!


6/34

33

). %mirovljeniki- potroake mogunosti ovog segmenta stalno rastu.Navike i $ivotni ritam pripadnika ovog segmenta ne odstupa mnogo

0. *rostoru na kojemu se odvija turistiko putovanjea. *rimorskib. *laninski#. Jezerskid. +ermalno kupalinie. Seoski". Gradski

E. Nainu organiza#ije putovanja

6. ndividualni- turisti kreu na putovanje u vlastitom aran$manu, premavlastitim spoznajama, bez ikakve posrednike pomoi.&. ?rganizirani- turisti svoju organiza#iju potpuno preputaju turistikom

posredniku, a karakteriziraju ih pribli$no iste $elje i #iljevi. Ijenovnonajprihvatljivije

3. Ajeoviti- turisti idu u vlastitoj re$iji, ali pri tome koriste in"orma#ijeputnike agen#ije.

8. Spe#i(ni obli#i suvremenog turizma Kdravstveni- istie zdravlje kao sredinji motiv bez obzira na prirodni

prostor u kojima se turistika aktivnost obavlja priobalje, planine,

jezera! Culturni- dolazak turista u nepoznatu sredinu sa svrhom

upoznavanja povijesnih vrednota, ali i suvremenog naina $ivljenjana tom prostoru

Hovni i ribolovni- karakterizira onu skupinu turista koji svoje slobodnovrijeme provode u organiziranom lovu i ribolovu, ali i svojomnatprosjenom potronjom poma$u u obnovi i ouvanju eko sustava.*odrazumjeva posebnu organiza#iju i zatitu ljudi i dobara.

Naturizam- objedinjuje $elje milijun posjetitelja iji je moto slobodanodnos ovjeka i prirode koji se oituju u nekoritenju odjevnihpredmeta za boravaku nekom prostoru. +rebaju imati prostore u

kojem se mogu nesmetano kretati neodjeveni. koturizam- pokret je ouvanja prirode i zdravog okolia u okviruturistikih putovanja.

Congresni turizam- najee obuhvaa tematske skupoveznanstvenog i strunog karaktera organizirane u odreFenom mjestu.?buhvaa relativno velik broj sudionika ija je potronja u destina#ijiprosjeno via od uobiajenih posjetitelja.

Nautiki turizam- ukljuuje boravak turista na plovilima, najee uvlastitom aran$manu.


7/34

33

Aani"esta#ijski turizam- podrazumijeva kretnje relativno velikeskupine turista na mani"esta#ije sportskog, kulturnog, zabavnog inekog drugog karaktera.


8/34

33

o +uristika potronja je dio osobne potronje namjenjene putovanju iboravku izvan mjesta stalnog boravka radi odmora, oporavka, zabave,razonode.

o +uristika potronja je samo jedan od ukupnog prihoda pojedine grane,osim u turistikim agen#ijama gdje je turistika potronja u pravilu

#jelokupni izvor prihodao Nova# koji troe turisti ne prestaje se kretati / izra$ava se kroz dohodovnimultiplikator

o Najvei doprinos rastu )*-a daje sektor usluga.

%tje#aj turizma na zaposlenost +urizam je radno intenzivan sektor to znai da uveliko ovisi o ljudima koji

rade u njemu +urizam se vrlo esto razvija u inae nerazvijenim podrujima kao to su

npr.oto#i u 2rvatskoj pa je on vrlo esto i jedina mogunost zarade % &;;&.god. u 2rvatskoj je zabilje$eno 6 ;0; 6;; zaposlenih u poslovnim

subjektima od ega je '; ;;; bilo zaposleno u turizmu

%tje#aj turizma na investi#ije- )a bi se razvio turizam potrebna su ulaganja u objekte i usluge koji ine

turistiku ponudu.- % turistike inova#ije mogu se ubrojiti i razliite marketinke aktivnosti koje

provodi na#ionalna turistika organiza#ija u inozemstvu.- ?snovna opasnost intenzivnog razvoja turizma je u naputanju drugih

gospodarskih aktivnosti radi Mbrze zarade u turizmuM

%tje#aj turizma na ravnote$u platnih odnosa s drugim zemljama Kemlja mo$e zaraditi na dva naina: vidljivim izvoz proizvoda! i nevidljivimizvoz usluga!.

S jedne strane emitivna zemlja nastoji utje#ati na smanjivanje odlazakasvojih graFana u inozemstvo, a re#eptivna zemlja nastoji utje#ati napoveanje dolazaka inozemnih posjetila#a u svoju zemlju.

+urizam je znatan izvor deviznih sredstava i samim time izvozna djelatnost,koja svoje prihode ostvaruje nevidljivim izvozom ili izvozom na li#u mjesta

ndirektno djelovanje turizma zra$ava se kroz aktivnosti koje gospodarski povezuju turizam i druge

gospodarske grane i to na nain da one posredno potpoma$u razvojturizma osiguravajui svojim proizvodima njegovu "unk#iju.

% posljednje vrijeme, razvojem turistikih potreba, industrija zabavnih irekreativnih sredstava ima sve vei udio svojega tr$ita upravo u turizmu.

Aultiplikativno djelovanje turizma zra$ava se kroz aktivnosti koje gospodarski povezuju turizam i druge

gospodarske grane i to na nain da one posredno potpoma$u razvojturizma osiguravajui svojim proizvodima njegovu "unk#iju.

% posljednje vrijeme, razvojem turistikih potreba, industrija zabavnih i

rekreativnih sredstava ima sve vei udio svojega tr$ita upravo u turizmu.


9/34

33

Platna !ilanca *late$na bilan#a prema de(ni#iji AA4-a je statistiki prikaz, koji

pokriva odreFeno razdoblje, a pokazuje:i. transak#ije robom, uslugama i dohotkom, izmeFu privrede i ostalog svijeta,ii. promjene vlasnitva i ostale promjene u monetarnom zlatu te privrede,

spe#ijalnim pravima vuenja i potra$ivanja i obvezama zemlje premasvijetu,

iii. jednostrane trans"ere i potrebne protustavke za uravnote$enje, uraunovodstvenom smislu bilo koje stavke za dane transak#ije i promjenekoje se meFusobno ne izravnavaju.

@C+=@ *@S=@@.


10/34

33

T() *turistika satelitska !ilanca+ % +S@ ulazi i potronja strana#a i domaih gostiju, sve investi#ije kapitalna

ulaganja! od kojih i turizam ima koristi, poljoprivredna i industrijskaproizvodnja, trgovina... dakle sve ono to ima veze s turizmom.

+S@ pokuava sagledati sve multiplikativne e"ekte od turizma. 2rvatska je tek prvi puta &;;&. izala u javnost s poda#ima +S@. 3 kljune stavke +S@:

potronja hrvatskih dr$avljana u turizmu,potronja inozemnih dr$avljana u 2rvatskoj,

te ostali vrijednosni uin#i putem gospodarskih aktivnosti kojeje potaknuo turizam.

,naaj turizma za -rvatsko .ospodarstvo *redstavlja strateki sektor hrvatskog gospodarstva

po poda#ima 2N, u drugom kvartalu &;;0. prihodi od turizmaporaslisu za 6&D i inili su 3&D ukupnog )*-a

potie investi#ijsku aktivnost na dr$avnoj i lokalnoj razini promo#ija hrvatskog turizma istovremeno i promo#ija 2rvatske usvijetu

*oveava zaposlenost stopa nezaposlenosti

izvan sezone - &;;0. 68,3D u pred- i glavnoj sezoni =-= &;;0. 60,3 D

Aultiplikativni e"ekti na druge djelatnosti po istra$ivanjima >+? u panjolskoj, tijekom jednog boravka turist

prosjeno koristi usluge 1E razliitih pru$atelja usluga 2rvatski proizvod za hrvatski turizam:

tr$ite od 8,1 milijuna stranih potroaa za hrvatskogospodarstvo

turizam nije generator uvoza ve ansa za izvoz domaihproizvoda i usluga

*oboljava standard graFana poveanje kunske i devizne tednje na raunima graFana

prema poda#ima banaka, kunski i depoziti graFanau ljetu &;;0. poveani 3;D u odnosu na ljeto &;;1.

+urizam iz godine u godinu postaje sve va$niji imbenik hrvatskog gospodarstva,

koji direktno i indirektno znaajno pridonosi rastu bruto domaeg proizvoda izaposlenosti/


11/34

33

Preduvjeti razvoja turizmaLimbeni#i pojave turizma:

. pokretai imbeni#i- objektivni ra#ionalni! su oni koji proizlaze iz osobnog standarda

stanovnitva.Stanovnitvo, urbaniza#ija, industrijaliza#ija, (nan#ijska sredstva, slobodnovrijeme

- subjektivni ira#ionalni!moda, oponaanje, navike, presti$, vjera, ljubav , snobizam

. imbeni#i ponude

- atraktivni- komunika#ijski- re#eptivni

. posredniki imbeni#i- imbenik koji povezuje turistiku ponudu i potra$nju.- *rete$no se javlja u obliku rada turistike agen#ije te nekih drugih

organiza#ija posrednitva

Turistiko tr'i0te- tr$ite roba i tr$ite usluga- *redstavlja skup odnosa ponude i potra$nje koji posredstvom nov#a

odreFuju #ijene roba i usluga.- Nova# je dominantan pokreta itavog turistikog agregata u svijetu.- 3 bitne karakteristike: -mjesto na kojem se susreu tur.potra$nja i ponuda,tj

kup#i i prodavai -vrijeme susreta -nain "unk#ioniranja na tr$itu

+urist je 9par eO#ellen#e potroa koji troi svoj 9turistiki bud$et:- % ugostiteljstvu- % trgovini- % prometu- % putnikoj agen#iji- % ostalim granama i djelatnostima

Turistika potra'nja- *redstavlja skupinu poten#ijalnih turista-potroaa koja svojim stavovima,

navikama, $eljama i mogunostima odreFuje koliinu, kvalitetu i #ijenupojedinih usluga na tur.tr$itu.

Limbenike koji djeluju na turistiku potra$nju je mogue agregirati u slijedeeskupine utje#aja:


12/34

33

ndividualni utje#aj- putovanje kao bijeg ili kontra ponaanje, radoznalost,samoa.

)rutveni utje#aj- vrijednosti, norme )r$avni utje#aj- politiki odnosi, zakoni %tje#aj okoline- klima, ekologija, urbaniza#ija

%tje#aj gospodarstva- privredni razvoj, dohodak, teajevi %tje#aj ponude- usluga, prodaja, #ijene

=anjske pretpostavke "ormiranja tur.potra$nje:a. ?bjektivne $ivotni standard, slobodno vrijeme, slobodna sredstva!b. Subjektivne ra#ionalne i ira#ionalne!

Carakteristike tur.potra$nje:6. )islo#iranost potra$nje od ponude- +uristika potra$nja je u pravilu prostorno odvojena od tur.ponude

- +a odvojenost mo$e biti nekoliko km, do nekoliko tisua km, toprvenstveno ovisi o geogra"skoj pozi#iji mjesta stalnog boravka

&. 2eterogenost potra$nje-


13/34

33

Carakteristike turistike ponude:6. )islo#iranost ponude od potra$nje- Svaka tur.ponuda odvojena je od emitivnih tr$ita- +urist mora prijei odreFenu udaljenost od svog mjesta stalnog boravka do

izabrane destina#ije

&. 2eterogenost ponude- Jedan je od uvjeta privlaenja tur.potroaa s razliitim interesima,

navikama, $eljama i mogunostima

3. Neelastinost- Svoj kapa#itet ne mo$e mjenjati ili prilagoFavati trenutnoj potra$nji

'. Statinost- *onuda je statina i neprenosiva

1. Sezonski karakter

Oekivanja WTO$a do 1212/.odine


14/34

33

ukupnost izdataka turista namijenjenih (nan#iranju putovanja i boravkaizvan mjesta stalnog boravka u zemlji ili inozemstvu radi zadovoljenjaturistikih potreba

(nalna, neproizvodna potronja

u velikoj veini sluajeva diskre#ijski dio osobne potronje, dok se u manjojmjeri odnosi na potronju poduzea i institu#ija u prostorno-geogra"skom i realiza#ijskom smislu potpuno neograniena u pravilu nije uvjetovana vremenskom, $ivotnom, poslovnom,

organiza#ijskom ili bilo kojom drugom prisilom

jedina veza kojom istra$ujemo direktne i indirektne ekonomske uinketurizma na gospodarstvo

visina i struktura ostvarene turistike potronje predstavlja odrazdostignutog stupnja gospodarskog razvoja i raznolikosti ponude turistikedestina#ije

odvija se na vrlo spe#i(an nain i u spe#i(nim okolnostima

&konomski uinci tur/potro0nje rast bruto domaeg proizvoda uravnote$enje odnosa platne bilan#e smanjenje de(#ita! rast #ijena proizvoda i usluga rast #ijena zemljita i nekretnina os#ila#ije u kretanju teaja na#ionalne valute poveano zapoljavanje poti#anje investi#ijske aktivnosti jaanje i restrukturiranje regionalnog razvoja

3ormiranje cijena uslu.a na turistikom tr'i0tu?pe karakteristike #ijena:

regulator odnosa turistike ponude i turistike potra$nje odnosno visine istrukture turistike potronje

upravljanje #ijenama jedan je od kljunih stratekih instrumenata uostvarivanju konkurentske prednosti na tr$itu

u prosjeku, visoko konkurentno turistiko tr$ite ne omoguavasudioni#ima turistike ponude izra$eniju Peksibilnost u upravljanju#ijenama

uslijed komplementarnosti i meFuovisnosti usluga na turistikom tr$itu,sni$avanje #ijene jedne vrste usluga npr. smjetaj ili mani"esta#ije! mo$egenerirati ubrzani rast ukupnih prihoda od turizma

s obzirom da se radi o uslugama, ini#ijalno #jenovno pozi#ioniranje iupravljanje #ijenama temelji se na kontinuiranom istra$ivanju tr$ita ianalizi okru$enja S>?+ i *S+!


15/34

33

kretanje #ijena usluga u turizmu izravno ovisi o sezonalnosti turistikeponude i potra$nje, ali i o "azama $ivotnog #iklusa turistikog proizvodadestina#ije

zbog (ksnih kapa#iteta ponude, rast potra$nje na turistikom tr$itu pratirast #ijena usluga obrnuto od robnog tr$itaQ!

turistika potra$nja je prosjeno visoko osjetljiva na promjene razine #ijena#jenovna elastinost!

%rste cijena:6. #ijena za individualnog gosta / u pravilu najvia #ijena koju gost plaa kada

sam dolazi na re#ep#iju smjetajnog objekta&. #ijena za organizirane grupe gostiju / #ijena sobe po sni$enoj tari( koju

odobrava uprava smjetajnog objekta, a daje se organizatoru putovanja uzamjenu za poveani priljev turistike potra$nje

3. povlatena #ijena / je spe#ijalna #ijena koju pru$atelji usluga u turizmudaju samo uskom krugu svojih vjernihR korisnika ili korisni#ima od visokog

znaaja =* gosti!'. paualna #ijena / je skupna jedinstvena! #ijena turistikog aran$mana

temeljena na zbroju vrijednosti usluga od kojih se aran$man sastoji1. zatvorena #ijena / #ijena hotelskog smjetaja gradski hotel! jedinstvena za

sve sobe u objektu, a "ormira se i unaprijed objavljuje za razdoblje trajanjavelikih mani"esta#ija kada je potra$nja za smjetajem vea od ponude npr.velesajam, sportski susreti!

0. #ijene s obzirom na vrijeme koritenja tijekom godine:- predsezonska- sezonska koja mo$e biti podijeljena na vie vremenskih intervala, najee

tjedno!

- posezonska

Turistika destinacija- prostorna jedini#a koja svojim komplementarnim sadr$ajima odgovara

zanimanju jednog ili vie segmenata turistikih korisnika

- optimalna kombina#ija (ksnih i varijabilnih imbenika te mogunostitur.djelovanja u skladu s pre"eren#ijama tr$ita neovisno oadministrativnim grani#ama:

6- (ksni imbeni#i- oni koji se ne mogu mjenjati ili se mjenjaju dugorono- mogu se jo nazivati prostorom za tur.aktivnosti- npr. slike krajolika, znamenitosti, atraktivnosti, hoteli, kult.objekti


16/34

33

&- varijabilni imbeni#i- su turistike robe i ulaganja rada potrebnoga za odgovarajue povezivanje

tih roba i njihovo plasiranje na tr$ite- jedinstveno podruje-grad ili mjesto- koje je mogue jasno odrediti u smisli

ruralnog, primorskog ili gorskog podruja.

Carakteristike:a! kompleksna i multi dimenzionalna uslugab! ostale ekonomske i drutvene aktivnosti, koje mogu biti komplementarne,

ali i konPiktne u odnosu na razliite aspekte u turizmu.#! *osjeduje MdomainskiM mentalitetd! %pravljana je javnim autoritetom i izabranim vijeem odgovornim za

planiranje i managemente! ma i aktivni privatni sektor"! Geogra"ski lokalitet kojeg turisti posjeujug! 3 razliita stupnja: -mjesto

-zona destina#ije -regija

Turistiko mjesto

Ajesto koje turisti posjeuju bez obzira na to je li ono ljudsko naselje Svojom opremljenou omoguuje prihvat i boravak gostiju. % u$em smislu smatraju se naselja, bez obzira na veliinu, kod kojih je u

sezoni tako osjetan priljev turista da oni privremeno sainjavaju znaajandio stanovnitva odreFenog mjesta, te koja su naroito zainteresirana zaturistiko gospodarstvo, a to znai da znatan dio njihovog stanovnitvatemelji svoju egzisten#iju na turizmu.

Turistiki lokalitet

Najmanja i osnovna prostorna jedini#a u unutranjoj prostornoj strukturiregije i dio prostora tur.mjesta

*o "unk#iji su: homogene mono"unk#ionalne prostorne jedini#e

,ona destinacije

Geogra"sko podruje koje sadr$i kritinu razvojnu masu koja zadovoljavaputnike #iljeve

Knaajno: nijedan od pristupa ne koristi kon#ept destina#ije samo kaopodruje, a posebno se istiu naglas#i uva$avanja spe#i(nih regija ukojima se turizam MdogaFaM

Re.ionalizacija

Ajerenje utje#aja regije u kartogra"skom smislu


17/34

33

*er#ipirani znaaj regije Cognitivno mapiranje 4unk#ionalna regionaliza#ija denti(ka#ija zona destina#ije

Turistiki posrednici

6. +uroperator- +rgova# na veliko- *oduzetnik i posrednik- Cupuje usluge u vlastito ime i za vlastiti raun- Creira vlastiti proizvod- ?snovni prihod: prodaja vlastitih proizvoda- % pravilu nema izravni kontakt s ljudima- *rodaju vri preko posrednika- Hoka#ija nije presudna za poslovanje- Glavna "unk#ije: organizatorska- n"ormativno-savjetodavna uloga spe#i(na- *romo#ija vrlo izra$ena

&. +uristika agen#ija- +rgova# na malo- *osrednik- *rodaje usluge u svoje ime, za tuFi raun- *lasira na tr$itu tuFe proizvode- ?snovni izvor prihoda: provizija- ma izravni kontakt

- zravna prodaja usluge klijentima- =rlo bitna loka#ija- Glavna "unk#ija: posrednika- n"ormativno- savjetodavna uloga prevladava- Comer#ijalno-propagandna "unk#ija bitna

?dnos prema klijentima:@. Kakup velikog broja razliitih kapa#iteta. *roizvod: turistiki aran$manI. *ovoljne #ijene). Aasovna prodaja

4aze u pro#esu "ormiranja paket- aran$manaa! stra$ivanje tr$itab! ?dreFivanje #iljnog tr$ita#! ?dluka o sadr$aju aran$manad! *ostavljanje preliminarnog programa i gruba kalkula#ija #ijenee! zbor ponuFaa usluge"! *regovori i ugovaranje usluga s dobavljaimag! Creiranje jezgre aran$manah! )e(niranje svih elemenata sadr$aja aran$manai! ?dreFivanje prodajne #ijene aran$mana

j! *riprema i tiskanje kataloga


18/34

33

O!lici povezivanja u turizmu6. 2orizontalno

+uristika agen#ija turistika agen#ija 2otelsko poduzee hotelsko poduzee

Krakoplovna kompanija zrakoplovna kompanija

&. =ertikalno +uristika agen#ija zrakoplovna kompanija Krakoplovna kompanija hotelsko poduzee +uristika agen#ija zrakoplovna kompanija +rgovinske i druge organiza#ije

3. )ijagonalno

=ertikalna integra#ija- djeluje na vie od jedne razine na tr$itu

Svjetski turoperatori:- +% +homson!- 4irst Ihoi#e- A5 +ravel- +homas Iook

+homson travel group i +homas Iook obavljaju "unk#ije:a. +uroperatorab. Companija za iznajmljivanje kua za odmor#. Larter / zrakoplovna kompanijad. Hana# trgovakih agen#ija

e. +%, N%

Documents

Skripta- Uvod u Turizam