1
-engl. Globetrotter- putnik koji putuje oko svijeta
-turizam u meunarodnoj trgovinskoj razmijeni zauzima 3. mjesto,
nakon automobilske i telekomunikacijske industrije (Kuen, 02.)
-vodee turistike destinacije za europljane 2004. prema broju
putovanja na odmor: panj, Fran, It, Njem, Austrija, Turska, Grka,
VB, Hrv, SAD (Hrv. Na 9. mjestu)-turizam- skup odnosa i pojava
vezanih za aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan
svog stalnog boravka, neprekidno, najvie do godine dana radi
provoenja slobodnog vremena, poslova i dr.
-turizmologija-sveobuhvat znanosti koje bi izuavale turizam
-turistika geografija- (eng. tourism geography, njem.-
fremdeuverkehrsgeographie) jedna od disciplina geografije koja se
bavi izuavanjem turizma; u geografskoj turistikoj literaturi def.
znanstvena disciplina koja prouava kretanje turista; posebno
prouava utjecaj turizma na gospodarski i drutveni razvoj te
transformaciju prostora
-kao objekt prouavnja turistike geografije navodi se:
horizontalna dimenzija prostora u kojoj bitno znaenje imaju
varijable- lokacija, udaljenost dostupnost; prostorni resursi kao
imbenici razvoja turizma; nain vrednovanja i volarizacija resursa;
elementi i faktori turistikih kretanja; turistiki promet;
izdvajanje(mikro i makro regionalizacija) i definicija tipova
turistikog prostora; utjecaj turizma na drutveni i gospodarski
razvoj; transformacija prostora pod utjecajem turizma i odrivost
turistikih prostora-rezident- graanin neke zemlje koji ivi u drugoj
dravi; izvedenica kojom se koriste zapadne drave a podrazumijeva
turista koji putuje u inozemstvo
-prikupljanje literature- swot analiza, metoda autoriteta;
brojani podatci- metoda analize, statistika metoda
-terensko kartiranje je osobitost istraivanja turistike
geografije
-s matematikog aspekta Hrvatska je smjetena u sredinjem dijelu
sjeverne hemisfere, a veina dravnog prostora okupljena je oko 16.
merdijana-zemlje s takvim smjetajem uglavnom imaju produktivnu
klimu,bez izrazitih ekstrema, sa svim pozitivnim posljedicama koje
odgovaraju razvoju turizma
-Hrvatska je smjetena na dodiru- panonsko-peripanonske, dinarske
i sredozemne (najvanija) prirodno-geografske cjeline (one su
dijelovi megaregionalnih cjelina Europe)-prometni poloaj Hrvatske-
u kontekstu europskih koridora afirmiran je tek 1997. na treoj
paneuropskoj prometnoj konferenciji u Helsinkiju. Tada je odreeno
10 paneuropskih prometnih koridora. Za Hrvatsku je posebno znaajan
koridor X (Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Solun) i njegov
ogranak Xa (Zagreb-Maribor-Graz) i ogranci V koridora: Vb
(Budimpeta-Zagreb-Rijeka) i Vc
(Budimpeta-Osijek-Sarajevo-Ploe)-rubnim dijelom Hrv. prolazi i
paneuropski koridor VII koje je na plovnom koritu Dunava
-koridor X za Hrv. je primarni paneuropski prometni koridor jer
prikuplja turiste na podruju najznaajnijeg emitivnog trita (
Njemaka,Austrija,sjeverna Italija,dio Slovenije)
-po turistikom prometu na sekundarnom mjestu je ogranak Vb
koridora V kome gravitiraju turisti tranzicijskih zemalja Srednje
Europe (Maarska,eka,Slovaka,Poljska); biljei najbri relativni rast
po ulazu gostiju u razdoblju od 2000.- 2005. godine
-u Hrv. postoji 92 stalnih i 13 sezonskih meunarodnih graninih
prijelaza prvog i drugog reda-prometni krakovi- turistiki pravci:
zapadnoistarski, kvarnerski ili rijeki, srednje i juno dalmatinski,
longitudinalni (jonski) du obalni jadranski pravac
-vanjska dostupnost- oznaava udaljenost turistikog sredita od
podruja vee koncentracije stanovnitva (gradovi); pri vrednovanju
vanjske dostupnosti u obzir se uzima udaljenost, procjena kvalitete
postojee prometne infrastrukture
-unutranja dostupnost- oznaava stupanj povezanosti odreenih
toaka unutar turistikog podruja; ovisno o veliini prostora koji se
koristi u rekreacijske svrhe, te o reljefnim znaajkama krajolika,
neophodno je da postoji razvijena mrea staza, planinskih puteva ili
cesta
-poseban je utjecaj vremenskih zona za turiste kojima su trase
putovanja paralele (no u Zg poinje 76 minuta prije od noi u
Madridu, dok je minimalna vremenska razlika izmeu Hrvatske i
Amerike 6 sati)
-prostor ili podruje jedne drave obuhvaa kopnenu povrinu i
povrinu obalnog mora-dravno pravni oblik hrvatskog prostora postoji
od srednjovijekovne kneevine (791-924.) i kraljevine (925.-1102.)
do suvremene RH
-Hrvatska je proglasila neovisnost 25. lipnja 1991. istog dana
kad i Slovenija, dok je meunarodno priznata 15. sijenja
1992.-povrinu Hrvatske ini kopno 56 594km (65%) i obalno more
(sastoji se od unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora) 31
067km (statistii ljetopisRH 2005.)
-sredite gospodarske moi kojem tei Hrvatska je EU-zakon o
prostornom ureenju (1994.), koncept strategije prostornog ureenja
RH (1995.); sainjen je i registar resursa, a posebno vrijednima
smatraju se: zatiena podruja prirode, spomenika graditeljska batina
(UNESCO), razvedenost morske obale i volumen morske vode visoke
kakvoe, prirodne ume i nezagaena tla, rezerve pitke vode i
terminalni izvori, heterogen krajobraz-prema zakonima koji su
utemeljeni na Ustavu RH 1990. osnovne jedinice
upravno-terirorijalnog ustroja su upanije(21), opine(426),
gradovi(124) i naselja(6750) -Hrvatska ne raspolae ni s jednim
primarnim energentom za zadovoljavnje potreba za energijom (mogui
udjel 15%,mogunost poveanja)
-ruralna pordruja Hrvatske ine oko 90% kopnenog dijela ili 81%
naseljenog dijela i u njima ivi oko 47% ukupnog stanovnitva
Hrvatske
-nodalno-funkcionalna regionalizacija- proces tranzicije je
potaknuo intenzivnu regionalnu diferenciju hrvatskog prostora.
Proces je imao negativan utjecaj na razvoj sela. Tranzicija sela
uvjetuje ugar dijelaplodnih povrina, zaputanje obradiva
zemljita.-najnaseljenije su zagrebaka i krapinsko-zagorska upanija;
najmanje povrinom meimurska i Grad Zagreb; upanije s velikom
povrinom a malim br stanovnika su sisako-moslovaka i liko-senjska
po km-resursi- opi naziv za prirodne i proizvedene stvari, kao i
ljudska znanja i sposobnosti kojima se moe koristiti kao sredstvima
za zadovoljavanje potreba neposredno u potronji ili posredno u
proizvodnji; sva sredstva koja se mogu privesti korisnoj
svrsi-turistiki resursi- sva sredstva koja se mogu privesti
korisnoj svrsi u turizmu nekog podruja
-osnovna klasifikacija turistikih resursa se vri po odreenim
kriterijima a njei su genetsko porijeklo, kvalitativna pogodnost i
brojnost-genetski se razlikuju prirodni(oni koje je stvorila
priroda) i antropogeni (koje je stvorio ovjek) resursi, a
kvalitativno izravni(direktni ili neposredni ) i
neizravni-kvalitativna klasifikacija zasniva se na vrednovanju
resursa,a to je proces kojim se utvruje stupanj pogodnosti odreenog
prostora za definirani vid turistikog koritenja
-s obziom na volarizaciju izravnih resursa razlikujemo
potencijalne i realne turistike atrakcije koje su temeljni
turistiki resursi nekog podruja
-neizravni turistiki resursi-stvoreni za druge potrebe,sinergija
su turizmu i mogu dovesti do poveanja prihoda
-PRIRODNI RESURSI - su svi prirodni elementi i faktori visokog
stupnja privlanosti, koji su odraz geografske sredine, a koji se
mogu turistiki volarizirati; prema genetskom svojstvi mogu se
podijeliti na geomorfoloke, klimatske, hidrografske, biografske i
pejsane turistike resurse
-najprivlaniji prirodni resurs u Hrv je Jadransko more i njegova
obala, motiv-kupalini turizam
1.-geomorfoloki resursi- ine ih sve pojave i procesi vezani za
genezu, rairenost i suvremenu dinamiku reljefa; sloena turistika
atrakcija HRV su nadmorske visine; visine- prirodna komponenta
prostora koja se moe samo uz velike trokove umjetno mijenjati ili
stvarati; ravnice su na svjetskom turistikom tritu,prostorno
obiljeje za monotoni, a planine za varijabilni turizam; HRV je
preteito nizinski prostor (visine do 500m zauzimaju 81%
povrine-poljoprivreda; najrasprostranjenije su u panonskom i
peripanonskom prostoru); planinska regija Gorska Hrvatska- okomita
ralanjenost reljefa, 300-800 m/km ralanjenost, Dinara 1831m, regija
se usporeuje sa vicarskom-u geomorfoloke resurse ubrajamo: obale,
otoke, podmorje, planine, nizine, kra)obale- najznaajniji element
prostora jer se na njima odvija glavni dio turistike aktivnosti;
fiziki kapacitet obale Jadranskog mora odreen je duinom obale kopna
(1777,7km ili 30,5%) i duinom obale otoka (4057,2km ili 69,5%);
razlikuju se visoke i niske obale; plae- pjeane, ljunane, kamene
ploe i plae obrasle travom; reljef obale Jadranskog mora je nastao
destrukcijskim i akumulacijskim procesima; ukupna duina obale-
5834,9km; iskoritenije su niske, akumulacijske obale u ijem
litolokom sastavu prevladava rastresit materijal (pijesak, silt,
mulj)- 150-200km duine; koeficjent razvedenosti obale je 10,44;
istone obale otoka strmije- nautiki turizam, zapadne nie;
akumulacijske obale nastale na donjim dijelovima flinih dolina ili
ua tekuica; od otpornijih pjeenjaka izgraeni su rtovi i poluotoci,
a lapora plitki zaljevi i uvale; oblici obalnog reljefa su
atraktivni tamo gdje su strukturni ili rasjedni pregibi te
fluviokrki oblici koji su uz stalne ili periodine vodotoke; za
naseljavanje i boravak posebno je znaajan fli, flina pobra i
udoline nalaze se u Istri, Vinodolu, Krku, Rabu, Ravnim kotarima i
Konavlima,ako su pobra karakteriziraju ih spiranje, jaruanje i
klienje, reljef ralanjen;flini krajevi-upe.b)otoci- HR ima 79
otoka, 525 otoia, 642 hrihi ili grebena ukupno 1246; Cres ima
najveu povrinu 405,70km, Krk, Bra, Hvar, Pag, Korula...; ukupna
povrina svih otoka 3259,6km- 5,8% kopna; otoci imaju opseg obale od
10km; opseg obale otoia je 1,5 do 10km; hridi- nadvodne stjenovite
uzvisine, bez tla i vegetacije,uska,visoka, iljasta; grebeni-
nadvodne ili bodvodne,strme i esto usamljene stijeneotrog sljemena
i bez tla, oseg manji od 1km; otok Brusni i Jabuka su vulkanskog
porijekla, Susak je graen od lesa, a svi ostali otoci su karbonatne
grae; 2001. popis stan. 47 naseljenih otoka, najnaseljeniji Krk
17860 stan., a samo jedan stanovnik ivio je na otoku SV. Andrija;
pustice- nenastanjena podruja u Dalmaciji-panjaci; zakon o
otocima-koritenje prostora u skladu s pov-kulturnim nasljeemc)
podmorje- ronjenje kao motiv dolaska turista na 13 mjestu, u Hrv
dozvoljeno do dubine od 40m; u reljefu Jadranskog podmorja
razlikujemo dublje jugoistono 1233m i plie sjeverozapadno podruje;
dno podmorja primarna je krka zaravan potopljena transgresijom-
pomicanje obale, promjena poovrine pojedinih otoka, maroeografska
postaja u Splitu godinje iznosi 1mm; sedimenti; pokrivenost dna- uz
obalu muljevito-pjeskoviti sedimenti, otvoreno more- pjeskoviti,
isti ljunkoviti pjesci-obale otoka i poluotoka graenih od
karbonatnih stijena, kamena podloga-mjesta jakih struja (Unijski
kanal,Pernat,Kruija-125m dubina,utski otok,Kornati,Hvar,Paklinski
otoci); prosjena godinja brzina sedimentacije mulja je 0,2 do
1,7mm. d)planine- su reljefna uzvienja koja imaju vee nadmorske
visine od 500m; u HRV 45 planina iji su vrhovi vei od 500m; najvei
vrh Dinara 1831m; najvii vrh na Dinari u BIH Troglav 1913m, najnii
Veliki Petrovac 512m na Petrovoj gori; duine vrnih hrptova planina
variraju od 2km Strahinjica do 145km Velebit; najvea mogua visinska
razlika izmeu vrha Sv. Jure 1764m na Biokovu i Biokovskog sela
522m; planinski prijevoji nepogodni za skijaki turizam su Otrijska
vrata 928m, Sv. Ilija 897m, Kapela 887m, Prezid 766m, Vratnik 694m;
sigurnost skijanja nepovoljna na vapnenakim terenima,pogodna na
monolitnoj podlozi ve na 15cm snijega; pogodni Medveja-Vojak 1394m,
Grobnik-Platak 1111m, Lukovo-Bijeli vrh 1492m, Starigrad-Vaganski
vrh 1757m, Makarska-Biokovo 1764m, Samobor-Samoborska gora 879m,
Ivanec-Ivanica 1059m; do 500m brjegovi, 500-1000m gore, iznad 1000m
planinee)nizine- podudaraju se s panonsko-peripanonskim prostorom;
najzastupljeniji reljefni oblici su poloji (vrlo vlani i movarni
ekosustavi), terasne nizine i lesne zaravni osnova ravne linije;
vinogradarstvo; vee polojne cjeline Crna Mlaka, Lonjsko, Odransko,
Crnac i Jelas polje i Kopaki rit; geomorfoloke pojave- tektonska
aktivnost- nastaju termomineralni izvori- ljekovito djelovanjef)kr-
skup reljefnih oblika nastalih na stijenama koje su podlone
kemijskoj eroziji; granica koja dijeli june krke prostore Hrv od
sjevernih nekrkih je Karlovac; razlikujemo povrinske (krape
mreastog i ljebastog izgleda; najvei povrinski krki oblici su polja
u kru i zaravni na kru- Liko,Gacka,Krbavsko) i podzemne krke oblike
(jame i spilje: spilje imaju manji nagib od 45 a jame vei, u HRV
postoje 2 jame dublje od 1000m i 44 dublje od 250m; najpoznatije
Modra i Medvjea spilja na Bievu, Manita pe u Paklenici, Cerovake
spilje kod Graaca, Biserujka na Krku, Lokvarka u Lokvama, Baredine
kod Porea ); u svim spiljama osim Bieva nalaze se sige u obliku
stalaktita taloine sa svoda i stalagmita taloine s poda i
stalagmata spojeni ovo dvoje; krki oblik sedra-rijeka vegetacija
2.- klimatski resursi- prema Koppenovoj klimatskoj regionalizaciji
na prostoru Hrv ustanovljena su 4 klimatska tipa: Csa mediteranska
klima s vruim ljetima(obalni pojas junog loinja,dalmatinski otoci i
usko dalmatinsko priobalje), Cfa umjereno topla vlana klima s vruim
ljetima (prostire se na preostalim otocima i obalnom pojasu do
izohipse od 500m), Cfb umjereno topla vlana klima s toplim
ljetima(zauzima najvei dio gorsko-planinskog i
panonsko-peripanonski prostor), Df snjeno umska (borealna
klima-prostire se na planinskim predjelima koji imaju vee nadmorske
vsine od 1160m); velikim slovom oznaen je klimatski razred, prvi
mali slovni znak oznaava vlanost (f-nema sue, b-sua ljeti), a drugi
mali slovni znak oznaava ljetne temperature (a- vrue ljeto, b-toplo
ljeto); C klime zauzimaju 15,5% svjetskog kopna; arenilo klimatskih
tipova na malom prostoru posljedica je orografskih razlika i
utjecaja kopna i mora; Csa i Cfa(nije hladnija nego vlanija) pod
jakim su utjecajem mora(maritimni tip); Cfb i Df klime pod jakim
utjecajem planinskog kopna(kontinentalni tip)-hladnije klime;
planimor-skraenica od planine i mora,koncepcija razvoja turizma po
kojoj turisti dan provedu na moru a no u planini, odnosno dnevna
kombinacija mora i planina; na temelju Koppenovih kriterija u Hrv
razlikujemo tri osnovne hrvatske regije: Sredozemna
regija-temperature zraka koje su pod velikim utjecajem mora
ravnomjerne na svim meteorolokim postajama ljeti i u proljee;
insolacija najea jedinica mjere za osjeaj ugode turista na odreenom
prostoru
(preko 2700 sunanih sati godinje imaju Vis, Lastovo,
Bievo,Svetac, Hvar i Korula); Mali Loinj i Rijeka-prevelik broj
dana s padalinama tijekom godine; strujanje s mora prema kopnu
tijrkom dana nazivamo zmorac, a preko noi s kopna na
more-kopnenjak; Planinsko-kontinentalna regija bitan odrivost
snjenog pokrivaa (preko 90 dana), zrnasta struktura
snijega-povoljnija; da bi se odredile nadmorske visine koje su
pogodne za razvoj zimskog planinskog turizma potrebno je izraunati
vertikalni gradijent temperature(0,0068);najnia temperatura je
zabiljeena -35,2C u Zalesini 13.sijenja 1968.godine; prosjek
godinje naoblake je 6.1 desetina zastrtog neba (od 100 dana 61 je
oblaan); prosjeno trajanje sijanja sunca na Dinaridima je 1700
sati, a prosjeno trajanje snjenog pokrivaa veeg od 10 cm je 75,7
dana,godinjakoliina padalina poveava se za 142mm, trajanje zime
varira od 83 do 185 dana; Umjereno-kontintentalna regija
-panonsko-peripanonski prostor, ljeti temperature rastu od zapada
prema istoku, a zimi obrnuto; srednje temperature najtoplijeg
mjeseca nie su od 22C, a najhladnije se kreu od 0 2 C sa dosta
estom maglom, istoni prostor regije je sunaniji od zapadnog i manje
je vlaan; razlike u koliini padalina 200mm; sue rijetke, hod
padalina ravnomjeran, klimatska posebnost grmljavinski
pljuskovi,snijeg 5%3.-hidrografski resursi-vodoopskrbljenost
turista, taktilna (osjetilno-kupalina) svojstva morske vode i
vizualni kontakt izmeu turista i razliitih pojavnih oblika vode
bitna za razvitak turizma; MORE fiziko-kemijska svojstva morske
vode koja joj odreuje vrijednost kao turistikom resursu su
temperatura (18-26C), slanost i prozirnost; znaajna su i gibanja
morske vode poput valova i morskih mijenja te istoa; slanost
(salinitet) je temeljito terapeutsko svojstvo morske vode;
Jadransko more pripada slanijim morima;najslanije more je Arapsko
sa 4,1%, Crno more 1,75%; najvea prozirnost je kod Dubrovnika te
izmeu Loinja i Unija (50-55m-jedna od najveih prozirnosti u
svijetu); prozirnost je optiko svojstvo koje ujedno upuuje na
siromatvo organskim svijetom; oneienja su najvea kod Rijeke, Pule,
Zadra i Katela i zbog rijeke Po u lipnju; cvjetanje mora (mare
sporco) Jadran gubi oko milijardu dolara;VODE NA KOPNU prosjeni
viegodinji protok svim tekuicama je 4957m/s; glavno izvorino
podruje je sredinji planinski prostor, a najvea gustoa je na
panonskom prostoru; veim dijelom otjecanje je orijentirano prema
Crnomorskom slijevu (62%) i porjeju Dunava; zbog krkih sposobnosti
istiu se Plitvika jezera, Modro i Crveno jezero, Vransko na otoku
Cresu, Bainska jezera i Vransko jezero kod Biograda; najpoznatiji
ribnjaci su Jasinje ili Jelas kod Broda, Siani kod azme i Konanica
kod Grubinog Polja; od akumulacijskih jezera najvee je Peruko
jezero;ako se voda koristi za kupanje mora zadovoljiti nekoliko
osnovnih kriterija: kriterij o istoi, minimalna dubina vode za
kupanje od 80 cm, temperatura u sezoni kupanja vea od 18C te fiziki
kvalitetna obala i obalno dno (Kupa od Ozlja do Karlovca, Mrenica
od Generalskog Stola do Duge Rese, Korana od Veljuna do
Karlovca);ako se voda koristi za aktivnosti u kojima se
upotrebljavaju tehnika svojstva (sportsko veslanje, rafting,
sportski ribolov, kajak i kanu) dodatni kriteriji su profil korita,
podudarnost izmeu reima protoka i turistike sezone, pregibi u
koritu i atraktivni popreni profil
4.-biogeografski resursi- biljke ili ivotinje postale dio
identiteta pojedinih krajeva (kuna-kao simbol novca, koza, bokarin
i tartuf Istre, crni bor Braa i Hvara, crni guter Brusnika i
Jabuke, degenija Velebita, pastrva Gacke i sl.);u primorju su
relevantne ume makije i pojedine vrste borova, ostalo malo
ravniarskih uma (Spavanska uma), a vane i uzgojene vegetacije
(vonjaci, maslinici) i arboretumi (Opeka kod Varadina i Trsteno kod
Dubrovnika) te botaniki vrt (Zagreb) sponenici vrtne arhitekture i
ujedno turistike atrakcije- Zatiena prirodna batina prirodne
turistike znamenitosti: nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi
rezervati, posebni rezervati, park-ume, zatieni krajolici,
spomenici prirode i spomenici parkovne arhitekture; 445 podruja
ukupne povrine 5321 km2 (9,40% ukupne povrine) - nacionalni park
preteito neizmjenjeno podruje iznimnih i viestrukih prirodnih
vrijednosti, a obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili neznatno
izmijenjenih ekolokih sustava; prvenstveno je namijenjen ouvanju
geolokih, morfolokih, paleontolokih, hidrolokih, floristikih,
faunistikih i drugih vrijednosti i znamenitosti; pokazuju
znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i turistiku komponentu; 8
nacionalnih parkova ukupne povrine 950 etvornih kilometara u kru
jadranskog i gorskog turistikog podruja; Plitvika jezera i Kornati
(najvei), Brijuni i Mljet (najmanja povrina), Paklenica, Risnjak,
Krka, Sjeverni Velebit; najmasovniju turistiku posjetu iskazuju
Plitvika j, Krka, Kornati i Brijuni.- park prirode prostrano
prirodno ili samo dijelom kultivirano podruje kopna (mora, jezera)
s ekolokim obiljejima meunarodne i nacionalne vanosti s naglaenim
krajobraznim, kulturno-povijesnim i turistiko-rekreacijskim
vrijednostima; 11 parkova ukupne povrine 4030 km; Uka, Telaica,
Vransko jezero, Biokovo i Lastovsko otoje(du jadranskog primorja),
Velebit (gorski dio), Medvednica, umberak-samoborsko gorje, Lonjsko
polje, Papuk i Kopaki rit (panonsko-peripanonski dio).
Uka 1200 biljnih vrsta i 150 vrsta ptica (obronci Uke i iarije-
primorsko-goranska i istarska upanija), P=146km, graena od
vapnenca, dolomita i flia; pitomi kesten, hrast medunica, primorska
bukva, crni bor; meu ugroenim biljnjim vrstama su alpski jaglac i
kranjski zvoni Telaica JI dio Dugog otoka u zadarskom akvatoriju,
bila dio Kornata, 6 otoia i 15tak uvala; uz samu obalu nalazi se
jezero Mir u kojem ivi jegulja zvana kajman; 400 biljnih vrsta n
kopnu, 250 biljnjih i 300 ivotinjskih u podmorju Vransko jezero
kraj Biograda, kriptodepresija, najvee jezero (30,7 km2), dubina
max 4 m i duine 14 km, za vrijeme oseke jezerska voda se prelijeva
u more i obrnuto; kanalom Prosika komunicira s morem; poznata ptica
meu 224 vrste je Mali Vranac Biokovo gorski masiv u zaleu makarske
rivijere, protee se od prijevoja Dupci na sjeverozapadu do
prijevoja Gornje Igrane-Kozica na jugoistoku; najvii vrh sv. Jure
(1762m) proglaen parkom prirode 1981.; prevladavaju karakteristine
krke forme, oskudni panjaci i umska vegetacija; 1984. utemeljen
botaniki vrt; drugo najvee endemsko vorie u Hrv- biokovsko zvonce,
uskolisna zeina i 25 vrsta endemske spiljske faune Lastovsko otoje
Lastovo i 43 otoia hridi i grebena, koji su razasuti od Glavata na
istoku do Suca na zapadu; istonu skupinu otoia ine Vrhovnjaci ili
Gornji koji i Lastovnjaci ili Donji koji; Lastovo i Prepa otoci
spojeni mostom i jedini naseljeni; dinamian reljef Hum 417m, 40tak
polja u kru, ume crnike i alepskog bora Velebit najprostraniji, 145
km od Senjske drage do Zrmanje, nac. Parkovi Sjeverni Velebit i
Paklenica, strogi rezervat Hajduki i Roanski kukovi, Velebitski
botaniki vrt, rezervat umske vegetacija tirovaa, Klepina duliba i
Tulove grede;2700 biljnih vrsta (planinski bor, bukva, smreka,
klekovina i tercijarni endemi Sibirea croatica i Degenia
velebitica; speleoloki objekti- Lukina jama-Trojama -1392m, jama u
Bunjevcu, Fantomska jama, Ledenica u Lomskoj dulibi, Muniaba i Nova
velika jama; Velebit je najznaajnije endemsko vorite flore i faune
u Hrv, 1978. UNESCO proglasio svjetskim rezervatom biosfere
Medvednica Sljeme (1035m); alpski jaglac; speleoloki objekt
Veternica i Medvedgrad s oltarom domovine umberako-samoborsko gorje
prostire se na podruju Karlovake i Zagrebake upanije uz granicu sa
slovenijom; Trdinov vrh (1178m) poznatiji kao Sveta Gera, a Japeti
(879m) je najvii vrh Samoborskog gorja;eko selo Kravljak, biopark
Grabovica, stari gradovi Tuak i Oki Lonjsko polje vode Save i
Lonje, 75 km izmeu Siska i Stare Gradike, jedna od najveih movara u
Europi; Jasenovac, selo Krapje puka arhitektura,hrastove kue, selo
igo rode i udruga ekologa Euronatur proglasila europskim selom roda
Papuk od starih kristalnih stijena, Papuk (954m), izvorite nekoliko
stalnih vodotoka Pakre, Karaice i aavice; 1100 biljnih vrsta,
park-uma Jankovac, 30m vodopad Skakavac i srednjovjekovni grad
Ruica; nalazi se na urbanom etverokutu Poega-Daruvar-Slatina-Naice
Kopaki rit razgranat sustav movara, bara, rukavaca, kanala i jezera
u Baranji pri uu Drave u Dunav; naselje Kopaevo preparirani muzej;
zatien Ramsarskom konvencijom-strogi rezervat podruje s
neizmjenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a
namijenjen je iskljuivo znanstvenom istraivanju kojim se ne mijenja
bioloka raznolikost i izvornost prirode te ne ugroava slobodno
odvijanje prirodnih procesa; Hajduki i Roanski kukovi na Sjevernom
Velebitu te Bijele i Samarske stijene na Velikoj Kapeli
- posebni rezervat podruje na kojem je posebno izraen jedan ili
vie neizmjenjenih sastojaka prirode, a osobite je znanstvene
vanosti i namjene; moe biti botaniki, zooloki, geoloki, hidroloki i
rezervat u moru; 79 posebni rezevata (Motovunska uma u Istri, Vraji
prolaz i Zeleni vir u Gorskom kotaru, otok Lokrum kraj Dubrovnika,
Vrelo Prud nedaleko Metkovia, orkova uvala na Plitvicama, Crna
Mlaka izmeu Zagreba i Karlovca); ivotinjske vrste muflon i jelen
zatiene Bonnskom konvencijom- park uma prirodna ili zasaena uma vee
pejzane vrijednosti,a namijenjena je odmoru i rekreaciji; 38 park
uma (Zlatni rat u Rovinju, ikat u Malom Loinju, Koljun ispred Punta
na Krku, Marjan u Splitu, Trakoan u Hrvatskom zagorju)
- zatieni krajolik prirodni ili kultivirani predio vee estetske
ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakteristian za
pojedino podruje; 69 zatienih krajolika (Kanjonske strane Limskog
kanala u zapadnoj Istri, Zavratnica kraj Jablana, otok Susak blizu
Malog Loinja, Zlatni rat u Bolu na Brau, Kamanik nedaleko Vrbovskog
u Gorskom kotaru)
- spomenik prirode pojedinani neizmjenjeni dio ili skupina
dijelova ive ili neive prirode koji ima znanstveno, estetsko ili
kulturno-povijesno znaenje; moe biti geoloki, geomorfski,
hidroloki, botaniki; imamo 103 spomenika prirode (jama Baredine
kraj Porea, Vela draga na Uki, otoci Jabuka i Brusnik u akvatoriju
Visa, Modro i Crveno jezero kraj Imotskog, Spilja Lokvarska u
Gorskom kotaru, Cerovake peine u Lici, Hunjakovo kod Krapine);
zakonsku zatitu ima 44 biljne vrste, 130 vrsta gljiva, 531
ivotinjska vrsta
- spomenik parkovne arhitekture umjetniki oblikovan prostor kao
to je perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park, drvored,
skupina stabala, pojedinana stabla i drugi oblici parkovnog i
vrtnog oblikovanja; temeljni uvjet je da ima veu estetsku, stilsku,
umjetniku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost; 135
spomenika (park Angiolina i Sv. Jakov u Opatiji, park u Severinu na
Kupi, par Viturri u Katel Lukiu, Trsteno kraj Dubrovnika, Maksimir
u Zagrebu, Opeka kraj Varadina, Gradsko groblje u
Varadinu)5.-antropogeni resursi-doprinose valorizaciji manje
kvalitetnog turistikog prostora, isticanje regionalne osobnosti te
turistiki proizvod ine kompleksnijim; turisti koji posjeuju antrop.
resurse su najee vie obrazovne i kulturne razine i izgraenih
navika, ali kraih boravaka; prema genetskom porijeklu dijelimo ih
na: kulturna dobra, etnosocijalne, umjetnike i ambijentalne
resurse
a)- kulturna dobra mogu biti nepokretna (3951), pokretna i
nematerijalna; na UNESCO-vom popisu samo ako je spomenik kulture
autentian, veliki utjecaj ima na kulturu i razvoj u odreenom
razdoblju, mora biti jedinstven primjer odreenog stila, povezan s
idejama i vjerovanjima od opeg znaaja ili primjer tradicionalnog
naina ivota karakteristinog za neku kulturu;
- nepokretna dobra kao turistike atrakcije: spomenike cjeline,
arheoloka nalazita, memorijalna podruja i objekti, pojedinani
sakralni objekti, pojedinani profani objekti i objekti vrtne
arhitekture
- spomenike cjeline ouvana povijesna naselja ili jedan njihov
dio; mogu biti urbane ili ruralne te graene u razliitih stilovima i
od razliitih materijala; bitna vizualna prepoznatljivost
(amfiteatar u Puli, dubrovake zidine, zagrebaka katedrala)
- arheoloka nalazita podijeljena prema poziciji na podvodna,
podzemna (spilje) i nadzemna (arheoloke iskopine), a prema
razdoblju iz kojeg potjeu dijele se na prapovijesna, antika i
srednjovjekovna (neki vieslojni lokaliteti)
- memorijalna podruja i objekti vezani za radniki pokret ili
domovinski rat u zadnjih 60 godina
- pojedinani profani objekti lat.profanus-svjetovan; stambeni
objekti (dvorci, palae, vile, ljetnikovci), gospodarski objekti
(mlinice, pilane), fortifikacijski objekti (bunkeri, kule i
kaznionice), javne zgrade (kazaline, gradske vijenice, biblioteke),
prometni objekti (mostovi, trase antikih cesta), vodoprivredni
objekti (akvadukti) i poljodjelski objekti
- objekti vrtne arhitekture u 15. i 16. st u Primorju renesansi,
u kontinentalnom dijelu barokni stil
- pokretna mogu biti sastavni dio nepokretnog kulturnog dobra
ili se uvaju u kulturnim ustanovama (muzeji, galerije, knjinice,
zbirke) ili kod graana; mogu biti i crkveni predmeti i inventar te
djela likovnih i primjenjenih umjetnosti i dizajna
- nematerijalna razni oblici duhovnog stvaralatva to se prenose
predajom, a osobito jezik, folklorno stvaralatvo, obredi, obiaji,
tradicijska umijea i obrti
b)- etnosocijalni resursi posebno svojstveno jednom narodu a
istovremeno i resurs; folklor, narodne nonje, rukotvorine,
gastronomske vjetine, sklonost turizmu i dr;
- brend ime pod koji se nalazi prepoznatljivi proizvod ili vie
proizvoda na tritu, koje kupci prepoznaju po njihovoj kvaliteti,
vizualnom identitetu i imenu
c)- umjetniki resursi vezani uz estetiku i kreativnost; 9
umjetnosti (muzika, drama, knjievnost, slikarstvo, kiparstvo,
arhitektura, film, ples i strip); 134 muzeja, 29 profesionalnih
kazalita i druina, 796 udruga kulturno-umjetnikog amaterizma
d)- ambijentalni resursi graditeljski sadraji koji ciljano
dopunjuju druge turistike atrakcije u turistikoj destinaciji;
hotelski, gospodarski, stambeni, sakralni i sportski objekti te
prometnice i hortikultura; geografski kriteriji (racionalno
planiranje i iskoritavanje ogranienog i vrijednog prostora,
nenaruavanje prostora ve unapreenje u korist ugoaja turista)
6.- prometni resursi podijeljen na cestovni, eljezniki,
cjevovodni, promet prijenosnim trakama, pomorski,
rijeko-jezero-kanalski, zrani, potanski, telekomunikacijski, promet
lebdjelicama, promet iarama i uspinjaama te svemirski promet
- 3 komponente vezane za turizam: prijevoz turista od emitivnog
trita do destinacije, nositelj kretanja u samoj destinaciji i
promet koji u kombinaciji s drugim uslugama sudjeluje u stvaranju
turistikog proizvoda destinacije (92,6% turista dolo cestom- utjeu
geografski, socijalni i psiholoki imbenici); po gustoi mree
autoceste od 1,3 km/km2 Hrv se nalazi meu najrazvijenijih zemljama
u Europi; hrv pruge 2726km- pendolino dizelski vlak s ugraenom
nagibnom tehnikom koji ne mora koiti i usporavati pri ulasku u
kolosijene zavoje; bri su od kovencionalnih 30% - 7 meunarodnih
zranih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Pula i
Osijek) te 3 zrana pristanita (Bra, Loinj i Vrsar) za prihvat i
otpremu manjih zrakoplova komercijalne namjene
-pomorski promet- 350 luka i luica na obali i otocima njih 7
(Pula, Rijeka, Zadar, ibenik, Split, Ploe i Dubrovnik) moe
prihvatiti prekooceanske kruzere; Jadrolinija7.- izravni turistiki
resursi obuhvaaju turistiko-ugostiteljske objekte i pratee
turistike sadraje - turistiko-ugostiteljski objekti priroda kao
prva, hoteli kao druga, usluge kao trea i infrastruktura kao etvrta
vana odrednica; hoteli su olienje smjetajne ponude ija se razina
mjeri brojem zvjezdica od 5 do 1 (dominiraju hotelski objekti
srednje i niske kategorije 3,2 ili 1 zvjezdica te ne odgovaraju
europskih standardima), u trndu su mali familijarni hoteli sa
smjetajnim kapacitetom od 50 do 100 kreveta; kuanstva apsorbiraju
41,9% svih raspoloivih kreveta u dravi (365304)
- pratei turistiki sadraji sportsko-rekreacijski, zabavni,
trgovaki, servisi; povezani s dopunskom ponudom unutar i izvan
smjetajnih objekata i preduvjet su za poveanje iskoritenosti
smjetajnih kapaciteta i izvanpansionsku potronju
8. - 5. lipnja je svjetski Dan zatite okolia; najstariji
nacionalni park u svijetu je Yellowstone u SAD-u 1892,; 1971. u
Vancouveru je osnovan Greenpeace (svjetski organ za zatitu prirode
i skrbi o toksikantima, zatiti vodenih ekosustava, uma i
svekolikoga okolia); u Hrvatskoj postoji dvadesetak javnih ustanova
za zatitu prirode; postupak proglanje zatienih podruja: Delta
Neretve, Crnika na Pagu, Odransko polje, Moslavake gore, Mura-Drava
i kamenolom Tounj
- selektivni turizam individualnost u pogledu zadovoljavanja
elja, elja za ponovnim povratkom u izvornu prirodu, orijentacija na
ekologiju i odrivi okoli, uravnoteen odnos broja turista i lokalnog
stanovnitva, kompatibilnost prirodne sredine i selektivnog oblika
turizma, putovanje korisnika vie puta godinje i njihova tenja
razliitim iskustvima, relativno malen broj turista i njihova iroka
nobrazba te teko ostvarivanje ciljeva u kratkom razdoblju
- kupalini turizam prvo u toplicama (Varadin, Daruvar, Topusko)
zbog ljeenja; prva morska kupalita u Istri (Pula 1885., Azurna
obala 1822.); u Zagrebu 1910. osnovan plivaki klub; masovni turizam
i naturalizam;
- ruralni turizam rur-selo; mali broj stanovnika,
egzistencijalno koritenje uma i zemlje, sauvana priroda i obiaji te
izvorna ruralna arhitektura; Istra i Hrvatsko zagorje izradili
piktograme na kojima se vidi sadraj i kategorija atraktivnosti
ruralnog turistikog proizvoda
- ekoturizam naglasak na boravku turista u prirodnom i
nezagaenom okoliu, posebno u podrujima s odreenim stupnjem zatite
tog okolia; koncepcija se temelji na odrivom razvoju; 50 artikala
deklarirani kao ekoloki proizvod Hrvatske; veliki problem ne
nekontrolirana litoralizacija morske obale (veliki broj objekata
koji nisu autohtonog stila ili tipa betonizacije i apartmanizacije
obale
- kulturni turizam oblik turizma u kojem prevladava interes
potranje za objektima i sadrajima kulturnog karaktera; prvi spomen
pojma 1969. godine; Labin objedinjava resurse rudarske povijesti i
likovne umjetnosti; osobiti nositelji smatraju se gradovi jer je u
njima najvea koncentracija resursnih dobara
- manifestacijski turizam naziv za sve oblike turistikog prometa
potaknute odravanjem razliitih manifestacija kulturnog, sportskog,
znanstvenog, poslovnog ili slinog karaktera i sadraja; najvea
manifestacija bila je Univezijada 1987., Mediteranske igre u Splitu
1975. (rekonstruirani kvartovi, sportska infrastruktura,
modernizacija prometa); najprofitabilnije su meunarodne
manifestacije; najee su poredane u vodiima krolonoki i nekad
tematski (vjerske, sportske, kulturne, gospodarske i ostale
manifestacije); najee su to glazbena ljeta, smotre folklora,
protenja, doek nove godine, karnevali, martinje, auto rally,
poljoprivredni sajmovi, ljetne noi, revije maoretkinja i revijalni
sportski susreti te INFO manifestacije; tu su i razne kestenijade,
festivali piva i sl.
- zdravstveni turizam koncepcija se temelji na spreavanju,
lijeenju, oporavku i rehabilitaciji razliitih bolesti i bolesnih
stanja prirodnim ljekovitim initeljima; hoteli moraju imati
potrebnu opremu i profesionalno medicinsko osoblje te pruati
tretmane kojima je dokazan ljeilini uinak; aeroterapija i
klimatoterapijska mjesta (klimom potiu reakciju bolesnog ili
funkcioalno poremeenog organizma) bila su Skrad, Delnice, Lokve,
Fuine, Orahovica i Samobor; proglaena 1936. i Odbor za zdravstveni
turizam i prirodne ljekovite initelje 1994. godine; aerosol 300 m
od obale najbolji uinak, morski zrak s manje alergenata i s
poveanom koncentracijom ozona, joda i natrijeva klorida;
helioterapija olakava drenau te pomae kod upala sinusa i utjee na
stvaranje D vitamina (bavi se potronjom ozona i tetnim zraenjima te
predlae postupke i kreme koje ublaavaju posljedice); talasoterapija
Opatija 1957., lijeenje morem, struna pod ljenikim nadzorom u
turistikoj ustanovi, a samostalna prema ljenikoj preporuci izvan
ustanove (obuhvaeno unapreenje zdravlja i izdrljivosti organizma,
jaanje kardiovaskularnog sustava, ublaavanje nesanice, odvikavanje
od puenja, smanjenje tjelesne teine, estetsko njegovanje,
postoperativni oporavak); balneoterapija terapija termalnom vodom,
peloidom i naftalanom (vie okrenuta bolestima kojima se uzroci
nalaze u nainu ivota-rat, prometne nesree, navike); 13 toplica
(Sutinske radile samo ljeti); peloid blato koje ima ljekovita
svojstva, uranjanje ili oblaganje tijela blatom, prirodni sastojak
u Ninu ili ga pripravljaju umakanjem humusa u ljekovitu vodu
(Istarske toplice); naftalan teka nafta koja je ljekovita,
pojavljuje se zajedno s naftnom vodom; jedno je u Bakuu u
Azerbajdanu, a drugo 1989. otvoreno u Ivani Gradu
- kongresni turizam organizacija seminara, simpozija, kongresa i
znastvenih i strunih skupova; oko 2000 skupova sa oko 3000
sudionika godinje; 75 potpuno opremljenih dvorana; ekonomski
isplativ jer je potronja sudionika obino visoka i ravnomjernija
tijekom godine
- nautiki turizam vjetina plovidbe po grkom; marina- itav niz
razliito povezanih atraktivnih i lukrativno-uslunih elemenata za
sudionike nautikog turizma; poela ga razvijati Grupacija marina
Hrvatske 1975. godine a prve marine izgraene su u Puntu, Malom
Loinju, Zadru i Dubrovniku; uskoro je nastao i ACI (Adriatic
Yachting Club) i izgradio 16 novih marina 1884. sa preko 5186
vezova u moru; odlikuje se apsolutno visokom potronjom nautiara,
sve veim brojem sudionika, pozitivni uinkom na ostale djelatnosti,
intenzivnom izgradnjom plovnih jedinica (naroito jahti i glisera),
tendencijom prijelaza u nautiki kamping sve uestalijom pojavom
kupalinog nautikog turizma
- turistiki marketing skup procesa pomou kojih turistika
destinacija ili pojedinci nude turistiki proizvod, odnosno njegove
sastavnice potencijalnim kupcima
- vjerski turizam materijalna korist moe biti izravna (ponuda i
prodaja aramana) i neizravna (angairanje itavog niza prateih
sadraja koji potiu vanpansionsku potronju); vjerske ponude se
dijele na crkvene graevine (bogomolje, molitveni prostor) i
sakralno blago (umjetnine, religijsko ruhu i posue) te vjerske
obiaje (povezani s posjetiteljima u mjestima izrazitog duhovnog
sadraja, godinjim svetkovinama, blagdanima ili gastro ponudom);
imamo vie od 8000 crkava, crkvica i kapelica, a vea svetita su
Marija Bistrica, Trsat, Sinj, Aljma
- lovni turizam temelji se na ineresu lovaca turista za lovne
vrste divljai na podrujima koja su malo posjeena; najvei
lovoovlatenik su Hrvatske ume i Hrvatski lovaki savez sa oko 55 000
lovaca (srbi o zatiti prirode, ouvanju, uzgoju i pravilnu lovu
divljai); lovita prema geografskim osnovama prostora razvrstana na
nizinska, brdska do 800m i gorska iznad 800m; podijeljena su i na
administrativna koja je dijele ovisno o nainu izvedbe i
opremljenosti (otvoreno, ograeno, uzgajalite divljai te
zvjerinjak); najee se love medvjedi, jeleni i divlje svinje
- vikendaki turizam vrijeme od petka poslijepodne do ponedjeljka
ujutro se podrazumijeva po vikend; tijekom 1 godine su 104
vikend-dana; provodi se u vikendicama kojih ima preko 120 000;
- zimski turizam zimska sportska sredita prema stalnosti
funkcioniranja, tehnikoj izvedbi i reciptivnim sadrajima se dijele
na: ukinuta ili ona koja su privremeno prestala s radom zbog
dotrajalosti (Guido Rey); skijalita koja imaju montane vunice te su
povremenog karaktera (Skrad, Stara Suica, Mukinje-Plitvika jezera,
Brinje, Petrov vrh-Papuk, Jezerce-Nevolja); skijalita u funkciji
koja su poboljanjem kapaciteta ostala na turistikom tritu (Platak,
Rudnik-Tre, elimbaa-Mrkopalj, Begovo Razdolje, Petehovac, Bake
Otarije, Krasno Polje i Sljeme); sredita kojima je reciptivna
infrastruktura slina alpskoj (Bjelolasica) te sredita u izgradnji
(Bijela Kosa- Vrbovsko); Bjelolasica, Sljeme i Begovo Razdolje su
rangirani kao sredita dravnog znaaja, Platak i Bake Otarije su
regionalnog znaaja dok su ostala sredite lokalnog znaaja
PAGE 10
