Skripta za voditelje brodice - čamca

MOTOBAJS d.o.o.- ŠKOLA ZA VODITELJE BRODICE - ČAMACA

1

PRIRUČNIK ZA INTERNU UPORABU

ŠŠKKOOLLAA ZZAA VVOODDIITTEELLJJEE BBRROODDIICCEE -- ČČAAMMAACCAA TTRRGGOOVVIINNAA,, UUSSLLUUGGEE II PPRROOIIZZVVOODDNNJJAA

35000 SLAVONSKI BROD Lička 76; Tel/fax: 035/ 273-096 Fax: 035/265-010 (od 9:00 do 17:00 h) Info telefon svaki dan: (08-20 h) 091/ 204 8567

091/ 520 7172 E-mail: [email protected]


2


3


4


5


6


7


8


9


10


11

MOTORI MOTORI SE DJELE PREMA: RADU: 2-TAKTNI - 1. TAKT - USISAVANJE, KOMPRESIJA 2. TAKT – EKSPANZIJA, ISPUH 4-TAKTNI 1. TAKT - USISAVANJE 2. TAKT - KOMPRESIJA 3. TAKT - EKSPANZIJA 4. TAKT - ISPUH TERMODINAMIČKOM PROCESU:

OTTO - Benzinski, 2 -taktni i 4-taktni motor, za paljenje gorive smjese koristi iskru sa svjećice... DIESEL - Nafta, mazut, za paljenje koristi kompresiju uslijed koje se grije zrak u cilindru... Četverotaktni motori:

Proces paljenja četverotaktnih motora se obavlja u dva okreta radilice. 1. takt - usisavanje: Klip se nalazi u silazu prvog okretaja, usisni ventil je otvoren 2. takt - kompresija: Klip se nalazi u uzlazu prvog okretaja, usisni i ispušni ventili su zatvoreni, obavlja se

kompresija zraka 3. takt - ekspanzija: Klip se nalazi u silazu drugog okretaja, usisni i ispušni ventili su zatvoreni. Naziva se

još i radni takt 4. takt - ispuh: Klip se nalazi u uzlazu drugog okretaja, ispušni ventil je otvoren.

Dvotaktni motori:

Princip rada dvotaktnog motora u osnovi je isti kao i četverotaktnog, s tom razlikom da dvotaktni motori obavljaju proces paljenja u jednom okretaju. Prvi takt čine usis i kompresija, a drugi ekspanzija i ispuh. Sve manje se koriste na manjim plovilima. Diesel motor:

Diesel motori mogu biti dvotaktni i četverotaktni. Uobičajeno je da se na manja plovila diesel motori instaliraju kao ugrañeni (stabilni) motori i to uglavnom četverotaktni. To je motor sa unutarnjim izgaranjem kod kojeg se goriva smjesa formira u cilindru na taj način da se ubrizga gorivo u zrak komprimiran klipom, pa do paljenja dolazi samozapaljenjem. Otto motor (benzinski):

Mogu biti dvotaktni i četverotaktni. Na manjim plovilima uglavnom se upotrebljavaju kao vanbrodski. Otto motor je motor sa unutarnjim izgaranjem kod kojeg se goriva smjesa pali utjecajem vanjskog izvora na kraju takta kompresije. Priprema smjese obavlja se u rasplinjaču, a do paljenja dolazi pomoću svjećice koja se napaja iz magnetskog indukcijskog generatora.

PODMAZIVANJE I HLA ðENJE MOTORA

Na motorima koji se koriste na manjim plovilima - brodicama zastupljeno su dva načina podmazivanja motora. Vanbrodski benzinski motori koriste često sustav podmazivanja gorivom, pa se zbog toga dodaje odreñeni postotak ulja, ovisno o uputama proizvoñača. Takovo gorivo poznato je pod imenom "mješavina".

Ugrañeni Diesel i Otto motori podmazuju se prskanjem ulja po njihovim pokretnim dijelovima. Ulje se ne miješa sa gorivom, nego se nalazi u posebnom spremniku koji se naziva karter. Povremeno je potrebno količinu ulja u karteru dopuniti novom, pa se savjetuje redovito kontroliranje razine ulja - prije svakog uključivanja motora.

Hlañenje motora može biti vodeno i zračno. Diesel motori najčešće imaju vodeno hlañenje. Takovo hlañenje često je izvedeno na način da tekućinu koja hladi motor, a koja je radi zaštite motora slatka ili su joj dodana sredstva za zaštitu, hladi morska voda. Od velikog značaja za dobro funkcioniranje ovog sistema su crpke, cjevovodi i dovoljna količina tekućine u zatvorenom krugu. Motor se može hladiti i zrakom pomoću ventilatora i protoka zraka. U tom je slučaju od velike važnosti omogućiti nesmetani dovod zraka do ventilatora.


12

INSTRUMENTI Gdje je: A - Brojač okretaja motora B - Mjerač goriva u rezervoaru C - Pritisak ulja u motoru D - Temperatura rada motora E - Napon u akumulatoru OTKLANJANJE KVAROVA Čest uzrok kvaru na motoru je loše održavanje, ali i otkazivanje pojedinog sklopa na motoru uslijed vibracija ili udarca. Motor treba redovito servisirati te poznavati tehničke osnove za provjeru i otklanjanje kvarova te osnovne postupke u svezi sa tim, kao što je kvar u sistemu dovoda goriva, kvar na ureñaju za pokretanje motora i elektro-instalaciji, kvar uslijed pregrijavanja motora, osnovni problemi koji se javljaju pri startanju motora, osnovni postupci pri mehaničkom oštećenju udarca propulzora, te mjere i predostrožnosti izbjegavanja kvarova uslijed lošeg održavanja. AKUMULATOR I GORIVO

U današnje vrijeme sve učestalije koriste se motori koji se pokreću pomoću elektro pokretača. Za pokretanje motora na taj način potrebna nam je električna struja koju dobivamo iz akumulatora koji nam služi za njezino pohranjivanje. Akumulator se uporabom troši, pa je potrebno povremeno na njemu obaviti provjeru razine elektrolita i očistiti spojnice te pričvrstiti ih. Većina akumulatora sastoji se od olovnih elektroda potopljenih u sumpornu kiselinu ublaženu destiliranom vodom. Zbog toga prevrnut ili oštećen akumulator može biti opasan, pa se pri rukovanju istima savjetuje oprez.

U uporabi je najčešće dizel i mješavina benzina i ulja za podmazivanje. Vrlo je opasna ova druga smjesa, pa se kod krcanja goriva treba strogo pridržavati odreñenih pravila: Spremnik goriva uvijek mora biti u ispravnom stanju, ne smije biti izložen suncu ili nekom drugom izvoru topline. Ako se tijekom manipulacije gorivom dio goriva razlije odmah treba osušiti mjesto gdje se to dogodilo, a u blizini treba uvijek imati ureñaj za gašenje požara. Potrebno je izbjegavati radove i postupke koji bi mogli izazvati iskrenje u blizini spremnika za gorivo, a za vrijeme dopune goriva na brodici ne smije biti putnika. Nakon krcanja potrebno je provjetriti prostor u kojemu se nalazi motor, kao i ostale prostore kod kojih je moguć dotok benzinskih plinova i para.

ZAŠTITA MORA OD ONEČIŠĆENJA

Danas se daje poseban značaj zaštiti, okoliša, a vezano uz nju i zaštitu mora. Republika Hrvatska je

potpisnica različitih meñunarodnih konvencija o zaštiti okoliša pa tako i Meñunarodne konvencije o zaštiti mora od onečišćenja uljima i drugim otpadnim tvarima s brodova pod nazivom MARPOL .

Konvencija donosi paket propisa o zaštiti mora, poglavito za područja zatvorenih mora: Sredozemno,

Crveno, Crno i Balti čko. Budući da je Jadransko more dio Sredozemnog u njega je, po Konvenciji, zabranjeno svako ispuštanje ulja, goriva i krutih otpadaka, osim otpadaka hrane u razgradivom stanju, ako ne sadržava masnoće.

Zbog navedenog svaka brodica mora imati odgovarajuću posudu za prikupljanje otpadaka koji će se potom

odložiti na zato predviñeno mjesto na obali.


13

PONAŠANJE I PROPISI U PLOVIDBI

Ne odreñuju li propisi lučke kapetanije drukčije, motorne brodice i brodice na jedra plove na udaljenosti od 200 metara od obale, osim u slučaju kada je neophodno ploviti bliže. Na kupalištima brodice moraju ploviti na udaljenostima od najmanje 50 metara od ograñenog prostora, a ako prostor nije ograñen na udaljenosti koja je veća od 150 metara od obale. Skuteri, jet-ski plovila i ostala plovila na mlazni pogon ili na zračnom jastuku moraju ploviti na udaljenostima koje su najmanje 300 metara od obale, a do tog pojasa dolaze točno odre ñenim i obilježenim koridorom i to najmanjom mogućom sigurnom brzinom. Gliseri mogu glisirati na udaljenosti od najmanje 300 metara od obale i to samo na onim mjestima gdje glisiranje nije zabranjeno.Vježbanje skijanja na vodi može se obavljati samo na onim mjestima koja je za tu namjenu odredila lučka kapetanija. Kada gliser vuče skijaša, u njemu se moraju nalaziti dvije punoljetne osobe. Brodice na vesla mogu ploviti i na udaljenostima koje su manje od 50 metara od obale. PONAŠANJE I RED U LUKAMA - odnosi se na sidrenje, pristajanje, kupanje, održavanje čistoće i drugo. Provode ga ovlaštene osobe lučke kapetanije. U luci je zabranjeno plivati, glisirati i skijati na vodi, zabranjeno je paliti vatru na otvorenom ognjištu na brodici ili obali, premještati ili uklanjati vezove i sidra drugih plovila - osim ako to nije nužno radi sprječavanja očite štete i td. Ako brodica dolazi iz inozemstva mora se prije izlaska zatražiti slobodan promet. Svaka promjena posade i putnika mora se prijaviti Lučkoj kapetaniji. ZAKONI, OSTALI PROPISI I PODZAKONSKI AKTI VEZANI ZA PLOVIDBU I PLOVILA

su propisani od strane nadležnog Ministarstva i izdani u "Narodnim novinama". Njihovim odredbama ureñuju se plovidba, uvjeti i pravila za plovidbu, pravni status, uvjeti sigurnosti plovidbe, luke, lučka područja i pravila na lučkim područjima, područja plovidbe, materijalno- pravni odnosi glede plovila, stavljanje na tržište, uvjeti i nadzor nad gradnjom plovila, upis i brisanje plovila iz očevidnika plovila, odreñivanje oznake i imena plovila, utvrñivanje sposobnosti za plovidbu plovila, te isprave plovila, posada plovila, način i uvjeti za stjecanje uvjerenja i svjedodžbi o osposobljenosti plovila i zapovjednika jahti, te nadzor nad provoñenjem odredaba važećih propisa.

Tehnička pravila koje se odnose na prevenciju od onečišćenja unutarnjih voda, mora i morskog okoliša primjenjuju se na sva plovila koje plove unutarnjim vodama, unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i zaštićenoj ekološko-ribolovnoj zoni Republike Hrvatske. ISPRAVE NA BRODICI • Dozvola za plovidbu brodice koja sadrži:

1. naziv tijela koje izdaje dozvolu; 2. broj, datum i mjesto izdavanja dozvole; 3. oznaku i ime, ako brodica ima ime, pozivni znak i godinu gradnje; 4. namjenu; 5. tip i materijal gradnje, broj trupa, ako ga ima, duljina brodice, nosivost i visinu teretne vodne linije za

brodice za gospodarske namjene; 6. broj i snagu porivnog ureñaja; 7. ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište vlasnika; 8. najveći dopušteni broj osoba; 9. najmanji broj članova posade potreban za sigurnu plovidbu sa osposobljenjima; 10. najveći dozvoljeni broj putnika, za brodice za prijevoz putnika; 11. područje plovidbe; 12. datum pregleda s rokom valjanosti.

Može se izdati na hrvatskom i engleskom jeziku. • Ostale isprave kao što su propisani atesti ili certifikati za odreñene ureñaje.


14

VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "A" Kandidat za ispit mora imati najmanje 15 godina života. S položenim ispitom može upravljati s brodicom do 7 m dužine i porivnom snagom motora do 15kW u podru čju plovidbe III i IV što obuhvaća plovidbu unutrašnjim teritorijalnim morskim vodama i vodama koje su pristupačne s mora. Prema konstrukciji plovila, ova područja su podijeljena na tri zone ograničenja - na plovidbu 6, 3 ili 1 NM od obale kopna ili otoka. Uvjerenje o osposobljenosti vrijedi doživotno. VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "B" Kandidat mora imati najmanje 16 godina života. Do svoje 18-te godine imat će ograničenje snage motora do 15 kW. Voditelj brodice kategorije "B" može zapovijedati i upravljati s plovilom koje je upisano u očevidnik kao "brodica". To znači brodica do 12 m duljine ili do 15 BT-a te i prijevozom do 1 2 ukrcanih osoba kao i jahtom do 12 m duljine ili do 30 BT-a . Sve to samo za osobne (turisti čke i športske) potrebe , a ne gospodarski prijevoz ljudi ili tereta uz naplatu. Nema ograničenja porivne snage motora - područje plovidbe III i IV, a uvjerenje takoñer vrijedi doživotno. KATEGORIJE PLOVIDBE • Brodica ili jahta ovisno o svojoj veličini, konstrukciji i drugim tehničkim karakteristikama može ploviti u sljedećim

područjima plovidbe: 1. Područje plovidbe I – obuhvaća meñunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupačne s mora 2. Područje plovidbe II – obuhvaća meñunarodnu plovidbu Jadranskim morem 3. Područje plovidbe III – obuhvaća plovidbu unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim vodama RH i vodama koje su pristupačne s mora.

• U području plovidbe III. mogu postojati sljedeća ograničenja: IIIa – do 6 Nm od obale kopna ili otoka; IIIb – do 3 Nm od obale kopna ili otoka IIIc – do 1 Nm od obale kopna ili otoka

• Područje plovidbe IV koje obuhvaća plovidbu lukama, zaljevima, rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva do granicama do koje su one plovne morske strane, te Prokljanskim jezerom.

BRODICA JE PLOVILO DUŽINE DO 12 m, ISTISNINE DO 30B T, A PREVOZI do 12 OSOBA PODJELA BRODICA Brodice se dijele prema: NAMJENI - za javne, gospodarske i osobne potrebe , PORIVNOM SREDSTVU - brodice na vesla, jedra i motorne brodice, MATERIJALU GRADNJE TRUPA - drvene, metalne (čelične, aluminijske), gumene, plastične... PODRUČJU PLOVIDBE -brodice unutarnje i pomorske plovidbe OBLIKU TRUPA – deplasmanske, poludeplasmanske i gliserske Motorna brodica je ona brodica koja za pogon koristi motor. Brodica na jedra - brodica za pogon koristi snagu vjetra. Ako takva brodica plovi s upućenim motorom kategorizira se kao motorna brodica. Gliser jest brodica ili jahta koja pomoću mehaničkog porivnog ureñaja klizi po vodnoj površini.

Jedrilica

Motorna brodica


15

ELEMENTI KONSTRUKCIJE I KONSTRUKCIJSKA OBILJEŽJA Glavne dimenzije brodica, kao i svakog drugog tijela su visina, dužina i širina . Gaz je dio brodice uronjen u more, Nadvoñe je dio boka broda/brodice koji se nalazi iznad vode, a Nadgrañe je dio brodice koji se nalazi iznad glavne palube. Pramac brodice je, bez obzira na tip brodice, zašiljen dok krma može biti zaobljena (guc) ili brodica može imati ravnu krmu - krmeno zrcalo (pasara i gliser). Najčešći tipovi brodica koje danas susrećemo su gliser, pasara, guc i leut . PREDNJI DIO BRODICE NAZIVA SE PRAMAC, ZADNJI DIO KRMA, A STRANICE SE NAZIVAJU BOKOVI

OBAVEZNA OPREMA BRODICE - brodica dužine do 5 m mora imati: sidro s konopom, tri konopa za privez, bitve, crpku ili ispolac, dva vesla s palcima ili rašljama, navigacijska svjetla, baterijsku svjetiljku, čaklju, alat za održavanje motora, posudu za prikupljanje otpadaka, posudu za prikupljanje otpadnih ulja, rezervno rudo kormila, prsluke za spašavanje za osobe koje se nalaze na brodici. - brodica dužine 5-7 m osim navedenog mora imati: prijenosni protupožarni ureñaj, kutiju prve pomoći, sjekiru i pomorsku kartu područja kojim plovi, tri crvene ručne buktinje i dovoljno prsluka za spašavanje za osobe koje su na brodici. - brodica dužine preko 7 m osim navedenog mora imati: dva navigacijska trokuta, šestar, Peljar Jadranskog mora, Popis svjetionika, ureñaj za zvučno oglašavanje, šest crvenih ručnih buktinja i dovoljno prsluka za spašavanje za osobe koje su na brodici. - gliser koji vu če skijaša mora biti dodatno opremljen retrovizorima i sigurnosnom narukvicom, skuter i jet-ski opremljene sigurnosnom narukvicom, a osobe koje njima upravljaju moraju imati prsluke i kacige. PLOVIDBA BEZ PROPISANE OPREME STROGO JE ZABRANJENA. STABILNOST BRODICE Stabilitet je svojstvo brodice (broda) da zadrži mogućnost plutanja u uspravnom stanju.

STABILAN INDIFERENTAN LABILAN


16

SIDRA

a) i b) Plužna sidra ili CQR c) Danforth sidro (drži jače i do 4 puta nego neka vrsta sidara)

d) Sklopivo "mačak" sidro ZAVLAČNO SIDRO

KONOPI

Na brodicama se najčešće koriste sintetički konopi. Karakterizira ih velika prekidna čvrstoća i trajnost. Ne smrzavaju se i plutaju po površini, ali su osjetljivi na trenje i toplinu.

Svaka brodica mora imati pramčani, krmeni i sidreni konop, a uz njih još i konop za tegljenje i rezervni konop. Pomorska tradicija kaže da se konop mota u smjeru kazaljke na satu, najčešće izmeñu dlana i lakta.


17

UZLOVI

Uzlovi se koriste za spajanje dva konopa ili za vez ivanje konopa za neki objekt.

Pašnjak ili gasa je uzao koji služi za izradu omče na kraju konopa. Tako dobivena omča stavlja se oko bitve, a na drugom kraju konopa nalazio se brod ili brodica.

Muški uzao je uzao koji služi za povezivanje dvaju konopa iste debljine. Često se koristi, lako se veže i dobro drži.

Zastavni uzao je uzao koji služi za povezivanje dvaju konopa različite debljine Ime je dobio po tome što se pomoću njega najčešće veže zastava na jarbol.

Vrzin uzao |e uzao koji služi za vezanje odbojnika uz bok brodice. Brzo se veže i lako se vertikalno pomiče, a dobro drži.

Plutačin uzao je uzao koji služi za vezanje brodice na kariku plutače.

Sidreni uzao je uzao koji služi za vezanje sidra na kraju sidrenog konopa

SVAKI KONOP IMA »ŽIVI« I »MRTVI« KRAJ. NA »MRTVOM« KRAJU SE OBI ČNO VEĆ NEŠTO NALAZI (BRODICA, SIDRO...) A »ŽIVIM« KRAJEM SE VEŽE UZAO.

DUŽINA KONOPA KOD

SIDRENJA ODREðUJE SE

PREMA SLJEDEĆOJ FORMULI:

DUBINA MORA (m) X 3 = DUŽINA KONOPA NA SIDRU


18

METEOROLOGIJA

Vremensku prognozu kao i izvješća i upozorenja svakodnevno daje Radio Zagreb, ili putem - pomorske radiotelefonske postaje "Split Radio", "Rijeka Radio" i "Dubrovnik radio". Uvid u prognozu vremena takoñer se može izvršiti na oglasnim pločama Lučkih Kapetanija i njihovih Ispostava. OBLACI - su pokazatelji vremenske prognoze


19

Vjetar je jedan od najčešćih uzroka nezgoda i havarija na moru. Nepoznavanje karaktera pojedinog vjetra povećava mogućnosti nezgoda, pa je iste potrebno što bolje upoznati, da bi se u odreñenoj situaciji moglo optimalno postupiti.

VJETROVI NA JADRANU :

BURA(GREGO) NE Vjetar Opasan vjetar, dolazi vrlo brzo. Obično puše zimi. Traje par dana. Iznenadan, suh-hladan vjetar, jačine do 12 Bo, Anticiklonalna / bez oblaka i ciklonska / oblačna - bura More / nivo - niska voda Barometarski tlak u porastu /Visoki tlak

Burin Smjer: kopno - more Jačina (2-3) Bo. Donosi lijepo vrijeme, ljeti puše najčešće noću. Barometar - visoki tlak

LEVANAT E Vjetar Ciklona - vjetar s kišom, jačina do 7 Bo, Barometar promjenljivo

JUGO-ŠIROKO SE Vjetar Ciklona - Opasan vjetar s kišom, jačine do 12 Bo, često traje do tri dana. More / nivo - visoka voda Barometar konstantno u padu / tlak nizak

JUGO-OŠTRO S Vjetar Vrijeme bez oblaka, jačine do 6 BO, obično se javlja u periodu svibanj-rujan, traje par dana Barometar promjenljivo

LEBIĆ(GARBIN) SW Vjetar Opasan vjetar, dolazi brzo. Rijetko puše. Doseže jačinu i do 12 Bo. Barometarski tlak - nizak.

PULENAT W Vjetar Opasan vjetar, dolazi brzo. Rijetko puše. Doseže jačinu i do 12 Bo. Barometarski tlak - nizak.

MAESTRAL NW Vjetar Obično puše ljeti - poslijepodne, jačine do 6 Bo, na otvorenom moru može stvoriti dosta visoke valove. Vrlo dobar je za jedrenje. Barometar - visoki tlak.

TRAMUNTANA N Vjetar Dosta neugodan vjetar, jačine do 9 Bo. Barometar - Visoki tlak

NEVERA SW-NW Vjetar (Neverin)

Vrlo opasan vjetar. Dolazak nevere može se prepoznati po teškim tamnim oblacima iz navedenih smjerova, munjama (sijevanje, grmljavina i oborine}. Traje kratko (1-2 sata), jačine do 12 Bo. Obično se javlja u ljetnoj sezoni, pri sparnom vremenu, ali rijetko. Radi sigurnosti preporuča se zakloniti od direktnog udara vjetra. Barometar / Promjenljivo.

Brzina nekog vjetra izražava se u pomorstvu čvorovima, a može se izraziti i Beaufortovom (Boforovom) ljestvicom. Beaufortova ljestvica istovremeno daje i predviñenu visinu valova.

Morske struje su horizontalna kretanja mora. Svaka struja ima svoj smjer, brzinu i stalnost. Mogu biti stalne i promjenjive. Za razliku od vjetra čiji se smjer odreñuje "u ružu" vjetrova smjer struje se odreñuje "iz ruže" odnosno ako struja dolazi iz pravca sjevera naziva se južnom strujom. Stalne struje u Jadranu imaju smjer jugoistok - sjeverozapad uz našu, a obratan uz talijansku obalu. Za plovidbu morska struja može biti smetnja utoliko što usporava i skreće brodicu sa kursa, pa je pri plovidbi potrebno češće kontrolirati svoju poziciju. Plima (podizanje razine mora) i oseka (spuštanje razine mora) su vertikalne oscilacije morske razine, a nastaju pod utjecajem gravitacionih sila Sunca i Mjeseca na Zemlju.


20


21

PRAVILO IZBJEGAVANJA SUDARA

PRAVILO KANALA Sva plovila, pod jedrima ili motorom, moraju se držati obale desnim bokom pa prolaze jedan pored drugoga lijevim bokom

PRAVILO PRETJECANJA Plovilo koje pretječe dužno je sklanjati se, čak i onda ako je to jedrilica koja pretječe plovilo s motornim pogonom.

KRIŽANJE BRODOVA S MOTORNIM POGONOM S puta se sklanja brod koji vidi preko svoje desne strane drugi brod; ne smije mu proći ispred pramca,

BRODOVI U PROTUKURSU Približavaju li se brodovi motorom iz suprotnih kursova, svaki mora skrenuti na svoju desnu stranu.

JEDRILICE SA SUPROTNIM VJETROM Jedrilica koja ima vjetar s lijeva mora propustiti jedrilicu koja ima vjetar s desne strane

JEDRILICE SA VJETROM NA ISTOJ STRANI jedrilica u privjetrini sklanja se s puta jedrilici u zavjetrini i prolazi iza nje.

BRODOVI I BRODICE KO JI IZLAZE IZ LUKE imaju prednost nad onima koji u luku ulaze.

VEĆI BRODOVI IMAJU PREDNOST nad manjima bez obzira na vrstu pogona.

BROD NA MEHANIČKI POGON MORA SE UKLONITI S PUTA jedrenjaku, brodu koji ribari, brodu s ograničenim sposobnostima manevriranja i brodu koji ne može manevrirati.

Jedrenjak se mora ukloniti s puta brodu koji ribari, brodu s ograničenim sposobnostima manevriranja i brodu koji ne može manevrirati. Brod koji ribari mora se ukloniti brodu s ograničenim sposobnostima manevriranja i brodu koji ne može manevrirati.


22

U slu čaju smanjene vidljivosti (magla, jaka kiša, snijeg ) mora se ploviti sigurnosnom brzinom. To je ona brzina koja će nam omogućiti pravodobno reagiranje na promjene u okolini koje bi mogle utjecati na sigurnost plovidbe. Ona nije propisana, nego je stvar procjene zapovjednika plovila koje plovi u uvjetima smanjene vidljivosti. Plovidba noću nije plovidba po smanjenoj vidljivosti.

Budu ći da je u gore navedenim uvjetima vidljivost znatno smanjena, koriste se odre ñeni zvu čni signali da bi brodovi makar na taj na čin - zvukom -upozorili na svoju prisutnost.


23

SVJETLA I OZNAKE NA PLOVILIMA

VIZUALNE OZNAKE

VIDLJIVOST SVJETALA plovilo

<12 m plovilo

12-50 m plovilo >50 m

Jarbolno svjetlo Bočna svjetla Krmeno svjetlo Kružno svjetlo

2 Nm 1 Nm 2 Nm 2 Nm

5 Nm 3 Nm 2 Nm 2 Nm

6 Nm 3 Nm 3 Nm

-

SVJETLA Isti ču se no ću i danju pri smanjenoj vidljivosti:

- jarbolno svjetlo, uvijek bijele boje, svijetli u luku horizonta 225° = 20 vjetrova) - bočna svjetla: lijevi bok, uvijek crvene boje; desni bok, uvijek zelene boje; svijetle svako u luku horizonta! 125° - 10 vjetrova - krmeno svjetlo: bijele boje, svijetli u luku horizonta 135° = 12 vjetrova - svjetlo za tegljenje: isto kao krmeno svjetlo, ali je uvijek žute boje - kružno svjetlo: svijetli u luku horizonta (puni krug) 360° - bljeskajuće svjetlo: vidljivo u cijelom luku horizonta. Bljesak u pravilnim razmacima s učestalošću od 120 ili više bljeskova u minuti. Upotreba: plovila na zračnom jastuku, policija, kapetanija, carina i slično.

SIGNALNA TIJELA Crne su boje i isti ču se tijekom dana - dvostruki čunjevi - kugla - čunj - cilindar

Zabranjen čvrsti vez Područje za skijanje na vodi

Podvodni radovi Oznaka ronioca balon žute ili

narančaste boje


24

SVJETLA I ZNAKOVI ZA PLOVILA Svi brodovi u plovidbi noću moraju isticati svjetla po kojima se može odrediti smjer plovidbe, a u svrhu izbjegavanja sudara. Brodska svjetla plovila moraju imati upaljena od zalaska do izlaska sunca ili danju za ograničene vidljivosti. Svjetla trebaju imati propisanu vidljivost, sektor i intenzitet. PLOVILA S MEHANI ČKIM POGONOM BRODOVI DUŽI OD 50 M:

Ovakav brod kad plovi mora isticati: bijelo jarbolsko svjetlo na prednjem dijelu broda, drugo bijelo jarbolno svjetlo iza i iznad prvog, bočna svjetla (crveno i zeleno) i bijelo krmeno svjetlo. BRODOVI KRAĆI OD 50 M:

Ovakav brod kad plovi mora isticati bijelo jarbolno svijetlo, bočna svjetla (crveno i zeleno) i krmeno bijelo svijetlo. BROD KRAĆI OD 12 M:

Ovi brodovi umjesto jarbolnog i krmenog svijetla mogu isticati: jedno bijelo svijetlo vidljivo sa svih strana horizonta i bočna svijetla. Bočna svijetla mogu biti kombinirana u jednoj svjetiljci (zeleno-crvena). BRODICE KRAĆE OD 7 M I BRZINE ISPOD 7 ČVOROVA:

Ovakvo plovilo može umjesto jarbolnog i krmenog svijetla isticati jedno bijelo svijetlo vidljivo sa svih strana, a ako je moguće i bočna svijetla (ili kombinirano zeleno-crveno svijetlo). JEDRENJAK (JEDRILICE)

Jedrenjak koji plovi noću mora imati bočna svijetla (lijevo-crvena, desno-zelena) i bijelo krmeno svijetlo. Osim tih svjetala mogu (ali ne moraju) isticati na vrhu jarbolu dva svijetla vidljiva sa svih strana, od kojih je gornje crveno, a donje zeleno. Jedrenjak kraći od 20 m, može umjesto bočnih svjetala i krmenog svijetla istači na vrh jarbola jedno kombinirano crveno-bijelo-zeleno svijetlo. Ukoliko jedrenjak plovi s upaljenim motorom tada mora pokazivati svijetla propisana za brod na mehanički pogon. Danju takav brod mora isticati znak u obliku stošca, s vrhom okrenutim prema dolje. Brod na vesla može isticati svjetla za jedrenjake ili imati samo bijelu svjetiljku koju ističe dovoljno na vrijeme da izbjegne sudar.


25

RIBARSKI BROD BROD ZAUZET KOČARENJEM :

Ovakav brod vuče povlačnu mrežu kroz vodu i mora isticati dva svijetla jedno iznad drugog, vidljiva sa svih strana horizonta od kojih je gornje svijetlo zeleno, a donje bijele boje. Danju takovi brodovi moraju isticati znak od dva stošca crne boje okrenuta jedan prema drugome vrhovima. Brodovi od 20 m mogu umjesto tog znaka isticati košaru. BROD KOJI JE ZAUZET RIBARENJEM :

Brod koji je zauzet ribarenjem (ali ne kočarenjem) mora noću isticati dva svijetla vidljiva sa svih strana horizonta, postavljeno jedno iznad drugog. Gornje svijetlo je crvene a donje bijele boje. Ako se spuštena mreža proteže od broda preko 150 m, u smjeru pružanja mreže mora se noću istaknuti jedno bijelo svijetlo vidljivo sa svih strana. Danju ovakav brod ističe znak kao i koća, a ako se ribarske naprave protežu preko 150 m, u smjeru mreže ističe se još jedan stožac s vrhom prema gore. Ako se ovakav brod kreće kroz vodu osim propisanih svjetala mora isticati bočna svijetla i krmeno svijetlo. USIDRENI BROD DUŽI OD 50 M KRAĆI OD 50 M:

Usidreni brod duži od 50 m mora noću imati dva bijela svijetla vidljiva sa svih strana, od kojih je jedno na pramcu, a drugo na krmi, pri čemu je ono na krmi niže od pramčanog. Brod kraći od 50 m mora noću isticati samo jedno bijelo svijetlo, postavljeno na prednjem dijelu broda. Danju usidreni brod, bez obzira na dužinu, mora isticati jednu crnu kuglu. NASUKANI BROD

Nasukani brod mora imati svijetla kao usidreni brod, te dva crvena svijetla vidljiva sa svih strana, postavljena jedan iznad drugog. Danju mora istaći tri crne kugle. BROD NESPOSOBAN ZA MANEVIRANJE

Ovakav brod mora noću na najvidljivijem mjestu isticati dva crvena svijetla jedno iznad drugog vidljiva sa svih strana. Ukoliko se kreće, mora još isticati bočna svijetla i krmeno svijetlo. Danju takav brod ističe na jarbolu dvije crne kugle jednu iznad druge.


26

BROD S OGRANIČENIM SPOSOBNOSTIMA MANEVRIRANJA

Ovakav brod noću mora isticati tri svijetla vidljiva sa svih strana horizonta, postavljena jedna iznad drugog, od kojih je gornje i donje svijetlo crvene, a srednje bijele boje. Ako se takav brod kreće, mora isticati još i bočna svijetla i krmeno svijetlo. Ukoliko je usidren pokazuje još i svijetla za usidrene brodove. Danju ističe vertikalno jedan iznad drugog tri crna znaka, gornji i donji znak u obliku kugle, a srednji u obliku dvostrukog stošca (romba). BROD KOJI TEGLI

Brod koji tegli (tegljač) mora noću pokazivati umjesto jednog jarbolskog svijetla (na svom prednjem dijelu), dva svijetla, jedan iznad drugoga. Ako je tegalj duži od 200 m, umjesto dva, pokazuje tri jarbolska svijetla. Pored naznačenih svjetala tegljač još pokazuje: bočna svijetla i žuto krmeno svijetlo za teglenje (smješteno iznad krmenog). Tegljena plovila ističu bočna svijetla i krmeno svijetlo. Ukoliko je dužina teglja veća od 200 m svaki brod mora pokazivati znak dvostrukog stošca. PELJARSKI BROD

Ovaj brod noću mora imati na jarbolu dva svijetla vidljiva sa svih strana, postavljena jedno iznad drugog, gornje bijelo, a donje crveno. Ako plovi pokazuje još bočna svijetla i krmeno svijetlo, a ako ne plovi, pokazuje jarbolska i sidrena svijetla propisana za brod njegove dužine.

MANEVRIRANJE

Kada je more mirno , teškoća u plovidbi zapravo nema. Potrebno je pratiti ponašanje brodice, rad motora i

povremeno pregledavati horizont i more oko brodice zbog moguće potrebe za izbjegavanjem sudara.

Kod plovidbe po valovitom moru i vjetrovitu vremenu potrebno je poštivati nekoliko pravila : • nikada ne dozvoliti da vjetar i valovi udaraju u bok brodice • ne dozvoliti da vjetar i valovi udaraju direktno u pramac jer je takova plovidba spora i neugodna uz

veliku potrošnju goriva • uvijek usmjeriti brodicu tako da vjetar i valovi dolaze pod kutom do 30° po pramcu.

Kod izlaska iz luke i ulaska u luku uvijek se treba kretati najmanjom sigurnom brzinom i naročito obratiti pozornost na konope koji plutaju u blizini drugih plovila i plutače, jer se mogu zaplesti u pogonski vijak i prouzročiti štetu ili neugodnosti. Kada brodicom obavljamo nekakvo pomicanje u svrhu pozicioniranja - manevriramo njome- snaga motora koju upotrebljavamo mora biti optimalna. Nije dobro upotrebljavati preveliku snagu za manevar, jer može doći do udaranja u druge brodice ili molo. Bolje je upotrijebiti manju snagu motora jer je snagu uvijek lakše «dodati» nego «oduzeti».


27


28


29


30


31

SIGNALI OPASNOSTI

• Pucanj vatrenim oružjem ili koji drugi eksplozivni signal ispaljen u razmacima od oko

jedne minute.

• Neprekidan zvuk bilo kojom spravom za davanje signala u magli.

• Rakete ili prskalice koje bacaju zvjezdice crvene boje, a koje se ispaljuju jedna za

drugom u kratkim vremenskim razmacima.

• Signal radio-telegrafijom ili bilo kakvim drugim signalnim sustavom koji se sastoji iz

grupe (SOS) Morseovim znacima.

• Signal radio-telefonijom koji se sastoji iz izgovorene riječi "MAYDAY".

• Signal opasnosti N.C. predviñen Meñunarodnim signalnim kodeksom.

• Signal koji se sastoji od četverokutne zastave, iznad koje ili ispod koje stoji kugla ili

predmet sličan kugli.

• Paljenje vatre na brodu (npr. gorenjem bačava katrana, ulja i td.).

• Raketa s padobranom ili ručna buktinja koja daje crveno svjetlo.

• Dimni signal koji ispušta dim narančaste boje.

• Ponavljanje raširenim rukama laganih pokreta od gore prema dolje.

• Signali koje daje radio-plutača za nuždu s podacima za odreñivanje položaja.

• Obojene mrlje vode.


32

POSTUPCI SPAŠAVANJA, OTKLANJANJA I UBLAŽAVANJA NEZGODA

PAD ČOVJEKA U MORE U najvećem broju slučajeva posljedica je nepažljivog kretanja po plovilu. U tom slučaju postupak je slijedeći: kormilo je potrebno naglo okrenuti u istu stranu na koju je čovjek pao da bi se izbjeglo ranjavanje propelerom i unesrećenom dobaciti bilo kakav plutajući predmet. Zatim s brodicom napraviti puni krug i čovjeku u moru prići sa zavjetrinske strane. SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE Postoje mnoga sredstva za spašavanje kao što su koluti, pojasevi, čamci, splavi, termalna zaštitna odjeća, plutače, jastuci... i dr. od kojih su najčešći kolut i pojas - prsluk. Kolut za spašavanje Pojas za spašavanje NASUKAVANJE Može biti slučajno (nepažnja, kvar) ili namjerno (sprečavanje potonuća). U prvom slučaju potrebno je prije pokušaja odsukivanja provjeriti stanje plovila i ne odsukati prije nego se privremeno saniraju otvori nastali nasukavanjem. Kod odsukivanja potrebno je olakšati nasukani dio plovila ili rasteretiti cijelo plovilo i zatim pokušati odsukivanje motorom, sidrom ili čakijom. Ako je nasukavanje bilo namjerno (radi sprječavanja prodora vode u plovilo), potrebno je prije početka odsukivanja i nastavljanja plovidbe zatvoriti otvore kroz koje prodire more. To se čini pomoću ponjave od gumiranog platna koja se postavlja na otvor s vanjske strane pomoću konopa privezanih na njezine krajeve. POŽAR Najčešće nastaje radi nepažnje, rijede radi kvara. Kada je u pitanju nepažnja najčešći je kod plovila s vanbrodskim motorom radi nepažljivog rukovanja spremnikom za gorivo, posebno kada je poluprazan, pa se iznad površine goriva stvaraju eksplozivne benzinske pare. Zaštita se provodi pridržavanjem propisa o rukovanju gorivom i posjedovanjem propisane opreme za gašenje požara.

OŽIVLJAVANJE PRVA POMOĆ UTOPLJENIKU

1. Utopljenika izvući iz mora na plovilo ili kopno. Plovilo odmah usmjeriti prema mjestu koje ima medicinsku pomoć.

2. Iz organizma (pluća i želuca) utopljenika izbaciti vodu. Jedan od načina je da spasilac utopljenika položi preko svojega koljena s time da je lice utopljenika prema dolje.

3. Na umjetan način pokušati uspostaviti disanje. Utopljenika položiti na prsa i ritmičkim (ritam oko 15 u minuti) pritiskati leña utopljenika a zatim njegove ispružene ruke podizati prema gore iznad njegove glave, tako dugo dok ne doñe do disanja (radnja se može ponavljati i do dva sata). Slična reanimacija se može izvesti ako se utopljenik položi na leña. Tada se laktovima utopljeniku pritišće prsni koš a zatim ispružati njegove ruke preko njegove glave.

Može se pokušati i usta na usta (utopljenik se položi na leña) s time da se kod upuhivanja zraka utopljeniku zatvori nos rukom (ritam takoñer oko 15 u minuti).

4. Ako utopljenik počne disati i osvijesti se, dati mu po mogućnosti topli napitak. 5. Utopljenika presvući u suho i skloniti ga u zaštićeni prostor. 6. Po potrebi otići do liječnika.


33

POMORSKA RADIO TELEFONIJA Pomorska radiotelefonska služba namijenjena je zaštiti života na moru i sigurnosti plovidbe. Meñunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih života na moru SOLAS i Pravilima za tehnički nadzor pomorskih brodova Hrvatskog registra brodova propisano je koji brodovi moraju imati radio-postaju. Za brodice tu materiju regulira Pravilnik o brodicama i jahtama. BEZ OBZIRA DA LI NA BRODU ILI BRODICI POSTOJI RADIO-POST AJA PO SILI ZAKONA ILI PO VOLJI VLASNIKA BRODICE, OSOBA KOJA NJOME RUKUJE MORA POSJEDOVATI O VLAŠTENJE BRODSKOG RADIOTELEFONISTE. ISPRAVE RADIJSKE TELEFONSKE POSTAJE

Dozvola za radijsku postaju - je dokument kojim se dokazuje da brod ili brodica može upotrebljavati radiopostaju. Izdaje ga Hrvatski zavod za telekomunikacije, vrijedi trajno, a sadržava ime plovila, pozivni znak, vrstu službe, tip ureñaja i dopuštene frekvencije. Mora biti istaknuta na vidljivom mjestu na brodu. Radio dnevnik - je knjiga u koju se kronološkim redom unose podaci bitni za rad radio postaje (početak i kraj rada, rad sa drugim radio-postajama itd). Sve poruka koje se odnose na pozive za POGIBELJ, HITNOST I SIGURNOST upisuju se posebice pažljivo i punim sadržajem. INDETIFIKACIJA

U pomorskoj radiotelefonskoj službi postoje dva načina identifikacije: • Identifikacija pozivnim znakom 9A654 • Identifikacija imenom radio postaje (naziv brodice) MB "Pag" • Identifikacija registracijskom oznakom brodice - čamca npr. SB-150

Služba bdijenja obavlja se neprekidno na brodovima koji moraju imati radio-postaju. Na onima koji ne moraju imati radiopostaju obavlja se po osobnom nahoñenju. Služba bdijenja obavlja se na VHF-u na frekvenciji od 156,8 Mhz na 16. kanalu. Obalne radio-postaje Obalnu radio-službu u Republici Hrvatskoj obavljaju tri obalne radio-posiaje. To su: RIJEKA RADIO, SPLIT RADIO i DUBROVNIK RADIO. One svojim radom osiguravaju normalno odvijanje plovidbe, emitiraju meteorološka izvješća, na zahtjev medicinske savjete i drugo. Brodska radio- postaja Je skup ureñaja za održavanje radio veze, a sastoji se od prijemnika i predajnika sa antenom, izvorom električne energije i ostalom opremom, smještenim na jednom mjestu na brodu. VHF radioure ñaj VHF radio ureñajem postiže se doseg od nekoliko desetaka milja. Svaki pomorski VHF ureñaj mora osigurati rad na frekventnom području od 156-163 Mhz, a razmak izmeñu frekvencija mora biti 50 kHz. Snaga odašiljača takovog ureñaja je 25W, s mogućnošću smanjenja snage na 1W. Smještaj radijske postaje Brodska radio postaja ugrañuje se na najviše moguće mjesto iznad glavne palube. Tako se postiže bolji prijam i viša razina sigurnosti. OPĆI POSTUPAK USPOSTAVLJANJA VEZE Prije svakog emitiranja operater će utvrditi da njegova emisija ne ometa emisije drugih brodova koje su već u tijeku. Ako takova emisija postoji sačekati će da ista završi. Prilikom uspostave veze operater se služi POZIVNOM frekvencijom 156,8 Mhz - 16. kanal VHF , a razmjenu priopćenja obavlja na RADNOJ frekvenciji . RAD NA POZIVNOJ FREKVENCIJI NESMJE TRAJATI DUŽE OD MINUTE OSI M U SLUČAJU OPASNOSTI Radio postaju pozivamo: IME POZVANE POSTAJE 3X PAG, PAG, PAG OVDJE → OVDJE IME NAŠE POSTAJE 3X SILBA, SILBA ,SILBA Kada je poziv primljen pozvana postaja odgovara: IME NAŠE POSTAJE 3X SILBA, SILBA ,SILBA OVDJE → OVDJE IME SVOJE POSTAJE 3X PAG, PAG, PAG PREDLAŽE RADNI KANAL PRIJEðITE NA KANAL ...


34

Ako je čujnost dobra u danjem radu imena radio postaja izgovaraju se samo jednom. Ako su plovila blizu prelazi se i na smanjenje snage radio postaje sa 25W na 1W. RADIO TELEFONSKI POSTUPAK U SLU ČAJU OPASNOSTI MAY DAY (mejdej) - znak opasnosti - pogibli, označava da brodu i osobama na njemu prijeti životna opasnost i da traži hitnu pomoć; uslijed eksplozije, prodora mora, požara itd. Ima najveći prioritet u radio prometu. PAN-PAN - znak hitnosti - žurnosti označava da radio stanica ima vrlo hitnu poruku u svezi s sigurnošću plovila ili osobe na njemu (čovjek u moru, kvar stroja, bolest itd.). Drugi je po prioritetu u radio prometu. SECURITE (sekurite) - znak sigurnosti, daje se kad je na bilo koji način ugrožena sigurnost plovidbe (važno navigacijsko ili meteorološko upozorenje) npr. pogašeno pomorsko svijetlo, olupina, iznenadna oluja itd.

POSTUPAK SLANJA PORUKE:

- MAY DAY 3x

- THIS IS (ili OVDJE) 1x

- ime (ili oznaka) broda 3x

- MAY DAY, ime i pozicija broda u pogibelji - vrsta pogibelji i kakva se pomo ć traži

- U koliko je čujnost i odašiljanje slabo tada se za svaku slovnu ili brojčanu oznaku izgovara tekst iz Meñunarodne tablice sricanja. - Na novijim radio postajama postoji tipka DISSTRES - odašiljanje poziva u nuždi. POZIVOM NA BROJ 9155 MOŽEMO OSTVARITI POZIV U POMOĆ - MOŽEMO GA ZVATI I MOBITELOM. To je samo inačica "Svjetskog pomorskog sustava za pogibelj i sigurnost" - GMDSS sustava koji je kompleksan i bogat mogućnostima i informacijama.

Documents

Skripta za voditelje brodice - čamca