1

VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "B" Pravilnikom o brodicama i jahtama (NN 27/05, 57/06, 80/07, 03/08, 18/09, 56/10 i 97/12)

uspostavljena je nova kategorizacija Uvjerenja o osposobljenosti za voditelja brodice i to:

- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A;

- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B; i

- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije C.

Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B moe stei osoba koja ima najmanje 16 godina ivota i poloi ispit prema propisanom programu.

Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A moe stei osoba koja ima najmanje 15 godina ivota i poloi ispit prema propisanom programu.

Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije C moe stei osoba koja ima najmanje 18 godina ivota, udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima, posebice u pogledu vida i sluha, zavri izobrazbu (25 kolskih sati) i poloi ispit prema propisanom programu (obratiti se ovlatenom uilitu ili kapetaniji).

Program ispita za Voditelja brodice kategorije B sastoji se od slijedeih predmeta:

- Pomorska plovidba (navigacija);

- Motoristika i zatitne mjere;

- Pomorstvo, propisi i meteorologija;

- Manevriranje brodicom, sigurnost plovidbe i pruanje prve pomoi; i - Pomorska radiotelefonska sluba;

Osoba osposobljena za voditelja brodice kategorije B moe:

1.) upravljati brodicama za osobne potrebe u podruju plovidbe III i IV, 2.) upravljati brodicama za prijevoz tereta i ribolov u podruju plovidbe III i IV, 3.) upravljati brodicama za prijevoz putnika u podruju plovidbe III c i IV,

4.) upravljati jahtama do 30 BT za osobne potrebe u podruju plovidbe III i IV, 5.) upravljati jahtama do 30 BT za gospodarske namjene, koje se iznajmljuju bez

posade u podruju plovidbe III i IV. 6.) biti lan posade brodice za osobne potrebe i brodice za gospodarske namjene u podruju plovidbe III i III a,

7.) biti lan posade brodice za prijevoz putnika u podruju plovidbe I i II, 8.) biti lan posade jahte od 30 do 100 BT neovisno o namjeni i podruju plovidbe. Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B (bez polaganja ispita)

moe stei osoba koja: a) ima pomorsko zvanje u slubi palube, ili

b) ima pomorsko zvanje u slubi stroja pod uvjetom da poloi dopunski ispit iz predmeta: Pomorska radio-telefonska sluba po ispitnom programu za voditelja brodice kategorije B, ili

c) ima zavrenu doasniku ili asniku kolu na uilitu Hrvatske ratne mornarice, ili

d) je zavrila srednju, viu ili visoku pomorsku kolu nautikog ili brodostrojarskog smjera, ili

e) je do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika stekla Uvjerenje o osposobljenosti za

voditelja brodice sukladno Pravilniku o brodicama (NN 81/94, 77/01, 8/02 i 122/04), ili

f) je stekla Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja amca prije stupanja na snagu Pravilnika o brodicama (NN 81/94, 77/01, 8/02 i 122/04) pod uvjetom da poloi dopunski ispit iz predmeta: Pomorska radio-telefonska sluba po ispitnom programu za voditelja brodice kategorije B, ili

g) je stekla Uvjerenje ili svjedodbu o osposobljenosti za mornara motoristu, odnosno Potvrdu o poloenom ispitu za stjecanje uvjerenja o osposobljenosti za mornara motoristu sukladno Pravilniku o brodicama (NN 81/94, 77/01, 8/02 i 122/04) ili Pravilniku o zvanjima i

2

svjedodbama o osposobljenosti lanova posade na brodovima trgovake mornarice Republike Hrvatske (NN 103/98, 151/98 i 41/99) pod uvjetom da poloi dopunski ispit iz predmeta: Pomorska radio-telefonska sluba po ispitnom programu za voditelja brodice kategorije B.

Osoba osposobljena za voditelja brodice kategorije A moe upravljati brodicama za osobne potrebe duljine do 7 (sedam) metara i snage porivnog ureaja do 15 (petnaest) kW u podruju plovidbe III a, III b, III c i IV.

Osoba koja pristupa polaganju ispita za Voditelja brodice kategorije

B neposredno prije ispita mora priloiti tajniku ispitnog povjerenstva:

dvije male fotografije (veliine 3,5 x 3 cm),

izvornik osobne isprave (osobna iskaznica, putovnica, domovnica)

cca 480,00 kn gotovine (cijena ispita s upravnim pristojbama)

Za Voditelja brodice kategorije A isto, jedino cijena ispita iznosi cca 200,00 kn.

Brodica snage porivnog ureaja vee od 15 kW mora imati osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije B koji mora imati najmanje 18

godina ivota.

Osoba koja je do stupanja na snagu ovoga Pravilnika stekla Uvjerenje za upravljanje

brodicom (do 5 metara i do 5 kW) ovlatena je upravljati brodicom ili biti lan posade brodice kojom je ovlatena upravljati ili iji je lan posade ovlatena biti osoba sa uvjerenjem o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A.

Osoba koja je do stupanja na snagu ovoga Pravilnika stekla Uvjerenje o osposobljenosti

za voditelja brodice ovlatena je upravljati brodicom ili biti lan posade brodice kojom je ovlatena upravljati ili iji je lan posade ovlatena biti osoba sa uvjerenjem o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B.

1. POMORSKA PLOVIDBA (NAVIGACIJA)

Navigacija je struno voenje brodice iz luke polazita do luke odredita, pa stoga osoba koja upravlja brodicom mora biti struno osposobljena, tj. mora imati "Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice A ili B", ovisno o duini i namjeni brodice, granicama plovidbe, te o snazi pogonskog stroja (motora).

Sve publikacije za pomorce u Republici Hrvatskoj izrauje i izdaje "Hrvatski Hidrografski Institut" (HHI) sa sjeditem u Splitu, a prodaju vre ovlatene firme diljem Hrvatske obale.

Najvanije publikacije su "Pomorske karte", te prirunici: "Peljar Jadranskog mora", "Popis svjetala i signala za maglu", "Radio-sluba", "Tablice morskih mijena", "Peljar za male brodove", "Oglasi za pomorce" (OZP) i dr..

Svaka pomorska karta ima svoj kataloki broj tampan u gornjem lijevom i donjem desnom kutu i pokriva podruje koje odgovara tom broju. Karte se moraju aurirati (ispravljati pomou OZP-a), jer inae nisu za plovidbu. Stoga se preporua kupovati ih u ovlatenim uredima, koji na svakoj karti peatom i datumom potvruju da je ista uredno ispravljena s danom prodaje. Karte odabiremo prema podruju plovidbe iz Kataloga pomorskih karata.

Pri vrhu karte nalazi se "legenda" koja nam kazuje koje podruje karta pokriva, koliki je razmjer karte tj. koliko puta je podruje prikazano na karti umanjeno u odnosu na prirodnu veliinu (primjer: 1:200 000 kazuje nam da je 1 mm na karti jednak 200 000 mm ili 200 metara u prirodi), te naznaka da su visine i dubine date u metrima.

utom bojom na karti oznaeno je kopno, plavom dubine manje od 10 metara, a bijelom dubine vee od 10 metara. Podruje plave boje omeeno istokanim krugom s kriiem u sredini oznaava dubinu manju od 2 metra. Podruja bijele boje unutar istokanih zatvorenih linija oznaavaju dubine od 10 do 20 metara, a unutar isprekidanih zatvorenih linija dubine vee od 20 metara.

3

Crvene vijugave linije oznaavaju podmorske kabele (struja, telefon i dr.), a crvene i crne isprekidane linije oznaavaju podmorske cjevovode (vodovod, naftovod, plinovod, kanalizacijski cjevovod i dr.).

Sve nabrojane podmorske instalacije poloene su na morskom dnu, pa je na mjestima gdje su ucrtane na karti zabranjeno sidrenje, koarenje i obavljanje slinih radnji koje bi mogle dovesti do oteenja instalacija. Po nalogu kapetanije na svakom kraju podmorske instalacije mora se postaviti bijela ploa (pano) odgovarajue veliine na kojoj je ucrtano "crno naopako postavljeno sidro" koje se mora vidjeti s mora, a oznaava zabranu sidrenja.

Crveno prekrieno sidro na morskom podruju karte takoer predstavlja znak zabrane sidrenja na tom mjestu.

Normalno postavljeno sidro crne boje na morskom podruju karte oznaava "preporuljivo sidrite za sve brodove".

Brojevi na morskom podruju pomorske karte oznaavaju dubinu mora, a na kopnenom visinu neke toke iznad povrine mora (uvijek u metrima).

Slova na morskom podruju oznaavaju vrstu morskog dna, a to je vano poznavati radi sidrenja, koarenja i sl. Tako razlikujemo: M (mulj), P (pijesak), K (kamen), (ljunak), k (koljke), Kor (koralji), T (trava), Hr (hrid i dr.).

Sidrenje je vezivanje broda za morsko dno, pa se mora voditi rauna o njegovoj kvaliteti, jer se sidro mora dobro ukopati, mora dobro drati i lako se uvitlati (podii na plovilo). Stoga je za sidrenje najpogodnije muljevito i pjeskovito dno. Preporua se, za lijepa vremena, ispustiti u more sidrenog lanca ili konopa oko etiri puta dubina (u metrima).

"Peljar Jadranskog mora" je prirunik vrlo znaajan za navigaciju. On ima ulogu vodia, jer korisniku prua niz podataka o lukama, zaljevima, tjesnacima, kanalima i sidritima, kao i razne naputke vane za plovidbu. Primjerice za luku Split nai ete upute za uplovljavanje i isplovljavanje za brodove razliitih veliina i namjena, tone koordinate (zemljopisnu irinu i duinu), glavno i priuvno sidrite, sidrite za brodove s opasnim teretima, najee vjetrove i morske struje sa smjerovima i prosjenim brzinama u vorovima, mogunost uzimanja goriva, vode i ostalih namirnica, podatke o radu "lukih vlasti", plan luke i raspored vezova, kapacitet luke, pa sve do broja stanovnika i drugih manje vanih podataka.

"Popis svjetala i signala za maglu" je takoer vaan prirunik koji nam daje sve podatke o svim pomorskim svjetlima (luka svjetla, obalna svjetla, svjetionici i svjetlee plutae) i to: redni broj svjetla, poziciju, oblik i materijal gradnje, visinu konstrukcije, visinu svjetla iznad

mora, boju svjetla, period u sekundama, trajanje svjetla i tame, te trajanje zvunog signala i tiine ukoliko je svjetlo opremljeno napravom za davanje zvunih signala u magli, domet svjetla u miljama i dr.

"Radio-sluba" je prirunik koji sadri podatke o Obalnim radijskim postajama (ORP), upute za rad s VHF radijskim postajama (ugraenim ili prenosivim), VHF DSC ureajima, te propise iz Meunarodnog radio prometa.

"Oglasi za pomorce" (OZP) su publikacije pomou kojih se ispravljaju pomorske karte i prirunici za plovidbu. Ispravke se mogu odnositi na: postavljanje novog ili trajno gaenje postojeeg pomorskog svjetla, izmjenu karakteristike postojeeg svjetla, postavljanje novih ili otklanjanje postojeih podmorskih instalacija ili plutaa, izgradnju luka, gatova, marina (luica) i drugo. Izdaju se mjeseno. Ispravke mogu biti privremenog ili trajnog karaktera.

Pomorska svjetla mogu svijetliti razliitim bojama, pa tako slovo "B" oznaava svjetlo bijele boje, "Z" zelene, "C" crvene, "" ute itd.

Luka svjetla smjetena su na ulazima ili prilazima lukama i obvezno se na lijevoj strani nalazi crveno, a na desnoj zeleno luko svjetlo (uvijek gledano s morske strane, tj. prema ulazu u luku).

IALA - (Meunarodno udruenje svjetioniarskih slubi) je tehniki forum koji usklauje i unapreuje rad nacionalnih organizacija (u R. Hrvatskoj "PLOVPUT" sa sjeditem u Splitu) za postavljanje i odravanje objekata sigurnosti plovidbe (balisaa). Postoje dva sustava pomorskih oznaka i to: Lateralni i Kardinalni sustav.

4

Oznakom lateralnog (bonog) sustava oznaava se lijeva, odnosno desna strana kanala ili prolaza kojom plovni objekt mora ploviti, te ulazi u luke. Cijela Evropa

ukljuujui Jadransko more spada u "ZONU A". Oznake desne strane obojene su zelenom bojom (nou zeleno svjetlo), a lijeve strane crvenom bojom (nou crveno svjetlo).

Oznakom kardinalnog sustava obiljeavaju se sigurne strane (najdublje vode) kojima treba proi pored opasnosti. Oznaava se kvadrantalno. Sjeverni (N) kvadrant nalazi se izmeu interkardinalnih smjerova NW i NE i tako redom (E, S i W) u smjeru kazaljke na satu. Ostale kratice na pomorskoj karti:

V pl (vidi plan) bez broja upuuje na malo podruje - dio karte vaan za plovidbu, kojemu je razmjer po deset ili vie puta manji od razmjera karte (luka, tjesnac, kanal, zaljev i dr.). Najee je ucrtan na kopnenom dijelu pomorske karte gdje nema nikakvih podataka vanih za navigaciju ili na pozadini karte (poglavito malih karata). V pl s naznakom broja - valja kupiti.

Za manji razmjer kaemo da je krupniji, a to znai da je karta bogatija podacima vanim za navigaciju.

Simbol za pomorsko svjetlo oblika je kapljice vode i crvene je boje. Ima posebnu

oznaku (takoer crvene boje) ako u magli daje zvune signale (vidi svjetlo Rt Raanj - O. Bra).

Svako pomorsko svjetlo ima svoju karakteristiku po kojoj ga lako i jednostavno moemo prepoznati. Ne smijemo doi u situaciju da zamijenimo svjetla, jer to moe biti vrlo opasno, pa i pogibeljno. Stoga, karakteristiku pomorskog svjetla, valja dobro znati oitati, tj. prepoznati ga kako svijetli. Sama karakteristika sadri: boju svjetla, nain svijetljenja, period u

sekundama, visinu svjetla iznad mora u metrima, te domet svjetla u nautikim miljama. Broj u zagradama oznaava bljeskove u grupi ili skupini, a kratica "Pot" sektor zatamnjenja, koji je oznaen s najmanje dvije isprekidane crte. Pored zatamnjenog sektora postoji jo i crveni sektor, kao i neki drugi, a najee oznaavaju (pokrivaju) podruja opasna za plovidbu. Stoga je u plovidbi, poglavito prema njima (sektorima), potrebno promijeniti kurs broda udesno ili

ulijevo kako bi se iz njih sigurno i brzo izalo. Vidi dva slijedea primjera karakteristika pomorskih svjetala:

1.) B C Bl (4) 10 s 21 m 15 - 10 M .. ita se: (B) Bijeli i (C) crveni (Bl) bljesak, (4) etiri u grupi ili skupini, (10 s) svakih deset sekundi, (21 m) dvadeset i jedan metar iznad povrine mora, (15) petnaest milja je domet bijelog, a (10) deset milja domet crvenog svjetla.

2.) B Izo 4 s 12 m 6 M .. ita se: Bijelo izofazno svjetlo, svake etiri sekunde, dvanaest metara iznad povrine mora, dometa est milja. Izofazno znai jednako trajanje svjetla i tame.

Vjetar i struja u navigaciji se razlikuju po smjeru za 180 stupnjeva. Vjetar se rauna prema smjeru iz kojega dolazi (sjeverni vjetar pue iz sjevera), a struja prema smjeru u kojega ulazi (sjeverna struja dolazi iz juga - ide prema sjeveru). Vjetar i struja mogu nam

poveati ili smanjiti brzinu ako dolaze ravno u krmu, odnosno u pramac brodice, ili stvoriti vee ili manje zanoenje ako dolaze u bok brodice, pa o njihovom utjecaju svakako valja voditi rauna.

KURS (K) je kut kojega zatvara sjeverojunica (meridijan) s uzdunicom ili pramcem brodice. Odreuje se pomou dva navigacijska trokuta. Jednim trokutom pokrijemo ucrtanu liniju kursa (zamiljeni smjer kretanja brodice), te uz pomo drugoga (klizanjem) dovodimo hipotenuzu u centar najblie rue kompasa. Na obodu rue oitamo vrijednost naega kursa (u stupnjevima) ovisno o kvadrantu u kojem plovimo. Kurs moe imati vrijednost od 0 - 360. Rauna se u smjeru kazaljke na satu.

Rua kompasa podijeljena je na stupnjeve od 0 do 360 i to u smjeru kazaljke na satu. 0 oznaava Sjever (N), 90 Istok (E), 180 Jug (S) i 270 Zapad (W). Rua kompasa ima i krupniju podjelu - na kvadrante i to: I kvadrant od 0 do 90, II od 90 do 180, III od 180 do 270 i IV od 270 do 360, odnosno 0.

Pramac brodice uvijek iz centra rue kompasa usmjerimo prema obodu (paralelno s naim kretanjem) i ne moe se dogoditi da pogreno odredimo kvadrant odnosno da pogreno oitamo vrijednost naega kursa. Magnetski kompas na brodici takoer ima kompasnu ruu podijeljenu na stupnjeve od 0 do 360 ija je 0 odnosno 360 uvijek usmjerena prema kompasnom Sjeveru (N), pa vrijednost kursa koju smo prethodno odredili na karti, pomou

5

kormila odravamo na kompasu i tako sigurno iz jedne toke (pozicije) stiemo u drugu toku (poziciju).

Magnetski kompas slui nam za orijentaciju na moru, a poglavito za odravanje kursa plovidbe. Sastavljen je od nekoliko dijelova, a najvaniji je kotao, koji mora biti napravljen od nemagnetskog materijala. U njemu je u tekuini (mjeavina destilirane vode i alkohola) smjeten jedan ili dva para magnetskih tapia u smjeru Sjever-jug, koji predstavljaju osjetljivi element i koji 0 na podjeli rue uvijek dre u pravcu kompasnog sjevera (N). Smjeta se u uzdunicu brodice ili paralelno s njom. Na unutarnjoj strani kotla mora na neki uoljivi nain biti oznaena pramanica ispod koje oitavamo kurs brodice i njegove promjene. Kotao je za brodicu privren pomou kardanskog sustava, koji mu omoguava da u svim uvjetima plovidbe rua ostane u ravnom poloaju u odnosu na povrinu mora, jer bi kompas inae bio neupotrebljiv. Mora imati osvjetljenje i zatitnu kapu. Danas se na brodicama najee koriste manji kompasi, koji imaju podjelu na pet stupnjeva, malih su dimenzija, praktini i jednostavni za oitavanje kursa.

AZIMUT () je kut kojega zatvara sjeverojunica (meridijan) sa smjerom na neki objekt. Izraava se u stupnjevima, a rauna u smjeru kazaljke na satu.

Brzinu u navigaciji izraavamo u vorovima ili miljama na sat. Ako za jedan sat prevalimo npr. 7 milja kaemo da plovimo brzinom od 7 vorova. Brzinu moemo mjeriti ureajem koji se naziva brzinomjer, a moemo je jednostavno dobiti ako prevaljeni put podijelimo s proteklim vremenom (Primjer: ako 20 milja prevalimo za 4 sata, naa prosjena brzina iznosit e 5 vorova).

Dubina se u navigaciji izraava u metrima, a mjeri se ureajem koji se naziva dubinomjer. Dubinomjer najee radi na principu jeke koristei ultrazvuk, pa se jo naziva i "ehosonder". Ureaj mjeri vrijeme za koje jeka prevali put predajnik - morskog dno - prijamnik, dijeli ga s dva, i mnoi s brzinom irenja ultrazvuka kroz vodu (cca 1500 m/s), te tako pokazuje dubinu ispod kobilice plovila.

Udaljenost u navigaciji izraavamo u nautikim miljama. Jedna nautika milja, na Merkatorovoj (navigacijskoj) karti, predstavljena je duinom jedne minute zemljopisne irine. Jedna milja ima 10 kabela ili 1852 metra. Udaljenost u navigaciji uvijek izraavamo u miljama i kabelima. Jedan stupanj na pomorskoj karti (bilo irine ili duine) ima 60 minuta, a jedna minuta ima 60 sekunda. Udaljenost na karti mjerimo navigacijskim estarom tako da jedan krak postavimo na toku polaska, a drugi na toku dolaska, ili izmeu bilo koje dvije toke na karti. Ne mijenjajui razmak, postavimo estar na skalu zemljopisne irine (lijevo ili desno) obino na nula, pet ili deset minuta radi lakeg brojenja, te oitamo milje i kabele (vidi u privitku). Najee je milja (minuta irine) podijeljena na pet dijelova (crtica), tako da svaki od njih iznosi po dva kabela, odnosno dvije desetine minute kada mjerimo zemljopisnu irinu.. Pozicija brodice ili bilo koje toke na Zemlji odreena je dvjema koordinatama: zemljopisnom irinom i zemljopisnom duinom, ije vrijednosti izraavamo u stupnjevima, minutama i desetinama minute.

Zemljopisna irina kazuje nam koliko smo udaljeni od ekvatora. To je ustvari luk po meridijanu od ekvatora do paralele nekog mjesta prema sjeveru ili jugu (N ili S). Njezina

vrijednost na ekvatoru iznosi 0, a na polovima (sjeverni i juni) 90.

Zemljopisna duina kazuje nam koliko smo udaljeni od poetnog ili nultog meridijana ili Grinvia (zvjezdarnica Greenwich u Londonu). To je ustvari luk po ekvatoru od poetnog meridijana do meridijana nekog mjesta prema istoku ili zapadu (E ili W). Njezina

vrijednost na poetnom meridijanu iznosi 0, a na protu-meridijanu (prema E ili W) 180.

Na pomorskoj karti, kada je pravilno gledamo (od juga prema sjeveru), skala zemljopisne

irine nalazi se lijevo i desno, a skala zemljopisne duine gore i dolje. irinu odreujemo tako da u estar uzmemo krai razmak od pozicije do najblie paralele, ija nam je irina poznata, pa ne mijenjajui razmak paralelno klizimo estarom prema lijevoj ili desnoj skali (podjeli) i jednostavno oitamo stupnjeve, minute i desetine minuta. Za cijeli Jadran irina uvijek ima predznak "N" ili Sjever. Duinu odreujemo tako da u estar uzmemo krai razmak od pozicije do najblieg meridijana, ija nam je duina poznata, pa ne mijenjajui razmak paralelno klizimo

6

estarom prema donjoj ili gornjoj skali (podjeli) i jednostavno oitamo stupnjeve, minute i desetine minuta. Za cijeli Jadran duina uvijek ima predznak "E" ili Istok. Primjer odreivanja pozicije vidi u privitku.

Poziciju u obalnoj navigaciji moemo odrediti istovremenim opaanjem dva ili vie azimuta dvaju ili vie poznatih objekata, a moemo i opaanjem jednog objekta u razmaku vremena (kada na obzoru imamo samo jedan vidljivi objekt). Za odreivanje (snimanje)

azimuta moramo imati smjerni aparat koji se postavlja na ruu kompasa.

Pozicija se moe izraziti i pomou priblinog smjera i udaljenosti od poznatog objekta. Priblinu (takozvanu zbrojenu) poziciju uvijek moemo odrediti pomou poznatog kursa, proteklog vremena i prosjene brzine brodice.

Jadransko more je dakle sjeverno od ekvatora i istono od Grinvia (upamti).

Radar je elektronski ureaj na plovilu kojemu je osnovna zadaa otkrivanje objekata u uvjetima slabe vidljivosti, a radi izbjegavanja sudara na moru. Radi na principu odailjanja elektromagnetskih valova koji se odbijaju od objekata (ako na njih naiu) i ponovno se vraaju u antenu. Radar za odailjanje i primanje elektromagnetskih valova koristi istu antenu. Rezultat svega su jeke (odrazi) na ekranu (obala, otoci, te ostali nepokretni i pokretni objekti). Radarski

valovi ire se brzinom svjetlosti (300.000 km/s), pa radar mora vrijeme mjeriti u mikro-sekundama (miljuntnim dijelovima sekunde). Jedino se radarom moe mjeriti udaljenost od broda do nekog objekta, pa je mogunost odreivanja pozicije radarom jedna od najbrih metoda u obalnoj navigaciji (dovoljan je azimut na jedan objekt i udaljenost do tog objekta).

GPS - Global Positioning System jest satelitski navigacijski sustav koji se sastoji od

priblino tridesetak orbitalnih satelita. Na Zemlji je u pripravi jo nekoliko satelita, koji se u vrlo kratkom roku mogu lansirati u orbitu. Kontrolni dio ini pet kontrolnih stanica rasporeenih po Zemlji koje neprekidno prate gibanje GPS satelita. Korisnici na svojim GPS prijamnicima dobivaju izravno poziciju, tj. zemljopisnu irinu i duinu.

ECDIS - Electronic Chart Display and Information System jest sustav karata u

elektronikom obliku koje apliciramo na zaslonima (monitorima). Mogu se umreavati s drugim elektronskim ureajima na mostu. Potrebno ih je ispravljati i aurirati kao i klasine (papirnate) karte. Na tritu ima vie verzija, ali se ne mogu priznati kao propisani dio navigacijske opreme - ne mogu jo uvijek zamijeniti papirnate pomorske karte.

2. MOTORISTIKA I ZATITNE MJERE

Na brodicama razlikujemo slijedee motore: Ugraene i izvanbrodske, dvotaktne i etverotaktne, jednocilindrine i viecilindrine, benzinske (Otto motore) i dizelske motore.

Dizel (diesel) motor kao gorivo koristi naftu (plinsko ulje), a benzinski benzin i petrolej

ili mjeavinu benzina i ulja u odreenom omjeru kako je to u "Naputku za rukovanje motorom" odredio sam proizvoa. Prigodom kupovine motora dobijemo: "Raun", "Jamevni list" i "Naputak za rukovanje motorom".

Ukoliko benzinski motor kao gorivo koristi mjeavinu, a to je dvotaktni motor, tada isti ne mora imati zaseban spremnik ulja za podmazivanje, ve je tako konstrukcijski izveden da se podmazivanje vri automatski navedenom mjeavinom. Motor se moe upuivati runo, elektrino ili komprimiranim zrakom.

Benzinski (Otto) motor radi tako da se zrak i gorivo preko odnosnih filtera (preistaa) dovode u rasplinja (karburator), gdje se u odreenom omjeru mijeaju. Navedena mjeavina uslijed podtlaka ulazi u cilindar motora i pali se iskrom koju baca svjeica kada klip doe blizu gornje mrtve toke, a to izaziva izgaranje i ekspanziju i stvara energiju, koja potiskuje klip prema donjoj mrtvoj toki. Pretvaranje toplinske energije u mehaniki rad izaziva neprestano gibanje klipa, koji pokree osovinu, odnosno vijak i na taj se nain ostvaruje propulzija odnosno vonja (kretanje brodice kroz vodu).

Kod dvotaktnih motora koji troe mjeavinu valja pripaziti da se svjeica ne zaulji ili da ne nakupi previe garei, jer ista nee moi baciti iskru i zapaliti mjeavinu.

Dizel (diesel) motor nema rasplinjaa niti svjeice. On radi na drukijem principu. U cilindar motora, preko preistaa, dovodi se isti zrak koji se podizanjem klipa sabija i zagrijava

7

do temperature od oko 700 i vie stupnjeva Celzija. Pri odreenom poloaju klipa, visokotlana pumpa kroz rasprska utrca raspreno dizel gorivo (u vidu magle) u ve zagrijani zrak u cilindru motora, gdje dolazi do samozapaljenja i ekspanzije. Pretvaranje toplinske energije u mehaniki rad izaziva neprestano gibanje klipa koji pokree osovinu, odnosno vijak i tako ostvaruje propulziju odnosno vonju (kretanje brodice kroz vodu).

etverotakni motori imaju etiri takta i to: Usis (prvi takt), Kompresija (drugi takt), Ekspanzija (trei takt) i Ispuh (etvrti takt). Dvotaktni motori imaju samo dva takta. Nemaju ventile, a imaju usisne kanale.

Na brodici se uvijek mora nalaziti dostatna koliina goriva (ukljuujui rezervnu koliinu) u spremniku odobrenog tipa, a to ovisi o duljini putovanja.

Veina motora ima kopu, koja omoguava rad motora u "neutralnom poloaju" ili "leru", te postavljanje u poloaj za vonju "naprijed" i za vonju "krmom".

Protupoarni aparat mora biti odobrenog tipa, odreene teine i sadraja, s obveznim uputama za rukovanje i rokom trajanja. Ako je rok istekao potrebno je aparat odnijeti na

servisiranje u ovlateni servis. Punjenje moe biti na prah, pjenu, vodu ili CO 2. Ovlateni servis u Splitu je poduzee "Antipiros".

Prije upuivanja motora potrebno je provjeriti: koliinu goriva, dovod goriva od spremnika do motora, koliinu ulja za podmazivanje (badarenom ipkom), sustav za hlaenje motora, akumulator ako je upuivanje elektrino i dr. Preporua se, prije isplovljenja, pregledati brodski vijak i provjeriti da li je slobodan. Ukoliko je hlaenje zrano provjeriti da li je ventilator slobodan, a ukoliko je vodeno provjeriti da li je otvoren ventil za ulaz mora u sustav za hlaenje motora. Isti je ventil preporuljivo zatvoriti nakon prestanka rada (gaenja) motora, jer u protivnom moe doi do poputanja brtvi, naplavljivanja, pa ak i potonua brodice, ali ga se ne smije nikad zaboraviti otvoriti prije upuivanja motora.

Hlaenje moe biti zrano ili vodeno. Vodeno hlaenje moe biti izravno (direktno) ili neizravno (indirektno). Kod izravnog hlaenja morska voda ulazi u motor, hladi ga i izlazi iz njega, a kod neizravnog motor se hladi slatkom vodom iz hladnjaka (kilera), kojega hladi morska

voda. Izravno hlaenje je jeftinije i ee u uporabi.

Motor se u radu moe kontrolirati oslukivanjem i opipavanjem izlazne vode ili pomou instrumenata kao to su: manometar (pokazuje tlak ulja), termometar (pokazuje temperaturu rashladnog medija), ampermetar, voltmetar, brojilac okretaja, nivokaz goriva i dr.

Ulje se u motoru mijenja nakon odreenog broja sati rada motora, a to emo nai u "Naputku za rukovanje motorom".

Prije krcanja goriva na benzinskoj postaji potrebno je provesti slijedee radnje: iskrcati sve osobe s brodice osim posade, postaviti natpis o zabrani puenja, staviti protupoarni aparat u pripravu i zatvoriti sve otvore na palubi radi spreavanja mogueg isticanja goriva u more, tj. oneienja mora uljima s brodice. Voditelj brodice mora uvijek biti u blizini mjesta za utakanje goriva.

Za benzinski motor preporua se nositi od rezervnih dijelova: svjeice, "tift" (osigura) za vijak kod izvanbrodskih motora, i alat, a za dizel motore rezervne rasprskae i alat, te filtere zraka, ulja i goriva.

Podnice u strojarskom prostoru brodice moraju biti od rebrastog (protuklizajueg) lima. Svaku mrlju goriva ili ulja valja im prije obrisati - posuiti.

Ako nema palubu, brodica za prijevoz putnika, mora imati visinu bokova od podnica do

razme prema Pravilniku o brodicama.

Ako ima potpunu palubu, brodica za prijevoz putnika, mora imati ogradu 80 cm iznad

palube s razmakom izmeu preaka do 20 cm ili vrstu mreu.

Prostor ugraenog motora mora biti odvojen zatitnom pregradom ili sandukom od prostora za putnike. Ribarske brodice moraju imati vrstu punu ogradu na vratima nadgraa visine 30 cm.

Upuivanje benzinskog motora smjetenog u zatvorenom prostoru mora biti izvedeno na nain da se motor ne moe pokrenuti, a da prethodno prostor nije provjetren pomou zranog ventilatora sigurnosne izvedbe.

8

Posude pod tlakom ugraene na brodici moraju imati potvrdu o nadzoru i ispitivanju izdanu od Registra. Pri izvoenju radova na brodici bilo na suhom ili u moru potrebno je koristiti zatitna sredstva kako bi se izbjegle ili barem ublaile mogue nesree povrede.

Voditelj brodice odgovoran je za sve radnje koje su u suprotnosti s propisima iz oblasti

pomorstva, te snosi zakonske posljedice.

Na svakoj brodici mora se nalaziti posuda ili kanta (najee plastina) za smjetaj otpadnih ulja, jer se ista ne smiju odlagati u more. Ulje je zajedniki naziv za sva goriva. Takoer se u more ne smije bacati smee, a pogotovo stakleni i plastini otpad, jer se oni vrlo sporo razgrauju - potrebno je primjerice 400 do 500 godina, te na taj nain unitavamo floru i faunu mora - biljni i ivotinjski svijet.

U sluaju isteka ulja u more voditelj brodice mora odmah poduzeti mjere protiv irenja istog (ograivanje konopom, posuivanje i sl.), te obvezno izvijestiti najbliu luku kapetaniju ili ispostavu kapetanije radi utvrivanja nastale tete na okoliu i sanacije oneienja od ovlatene firme. Protiv voditelja bit e pokrenut prekrajni postupak za poinjeni pomorski prekraj, a novane kazne su dosta visoke. Voditelj je takoer duan kapetaniji ili ispostavi prijaviti svako uoeno oneienje mora uljima, kao i druga slina oneienja.

Brodicu moemo privezati bokom uz obalu ili uz ve privezanu brodicu ili u takozvani "etverovez" (krma vezana za obalu, a pramac usidren) na koji nain se zauzima manje obalnog prostora.

Akumulator slui kao pomoni izvor napajanja radijske postaje, a na brodicama esto i kao glavni. Daje iskljuivo istosmjernu struju i mora raditi ispravno najmanje 6 sati bez prekida. Zato ga moramo paljivo odravati. Moe biti olovni (ee u upotrebi) ili elini (dosta skuplji). Elektrolit kod olovnog akumulatora je razrijeena sumporna kiselina, a kod elinog razrijeena kalijeva luina. Odravaju se na nain da se mora kontrolirati nivo elektrolita, koji mora biti barem 1 cm iznad samih elija. Ukoliko nivo opadne mora se doliti potrebna koliina destilirane vode. Takoer se spojevi (kleme) moraju odravati da budu isti (dobro ih je nakon ienja namazati prikladnom mau). Najee akumulator ima 6 ili 12 elija po 2 V (volta) napona, ukupno 12 ili 24 V. Mogu se spajati u seriju (zbraja se napon) ili paralelno (zbraja se struja).

Svaku kontrolu, naroito prije isplovljenja upisati u radio dnevnik, ako se vodi. Danas se na brodicama koriste suhi zatvoreni akumulatori i oni punjeni elatinom. Nije ih potrebno odravati, a mogu se i okrenuti (prevrnuti) bez opasnosti od izlijevanja i oteenja osoba ili plovila.

3. POMORSTVO, PROPISI I METEOROLOGIJA

Brod je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem ija je duljina vea od 12 metara i Bruto Tonaa (BT) vea od 15, ili je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika.

Putniki brod je brod ovlaten prevoziti vie od 12 putnika, a pomorski teretni brod je brod koji nije putniki.

Bruto tonaa (BT) je zapremnina ili volumen brodice izraena u neimenovanim jedinicama, koja se dobije badarenjem. Neto tonaa (NT) je uvijek manja od BT.

Jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za

gospodarsku djelatnost, a ija je duljina vea od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlaten prevoziti ne vie od 12 putnika.

Brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, ija je duljina vea od 2,5 metara, ili ukupna snaga porivnih strojeva vea od 5 kW.

Pojam brodica ne obuhvaa: plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spaavanja ili obavljanja radova, plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja, kanue, kajake, gondole i pedaline, te daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima.

Gliser jest brodica koja pomou mehanikog porivnog ureaja klizi po povrini mora.

Osobno plovilo na vodomlazni pogon (vodeni skuter, i sl.) jest brodica duljine manje od

4 metra opremljena motorom s unutarnjim izgaranjem i vodomlaznom pumpom kao glavnim

pogonskim ureajem, projektirana na nain da osoba ili osobe na njoj sjede, stoje ili klee.

Plovilo na zranom jastuku - neistisninsko plovilo iji je trup tijekom plovidbe potpuno iznad povrine uslijed djelovanja aerodinamikih sila generiranih povrinskim efektom.

9

Porivni stroj jest svaki motor s unutarnjim izgaranjem s paljenjem goriva iskrom ili

tlakom, koji se upotrebljava u svrhu poriva plovila, a koji ukljuuju dvotaktne i etverotaktne ugraene motore, krmene propulzore sa ili bez integralnog ispuha, te vanbrodske motore.

portska brodica jest plovni objekt iskljuivo namijenjen sudjelovanju na portskim natjecanjima, a razvrstana je prema klasama portskih organizacija ili je izvan klase.

Brodica na vesla jest brodica koja kao porivno sredstvo koristi vesla.

Osobe u brodici su lanovi posade i putnici na brodici.

Posada brodice su osobe koje upravljaju brodicom i druge osobe koje obavljaju poslove

u svezi s plovidbom brodice.

Posada jahte jest zapovjednik jahte i druge osobe koje obavljaju poslove u svezi s

plovidbom jahte i upisane su u popis posade jahte.

Putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine ivota, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu.

Razlikujemo "brodice za osobne potrebe", "brodice za javne svrhe" i "brodice za

gospodarske svrhe".

Upisana brodica mora imati oznaku, a moe imati i ime, koje odreuje vlasnik.

Oznaku ine dva slova iz imena kapetanije ili ispostave kod koje je brodica upisana i broj koji oznaava redni broj pod kojim je brodica upisana u odnosni Oevidnik brodica. Oznaka mora biti ispisana s obje strane slobodnog boka pramanog dijela brodice i to uoljivom bojom - razliitom od podloge. Primjer: "10 - ST" (broj, pa oznaka) oznaka je brodice za gospodarske i javne svrhe, a "ST - 10" za osobne potrebe.

Nakon izvrenog upisa kapetanija ili ispostava koja je brodicu upisala, izdaje vlasniku "Dozvolu za plovidbu brodice", koja sadri sve podatke o brodici i vlasniku, kao i naznaku dokle vrijedi pregled brodice.

"Dozvola za plovidbu brodice" i "Uvjerenje za voditelja brodice kategorije A ili B"

moraju se stalno nalaziti na brodici u plovidbi. Neposjedovanje navedenih isprava na brodici u

plovidbi pomorski je prekraj i povlai za sobom propisanu novanu kaznu. Nadzor (kontrolu) nad brodicom, njezinom opremom, ispravama i posadom obavljaju ovlateni slubenici kapetanije i ispostava kapetanije.

Brodica koja se ne upisuje u Oevidnik brodica smije se udaljavati od obale kopna ili otoka najvie do 500 metara.

Sposobnost brodice za plovidbu utvruje se pregledom, kojega obavlja kapetanija ili njezina ispostava uz propisanu novanu naknadu.

Razlikujemo: Osnovni, Redovni i Izvanredni pregled.

Osnovni pregled obavlja se prije upisa brodice u Oevidnik, kao i poslije svake obnove brodice ili promjene namjene.

Redovni pregled obavlja se u propisanim rokovima i to:

1. Za gospodarske i javne svrhe svake dvije godine.

2. Za osobne potrebe svakih pet godina ako je brodica dulja od 7 metara i ima motor

snage vee od 15 kW. Brodicama kraim od 7 metara s motorom snage manje od 15 kW "Dozvola za plovidbu" izdaje se s valjanou "trajno".

3. Za prijevoz putnika svake godine s tim da se trup na suhom mora pregledati svake tri

godine.

Izvanredni pregled obavlja se kada brodica pretrpi pomorsku nezgodu (nasukavanje,

sudar, potapanje, oteenje trupa ili opreme, poar i sl.) kao i u sluaju kada postoji opravdana sumnja da brodica ne ispunjava propisane uvjete u pogledu sposobnosti za plovidbu.

Pregled jahti vri Hrvatski registar brodova u Splitu (HRB). Postoje iste vrste pregleda kao i za brodice. Nakon obavljenog pregleda HRB izdaje Svjedodbu o sposobnosti jahte za plovidbu.

PODRUJA PLOVIDBE JAHTI I BRODICA

Brodica ili jahta ovisno o svojoj veliini, konstrukciji i drugim tehnikim karakteristikama moe ploviti u sljedeim podrujima plovidbe:

10

1. Podruje plovidbe I - obuhvaa meunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupane s mora.

U podruju plovidbe I moe postojati sljedee ogranienje: I a - do 20 Nm od obale kopna ili otoka.

2. Podruje plovidbe II - obuhvaa meunarodnu plovidbu Jadranskim morem.

U podruju plovidbe II moe postojati sljedee ogranienje: II a - do 12 Nm od obale kopna ili otoka.

3. Podruje plovidbe III - obuhvaa plovidbu unutarnjim morskim vodama, vodama koje su pristupane s mora i teritorijalnim morem RH, a za ribarske brodice duljine vee od 7 metara i zatienim ekoloko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske (ZERP).

U podruju plovidbe III mogu postojati sljedea ogranienja: III a - do 6 Nm od obale kopna ili otoka;

III b - do 3 Nm od obale kopna ili otoka;

III c - do 1 Nm od obale kopna ili otoka.

4. Podruje plovidbe IV - obuhvaa plovidbu lukama, zaljevima, rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva u granicama do koje su one plovne s morske strane, te Prokljanskim jezerom.

Prema tipu gradnje razlikujemo sljedee brodice:

- Pasara ( ima odsjeenu krmu - takozvano zrcalo), - Gaeta ( ima otar pramac i krmu, iroka i stabilna ), - Guc (slian gaeti samo to je ui, ima "kaf" na pramcu), - Leut ( ima otar pramac i krmu, kaf na pramcu i krmi ), - Batana ( ima ravno dno i ravnu krmu ),

- Gliser/jet ski ( posebna izvedba - klizi po povrini mora), - Jedrilica, portska jedrilica i dr.

Brodice se najee izrauju od stakloplastike i drva. Manje brodice izrauju se i od nepromoive gume (moe biti kombinirana gradnja - dno od stakloplastike, a trup od gumenih cijevi ispunjenih zrakom). U praksi se jo koristi: aluminij, elik, vodonepropusna "perploa", armirani beton i drugo.

Nain gradnje brodice moe biti: kalupiranje ili lijevanje, spajanje, lijepljenje, zavarivanje i sl. Kod drvenih brodica razlikujemo dodirni, preklopni, dijagonalni i dvostruko

dijagonalni nain. Gumene brodice obino se lijepe.

Brodicom kraom od 2,5 metara mogu se istovremeno prevoziti najvie dvije osobe. Dimenzije brodice su: duljina, irina, visina i gaz.

Gaz brodice je vertikalna udaljenost od kobilice do neke vodene linije.

Stabilnost brodice je njezino svojstvo da se uvijek vraa u ravan poloaj, ako iz njega bude izbaena uslijed djelovanja mora i vjetra. Brodica u plovidbi mora imati povoljnu stabilnost i ne smije biti prekrcana ( kako teretom, tako i putnicima).

Brodica se odrava pravilnom zatitom kako po volji vlasnika, tako i po sili Zakona, a sve da bi se osigurala propisana plovnost i ljudski ivoti na moru. to se tie opreme ona je propisana Pravilima za statutarnu certifikaciju brodica i jahti (HRB 2005.).

Svaka brodica ovisno o namjeni i kategoriji plovidbe mora imati propisanu opremu (vidi

primjer u privitku).

Skuter i jet ski od obvezne opreme moraju imati sigurnosnu narukvicu i konveksni

retrovizor, a ako se iznajmljuju i mogunost daljinskog zaustavljanja s obale. Osobe koje se nalaze na skuteru i jet skiu moraju imati na sebi prsluke za spaavanje i sigurnosne kacige. Na gliseru koji vue skijaa, padobranca ili osobu na gumenom jastuku ispunjenom zrakom ili slino, na moru ili nad morem, pored najmanjeg broja lanova posade propisanim ovim Pravilnikom, mora se nalaziti jo jedna osoba koja nadzire skijaa, padobranca ili druge osobe i daje im upute.

Konopi se najee izrauju od raznih plastinih masa. elik-ela (eline konope) susreemo kod brodica namijenjenih ribolovu i prijevozu tereta, kao i kod jedrilica. Konopi biljnog podrijetla rijetko se koriste na brodicama. Uzlove (vorove) vidi u privitku.

11

Posada brodice

Osoba koja upravlja brodicom mora biti osposobljena kao:

- Voditelj brodice kategorije A

- Voditelj brodice kategorije B

- Voditelj brodice kategorije C.

Osposobljenost se dokazuje Uvjerenjem o osposobljenosti za voditelja brodice.

Primjeri:

Brodica za osobne potrebe u podruju plovidbe III. i IV. mora imati najmanje sljedei broj lanova posade:

osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije B. _____________________________________________

Brodica za osobne potrebe duljine do "7" metara i snage porivnog ureaja do "15" kW u podruju plovidbe III.a, III.b, III.c i IV. mora imati najmanje sljedei broj lanova posade:

osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije A. ______________________________________________

Iznimno brodica snage porivnog ureaja veeg od 15 kW mora imati osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije B koji mora imati najmanje 18 godina

ivota.

Brodicom za osobne potrebe na vesla moe upravljati osoba starija od 12 godina. _______________________________________________

Brodice za prijevoz putnika u podruju plovidbe III. i III.a mora imati najmanje sljedei broj lanova posade:

osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije C

jednog lana posade osposobljenog za voditelja brodice kategorije B. ____________________________________________________________________________

Jahtama do "30" BT za gospodarske namjene koje se iznajmljuju bez posade, kao i

jahtama za osobne potrebe moe zapovijedati osoba osposobljena kao voditelj brodice kategorije B.

METEOROLOGIJA

Meteorologija je znanost koja se bavi prouavanjem fizikih svojstava atmosfere.

Meteoroloki elementi ili elementi vremena su:

- temperatura zraka;

- atmosferski tlak;

- vlanost zraka;

- vidljivost; - oblanost;

- padaline (oborine);

- vjetar;

- stanje mora i dr.

Prva tri elementa su najvanija, jer se na njihovim meusobnim odnosima odvijaju sve vremenske promjene u atmosferi koje su bitne za ivot na zemlji. Elementima vremena opisujemo vrijeme, tj. trenutano stanje atmosfere nad nekim podrujem.

Atmosfera je zrani omota oko zemlje, a najnii sloj (do cca 10 km) zove se troposfera.

Temperatura zraka je njegovo toplotno stanje. Mjeri se termometrom, a izraava u

stupnjevima Celsiusa (C ).

Atmosferski tlak je sila kojom stupac zraka tlai jedinicu povrine zemlje (1 cm2). Mjeri se barometrom (na brodu se zove Aneroid i nije ivin), a izraava u hektopaskalima.

Vlanost zraka jest koliina vodene pare u zraku. Vodena para je plin (plinovito stanje vode) laki od zraka, bez boje, mirisa i okusa. Vlanost se mjeri higrometrom, a izraava u postocima (relativna vlaga).

12

Vidljivost je najvea horizontalna udaljenost na kojoj prostim okom jasno moemo razaznati neki objekt. Procjenjuje se i izraava u kilometrima. Kada vidljivost padne ispod jednog kilometra kaemo da je magla i izraavamo je u metrima. Kada je vidljivost od 1 - 10 kilometara kaemo da je sumaglica.

Magla je vidljivi skup vrlo sitnih estica kondezirane vodene pare pri povrini mora i bitno oteava navigaciju, jer smanjuje vidljivost.

Vjetar je horizontalno strujanje zraka iz podruja vieg prema podruju nieg tlaka zraka. Ako izmeu dva mjesta na zemljinoj povrini nema razlike u tlaku zraka nee biti ni vjetra. Razlika u tlaku nastaje radi nejednakog zagrijavanja mora i kopna. Kopno se brzo grije i

brzo hladi, dok se more sporo grije, ali i sporo hladi.

Na Jadranu razlikujemo osam razliitih vjetrova, koji puu iz slijedeih smjerova: Tramontana iz sjevera ili Norda (N), Bura iz sjeveroistoka ili Nordista (NE), Levanat iz istoka

ili Ista (E), Jugo ili iloko iz jugoistoka ili Saudista (SE), Otro iz juga ili Sauda (S), Lebi iz jugozapada ili Saudvesta (SW), Ponente ili Pulenat iz zapada ili Vesta (W), te Maestral iz

sjeverozapada ili Nordvesta (NW). Smjer vjetra utvruje se na otvorenom moru gdje nema prirodnih prepreka.

Najopasniji vjetar na Jadranu je bura. Predznak za buru je pojava kape od bijelih

oblaka iznad primorskih planina (kapa raste - bura jaa i obrnuto), te suhi zrak, oseka (niska voda), porast tlaka zraka i dr. Bura je hladan vjetar, pue na "refule" s kopna prema moru, stvara neugodnu morsku prainu i u vrlo kratkom vremenu dosie orkansku snagu. im se uoe znakovi preporua se odmah skloniti u najbliu uvalu ili luku.

Drugi neugodan vjetar je jugo. Predznak za jugo je pojava sumaglice na jugoistonom dijelu obzora, poveana vlanost zraka, plima (visoka voda), pad tlaka zraka, poveavanje oblanosti i dr. Jugo pue ujednaeno s mora prema obali, donosi kiu i jaa postupno, tako da imamo dovoljno vremena sigurno se zakloniti.

Maestral je ugodni ljetni vjetar, pue iskljuivo danju, osvjeava, a u uskim kanalima (Hvarski, Peljeki i dr.) zna biti dosta jak, pa pogoduje ljubiteljima jedrenja, a posebice jedrenja na dasci.

Nevera je ljetna oluja, koja se ne moe sigurno predvidjeti, zna biti vrlo jaka, ali je kratkotrajna. Dolazi iz smjera NW do SW i praena je jakom kiom. Skloniti se u najbliu luku, uvalu, zaljev i sl. Nakon njenog prestanka ubrzo ponovno zavlada lijepo vrijeme.

Postoje i zatvoreni vrtloni bariki sustavi i to visokog tlaka zraka (anticiklone) i niskog tlaka zraka (ciklone). Anticiklona donosi lijepo, a ciklona runo vrijeme. Pribliavanjem anticikloni tlak zraka raste, a cikloni tlak zraka opada. Na sjevernoj polukugli (hemisferi)

zrak u cikloni struji u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu, a u anticikloni u

smjeru kazaljke na satu.

"Meteoroloko izvjee" za podruje Jadrana izrauje Dravni hidrometeoroloki zavod R. Hrvatske - Pomorski meteoroloki centar u Splitu (DHZ - PMC) barem tri puta dnevno. Prije poetka putovanja ista se moe pogledati na oglasnoj ploi luke kapetanije. Obalne radijske postaje emitiraju je na hrvatskom i engleskom jeziku tri puta dnevno u propisano

vrijeme (konzultirati informativnu kartu HHI-a).

Oblak je vidljivi skup sitnih estica kondezirane vodene pare. Dijele se na niske oblake (do 2000 metara), srednje oblake (od 2000 do 6000 metara) i visoke oblake (iznad 6000

metara).

U oborine spadaju: kia, tua, snijeg, rosulja, rosa i dr. Oborine mogu smanjiti vidljivost.

Plima je periodino uzdizanje, a oseka periodino sputanje razine mora uslijed djelovanja privlanih sila mjeseca, planeta, sunca i zvijezda. Na Jadranu nemaju znaajniju ulogu, jer su razlike izmeu visokih i niskih voda male (do cca 0,6 metara), dok na pojedinim podrujima Zemlje razlika dosie 12 metara i vie. Kada more nadolazi ili se povlai nastaju vrlo jake struje koje nazivamo "struje plime i oseke". Tlak zraka takoer uzrokuje plimu i oseku.

Morski valovi predstavljaju ritmiko uzdizanje i sputanje morske povrine, a ne kretanje vodenih masa (to su morske struje). Najee na moru susreemo vjetrovne valove

13

(ivo more) dok rjee susreemo valove mrtvoga mora (nastaju prije ili poslije nevremena). Valovi se definiraju elementima vala i to duinom (horizontalni razmak izmeu brjegova dva susjedna vala), visinom (vertikalni razmak izmeu najdonje toke dola i najgornje toke brijega vala) i periodom (vremenski razmak izmeu prolaska dva uzastopna brijega kroz istu toku). Duina i visina vala izraava se u metrima, a period u sekundama.

PLOVIDBA UZ OBALU I RED U LUKAMA

Red u lukama provodi tijelo koje upravlja lukom.

Nadzor nad provoenjem reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske provodi kapetanija.

Opskrba broda ili brodice pogonskim gorivom u luci ne smije zapoeti prije nego se iskrcaju putnici.

Ukrcavanje putnika na brod ili brodicu moe zapoeti nakon to se brod odnosno brodica opskrbe pogonskim gorivom.

Brodovi, jahte, brodice i hidroavioni prilikom plovidbe unutarnjim morskim

vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju se pribliavati obali, i to:

1. brodovi i hidroavioni, na udaljenost manju od 300 m;

2. jahte na udaljenost manju od 150 m;

3. motorne brodice i jedrilice na udaljenost manju od 50 m.

Polijetanje/slijetanje hidroavionom kapetanija moe odobriti na udaljenosti manjoj od 300 m uz uvjet da mjesto polijetanja/slijetanja bude objavljeno u Oglasu za pomorce.

lznimno plovila iz stavka 1. ovog lanka mogu ploviti i na manjim udaljenostima od obale radi uplovljavanja u luku i sidrite ili pristajanja uz obalu ako to zahtijeva konfiguracija plovnog puta, ali su pri tome duni smanjiti brzinu u tolikoj mjeri da mogu lako i brzo obaviti manevar skretanja i zaustavljanja.

Brodice na vesla, daske za jedrenje i jahanje na valovima, kanui, kajaci, gondole,

sandoline i pedaline smiju ploviti i na udaljenosti manjoj od 50 m od obale.

U vodenom prostoru pored plae jahte i brodice moraju ploviti na udaljenosti veoj od 50 m od ograde ureene plae, odnosno 150 m od obale prirodne plae.

Gliseri i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na zranom jastuku i sl.) mogu glisirati samo na udaljenosti veoj od 300 metara od obale i to na podruju na kojem istima nije zabranjeno glisirati.

Podruja na kojima je gliserima i brodicama za mlazni pogon zabranjeno glisirati, odreuje kapetanija.

Zabranjeno je, bez odobrenja kapetanije, kupanje i plivanje u lukama i prilazima

luka, uskim vodenim prolazima i kanalima i u kojima se obavlja plovidba.

Zabranjeno je jedrenje na dasci u podruju ulaza u luku, u uskim prolazima gdje se odvija plovidba brodova i brodica, te unutar ureene plae.

Osobe koje obavljaju podvodni ribolov ili neku drugu aktivnost pod morem moraju

za vrijeme ronjenja po morskoj povrini za sobom povlaiti uti ili naranasti balon iji promjer ne smije biti manji od 30 cm.

Ako se odrava portsko natjecanje u podvodnom ribolovu ili nekoj drugoj aktivnosti pod morem, nain oznaavanja natjecatelja i prostora za natjecanje odreuje kapetanija.

Zabranjeno je kupaima plivati izvan ograenog vodenog prostora ureene plae.

Zabranjeno je kupaima plivati na udaljenosti veoj od 100 m od obale prirodne plae.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovog lanka kupai mogu plivati i na udaljenosti veoj od 100 m u vodenom prostoru prirodne plae koja po svojoj konfiguraciji onemoguuje plovidbu (pliaci, sprudovi, hridi, grebeni i sl.).

Brodovi koji izlaze iz luke imaju prednost pred onima koji ulaze u luku (imaju manje

manevarskog prostora).

14

U kanalima i tjesnacima brodovi krai od 20 metara moraju se sklanjati veim brodovima s puta, a ako ele prijei kanal moraju to initi najkraim putem, tj. okomito na smjer pruanja kanala ili tjesnaca.

U luci je zabranjeno:

1) onemoguiti pristup napravama za privezivanje;

2) premjetati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i ureaje drugog plovnog objekta osim kad je to potrebno radi spreavanja neposredne i oite tete ili kad je to potrebno zbog dolaska ili odlaska plovnog objekta;

3) vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i ureaje koji nisu namijenjeni za privezivanje i kretati se po njima;

4) neovlateno postavljati, premjetati, mijenjati, uklanjati ili oteivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privezivanje;

5) oteivati operativne obale tekim vozilima, smjetanjem tekih predmeta preko doputenog optereenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati kamenje s obalnih zidova obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi teta operativnim obalama;

6) zavarivati, loiti vatru na otvorenom ognjitu na obali ili na plovnom objektu i na napravama za privezivanje;

7) istiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta;

8) zagaivati zrak isputanjem praine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih koliina utvrenih posebnim propisima;

9) drati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda,

10) kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vui ili uiti skijanje na vodi;

11) na istezalitu drati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi drati bilo kakav materijal;

12) obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobiajenih poslova;

13) spaljivanje otpada na plovnom objektu;

14) na bilo koji nain ugroavati sigurnost plovidbe, ljudskih ivota i okolia.

Radnje iz toaka 6., 7., 8., 10., 12., 13. i 14. stavka 1. ovog lanka zabranjeno je obavljati i na sidritu luke.

Radnje iz toaka 2., 6., 7., 9., 10. i 12. stavka 1. ovog lanka mogu se obavljati u brodogradilitima, a u ostalim lukama samo na osnovi odobrenja tijela koje upravlja lukom uz suglasnost kapetanije.

4. MANEVRIRANJE BRODICOM, SIGURNOST PLOVIBDBE I PRUANJE PRVE

POMOI

U sluaju pada osobe u more, u plovidbi, kada smo to osobno vidjeli, ili nam je netko dojavio, odmah kormilo moramo postaviti "sve u stranu" pada osobe u more, kako bi sprijeili da istu zahvati vijak (propeler) brodice. Nakon tako izvrenog manevra vraamo se kruno na mjesto pada osobe u more i vrimo spaavanje. Ako je mogue treba odmah osobi dobaciti kolut ili prsluk za spaavanje. Ako ju ne uspijemo pronai, zatrait emo pomo i zapoeti s potragom, te obavijestiti najbliu Kapetaniju ili ispostavu, koja e preuzeti rukovoenje akcijom potrage i spaavanja. Takav okret nazivamo "obini okret".

Desnokretni vijak okree se udesno, a lijevokretni ulijevo pri vonji naprijed. Kod brodica s ugraenim motorom pri vonji krmom, krma jako izbija u suprotnu stranu, tj. udesno kod lijevokretnog, a ulijevo kod desnokretnog vijka. Navedeni uinak koristimo prigodom pristajanja bokom uz obalu naroito kod veih brodica. Valja uzeti u obzir mogue djelovanje vanjskih sila (vjetar, struja valovi id r.).

Pored vijaka na plovilima se koriste i propulzori na mlazni (jet) pogon i jedra.

Neke brodice danas imaju ugraene "bau trastere" (vijci u pramanom dijelu trupa), koji ovisno o smjeru vrtnje pomiu pramac udesno, odnosno ulijevo i olakavaju manevriranje.

15

Kod brodica s dva vijka potrebno je manje prostora za okretanje preko desnog ili lijevog

boka i lake je pristati uz obalu.

Brodica se moe usidriti, privezati lijevim ili desnim bokom uz obalu ili se moe privezati u etverovez (pramac usidren, a krma privezana uz obalu - zauzima se manje mjesta).

IZBJEGAVANJE SUDARA NA MORU

Definicije:

Jarbolno svjetlo je bijele boje, postavljeno na jarbolu i osvjetljava luk obzora od

225 po pramcu. Bona svjetla su: zeleno na desnom, a crveno na lijevom boku. Osvjetljavaju luk

obzora od po 112,5 (skupa pokrivaju sektor jarbolnog svjetla).

Krmeno svjetlo je bijele boje, postavljeno na krmi broda i osvjetljava luk obzora od

135 po krmi. Kruno svjetlo se postavlja na najvidljivijem mjestu na brodu i osvjetljava luk

obzora od 360. Svjetlo za tegljenje je ute boje, postavljeno iznad krmenog svjetla i osvjetljava luk

obzora od 135. Jedan dugi signal (zvukom ili svjetlom) traje 4 - 6 sekundi;

Jedan kratki signal traje jednu sekundu.

Dnevni znakovi (kugla, unj s vrhom prema dolje, unj s vrhom prema gore, dvounj spojen s vrhovima, dvounj spojen s bazama, valjak, koara, i dr.) su crne boje, promjera 60 cm, a istiu se samo za dnevnog svjetla i to na najvidljivijem mjestu na plovilu. Svjetla se pokazuju u plovidbi od zalaska do izlaska sunca, a danju u uvjetima slabe

vidljivosti (magla, oborine i sl.). U takvim uvjetima potrebno je pojaati osmatranje, smanjiti brzinu i oglaavati se prema ovim Pravilima.

Svjetla za plovila na mehaniki pogon

Motorna brodica kraa od sedam metara i brzine manje od sedam vorova mora stalno pokazivati jedno bijelo kruno svjetlo. Ako ima kabinu pokazivat e i bona svjetla, ako je to mogue.

Motorna brodica duljine do 12 metara pokazivat e bona i bijelo kruno svjetlo.

Brod duljine do 50 metara pokazivat e jedno jarbolno, bona i krmeno svjetlo.

Brod dulji od 50 metara pokazivat e dva jarbolna svjetla (na dva jarbola) od kojih je prednje na manjoj visini, bona i krmeno svjetlo.

Svjetla za plovila na vesla i jedra

Brodica na vesla i jedra duljine manje od 7 (sedam) metara ne mora stalno pokazivati

nikakva svjetla, ali mora u pripremi imati runu svjetiljku ili "fenjer" s bijelim svjetlom radi oznaavanja pozicije u sluaju kada postoji rizik od sudara. Brodica (brod) na jedra duljine do 20 metara moe pri vrhu jarbola pokazivati samo kombiniranu svjetiljku (bona svjetla i krmeno u jednoj svjetiljci). Brod na jedra dulji od 20 metara mora stalno pokazivati bona i krmeno svjetlo, a pored njih pri vrhu jarbola moe (ali ne mora) pokazivati dva kruna svjetla u okomici i to crveno iznad zelenog.

Napomena: Jedrenjaci krai od 20, pa ak i oni krai od 7 metara mogu pokazivati sva svjetla jedrenjaka duljeg od 20 metara, ali ne moraju.

Motorni jedrenjak je brod ili brodica koja se istovremeno kree kroz vodu pomou mehanikog porivnog ureaja i jedara i smatra se brodom na mehaniki pogon, pa je duan pokazivati sva svjetla broda na mehaniki pogon u odnosu na svoju duljinu.

Svjetla za ostale brodove

Usidreni brod pokazivat e jedno kruno bijelo svjetlo na pramanom dijelu. Ako je dulji od 50 metara jo jedno kruno bijelo svjetlo na krmenom dijelu broda, ali na manjoj visini, a ako je dulji od 100 metara upalit e jo i sva radna (palubna) svjetla.

16

Brod nesposoban za manevriranje pokazivat e dva crvena kruna svjetla u okomici.

___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Nasukani brod pokazivat e dva kruna crvena svjetla u okomici i svjetla usidrenog broda ovisno o duljini (dobro je usidren i potpuno nesposoban za manevriranje).

Brod ograniene sposobnosti manevriranja pokazivat e tri kruna svjetla u okomici i to: crveno - bijelo - crveno. Brod ogranien svojim gazom pokazivat e tri crvena kruna svjetla u okomici.

Brod koji isti mine pokazivat e tri zelena kruna svjetla postavljena u kri pri vrhu jarbola. Takvom se brodu nije doputeno pribliavati 1000 metara po krmi i 500 metara po bokovima. Teglja zauzet tegljenjem pokazivat e dva jarbolna svjetla u okomici na prednjem jarbolu, bona svjetla, krmeno i iznad njega uto svjetlo za tegljenje. Kada je duljina teglja vea od 200 metara (raunajui od krme tegljaa do krme zadnjeg objekta u teglju), umjesto dva, na prednjem jarbolu pokazivat e tri jarbolna svjetla u okomici. Tegljeni brod (objekt) pokazivat e bona i krmeno svjetlo. Ako nije mogue treba ga osvijetliti na neki drugi nain da se oznai njegova prisutnost u teglju (reflektorom s tegljaa). Brod zauzet ribolovom pokazivat e dva kruna svjetla u okomici i to zeleno iznad bijelog kada koari, odnosno crveno iznad bijelog kada je zauzet bilo kojom vrstom ribolova osim koarenja. Peljarski brod (pilotina) kada je u slubi pokazivat e dva kruna svjetla u okomici i to bijelo iznad crvenog. ____________________________________________________________________________________________________________________

Dnevni znakovi

Usidreni brod istaknut e jednu crnu kuglu na pramanom dijelu bez obzira na duljinu.

Brod nesposoban za manevriranje istaknut e dvije crne kugle u okomici. ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Nasukani brod istaknut e tri crne kugle u okomici. Motorni jedrenjak kada plovi, istaknut e crni unj s vrhom nadolje. Brod ograniene sposobnosti manevriranja istaknut e tri signalna crna tijela u okomici i to: kugla - dvounj spojen s bazama - kugla.

Brod ogranien svojim gazom istaknut e crni valjak (cilindar).

Brod koji isti mine istaknut e tri crne kugle postavljene u kri. Teglja i tegljeni objekt (brod) istaknut e po jedan crni dvounj spojen s bazama samo ako je duljina teglja vea od 200 metara.

Peljarski brod u slubi istaknut e zastavicu H (bijelo - crvene boje) po Meunarodnom signalnom kodeksu.

Brod zauzet bilo kojom vrstom ribolova istaknut e crni dvounj spojen s vrhovima. Ako je krai od 20 metara moe istaknuti samo znak oblika koare. ____________________________________________________________________________________________________________________

Zvuni signali plovila koja se meusobno vide

Jedan kratki signal ( . ) oznaava promjenu kursa udesno. Dva kratka signala ( .. ) oznaavaju promjenu kursa ulijevo. Tri kratka signala ( ... ) oznaavaju vonju krmom.

Najmanje pet kratkih signala ( ..... ) ili vie oznaavaju upozorenje drugom brodu kada se ne razumiju njegove namjere. ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Kada brod nailazi iza Rta (punte) ili iza zavoja u rijeci ili kanalu i ne moe vidjeti drugu stranu, oglasit e se jednim dugim ( - ) signalom. Brod koji se nae s druge strane i uje navedeni signal, oglasit e se takoer jednim dugim zvunim signalom kao znak odgovora. U uskim kanalima i tjesnacima u pravilu nije doputeno pretjecanje. Ako brod ipak eli pretjecati brod ispred sebe pitat e ga za doputenje i to s dva duga i jednim kratkim zvunim signalom ako ga eli pretjecati s njegove desne strane, odnosno s dva duga i dva kratka zvuna signala ako ga eli pretjecati preko njegove lijeve strane. Ako se upitani brod slae odgovorit e jednim dugim, jednim kratkim, jednim dugim i jednim kratkim zvunim signalom. Ukoliko pak nita ne odgovori pretjecanje se ne smije poduzeti. Pored zvunih signala preporua se koristiti VHF radijsku postaju - kanal 16. ____________________________________________________________________________________________________________________ Napomena: Kada je to mogue signali se mogu davati i svjetlom.

Zvuni signali pri ogranienoj vidljivosti (u magli)

Prema Pravilniku o brodicama sredstvo za zvuno oglaavanje dune su imati brodice bez obzira na namjenu, ako im je plovidba dozvoljena u granicama unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

Svi brodovi oglaavat e se u magli sirenom u vremenskim razmacima od dvije minute, osim usidrenog i nasukanog broda, koji e se oglaavati zvonom i/ili gongom u razmacima od jedne minute. Gong moraju imati brodovi dulji od 100 metara.

Brod na mehaniki pogon u plovidbi oglaavat e se jednim dugim zvunim signalom.

___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Brod koji plovi na jedra, brod zauzet tegljenjem, brod zauzet ribolovom, brod nesposoban za manevriranje, brod ograniene sposobnosti manevriranja i brod ogranien svojim gazom oglaavat e se jednim dugim zvunim signalom popraenim s dva kratka.

Peljarski brod u slubi oglaavat e se s etiri kratka zvuna signala.

17

Usidreni brod oglaavat e se brzom zvonjavom na pramanom dijelu broda u trajanju od 5 (pet) sekundi, a dulji od 100 m i gongom na krmi i to odmah nakon zvonjave.

Nasukani brod oglaavat e se isto kao usidreni, samo to prije i poslije brze zvonjave mora dati po tri odvojena udarca zvonom. ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Pravila za izbjegavanje sudara na moru

Kada se dva plovila na mehaniki pogon pribliavaju iz suprotnog smjera, svaki mora promijeniti kurs udesno. Radnja mora biti izvrena pravovremeno i odluno.

Kada se kursovi dvaju plovila na mehaniki pogon presijecaju tako da postoji opasnost od sudara, izbjegavat e onaj brod, koji vidi drugoga preko svoje desne strane. Brod s pravom puta zadrat e svoj kurs i brzinu i stalno pratiti kretanje broda koji ustupa put.

Brod koji pretjee brod ispred sebe, na otvorenom moru, (pribliava mu se po krmi) moe tu radnju obaviti promjenom kursa udesno ili ulijevo vodei rauna o brodovima koji dolaze iz suprotnog smjera, s tim da nikada ne smije presijecati kurs brodu kojega pretjee.

Kada dva jedrenjaka plove tako da primaju vjetar u razliiti bok (jedan u lijevi, a drugi u desni) izbjegavat e onaj koji prima vjetar u lijevi bok (s lijeve strane).

Kada dva jedrenjaka plove tako da primaju vjetar u isti bok (oba u lijevi ili oba u

desni) izbjegavat e onaj koji se nalazi u privjetrini (ima jai vjetar).

Signali pogibli (pogibelji)

Koriste se iskljuivo u situacijama kada se brod (brodica) i sve osobe na njemu (njoj) nalaze u ivotnoj opasnosti - praktiki prije naputanja plovila. Odluku o proglaavanju pogibli donosi zapovjednik broda (voditelj brodice), koji nakon toga odailje jedan ili vie meunarodnih signala za oznaavanje pogibli. Svaki brod (brodica) kada uje ili vidi jedan od signala pogibli duan je odmah krenuti u pomo osobama u pogibli, izvijestiti najbliu Luku kapetaniju ili ispostavu, koja ga moe i osloboditi obveze pruanja pomoi na moru i koja e preuzeti rukovoenje akcijom.

Signale pogibli (pogibelji) dijelimo na: radio, vizualne i zvune signale.

Nabrojit emo neke najee u uporabi: Tri puta izgovaranje rijei "MAYDAY" (MEJDEJ) na VHF kanalu 16, rakete sa crvenim zvjezdicama, rakete s padobranom, rune buktinje, dimne kutije koje isputaju dim ute ili naranaste boje, ritmiko dizanje i sputanje rairenih ruku, improvizirana vatra koja stvara gusti crni dim (ne smije se koristiti benzin), davanje (SOS) "ES O ES" signala (tri kratka, tri duga, tri kratka)

prikladnom svjetiljkom, davanje istog signala zvunom napravom, neprekidan zvuk proizveden bilo kojom zvunom napravom, pojedinana pucnjava iz vatrenog oruja u razmacima od po jedne minute i dr. ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

to se tie Pruanja prve pomoi u sklopu ovog programa ista se priznaje uz predoenje "Vozake dozvole" ili bilo koje druge potvrde ili isprave iz koje se vidi da je kandidat istu poloio.

Inae gradivo obuhvaa:

- Sredstva za pruanje prve pomoi;

- Izvori povreda na brodici;

- Umjetno disanje;

- Pruanje prve pomoi u sluaju hipotermije (gubitka tjelesne topline), smrzavanja i visokih atmosferskih temperatura; ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

SIGURNOST PLOVIDBE

Pomorska nesrea je dogaaj ili slijed dogaaja koja ukljuuje poar, eksploziju, sudar, nasukavanje, udar, oteenje od nevremena, napuknue trupa ili pretpostavljeni nedostatak na trupu, nemogunost rada glavnih strojeva, vee oteenje nadgraa, ozbiljno oteenje podvodnog dijela trupa to ini brod nesposobnim za nastavak plovidbe, oneienje pomorskog okolia i kvar/oteenje koje zahtijeva tegljenje ili pomo s obale.

18

Osoba koja upravlja brodicom ili zapovjednik jahte koja je doivjela pomorsku nesreu duan je u roku ne duljem od 3 dana od trenutka nesree prijaviti istu lukoj kapetaniji ili ispostavi. Prijava se podnosi u pisanom obliku na propisanom obrascu.

Luka kapetanija ili ispostava kojoj je prijavljena pomorska nesrea duna je provesti istragu nesree u sluajevima i na nain utvren posebnim propisom, te o rezultatima istrage sainiti zapisnik.

Vlasnik brodice ili jahte koja je doivjela pomorsku nesreu duan je prije nastavka plovidbe zatraiti provoenje izvanrednog pregleda brodice radi utvrivanja njene sposobnosti za plovidbu.

U sluaju sudara na moru ne smije se napustiti mjesto sudara dok se sigurno ne utvrdi da su osobe na drugoj brodici u sigurnosti. Brodica s manjim oteenjima duna je pruiti svaku moguu pomo drugoj brodici. Prvenstveno se moraju spaavati osobe, a zatim i brodica ako je to mogue. Obvezno razmijeniti podatke. Moraju se spaavati i neprijateljske osobe i osobe koje se opiru spaavanju. Za spaavanje osoba ne pripada naknada. Imovina, ako je to mogue, takoer se mora spaavati ako se radi o imovini koja je hrvatske dravne pripadnosti ili strane dravne pripadnosti, a u vlasnitvu je hrvatske pravne ili fizike osobe. Za spaavanje imovine pripada takozvana pravina naknada (iznos ne smije biti vei od vrijednosti spaene imovine).

U sluaju kada sve poduzete mjere radi spaavanja plovila nisu urodile plodom, zapovjednik plovila nastojat e maknuti plovilo s plovnog puta, te ga pokuati nasukati na pogodno tlo vodei rauna o spaavanju osoba na plovilu.

U sluaju nasukavanja potrebno je utvrditi: vrstu dna na kojega smo se nasukali, veliinu oteenja i kojom smo duinom sjeli na dno, te da li more prodire u brodicu.

U sluaju prodora mora moramo svim raspoloivim sredstvima pokuati izbaciti more iz brodice i privremeno sanirati (zatvoriti) otvore. U sluaju poara, bitno ga je im prije uoiti, kako bi se to prije pristupilo gaenju svim raspoloivim sredstvima na brodici. Kada smo kod jednog i drugog sluaja uinili sve da spasimo plovilo i osobe na njemu, a radnje nisu dale uspjean rezultat, tada e voditelj brodice narediti naputanje plovila i zatraiti pomo svim raspoloivim Meunarodnim signalima za oznaavanje pogibli (radio, zvuni i vizualni signali).

Sredstva za spaavanje dijelimo na: osobna i zajednika sredstva za spaavanje.

Osobna sredstva su: prsluk za spaavanje, kolut (pojas) za spaavanje, odijelo za spaavanje i termo-zatitna sredstva).

Zajednika sredstva su: brodica (amac) za spaavanje, splav za spaavanje (kruta i/ili pneumatska), spasilaka brodica ili brodica za prikupljanje i brza spasilaka brodica (na ro-ro putnikim brodovima u meunarodnoj plovidbi).

Koliinu sredstava za spaavanje za brodice odreuje Luka kapetanija ili ispostava Luke kapetanije, a za jahte HRB (Hrvatski registar brodova) u Splitu.

SAR sluba - Sluba za potragu i spaavanje proizala je iz odredbi SAR konvencije (Meunarodna konvencija za potragu i spaavanje na moru) koju je Republika Hrvatska potpisala i ratificirala, te donijela:

- Zakon o lukim kapetanijama, i

- Nacionalni plan traganja i spaavanja ljudskih ivota na moru.

Prema navedenim propisima u Republici Hrvatskoj sluba potrage i spaavanja na moru ustrojena je na slijedei nain:

- Stoer slube potrage i spaavanja (zapovjednik - obvezno iz Ministarstva mora, zamjenik i pet lanova iz ostalih Ministarstava),

- Nacionalna sredinjica za usklaivanje potrage i spaavanja (Rijeka),

- Pod-sredinjica potrage i spaavanja (luke kapetanije Pula, Rijeka, Senj, Zadar, ibenik, Split, Ploe i Dubrovnik),

- Obalne promatrake jedinice (ispostave lukih kapetanija), i

- jedinice traganja i spaavanja (kopnene, pomorske i zrane).

19

5. POMORSKA RADIOTELEFONSKA SLUBA

Prema Pravilniku o brodicama i jahtama (NN 27/2005, 57/2006, 80/2007, 03/2008,

18/2009 i 56/2010) svaka brodica namijenjena za gospodarske i javne svrhe ima obvezu u svojoj

opremi imati brodsku VHF radijsku postaju odobrenog tipa, te rezervnu bateriju za radijsku

postaju.

Osoba koja rukuje brodskom VHF radijskom postajom na brodici mora imati barem

"Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B", a moe imati i "Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije C" (konzumira kategoriju B), jer je u programu za

polaganje navedenih ispita kao zaseban predmet ukljuena i "Pomorska radiotelefonska sluba".

Brodska radijska telefonska postaja (VHF), da bi se legalno mogla ugraditi i koristiti na

brodici, mora imati "Dozvolu za radijsku postaju na plovilu", koju izdaje HAT (Hrvatska

Agencija za telekomunikacije) u Zagrebu. Bez nje se radijska postaja ne moe nabaviti, bez obzira da li je obvezna ili ne, ne moe se prodati niti dati u zakup, ako novi korisnik ne ishodi novu "Dozvolu". Dozvola ima trajni karakter i vrijedi do otpisa brodice ili postaje, a u njoj su

upisani podaci o oznaci i imenu brodice, pozivni znak, podaci o vlasniku, vrsta slube, tip ureaja i dozvoljene frekvencije (kanali).

Nakon to vlasnik dobije "Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B" i "Dozvolu za radijsku postaju na plovilu" mora sklopiti ugovor s PLOVPUT-om iz Splita

radi koritenja radijske postaje u komercijalne svrhe.

PLOVPUT sa sjeditem u Splitu ima tri obalne radijske postaje (ORP) i to: "Split radio", "Dubrovnik radio" i "Rijeka radio".

Vlasnik ili voditelj brodice koja ima radijsku postaju duan je voditi knjigu "Radio dnevnik", koja se moe kupiti u ovlatenim uredima uzdu obale Hrvatskog Jadrana. Radio dnevnik se mora voditi za cijelo vrijeme rada radijske postaje (od poetka do kraja putovanja bez prekida) i u njega se unose svi vaniji podaci kao: vrijeme ukljuivanja ureaja, pregled napajanja, kontrola rada ureaja, vrijeme iskljuivanja ureaja, kao i svi podaci vezani za signale i poruke pogibli, urnosti i sigurnosti. Prije poetka voenja Radio dnevnik se mora ovjeriti u kapetaniji ili ispostavi kapetanije i svaka stranica mora biti numerirana i peatirana. Eventualni pogreni upisi moraju se precrtati tako da ostanu itki, jer imaju pravnu snagu dokazivanja na sudu. Dnevnik voditi prema naputku ispisanom na poetku knjige.

Za vrijeme plovidbe na brodici se stalno mora nalaziti:

- "Dozvola za plovidbu brodice",

- "Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice" i

- "Dozvola za radijsku postaju na plovilu" (ako brodica mora imati ili ima postaju).

VHF radijska postaja mora biti ukljuena za cijelo vrijeme plovidbe, tj. od isplovljenja do uplovljenja ili od poetka do kraja putovanja. Obalne radijske postaje vre neprekidnu slubu bdijenja na meunarodnom kanalu za pogibelj, poziv i sigurnost, a to je VHF kanal 16 (156,8 MHz - megaherca).

Luke kapetanije vre neprekidnu slubu bdijenja na VHF kanalu 10, a ispostave kapetanije takoer na VHF kanalu 10, ali samo u radno vrijeme.

Marine i luice vre neprekidnu slubu na VHF kanalu 17 (izlazna snaga ne smije biti jaa od jednog W).

Luka uprava Split - Luki operativni centar (LOC) vri neprekidnu slubu bdijenja na VHF kanalu 09, a peljarsko drutvo "Split Pilot" na VHF kanalu 12.

Na brodicama koje nisu dune imati radijsku postaju, a imaju je, sluba bdijenja vri se prema nahoenju voditelja.

Koritenje VHF radijske postaje u luci nije dozvoljeno, osim za luke operacije, manevar ili za sluaj pogibelji, urnosti i sigurnosti. Svaka drava propisuje nain rada VHF radijskom postajom u luci i na sidritu.

20

Pokraj radijske postaje preporua se drati "Naputak za rukovanje" i "Meunarodnu tablicu za govorno sricanje slova i brojeva", koja se mora koristiti u sluaju slabe ujnosti, kompliciranih i teko razumljivih rijei, kratica, brojeva i sl.

Nadzor nad radio ureajima na brodicama i jahtama obavljaju Luke kapetanije i njihove ispostave.

Pregled moe biti osnovni (obavlja se prije upisa brodice u oevidnik kao i poslije svake obnove ili promjene namjene brodice), redovni (svake godine, svake dvije ili svakih pet godina

ovisno o namjeni brodice) i izvanredni, kojemu podlijeu sve brodice upisane u oevidnik brodica i sve jahte upisane u upisnik jahti bez obzira na namjenu kada pretrpe pomorsku nezgodu

(nasukavanje, sudar, poar, potonue i sl.), tj. tetu koja bitno utjee na njihovu sposobnost za plovidbu. Redovnim pregledom utvruje se izmeu ostalog stanje i broj ureaja koji spadaju u obveznu opremu brodice, odnosno jahte.

Inspekciju obavljaju Republiki inspektori sigurnosti plovidbe (najee radio-inspektor), koji je slubenik Luke kapetanije. On kontrolira: ispravnost radio ureaja, valjanost dozvole za radijsku postaju na plovilu, urednost voenja radio dnevnika, valjanost dozvole za plovidbu brodice i ovlast voditelja brodice (operatera) za rukovanje radiotelefonskom postajom. Ukoliko

inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi bitne nedostatke zabranit e daljnju plovidbu dok se isti ne otklone u zadanom roku. Provjeru ispravnosti rada radiotelefonske postaje i svih njezinih

sastavnih dijelova vri vlasnik ili voditelj brodice, a preporua se uiniti prije svakog isplovljenja. Provjera ispravnosti rada ureaja ne smije se vriti na VHF kanalu 16.

Brodska radijska postaja smjeta se u blizini mjesta odakle se upravlja brodicom na nain da bude nadohvat voditelju, na najviem moguem mjestu na brodici radi visine antene, veeg dometa, blizine izvoru napajanja, te da u sluaju potonua to due ostane iznad mora i da na tom mjestu ima to manje smetnji od ostalih elektroureaja na brodici. Ista mora biti propisno uzemljena, a pogotovo na brodicama izraenim od izolirajuih materijala (stakloplastika, guma, drvo i sl.).

Radijska postaja na brodici identificira se oznakom ili imenom i vrstom brodice, a obalna

radijska postaja (ORP) imenom grada i rijei "radio" (primjerice "Split radio"). I jedna i druga moraju imati pozivni znak ili znak raspoznavanja, kojega im dodjeljuje HAT (obvezno stoji u

"Dozvoli za radijsku postaju na plovilu").

Obalne radijske postaje imaju slijedee pozivne znakove: 9AD (Dubrovnik radio), 9AS (Split radio) i 9AR (Rijeka radio), gdje "9A" oznaava dravnu pripadnost (u naem sluaju Hrvatsku), a slijedee slovo je ustvari poetno slovo imena ORP-a. Pozivni znak za brodicu takoer se sastoji od znakova "9A" iza kojih slijede etiri razliita broja, a to je ustvari ifrirano (kodirano) ime brodice.

U radiotelefoniji veza se najee uspostavlja na VHF kanalu 16, a zatim se prelazi na jedan od raspoloivih radnih kanala. Veza se moe izravno uspostaviti na radnom kanalu ako se isti zna. Pozivanje, radi uspostave veze, na VHF kanalu 16 ne smije trajati due od jedne minute, jer je on rezerviran za pogibelj, urnost i sigurnost. Nepotivanje navedene odredbe pomorski je prekraj i protiv prekritelja podnijet e se zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka povjerenstvu za pomorske prekraje pri nadlenoj Lukoj kapetaniji, a posljedica je novana kazna i/ili oduzimanje Uvjerenja o osposobljenosti za voditelja brodice. To je ustvari zatitna mjera za VHF kanal 16, jer kod VHF radiotelefonije ne postoji takozvani "period ili vrijeme utnje".

VHF radio-frekvencijsko podruje nalazi se izmeu 156 i 174 MHz-a. Ukupno je izvedeno 56 kanala i to od 1 - 28 i od 60 - 88. Meunarodni kanal bdijenja (pogibelji, sigurnosti i pozivanja) je kanal 16 ili 156,8 MHz-a. Kanali su podijeljeni na grupe: brod - brod, peljarska

sluba, slobodan govor, javna korespondencija i dr. Kanali mogu biti "simpleksni" i "dupleksni". Simpleksni je kada prijamnik i odailja rade na istoj frekvenciji, to bukvalno znai da sugovornici ne mogu jedan drugome upadati u rije kao primjerice kod telefona, ve mogu naizmjence razgovarati na nain da svaki od njih izgovori rije "Prijam" ili "Over" (engleski) to znai da onaj drugi moe govoriti. Kada je razgovor potpuno zavren svaki od

21

sugovornika izgovorit e rijei "Gotovo i prekid rada" ili "Over and out" (engleski). Kod dupleksa razgovor je mogu kao s telefonom.

1. Signal za oznaavanje pogibelji "MAYDAY" (engl. MEJDEJ ili franc. MEDE) daje se iskljuivo u situaciji kada brodici i svim osobama na njoj prijeti ivotna opasnost radi sudara, udara, poara, nasukavanja, prodora mora, eksplozije i sl. - u pravilu prije naputanja brodice ili pada osobe ili osoba u more. Odluku o odailjanju signala pogibelji donosi iskljuivo voditelj brodice. Odailje se svim radijskim postajama. Iza signala pogibelji daje se poruka pogibelji koja mora biti kratka i jasna, a treba sadravati barem:

- oznaku ili ime brodice ili pozivni znak,

- poziciju,

- vrstu opasnosti, i

- vrstu pomoi koja se trai.

"Mejdej" signal ili poruka pogibelji imaju najvei prioritet u radio prometu. Kada voditelj brodice primi signal i poruku pogibelji duan je potvrditi prijam, odmah krenuti u pomo, javiti brodici u pogibelji da kree prema njoj i priblino vrijeme dolaska na poziciju pogibelji, a zatim o svemu izvijestiti izravno ili putem ORP-a najbliu Luku kapetaniju. Voditelj brodice nee krenuti u spaavanje ako bi tim inom svoju brodicu i osobe na njoj takoer doveo u pogibeljnu situaciju, a to mora uvjerljivo dokazati (radio dnevnikom, svjedocima i sl.). Cijeli tijek akcije spaavanja i eventualnog traganja odvijat e se na VHF kanalu 16 i svako drugo pozivanje osim "MAYDAY-a" je zabranjeno. Voditelj brodice u pogibelji postupit e na slijedei nain: tri puta izgovorit e rije "Mejdej", jedan put rije "ovdje", tri puta oznaku, ime ili pozivni znak brodice, nakon ega slijedi poruka pogibelji. Ako brodica u pogibelji nije bila u mogunosti zatraiti pomo putem radija, a neka druga "RADIJSKA POSTAJA" (brodska ili ORP) na siguran nain doe do saznanja o njenoj pogibelji (uoi vizualni ili uje zvuni signal pogibelji), tada e potonja na VHF kanalu 16 odaslati signal "Mayday relay" (mejdej rilej) i podatke o priblinoj poziciji brodice u nevolji. Radijska postaja (obalna ili brodska) koja sudjeluje u akciji traganja i spaavanja zatrait e prestanak rada bilo koje druge radijske postaje na VHF kanalu 16 rijeima: "Silans mejdej", a kada se akcija potpuno privede kraju izgovorit e rijei "Silans fini" (prestanak utnje), nakon ega se VHF kanal 16 ponovno moe koristiti i za pozivanje radi uspostave veze. 2. Signal za urnost ili "PAN PAN" drugi je po prioritetu u radio prometu i daje se neposredno prije predaje neke urne poruke kao: gubitak vijka ili kormila, manji poar na brodici, teka povreda, bolest ili smrt osobe na brodici, traenje lijenikog savjeta i sl. To je situacija kad ne prijeti pogibelj za brodicu i sve osobe na njoj. Moe biti upuena svim radiotelefonskim postajama ili samo odreenoj o emu odluku donosi voditelj brodice. Za traenje lijenikog savjeta (opisati osobu i njezino zdravstveno stanje) koristi se rije "MEDICO" (Mediko). Odailje se na VHF kanalu 16, a zatim se odmah prelazi na neki radni kanal. Postupak je isti kao i kod odailjanja signala pogibelji.

3. Signal za sigurnost "SECURITE" (sekurite) trei je po prioritetu u radio prometu i daje se kada je na bilo koji nain ugroena sigurnost plovidbe na moru (pluta vei predmet, balvan, mina, otkinuta plutaa, olupina brodice, ne gori neko pomorsko svjetlo, ili se brodica nala u nevremenu bitno loijem od slubene prognoze i sl.). Odailje se svim brodovima i ORP-ima na VHF kanalu 16, a zatim se odmah prelazi na neki radni kanal. Bitno je dati priblinu poziciju, vrijeme uoavanja i vrstu ugroze, jer je takva obavijest podjednako vana za sva plovila. Ako je opasnost takva da moe trajati vie dana nadlena Luka kapetanija objavit e radio oglas preko HHI-a (Hrvatski Hidrografski Institut), kojega e emitirati sve ORP-e prema priruniku "Radio sluba". ORP Split-radio emitira radio oglase i vremenska (meteoroloka) izvjea na VHF kanalima 07 i 21 i to tri puta dnevno: u 0645, u 1345 i u 2045 sati po lokalnom vremenu (u ljetnim mjesecima treba dodati jedan sat). ORP Split-radio koristi 23. kanal kao

radni i obvezno VHF kanal 16 (Meunarodni kanal bdijenja - pogibelji, sigurnosti i poziva).

Luka kapetanija Split, neprekidno putem raunala, vri kontrolu odailjanja vremenskog izvjea kojega sastavlja Pomorski meteoroloki centar (PMC) u Splitu, a koje se svakih desetak

22

minuta (preko repetitora na otoku Visu) emitira na VHF kanalu 67 i pokriva cijelo podruje srednjeg Jadrana.

Izvjee se emitira na Hrvatskom, Engleskom, Njemakom i Talijanskom jeziku.

Ponovimo: Prema prioritetu u radio prometu signale (poruke) dijelimo na:

- MAYDAY - signal pogibelji,

- PAN PAN - signal urnosti ili hitnosti,

- SECURITE - signal sigurnosti,

- MEDICO - lijeniki savjeti,

- Poruke u vezi s traganjem i spaavanjem,

- Meteoroloki telegrami i drugo. Radio telegram se sastoji od: slubenog dijela, plaene oznake, adrese primatelja, teksta, adrese poiljatelja i potpisa. Slubeni dio popunjava operater, a sadri: naziv polaznog mjesta, broj (svaki dan prvi telegram poinje s brojem 1), broj rijei, dan i vrijeme predaje. Potpis nije obvezan. Adresa mora sadravati barem dvije rijei primjerice "Kapetanija Split" (ime primatelja i grad). Svaka rije moe sadravati najvie 10 znakova. Dua rije rauna se kao dvije. Tekst je najee otvoren, a moe biti i tajan. U svakom sluaju, svojim sadrajem ne smije vrijeati osobu niti ustavne odrednice drave. Dijelimo ih na ulazne i izlazne. Obraun telegrama vri Plovput iz Splita obino mjeseno, a cijenu kotanja pojedinog razgovora daje odnosna ORP-a. Tajnost u radio prometu obvezuje operatera i voditelja brodice da sadraj ne smiju prenositi drugim osobama.

Brodska radiotelefonska postaja sastoji se od slijedeih dijelova:

- Primopredajnik (ili "Prijamnik-odailja"),

- Mikrotelefonska kombinacija,

- Izvor napajanja, i

- Antena.

Ukoliko se napajanje vri iz izvora izmjenine struje (gradska mrea ili alternator na brodici) postaja mora biti prikljuena preko ispravljaa, koji je ujedno i transformator (pretvara izmjeninu struju u istosmjernu i sputa napon s 220 na 12 ili 24 V), jer se VHF radijska postaja na brodici mora napajati istosmjernom strujom (rezervni izvor je akumulator, a on daje

iskljuivo istosmjernu struju). Vanije kontrole na prijamnik-odailjau su:

Volume (voljum) slui za ukljuivanje/iskljuivanje ureaja, kao i za regulaciju jaine tona. Kada postaju ukljuimo ona e se automatski postaviti na VHF kanal 16 (Meunarodni kanal bdijenja). Na pokazivau kanala ima najmanje 11 brojeva i to od 0 do 9 i zasebno kanal 16 koji je crvene boje da bude uoljiviji i da ga se moe bre izbirati.

Dimmer (dimer) slui za regulaciju jaine osvjetljenja ureaja, a posebice pokazivaa kanala. Kanali se mogu izbirati na vie naina, a najraireniji nain je utipkavanjem (vidi skicu).

Squelch (skvel) slui za otklanjanje smetnji (umova). S njim valja paljivo rukovati i nikada se ne smije postaviti (na bilo koji nain da je izveden) na maksimum, jer tada smanjujemo ukupni ulazni signal koji moe sadravati daleke i slabe signale pogibelji, ve ga valja regulirati tako da jedva otkloni smetnje - umove koji nas ometaju. Kod slabog prijama valja ga postaviti na minimum, jer su tada i prijam i predaja najbolji.

Antena se postavlja na najviem dijelu brodice radi postizanja to veeg dometa. tapnog je oblika (neusmjerena) to znai da isijava i prima radio valove sa svih strana.

1W (jedan vat) ili "L/H" (lou/haj) slui za podeavanje izlazne snage odailjaa. Najjaa dozvoljena izlazna snaga za VHF radijske postaje iznosi 25 W. Postaja mora imati mogunost prebacivanja s 25 na 1 W i obrnuto. Prijenosne radijske postaje imaju snagu od 1 do 5 W. Slabiju

snagu koristimo na manjim udaljenostima, a jau na veim, te u sluajevima pogibelji, urnosti i sigurnosti. Domet VHF radijske postaje iznosi oko 25 nautikih milja.

23

Dual watch (djuel vo) nam omoguava istovremeno sluanje kanala 16 i bilo kojeg drugog kanala unutar frekvencije VHF radijske postaje, primjerice kanala broj 10, u kojem e sluaju treperiti kontrolna lampica "Ch 16".

Mikrotelefonska kombinacija sastoji se od: slualice (pretvara radio valove primljene preko antene u glas kojega ujemo), mikrofona (pretvara na glas