UMARSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU DRVNOTEHNOLOKI ODSJEK ZAVOD ZA PROCESNE TEHNIKE

PODLOGA ZA NASTAVU

IZ KOLEGIJA PRIMJENJENA TEHNIKA GRAFIKA

Interna skripta

Pripremili: Izv. prof. dr. sc. Stjepan Risovi Izv. prof. dr. sc. Anka Ozana avlovi

Zagreb, 2012

1

SADRAJ

Str.

1. UVOD 2 1.1. Opis kolegija 2 1.2. Tehniko pismo 3

1.3. Formati papira 4 1.4. Vrste crta 4 1.5. Mjerila 7 1.6. Neka pravila pisanja u tehnici i znanosti 8 1.7. Previjanje formata papira 9

2. ORTOGONALNA PROJEKCIJA 10 2.1. Crtanje predmeta u ortogonalnoj projekciji-europski raspored projekcija 10

2.2. Crtanje predmeta u ortogonalnoj projekciji-ameriki raspored projekcija

12

2.3. Simetrale 13 2.4. Faze skiciranja ortogonalne projekcije 14 2.5. Faze precrtavanja priborom sa skice 16

3. IZOMETRIJA I KOSA PROJEKCIJA 17 3.1. Crtanje predmeta u izometriji 17 3.2. Konstrukcija krunih bridova u izometriji 18 3.3. Crtanje predmeta u kosoj projekciji 20

4. PRESJECI 20 4.1. Crtanje i oznaavanje presjeka 20 4.2. Primjer primjene crta kod crtanja presjeka 22 5. KOTIRANJE 26

5.1. Osnove kotiranja 26 5.2. Vrste kotiranja 27 5.2.1. Redno, paralelno i kombinirano kotiranje 27 5.2.2. Pojednostavljeno kotiranje 28 5.3. Kotiranje kutova 30 5.4. Kotiranje promjera i polumjera 30 5.5. Kotiranje kugle i polukugle 31

dodaci 32

2

1. UVOD 1.1 Opis kolegija Naziv kolegija : PRIMJENJENA TEHNIKA GRAFIKA preddiplomski studij Drvna tehnologija, 1P+2V; 5 ECTS Nastavnici: izv. prof. dr. sc. Anka Ozana avlovi suradnik dipl. ing. Matija Jug Literatura: 1. Koludrovi, .: Osnovne vjebe iz tehnikog crtanja s kompjutorskim aplikacijama. Udbenici Sveuilita u Rijeci, 1990. 2. Opali, M.: Tehniko crtanje. Udbenici Sveuilita u Zagrebu, 2003. Sadraj individualnih vjebi: Izrada ulonog fascikla sa zaglavljem, zaglavlja omotnih i ulonih listova priborim i raunalom. Izrada vjebi: Uvodna vjeba 1: Vrste linija i Tehniko pismo

Vjeba 2: Ortogonalna projekcija Vjeba 3: Vjeba dopunjavanja projekcija i presjeci Vjeba 4: Izmjera modela i crtanje projekcija u AutoCADu

Obavezni pribor na nastavi: grafitne tehnike olovke 0,5 i 0,7; drvene grafitne olovke (HB, 3H, 3B), rapidograf ili jednokratno UNI pero za pisanje tuem 0,35 (ili 0,4); 0,5 (0,6); 0,7 (0,8); 1,0 mm, dva trokuta, estar, krivuljari, gumica za brisanje i iljilo; USB stick.

Sadraj kolokvija: 1. kolokvij: Ortogonalna projekcija 2. kolokvij: Presjeci

3

1.2 Tehniko pismo Ujednaenost, mjere i oblici slova, brojki i znakova normirani su hrvatskim normama za tehniko pismo HRN EN ISO 3098-0:2004 Tehnika dokumentacija proizvoda Znakovlje 0. Dio: Opi zahtjevi (ISO 3098-0:1997) i HRN EN ISO 3098-2:2004 Tehnika dokumentacija proizvoda Znakovlje 2. Dio: Latinino pismo, brojevi i oznake (ISO 3098-2:2000). Slikom 1.1. prikazan je primjer kosog tehnikog pisma tipa B iji su znakovi nagnuti pod 75 u odnosu na horizontalu. Slikom 1.2 prikazan je primjer kosog grkog pisma tipa B prema hrvatskoj normi HRN EN ISO 3098-3:2004 Tehnika dokumentacija proizvoda Znakovlje 3. Dio: Grko pismo (ISO 3098-3:2000).

Slika 1.1 Latinino pismo tip B (HRN EN ISO 3098-0:2004)

Slika 1.2 Grko pismo tip B (HRN EN ISO 3098-3:2004)

4

Tablica 1.1. Razmak slova i redova za tip slova B (HRN EN ISO 3098-0:2004) Visina velikih slova, h 3,5 5 7 10 Visina malih slova, c 2,5 3,5 5 7 Najmanji razmak izmeu redova slova, b 1,5 2 3 4 Debljina crte, d 0,35 0,5 0,7 1 d = 1/10 h - debljina crte; h =10/10 h - visina velikih slova; c = 7/10 h - visina malih slova; a = 2/10 h - razmak izmeu slova u rijei.

hdP c bb

Aa

j 7/10h 1 0/10h

3/10h

3/10h

Primjer: Razmaci izmeu reda slova i ruba zaglavlja za: h=5 3/10 od 5=1,5 h= 6 3/10 od 6=1,8; h=7 3/10 od 7=2,1; h=10 3/10 od 10=3.

1.3 Formati papira Formati tehnikih crtea odreeni su normom ISO 5457. Povrina osnovnog formata papira A0 ima plotinu 1 m2 . Slikom 1.3 prikazani su normirani formati papira od A0 do A5 istog omjera stranica x : y =

1 : 2 . Format A1 ima upola manju povrinu od formata A0, a format A2 upola manju povrinu od formata A1 i tako redom do formata A6 koji ima upola manju povrinu od formata A5.

A0 = 841 x 1189

A1 = 594 x 841 A2 = 420 x 594 A3 = 297 x 420 A4 = 210 x 297 A5 = 148 x 210 A6 = 105 x 148 A0 = 1 m2

x : y = 1 : 2 x y = 1

y = 4 2

x = 4 21

Slika 1.3 Formati papira prema ISO 5457

5

1.4 Vrste crta Norma HRN EN ISO 128-20:2003 Tehniki crtei Opa naela prikazivanja -- 20. dio: Osnovne konvencije o crtama ( ISO 128-20:1996) sadri vrste crta za primjenu u strojarstvu koje se primjenjuju i u drvnoj tehnologiji. Normom su odreene slijedee debljine crta: 0,13; 0,18; 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4; 2 mm. Iz norme su izdvojene najee koritene tri vrste crta: - puna crta (oznake 01), - isprekidana crta (oznake 02) i - duga crta-toka crta (oznake 04). Prema normi HRN EN ISO 128-24:2003 debljina crte izabire se iz grupa crta odnosno dviju preporuenih grupa crta naziva 0,5 ili 0,7 (tablica 1.2). Na istom crteu koriste se debljine crta 0,25 i 0,5 iz grupe crta 0,5 odnosno 0,35 i 0,7 iz grupe crta 0,7. Tablica 1.2 Debljine crta prema preporuenoj grupi (HRN EN ISO 128-24:2003)

PREPORUENA GRUPA CRTA

DEBLJINA CRTE (d)

01.2 puna iroka 04.2 duga crta-toka iroka

01.1 -- puna uska crta 02.1 isprekidana uska 04.1 duga crta toka uska

0,5 0,5 0,25 0,7 0,7 0,35

Normom HRN EN ISO 128-20:2003 odreene su dimenzije prekinutog i punog dijela isprekidane crte i crta-toka crte. Dimenzija - prekinutog dijela crte iznosi 3d (tri debljine crte) - toke u crti zauzimaju 0,5d. - punog dijela isprekidane crte (02.1) iznosi 12d - punog dijela uske i iroke crta-toka crte (04.1 i 04.2) iznosi 24d. Za obje grupe crta (0,5 do 0,7) slikom 1.4 prikazane su izraunate dimenzije isprekidane crte (02.1), uske crta-toka crte (04.1) i iroke crta-toka crte (04.2).

3-5

~1

6-8,51,5-2

12-163-4

Slika 1.4 Dimenzije prekinutih i punih dijelova isprekidane (02.1), uske crta-toka crte (04.1) i iroke crta-toka crte (04.2)

Grafitne olovke razlikuju se po debljini crte i mekoi odnosno intenzitetu traga koji ostavljaju na podlozi. Slika prikazuje olovke oznake B, H i F od najjaeg intenziteta do najslabijeg. Olovka HB koristi se za pisanje dok su se za potrebe crtanja odabiru meke B ili tvrde H olovke potrebnog intenziteta eljenoj debljini linije (slika 1.5).

Slika 1.5. Oznake grafitnih olovaka

6

U tablici 1.3 prikazana je najea primjena vrsta crta iz norme HRN EN ISO 128-24:2003 Tehniki crtei Opa naela prikazivanja -- 24. dio: Crte na crteima u strojarstvu ( ISO 128-24:1999). Tablica 1.3 Primjena vrsta crta za potrebe tehnikog crtanja u drvnoj tehnologiji (i strojarstvu)

Oznaka crte

Naziv crte; irina crte

Primjena crte

01.1

Puna uska crta (neprekinuta)

01.1.2 kotne crte (mjernice) 01.1.3 produene crte (pomone konstrukcijske linije) 01.1.4 pomone kotne crte 01.1.5. iscrtavanje (rafure) 01.1.8 korijen navija vijka i matice 01.1.12 zaokruivanje detalja 01.1.18. prostorune crte za rafure smjera drvnih vlakanaca, crte loma

01.2 Puna iroka crta

01.2.1 vidljivi bridovi 01.2.3 vrhovi navoja 01.2.4 zavreci navoja 01.2.8 crte strelica za prikaz presjeka

02.1 Isprekidana crta 02.1.1. zaklonjeni (nevidljivi) bridovi

04.1

Duga crta-toka crta uska

04.1.1 simetrale* 04.1.3 diobene krunice zupanika 04.1.4 diobene krunice provrta ili rupa

04.2 Duga crta-toka crta iroka

04.2.2 Poloaj ravnina presjeka

*Simetrale su osi koje prolaze sredinom predmeta i predstavljaju tzv. osnu simetriju (prostorna os simetrije). Simetralom se na crteu oznaava simetrinost predmeta koji se ravninom mogu podijeliti na dva jednaka dijela.

Primjena vrsta crta Primjena vrsta crta prikazana je primjerima na slikama 1.6, 1.7, 1.8 i 1.9. 01.1.18. prostorune crte za rafure 01.2.1 vidljivi bridovi (odnosno konture 01.2.2) 04.1.1 simetrale

Slika 1.6 Primjena vrsta crta metalnog elementa

7

01.2 iroka puna crta 04.1.3 diobene krunice zupanika

Slika 1.7 Primjena vrsta crta kod crtanja zupanika 01.1.2 kotne crte (mjernice) 01.1.3 produene crte (pomone konstrukcijske linije) 01.1.4 referentne i pokazne crte

Slika 1.8 Primjena vrsta kotnih crta

01.2 iroka puna crta 04.1.3 diobene krunice zupanika 04.1.4 diobene krunice provrta ili rupa

Slika 1.9 Primjena vrsta crta kod crtanja zupanika

1.5 Mjerila Mjerilo predstavlja omjer veliina na crteu prema istim veliinama u naravi. Mjerilo se oznaava rijeju MJERILO, skraenicom M ili samo brojkama, npr. 1 : 1. Glavno mjerilo napisano u sastavnici vrijedi za sve projekcije na crteu kod kojih nije posebno naznaeno mjerilo. Ukoliko se na istom listu nalaze prikazi u razliitim mjerilima potrebno je uz svaki prikaz navesti pripadajue mjerilo. Bez obzira crta li se u naravnoj veliini, poveano ili umanjeno, u crte se unose uvijek mjere (kotni brojevi) stvarnog predmeta. U tehnikom crtanju za smanjenje i poveanje crtea propisana su i normirana mjerila (ISO 5455) prikazana tablicom 1.4.

8

Tablica 1.4 Najea mjerila koja se rabe u podruju drvne tehnologije

PRIRODNA VELIINA

1:1

ZA SMANJENJE

1:2 1:20 1:200

1:5 1:50 1:500

1:10 1:100 1:1000

ZA POVEANJE 2:1 20:1

5:1 50:1

10:1 -

Neovisno o mjerilu, na crteu su uvijek upisane stvarne mjere predmeta, kao na slici 1.10.

Slici 1.10 Prikaz istog objekta u razliitim mjerilima

1.6 Neka pravila pisanja oznaka u tehnici i znanosti U nastavku je dan pregled karakteristinih primjera pisanja oznaka i veliina u tehnikoj i znanstvenoj dokumentaciji prema normi DIN 1338. Uspravno (normal) piu se: - brojevi napisani brojkama (npr. 131053,1 , 21 , r8 , 4a , 21 itd.), - posebni brojevi (npr. Ludolfov broj pi , osnova prirodnog logaritma e, imaginarna jedinica i itd.),

- matematike oznake (npr. d, , , , lim, sin, cos, tan, log, ln, lg itd.), - jedinice mjere (npr. mm, cm, m, N, kN, s, F, W itd.), - simboli kemijskih elemenata i spojeva (npr. Fe, Cu, H2O, H2SO4 itd.), - indeksi ako su samo dopunske oznake veliina (npr. 1 - odreeni kut, dop - doputeno naprezanje,

maxF - najvea sila, minv - najnia brzina itd.). Koso ili kurziv (italic) piu se:

- brojevi napisani slovima - varijable (npr. a , b , x , y , z , n a , =

n

iiz

1 itd.),

- svi simboli fizikalnih veliina (npr. m - masa, F - sila, M - moment, - faktor trenja, - normalno naprezanje itd.), - matematike oznake funkcija (npr. ( )xf , ( )x , ( ) yayayK y 0'1" ++= itd.), - indeksi ako oznaavaju slovima napisane brojane veliine ili varijable (npr. nk za ..., 3 2, 1,=n y - naprezanje u smjeru osi y, 11TpV - obujam pri tlaku 1p i temperaturi 1T itd.).

9

Pregled ISO ili HRN EN ISO normi mogu se vidjeti na Internet adresama, http://www.iso.ch/en/prods-services/, http://www.hzn.hr/ odnosno slubenom Internet portalu International Organisation for Standardisation ili Hrvatskog zavoda za mjeriteljstvo.

1.8 Previjanje formata na veliinu A4 Zbog pojednostavljenja rukovanja formatima papira veim od A4 formata potrebno je listove preklopiti prema normiranom nainu i to tako da konani format bude A4 a sastavnica vidljiva na prvoj stranici (tablica 1.3). Tablica 1.3 Previjanje razliitih formata na veliinu format A4 za ulaganje u mapu bez mehanizma.

10

2. ORTOGONALNA PROJEKCIJA

Do sada promatran nain projiciranja i pravila ortogonalne projekcije s gledita nacrtne geometrije primjenjuju se gotovo u cijelom svijetu, izuzev u SAD-u i u nekim europskim zemljama (Velika Britanija, Nizozemska). U tim zemljama uveden je u tehnikom crtanju neto drukiji nain projiciranja. Prvi nain projiciranja poznat je prema ISO 5456-2 kao metoda projiciranja 1. kvadranta (prije: europski nain projiciranja ili metoda E), a drugi kao metoda projiciranja 3. kvadranta (prije: ameriki nain projiciranja ili metoda A). Osnovne znaajke jednog i drugog dane su u tablici 2.1. Tablica 2.1 Znaajke metode projiciranja 1. i 3. kvadranta (ISO 5456-2)

Znaajka Metoda projiciranja 1. kvadranta

Metoda projiciranja 3. kvadranta

Simbol na crteima

Raspored projekcija

2.1 Crtanje predmeta u ortogonalnoj projekciji europski raspored projekcija Osnovni pogledi na prostornu predodbu europski raspored projekcija (slika 2.1): N: nacrt pogled sprijeda na vertikalnu projicirajuu ravninu pipipipi1; T: tlocrt pogled odozgo na horizontalnu projicirajuu ravninu pipipipi2; B- bokocrt pogled slijeva na vertikalnu projicirajuu ravninu pipipipi3; B1: drugi bokocrt pogled zdesna; T1: drugi tlocrt pogled odozdo; N1: drugi nacrt pogled straga.

Slika 2.1 Osnovni pogledi na prostornu predodbu europski raspored projekcija

11

Slikom 2.2 prikazana je ortogonalna projekcija modela sa slike 2.1 i to europskim rasporedom projekcija.

Slika 2.2 Prikaz ortogonalne projekcije europski raspored projekcija Primjer projekcije nacrta, tlocrta i bokocrta sa smjerovima projiciranja na projecirajue ravnine prkazane su slikom 2.3.

Slika 2.3 Projekcije nacrta, tlocrta i bokocrta sa smjerovima projiciranja na projecirajue ravnine

12

2.2 Crtanje predmeta u ortogonalnoj projekciji ameriki raspored projekcija Osnovni pogledi na prostornu predodbu ameriki raspored projekcija (slike 2.4 i 2.5): N: nacrt pogled sprijeda; T: tlocrt pogled odozgo; B- bokocrt pogled zdesna; B1: drugi bokocrt pogled slijeva; T1: drugi tlocrt pogled odozdo; N1: drugi nacrt pogled straga.

Slika 2.4 Osnovni pogledi na prostornu predodbu ameriki raspored projekcija

Slika 2.5 Prikaz ortogonalne projekcije ameriki raspored projekcija

13

2.3 Simetrale Simetrale se crtaju tako da se presijecaju na punim dijelovima. Pravilno presijecanje simetrala prikazano je slikom 2.6.a a nepravilno slikom 2.6.b.

Slika 2.6 Pravilno (a) i nepravilno (b) presijecanje simetrala

Kod esto rabljenih geometrijskih tijela simetrala po visini se ne crta (slika 2.7.a), ve se crta samo simetrala po duljini i irini (slika 2.7.b).

Slika 2.7 Crtanje simetrala s obzirom na oblik presjeka predmeta

Slika 2.8 Simetrale rotacijskih (a) i etvrtastih predmeta (b)

Simetrale kod rotacijskih predmeta mogu biti krune i radijalne (slika 2.8.a) a kod etvrtastih predmeta horizontalne i vertikalne (slika 2.8.b). Crtanje simetrala trostruko simetrinog predmeta prikazano je slikom 2.9.

14

Slika 2.9 Trostruko simetrian predmet

2.4 Faze skiciranja ortogonalnih projekcija U drvnotehnolokoj struci esta je potreba za vjetinom skiciranja. Brzina komuniciranja tehnikim crteom potrebna je pri izraavanju ideja kada crte ne mora nuno biti nacrtan raunalom ili priborom. Slika 2.10 prikazuju faze skiciranja krunice koje znaajno pomau kod poboljanog prikazivanja krunice prostorunim crtanjem.

Slika 2.10 Faze skiciranja krunice

Slika 2.11 Faze skiciranja stoca i piramide

Pri skiciranju predmeta crtamo slobodnom rukom i tako da faze rada, skiciranja jedna drugu nadopunjuju u jednoj slici.

Slika 2.12 Model prostorno predoen izometrijom

15

Slikom 2.13. prikazano je 5 faza prostorunog skiciranja predmeta

1. faza: Utvruje se potreban broj projekcija i povrina na koje e se te projekcije crtati; zatim se crtaju linije simetrala.

2. faza: Crta se vidljive bridove i nevidljive bridove predmeta uskim punim linijama.

3. faza: Istie se konture predmeta ovim redoslijedom: male krunice, velike krunice,

male lukove, velike lukove i nepravilne linije.

4. faza: Istie se sve vodoravne linije odozgo prema dolje; okomite linije slijeva udesno;kose linije i nevidljive bridove.

5. faza: Crta se pomone kotne i kotne linije, ispisuje se kotne brojeve i oznake , R, M,

specifine naznake itd

Slika 2.13 Prikaz faza skiciranja predmeta prikazanog modelom na slici 2.12. Primjer prostorunog skiciranja s objanjenjima vrsta crta prikazuje slika 2.14.

16

Slika 2.14 Primjer prostorunog skiciranja s objanjenjima vrsta crta

2.5 Faze precrtavanja skice uporabom pribora Nakon to je skica nacrtana prostoruno potrebno je precrtati priborom i to tono odreenim redoslijedom prema fazama prikazanih slikom 2.15.

Skica

1. faza: Punom tankom linijom 0,35 odreuje se osnovne obrise predmeta

2. faza: Unosi se isprekidane linije 0,5 za nevidljive bridove; simetrale 0,35, zaobljene rubove, krunice i lukove

3. faza: Punom irokom linijom 0,7 podebljava se vidljive bridove

17

4. faza: Uskom punom linijom 0,35 unosi se pomone i glavne kotne linije te dodatne oznake i td.

5. faza: Upisuje se kotne brojeve, dodatne oznake, uskim linijama o,35 pokazne linije i dr.

Slika 2.15 Prikaz faza precrtavanja priborom sa skica 3. IZOMETRIJA I KOSA PROJEKCIJA 3.1 Crtanje predmeta u izometriji Odnos dimenzija u prostornoj predodbi i u ortogonalnim projekcijama je x: y: z = 1:1:1. Gornji i donji bridovi kocke s vertikalom zatvaraju kut od 60 a s horizontalom 30.

Slika 3.1 Kocka u izometriji

Slika 3.2 prikazuje koordinatne osi i ravnine izometrijskog projiciranja, ravninu tlocrta, nacrta i bokocrta.

Slika 3.2 Koordinatne osi i ravnine izometrijskog projiciranja

18

3.2 Konstruiranje krunih bridova u izometriji

Slika 3.3 prikazuje konstruiranje krunice u izometriji pomou dirnog paralelograma elipse, a slika 3.4 faze konstruiranja elipse.

Slika 3.3 Konstruiranje krunice u izometriji crta se pomou dirnog paralelograma elipse

Slika 3.4 Faze konstruiranja elipse

Na slici 3.5 prikazano je konstruiranje tijela krunih zaobljenja u izometriji, a na slici 3.6 konstruiranje krunog valjka u izometriji.

19

Slika 3.5 Konstruiranje tijela krunih zaobljenja u izometriji

Slika 3.6 Konstruiranje krunog valjka u izometriji

Konstruiranje krnjeg stoca u izometriji prikazano je na slici 3.7.

Slika 3.7 Konstruiranje krnjeg stoca u izometriji

20

3.3 Crtanje predmeta u kosoj projekciji Omjer dimenzija u prostornoj predodbi kosom projekcijom je x: y: z = 1: 0,5: 1 (Slika 3.8). Bridovi su kocke u smjeru osi x horizontalni dok bridovi u smjeru osi y s vertikalom zatvaraju kut od 45. Dimenzije u smjeru y osi crtaju se s prikratom dy = 1/2dx odnosno u mjerilu 1: 2.

Slika 3.8 Omjer velike i male osi elipse - projekcije krunice u kosoj projekciji

4. PRESJECI 4.1 Crtanje i oznaavanje presjeka

Slika 4.1 prikazuje presjek drvenog predmeta trima projekcijama u pogledu (nacrtom, tlocrtom i bokocrtom) i nacrtnim, tlocrtnim i bokocrtnim presjekom, a slika 4.2 dimenzije i oblik strelica za oznaavanje presjeka. A-A Vertikalni boni presjek ili bokocrtni presjek B-B Horizontalni presjek ili tlocrtni presjek C-C Vertikalni eoni ili nacrtni presjek

21

Slika 4.1 Presjek drvenog predmeta; prikaz osim trima projekcijama u pogledu (nacrtom, tlocrtom i

bokocrtom) jo i nacrtnim, tlocrtnim i bokocrtnim presjekom

Slika 4.2 Dimenzije i oblik strelica za oznaavanje presjeka

Oznaavanje presjeka prema ISO 128-40 prikazuje slika 4.3.

Slika 4.3 Oznaavanje presjeka prema ISO 128-40

Na slici 4.4 prikazan je presjek metalnog predmeta; prikaz nacrtnim presjekom i tlocrtom, a na slici 4.5 presjek metalnog predmeta; prikaz bokocrtnim presjekom, nacrtom i tlocrtom.

Slika 4.4 Presjek metalnog predmeta; prikaz nacrtnim presjekom i tlocrtom

22

Slika 4.5 Presjek metalnog predmeta; prikaz bokocrtnim presjekom, nacrtom i tlocrtom 4.2 Primjer primjene crta pri crtanju presjeka Pri crtanju presjeka upotrebljavaju se razliite vrste crta (slika 4.6). Slika 4.7 prikazuje primjenu prostorune crte pri rafiranju presjeenih drvenih predmeta. 01.2.8 Crte strelica za prikaz presjeka (iroka puna crta) 04.1.1 Simetrala (uska crta-toka crta) 04.2.2 Poloaj ravnina presjeka (iroka crta-toka crta)

Slika 4.6 Primjena vrste crta pri crtanju presjeka

01.1.18. prostorune crte (rafure za presjeke predmeta od drva i to u smjeru vlakanaca- uska puna)

Slika 4.7 Primjena prostorune crte pri rafiranju presjeenih drvenih predmeta

23

01.2.3 Vrhovi navoja (iroka puna) 01.2.4 Zavreci navoja (iroka puna) 01.1.5. rafure za presjek metalnog predmeta (uska puna) 01.1.8. korijen navoja vijka i matice (uska puna) Na slici 4.8 prikazane su vrste crta pri crtanju navoja.

Slika 4.8 Primjena vrsta crta pri crtanju navoja U tablicama 4.1 do 4.6 navedene su oznake presjeka za razliite vrste masivnog drva, ploaste materijale, metalne elemente, obloge od furnira i folija. Tablica 4.1 Oznake presjeka za razliite vrste masivnog drva

PRIKAZIVANJE I OZNAAVANJE MASIVNOG DRVA

MEKO DRVO TVRDO DRVO BO Bukovina BU Bukovina JE Jelovina HR Hrastovina JS Jelovina-smrekovina OR Orahovina LI Lipovina TR Trenjevina JO Johovina TI Tikovina TO Topolovina MA Mahagonijevina

irina / visina elementa

popreni uzduni presjek

irina / visina elementa

popreni uzduni presjek

24

Tablica 4.2 Oznaavanje furnirane povrine

OZNAAVANJE FURNIRANE POVRINE

Fu bu 0,7 Obloga od bukovog furnira debljine 0,7 mm Fu hr 0,7 Obloga od hrastovog furnira debljine 0,7 mm Fu bu x Obloga od bukovog furnira s naznaenim smjerom presjeenih vlakanaca

(popreni presjek) Fu bu Obloga od bukovog furnira s naznaenim smjerom presjeenih vlakanaca

(uzduni presjek)

Tablica 4.3 Oznaavanje oplemenjene povrine folijama

OZNAAVANJE OPLEMENJENE POVRINE FOLIJAMA

Fo Folija La Laminat

La hr Laminat s teksturom hrastovine

Tablica 4.4 Oznaavanje metalnih elemenata

OZNAAVANJE METALNIH ELEMENATA

Primjeri: Remenica za klinasti remen i spoj dviju cijevi

Tablica 4.5 Oznaavanje ploastih materijala

OZNAAVANJE PLOASTIH MATERIJALA

IT 16 Iverica troslojna debljine 16 mm

SP 18 ( ili x ) Stolarska ploa debljine 18 mm (s oznakom smjera presjeenih vlakanaca srednjice)

FP 8/3 Furnirska ploa, debljina/ broj slojeva furnira (perploa) VT 6 Vlaknatica tvrda debljine 6 mm (lesonit) VM Vlaknatica meka, izolacijska

VM (MDF) Vlaknatica medijapan

25

Tablica 4.6 Primjeri oznaavanja ploastih materijala

PRIMJERI OZNAAVANJA PLOASTIH MATERIJALA

Iverica troslojna neoplemenjena debljine 16 mm

Iverica troslojna debljine 18 mm jednostrano oplemenjena melaminformaldehidnom (MF) folijom debljine 0,4 mm i bukovim furnirom

debljine 0,7 mm

Stolarska ploa naznaenog poprenog smjera presjeka srednjice, debljine 18 mm, obostrano furnirana mahagonijevinom, s nalijepljenom rubnom bukovom letvicom dimenzija 10/18

(irina/visina letvice)

Furnirska ploa 8/5 (perploa) debljine 8 mm iz 5 slojeva i naznaenim uzdunim smjerom

vlakanaca vanjskih slojeva furnira

Vlaknatica tvrda (lesonit) jednostrano obloena MF folijom debljine 0,2 mm s naznaenim

smjerom dekoracije teksture

26

5. KOTIRANJE 5.1 Osnove kotiranja

Elementi kote prikazuje slika 5.1 a dimenzije elemenata kota slika 5.2. Strelice kao zavreci mjernica crtaju se unutar granica mjernice u sluajevima da postoji dovoljno velik prostor. Gdje je taj prostor ogranien, strelice se mogu crtati s vanjske strane predvienih granica mjernice, koja je u tu svrhu produljena (slika 5.3). Kotiranje promjera i polumjera prikazuje slika 5.4. Vrijednosti na kosim mjernicama moraju biti orijentirane kao na slici 5.5.

Slika 5.1 Elemeti kote: a) kotni broj; b) kotna crta; c) pomona kotna crta; d) kotna strelica

Slika 5.2 Dimenzije elemenata kotiranja

Slika 5.3 Kotne strelice i kotni brojevi kada je malo prostora

Slika 5.4 Kotne strelice pri kotiranju polumjera i lukova

Slika 5.5 Orijentacija vrijednosti na kosim kotnim linijama

27

Simetrala se ne koristi umjesto kotne crte ali njen produetak moe posluiti kao pomona kotna crta (slika 5.6). Nevidljivi rubovi se ne koriste za kotiranje osim ako nema bolje mogunosti; predmet se radije nacrta u presjeku (slika 5.7). U sluaju kada kotni broj prelazi preko simetrale ili rafure, potrebno je prekinuti crte da ne prelaze preko broja i potom ih nastaviti (slika 5.8). Skraeno crtanom predmetu kotiramo njegove prave dimenzije (slika 5.9).

Slika 5.6 Kotiranje i uporaba simetrala Slika 5.7 Kotiranje i nevidljivi bridovi

Slika 5.8 Pozicija kotnog broja

Slika 5.9 Kotiranje skraeno crtanog predmeta

5.2 Vrste kotiranja 5.2.1 Redno, paralelno i kombinirano kotiranje Kotne linije mogu biti postavljene u nizu kod rednog ili slijednog kotiranja ili paralelno kod paralelnog kotiranja (slika 4.10 i 4.11). Redno i paralelno kotiranje moe se kombinirati (slika 4.12).

Slika 5.10 Redno kotiranje Slika 5.11 Paralelno kotiranje

Slika 5.12 Kombinirano kotiranje

28

5.2.2 Pojednostavljeno kotiranje A) Kotiranje iz ishodita Jedna od mogunosti pojednostavljenog rednog kotiranja je iz ishodita kumulativnim zbrajanjem dimenzija. Kotni brojevi tako prikazuju dimenziju u odnosu na ishodite 0 (slika 5.13).

Slika 5.13 Pojednostavljeno kotiranje iz ishodita u jednom pravcu

U pojedinim sluajevima pogodna je primjena rednog kotiranja iz ishodita u dva pravca. Tada oznake poetka kotiranja moraju biti prikazane kao na slici 5.13.

Slika 5.13 Pojednostavljeno redno kotiranje iz ishodita u dva pravca B) Koordinatno kotiranje Koordinatno kotiranje je pojednostavljeno redno kotiranje pri kojemu kote izaberemo iz tablice (slika 5.14).

Slika 5.14 Koordinatno kotiranje

29

C) Zdrueno kotiranje Zdrueno se kotira dijelove objekata jednakih dimenzija koje se ponavljaju u nizu, bilo da se predmet crta neskraeno odnosno skraeno (slika 5.15).

Slika 4.15 Zdrueno kotiranje neskraenog odnosno skraenog predmeta

Ako je mogue definirati vei broj elemenata iste veliine tako da se izbjegne ponavljanje istih dimenzijskih vrijednosti oni mogu biti prikazani kao na slici 5.16.

Slika 5.16 Zdrueno kotiranje niza istovjetnih elemenata

D) Kotiranje simetrinog predmeta Zbog pojednostavljenja crta se i kotira polovica (etvrtina) simetrinog predmeta (slika 5.17).

Slika 5.17 Kotiranje simetrinog predmeta.

30

5.3 Kotiranje kutova

Pri kotiranju kutova kotna crta je luk, a kotni broj treba imati znak . Kotni brojevi mogu se pisati na tri naina - na luk (slika 5.18.a), u prekinuti dio luka (slika 5.18.b) ili uspravno s vanjske strane luka (slika 5.18.c).

a)

b)

c)

Slika 5.18 Pisanje kotnih brojeva pri kotiranju kutova

Vrijednosti dimenzija kutova moraju biti orijentirane kao na slici 5.18. Kada nema dovoljno mjesta za kotni broj i strelicu, stavlja ih se izvan pomonih kotnih crta (slika 5.19).

Slika 5.19 Kotiranje kutova kada nema dovoljno mjesta na kotnom luku

Slika 5.20 prikazuje kotiranje skoenih rubova a slika 5.21 proirenja provrta.

Slika 5.20 Kotiranje skoenih rubova Slika 5.21 Kotiranje proirenja provrta

5.4 Kotiranje promjera i polumjera

Polumjer se kotira s pola kotne crte i slovom R ispred kotnog broja, a promjer s cijelom kotnom crtom i oznakom ispred kotnog broja. Isto tako pri kotiranju kvadratinog presjeka u projekciji kada nije jasno vidljiv oblik objekta ispred kotnog broja upisujemo znak (slike 5.22 do 5.24). U sluaju kada je oblik jasno prikazan, simboli za promjer i kvadrat mogu se izostaviti.

31

Slika 5.22 Kotiranje promjera

Slika 5.23 Kotiranje polumjera Slika 5.24 Kotiranje kvadratinog presjeka

Pri kotiranju promjera na projekciji presjeka kotira se izvan projekcije kako kota ne bi bila zaklonjena rafurom ili se rafura na mjestu kotnog broja prekida (slika 5.25).

Slika 5.25 Kotiranje promjera: a) nepravilno; b) i c) pravilno

Sredite polumjera moe biti izvan prostora crtanja pri emu je sredite na simetrala (slika 5.26) ili odmaknuto od simetrale (slika 5.27).

Slika 5.26 Kotiranje iz sredita koje je na

simetrali i izvan prostora crtanja.

Slika 5.27 Kotiranje iz sredita koje nije na simetrali

i izvan prostora crtanja. 5.5 Kotiranje kugle i polukugle Kuglu kotiramo tako da ispred kotnog broja dodamo S a za polukuglu SR.

Slika 5.28 Kotiranje polukugle (SR polumjerkugle -sferini polumjer)

Slika 5.29 Kotiranje kugle (S promjer kugle - sferini promjer)

32

Ortogonalna projekcija toke T(-30,30,40)

Ortogonalna projekcija duine AB okomite na ravnine projekcije (tada je jedna projekcija duine jednaka duljini duine u naravi a druga njena projekcija nalazi se u toci)

33

Ortogonalna projekcija duineAB kada nije paralelna s ravninama projekcije. Koordinate duine AB=A(-50, 10, 15), B(-15, 15, 35).

Ortogonalna projekcija krunice sredita S(-35, 30, 20) i polumjera r=20.

34

Ortogonalna projekcija uspravnog valjka donje osnovke u pi1 sredita S(-30, 30, 0) i gornje osnovke sredita S1(-30, 30, 50). Polumjer osnovki r=20.

35

ORTOGONALNA PROJEKCIJA PREDMETA ZADANIH U IZOMETRIJI

36

METODA PROJICIRANJA 1. KVADRANTA (EUROPSKI RASPORED PROJEKCIJA) B- desni bokocrt je pogled slijeva, B1-drugi bokocrt ili lijevi bokocrt je pogled zdesna,

N1-se smije crtati s desne ili s lijeve strane

37

METODA PROJICIRANJA 3. KVADRANTA (AMERIKI RASPORED PROJEKCIJA) B - lijevi bokocrt je pogled slijeva (kasnije prihvaen kao B1)

B1 - desni bokocrt je pogled zdesna (B)

38