Skupština Lovačkog saveza Herceg · PDF fileelita, koje ovaj put obećaše i konkretnu ... ovački savez Herceg Bosne je 8. svib-nja 2009. u Mostaru održao svoju re-dovitu godišnju

INFORMATIVNO I STRUČNO GLASILO LOVAČKOGA I KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG BOSNEMOSTAR, SVIBANJ-LIPANJ 2009.GODINA xII.BROJ 65

Skupština Lovačkog saveza Herceg BosneOtvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu

Oglašavanje u poštiPošiljka s plaćenim odgovorom

Neadresirana pošta

Hrvatska pošta Mostar/Sektor za marketing i odnose s javnošću adresa: Tvrtka Miloša bb/88000 Mostar tel: (+387 36) 445 090/091/092 fax: (+387 36) 324 735 e-mail: [email protected]/ www.post.ba

HP Oglas A5 210x140 LAYOUT.indd 1 9/30/08 2:11:48 PM

IN MEMORIAM

Š.G.D. HERCEGBOSANSKE ŠUME d.o.o. Kupres

Direkcija: Splitska b.b., KupresTel. + 387 34 274 - 801Faks + 387 34 274 - 800e-mail: [email protected]

ČESTITKE SAVEZU



www.lovackisavez-hb.ba 3

Oglašavanje u poštiPošiljka s plaćenim odgovorom

Neadresirana pošta

Hrvatska pošta Mostar/Sektor za marketing i odnose s javnošću adresa: Tvrtka Miloša bb/88000 Mostar tel: (+387 36) 445 090/091/092 fax: (+387 36) 324 735 e-mail: [email protected]/ www.post.ba

HP Oglas A5 210x140 LAYOUT.indd 1 9/30/08 2:11:48 PM

IN MEMORIAM



Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar • Tel. 00 387 36 318 477 • Faks 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.ba

Za nakladnika: Ilija Vrljić • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uređivački kolegij: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivan Jurić, Blago Lasić, Ivica Lučić,Dragan Naletilić, Stanko Primorac, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado Bošnjak

Priprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija na naslovnici: BUENOS DIAS

Plaćanjem članarine, članovi Lovačkoga saveza Herceg Bosne postaju pretplatnicima Hoopa

Godišnja pretplata: za BiH 25 KM, za inozemstvo 45 KM • Žiroračun KM: 3382202200225742 kod Unicredit banke • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 kod Unicredit banke

Uređivački kolegij ne mora biti suglasan s autorovim stajalištima

Cijene oglasnog prostora: 1/1 stranice - 700 KM • 1/2 stranice - 350 KM • 1/3 stranice - 250 KM • 1/4 stranice - 180 KM • 1/8 stranice - 90 KM • 1/1 unutarnja stranica korica 800 KM • 1/1 zadnja stranica korica 900 KM

Glasilo Lovačkoga saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg Bosne

Dragan Naletilić

..... iz sadržaja

..... str. 11.

..... str. 14.

..... str. 18.

..... str. 20.

..... str. 5.

Otvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvuNajbolji – Ivica Bačić iz LU „Jadran“ iz Neuma

Skupština LSHBPovijesna Skupština za lovce i lovstvo Herceg Bosne

Značenje uzgojnog odstrela u kvaliteti srneće divljačiTrofejna vrijednost srnjaka u našim lovištima

Posve je neizvjesno hoće li se i kada BiH očistiti od minaStradavanje od mina ne zaobilazi ni lovce

Primjena Zakona o lovstvuLovci drumom, zakon šumom

Pogled s čeke

Drugi dolazak čelnika Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (CIC – Conseil International de la

Chasse et de la Conservation de Gibier) u Mostar, u samo godinu dana, ovaj put na primopredaju dužnosti predsjedavajućeg Savjeta lovačkih saveza BiH i Skupštinu Lo-vačkog saveza Herceg Bosne, netom nakon završene Generalne skupštine CIC-a u Pari-zu, znakovita je poruka i priznanje lovcima, lovačkim savezima i lovstvu u Bosni i Her-cegovini. Očito je da prostor jugoistočne Europe, osobito Mediterana, postaje lovno zanimljiv, kao što je očito da je bosansko-hercegovački model lovstva pobrao sim-patije i blagonaklonost svjetskih lovačkih elita, koje ovaj put obećaše i konkretnu financijsku potporu lovačkim savezima za programe uzgoja i zaštite divljači, kao i za pomoć djeci stradaloj od mina u ratu u BiH.

I dok na međunarodnom planu bh. lovstvu doista cvjetaju ruže, na domaćem terenu stanje nije nimalo ružičasto. (Ne)provedba Zakona o lovstvu od strane mjerodavnih županijskih ministarstava i njegovo „pogrešno“ tumačenje od strane lovnoga inspektora, lovcima je umnogo-me zagorčalo život. Tenzije su poglavito porasle pred otvaranje lovne sezone na

srnjaka kad lovci, ni krivi ni dužni, nisu mo-gli u lovišta jer im mjerodavni županijski ministri nisu dali suglasnost na godišnje planove gospodarenja lovištima, ili su im lovni inspektori, pravima-zdravima, zabra-nili lov. Stvar je spašena „u dvanaest i pet“, ali ostao je gorak okus u ustima i neshvat-ljiv osjećaj kako se netko, na visokim razi-nama, opasno igra zakonskim propisima, prirodnim resursima, državnim dobrima i nadasve ljudskim emocijama, i kako s nepodnošljivom lakoćom ignorira, zapo-stavlja i omalovažava mnogobrojnu i res-pektabilnu lovačku populaciju. Po svemu sudeći, pred nama je vruće lovačko ljeto, a možda i jesen.

Povrijeđeni i ljutiti lovci privremeno su zakopali ratne sjekire i stavili u drugi plan probleme sa zakonom, ministrima i inspek-torima, i po dobrom starom običaju, po nepisanim lovačkim zakonima, u svome stilu, izišli u lovišta i druženjem, pjesmom i zabavom otvorili lovnu sezonu na srnjaka. Jednostavno, dali su sebi oduška i nagradili se za cjelogodišnji trud i rad u lovištu. I svi-ma, po tko zna koji put, dali do znanja da su oni istinski i pravi skrbnici i ljubitelji prirode i divljači. Bez obzira na sve i usprkos svemu.

Lovci, uživajte!

Lakše na “gostujućem“ nego na domaćem terenu

Broj 65, svibanj-lipanj 2009.4

ZANIMLJIVOSTI

Mladen Bešlić

Mladen Bešlić

Zaposlenik Hrvatskoga konzulata u Francuskoj, Slaven Jović, poznati lovac i ribolovac s Jovića mosta (Imotski), po-

slao nam je e-mailom pozdrave i fotografiju na kojoj je sa sinom Kristijanom, a u rukama im je golema štuka, teška 12,5 kg, koju je ulo-vio u pariškoj rijeci Seni. Slaven kaže da, pu-tem interneta, redovito čita svoje omiljeno lovačko glasilo, naš Hoop!, a kad dođe kući u domovinu, čekaju ga uredno složeni svi bro-jevi, koje mu čuvaju otac i majka.

– Lov i ribolov u Francuskoj su visoko or-ganizirani, mnogo bolje nego, primjerice, u Bugarskoj i Turskoj, zemljama u kojima sam bio na službi. Ali, što se uživanja i opuštanja tiče, ništa se ne može usporediti s našim kra-

DIPLOMACIJA I RIBOLOV

Štuka iz pariške Sene

jem i s našim lovnim i ribolovnim terenima. Jest da ima manje divljači, ali su užitci lova i

druženja u lovu nekako drukčiji i ljepši nego igdje drugdje – tvrdi nam Slaven.

Zanimljivo pitanje je kako životinje vide, primjerice čovjeka ili neku odre-đenu pojavu. Da bismo ovo objasnili,

potrebno je poći od sebe, tj. objasniti kako mi vidimo ljude ili predmete. Pretpostavi-mo da za stolom sjedi naš prijatelj, četiri metra udaljen od našega oka. Njegove sjenke na licu i odijelu mi ne vidimo samo u crno-bijelom, nego i s najfinijim nijan-sama boja, a pri tome trodimenzionalno i perspektivno. S iste udaljenosti oko psa vidi svoga gospodara prilično mutno, pas svoga gospodara može mnogo bolje pre-poznati preko njuha nego očima.

Ako stojimo 10 metara udaljeni od psa, iza staklenih vrata, on će nas jedva prepoznati. Ali ako stojimo neposredno iza drvenih vrata, njegov njuh osjeti gdje je njegov gospodar.

Oko mačke vidi noću na iznenađujući način. Mačka vidi u tami precizno sve ono što naše oko može tek nazrijeti, ali danju, za blještavoga sunčanog svjetla. Ona vidi samo na veoma maloj udaljenosti, udaljeni pred-

ZANIMLJIVO JE USPOREDITI ČOVJEKOV VID S VIDOM NEKIH ŽIVOTINJA

Kako vide životinjeJastrebova nevjerojatna moć gledanja, ako bi se usporedila s čovjekovim vidom, odgovarala bi otprilike kao kad bi čovjek mogao čitati novine s udaljenosti od 10 metara.

meti njoj su nejasni, kao kad bismo mi stavili naočale koje nam ne odgovaraju.

Mnogi su iznenađeni saznanjem da oko konja ne može ocijeniti udaljenost. Konj

vidi točno kao oko malog djeteta, ali sve nerazmjerno i jako povećano. Dok konj gle-da svoga gospodara u neposrednoj blizini, njegov lik mu je jako uvećan, a pozadina ostaje nevidljiva.

Pijetao vidi neobično slabo i izraz „kokoš-je sljepilo“ („kokošji vid“) nije neopravdan. Noću kokoši uopće ništa ne vide, pa su zbog toga za lisicu lak plijen. Jedan dio svjetlosnih zraka, koje su čovjeku pristupačne u predve-čerje, kokošje oko može tek nazrijeti.

Jastrebov vid je, nesumnjivo, mnogo jači od našega. Nikad čovjeku ne bi bilo moguće s visine od 150 i više metara ot-kriti miša koji bježi kroz polje, jastrebu je to moguće i kad je u letu. Ova nevjero-jatna moć gledanja odgovarala bi, kad bi se primijenila na čovjeka, otprilike spo-sobnosti čitanja novina na udaljenosti od 10 metara. Ovaj primjer najbolje tumači kako je fenomenalna moć vida kod gra-bljivica u odnosu na naš vid.

Sova, izrazito noćna ptica, ima oči koje su jako osjetljive na svjetlo, ali nije sposob-na tu osjetljivost danju ograničiti. Ona vidi čovjeka tako, kao kad bismo mi iz tamno-ga prostora iznenada stupili u jaku, blje-štavu svjetlost, koja nas zasljepljuje.

Oko muhe sastavljeno je iz jako mno-go sićušnih okanaca koja su rastavljena jedno od drugoga, pa joj zato izgleda sve kao da gleda kroz sito ili kroz žičanu mre-žu. Na udaljenosti od jednoga ili dva mili-metra kad ona sjedi na našoj ruci, ona vidi kožu ruke tako povećano kao kad bismo je mi gledali pod povećalom. Samo Bog zna kako muha vidi!


IZ SAVEZA

Lovački savez Herceg Bosne je 8. svib-nja 2009. u Mostaru održao svoju re-dovitu godišnju Skupštinu, kojoj je

nazočilo 60 zastupnika (85 posto od uku-pnoga broja) s pravom glasa, iz 37 članica (92 posto od ukupnoga broja), što je najve-ći broj zastupnika ikad nazočan na Skupšti-ni Saveza. Osim zastupnika iz reda članica, Skupštini su nazočili i brojni ugledni gosti: predsjednik Svjetske lovačke organizaci-je (CIC) Dieter Schramm, predsjednik CIC koordinacije za Srednju i Istočnu Europu Veljko Varićak, koordinator CIC-a Toni Vrščaj, izaslanik predsjednika Hrvatskoga lovač-kog saveza Đure Dečaka predsjednik Lo-vačkog saveza Dubrovačko-neretvanske županije Matko Knežić, predsjednik Saveza lovačkih organizacija BiH Hidajet Halilović, tajnik Lovačkog saveza Republike Srpske Dragan Pavlović, ministar financija i zamje-nik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bo-sne i Hercegovine Dragan Vrankić, savjetnik federalnog ministra za šumarstvo i lovstvo

Povijesna Skupština za lovce i lovstvo Herceg Bosne

SKUPŠTINA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

Dragan Naletilić Vlado Soldo, te predsjednik Gradskog vijeća Mostara Danijel Vidović.

PORUKA SVIJETU IZ MOSTARASkupština je, tradicionalno, započela

himnom Lijepa naša i minutom šutnje za sve poginule i umrle lovce članove Lovač-kog saveza Herceg Bosne, nakon čega je predsjednik Skupštine Darinko Mihaljević pozdravio zastupnike i goste te najavio svečani čin preuzimanja dužnosti pred-sjednika Savjeta lovačkih saveza Bosne i Hercegovine, koju je od Hidajeta Halilo-vića preuzeo Ilija Vrljić, predsjednik LSHB. Nakon svečane primopredaje uslijedilo je obraćanje gostiju.

Obraćajući se Skupštini, Vlado Soldo je izrazio zadovoljstvo zbog nazočnosti čelnih ljudi svjetskoga lovstva na Skupštini Save-za, odao priznanje i zahvalu predsjedniku Vrljiću za vođenje i rad Saveza, istaknuo do-prinos prethodnika i suradnika u proteklom radu Saveza, te naglasio da svima mora biti zajednički cilj očuvati interese lovstva a probleme rješavati zajednički, iskreno i u službi lovstva.

U svome obraćanju Dragan Vrankić istaknuo je organizaciju lovstva u BiH kao model od kojeg mogu učiti političari i koji se može primijeniti kao model organizacije države Bosne i Hercegovine.

Ovo je odlična organizacija Skupštine i primjer drugima, istaknuo je u svome go-voru Hidajet Halilović, naglasivši potrebu zajedničke borbe da lovstvo u BiH ide u pravom smjeru, te da su u tijeku veliki pro-cesi u lovstvu, koje ćemo uspješno riješiti.

Veljko Varićak je u svome obraćanju po-nosno istaknuo svoje hercegovačko podri-jetlo i svoju čuvstvenu vezu s ovim prosto-rima, čestitao Savezu na velikim uspjesima ističući zajedničke napore na međunarod-nom priznanju i primanju Saveza u svjetske i europske lovačke organizacije.

U vrlo emotivnom govoru, Dieter Schramm je istaknuo savršenu organiza-ciju ovoga lovačkog skupa, pozdravio za-stupnike i goste u ime 84 zemlje svijeta, ističući da sve lovce povezuje ista strast za lovom i ljubav prema prirodi i da iz Mo-stara želi poslati poruku cijelomu svijetu: Ljubav za divljač i ljubav za ljude!

IZVJEŠĆA I RASPRAVENakon svečanoga, uslijedio je radni dio

Skupštine, na čijem početku su, uz pred-sjednika Skupštine Darinka Mihaljevića, potpredsjednike Skupštine Ivicu Širića i Milana Andrijanića, kao članovi radnog predsjedništva izabrani i Marko Bilandžija i Dragan Ostojić. Potom su izabrani člano-vi Verifikacijskog povjerenstva Dubravko Suša, Ante Cvitanović i Stipe Bulić, zapi-sničar Ivica Lučić, te ovjerovitelji zapisnika Pavo Kosić i Željko Džidić.

Predsjednik Skupštine Darinko Mihaljević i dopredsjednici Milan Andrijanić i Ivica Širić

Ugledni gosti i zastupnici na Skupštini


IZ SAVEZA

Uslijedilo je izvješće Verifikacijskog povjerenstva, nakon čega je predsjednik Skupštine konstatirao da su se stekli uvjeti za održavanje Skupštine i predložio dnev-ni red, koji je jednoglasno usvojen.

Sukladno dnevnom redu, predsjednik Saveza Ilija Vrljić podnio je Izvješće o radu Saveza u 2008. godini, koje su zastupnici veoma pozorno slušali i na kraju nagradili aplauzom. Za riječ po ovoj točki dnevnog

Zaključci Skupštine

1. Usvaja se Izvješće o radu Saveza u 2008. godini.

2. Usvaja se Izvješće o financijskom poslovanju Saveza u 2008. godini.

3. Usvaja se Program rada Saveza za 2009. godinu.

4. Usvaja se Financijski plan Saveza za 2009. godinu, uz sljedeće izmje-ne:

1) Nabavku lovočuvarskih odora i izobrazbu lovočuvara (stavke 20. i 9. Planiranih rashoda) financirati iz donacijskih sredstava Saveza (točka 12. Planiranih prihoda) ukoliko ista budu ostvarena tijekom godine.

2) Stavku 21. Planiranih rashoda: Rad Županijskih vijeća za lovstvo, sa 6.000,00 KM povećati na 12.000,00 KM.

Predsjednik Skupštine LSHB: Darinko Mihaljević, v. r.

Ilija Vrljić: Imamo Savez za ponos i primjer!

Mislim da je današnja Skupština bila vrhunska prezentacija našeg Sa-veza, našeg ugleda, našeg rada i našeg lovstva. Još jednom smo pokazali i do-kazali svoju snagu, svoje dostojanstvo i svoje zajedništvo, a struktura današnjih gostiju, njihovi govori, pohvale i brojne čestitke od strane zastupnika i gostiju najbolje govore što je Lovački savez Herceg Bosne danas. Zahvaljujem svim sudionicima ove, uistinu povijesne manifestacije, i svima onima koji su po-mogli i doprinijeli da imamo Savez za primjer i ponos hrvatskoga lovačkog korpusa i cjelokupnog lovstva u Bosni i Hercegovini i svijetu.

reda javio se Željko Džidić koji je, kao iz-bornik streljačke reprezentacije BiH na leteće mete, pohvalio aktivnosti Saveza po pitanju lovnog streljaštva te predložio organiziranje lige u lovnom streljaštvu, čime bi se još više unaprijedio ovaj bitan segment lovstva.

Iduća točka dnevnog reda odnosila se na financijsko poslovanje Saveza u 2008. godini, o čemu je izvješće Skupštini pod-nio Ante Dolić, predsjednik Nadzornog odbora Saveza, zaključivši da je materijal-no-financijsko poslovanje Saveza u 2008. godini teklo u skladu s pozitivnim zakon-skim propisima i odredbama Statuta Save-za, te da nije bilo nepravilnosti u radu.

Nakon usvajanja Izvješća o financij-skom poslovanju u 2008. godini uslijedila je rasprava o Programu rada i Financij-skom planu Saveza za 2009. godinu.

Diskutirajući po ovim točkama dnev-nog reda, Slavko Marin je pohvalio fi-nancijsku disciplinu i čestitao svim pred-sjednicima društava za izvršenje obveza prema Savezu, ističući da prvi put imamo situaciju da su sve članice izmirile svoja dugovanja i obveze što je temeljni predu-vjet realizacije programskih zadaća Saveza za sljedeću godinu.

Branko Vukoja je u svojoj diskusiji predložio da se nabavka lovočuvarskih odora planira iz donacijskih sredstava Sa-veza, što je i usvojeno, kao i prijedlog Do-nija Mikulića da se povećaju sredstva za rad Županijskih vijeća za lovstvo.

Po završetku radnog dijela Skupštine upriličena je mala ceremonija dodjele pri-godnih darova članicama Saveza, zastu-pnicima i uglednim gostima, a svečarsko ozračje i dobro raspoloženje nastavljeno je i za svečanog domjenka priređenog za sve sudionike Skupštine.

Većina odluka usvojena je jednoglasno

Ante Dolić, predsjednik Nadzornog odbora

Dieter Schramm, predsjednik CIC-a


IZ SAVEZA

Poštovani gospodine predsjedniče, poštovana gospodo zastupnici, uva-ženi gosti, dragi prijatelji, dopustite

mi da, sukladno Statutu Lovačkog saveza Herceg Bosne, podnesem Izvješće o radu Saveza u 2008. godini.

Rad Lovačkog saveza Herceg Bosne u 2008. godini temeljio se na propisanim zakonskim i statutarnim odredbama, plani-ranim programskim aktivnostima i zadaća-ma, te odlukama i zaključcima radnih tijela Saveza utemeljenim na ciljevima provedbe jedinstvene lovne politike, razvoja i unapr-jeđenja lovstva, uzgoja, zaštite i korištenja divljači, te zaštite prirode i ljudskog okoliša.

Rad Saveza u 2008. godini obilježio je cijeli niz različitih sadržaja i aktivnosti na domaćem i međunarodnom planu, a pro-vodile su se kroz nekoliko težišnih zadaća koje su na poseban način obilježile njegov rad u protekloj godini.

MEĐUNARODNA AKTIVNOST

Izvješće o radu Saveza započet ću aktiv-nošću koja je posebno obilježila rad Saveza i cjelokupnog lovstva u Bosni i Hercegovi-ni u 2008. godini, a to je sjednica CIC koor-dinacijskog foruma za jugoistočnu Europu, održana od 4. do 6. lipnja 2008. u Sarajevu. Ovaj međunarodni lovni skup, najznačajni-ji u povijesti lovstva Bosne i Hercegovine, organiziran je na razini Savjeta lovačkih saveza Bosne i Hercegovine i održan pod visokim pokroviteljstvom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Uz čelnike Svjetske

lovačke organizacije, u radu ovoga emi-nentnog međunarodnog lovnog skupa su-djelovala su izaslanstva lovačkih saveza Hr-vatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Češke, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Albanije i, naravno, Bosne i Hercegovine. Predstavnici Lovačkog saveza Herceg Bosne dali su velik doprinos u organizacijskom i radnom smi-slu i svojim angažmanom na svojevrstan način obilježili ovaj istaknuti lovni skup.

Ovaj uistinu povijesni događaj potvrda je uspješnog modela organizacije lovstva i našega dugogodišnjeg istrajnog i isprav-nog puta i nastojanja da lovstvo i odnose u lovstvu Bosne i Hercegovine izgradimo u duhu suvremenih civilizacijskih i lovnih standarda. Najbolja potvrda tomu svakako je izjava predsjednika CIC-a Dietera Schra-mma da će bosansko-hercegovački model lovstva, kao pilot-projekt, biti korišten u sličnim situacijama u cijelome svijetu.

Osim organizacije CIC foruma i dobre suradnje sa Svjetskom lovačkom asocija-cijom, na međunarodnom planu tijekom prošle godine nije izostala niti uobičajeno dobra suradnja s europskom lovačkom asocijacijom (FACE), čiji smo također člano-vi, kao niti suradnja s Hrvatskim lovačkim savezom, Lovačkim savezom Slovenije i Lo-vačkim savezom Srbije, s kojima je u prote-kloj godini održano više sastanaka i susreta, a što je rezultiralo konkretnim aktivnostima i dogovorima vezanim za potpisivanje Spo-razuma o međusobnoj suradnji. Navedene aktivnosti na međunarodnom planu potvr-đuju činjenicu da je Lovački savez Herceg Bosne cijenjena lovna institucija, nezaobi-lazan čimbenik, sudionik i kreator svih do-gađanja u lovstvu na državnoj i međuna-rodnoj razini.

SAVJET LOVAČKIH SAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE

Savjet lovačkih saveza Bosne i Herce-govine, kao krovno koordinacijsko i sa-vjetodavno tijelo za lovstvo na državnoj razini, svojim radom u 2008. godini defini-tivno je potvrdio opravdanost svoga uteme-ljenja. To je, prije svega, vidljivo iz njegovih aktivnosti na međunarodnom planu kroz organizaciju povijesne sjednice CIC ko-

ordinacijskog foruma u Sarajevu, koja je potvrdila da lovstvo Bosne i Hercegovine ide ispravnim putem, da je dio ujedinjene Europe i modernog svijeta i da ima pot-poru državnih institucija i međunarodnih lovačkih asocijacija.

Od ostalih aktivnosti, želim istaknuti sudjelovanje predsjednika Lovačkog saveza Republike Srpske, u ime Savjeta, na Gene-ralnoj skupštini FACE u Bruxellesu i pred-stavljanje lovstva Bosne i Hercegovine na tom skupu, kao i inicijativu Savjeta prema Vijeću ministara BiH za potpisivanje me-đunarodnih konvencija o zaštiti divlje flo-re i faune, osobito CITES-a koji omogućuje trgovinu i izvoz trofeja divljači u zemlje Europske unije.

Ovdje želim istaknuti i poteškoće u radu Savjeta nastale zbog zahtjeva Lovač-kog saveza Republike Srpske za promje-nom imena Saveza lovačkih organizacija BiH i podjelom zajedničke prijeratne imovi-ne lovaca Bosne i Hercegovine. Nadam se i vjerujem da ćemo ove poteškoće, kao i sve druge aktivnosti Savjeta, uspješno rješavati pod predsjedanjem našeg Saveza, a na do-brobit lovaca i lovstva Bosne i Hercegovine.

LOVNO ZAKONODAVSTVOAktivnost koja na svojevrstan način već

nekoliko godina izravno utječe na rad Sa-veza, a koja ga je obilježila i u 2008. godini, svakako je implementacija Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine. Svjesni sveu-kupnog značenja lovnog zakonodavstva, nužne potrebe njegova razumijevanja i aktivnog sudjelovanja u procesu njegove provedbe, s razine Saveza, i u protekloj go-dini, u stručnom, informativnom i edukacij-skom smislu poduzeli smo cijeli niz mjera i aktivnosti kako bismo stvorili kvalitetne preduvjete za primjenu Zakona o lovstvu na terenu. U tom smislu, vrlo aktivno sudje-lovali smo u radu stručnih povjerenstava za formiranje lovišta na županijskim razinama u Hercegbosanskoj, Hercegovačko-nere-tvanskoj, Zeničko-dobojskoj i Posavskoj županiji. Naši predstavnici sudjelovali su i u stručnoj skupini za izradu nedostajućih podzakonskih propisa o lovstvu na federal-noj razini, kao i u stručnoj skupini za izradu

Lovački savez Herceg Bosne sudionik je i kreator svih događanja u lovstvu na državnoj i međunarodnoj razini

IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA SAVEZA ILIJE VRLJIĆA O RADU LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE U 2008. GODINI


IZ SAVEZA

procedura za dodjelu lovišta putem konce-sija u FBiH. Osim aktivnog sudjelovanja u stručnim skupinama za izradu nedostajućih zakonskih propisa o lovstvu, na temu lov-nog zakonodavstva tijekom prošle godine ostvaren je i cijeli niz sastanaka, susreta, raz-govora i dogovora s resornim federalnim i županijskim ministrima i njihovim suradni-cima, koje se, kroz različite vrste suradnje i pomoći, stalno poticalo i iniciralo na bržu i učinkovitiju provedbi Zakona o lovstvu.

Usporedno s ovim aktivnostima, u cilju što kvalitetnog informiranja našeg članstva, tiskali smo novu brošuru podzakonskih pro-pisa o lovstvu i dostavili je svakom našem lovcu i članu, kako bi se što bolje upoznali sa zakonskim propisima i bili što spremni-ji za njihovu primjenu na terenu. Također smo kod svih naših članica stalno inzistirali na prikupljanu potrebne dokumentacije i stvaranju zakonskih preduvjeta za što spre-mnije sudjelovanje u procesu dodjele lovi-šta na gospodarenje.

Ipak, uz sve navedeno, u konačnici ne možemo biti zadovoljni dosadašnjim stup-njem implementacije Zakona o lovstvu, osobi-to na županijskim razinama, gdje su zakaza-la resorna ministarstva i vrlo malo ili nimalo uradila na implementaciji Zakona, što nas jako zabrinjava, jer postojeće stanje otvara prostor za manipulacije, doprinosi nesređe-nim prilikama u lovstvu i usporava započete procese uređenja lovne oblasti u FBiH.

LOVNA EDUKACIJASvjesni potrebe stalne edukacije naše-

ga članstva, kao jedne od težišnih zadaća Saveza, i u 2008. godini organizirali smo i proveli cijeli niz edukacijskih sadržaja i aktiv-nosti. Tako smo, uz tiskanje brošure podza-konskih propisa o lovstvu, na razini Saveza izradili i usvojili programe izobrazbe lovoču-vara i ocjenjivača trofeja divljači, te dogovorili izobrazbu lovočuvara na Kupresu koja, zbog tehničkih problema škole, nije održana, a koju, zajedno s izobrazbom ocjenjivača tro-feja, planiramo organizirati ove godine, za što nam je Federalno ministarstvo poljopri-vrede, vodoprivrede i šumarstva odobrilo odgovarajuća financijska sredstva.

U edukacijskom smislu, organizirali smo i sastanak dopisnika i suradnika gla-sila Hoop!, kao i edukacijski lov u lovištu „Zelendvor“ u Varaždinu. Također, u edu-kacijskom smislu, organizirali smo javno predstavljanje Stručne studije o gospodare-nju divljači u posebnim lovištima, koju smo u elektronskoj formi dostavili svim našim članicama i koja predstavlja veoma kvali-tetnu podlogu i temelj za formiranje bu-dućih posebnih lovišta u FBiH.

Edukacija članstva na svim razinama i ubuduće ostaje naša trajna zadaća i naše opredjeljenje, jer znanje je najbolji način

i put izgradnje našega lovstva i afirmacije našega Saveza.

LOVNO IZDAVAŠTVOVodeći se programskim načelima struč-

ne, edukacijske, informativne i promidžbe-ne djelatnosti na razini Saveza i njegovih članica, u 2008. godini izdali smo planiranih šest brojeva lovačkog glasila Hoop!, poštuju-ći zadane rokove i nastojeći maksimalno unaprijediti informativne, stručne, pro-midžbene, tehničke, dizajnerske i medijske standarde kvalitete, u čemu smo, vjerujem, i uspjeli. Osim Hoopa, tiskali smo i brošuru podzakonskih propisa o lovstvu, zatim Dnev-nik rada lovnog pripravnika, Lovački kalendar, različite vrste diploma, uvjerenja, pohvala i odličja, te godišnji uvez Hoopa za 2008. go-dinu. U tijeku je zahtjevna izrada lovačkog priručnika, za koji očekujemo da će biti za-vršen iduće godine i da će nova generacija lovnih pripravnika prva lovna znanja stjeca-ti iz priručnika našega Saveza. U tijeku su i pripreme za izradu publikacije o lovno-turi-stičkoj ponudi LSHB.

Uz navedene izdavačke aktivnosti i pro-jekte, želim istaknuti i izdavanje nove lovač-ke iskaznice lovaca članova našeg Saveza, koja za Savez i njegove članice predstavlja velik korak naprijed u tehničkom i organi-zacijskom smislu.

LOVNO STRELJAŠTVOU cilju popularizacije i omasovljenja lov-

nog streljaštva kao dugoročne programske aktivnosti na razini Saveza, i u 2008. godini organizirali smo Prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu – disciplina trap, koje je početkom kolovoza održano na strelištu Streljačkog kluba „Široki Brijeg“ na Mostarskom bla-tu. Na ovom natjecanju sudjelovalo je 11 streljačkih ekipa, odnosno 44 strijelca iz lovačkih društava članica Saveza s prosto-ra Posavine, Zapadne i Središnje Bosne, te Hercegovine, što dovoljno govori o uspješ-noj realizaciji planiranih ciljeva populariza-cije i omasovljenja lovnog streljaštva. Osim Prvenstva Saveza u lovnom streljaštvu, s razine Saveza inicirali smo i financirali iz-gradnju županijskih strelišta za potrebe na-ših članica, što ćemo činiti i ubuduće, kako bismo razvili i unaprijedili lovno streljaštvo kao veoma značajan segment lovstva.

Ove godine planiramo proširiti streljačka natjecanja jednim Otvorenim prvenstvom Sa-veza, što potvrđuje našu opredijeljenost i or-ganizacijsku sposobnost i što će unaprijediti kvalitetu naših strijelaca, koji već godinama postižu vrhunske rezultate i koji s lakoćom ispunjavaju čak i olimpijske norme.

LOVNO PRIPRAVNIŠTVOIzobrazba lovnih pripravnika i polaga-

nje lovačkog ispita aktivnost je koja svake

godine značajno obilježi rad Saveza. Tako je bilo i u 2008. godini. Već drugu godinu zaredom proces polaganja lovačkog ispita provodi se po novom Pravilniku o programu, uvjetima i načinu polaganja lovačkog ispita, koji je unio dosta promjena i novina u od-nosu na dosadašnji način polaganja ispita, a što je uspješno, brzo i kvalitetno premo-šćeno s razine Saveza i njegovih članica. Za polaganje lovačkog ispita u 2008. godini prijavljena su 432 pripravnika, a ispitu ih je pristupilo 408, od kojih njih 93 (ili 23 posto) nisu položili ispit u prvom ispitnom roku.

Opći je dojam, a to nam je bio i cilj, da su u odnosu na prethodnu godinu znatno postroženi kriteriji ozbiljnosti, discipline i znanja na ispitu, da je poboljšana organiza-cijska razina ispita i da se u matičnim udru-gama provodi temeljitija priprema lovnih pripravnika, što govori da je novi sustav po-laganja lovačkih ispita dobro rješenje, da je zaživio u praksi, da daje dobre rezultate, da naš Savez čini prepoznatljivim u prostoru i da tim putem trebamo nastaviti i ubuduće.

SURADNJA, RADNI POSJETI, STRUČNA POMOĆ

S razine Saveza tijekom protekle godine ostvarena je višestruka suradnja s brojnim institucijama i predstavnicima zakonodav-ne i izvršne vlasti na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini u Bosni i Hercegovini, kao i suradnja s nama srodnim organizacijama poput planinara, ribara, ekologa i šumara, te s vjerskim, gospodarskim i kulturnim in-stitucijama i predstavnicima međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Osobito dobra suradnja ostvarena je s resornim federalnim i pojedinim županij-skim ministarstvima poljoprivrede, vodo-privrede i šumarstva, što je rezultiralo razli-čitim korisnim vidovima suradnje, potpore i institucionalnog jačanja Saveza i njegovih članica, a što se ogleda kroz zajedničko su-djelovanje u procesu provedbe Zakona o lovstvu, a osobito kroz dodjelu poticajnih sredstava projektima lovstva, za što su naše članice u 2008. godini od Federalnog mi-nistarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva dobile ukupno 106.245 KM, ko-jima treba dodati i 29.000 KM za provedbu izobrazbe lovočuvara na razini Saveza. In-tenzivna i konstantna, može se reći svaki-dašnja, bila je i suradnja s članicama Saveza gdje su, kroz različite aktivnosti i sadržaje – radne posjete, lovačke večeri, zajedničke lovove, lovačke ispite, županijske koordina-cije – čelnici Saveza posjetili članice na cije-lom prostoru djelovanja Saveza, od Zapad-ne Bosne i Posavine, do Središnje Bosne i Hercegovine.

Također, ni u protekloj godini nije izo-stala stručna i savjetodavna pomoć članica-ma u vidu tumačenja zakonskih i drugih


IZ SAVEZA

propisa, izrade stručne dokumentacije, izrade projekata uređenja lovišta i godišnjih planova gospodarenja, pomoć u provedbi lovnogospodarske osnove i drugih aktiv-nosti u lovištu. U ovom segmentu Savez je nastojao pružiti maksimalan servis svojim članicama i to će raditi i ubuduće, ali isto tako želim istaknuti da su naše članice sva-kim danom sve bolje organizirane, zavodi se sve više reda, jača zaštita divljači, manje je krivolova, bezakonja, radi se planski i or-ganizirano, unosi se živa divljač, gradi se lovna infrastruktura, podižu se uzgajališta, jača lovni turizam, tako da je na djelu je-dan sklad međusobnih odnosa i obostrano dobra suradnja između Saveza i njegovih članica.

Ovdje također želim istaknuti da su broj-na izaslanstva i istaknuti pojedinci iz lovnog, političkog, društvenog, gospodarskog i kul-turnog života tijekom prošle godine posje-tili naš Savez, što je najbolji primjer njegova institucionalnog razvoja i značenja na lokal-noj, državnoj i međunarodnoj razini.

FINANCIJSKO POSLOVANJENa temelju Izvješća o financijskom po-

slovanju Saveza u 2008. godini i Izvješća Nadzornog odbora, vidljivo je da je Savez u prošloj godini poslovao u skladu sa za-konskim propisima i statutarnim odred-bama i ostvario značajan višak prihoda nad rashodima, što bolje od svega govori kako se, u financijskom smislu, poslovalo i radilo u Savezu. Na pozitivno financijsko poslo-vanje i ostvareni višak prihoda, uz vidno poboljšanu financijsku disciplinu članica i naplatu dugovanja iz ranijih godina, zna-čajno su utjecala donacijska sredstva Vlade Federacije BiH za implementaciju Zakona o lovstvu, sredstva Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za izradu lovačkog priručnika, te prihodovana sredstva za izradu Studije o posebnim lo-vištima. Iz Financijskog izvješća također je vidljivo da su financijska sredstva najvećim dijelom utrošena u zajedničke projekte i programe lovstva, da se ulagalo u lovno izdavaštvo, lovnu izobrazbu, lovno streljaš-tvo, lovno zakonodavstvo, državne i među-narodne aktivnosti, kao i promidžbu Save-za, njegovih članova i članica, te lovstva u cjelini.

Želim da se ovako domaćinsko poslo-vanje nastavi i ubuduće i da novac ulaže-mo u one sadržaje, programe i projekte koji će doprinijeti afirmaciji, ugledu, razvoju i prepoznatljivosti našega članstva, naših lovačkih organizacija i cjelokupnog lovstva na našim prostorima.

PROBLEMI U RADUNa rad Saveza u 2008. godini, kao i ra-

nijih godina, utjecale su objektivne poli-

tičke, gospodarske, ekonomske i socijalne prilike u Bosni i Hercegovini, ali svakako i naše objektivne i subjektivne slabosti. Sta-nje u sustavu i prilike na terenu osobito su se odrazile na provedbu Zakona o lovstvu od strane resornih županijskih ministarstava. Ja moram, zbog njihova lošeg rada, biti kri-tičan i izraziti zabrinutost za stanje u lovstvu, jer od donošenja Zakona prošle su dvije i pol godine a gotovo se ništa na županijskim razinama nije uradilo u procesu utemeljenja i dodjele lovišta. Ono što posebno zabrinja-va jest njihovo nepoštovanje zakonskih propisa, tako da se lovišta formiraju bez predstavnika lovaca, godišnji planovi gos-podarenja odobravaju se novoformiranim društvima koja nikad nisu gospodarila lo-vištima, društva se ucjenjuju političkim de-kretima i odlukama, a lovišta se dodjeljuju na korištenje prije nego su i formirana i bez propisanih koncesijskih naknada. Dodamo li ovomu i lovnu inspekciju, koja zbog nepro-vedbe Zakona kažnjava lovačka društva a ne mjerodavna ministarstva, držim da je moja bojazan i zabrinutost za lovstvo pot-puno opravdana.

Kad su u pitanju naše slabosti, ono čime još uvijek ne možemo biti zadovoljni jest stanje u jednom manjem broju naših članica koje nisu dobro organizirane i koje loše gospodare u lovištu. Ne možemo u potpunosti biti zadovoljni niti radom poje-dinih Županijskih vijeća za lovstvo, koja su pasivna u prostoru, koja ne rade po svome poslovniku o radu ili koja svojim lokalnim problemima opterećuju rad Saveza. Tako-đer, ne možemo biti zadovoljni suradnjom s Kinološkim savezom Herceg Bosne, te s inspekcijom, MUP-om i sudstvom, osobito na procesuiranju i kažnjavanju počinitelja nezakonitih radnji u lovstvu. Primanje no-vih članica u Savez jedno je od pitanja koje je opterećivalo rad Saveza u protekloj go-dini. Još uvijek je prisutan trend dijeljenja postojećih i osnivanja novih lovačkih udru-ga, koje pod svaku cijenu i bez obzira na zakonske i statutarne uvjete primanja, žele u članstvo Saveza, što opterećuje i stvara probleme u radu Saveza, a što će, opet, du-goročno biti riješeno dodjelom lovišta na gospodarenje.

Navedeni problemi dio su jednoga ne-minovnog procesa u kojem moramo izdr-žati do kraja i tako ih trebamo i moramo shvatiti, nastojeći u svakom smislu aktivno sudjelovati u njihovu rješavanju i biti dio rješenja, a ne dio problema.

SAVEZ DANAS Lovački savez Herceg Bosne danas

je ugledna građanska udruga s 9.000 ak-tivnih lovaca organiziranih u 40 lovačkih udruga, s ciljem provedbe jedinstvene lovne politike, razvoja i unaprjeđenja lov-

stva, uzgoja zaštite i korištenja divljači, lovne izobrazbe, njegovanja lovačke eti-ke i običaja, te zaštite prirode i ljudskog okoliša.

U institucionalnom, organizacijskom, personalnom i stručnom smislu Savez je nezaobilazan čimbenik, sudionik i kreator svih procesa u lovstvu na lokalnoj, držav-noj i međunarodnoj razini, ali i dostojan promicatelj lovnih, kulturnih, povijesnih i nacionalnih znamenitosti hrvatskog lovca i čovjeka u Bosni i Hercegovini i u svijetu.

Pred nama su brojni izazovi i zadaće u zakonodavnom, organizacijskom i gos-podarskom smislu, kao i brojne aktivnosti jačanja edukativne, stručne i informa-tivne djelatnosti, promocije lovstva i ra-zvoja lovnog turizma, jačanja suradnje s društvenim, gospodarskim, znanstvenim i kulturnim institucijama na domaćoj i međunarodnoj razini, njegovanja lovač-ke etike i običaja, te naše lovne, kulturne i povijesne baštine u Bosni i Hercegovini.

Želim da zajednički nastavimo svoj put prema novim izazovima i sve vas pozivam da odlučno i dostojanstveno, jedinstveni kao i do sada, idemo dalje putem razvoja i unaprjeđenja našega lovstva i izgradnje naših lovačkih organi-zacija, na dobrobit hrvatskoga lovačkog korpusa i cjelokupnoga lovstva u Bosni i Hercegovini.

DOBITNICI ODLIČJA

Odličje prvoga reda dobili su:Stjepan-Alojz Ružić i Marinko Kajdl, LD „Pavlovica“, Novi Travnik.

Odličje drugoga reda dobio je Branko Čabro, LD „Pavlovica“, Novi Travnik.

Odličje trećega reda dobili su:Nenad Ivoš, Kazimir Mitrović, Stipo Ivoš, Anto Cvitanović, Vlado Lešić, Ivo Kolar, Vlado Knežević, Draženko Jakić i Dragan Žličarić, LD „Pavlovica“, Novi Travnik; Ivan Žuljević, Blaško Barnjak, Josip Škraba, Stipo Kunkić, Niko Juri-čević, Ljuban Grbavac, Miroslav Ma-rić, Anto Kraljević, Josip Soldo, Frano Budimir i Ivica Mejdanđić, LD „Usko-plje“, G. V. - Uskoplje.


IZ SAVEZA

Savjet lovačkih saveza Bosne i Hercego-vine, krovno organizacijsko, konzultacijsko i savjetodavno tijelo za lovstvo u Bosni i Hercegovini, u Mostaru je 8. svibnja 2009. održao svoju redovitu sjednicu. Sukladno Poslovniku o radu Savjeta, sjednici su nazo-čili predstavnici, odnosno izaslanstva triju lovačkih saveza u BiH: Hidajet Halilović, predsjednik i Kenan Voloder, tajnik Saveza lovačkih organizacija BiH, Dragan Pavlović, tajnik Lovačkog saveza Republike Srpske, Ilija Vrljić, predsjednik i Ivica Lučić, tajnik Lovačkog saveza Herceg Bosne. Sjednici su nazočili i dopredsjednici Saveza Slavko Ma-rin i Dragan Guberac, te predsjednik Skup-štine Saveza Darinko Mihaljević. Kao po-sebni gosti sjednici su nazočili i predsjednik Svjetske lovačke organizacije (CIC) Dieter Schramm, predsjednik CIC koordinacije za Srednju i Istočnu Europu Veljko Varićak te koordinator CIC-a Toni Vrščaj.

Na sjednici su razmatrana pitanja vezana za rad Savjeta, s težištem na organizaciji CIC Foruma za Jugoistočnu Europu u Sarajevu o čemu je usvojeno i posebno izvješće, kao i troškovnik ove manifestacije. Težišna točka u radu ove sjednice bila je primopredaja dužnosti predsjedavajućeg Savjeta lovačkih saveza BiH, koju je, nakon podnesenog iz-vješća o radu Savjeta u proteklom razdoblju, od Hidajeta Halilovića, predsjednika SLOBiH, preuzeo Ilija Vrljić, predsjednik Lovačkog sa-veza Herceg Bosne. Preuzimajući dužnost predsjednika Savjeta, Ilija Vrljić je predstavio i Program rada Savjeta u 2009./10. godini, koji je ocijenjen veoma kvalitetnim i jedno-glasno je usvojen.

Nakon izvršene primopredaje, sudioni-cima sjednice obratio se predsjednik CIC-a Dieter Schramm, koji je izrazio zadovoljstvo organizacijom i stanjem lovstva u BiH, isti-čući bosansko-hercegovački model lovstva koji će Svjetska lovačka organizacija kori-stiti kao pilot-projekt u svim sličnim situa-cijama u svijetu, a koji je naišao na veliko odobravanje američkog Kongresa, u kojem sjedni 300 lovaca, i koji su bh. modelu lov-stva i lovačkim savezima obećali konkretnu financijsku potporu.

Na prijedlog Veljka Varićaka, na sjedni-ci je usvojena Mostarska deklaracija, koja učvršćuje organizaciju lovstva u BiH i pro-movira znana CIC-ova načela: Divljač ne po-znaje granice i Ljubav za divljač razumijevanje za ljude.

Poseban pečat ovoj sjednici dalo je proglašenje Veljka Varićaka počasnim predsjednikom Savjeta lovačkih saveza BiH, što predstavlja svojevrsno priznanje

MOSTARSKA DEKLARACIJA

Povodom desete obljetnice CIC Koordinacije Srednje i Istočne Europe, 10. svibnja 2009. Savez lovačkih organizacija Bosne i Hercegovine (Sarajevo) predao je dužnost predsje-danja Savjetom lovačkih saveza Bosne i Hercegovine Lovačkom savezu Herceg Bosne (Mostar), uz nazočnost Lovačkog saveza Republike Srpske (Sokolac).Ovom prilikom su Veljko Varićak, osnivač i predsjedatelj, i Toni Vrščaj, zamjenik pred-sjedatelja CIC Koordinacije za Srednju i Istočnu Europu, izrazili najveću zahvalnost za ovaj istaknuti primjer jedinstvene suradnje između ljudi različitih nacionalnosti, odgoja i vjera ujedinjenih u zajedničkoj ljubavi prema prirodi i divljači.Dieter Schramm, predsjednik CIC-a, izdvojio je ovaj događaj kao izuzetak hvaleći svoje lovačke prijatelje iz BiH kao najistaknutije zagovaratelje CIC-ovih nastojanja da se udah-ne život CIC-ovu geslu iz 1999.: “Divljač ne poznaje granice” (CIC Generalna skupština u Bukureštu)“Ljubav za životinje briga za ljude” (CIC Generalna skupština u Beogradu)Prigoda poput mostarske naglašava vodeću ulogu triju lovačkih saveza Bosne i Herce-govine u CIC-ovu globalnom radu na boljem razumijevanju ljudi kroz njihovu ljubav prema održivom lovu kao temelju za očuvanje naše prirodne baštine. Na uspješnom primjeru Bosne i Hercegovine CIC globalno pokreće nove CIC Koordinacije, među koji-ma je najistaknutija CIC Koordinacija Sredozemlja.

Mostar, 8. svibnja 2009.

Savez lovačkih organizacija BiH Lovački savez Herceg Bosne Lovački savez Republike Srpske Sarajevo Mostar Sokolac

SJEDNICA SAVJETA LOVAČKIH SAVEZA BIH

Ilija Vrljić predsjednik Savjeta lovačkih saveza BiHDragan Naletilić

i zahvalnost ovom svjetskom doajenu i ambasadoru lovstva, za sve što je u pro-teklom razdoblju učinio za lovstvo Bosne i Hercegovine.

Svečani čin primopredaje: Hidajet Halilović, Veljko Varićak, Dragan Pavlović i Ilija Vrljić


LOVNO STRELJAŠTVO

Do sada je na razini Saveza godišnje bilo jedno natjecanje – Prvenstvo članica Saveza, a ove godine lovno

streljaštvo obogaćeno je još jednim natje-canjem – Otvorenim prvenstvom Saveza.

– Drago mi je da u prekrasnom ambijentu ovoga strelišta imate priliku pokazati svoju vje-štinu, a Streljačkom klubu „Široki Brijeg“ i obite-

Drugi je, u pojedinačnoj konkurenciji, bio Slavenko Lasić, treći Anđelko Zovko. Momčadski, najuspješniji su bili strijelci Lisa iz širokobriješkoga LD „Mosor“, odmah do njih plasirala se momčad Uzarića, također članovi LD „Mosor“, a treće mje-sto pripalo je strijelcima iz LU „Jadran“ iz Neuma.

Vlado Bošnjak

OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU

Najbolji – Ivica Bačić iz LU „Jadran“ iz Neuma

lji Lasić zahvaljujem na gostoljubivosti kojom nas obasipaju. Posebice bih pozdravio strijelce iz momčadi Župe dubrovačke, koji ovomu na-tjecanju daju i međunarodni karakter – bile su to, između ostalih, riječi Ilije Vrljića, pred-sjednika Saveza, koji je došao na Blato po-zdraviti sudionike i otvoriti Prvenstvo.

Na natjecanje se prijavilo 30 strijela-ca svrstanih u 9 momčadi, od Odžaka do Neuma i Dubrovnika. Subota, 30. svibnja, osvanula je vedra i ugodna za ovakav vid druženja na Mostarskom blatu. Bura, koja je dan ranije zadavala dosta problema strijel-cima na treningu, prestala je.

STRIJELCI POGAĐALI, GLEDATELJI UŽIVALINakon ceremonije svečanog otvaranja,

otpočelo je natjecanje. Pucalo se 2 serije po 15 golubova za momčadski poredak, a pr-vih 6 strijelaca iz toga dijela natjecanja ras-pucavalo je još jednu seriju za pojedinačni poredak. Ždrijeb je htio da odmah u prvoj skupini prve serije na strelište iziđu gosti iz Dubrovnika. S dvije „četrnaestice“ dadoše

do znanja „domaćim“ strijelcima da s njima nema šale. Njihov rezultat kao da je inspiri-rao i ostale strijelce. Sudčeva pištaljka vrlo rijetko se oglašavala. U tim trenutcima naj-ljepše je bilo gledateljima, koji su uz izvrsne specijalitete iz Majine kuhinje mogli uživati u umijeću ovih ljudi. Kad je završila četvrta skupina prve serije, u gledalištu se prolo-mio pljesak. Ivica Bačić iz Neuma, Slavenko Lasić i Anđelko Zovko iz Širokog Brijega pogodili su svih 15 golubova.

S preciznim pucanjem nastavilo se i u drugoj seriji. Pogledi su učestalo skre-tali prema oglasnoj ploči jer je bilo očito da će danas rezultati biti tijesni i u mom-čadskoj i u pojedinačnoj konkurenciji. Kraj druge serije to je i potvrdio. Momčad „Lisa“ iz LD „Mosor“: Vladimir, Zoran i To-mislav Mandić, osvojila je prvo mjesto s pogođenih 80 golubova, drugi su bili ta-kođer strijelci iz „Mosora“, momčad „Uzari-ća“: Anđelko Zovko, Slavenko Lasić i Ivan Primorac s pogođenih 77, a treće mjesto (76), za samo goluba više od momčadi Župe dubrovačke (75), osvojili su strijelci LU „Jadran“ iz Neuma. Ni ostale momčadi nisu mnogo zaostajale iza ovih. Svoj „dan“ izgleda nisu imali jedino strijelci iz Odža-ka jer su, po onomu što su pokazali večer prije na treningu, bili u krugu favorita za pokale.

RASPUCAVANJEM DO POKALASlijedila je završna serija za pojedinačni

plasman. Ovaj put prag za ulazak u završ-nu seriju prvih 6 strijelaca podignut je na

Miro Kraljević i Ivica Bačić

Oni su raspucavali za pobjednika: Zoran Mandić, Alen Franjić, Anđelko Zovko, Slaven Lasić, Ivica Bačić i Nikša Miloslavić


LOVNO STRELJAŠTVO

28 golubova, što potvrđuje kvalitetu i re-nome ovoga natjecanja.

U završnu seriju plasirali su se: Anđel-ko Zovko, Slavenko Lasić i Zoran Mandić iz Širokog Brijega, Ivica Bačić iz Neuma, te Alen Franjić i Nikša Miloslavić iz Du-brovnika. Napetost je porasla i među gle-dateljima. Svatko je imao svoga favorita. „Ovima je dovoljno samo podignuti puš-ku, puknuti i ne mogu promašiti“, komen-tirao je netko iz publike. U međuvremenu, natjecateljima i promatračima na Blatu

pridružio se i Miro Kraljević, načelnik Op-ćine Široki Brijeg, sa svojim suradnicima. Kraj serije donio je novu dramu. Za prvo mjesto, u konkurenciji su, s ukupno po-gođena 42 goluba, bila 3 strijelca. Slijedi-lo je raspucavanje po načelu „shoot out“ ( jedan metak u cijevi i tko prije promaši). Prvi je pustio golubu „da odleti“ Anđelko Zovko, a Slavenko Lasić i Ivica Bačić raz-mijenili su po nekoliko pogodaka. Na kra-ju i Slaven promašuje, a Ivica Bačić prima čestitke svojih suparnika i svih nazočnih.

Četvrto mjesto pripalo je Alenu Franjiću iz Dubrovnika. Općinski načelnik Miro Kra-ljević, tajnik Saveza Ivica Lučić i predsjed-nik Streljačkog kluba „Široki Brijeg“ ge-neral Mića Lasić pobjednicima su uručili pokale. Obavljeno je, za ovakve prigode, nezaobilazno fotografiranje za sjećanje na događaj koji će svima ostati u lijepoj uspomeni.

Na kraju, uz po jednu „putničku“, za-kazan je novi skup strijelaca 8. kolovoza u Orašju, na Prvenstvu Saveza.

Osamnaestu obljetnicu zaustavljanja tenkova bivše JNA u Pologu, na gra-nici širokobriješke i mostarske opći-

ne, strijelci LD „Mosor“ i ove godine obilježi-li su tradicionalnim streljačkim natjecanjem na strelištu Virač. Lovci sekcije Dobrič su, za ovu prigodu, lijepo uredili prostor oko stre-lišta i svoje lovačke kuće, pa je strijelcima i njihovim gostima boravak ovdje bio lijep i ugodan.

Na otvaranju natjecanja nazočne su pozdravili predsjednik LD „Mosor“ Franjo Rotim i načelnik Općine Široki Brijeg Miro Kraljević, koji je ovo natjecanje uvrstio u program svibanjskih svečanosti na razini općine, posvećenih zaustavljanju tenkova.

Samo natjecanje bilo je dosta zanimlji-vo. Svake godine sve više mladih strijelaca nameće se svojim sposobnostima u lov-nom streljaštvu. Prava je šteta što pojedin-

Vlado Bošnjak

STRELIŠTE VIRAČ – NATJECANJE U POVODU ZAUSTAVLJANJA TENKOVA U POLOGU

Prilika mladim i talentiranim strijelcima

Puške utihnule, golubovi “pod betonom”, svi, više-manje, zadovoljni

Širokobriješki “veterani” već sada imaju dostojne nasljednike


LOVNO STRELJAŠTVO

Već nekoliko godina LD „Tetrijeb“ iz Ku-presa pokušava pokrenuti aktivnost na izgradnji strelišta. Prije dvije godine,

o čemu smo pisali u našem glasilu, projekt je bio pred realizacijom, ali je negdje zape-lo. Ovih dana ponovno je aktualizirana ova tema, a realizacija ovoga projekta čini se posve izvjesnom. Lovačko društvo je apli-ciralo projektom strelišta kod Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Projekt je prošao, odobren je određeni novac i sada je na kupreškim lov-cima da se prihvate posla. Kako u ovom vidu lovačke aktivnosti nemaju iskustva, zatražili su stručnu pomoć od Saveza. Na Stolino vrilo, gdje će se graditi strelište, uime Save-za došli su stručnjaci i vrhunski strijelci: prof. Dragan Ivanković, član Povjerenstva za lov-no streljaštvo LSHB Slavenko Lasić, izbornik streljačke reprezentacije BiH Željko Džidić, te tajnik Saveza Ivica Lučić i Vlado Bošnjak u ulozi koordinatora ovih aktivnosti. Od do-maćina, bili su nazočni ljudi iz odbora koji će voditi izgradnju strelišta: predsjednik Druš-tva Marko Jurič, tajnik Pero Čičak i članovi Niko Ivić i Marko Ćaleta.

U prekrasnom prirodnom okruženju, određeno je gdje će se graditi objekti stre-lišta: bunker i njegova pozicija u odnosu na strane svijeta, nadstrešnica, zaštitni grudo-brani, mjesto za gledatelje, prilazni putovi i ostale pojedinosti koje prate ovakav objekt. U sklopu strelišta na glinene golubove (trap) bit će i strelište za pištolj i nepokretne mete,

Vlado Bošnjak

LOVNO STRELJAŠTVO U HERCEGBOSANSKOJ ŽUPANIJI

Kupres, konačno, gradi strelištekojima će se koristiti MUP. Treba napomenuti da je ovo prvo strelište koje se gradi u Herce-gbosanskoj županiji, pa time još više dobiva na značenju. Gosti su domaćinima obećali da će ih stručno pratiti tijekom izgradnje strelišta, a novi sastanak zakazan je kad se

odrade zemljani radovi. S kojom ozbiljnošću su prionuli poslu, govori nam i predsjedni-kovo obećanje da će se prvenstvo Saveza u gađanju glinenih golubova sljedeće godine početkom kolovoza održati ovdje, na Kupre-su. Držimo ga za riječ.

ci, zbog financijskih (ne)mogućnosti, ne mogu do kraja iskazati svoj talent. Streljač-ka sekcija pri Društvu trebala bi se oko ovo-ga više angažirati, jer strijelci Mosora imaju dugu i bogatu tradiciju i po rezultatima su u samom vrhu lovnoga streljaštva u BiH.

U momčadskom natjecanju pucalo se u dvije serije po 10 golubova. Šest najboljih strijelaca natjecalo se još u jednoj seriji za pojedinačni plasman. Prvo mjesto osvo-jili su strijelci sekcije Dobrič, drugi su bili strijelci Knešpolja, a treći sekcije Gradac. U pojedinačnoj konkurenciji, najbolji rezultat postigao je Ivan Primorac, ispred Vladimira Mandića i Ivana Martića.

Na ovom natjecanju, u posebnoj kon-kurenciji svoje snage odmjerili su lovci čla-novi Streljačkog kluba „Široki Brijeg“. Ovdje je prvo mjesto osvojio Tomislav Mandić, drugi je bio Slavenko Lasić, a treći Zoran Mandić.

Nakon uručenja pokala, svi strijelci i nji-hovi gosti ostali su na zajedničkom druže-

nju, a slavljenici su osjetili „po džepu“ slast pobjede.

Stručan odabir lokacije na licu mjesta

Virač 2009. - sjećanje na Polog ‘91


TEMA BROJA

Težnja svakog uzgajivača visoke divlja-či jest postizanje što jačih, težih i ljep-ših trofeja. Put za postizanje toga cilja

iziskuje mnogo truda i rada, a ključ uspje-ha je dobro stanište i kvalitetna selekcija.

Kod srneće divljači, visoka kvaliteta postiže se ponajprije poboljšavanjem ži-votnih prilika u njezinim staništima. Dobra i dostupna prirodna hrana od velikog je značenja za srneću divljač, zbog njezina razmjerno kratkoga životnog vijeka. Ra-zvoj kostiju vrlo je kratak i buran, samo u prvoj godini života srneća divljač izgradi oko 80 posto ukupne težine kostiju, a što se u toj godini izgubi, ne može se više na-doknaditi.

OSIGURANJE PRIRODNE HRANEUtrošak glavnih hranjivih sastojaka u

ishrani srneće divljači veoma je različit, ne samo prema godišnjem dobu već i prema starosti, spolu i fiziološkom stanju jedinki. Treba napomenuti da je utrošak hranjivih sastojaka kod srna i srnjaka najveći u jesen, kad spremaju pričuve masti radi lakšega prezimljivanja. Najviše hrane srni treba za vrijeme nošenja, lanjenja i laktacije, a sr-njaku u vrijeme izgradnje rogova. U doba rasta rogova, kod srnjaka je izražen utrošak mineralnih materija, od kojih su najzatu-pljeniji kalcij i fosfor. Za rast rogova pro-sječne snage i težine oko 250 g potrebna je dnevno 2,5 g soli i kalcija i isto toliko fos-fora. Ovu količinu potrebnih hranjivih tvari srnjak, s obzirom na pogodnosti prisutne u našim lovištima, lako osigura. Kad se, međutim, ima u vidu da je za rast veoma jakih rogova, težine oko 500 g, nužna dvo-struko veća količina navedenih hranjivih tvari, onda ovo pitanje zahtijeva dodatno angažiranje lovaca koji trebaju, ovisno o broju srneće divljači, postaviti dovoljan broj solišta i redovito ih održavati. Srne, gdje im je to moguće, velik dio potreba za

Trofejna vrijednost srnjaka te veličina prirodnog staništa sr-neće divljači ovisi o više čimbenika, od kojih su odlučujući: pristupačna količina hrane, klimatske prilike, mir u lovištu, za-klon te kvalitetna selekcija.

ZNAČENJE UZGOJNOG ODSTRELA U KVALITETI SRNEĆE DIVLJAČI

Trofejna vrijednost srnjaka u našim lovištima

Mr. Ivan Jurić

hranom u vrijeme vegetacije namiruju na livadama odnosno otvorenim prostorima rubova šuma, osobito ondje gdje ima za-klon i dosta mira. Stanište je bolje ako uz šumu i u šumi ima dosta zeljastoga bilja te dovoljno pašnih površina. Na te prostore izlaze ne samo zorom i u sumrak nego i tijekom dana. Takve površine treba redo-vito kositi i obrađivati. Uređenih pašnih površina trebalo bi biti barem 0,03 posto ha po grlu i morale bi biti podjednako ras-poređene u lovištu.

Zimi srne najveći dio svojih potreba namiruju brstom, jedu pupove drveća i gr-mlja, ali i sjemenjem (žir, bukvica). Prijeko je potrebno da se grmolike vrste, osobito ljeska, dren, svib i bazga, sijeku radi tjera-

nja izbojaka, koji postaju srnama dostupni a i kvalitetni su. Da bi se postigli bolji uz-gojni rezultati, treba u lovištu srnama osi-gurati dodatnu hranu i tijekom vegetacije (prihrana) i zimi (prehrana).

Za prihranu je dobro imati krmne nji-ve, po mogućnosti na više mjesta u lovištu te ih ograditi. Na njivama treba sijati zob, djetelinu lucerku i saditi repu, stočni kelj i druge kulture. Hranu koju srne rado jedu zimi treba spremati tijekom vegetacije u posebna spremišta. Dobro je pripremiti i zrnatu hranu – žir, bukvicu, kukuruz i zob. Repa, čičoka i, eventualno, voće mogu

Utrošak hranjivih sastojaka kod srna i srnjaka najveći je u jesen, kad spremaju pričuve masti radi lakšega prezimlji-

vanja. Najviše hrane srni treba za vrijeme nošenja,

lanjenja i laktacije, a srnjaku u vrijeme izgradnje rogova.


TEMA BROJA

se stavljati u hranilišta, ali samo onoliko koliko će se odmah pojesti, jer smrznuta hrana nije dobra. Kvalitetnom prihranom i prehranom osiguravamo kontinuirani ra-zvoj kostiju kod lanadi, te tako stvaramo preduvjet za postizanje tjelesnoga i trofej-nog razvoja srneće populacije.

NEGATIVNI UTJECAJI SREDINESrneća divljač znatno je osjetljivija na

negativne utjecaje sredine nego ostale vr-ste divljači kod nas. Od negativnih utjecaja najznačajnije su vremenske prilike, a oso-bito jaki mrazevi i dubok snijeg. Zdrava, za zimu pripremljena srneća divljač, zaštiće-na gustom zimskom dlakom, ne stradava od izravnog utjecaja snijega i mraza, po-gotovo u našim brdsko-planinskim lovi-štima. Problemi uglavnom nastaju zbog intenzivnih snježnih padalina kad im je onemogućeno kretanje, pogotovo u lovi-štima gdje je izraženija populacija preda-tora, a posebno vuka. U početku zimskog razdoblja srne dobro podnose oštru zimu jer u rastresitom snijegu veoma lako pro-nalaze hranu. Situacija je posve drukčija ako se snježni pokrivač smrzne, što one-mogućuje normalnu ishranu i kretanje. U takvim okolnostima pokorica na snijegu ranjava srneće noge do kostiju, pogotovo kad je u bijegu, a u vrlo visokom snijegu nerijetko dolazi do oštećenja donjih dijelo-va tijela. Negativnom utjecaju oštrih zima podliježu najprije lanad, poglavito ako su zaostala u razvoju, a onda prestarjela grla. Izraženiji vjetrovi u zimskim uvjetima po-sebice doprinose obolijevanju srneće div-ljači, pogotovo u nizinskim lovištima gdje

se nije u mogućnosti skloniti u zavjetrinu kao u brdsko-planinskim lovištima.

Zanimljivo je napomenuti da srne-ća divljač, bez obzira na niz negativnih utjecaja, nije sklona migracijama, nego je skoro uvijek vezana za prostor na kojemu obitava.

Već smo spomenuli, najopasniji nepri-jatelji srneće divljači su vuk i lisica. Vuk, za-hvaljujući svojoj pokretljivosti, prateći trag svoga plijena, posebno u zimskom razdo-blju, u stanju je na određenim područjima učiniti goleme štete srnećoj divljači. Druge zvijeri, kao štetočine, od kojih posebice tre-ba istaknuti: divlju mačku, kunu i lasicu, ima-ju mnogo manji utjecaj na srneću divljač i njezinu populaciju. Kad su u pitanju perna-te grabljivice, treba napomenuti da orlovi i sova ušara rado love lanad, a štete koje uzrokuju ne mogu imati većeg značenja.

UZGOJNI I SELEKTIVNI ODSTREL Zacrtani cilj lovnoga gospodarenja,

kao i želja za što boljim trofejima, ne može se postići samo prirodnom selekcijom. Pri-rodnim odabirom opstaju životno najspo-sobnije jedinke, a one manje prilagođene, bolesne i slabe ne ostvaruju potomstvo. Selektivnim odstrelom iz populacije iz-dvajamo tjelesno i trofejno slabe te ne-poželjne jedinke. Taj odstrel provodi se na temelju vanjskog izgleda jedinki, odnosno fenotipa, koji je nastao djelovanjem na-sljednog faktora genotipa i faktora životne sredine. Sanitarnim odstrelom izlučujemo iz populacije lovišta i trajne deformitete. Trajni deformiteti mogu nastati mehanič-kom ozljedom, genetskom greškom (mu-tacijom) ili poremećajem u izmjeni tvari u organizmu. Takvo grlo odstranjuje se bez obzira na starost.

Uzgojnim odstrelom, osim reguliranja kvalitete divljači, reguliramo omjer spolo-va, dobne razrede te brojna stanja divljači na gospodarski kapacitet lovišta.

Do samoga cilja – visokokvalitetnih tro-feja – dolazi se odstrelom srnjaka slabijih ro-gova te čuvanjem dobrih, perspektivnih je-dinki. Jednako tako bitno je da se odstrelom obuhvati i ženski dio populacije. Odstrelom slabih ženki, ispodprosječne tjelesne ra-zvijenosti i kondicije te lošega podmlatka, nakon druge-treće generacije dobivamo jake ženke i kvalitetnu lanad. Pravilo je da u uzgojnom odstrelu srna, njihovu uzgojnu vrijednost treba pratiti na temelju kvalitete njihove lanadi. Dobro razvijenu lanad i nji-hove majke ne smijemo odstreljivati.

Već smo napomenuli da je u životu srnjaka bitno stanište, a jednako je bitna prva godina života mužjaka laneta kad doživljava intenzivan rast te razvoj tijela i kostura. Ako tjelesni razvoj laneta nije uspješno okončan, takav slabije razvijeni

mužjak nikad neće iskoristiti svoje poten-cijale za rast rogova. Takvom grlu, indika-tori za odstrel su prvi sitni rogovi u basti, tzv. gumbaši ili pak očišćeni rogovi od basta - šilaši, svega nekoliko centimetara dugi. Ispravan odstrel jednogodišnjih grla apsolutno stvara preduvjet za uzgoj zdra-ve i jake populacije srneće divljači.

Dvogodišnji srnjak koji ostaje u lovištu, mora minimalno imati „šila“ u razini s visinom ušiju i trebaju biti vilaši ili šesterci. Mogu ima-ti tupe paroške, no to je znak mladosti. Ako su dvogodišnjaci šilaši, valja ih izlučiti iz lovi-šta. U trećoj godini rogovi su potpuno razvi-jeni, s podjednako raspoređenom masom, a ruže i ikra jasno su izražene.

Ne treba odstreljivati tjelesno i trofejno snažne srnjake, nositelje dobrih svojstava. Srnjak koji je zaposjeo teritorij u trećoj go-dini života, sve do pete godine uz pomoć mikrostaništa pokazuje potencijal rasta i razvoja rogova. U redovitom odstrelu na-kon pete godine treba odstreljivati trofej-no jake srnjake, jer se tada kvaliteta rogova najčešće smanjuje.

Srne su po brojnosti najzastupljenija i najraširenija vrsta visoke divljači u Bosni i Hercegovini, posjeduju relativno veliku re-produkcijsku moć. Odstrelne kvote su im relativno visoke, a istodobno su i trofeji fi-nancijski vrlo pristupačni lovcu turisti. To je, dakle, gospodarski vrlo zanimljiva vrsta i za-sigurno zaslužuje veću pozornost lovozaku-pnika i drugih uzgajivača plemenite divljači.

Prirodnim odabirom opstaju životno najsposob-nije jedinke, a one manje

prilagođene, bolesne i slabe ne ostvaruju potomstvo. Selektivnim odstrelom

iz populacije izdvajamo tjelesno i trofejno slabe te

nepoželjne jedinke. Taj od-strel provodi se na temelju vanjskog izgleda jedinki, odnosno fenotipa, koji je nastao djelovanjem na-

sljednog faktora genotipa i faktora životne sredine.


LOVIŠTE

Krpelji su člankonošci paučnjaci iz reda grinja. Dijele se na dvije velike poro-dice: Ixodidae (šikarni ili tvrdi krpelji) i

Argasidae (stajski ili meki krpelji). Glava, pr-sište i zadak čine im jednu cjelinu. Za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, zbog čega povremeno žive kao nametnici na toplokrvnim kralješnjacima (pticama i si-savcima), kojima sišu krv. Krpelji su raspro-stranjeni široko u prirodi, a najčešće ih na-lazimo u prizemnom sloju rubnih područja šuma, sloju grmlja i niskog raslinja, po šika-rama i visokotravnatim staništima. Prilikom uboda preko sline mogu prenositi različite zarazne bolesti.

Krpelj u svom razvoju prolazi kroz tri faze: larva, nimfa i odrasli oblik (adult). Obrok krvi nužan je krpeljima u svakoj od razvojnih faza, te u tijeku svoga života siše krv tri puta, na tri različita domaćina. Ženka se češće može sresti kao napasnik, jer samo ako se nasiše krvi može snesti jajašca. Veli-čina krpelja razlikuje se ovisno o razvojnom obliku: kao larva, mjeri oko 1 mm, a odrasla ženka veličine je 4-5 mm. Nasisana krvi veli-ka je kao zrno graška. Živi oko godinu dana, no može doseći starost i od 5 godina.

KRETANJE Krpelj ima mali radijus kretanja, a uda-

ljenost koju može prijeći ovisi o razvojnom obliku. Odrasli se može prošetati nekoliko metara u širinu u potrazi za hranom. Krpelj svoju žrtvu ne traži aktivno kao, primjerice, komarac – žrtve moraju pokupiti njih. On

Krpelji su paraziti toplokrvnih životinja i čovjeka. Šume i pro-planci pružaju im dom, a ljudima koji ih posjećuju radi različi-tih ugođaja ili posla mogu načiniti neugodnosti. Značajni su jer mogu prenositi neke bolesti, no nasreću samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti. Kako bi mogli što ljepše i sigur-nije odlaziti u prirodu, nije na odmet ponešto saznati o tim malim životinjama, o rizicima koje one predstavljaju za ljude i mogućnostima da se ti rizici izbjegnu.

Šumski krpelji i bolesti koje prenose –kako se zaštititi?

ŠUMSKI KRPELJI

Ivica Lučić

se popne na vršak trave ili grančice grmlja i tu nepomično čeka da se približi žrtva. Kad životinja ili čovjek dotakne krpelja, on se svojim nožicama zakači i prijeđe na njih, te traži povoljno mjesto na tijelu, gdje se može svojim oštrim rilcem ubosti u kožu i sisati krv. Za aktivnost krpelja vrlo je bitna tem-peratura i vlažnost, zbog čega imaju svoju sezonsku aktivnost – najbrojniji i najaktiv-niji su u proljeće i početkom ljeta. Mogu se susresti i u jesen, ali znatno rjeđe. Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama, a zarazu mogu svojim ubo-dom prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovom prirodnom okolišu. Uzročnici bolesti prenose se sa zaraženoga krpelja i na nove generacije pa su stoga krpelji, osim prenosioca i rezervoari uzročnika. U našim krajevima najčešće se susreću tzv. šumski (šikarni) krpelji vrste Ixodes ricinus. Najak-tivniji su u proljeće i rano ljeto (svibanj – li-panj), u najjačem ljetu se povlače i praktički ih nema, te se u jesen u manjem broju opet pojavljuju. U hladno godišnje doba (stude-ni – ožujak ) krpelji se ne susreću, osim ako je zima topla i bez snijega.

Krpelj svoju žrtvu ne traži aktivno kao, primjerice, komarac – žrtve moraju pokupiti njih. On se popne

na vršak trave ili grančice grmlja i tu nepomično čeka da se približi žrtva. Kad životinja ili čovjek dotakne krpelja, on se svojim nožicama zakači i prijeđe na

njih, te traži povoljno mjesto na tijelu, gdje se može svojim oštrim rilcem ubosti u kožu i sisati krv.


LOVIŠTE

POSTUPAK UKLANJANJA KRPELJA• Nemojte na krpelja niti ni okolnu kožu nanositi nikakva sredstva (premazivanje uljem, petrolejem, lakom za nokte i sl., uzrokuje grčenje krpelja te pojačano izlučiva-nje sline, što može uvjetovati i ubacivanje veće količine virusa i bakterija u čovjekov organizam ako je krpelj inficiran!• Uhvatite krpelja pincetom dezinficirane alkoholom ili opaljene plamenom, nepo-sredno uz kožu (na mjestu gdje usni aparat krpelja ulazi u kožu)!• Budite smireni i ne žurite!• Laganim povlačenjem u više smjerova polako izvucite krpelja iz kože!• Ne povlačite naglo, ne stišćite niti ne gnječite krpelja!• Nakon odstranjivanja krpelja, mjesto uboda (i ruke!) dobro operite vodom i sapu-nom, te dezinficirajte!• Ukoliko u koži zaostane rilce, koje se prepoznaje kao sitna tamna točkica, treba je odstraniti sterilnom iglom. Ukoliko to ne uspije, nije potrebna kirurška intervencija jer se ništa naknadno neće dogoditi (ono će se resorbirati ili će ga koža „odbaciti“)!

Bolesti koje šumski krpelji mogu prenositi su:1. Krpeljni meningoencefalitis 2. Lyme borelioza 3. Erlichioza.

To su tzv. bolesti prirodnih žarišta jer je njihovo pojavljivanje ovisno o prirodnom staništu prenosioca (krpelja), te se pojavlju-ju samo na određenim područjima. Najizlo-ženiji su im ljudi koji profesionalno borave u prirodi, lovci, planinari, rekreativci, djeca polaznici škole u prirodi, izletnici.

OPĆE MJERE ZAŠTITE OD KRPELJA• U prirodi je poželjno hodati obilje-

ženim stazama (i od žbunja očišćenim!). Izbjegavajte nepotrebna provlačenja kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganja odjevnih predmeta na grmlje.

• Nosite prikladnu odjeću: dugih ruka-va i nogavica, svijetlih boja (krpelj se lakše uočava), te zatvorenu obuću. Krpelji se lako prihvate na odjeću od materijala s dlači-cama (vuna, flanel) pa takvu odjeću treba izbjegavati kod odlaska u prirodu.

• Koristite repelentna sredstva (sredstva za odbijanje komaraca) koja odbijaju krpe-lje i sprječavaju njihovo zahvaćanje na čo-vjeka. Otkrivene dijelove tijela i odjeću valja poprskati (ili premazati) nekim od repele-nata (trajanje odbojnosti traje 4 do 6 sati).

• Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pozorno pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć druge osobe radi neuočljivih

dijelova tijela). Bitno je pregledati mjesta gdje je koža najtanja (pazuh, ispod dojke, oko pupka, prepone, na glavi i iza uha). Kod djece će se često naći na glavi – to je zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše pokupi krpe-lja glavom odnosno gornjim dijelom tijela. Eventualno otkriveni krpelj se što prije od-stranjuje s kože.

ŠTO UČINITI S KRPELJOM KOJI SE UČVRSTIO U KOŽI?

Ako se krpelj već učvrstio na koži, nje-govo uklanjanje je najvažnija preventivna mjera. Bitno je krpelja ukloniti što prije –

rizik od infekcije veći je što je boravak kr-pelja na tijelu duži. Dobro je znati da krpelj nakon što dospije na domaćina, oko 6 sati traži mjesto za hranjenje, neko vrijeme buši kroz kožu, te je potrebno da najmanje 10 sati siše kako bi ta osoba bila zaražena. To ukazuje da ima vremena za djelovanje prije nego krpelj prenese zarazu. Krpelja je lakše odstraniti u prvih nekoliko sati nakon ubo-da. Treba ga izvaditi cijeloga, skupa s rilcem (hipostomom) kojim se drži u koži, što nije uvijek lako, jer rilce ima po sebi više nizo-va sitnih zubića usmjerenih u suprotnom pravcu od uboda.

Na koncu, valja istaknuti da postojanje ovih zdravstvenih rizika u našem području, a takvi pa i znatno veći postoje, uostalom, i na mnogim drugim šumovitim planina-ma u Europi, ne bi trebalo biti razlogom za izbjegavanje odlaska u prirodu. A malo opreza i pozornosti, po potrebi uz imu-nološku zaštitu, doprinijet će da ti odlasci budu i posve sigurni.

Dobro je znati da krpelj nakon što dospije na domaćina, oko 6 sati traži mjesto za hranje-nje, neko vrijeme buši

kroz kožu, te je potrebno da najmanje 10 sati siše

kako bi ta osoba bila zaražena. To ukazuje da ima vremena za djelo-vanje prije nego krpelj

prenese zarazu.


LOVIŠTE

Procjenjuje se da i danas u svijetu po-stoji više od 200 milijuna mina po-stavljenih i spremnih ubiti, osakatiti

ili zauvijek unesrećiti bilo koga, pritom ne praveći razliku između prijatelja i nepri-jatelja, vojnika i djeteta, muškarca i žene. Više od 110 milijuna mina uskladišteno je i čekaju biti postavljene. K tomu, dodajmo kako se svake godine proizvede još 10 mi-lijuna mina.

Cijena jedne mine je između 3 i 7 eura, a njezino razminiranje stoji 1000 do 3000 eura. Svake godine u svijetu se ukloni tek 100.000 mina, a istodobno se na tlo posta-vi između 2 i 3 milijuna novih. Procjenjuje se da je potrebno 11 stoljeća da bi se svijet očistio od postavljenih mina. Osim mina, sjetimo se i drugih eksplozivnih naprava. Među njima, najopasnija su tzv. neeksplo-dirana ubojita sredstva (NUS).

BiH NAJUGROŽENIJA NA BALKANUPosljednja događanja na Balkanu uči-

nila su i ove prostore iznimno rizičnim, nažalost Bosna i Hercegovina jedno je od najugroženijih.

Premda nema točnih podataka, prema procjeni BH MAC-a trenutačno se u Bosni i Hercegovini na 13.077 lokacija nalazi pre-ko 220.000 mina i drugih neeksplodiranih

POSVE JE NEIZVJESNO HOĆE LI SE I KADA BOSNA I HERCEGOVINA OČISTITI OD MINA

Pero Zelenika

Stradavanje od mina ne zaobilazi ni lovce

ubojitih sredstava. Tako je i danas 3,2 posto ili 1.683 četvorna kilometra teritorija BiH prekriveno minama. Iako je svaki stanovnik BiH potencijalna žrtva, preko 900.000 oso-ba izravno je ugroženo.

ŽIVOT S MINAMA JOŠ 100 GODINATempom i elanom, kojim se odmah na-

kon Daytonskog sporazuma krenulo s raz-miniranjem, bilo je predviđeno bh. prosto-re u potpunosti očistiti od mina do ulaska u 21. stoljeće. Ubrzo je taj rok produžen za desetak godina. No, kako se približava 2010. godina, jasno je kako je vremena sve manje a mina je još mnogo. Sada je rok produ-žen još desetak godina. Novi strateški plan Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), za razdoblje od 2009. do 2019., sa svojim aneksima i uz odgovarajuću potporu, pred-viđa kako će BiH do kraja 2019. biti zemlja bez mina te rizika od minskih nesreća i sa žrtvama od mina potpuno integriranim u društvo. No, na samom početku iskrsnuli su problemi koji bi ovu akciju mogli produžiti i do kraja ovoga stoljeća. Prema nekim cr-njim procjenama, rok bi mogao biti produ-žen i do 200 godina.

NEMA DOVOLJNO NI NOVCA NI DEMINERA Kako bi se Strateški plan u potpunosti

Broj žrtava po godinamaGodina Broj žrtava

1992. – 1995. 3.339

1996. 632

1997. 290

1998. 149

1999. 95

2000. 100

2001. 87

2002. 72

2003. 54

2004. 43

2005. 34

2006. 35

2007. 30

2008. 39

2009. 2

Nepoznato 7

Ukupno 5.008

realizirao, potrebno je na godišnjoj razini osigurati 80 milijuna KM. Osim novca, a kako bi se u sljedećih deset godina BiH „oči-stila“ od mina, potrebno je godišnje očistiti skoro 200 četvornih kilometara sumnjivih površina.

Već sam početak ove godine, prema izvješćima mnogih županijskih centara ci-vilne zaštite, pokazao je kako se plan ni pri-bližno ne realizira. Osim kroničnog nedo-statka novca, veliki problem je i nedostatak osoba osposobljenih za razminiranje. Nai-me, sve više deminera odlazi u druge ze-mlje, u kojima su uvjeti povoljniji a i mnogo više zarađuju nego u BiH. Tako se već sada razmišlja o većim akcijama osposobljava-nja i certificiranja osoba za rad s minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima.

ZANIMLJIVA STATISTIKAOd početka rata, u BiH je preko 5.000

osoba stradalo od mina. Od potpisivanja Daytonskog sporazuma stradale su 1.662 osobe, od kojih 488 smrtno. Samo u proš-loj godini bilo je 39 žrtava, od kojih 19 sa smrtnim ishodom. Stradanje se nastavlja, te je, do pisanja ovog članka, u 2009. godini stradalo još dvoje bh. građana.

Među stradalima su ponekad i demi-neri. Njih 94 stradala su aktiviranjem mina i NUS-a. Nažalost, stradavanje je zabilježeno i ove godine.

Premda nema podataka, poznato je da su i lovci česte žrtve ovih skrivenih ubojica. Osim lovaca, često stradavaju i lovački psi, a da se i ne govori o divljači.

U sljedećim tablicama navedeni su za-nimljivi podatci o stradavanjima u BiH.


LOVIŠTE

Iz priložene tablice vidljivo je da je naj-veći broj žrtava upravo u vrijeme poveća-ne aktivnosti poljodjelaca, kad se obavljaju poljodjelski radovi. Zimsko razdoblje odnosi manje žrtava upravo zbog loših vremenskih uvjeta te manje aktivnosti pučanstva u polji-ma. Nešto povećani broj stradalih od „očeki-vanoga“ upravo je u siječnju i veljači, premda bi, u načelu, to trebali biti mjeseci s najmanje stradalih. Ali, baš zbog povećane aktivnosti lovaca i planinara, u ovim mjesecima bilježi se veći broj žrtava od „očekivanog“.

Broj nastradalih po starosnim kategorijama (nakon rata)

Starosna skupina Stradalih

Djeca (0 – 18) 328

Odrasli (19 – 39) 676

Odrasli (40 – 60) 444

Stariji od 60 132

Dob nepoznata 82

Ukupno (nakon rata) 1.662

Analizom ovih podataka, evidentno je kako najviše stradavaju osobe koje su i najviše u pokretu. Nažalost, među njima je iznimno veliki broj mladih.

OPĆA PRAVILA PONAŠANJADa biste smanjili rizik i opasnost od

mina, uvijek se držite sljedećih pravila:• Ne idite u lov u mjesta za koja znate da su

minirana ili bi mogla biti minirana!• Ne lovite u nepoznatim ili zabranjenim po-

dručjima!• Ne lovite u blizini miniranih mjesta!• Ne dirajte neeksplodirano strjeljivo, mine,

granate, oružje ili odbačenu vojnu opremu!• Prikupite sve informacije o području u koje-

mu namjeravate loviti (ove informacije mogu se dobiti u regionalnim MAC središtima)!

• Uz pomoć lokalnoga pučanstva, prikupite opširne informacije kao: sigurne zone i putovi, lokacije za koje se pretpostavlja da su minirane i ostale informacije o zoni u kojoj želite loviti, šetati ili raditi!

• Zapamtite, mine se iznimno rijetko postav-ljaju pojedinačno, uglavnom se postavljaju u skupine. Sumnjajte uvijek – gdje god je mina, tu je i više njih!

• Ne podižite nikakve nepoznate i sumnjive predmete sa zemlje ili s drveta!

• Ne budite radoznali!

U SLUČAJU PRONALASKA MINE ILI NUS-a • Ne prilazite i ne dirajte ništa!

Prema priloženim podatcima, vidljivo je kako i nakon rata zaostale mine odnose veliki broj žrtava. Prema predviđanju UNI-CEF-a, najveći broj ljudi stradava u onim mjestima gdje se vraćaju na svoja ognjišta, a to su uglavnom mjesta gdje su se vodile borbe. Dakle, najviše stradalih od mina je među povratnicima.

Broj stradalih po mjesecima (nakon rata)

Mjesec Broj žrtava Siječanj 127

Veljača 103

Ožujak 275

Travanj 220

Svibanj 155

Lipanj 154

Srpanj 146

Kolovoz 142

Rujan 83

Listopad 124

Studeni 79

Prosinac 54

Ukupno (nakon rata) 1.662

• Ne paničarite, ostanite na sigurnoj površini!• Zapamtite mjesto!• Upozorite ljude u blizini!• Obavijestite policiju i civilnu zaštitu!

UKOLIKO SE NAĐETE U MINSKOM POLJU

• Odmah se prestanite kretati! • Ako je netko s vama, upozorite ga na

opasnost!• Zovite u pomoć i ne paničarite! • Čekajte da pomoć stigne, jer bolje je čekati

tri dana u minskom polju, nego ostatak života provesti u invalidskim kolicima!

• Ne izlažite se nikakvom riziku i ne poduzi-majte nikakve akcije samospašavanja!

UKLANJANJE ZNAKOVA KAZNENO DJELOMine su skrivene ubojice. Većina minskih

polja nije obilježena. Premda je uklanjanje znakova koji upućuju na minska polja jed-na od iznimno opasnih radnji, zbog čega mogu nastati nepopravljive posljedice a i kažnjiva je po zakonu, zabilježen je veći broj ovih, u najmanju ruku nehumanih rad-nji. Dok neki odnose kolce za rajčice, drugi uklanjaju i prodaju metalne pločice, a neki ih, jednostavno, premještaju kako bi neko-mu napakostili. Bolesnici! Tako je posljednjih dana zabilježen slučaj, gdje je jedna skupina premjestila znak upozorenja, kako bi zaštiti-la nalazište kuka! Nažalost, to rade i poneki neodgovorni lovci. Jedni iz pušaka gađaju znakove upozorenja, drugi ih, jednostavno, uklanjaju. Jesu rijetki, ali ih ima.


ZAKONSKI PROPISI

Na poziv Damira Ljubića, federal-nog ministra poljoprivrede, vodo-privrede i šumarstva, u Sarajevu je

28. svibnja 2009. održan radni sastanak na temu implementacije Zakona o lovstvu, kojemu su, uz domaćine iz resornoga fe-deralnog ministarstva, nazočili predstav-nici lovačkih saveza u FBiH – Lovačkog saveza Herceg Bosne i Saveza lovačkih or-ganizacija BiH, te predstavnici županijskih ministarstava poljoprivrede i šumarstva u FBiH. Nakon uvodnih riječi domaćina prešlo se na radni dio sastanka prema predloženim točkama dnevnog reda. Prvo je savjetnik federalnog ministra mr. Vlado Soldo izvijestio o ustanovljenju posebnih lovišta u FBiH, zatim su predstavnici žu-panijskih ministarstava referirali o stupnju implementacije Zakona na županijskim razinama, nakon čega se otvorila rasprava o problemima u implementaciji Zakona i zajedničkom dogovoru svih zainteresira-nih strana oko zauzimanja jedinstvenog stajališta u svezi s gospodarenjem lovišti-ma u lovnoj 2009./10. godini.

Predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Ilija Vrljić u svome izlaganju po-

Lovci drumom, zakon šumom

držao je ustanovljenje posebnih lovišta, predlažući da se na razini jedne županije formira jedno posebno lovište, a ne dva kako je to planirano u Srednjobosanskoj županiji, što je obrazložio nedostatkom teritorija, antropogenim utjecajem u sta-ništu, te potrebom da se dio kvalitetnih lovišta dodijeli lovačkim udrugama radi komercijalnog lova i plaćanja koncesija na lovišta. Također je predložio i formira-nje Federalne uprave za lovstvo, s ciljem upravljanja posebnim lovištima, ali i ure-đenja i organizacije cjelokupnog lovstva u FBiH.

Vezano uz primjenu Zakona, predsjed-nik Vrljić iznio je primjedbe na dosadašnji način rada županijskih ministarstava, isti-čući da predstavnici lovaca nisu uključeni u proces formiranja lovišta u svim župani-jama, tako se kroje granice i formiraju lovi-šta bez lovaca, koji gospodare s više od 90 posto lovnih površina u FBiH, pa se lovišta utemeljuju po političkim i administrativ-nim, a ne po prirodnim granicama i bez angažiranja kvalitetne lovne struke i pri-mjene suvremenih lovnih standarda te se lovišta dodjeljuju prije nego su i ustanov-ljena i bez propisane koncesijske naknade.

Godišnji planovi gospodarenja lovišti-

ODRŽAN SASTANAK NA TEMU IMPLEMENTACIJE ZAKONA O LOVSTVU

Ivica Lučić

ma ne odobravaju se nikako ili s velikim zakašnjenjem, a odobravaju se i novo-formiranim društvima koja nikada nisu gospodarila tim lovištima. Društva se po-litičkim dekretima i ucjenama tjeraju na ujedinjenja kako bi dobila lovište na gos-podarenje, što je kršenje ustavnih prava i sloboda građana.

ZABRANE LOVA NISU RJEŠENJE Predsjednik Vrljić kritički se osvrnuo i

na rad federalnoga lovnog inspektorata, ističući da lovni inspektori provode nadzor nad materijom koja nije u ovlasti društa-va, i predmet su nadzora dokumenti koje izdaju županijska ministarstva za koje se unaprijed zna da ih nema niti jedno lo-vačko društvo u FBiH, za što se kažnjavaju društva a ne oni u čijoj je to ovlasti, zbog čega lovci trpe veliku nepravdu i jako su zabrinuti zbog ovakvih postupaka.

Po pitanju gospodarenja lovištima u 2009./10. godini, predsjednik Vrljić iznio je stav da život i procesi u lovstvu ne smiju stati, zabrane lova su najgora opcija, in-spekcijski nadzor treba provoditi meto-dom „korak po korak“, na afirmativan i sti-mulirajući način za lovce i lovačke udruge, a s ciljem izgradnje sustava, te je predložio da županijska ministarstva pregledaju i odobre Godišnje planove gospodarenja lovištima za 2009./10. godini i to samo onim lovačkim društvima koja imaju za-konski kontinuitet i legalitet gospodarenja lovištem.

Predsjednik se osvrnuo i na Cjenik odstrjela divljači, ističući da su domaćim lovcima članovima lovačkih udruga cijene visoke i u pojedinim odredbama treba ga mijenjati.

Nakon rasprave svih sudionika sastan-ka zaključeno je da se na temelju diskusija i prijedloga naprave zaključci, koji će biti obvezujući za lovačke saveze i društva, za federalno i županijska ministarstva i za lovnu inspekciju.

Ovaj sastanak donio je rezultate, bilo je vidljivo već nekoliko dana po njegovu održavanju. Naime, s razine županijskih ministarstava uslijedilo je odobravanje Godišnjih planova gospodarenja lovištima za 2009./10. godinu lovačkim udrugama, tako se nastavio život i procesi u lovstvu, a federalni ministar je, na temelju diskusija i zaključaka s ovoga sastanka svim županij-skim ministarstvima uputio Urgenciju za implementaciju Zakona o lovstvu, u kojoj od njih traži „da odmah pristupe aktivno-stima shodno svojim ovlaštenjima i ob-vezama propisanim Zakonom o lovstvu, kako bi što prije ustanovili lovišta i ista po Zakonu o lovstvu dodijelili na gospodare-nje korisnicima, u cilju osiguranja uzgoja, zaštite i planskoga korištenja divljači“.

Život i procesi u lovstvu ne smiju stati, zabrane lova najgo-ra su opcija, a inspekciju treba provoditi “korak po korak”, na afirmativan i stimulirajući način za lovce i lovačke udruge, a s ciljem izgradnje sustava.


ZAKONSKI PROPISI

Problemi u svezi s gospodarenjem lo-vištima, s kojima se suočavaju sve lo-vačke udruge, doveli su lovce, ni krive

ni dužne, u vrlo nezgodnu situaciju. Niti mogu loviti, niti mogu štititi i uzgajati div-ljač i čuvati okoliš. O čemu je naime riječ? Lovna godina 2009./2010. počela je još 1. travnja, do kada su lovačke udruge mjero-davnim županijskim ministarstvima uredno podnijele zahtjeve za odobrenje godišnjih planova gospodarenja lovištima. Do danas, međutim, udruge nisu dobile ni suglasnost, ni zabranu gospodarenja, a niti bilo kakvu relevantnu informaciju. A mi lovci otprilike znamo proceduru dobivanja lovišta na gos-podarenje, odnosno znamo koje sve uvjete lovačke udruge moraju ispuniti, pogotovo u ovoj situaciji kad još nije raspisan natječaj za dodjelu koncesija na lovišta.

Konkretno, u Hercegbosanskoj županiji, lovačke udruge su do 31. ožujka tekuće go-dine, u zakonom predviđenom roku, pod-nijele županijskom Ministarstvu poljopri-vrede, vodoprivrede i šumarstva zahtjeve za odobrenje godišnjih planova gospoda-renja lovištem, očekujući da će Ministarstvo pozitivno odgovoriti i dati suglasnost na te planove, što je prošlih godina i radilo. Ali, ni nakon dva mjeseca od kraja lovne godine, odnosno od početka nove i od podnoše-nja zahtjeva, nemamo traženu suglasnost na Plan gospodarenja lovištem, iako drži-mo da ispunjavamo sve uvjete za njezino dobivanje.

Gdje je problem, ne znamo! U čemu mi lovci griješimo, također ne znamo! Znamo samo da ovakva situacija ne vodi nikamo i lovci su dobrano zakinuti. Odnosno, sve to vodi k neredu, anarhiji i kaosu u oblasti lovstva!

HOĆE LI NASTATI KAOS I ANARHIJA?Ministarstvo PVŠ HBŽ mjerodavno je

za lovstvo i lovišta i ono je, po našim infor-

macijama, prvo ministarstvo u Federaciji BiH koje je završilo zakonsku proceduru ustanovljivanja lovišta i ostvarilo dobre pretpostavke da krene u daljnje pozitivno reguliranje oblasti lovstva a sukladno Zako-nu o lovstvu. Ta procedura ustanovljivanja lovišta okončana je prije završetka lovne 2008./09. godine, do kada su lovačke udru-ge gospodarile lovištima, a kojima sada ne mogu gospodariti.

Obvezom provedbe Zakona o lovstvu, Ministarstvo je dužno brinuti se o javnom i općem dobru, što divljač i lovišta sigurno jesu, na način da se „popuni“ ovaj vakuum, ovo nedefinirano stanje kad se, po onoj narodnoj, „ne zna tko pije, a tko plaća“. A takvoj opciji, po nas lovce najgoroj, svaki dan sve smo bliže, jer kako u toj situaciji sačuvati divljač od sve češćih upada krivo-lovaca kad, znajući stanje, oni jednostavno mogu reći: „Što vas briga, vi ne gospodari-te lovištem!“ I što je najgore, bili bi u pra-vu. A onda dolazimo u situaciju da sve ono pozitivno i dobro što su lovci mukotrpno godinama radili i gradili u lovištu, pane u vodu.

A treba priznati, napravljeni su pozitivni pomaci u praznim i devastiranim lovištima, u koje su lovci ušli poslije rata, u podizanju lovačke svijesti i etike, u izgradnji „dobrih vibracija“ među ljudima, lovcima, u sve boljem funkcioniranju lovačkih udruga i Lovačkog saveza, a i u provedbi pozitivnih zakonskih propisa vezanih za lovstvo – od očuvanja prirode do pravilnoga gospoda-renja divljači i njezine zaštite. A gdje smo danas?

Budući da je divljač javno dobro, mje-rodavna državna i županijska tijela su, po zakonu, obvezna to dobro čuvati i poraditi da se ne prepusti stihiji i nekontroliranom izlovu i uništavanju, a što će se sigurno dogoditi ako se lovci, baštinici lovačke tra-dicije eliminiraju i maknu iz lovišta. Hoće li se ti odnosi regulirati kroz koncesije ili na neki drugi način, nama lovcima je u ko-

načnici manje bitno, ali je najgora varijan-ta doći u situaciju da o divljači i lovištu u koje su lovačke udruge dosta uložile, nitko ne vodi računa. Rezultat će tada, sigurno je, biti – kaos i anarhija! I golema šteta, što nas lovce posebno boli, jer držimo da ni-kako nismo kočnica cijelom tom procesu uvođenja reda u oblast lovstva.

Zašto mjerodavna tijela, ako već ne mogu dati suglasnost na godišnje plano-ve gospodarenja, a na temelju upozorenja i zabrane Federalnoga šumarskog inspek-torata od 22. travnja 2009. godine, ne ras-pišu natječaj za dodjelu koncesije na lovi-šta, a ispunila su sve zakonom predviđene pretpostavke za to? Javiti se na taj natječaj može svatko tko ispunjava zadane uvjete i neka gospodari onaj s najboljom ponu-dom jer je svaka opcija bolja od ove kakva je sada.

Ima, međutim, još jedna vrlo bitna stvar. U lovačkim krugovima pojavljuju se različite informacije i poluinformacije da na ta „naša“ lovišta pretendiraju kojekakvi lobiji, od ugostiteljskih, šumarskih do tzv. „tajkunskih“ i nas lovce je opravdano strah da ćemo u svemu ovome biti ostavljeni po strani!

LOVCI U HERCEGBOSANSKOJ ŽUPANIJI ZABRINUTI I MNOGO TOGA OKO LOVIŠTA NIJE IM JASNO

Dubravko Suša

Budući da je divljač javno dobro, mjerodavna državna i župa-nijska tijela su, po zakonu, obvezna to dobro čuvati i poraditi da se ne prepusti stihiji i nekontroliranom izlovu i uništava-nju, a što će se sigurno dogoditi ako se lovci, baštinici lovač-ke tradicije, eliminiraju i maknu iz lovišta.

Koncesija, dodjela lovišta ili…?


IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Duga je tradicija lovstva u žepačkoj općini. A kako i ne bi bila kad je ovo, naprosto, Bogom dan prostor za

obitavanje svih životinjskih vrsta – od do-maćih životinja, ribe, pa do različitih vrsta divljači. Još 1922. godine prepoznano je ovo područje po bogatstvu divljači, pa je skupina građana-lovaca, na čelu s Petrom Galićem, dr. Nikolom Kisićem i drugima, osnovala Lovačko društvo „Žepče“. Pod ovim nazivom i u jedinstvenoj organizaciji, bez lovnih jedinica i sekcija, ovo se Društvo razvijalo godinama, doduše dosta sporo i u skladu s prilikama u okružju.

U ovdašnjem lovištu obitavale su au-tohtone vrste divljači: zec, lisica, kuna, trčka, te divlje svinje, patke, a susreo bi se i poneki vuk i medvjed. Od 1963. godine u lovištu se naseljava i fazanska divljač, koju su lov-ci rado primili pa se naseljavanje vrši svake godine. S obzirom na to da rijeka Bosna pu-nih 28 kilometara teče plodnom dolinom žepačke općine, ovo područje pokazalo se dobrim staništem za različitu divljač, pose-bice za fazana i zeca. Čitava općinska po-vršina ispresijecana je rječicama, potocima, izvorima, pa za divljač vode ima na svakom koraku u izobilju. Najpoznatiji pritoci Bosne su: Pepelarska, Bistrička i Lovnička rijeka, te Željeznica, Ograjina, Papratnica, Ljubna, Bljuva i Lješnica. Svi ovi pritoci Bosne čisti su i nezagađeni, pa se u njima može naći prava, autohtona potočna pastrva. Iako je ovo lovište brdsko-planinskoga tipa, pro-

Odlučili „zasukati rukave“, mjesto plandovanja i iščekivanja dogovora

sječna mu je nadmorska visina oko 500 m.Brži razvoj Društva počinje 60-ih godina

prošloga stoljeća, kad dolazi do povećanja broja članova, stvaranja manjih lovno-orga-nizacijskih jedinica – sekcija i suvremenijega gospodarenja lovištem. Od 35 članova 1957. godine, članstvo se povećalo na 270 lovaca ove godine. Mijenjala su se vodstva Društva, naravno i predsjednici. Dužnost predsjed-

Dobroslav Vrdoljak

Kad je postalo vidljivo da je dogovor s drugom stranom da-leko, lovci Jeleča odlučiše graditi svoje lovno-uzgojne i lov-no-tehničke objekte. Danas svaka sekcija ovoga Društva ima vlastitu lovačku kuću, lijepu i poveliku. Po uređenom okolišu, može se zaključiti da se kuće često koriste. Tu se lovci oku-pljaju, dogovaraju, planiraju aktivnosti, dovršavaju započeto, a ujedno i kontroliraju kretanje divljači i nepoželjnih osoba po lovištu.

LD „Jeleč“, Žepče: STANJE SE SREĐUJE I REZULTATI SU VIDLJIVI nika obnašali su: Fetah Malićbegović, Alija Kraljić, Radomir Ljumović, Petar Pranjić, Ilija Barbarić, a sadašnji predsjednik Društva je Ivica Širić.

NIKAKAV I NIČIJI LOVAČKI DOMLovišta ovoga Društva, uostalom kao i

mnoga druga, pretrpjela su velike gubitke u ratu. Stradala je mnoga divljač, oštećeni su ili potpuno uništeni lovno-gospodar-ski objekti. Neki objekti, primjerice lovački dom, ostali su nedovršeni. Vrijeme, a i neki nepoznati ljudi, učiniše da ovaj objekt sada zjapi više kao plašilo, nego kao mjesto sastajališta lovaca. Iako je lokacija ovoga objekta više nego idealna, on sada nema nikakve uporabne vrijednosti. O njemu se nitko ne brine, pa iz godine u godinu sve lošije izgleda. S obzirom da u Žepču po-stoje dva lovačka društva, Jeleč i Orlovik, koja su praktično suvlasnici ovoga objekta, nije postignut dogovor o njegovoj sudbini, iako je bilo prijedloga da ga otkupi jedan od suvlasnika. Druga strana to nije prihva-tila. Vrijeme od završetka rata do 2000. go-dine prošlo je u sređivanju stanja u lovištu i Društvu, te je Društvo promijenilo ime u

Jeleč, što je inače zemljopisni naziv za lanac planina na desnoj strani rijeke Bosne.

Kako nije postignut dogovor o sudbini lovačkog doma, lovci Jeleča odlučiše aktiv-nost usmjeriti na izgradnju lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata u svih sedam svo-jih sekcija. Razgovarajući kako provesti dan, predsjednik Širić, Mirko Pjeno i ja, dogovo-rismo se obići sve sekcije i većinu objekata

REPORTAŽA

Zahvaljujući viziji i zajedništvu, rezultati su više nego dobri


IZ LOVAČKIH DRUŠTAVAREPORTAŽAu njima, kako bih se uživo mogao uvjeriti u ljepote njihova lovišta. Vrijeme nam je, istina, bilo ograničeno, pa se nismo mogli previše zadržavati u sekcijama. Ali moglo se brzo i lako vidjeti da svaka sekcija ima lijepu i po-veliku lovačku kuću, uglavnom s dovršenim prizemljima, ponegdje i katovima. Po uređe-nom okolišu, može se zaključiti da se objekti često koriste. Tu se lovci okupljaju, dogova-raju, planiraju aktivnosti, dovršavaju započe-to, a ujedno i kontroliraju kretanje divljači i nepoželjnih osoba po lovištu. U svakoj sek-ciji vidjeli smo ponešto zanimljivo, što ću pokušati podijeliti s vama, poštovani čitatelji.

OD JEDNE DO DRUGE SEKCIJEU sekciji Bistrica, na nadmorskoj visini od

600 m je mjesto Vodica, gdje su lovci izgra-dili lovačku kuću od brvana, koja se idealno uklapa u šumski ambijent. Doveli su i vodu, koja teče iz nekakvoga trešnjevog panja. Među svojih 20-ak članova imaju i nekoliko lovaca srpske nacionalnosti, koji su se kao povratnici učlanili baš u njihovo Društvo, iako su mogli i drugdje.

U sekciji Papratnica, lovačka kuća nalazi se tik uz tromeđu teritorija triju lovačkih sa-veza u BiH, gdje su granice čak pet lovačkih društava: Jeleča i Orlovika iz Žepča, Blatni-ce i Teslića iz Republike Srpske, te lovačkog društva iz Maglaja. Tu se sastaju lovci iz 20-ak sekcija nabrojenih društava, pa uz 50-ak lova-ca ove sekcije budu nazočni i lovci iz ostalih društava. Druženje im je tradicijsko i nemaju nikakvih međusobnih problema. Vrijedi reći da su od Turističke zajednice Zeničko-do-bojskog kantona dobili inicijalna sredstva u visini od 15.000 KM za izgradnju ove kuće, koja vrijedi 80-ak tisuća maraka, ne računaju-ći uloženi trud lovaca i njihov samodoprinos.

Lovačka kuća sekcije Ljubna uz samu je rijeku. Lijepo je uređena i služi svrsi. U ovoj kući održana je sjednica Upravnog odbo-ra Društva, na kojoj ih je predsjednik Širić upoznao s informacijom da su se konačno izborili da se na teritoriju općine Žepče for-miraju dva lovišta, a ne samo jedno kako su zagovarali zastupnici nekih političkih strana-

ka ZE-DO kantona. Valja istaknuti i da su do-maćini pripremili ručak za goste i nazočne članove sekcije.

Obilazeći lovište, u sekciji Novi Šer zatekli smo nekoliko lovaca koji su uređivali okoliš. Jedino ovdje, rekoše nam, pojavljuju se ne-obuzdani posjetitelji koji devastiraju i okoliš i samu nastambu. Ruše i srneća hranilišta. Si-jeku komade od velikih i lijepih borova kako bi lakše potpalili vatru. Nerazumljivo, ali tako je, nažalost. U ostalim sekcijama, nasreću, nemaju tih problema.

Imali smo još malo vremena pa smo otišli u sekciju Radunica, koja broji 50-ak članova. Lovačku kuću izgradili su vlastitim sredstvima i uz pomoć svoga lovačkog druš-tva. Ovdašnja je praksa da se sve skupštine održavaju u lovačkim kućama, svake godine u drugoj sekciji, pa su zato sve skoro istih ga-barita, samo se eksterijerno malo razlikuju.

Ova u Radunici prepoznaje se po jednom velikom hrastovom panju koji se nalazi pred ulazom. Širina mu je oko 1,5 m, a starost mu se procjenjuje na oko 300 godina.

U gradsku sekciju Žepče nismo išli, nije bilo više vremena. Možda nekom drugom zgodom.

KONCESIJA UVJETUJE PLANOVENaravno, razgovarao sam s domaćini-

ma i o njihovim planovima. Pripremaju se, rekoše, za koncesiju. Nešto novca imaju, a odvojit će izvjesnu sumu i od ovogodišnje članarine. Osim toga, namjeravaju obnoviti stručni kadar u Društvu, ito mlađim članovi-ma. Primijetio sam da im je Upravni odbor veoma mlad i ambiciozan, željan znanja i akcije. Poslat će nekoliko svojih članova na seminar za ocjenu lovačkih trofeja. Kinološ-ka aktivnost nije im baš na nekoj razini, pa su odlučili uputiti nekoliko ljubitelja pasa da se osposobe za kinološke sudce, kako bi onda oni mogli oživjeti i preuzeti kinološku aktivnost u Društvu. Nedostaje im i stručna osoba za lovočuvarsku službu, pa će i tu, uz pomoć Saveza, učiniti što je potrebno. Imaju, naravno, planove i za lovni turizam i za lovno streljaštvo, ali čekaju da se, prema prioritetu, poslože neke druge aktivnosti ve-zane uz koncesiju.

Nakon cjelodnevnog boravka u Žepču, otišao sam pun dojmova o snazi i zajed-ništvu ovih momaka. Oni imaju jasnu vizi-ju razvoja svoga Društva, koje se i sada, po uspješnosti, s pravom može svrstati u prvu skupinu lovačkih društava našega Saveza.

Lijepe i funkcionalne lovačke kuće u svim sekcijama Društva



Otvaranje lovne sezone na srnjaka no-votravnički lovci upriličili su 14. lipnja u lovištu sekcije Sebešić, na padina-

ma Vranice planine. Kao dobri domaćini i su-sjedi, na otvaranje lovne sezone pozvali su lovačke prijatelje iz Nove Bile, Jajca i Dobre-tića, a posebno dragi gosti u Sebešiću bili su predsjednik i tajnik Lovačkog saveza Herceg Bosne, Ilija Vrljić i Ivica Lučić.

Okupljanje lovaca i gostiju započe-lo je već u ranim popodnevnim satima u lovačkoj kući, jedinom javnom objektu u Sebešiću, početku i završetku svih doga-đanja u ovom idiličnom planinskom selu. Dočekali su nas srdačni domaćini, novoi-zabrani predsjednik Društva Mirko Lešić, i susretljivi tajnik Ante Cvitanović. Ubrzo nam se pridružiše i dopredsjednik Saveza Slavko Marin i gosti iz Jajca: predsjednik LU „Kuna“ Marko Bilandžija u pratnji doktora Brizića, a potom i gosti iz LD „Sokol“ Nova Bila predvođeni tajnikom Dragom Mar-janovićem. Uz osvježavajuće piće, kavicu i pokoji zalogaj meze, od domaćina smo dobili informacije o „protokolu“ događa-nja, a predsjednik sekcije Stipo Ivoš i lovnik Franjo Cvitanović podrobno su nas infor-mirali o stanju srneće divljači i „šansama“ za ulov. Ipak, službeni dogovor je pao kad su se postrojenim lovcima obratili predsjednik Lešić, skrećući osobito pozornost na mjere sigurnosti u lovu, i tajnik Cvitanović, upo-znajući lovce s planom lova i rasporedom čeka. „Bazu“ smo napustili po grupama u pratnji lovnika koji su lovce poveli i raspo-redili na čeke.

Onda su nastupili svakom lovcu najdra-ži trenutci promatranja, osluškivanja, išče-kivanja. Trenutci napetosti, neizvjesnosti, a istodobno i trenutci uživanja u beskrajnoj tišini, u slikama, mirisima i zvukovima pri-rode, u neopisivoj ljepoti Vranice planine u tihi ljetni sumrak. Povukli smo se s čeka malo prije nego je tama prekrila planinu. Tišina je zagospodarila prirodom i nijedna je puška nije „proparala“ u ovo predvečerje. Vranica je utonula u miran san.

Za večerom su nas, uz zagoreni gulaš, brižni domaćini uvjeravali kako je jutarnja čeka uvijek bolja od večernje, zora je mirnija, divljač jutrom redovitije izlazi na pašu, i neko-mu mora izaći, samo moramo dobro poraniti.

Marinov mobitel zazvonio je točno u pola četiri ujutro. Mrsko buđenje popravila je brzinska kavica, poneka „ljuta“ i onda – prema čekama. Mjesec je još „jahao“ nebe-skim plavetnilom kad smo ušli u srce usnule planine. Tišina je „parala“ uši, a rosa srebrila k’o beskrajno more. Kad su prve sunčeve zrake udahnule novi dah života usnuloj pri-rodi, počelo je povlačenje s čeka. Ona je i ovaj put pobijedila. Nisu se čule puške, nije bilo odstrela. Ali zadovoljstva jest. Uživali smo u neopisivom jutru u planini, a nešto

LD „Pavlovica“, Novi Travnik: OTVOREN LOV NA SRNJAKA

Ugodno i sadržajno druženje na lovački način

Ivica Lučić

se i vidjelo. Vidjeli smo srnu, zeca, lisicu i jednoga mladog srnjaka, šiljkana, na koga nitko nije niti pomislio „dignuti“ pušku.

Ostatak dana naši domaćini tako su vje-što i sadržajno osmislili pa, jednostavno, ni-smo imali kad promišljati o proteklom lovu, o propuštenoj šansi, o žalu za neuspjehom. Prvo je uslijedila svečana ceremonija do-djele pohvala i priznanja, koje je zaslužnim

Lovna sezona na srnjaka u brdsko-planinskim lovištima Središnje Bosne po tradici-ji se otvara polovicom lip-nja, bez obzira na zakonsku mogućnost otvaranja već 1. svibnja. Tako je bilo i ove go-dine u većini lovačkih dru-štava Središnje Bosne, pa i u LD „Pavlovica“ iz Novoga Travnika.

lovcima uručio predsjednik društva Lešić, a potom dodjela lovačkih odličja koje je odli-kovanim lovcima uručio predsjednik Save-za Vrljić. Nakon dodjele priznanja i odličja, u ime odlikovanih lovaca, vrlo emotivnim govorom zahvalio je Alojz Ružić, lovačka legenda ovoga kraja. Ceremonija je završila razmjenom darova, nakon čega je uslijedio ručak za sve sudionike ovoga istinskog lo-vačkog druženja. Objed je iskorišten i za razmjenu informacija o stanju na terenu u lovištima i društvima, a predsjednik Save-za iskoristio je prigodu da nazočne lovce i lovačke čelnike upozna s aktivnostima, trenutnim stanjem i problemima u lovstvu, s težištem na provedbu Zakona o lovstvu. Točku na ovo sadržajno i ugodno lovačko druženje spontano je stavio Drago Marja-nović svojom emotivnom i iskrenom zdra-vicom, zahvalivši svim sudionicima lova na prelijepom lovačkom druženju, domaćini-ma na dobroj organizaciji i gostoprimstvu, a predsjedniku Saveza na dolasku i potpo-ri koju daje lovcima i lovačkim udrugama Središnje Bosne. Rastali smo se zadovoljni, bogatiji za nova prijateljstva, za neponov-ljivo lovačko druženje i želju za što skorijim novim viđenjem.

Dobitnici su ponosno ponijeli svoje pohvale, priznanja i lovačka odličja



Godišnjim planom gospodarenja LU „Sava“ predvi-đen je odstrel 10 srnjaka i 10 veprova samaca u prolazu, što je i odobrilo županijsko Ministarstvo

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Lov srnjaka zakazan je 16. svibnja, a već 17. svibnja

Anto Vukić iz Tolise odstrijelio je srnjaka na terenu Polo-ji. Ispričao je i kako se to dogodilo:

– Osobno nisam vjerovao da će srnjak izaći tako brzo baš pred mene. Promatrao sam ga jedno vrijeme i čekao pravi trenutak za hitac. Opalio sam s udaljenosti od stotinjak metara, bez optike, i vidio sam kako srnjak pada i ustaje. Za svaki slučaj, opalio sam još jednom. Sišao sam s čeke do sr-njaka, pogledati ga. Bio je težak oko 30 kilograma i star oko 6 godina. Lijepo je izgledao, rogovi posebno. O ulovu sam obavijestio predsjednika sekcije Zvonku Damjanovića-Re-pana, a on je obavijestio lovočuvara i dalje je sve išlo uobi-čajenom procedurom.

LOVAČKA SEKCIJA MATIĆIU subotnje jutro 6. lipnja ove godine, u lovištu sekci-

je Matići na čekama je bilo 8 lovaca. Jutro je bilo prekra-sno, lovci su, budno pazeći da „nešto ne iskoči“, uživali u pjesmi prepelica i drugih ptica. Oko pet sati, Marijan Živković, zvani Ciljo, ugledao je srnjaka, otprilike 150 metara daleko. Procijenio je da ga, uz pomoć optike i karabinom 7x64 mm, oružjem cijenjenim u ovdašnjim lovištima, može odstrijeliti na toj daljini. Procjena je bila dobra, jedan hitac bio je dovoljan.

Lovci su to brzo doznali, skupili su se kod lovačke kuće i srnjaka „zalili“ domaćom šljivovicom, „kugom“ kako ju je Ciljo zvao. Tog jutra u lovištu je bio i mr. sc. Zvonko Papoči, tajnik za poljoprivredu i prehrambenu industriju, koji se oduševio okupljanjem lovaca u ranim jutarnjim satima i odstrelom. Srnjak je, inače, težio 27 kilograma, bio je star oko 4 godine, šesterac.

Marijan Živković tada ispriča zanimljivu stvar. Prije ovoga, jedinog srnjaka odstrijelio je u Matićima kad je imao 27 godina. Ovo mu je dakle bio drugi, tek sada, nakon 29 godina lova!

Slavlje je nastavljeno s prijateljima koji su dolazili i iz drugih sela na domaći kulen i „kugu“ rakiju.

LOVAČKA SEKCIJA VIDOVICEU prvih 7 vikenda lovne sezone, na području Lovač-

ke udruge „Sava“ odstrijeljeno je 6 srnjaka i jedan vepar samac. Po jedan srnjak odstrijeljen je u sekcijama Tolisa, Bok, Matići, Donja Mahala, Orašje i Oštra Luka, a vepar samac u sekciji Vidovice. Vepra samca, teškog oko 100 kg, odstrijelio je Josip Vincetić, zvani Joca, u predvečer-njim satima na terenu Obede. Bio je to više nego dovo-ljan razlog da se u središtu sela Vidovica okupe Jocini prijatelji i na svečan način poprate njegov ulov.

Adam Dabić

LU „Sava“, Orašje: LOV SRNJAKA I VEPRA

Ima razloga za zadovoljstvo

Anto Vukić s kolegama lovcima i odstrijeljenim srnjakom

Marijan Živković odstrijelio srnjaka nakon 29 godina

Prijatelji su došli čestitati Josipu Joci Vincetiću na odstrijeljenom vepru



Rezultati proljetnoga prebrojavanja, koji su poslužili za izradbu Godišnjega plana gospodarenja lovištem za na-

LO „Vitez“, Vitez: REZULTATI PROLJETNOG PREBROJAVANJA DIVLJAČI

Raste broj poljske jarebice i patke gluhareIvica Drmić rednu sezonu, ohrabrujući su. Brojno stanje

svih vrsta je u porastu: blagi porast je kod divlje svinje, a najveći kod poljske jarebice i patke gluhare. Osim mjera za izlučivanje grabežljivaca, porastu brojnosti doprinijelo

je iznošenje hrane u kritičnom zimskome razdoblju. Kako objasniti nagli porast jarebi-ce i patke gluhare? Brojnost jarebice može se objasniti povoljnijim uvjetima u lovištu. Prestalo se sa sijanjem monokultura na veli-kim površinama. Na taj način jarebica, osim hrane, ima osiguran zaklon i mir. Porast broja pataka gluhara započeo je s pojavom virusa „ptičje“ gripe u svijetu. Zbog toga je dobar dio lovaca počeo izbjegavati lov ove atraktivne divljači. Drugi razlog je stvaranje povoljnih uvjeta na području akumulacije male hidroelektrane Vitez na rijeci Lašvi. Iz-gradnjom brane i nasipa određene duljine s obje strane rijeke, stvorena je mala aku-mulacija. Tijekom godine, a poglavito kad snijeg prekrije zemlju a niske temperature okuju vodene površine, ovdje se zadržava na stotine divljih pataka i ronaca. Ovo je vrlo rijedak slučaj da čovjekov utjecaj na okoliš ima pozitivan utjecaj na određenu vrstu.

Sezona lova na srnjaka otvara se 11. srpnja 2009. i traje do odstrijeljenih 35 srnjaka.

Odstrel se može vršiti oružjem s izolu-čenim cijevima čiji je kalibar najmanje 6,17 mm (243 Winchester), a težina zrna veća od 6 grama. Odstrel je dopušten samo s viso-kih čeka i drugih lokacija koje omogućuju sigurnu uporabu oružja. Vrši se subotom poslije podne i nedjeljom (jutarnja i večer-nja čeka), a zabranjeno je odstrijeliti srnjaka mlađeg od 3 godine.

Odstrijeljeni škart srnjak predaje se lo-vačkom društvu u koži bez utrobe, na dan odstrela. Škart uviđajem procjenjuje lovo-čuvar Božo Grgić, a njegovu procjenu veri-ficira Komisija za ocjenu trofeja.

Okupljanje lovaca je na zbornim mjesti-ma, poslije podne od 17.30 do 18.00 sati, a izjutra u 4.00 sata. Po završetku lova (dva sata poslije zalaska sunca) lovac je dužan vratiti se na zborno mjesto. Zabranjeno je pucanje na drugu divljač i štetočine (lisica, pas i mačka lutalica i dr.).

Odstrel divljači plaća se po Cjeniku od-strela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu.

Članovi Društva dužni su odstrel ili promašaj prijaviti lovočuvarskoj službi i ovlaštenim osobama odmah po odstrelu ili završetku lova, da bi se mogla izdati pro-pratnica za divljač.

Na području gdje se lovi u dane lova nije dopušteno pucanje iz vatrenog oružja.

Posve je jasno što se, kad i kako može lovitiLD „Fazan“, Odžak: LOVAC NIJE „SLOBODNI STRIJELAC“

Nedžad Garić Lovac koji odstrijeli mladog srnjaka ili ga pogrešno procijeni kao škart, osim što podliježe disciplinskoj odgovornosti plaća srnjaka po odštetnom cjeniku.

Za vrijeme lova nije dopušteno kreta-nje vozilima po lovištu; vozila moraju biti na zbornim mjestima. Zabranjeno je i kretati se lovištem i ometati druge lovce. Lovac je du-žan imati kod sebe dozvolu za lov i pokazati je na uvid lovočuvarskoj službi. Bez dozvole za lov, lovac ne može sudjelovati u lovu.

DIVLJE SVINJELov na divlje svinje otvoren je 6. lipnja

2009. i dopušta se isključivo na parcelama zasijanim poljoprivrednim kulturama na kojima divlje svinje čine štetu poljoprivred-nicima. Čuvanje parcela, isključivo s čeka i zasjeda, dopušteno je subotom i nedjeljom. Lovac je obvezan prijaviti se na zborno mje-sto u 20 sati, završiti lov po Zakonu o lovstvu (najkasnije dva sata poslije zalaska sunca, osim u noći s mjesečinom kad može ostati i duže) i vratiti se na zborno mjesto. Nije do-pušten odstrel krmača i prasadi, a lovac koji to odstrijeli bit će sankcioniran po Pravilniku o disciplinskoj odgovornosti i plaća divljač po odštetnom cjeniku. Odstrel divljači plaća se po Cjeniku odstrela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu. Odstrel ili promašaj treba prijaviti odmah po odstrelu ili završet-ku lova da bi se mogla izdati propratnica za divljač, prema sljedećem rasporedu: Eko-nomija, Poloj i Mera do Perića rampe – lo-vočuvaru Boži Grgiću; Mera (Osječak, Lubari, Merina kuća) – pom. lovočuvaru Mersedu

Kosovcu; Rit – lovniku sekcije Jozi Šajiću. Za vrijeme lova divlje svinje nije dopu-

šteno pucati na drugu divljač i štetočine (lisica, pas i mačka lutalica i dr.).

Dozvolu za lov lovac je dužan nositi sa sobom i pokazati na uvid lovočuvarskoj službi. Bez dozvole za lov lovac ne može sudjelovati u lovu niti bez propratnice može iznositi divljač iz lovišta.

U tijeku prvoga tjedna lova odstrijeljen je jedan vepar i dvoje nazimadi: Jozo Šajić odstrijelio je vepra teškoga 130 kg, a Božo Grgić i Ahmo Šapčanin po nazime težine oko 70 kilograma.

NABAVKA FAZANSKE DIVLJAČI Lovačko društvo „Fazan“ je 6. i 9. lipnja

2009. nabavilo matično jato od 800 koma-da fazanske divljači, u omjeru spolova 1 prema 7 u korist koka. U komercijalno lo-vište pušteno je 400 fazanskih koka, a 300 fazanskih koka i 100 fazana mužjaka raspo-ređeno je na četiri sekcije, svakoj po 100 komada.

Osim toga, Društvo je ugovorilo kupo-vinu 1000 komada fazanskih pilića starih sedam tjedana. Isporuka ugovorene divlja-či planirana je za kraj lipnja. Fazanski pilići bit će smješteni u volijerama za prihvat i podivljavanje, po sekcijama.

Nakon puštanja divljači u lovište, lovci ne sjede „skrštenih ruku“, već svakodnevno patroliraju lovištem kako bi se puštena div-ljač zaštitila i prilagodila i kako bi se stvorili dobri uvjeti za puštanje fazanskih pilića iz volijere kad završi njihovo podivljavanje.



U ožujku ove godine, na predsjedniš-tvu Društva dogovoren je odstrel 4 srnjaka u maksimalno 3 izlaska u

lovnoj sezoni koja slijedi, sada već tekućoj. Najbolji sugovornik za informacije o

početku lovne sezone, odnosno o prvom a kako čujemo i uspješnom izlasku u lov, jest lovnik Društva Zoran Uložnik. Lov sr-njaka okončan je već pri prvom izlasku, kad su sekcije Gračac i Prozor odstrijelile po jednoga, a sekcija Ploče dva srnjaka. Sretni lovci su: Nikola Čuljak Ginge iz sekcije Plo-če, Marko Džalto Svirač iz sekcije Gračac, Mladen Dolić iz sekcije Prozor, a četvrti nije poznat jer je vraćeno odobrenje aljkavo is-punjeno. Lovnik Zoran i dugogodišnji lovac Branko Rotim, koji se našao na mjestu na-šega dogovora, priznaju da su iznenađeni brojem divljači. „Ima ih k’o komaraca“, reče Branko, misleći na srnjake.

Loveći srnjake, lovci su svjedočili o veli-

Iskorišten prvi, otpala dva vikendakom broju divljih svinja, a vidjeli su zečeva i vukova. Na pitanje otkuda tako velik broj divljači, jednoglasno odgovoriše: „To je re-zultat rada lovaca u lovištu: iznošenja hrane u lovište i sve veće kontrole lova, tj. sve je manje krivolova“. Izneseno je, kako kažu, samo soli oko 300 kg. Neke skupine lovaca primijetile su ulaske u lovište dan-dva prije, a neki su vidjeli lovce prije nedjelje u lovi-štu, što dotične-viđene lovce stavlja u rang krivolovaca, bez obzira što su „radili“ unutra, jer bez odobrenja ulaziti u lovište u lovačkoj opremi izlazi iz okvira „lijepoga ponašanja“. Glavni lovnik kaže da je prezadovoljan bro-jem divljači. Što se tiče poštovanja zakona, propisa pa i dogovora, nije baš zadovoljan ulascima u lovište bez odobrenja, ulasci-ma mimo lovnih dana, prijavljenim bro-jem gostiju te neurednim popunjavanjem odobrenja. „Ipak, stanje u lovištu i Društvu držim zadovoljavajućim. Ali još trebamo raditi na stezi te očekujem primjereno lo-vačko ponašanje, bez izgreda koji ne prili-

LD „Vepar“, Prozor-Rama: LOV SRNJAKA

Stanko Ćurčić

če lovcu“, optimistično će Zoran, uz nado-punu: „Kako je u prvom izlasku ispunjena kvota odstrela, namjeravam sazvati lovnike sekcija i vodstvo Društva da se razgovara o mogućnosti daljnjeg lova srnjaka, naravno ako postoji mogućnost za to“.

Proljeće je vrijeme sumiranja rezul-tata rada u protekloj lovnoj godini i donošenja planova i programa za

novu. Kako lovna godina počinje 1. trav-nja, skupštine lovačkih društava obično se održavaju u ožujku i travnju.

LD „Zec“ iz Busovače svoju je redovitu godišnju skupštinu upriličilo 25. travnja ove godine, s obimnim dnevnim redom. Od pozvanih 55, zasjedanju se odazvao

Dobroslav Vrdoljak 41 zastupnik. Izvješće o radu Društva podnio je

predsjednik Društva Jako Čavara, osvr-nuvši se na organizaciju lovišta, uzgoj, za-štitu i korištenje divljači, a posebno na sta-nje u izdvojenom dijelu lovišta Kreševića bajta, u kojem se gospodari po posebnom programu i uz daleko jači lovočuvarski nadzor. Čavara je naglasio dobru suradnju s Federalnim ministarstvom poljoprivre-de, vodoprivrede i šumarstva, uz čiju je pomoć podignuta visoka zatvorena čeka

i posađeno 480 kg čičoke. Oba projekta su u potpunosti uspjela, čičoka dobro napre-duje, a s čeke je već bilo odstrela.

U dijelu izvješća o financijskom poslova-nju istaknuto je da Društvo uspješno posluje i da ima novac koji se čuva za koncesiju.

Iako se tu i tamo dogodi da upadne poneki nepozvani „gost“ u lovište, lovoču-varska služba dobro radi.

U raspravi je istaknuto da bi se u sek-cijama lovci trebalo bolje upoznati sa skupštinskim materijalima i da je moglo biti više kvalitetnijih primjedbi i prijedlo-ga na skupštinske materijale. Također se ističe da sekcije uvijek imaju problema s kvorumom. Teško je naime postići zado-voljavajuću nazočnost članova sekcije na sastancima, kad neki rade u inozemstvu, neki su bolesni ili stari, a neki..., pa često sjednica sekcije prođe a ne donesu se va-ljani zaključci.

Upućena je i zamjerka Nadzornom od-boru koji bi trebao, osim kontrole financij-skog sektora, kontrolirati i opći rad Društva.

Ove godine lovački dom ponovno je stavljen u funkciju, a u njegov popravak utrošeno je preko 20.000 KM. Iznajmljen je uz mjesečni zakup od 500 KM, pa je i to značajna stavka u prihodima Društva.

Bio je zahtjev da se vrši revizija poslo-vanja Društva, što su zastupnici jednogla-sno odbili.

Svi ponuđeni radni materijali jednogla-sno su prihvaćeni, programi rada i planovi

LD „Zec“, Busovača: U DRUŠTVU SKUPŠTINA, U BUSELJIMA LOVAČKA KUĆA

Živo u lovištu i u skupštinskim klupama



korištenja divljači također, a donesena je odluka da za ovu lovnu godinu članarina bude 100 KM. Treba dopuniti i doraditi Pra-vilnik o obvezama članova Društva u rad-nim danima i drugim aktivnostima. Radni odnos lovočuvara produžen je za idućih 6 mjeseci. Poslije sjednice, u lovačkom domu priređen je uobičajeni ručak.

LOVAČKA KUĆA I U SEKCIJI BUSELJIIzgradnja lovačkih kuća iliti lovačkih koli-

ba postala je normalna stvar. Gotovo nema sekcije koja nema svoj građevinski objekt (bez obzira kako ga zvali) u kojem se lovci okupljaju, dogovaraju, prave planove, a po-nekad i zaštite od nevremena. Te objekte najvećim dijelom financiraju sami lovci.

Sekcija Buselji, članica busovačkoga lo-vačkog društva, mlada je sekcija. Njezino članstvo donedavno je pripadalo drugim, susjednim sekcijama. Igrom slučaja, osta-la je bez svoga lovačkog objekta, te je 20. veljače 2008. donijela odluku o gradnji lo-vačke kuće od tvrdoga materijala. Svaki lo-

vac Sekcije dat će 100 KM i radit će onoliko radnih dana koliko bude potrebno. U orga-nizacijski odbor izabrani su: Slavko Krišto, predsjednik sekcije, Marko Bilić, Anto Bilić, Vinko Miljak, Anđelko Miljak i Mladen Pu-šić. Odmah se tražila odgovarajuća lokacija, pa projekt, te različite dozvole i odobrenja za gradnju. Htjeli su da sve bude po pro-pisima, jer se ne zna „što donosi dan, a što noć“, kako naš narod kaže. Traženi su i do-natori, jer prilog lovaca i novčana pomoć Društva nisu bili dostatni za ovakav projekt. Gradnja je počela 2. kolovoza 2008., a svi grubi radovi završeni su, odnosno objekt je pokriven 30. svibnja 2009.

Do potpunog završetka objekta trebat će još dosta vremena i novca. Morat će se još i lovci obvezati, a vjerujemo da neće izostati ni pomoć većine dosadašnjih do-natora. Njih je bio popriličan broj, a spome-nut ćemo najveće: Nikica Petrović, tadašnji načelnik Općine, Zoran Marić, upravnik „Šumarije“ u Busovači, tvrtke „Nigma-Zie-gel“ i „Parti-Konzum“ iz Busovače, „Teling“ iz

Travnika, te pilana „Grand“ iz Busovače. Slav-ko Krišto, predsjednik sekcije, na ovaj na-čin najtoplije zahvaljuje svim donatorima na pomoći u gradnji njima drage lovačke kuće, u kojoj će im oni u svako doba biti dragi gosti.

Na dan pokrivanja objekta, 30. svibnja, pozvani su svi donatori, svi članovi sekcije Buselji i drugi dragi prijatelji, da sudjeluju u tom njima tako dragom i iščekivanom događaju. Da se tradicijski običaj ne izgu-bi, priređen je ručak, piće i ostalo što ide u ovakvim prigodama.

Subota, 23. svibnja 2009., ostat će mno-gim Brotnjacima dugo u sjećanju. Tada je, naime, upriličena Lovačka ve-

čer, prva u organizaciji HLU „Orao“, na kojoj se, u hotelu „Brotnjo“, okupilo više od 400 uzvanika, što članova HLU „Orao“, što nji-hovih gostiju. Među gostima, spomenut ćemo Damira Ljubića, federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Srećka Borasa, predsjednika Vlade Her-cegovačko-neretvanske županije, Marina Radišića, predsjednika Općinskog vijeća Čitluka, s njegovim suradnicima i gosti-ma, među kojima je bio i načelnik Grada Križevaca, predsjednika Kinološke asocija-cije – unije kinoloških saveza BiH fra Petra Krasića, predsjednika Kinološkog saveza Herceg Bosne Mirka Čolaka, te predstav-nika Lovačkog saveza Herceg Bosne Vla-du Bošnjaka. U Čitluk su te večeri došli i predstavnici lovačkih društava i udruga iz Rakitna, Posušja, Kočerina, Širokog Brijega, Gruda, Ljubuškog, Stoca, Ravnog i Roška Polja. Bilo je i mnogo lovaca iz LD „Golub“, našega bivšeg lovačkog društva, koji su bili naši dragi gosti i kojima posebno zahvalju-jemo na dolasku.

Prije večere i zabave, nazočnima je za-hvalio na dolasku i poželio im ugodnu ve-čer i dobru zabavu predsjednik HLU „Orao“ Miran Radišić. Potom su se okupljenima obratili i Damir Ljubić, Srećko Boras („Neka

Tomislav Odak HLU ‘Orao’ traje orlova vijeka“) i, napo-sljetku, fra Petar Krasić, koji je zaželio HLU „Orao“ da nastavi svojim putem jer misli da je to pravi put i da zna kako vodstvo HLU „Orao“ i njegovi lovci nisu krivi za trenu-tačno stanje lovstva i kinologije u Brotnju. Nakon kraćega govora, fra Petar je blago-slovio hranu i piće i sve nazočne u dvorani.

Uobičajeno u ovakvim prigodama, pri-ređena je i tombola, sa 60-ak vrlo vrijednih nagrada, među kojima se našlo i 7 lovač-kih pušaka.

Upravni odbor HLU „Orao“ učinio je te

HLU „Orao“, Čitluk: PRVA LOVAČKA VEČER

Nakon ove, druga ne može biti upitnavečeri i jednu vrlo humanu gestu. Udruzi „Susret“ darovano je 500 KM za nabavku vozila hendikepiranoj djeci, što je pozdrav-ljeno dugačkim pljeskom.

Lovačka večer pretvorila se u „lovačko jutro“ i ni jedan posjetitelj nije otišao neza-dovoljan. Naprotiv, svi su se divili organiza-ciji i ukupnom ozračju.

Organizatori zahvaljuju svima koji su došli na prvu Lovačku večer HLU „Orao“, te brojnim sponzorima, koji su pomogli da sve prođe u najboljem redu. S nestrplje-njem se čeka sljedeće ovakvo druženje.

Za govornicom Jako Čavara, predsjednik Društva



Kako bi neki prostor u prirodi mogao biti kvalitetno lovište, potrebno je da postoje dobri ekološki i drugi uvjeti za

stalan uzgoj, zaštitu i unos divljači kao i za uspješan lov. Vrijeme i okruženje u kojem trenutačno živimo na mnogo načina utje-ču da ti ekološki i drugi uvjeti budu pre-preka povećanju kvalitete lovišta. Lovište, kojim gospodari LD „Radovanj“ iz Posušja, nekada je bilo iznimno kvalitetno lovište, s prepoznatljivom raznolikosti i brojnosti divljači koja je obitavala u mirnom i gotovo netaknutom ambijentu hercegovačkoga krša. Danas je situacija znatno izmijenjena, nažalost – na lošije. Razloga za to je previše, a najveći je svakidašnje uznemirivanje div-ljači. Počevši od pošasti krivolova i krivolo-vaca koji su na ovim prostorima “organizi-rani” u divlje horde, koje noću i danja, bez obzira na doba godine i lovostaj, krstare lovištem i čine nepopravljivu štetu divljači u našem lovištu i u lovištima u bližoj i dalj-njoj okolici. Pa se tako, zahvaljujući malim grupicama krivolovaca, stvorila ružna slika o svim lovcima iz posuškoga kraja. Ne ma-nji problem je i velika brojnost pasa lutalica, kao i nesavjesni lovci koji puštaju svoje pse goniče u lovište tijekom lovostaja.

Proteklih nekoliko godina, na više mjesta u lovištu površinski se eksploatira boksitna ruda. Ove ilegalne radove izvode fantomske privatne tvrtke koje nemaju

Novopečeni „rudari“ mijenjaju posuški krajolik

LD „Radovanj“, Posušje: LOVCI MISLE I ŽELE DRUKČIJE

Ante Bašić

potrebne koncesije i dopuštenja pa, u va-kuumu bezakonja i nebrige mjerodavnih inspekcija, crpe izdašnu financijsku korist. Kako se svaki lopovluk radi na brzinu, tako i ovi novopečeni „rudari“, uz stalna minira-nja i buku teških rudarskih strojeva, što pri-je sele s jednoga mjesta na drugo, ostav-ljajući iza sebe nesanirana eksploatacijska polja, tj. izmijenjen kompletan pejzaž. Čel-ništvo LD „Radovanj“ već se nekoliko puta obraćalo mjerodavnoj županijskoj inspek-ciji i mjerodavnim županijskim ministar-stvima, no nikakav odgovor nije stigao na našu adresu.

Previše se toga u posljednje vrijeme urotilo protiv prirode i okoliša pa tako i od-

luka komunalnoga poduzeća iz Posušja o novom načinu prikupljanja i naplate odvo-za komunalnoga i kućnog otpada. Veći broj domaćinstava ne želi prihvatiti nove uvjete pa tako, iz nekog inata, u osobnoj režiji od-vozi i odlaže otpad u prirodu. Na taj način, uz makadamske putove u lovištu niču nova i svakim danom sve veća odlagališta smeća i različitog otpada.

Lovci našega društva u ovoj godini ulo-žili su mnogo rada i truda kao i veći dio svo-jih skromnih novčanih sredstava u pobolj-šanje uvjeta u lovištu. Sve to „pada u vodu“ ako gore navedeni problemi nastave nano-siti štetu lovstvu u sadašnjem obujmu.

Netko će morati promijeniti ploču...

Skupština LD „Galeb“ iz Čapljine održana je 13. svibnja 2009., a prisustvovali su joj pred-stavnici svih temeljnih ogranaka-sekcija Društva.

Na početku su predsjednik Društva Andrija Čule i tajnik Gogo Rebac izvijestili za-stupnike o radu Društva otkako su oni preuzeli njegovo vođenje. Kao najznačajnije, istaknuli su: nakon 8 godina „posta“, u Čapljini je upriličena među lovcima toliko priželjkivana Lovačka večer; omogućeno je polaganje lovačkog ispita za 18 pripravnika; izmirene su sve obveze prema Lovačkom savezu Herceg Bosne; tik po okončanju sezone u lovište je pušten određeni broj fazanske divljači; podneseno je 15-ak prijava poradi nedopuštenog lova; posijano je ne-koliko duluma žitarica za prehranu divljači na terenima lovnih sekcija Gorica-Struge i Trebižat; Izvršni odbor se redovito sastajao i rješavao tekuća pitanja, itd.

Nakon izvješća o radu, predsjednik Čule podnio je i iscrpno financijsko izvješće za 2008. godinu, koje je jednoglasno prihvaćeno.

Jednoglasno je donesena i većina odluka koje ćemo ovdje spomenuti: Jure Musulin iza-bran je za stalnog dopisnika Hoopa; lovačka članarina za 2009./2010. ista je kao i prije – 100 KM, a lovci je trebaju platiti u razdoblju od 18. svibnja 2009. do 31. srpnja 2009.; treba izraditi lovno-gospodarsku osnovu; usvojen je lovni kalendar za iduću sezonu; treba naći povoljnog dobav-ljača jarebice poljke koja bi se pustila pred početak lovne sezone u području pod zabranom; sekcije trebaju poslati prijedloge za lovce koji ispunjavaju uvjete za dodjelu lovačkih odličja, itd.

U daljnjem tijeku skupštinskog rada zastupnici su se bavili još nekim aktualnim te-

Jure Musulin

mama, ponajprije onima iz lovišta. Iako je podnesen određeni broj prijava, naglašeno je kako lovočuvarska služba može i mora ostariti još bolje rezultate, te će se ubuduće tom segmentu posvetiti više pozornosti. Odlučeno je da se uputi apel mjerodav-nim inspekcijskim službama da se konačno pokrene rješavanje pitanja sve većeg broja pasa lutalica, koji postaju prava opasnost u lovištu. U lovištu je, također, uočen ve-liki broj predatora, ponajviše lisice, pa je prihvaćeno da se po okončanju sezone organiziraju hajke, koje bi se i inače trebale provoditi svake godine i u njima bi trebalo sudjelovati što više lovaca a ne da to osta-ne samo na pojedinačnim akcijama kao do sada. Zastupnici su obaviješteni da će svi lovci od iduće godine imati biometrijske iskaznice, za što trebaju donijeti 2 fotografi-je, popuniti formular i platiti 5 KM. Ponovno je ukazano na aktualni Zakon o lovstvu i potrebu dosljednog pridržavanja njegovih odredbi.

Dogovoren je novi saziv Skupštine na jesen ove godine. Do tada će Izvršni odbor Društva rješavati tekuće poslove.

LD „Galeb“, Čapljina: SKUPŠTINA

Živa i korektna rasprava

Nanesena je nepopravljiva šteta izgledu kraja



I ove godine, u zadanom roku, dostavi-li smo Županijskom ministarstvu pri-vremeni Godišnji plan gospodarenja i

zamolbu za njegovo odobrenje, ali se Mi-nistarstvo nije očitovalo. Ako je za utjehu, ni ostale udruge u okruženju nisu bolje prošle, nitko nije dobio bilo kakav odgovor. Je li u pitanju lobiranje potencijalnih lovo-zakupaca ili, jednostavno, neaktivnost ljudi iz toga resora, ne bih nagađao, znam samo da se vodstvo LD „Risovac“ odjednom naš-lo između dviju vatri: s jedne strane pritisak lovaca, koji nizašto nisu krivi, da se otvori

Dragomir Gagi Lončar

LD „Risovac“, Bosansko Grahovo: LOVAČKO DRUŽENJE

Trebao bi dan duži od „običnog“sezona lova na srnjaka, a s druge strane „tiha“ blokada od strane Ministarstva.

Upravni odbor LD „Risovac“ sastao se 30. svibnja i jednoglasno odlučio da se 7. lipnja lov na srnjaka ipak otvori, makar „jedno-kratno“. O svemu smo napravili zapisnik, te obavijestili PP Grahovo i DGS, Ured Grahovo. Dalje po redoslijedu, obaviješteni su lovci, određena je lokacija i s nestrpljenjem se če-kalo da osvane nedjelja 7. lipnja i da dan, po mogućnosti, bude vedar i bez padalina.

Sastanak i davanje uputa dogovoren je u 5 sati u restoranu „Balans“. Odziv je, očeki-vano, bio velik, a bilo je čak i veterana koji su malo poranili, pa čekajući da se restoran

otvori, svratili u obližnji kafić i tamo se iz-miješali s mladeži koja čeka da svane zora pa da se vidi ići kući. Ovako odimljene oči prije svitanja bile bi savršeno opravdanje u slučaju promašivanja srnjaka. Poslije kave, jedne „ljute“ i kratkih naputaka, kolona dži-pova krenula je put sela Radlovića, a dalje lovci uzbrdo pješice u planinu Jadovnik.

Raspored je napravljen, jedan dio lovaca otišao je zaposjesti čeke, a manja skupina lo-vaca „češljala“ je teren, lagano se krećući pre-ma čekama. Što se dalje događalo, čuli smo u razgovoru kod vatre, uz dobru kapljicu i sve po redu. Jedni opisivahu kako su vidjeli krmače s prasadi, drugima je srnjak umakao ispred nosa, netko je čak vidio medvjeda, ali jedno je sigurno: veteran Gojko Barišić-Goj-kan, nadaleko znani grahovski „lovibaša“, u prvim minutama ustrijelio je lisicu!

Za to vrijeme na zbornom mjestu već je gorjela vatra, a iz četiri debela janjca već se ši-rio miris pečenja koji je nagovještavao obilat i mrsan ručak. Sam čin lova kratko je trajao i još za rose počinje okupljanje na raskošenoj liva-di i druženje za stolovima u hladovini borova.

A onda su pokraj vatre, uz dim i peče-nje, veterani: Pero Njuka, dr. Veso, Gojkan, Joso Zelić, Anđelko Bajić, Jovo Grajić, Tvrtko Krivić, Vojin Galić, Bore Polić i Uroš Perinović, plijenili pozornost svojim priča-ma iz prošlosti, koje se uglavnom baziraju na dva segmenta iz njihova života, a to su lov i ljubavni život iz nikad prežaljenih mladih dana. U ovakvim prigodama, gdje svatko svakoga zna, a ipak se rijetko viđa-ju, lovci bi htjeli da dan potraje duže nego „obični“ dani.

Rad usorskih lovaca daje vidljive rezulta-te, što se ponajbolje vidi po broju od-strijeljenih srnjaka u sezoni 2008./2009.

Na lovištu površine 4.744 hektara stvoreni su svi uvjeti za dolazak i opstanak srneće divlja-či, pa nisu rijetka ni grla trofejne vrijednosti, što je potvrdilo i ocjenjivačko povjerenstvo u Odžaku, 12. ožujka ove godine, kad su oci-jenjeni i usorski trofeji. Povjerenstvo u sasta-vu: Zekerijah Zukančić, Kemal Osmanović, Božo Grgić i zapisničar Nedžad Garić, koji-ma su se pridružili i predstavnici LD „Fazan“ iz Usore lovnik Jozo Džido i tajnik Anto Kesed-žić, ocijenilo je 8 trofeja srneće divljači. Tro-fej lovca Marka Šimunovića ocijenjen je sa 118,04 točaka, a trofej Josipa Avgustinovića sa 115,75 točaka, što je obojici bilo dostatno za srebro.

LD „Fazan“, Usora: OCJENA TROFEJA I PREBROJAVANJE DIVLJAČI

Anto Kesedžić

Trofejna grlaUlazak u lovnu sezonu 2009./2010.

bio je obilježen prebrojavanjem divljači na oko 250 hektara lovne površine. Ak-ciju, kojoj se odazvalo 33 člana Udruge iz svih lovnih jedinica, vodio je lovnik Jozo Džido. On je rasporedio lovce, označio pravce kretanja lovištem, a za zborno mjesto odredio lovački dom u Sivši. Rezultati prebrojavanja pokazali su

koja se divljač može loviti i ove godine, a koja ne, te je bilo moguće kvalitetno napraviti Plan gospodarenja za sezonu 2009./2010.

Društvo je ove godine planiralo uni-jeti u lovište 450 fazana mužjaka, prema projektu i odobrenom novcu Ministar-stva poljoprivrede, vodoprivrede i šumar-stva FBiH u iznosu od 4.375 KM.

Ocjenjivačko povjerenstvo na zadatku



U posljednjih nekoliko godina članovi našega društva su za prihranu div-ljači u lovište iznijeli velike količine

hrane, najviše kukuruza za divlju svinju. No, kako je populacija divlje svinje pala ispod minimuma, većina te hrane je propala. Če-sto se događalo da svinje dođu kad je ku-

Učinkovite hranilice, cijena: malo truda

kuruz već uništen od stajanja ili ga je pojela neka druga divljač, a dok bismo iznijeli novi – svinje bi već otišle, i tako ukrug.

Kako smo mi relativno malo lovačko društvo te nemamo novca za skupe hrani-lice, jedan naš član došao je na ideju kako od priručnih sredstava napraviti hranilice, u kojima će kukuruz „čekati“ divljač, dok god ona ne naiđe a bit će lako dostupan

HLD „Vepar“, Fojnica: ZANIMLJIVA IDEJA U OSKUDICI

Dragan Perica

i zaštićen od vremenskih nepogoda, tj. neće dolaziti do njegova propadanja, što se događa kad se ostavi na zemlji. Cijena ove hranilice je 0 (nula) KM. Za nju je po-trebno: jedno staro bure ili kanistar, komad šlauha i nekoliko metara žice ili užeta. Bure se pričvrsti za drvo, a kroz napravljenu rupu u dnu bureta stavi se šlauh, koji se također pričvrsti za drvo, s tim da kraj šlauha dobav-lja zemlju, kako bi zatvorio izlaz kukuruza koji će se nasuti u postavljeno bure. Divljač sama aktivira hranilicu kad dira kraj šlauha, tj. dok divljač radi – kukuruz ispada, a kad se divljač udalji – kukuruz sam sebi zatvara izlaz i ostaje u buretu sačuvan od vlage do ponovnog dolaska divljači. Naravno, nije loše oko samoga šlauha za početak ostav-ljati kukuruz kako bi se divljač zainteresirala te otkrila kako se hranilica aktivira.

Prijedlog za ovakve hranilice je prihva-ćen te se nekolicina naših članova, inače uvijek spremnih za akciju u lovištu, potru-dilo i postavilo nekoliko hranilica u lovištu. Kako se utvrdilo da je neke od njih divljač već našla i da ih redovito posjećuje, plani-ra ih se postaviti više u cijelom lovištu. Na ovaj način trošimo manje novca za kukuruz i iskorištenost mu je maksimalna. Srećom, prošle godine imali smo u lovištu dosta div-ljih svinja, a posljednjim obilascima utvrđe-no je da trenutačno u našem lovištu boravi veći broj divljih svinja koje ćemo, nadamo se, redovitom prihranom i zadržati.

Proteklom lovačkom sezonom, lovci Lovačke udruge „M. M. Bikan“ iz Vira mogu biti vrlo zadovoljni. U lovištu

kojim gospodari ova udruga, vidan je na-predak kako na području organiziranosti i rada lovaca u lovištu tako i u pogledu brojnosti divljači. Postupno se stvaraju vrlo dobri uvjeti za uzgoj i zaštitu divljači pa se tako veliki broj lovaca ove udruge može po-hvaliti odstrelom, poglavito divlje svinje. Ali uvijek može bolje, pa su tako lovci „zasukali rukave“ i krajem lipnja obogatili lovište no-vom betonskom lokvom na Podinama. Pre-ma planu o gospodarenju lovištem za ovu godinu, u lovište je ubačeno pet zečeva a planirano je unijeti još zečje divljači, suklad-no novčanim mogućnostima. Radi se i na uređenju lovišta i unosu hrane za divljač u lovište pa je tako uzorano i zasijano nekoli-ko zapuštenih oranica. Ovim putem želimo skrenuti pozornost i potaknuti ostale lovce na veći angažman u održavanju lovišta.

Bit će još bolje kad se uključi više lovacaLU „M. M. Bikan“, Vir: DOMAĆINSKO GOSPODARENJE LOVIŠTEM

Mirko Protrka

Kad lovac radi, divljač se ne boji gladi



Skupštini LD „Fazan“, održanoj 26. travnja 2009. u lovačkoj kući na Kadru, prisu-stvovalo je 58 zastupnika, 6 ih je bilo

odsutno, od kojih su trojica unaprijed oprav-dala nedolazak.

Sjednici Skupštine prethodile su sjedni-ce sekcija, na kojima su razmatrana sva iz-vješća i Nacrt poslovnika o radu Skupštine. Svi lovci dobili su sva izvješća, te prijedloge Financijskoga plana za 2009. i Godišnjega plana gospodarenja za lovnu 2009./2010., a grupovođe lovnih grupa i nacrt Poslovnika o radu Skupštine, tako su se svi mogli kvali-tetno pripremiti i za sjednice sekcija i za ovu Skupštinu, na kojoj je usvojeno nekoliko bit-nih odluka i zaključaka.

Prvo, odlučeno je da predsjednik Druš-tva Dragan Guberac obnaša i dužnost pred-sjednika Skupštine do izbora u travnju 2011. godine. Drugo, usvojen je Poslovnik o radu Skupštine. Treće, jednoglasno je usvojeno Iz-vješće o radu Društva u 2008. godini. U sklo-pu toga, izvješće o radu Upravnog odbora podnio je predsjednik Dragan Guberac i u kratkim crtama iznio što se postiglo u proš-loj godini, s posebnim osvrtom na projekte koji se urađeni i za koje je Društvo dobilo znatna novčana sredstva. Upravni odbor djelovao je u okviru financijskoga plana za 2008. godinu i sukladno zakonima. Guberac je istaknuo i to da dobavljač nije mogao is-poručiti zeca zbog proceduralnih problema s uvozom odnosno s karantenom. Izvješće

Nedžad Garić

predsjednika Nadzornog odbora Osmana Hažiefendića može se sažeti u konstata-ciju da je rad Društva bio javan i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima. Predsjed-nik Disciplinskog suda Ivo Marić upoznao je zastupnike s radom Disciplinskog suda u prošloj godini. Četvrto, izvješća o izgra-đenim lovno-tehničkim i lovno-uzgojnim objektima u lovnoj 2008./09., o razduživa-nju poena i radnih dana u lovnoj 2008./09. i o lovu u lovnoj 2008./09. godini usvojena su jednoglasno. Peto, također jednoglasno, usvojeno je i Izvješće o financijskom poslo-

vanju u 2008. godini. Šesto, Financijski plan za 2009. godinu jednoglasno je usvojen, s tim da zastupnici nisu podržali Cjenik od-strela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu. Zaključak je da Cjenik, preko Lovač-kog saveza Herceg Bosne, treba ispraviti, ali će se do tada i ovakav poštovati. Sedmo, jednoglasno je usvojen Godišnji plan gos-podarenja za lovnu 2009./10., uz napome-nu da sjednice sekcija treba održavati prije otvaranja lova i njihove zaključke dostavljati Upravnom odboru Društva, za što se zadu-žuju predsjednici sekcija.

LD „Fazan“, Odžak: SKUPŠTINA

Uglavnom jednoglasno, uz samo nekoliko „ali“

Sredinom veljače ove godine, inspek-tori Federalnoga šumarskog inspekto-rata Federalne uprave za inspekcijske

poslove proveli su inspekcijski nadzor u LO „Vitez“. Ponajviše su kontrolirali dokumenta-ciju sukladnu Zakonu o lovstvu, o čemu su načinili zapisnik. Vrlo brzo uslijedilo je rje-šenje o zabrani lova, sve dok se ne dostavi tražena dokumentacija.

Nažalost, tu se sve počinje vrtjeti ukrug. Naime, ova lovačka organizacija još uvi-

Ivica Drmić jek nije dobila ugovor o dodjeli lovišta na korištenje, bez kojega je nemoguće ura-diti lovnogospodarsku osnovu. Godišnji plan gospodarenja je urađen i na njega je mjerodavno županijsko ministarstvo dalo suglasnost. Stoga, iako se drži da je ista, ili približno ista, situacija i u ostalim lovačkim organizacijama, LO „Vitez“ je kažnjena, te je pod znakom pitanja lov, a time i izvršenje ovogodišnjega plana gospodarenja lovi-štem.

Kao posljedica inspekcije, ali i prona-đenih nepravilnosti u radu, smijenjen je

LO „Vitez“, Vitez: VOLJA, IPAK, JAČA OD PROBLEMA

I tuđi i vlastiti propusti stigli „na naplatu“

dotadašnji tajnik Ivica Jukić. Umjesto njega izabran je Ivica Drmić.

Zbog neizmirenih obveza prekinut je ugovor o zakupu lovačkog doma s Miro-slavom Pavlovićem i raspisan novi natječaj za davanje doma pod zakup. Ovaj repre-zentativni objekt, umjesto da bude izvor značajnih prihoda, godinama donosi samo gubitke.

U vremenu kad se novac mora štedjeti i racionalno trošiti, kako bi se spremno do-čekale koncesije za lovišta, LO „Vitez“ je na naplatu stigla presuda za neplaćenu elek-tričnu energiju, kamate i troškove sudsko-ga postupka u iznosu od ukupno 13.060,43 KM.Ove troškove električne energije stvorili su zakupci lovačkog doma. Za isplatu nave-denog iznosa Organizacija je utrošila zna-tan dio ovogodišnjega prihoda od članskih doprinosa. Odgovornost za učinjene pro-puste utvrdit će se naknadno, a bit će po-krenut i sudski spor za naknadu nastale šte-

Zastupnici su, uglavnom, “znali materiju” i došli su spremni na skupštinsko zasjedanje



te. Potpisan je i novi ugovor s Draganom Trogrlićem, članom ove organizacije. Na-pornim radom lovaca, lovački dom i okoliš dovedeni su u prikladno stanje i stavljeni u funkciju, te su počeli donositi prihode.

Treba istaknuti da većina članova nije špekulirala hoće li platiti članski doprinos za ovu godinu ili neće. Bez obzira na za-branu lova, do sada je 89 članova izmirilo sve svoje članske obveze prema društvu, među kojima su i 3 nova člana – lovna pri-pravnika.

Također, lovci su odlučili „zasukati ru-kave“. Svjesni su da je, uz navedena finan-cijska ograničenja, samo vlastitim radom moguće ostvariti ambiciozan godišnji plan gospodarenja lovištem, iz kojega je najzna-čajnije istaknuti izradu ukupno 22 lovno-gospodarska i 14 lovnotehničkih objekata, kao i pripremu više od 13 t različite hrane.

Skupština LD „Sokol“ održana je 26. travnja 2009. u dvorani Hrvatskoga kulturnog centra u Novoj Biloj.

Nakon pozdravnih riječi i uvodnog izlaganja, Dario Sučić, predsjednik Druš-tva, predložio je dnevni red od 7 točaka, koji je jednoglasno usvojen.

Prije prelaska na rad po točkama dnevnog reda, verifikacijsko povjeren-stvo utvrdilo je nazočnost 20 od 25 po-

Drago Marjanović zvanih zastupnika, tako da je Skupština pravovaljano zasjedala i donosila puno-važne odluke.

Nakon izvješća o radu Društva u 2008. godini i izvješća glavnoga lovnika, najviše vremena potrošeno je u raspravi o tim iz-vješćima, u kojoj su sudjelovali Anto Bajo, Nikola Ćurak, Niko Sučić, Miroslav Marić, Jozo Sučić, Pavo Ćurak, Dario Sučić, Vinko Biletić, Dragoljub Bobaš i Josip Sučić. Ne-što više raspravljalo se oko organiziranja lova u lovištu Ponir na Vlašiću. Pojedini

LD „Sokol“, Nova Bila: GODIŠNJA SKUPŠTINA

Jačanje discipline na svim razinamalovci iskazali su nezadovoljstvo načinom organizacije lova na Vlašiću, ali bez do-voljno argumentacije za veće propuste. Konstatirano je da je ovo lovište glavno lovište Društva i da sekciju Ponir treba kadrovski ojačati i materijalno joj više po-moći. Miroslav Marić, predsjednik sekcije Ponir, istakao je slab odziv lovaca na akci-je uređenja lovišta i izgradnje lovno-teh-ničkih i lovno-uzgojnih objekata koje, uz pomoć Društva, provodi ova sekcija.

Predsjednik LD „Sokol“ Dario Sučić istaknuo je nakanu da se Društvo čvršće ustroji i da se ne dopusti anarhija u nje-mu. Založio se i za još veću kontrolu lo-višta, sprječavanje neovlaštenih upada u lovište i krivolova (podneseno je nekoliko prijava) i osiguranje mira za divljač.

Zaključeno je da se održi tematska sjednica Predsjedništva Društva o načinu organiziranja lova na razini Društva.

Oba izvješća, i ono o radu Društva i izvješće glavnoga lovnika, usvojena su s dopunom i zaključcima ove Skupštine.

Izvješće o materijalno-financijskom poslovanju i izvješće Nadzornog odbora jednoglasno je usvojeno, uz zaključak da se na jednoj od idućih sjednica raspravi o lovcima koji nisu redoviti u plaćanju čla-narine.

Pod točkom 5. dnevnog reda usvojen je Pravilnik o počasnom članstvu, koji je bio na raspravi na sjednicama sekcija, a pod točkom 6., na prijedlog povjeren-stva za lovačka odličja i prijedlog sekcija, usvojen je popis lovaca za lovačka odlič-ja. Ovo Društvo nije dodjeljivalo lovačka odličja od 2001. godine.

Tim koji je prebrojio divljač u lovištu

Radno predsjedništvo Skupštine



Velika nepoznanica nama lovcima u ovom trenutku su lovišta kojima smo do jučer gospodarili, odnosno za koja

LU „Zavelim“, Roško Polje: NEIZVJESNOST OKO LOVIŠTA

smo imali suglasnost županijskih ministar-stava poljoprivrede, vodoprivrede i šumar-stva. Zakon je o lovištima rekao svoje, ali mjerodavna županijska ministarstva odra-dila su malo ili gotovo ništa, a sve na veliku

Radimo i čekamo, ali dokad i zašto?

Ante Ðikić

štetu nas lovaca. Gospodo, dajte nam da radimo, hoće li to biti dosadašnji način gos-podarenja ili pak koncesije, odlučite, imple-mentirajte Zakon. Krajnje je vrijeme da se sve ove nejasnoće i nedorečenosti riješe.

U lovačkoj udruzi „Zavelim“, a vjerujem da je takvo stanje i u drugim lovačkim udrugama, za vrijeme lovostaja nismo sta-jali skrštenih ruku. Naprotiv, odradili smo puno dobroga posla, a sve s ciljem da po-pravimo brojno stanje divljači u lovištima. Kao i prošlih godina, uzorali smo velik broj parcela te na njima zasijali djetelinu i žita-rice za dopunsku prihranu divljači. Uz to, redovita zadaća bila nam je i obilazak te punjenje zrnastom hranom (kukuruz, je-čam, pšenica) automatskih hranilica. U ovoj godini planiramo izgraditi tri nova pojilišta-lokve za divljač i na taj način izvršiti preuze-tu obvezu prema Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva - Federalnoj upravi za šume, koje nam je odobrilo i doznačilo novac (poticajna sred-stva za lovstvo) za spomenute radove. Uz sve navedeno, u ovoj godini, u mjesecu srpnju, proslavit ćemo desetu obljetnicu uspješnog rada i postojanja LU „Zavelim“.

Da vrijedi poznata narodna izreka „Složna braća kuću grade“, najbo-lje pokazuju lovci lovačke sekcije

Ždrimci LD „Uskoplje“ iz Gornjega Vaku-fa-Uskoplja. Ovi čestiti, vrijedni i nadasve složni lovci, pomalo razočarani i nezado-voljni što u dijelu lovišta kojim gospodari njihova sekcija već nekoliko godina nema „crne divljači“, odlučiše izgraditi prihvatili-šte za divlje svinje. Nakon pozornog oda-bira lokacije, te nabavke potrebnog mate-rijala vlastitim novcem, akcija je zakazana za subotu 23. svibnja. Na čelu s predsjed-nikom sekcije Tomom Perićem i lovnikom Društva Perom Perićem, vrijedni ždrimač-ki lovci, potpomognuti lovačkim podmlat-kom, zasukali su rukave i u jednome danu u potpunosti izgradili prihvatilište i u nje-ga pustili tri ovogodišnja divlja praščića, nabavljena također vlastitim novcem, iz gatera ovdašnjeg lovca Davida Sičaje. Pri-

Izgrađeno prihvatilište za divlje svinje

hvatilište je površine oko 2.000 m², smje-šteno u gustoj nepristupačnoj šumi, ogra-đeno plastificiranom mrežastom žicom i zaštićeno od upada grabežljivaca. Unutar prihvatilišta nalazi se hranilište, pojilište i kaljužište s izvorom koji ne presušuje tije-kom godine, te improvizirana zemunica, kao zaklon za divlje svinje.

– Prihvatilište je zamišljeno kao prostor gdje ćemo privremeno držati divlje svinje,

LD „Uskoplje“, Gornji Vakuf-Uskoplje: RADOVI U SEKCIJI ŽDRIMCI

Ivica Lučić

toliko dugo dok ojačaju i naviknu se ovdje uzimati hranu, a onda ćemo ih pustiti u pri-rodu. Nadamo se da će se one ovdje stalno zadržati i za sobom privući i druge svinje i na taj način postići da u ovom dijelu lovišta stalno imamo divljih svinja, što nam je i cilj – objašnjava nam predsjednik sekcije Tomo, svjestan kako to neće ići tako lako i trebat će dosta truda, rada i odricanja, za što su ždrimački lovci u potpunosti spremni.

Zaslužena okrepa nakon napornog rada



Upravni odbor LD „Pavlovica“ donio je 17. travnja 2009. odluku o dodjeli odlikovanja i pohvala zaslužnim lov-

cima i sekcijama Društva.Na temelju članka 134. Statuta Druš-

tva, svih pet sekcija dostavilo je svoje pri-jedloge Skupštini Društva da ona razmotri i donese odluku o dodjeli odlikovanja i po-hvala. Skupština je razmatrala taj prijedlog i jednoglasno odlučila da zaslužne treba nagraditi, zaduživši sekcije da još jednom dobro razmotre svoje prijedloge i dosta-ve ih Upravnom odboru Društva, kako bi

Anto Cvitanović

LD „Pavlovica“, Novi Travnik: ODLUKA SKUPŠTINE I UPRAVNOG ODBORA

Dodijeljena odličja zaslužnim lovcima

Odbor još jednom razmotrio i, konačno, odlikovao i pohvalio zaslužne.

Dakle, na prijedlog sekcija, a odlukom Upravnog odbora Društva, za rad na una-prjeđenju lovstva, zaštiti prirode i divljači, suzbijanju krivolova i uništavanju šteto-čina, odlikuju se: Stjepan-Alojz (Josipov) Ružić i Marinko (Josipov) Kajdl – odličjem 1. reda; Branko (Antonov) Čabro – odlič-jem 2. reda; Stipo i Nenad (Petrovi) Ivoš, Kazimir (Markov) Mitrović, Anto (Mijin) Cvitanović, Vlado (Ilijin) Lešić, Ivo (Mar-kov) Kolar, Vlado (Srećkov) Knežević, Draženko (Franjin) Jakić i Dragan Žličarić – odličjem 3. reda.

Nakon završetka po mnogočemu jedne od najuspješnijih livanjsko-poljskih lovnih sezona, proljetno

razdoblje i stanka zbog lovostaja maksi-malno je iskorišteno za pripremu lovišta i lovno-gospodarskih objekata u njima. Na-kon sagledavanja stanja u lovištima i pre-brojavanja divljači, pripremljeni su godišnji planovi gospodarenja po lovnim sekcija-ma, a težište je usmjereno na poboljšanje lovno-tehničkih objekata te prihranu i pre-hranu divljači. Osim svakogodišnjih nabav-ki kukuruza i mineralne soli, valja naglasiti planiranu nabavku 4 automatske hranilice za zrnastu prihranu, izgradnju dviju beton-skih lokava-pojilišta za divljač na lokalitetu Golije, prosijecanje šumskih putova i staza, te nove zasade remiza.

Da planovi ne bi ostali „mrtvo slovo na papiru“, pobrinuli su se vrijedni i složni lov-ci sekcije Čelebić, koji su do kraja svibnja svoj plan gotovo u potpunosti realizirali. Na lokalitetu iznad sela Čelebića „niknule“ su nove zasade kukuruza i zobi. Ako spome-nemo ranije izgrađenu čeku za visoku div-ljač na lokalitetu Kapak, podno Golije, be-tonske lokve iznad sela Strupnić i Čelebić, hranilišta za srne i solila, dvije lovačke kuće, što reći nego „kapa dolje“ lovcima i vodstvu lovačke sekcije Čelebić. Da lov i lovstvo nije samo „prebrojavanje“ odstrijeljene divljači nego i marljiv rad i ulaganje u njezinu za-

Sve pohvale lovačkoj sekciji Čelebić

štitu i prehranu, može se uvjeriti svatko tko posjeti i vidi lovište o kojem se brinu ovi zaljubljenici u lov i prirodu. U razgovoru navode da se nikako ne misle zaustavljati na radovima predviđenim ovogodišnjim planom gospodarenja. Stoga se već idejno i planski pripremaju za gradnju jednoga većeg, reprezentativnog gatera za divlju svinju iznad sela Čelebića, za što postoje svi

LU „Livanjsko polje“, Lištani: ZAVRŠE JEDNO, ODMAH MISLE NA DRUGO

Anđelko Ištuk

prirodni preduvjeti (gusta hrastova šuma, pojilišta). Znajući nekolicinu ovdašnjih lo-vaca, sigurno je da volje i odlučnosti neće nedostajati, a ideju je podržalo i vodstvo LU „Livanjsko polje“.

I zaista, kad bi se na razini Udruge uprili-čila dodjela priznanja za njezinu „najlovačku sekciju“ u 2009. godini, taj epitet zasigurno bi ponijela lovačka sekcija Čelebić.

Snažna volja i velika odlučnost čelebićkih lovaca



Lovci LU „Cincar“ iz Livna i ove su go-dine odradili velik posao oko osigura-nja dodatnih izvora hrane za divljač u

svojim lovištima, poglavito tamo gdje je i najpotrebnije – na obroncima i padinama livanjskih planina na nadmorskim visina-ma i preko 1400 metara. A to je samo na-stavak realizacije projekata koje je i prošle godine značajno financijski pomoglo Fe-deralno ministarstvo poljoprivrede, vodo-privrede i šumarstva. Ove godine, doduše, pomoć je bila manja, ali razumijemo da je kriza i recesija, pa smo ovaj skromni iznos novca utrošili strogo namjenski. Budući da smo lani uzorali i zasijali velike površi-

LU „Cincar“, Livno: RADOVI U LOVIŠTU

Nastavak akcije zasijavanja remizaDubravko Suša

ne, ove godine samo smo nastavili, tako da smo i s manje novca kvalitetno završili projekt kojim smo tražili poticaj za lovstvo od Federalnog ministarstva. Čak smo i proširili asortiman kultura koje smo zasija-li i posadili, tako da se divljač ove godine može bar malo pogostiti i djetelinom, ku-

kuruzom, čičokom, repicom i zobi. Uglav-nom, i ove godine u roku ćemo realizirati ovaj projekt, izvijestit ćemo o tome Fede-ralno ministarstvo i pozvati mjerodavne da obiđu teren i zapisnički konstatiraju kvalitetu i obujam odrađenih radova. A to smo uradili i prošle godine.

Nakon opsežnih priprema i aktivnosti koje je prije više od godinu dana za-počeo Izvršni odbor Sekcije Donja

Skakava, polovinom svibnja ove godine pristupilo se realizaciji zaključka o početku dogradnje i proširenja postojeće lovačke kuće na lokaciji Francovo polje. Prvobitna zgrada, građene prije 13 godina i u uvjeti-ma u kojima je ovo lovačko društvo tada radilo i bilo organizirano, zadovoljavala je minimalne potrebe. S povećanjem broja članova Društva, a samim time i ove sek-cije, narasla je potreba za adekvatnim pro-storom. Prišlo se, dakle, realizaciji odluke o proširenju te su sredinom svibnja otpočeli radovi. Po riječima Mije Borca, predsjedni-ka sekcije Donja Skakava, ovaj objekt mno-go znači lovcima ove sekcije i bit će dodat-ni poticaj za aktivnosti na svim poljima. Dio

LD „Sokol“, Seonjaci: SEKCIJA DONJA SKAKAVA

Niko Ždravac

U tijeku dogradnja lovačke kuće

novca za gradnju osiguran je iz prihoda od komercijalnog lova, dio će dati LD „Sokol“, a ostatak se temelji na dragovoljnim prilozi-ma i dragovoljnom radu članova ove sek-cije. Cijeneći dosadašnje aktivnosti u ovoj sekciji, njezinu organiziranost i jedinstvo njezinih članova, nema sumnje da će ovaj projekt biti realiziran prema planu i uz an-

gažiranje svih njezinih članova. Od značajnijih aktivnosti u ovoj godini

treba navesti i to da će u dijelu lovišta koje pripada ovoj sekciji biti izgrađene i dvije vi-soke čeke, nekoliko solila za srneću divljač, a upriličit će se, na razini LD „Sokol“, i tra-dicionalno natjecanje u gađanju glinenih golubova.

Novac se troši namjenski za oranje i zasijavanje

Dragovoljci se ne štede gradeći lovački dom


UZGOJ DIVLJAČI

Nekoliko posljednjih godina glavna tema u našim lovačkim udrugama je brojnost zečje populacije u lovi-

štu. Od nekada najbrojnije, zec je postao jednom od najugroženijih vrsta divljači. Kako se lovci „nose“ s ovim problemom, na koji način nastoje poboljšati zečju broj-nost, o tome pišemo u skoro svakom bro-ju našega glasila. Zec se, uglavnom, traži na tržištu koje je našim lovačkim udruga-ma veoma skučeno. Otkad su Mađarska i Slovačka postale članicama EU, njihovo tržište nama je zatvoreno. Ostala je jedino mogućnost „pokušati“ prihvatiti se nimalo lakog uzgoja zečje divljači.

Toga rizičnog i prilično skupoga posla, s nepredvidivim ishodom, prihvaćaju se samo zaljubljenici u ovu divljač, ljudi koji vjeruju da je baš to ono što trebaju radi-ti. Jedan od takvih je i Ivica Sabljić iz Ko-čerina pokraj Širokog Brijega. Ovih dana posjetili smo ga na njegovu uzgajalištu zečeva u zaseoku Dubrave. Uzgajalište je podigao na svojoj djedovini. A samo ze-mljište je Bogom dano za ovaj vid zani-

Vlado Bošnjak manja. Nekoliko vrtova obraslih travom i djetelinom, a voćke kao u bajci: trešnja, višnja, jabuka, kruška, šljiva, smokva, du-nja, po starim kamenim zidovima vinova loza i još drugoga šumskog voća. Utrti pu-teljci iz vrta u vrt, kamenice za vodu i stara kamena kuća. Kad čovjek ovo vidi, osjeti

žal za nekim prošlim vremenima, upamće-nim po mnogo toga lijepoga, nečega što današnje nove kuće i okućnice ne mogu pružiti. U toj oazi mira i ljepote Ivica svaki dan, kako kaže s velikim zadovoljstvom, spaja ugodno s korisnim. Evo što nam je o svom „hobiju i biznisu“ rekao ovaj dvade-setsedmogodišnjak:

– Lov sam zavolio u ranom djetinjstvu, uz svoga pokojnog oca. Čim sam navršio osamnaest godina, postao sam aktivnim članom LD „Rujan“ iz Kočerina. Sjećam se, kad je prije desetak godina naše druš-tvo puštalo u lovište zečeve iz Mađarske, u meni se stvorila želja da jednoga dana i sam uzgajam zečeve. Po literaturi sam pra-tio saznanja o ovoj djelatnosti, a često sam posjećivao i uzgajivače, prije svega Fabijana Bošnjaka i Zorana Vidovića iz Širokog Brije-ga te Zdravka Mršića iz Čitluka, koji mi i da-nas savjetima i iskustvom mnogo pomažu. Ženidba i kredit za kuću odgodili su realiza-ciju moje ideje. Prošle godine, kad sam se riješio jednoga kredita, sljedeći je bio za ovo uzgajalište. Počeo sam s 10 parova, a evo sada ih imam 20. Ove godine prodao sam 40 zečeva okolnim lovačkim udrugama. Zadovoljan sam koliko sam uspio ući u taj-ne ovoga posla. Uginuće mladih zečeva je oko 30 posto, što je u granicama podnošlji-vosti. O zdravstvenom stanju zečeva brigu vodi veterinar Ivica Jurić. Matična legla su, uglavnom, „naši“ domaći zečevi iz prirode. Već sam rekao da je u ovome poslu ulaganje novca veliki rizik. Kad bi mi lovačke udruge godinu dana unaprijed zagovorile zečeve i na određeni način me kreditirale, bilo bi lak-še i meni i njima. Ovako, dođu u posljednji čas i svatko bi htio dobroga, odraslog zeca, da je odmah spreman za lov. Ima i pozi-tivnih primjera. Odličnu suradnju imam s HLD „Malič“ iz Gruda, koje mi je pomoglo u nabavci oprema a ja ću mu se odužiti do-brim i kvalitetnim zečevima. Do sada sam u uzgajalište uložio oko 25.000 KM. Žalosno je što za ovaj vid uzgoja nema nikakvih po-ticaja s općinske i županijske razine. Možda bi se preko Lovačkog saveza moglo o ovoj temi razgovarati s resornim županijskim i federalnim ministarstvima. Ovdje su idealni uvjeti što se tiče klime, tišine, čistoće prirode. Evo, upravo sada ograđujem prostor za po-divljavanje zečeva, veličine 10.000 m². Svu hranu za zečeve – djetelinu, travu, sijeno, povrće i ostalo – ovdje proizvedem. Sva-ki dan ovdje dođem jedanput ili dvaput. U poslu imam potporu i pomoć svoje supruge. Već sljedeće godine proširit ću proizvodnju, samo bih volio, što sam već rekao, da na vri-jeme znam kamo sa zecom.

Dok o svemu priča, pokazuje sigurnost i ljubav prema ovomu što radi. Sigurni smo da će „kočerinskih“ zečeva biti diljem naših lovišta. Na lovačku radost …

IVICA SABLJIĆ, mladić s Kočerina, od prošle godine na svome imanju uzgaja zečju divljač

Spreman sam raditi, ali volio bih na vrijeme znati kamo sa zecom

Ivica Sabljić, vlasnik uzgajališta

Cilj je što više kaveza u zečinjaku


LOVAČKO ORUŽJE

Nakon završetka Domovinskog rata, na našim prostorima ostao je vrlo velik broj poluautomatskih pušaka,

popularno zvanih „papovke“. Riječ je o ju-goslavenskoj kopiji ruske puške Simonova. Ta popularna puška koristi naboj 7,62x39, koji je nastao 1943. godine, a poslije je postao službenim nabojem članica Varšav-skog pakta.

Rusko vojno oružje uglavnom je dobro poznato na ovim prostorima. Većina struč-njaka opisuje ga jednostavnim, efikasnim i pouzdanim. Raspadom Sovjetskog Save-

KALIBAR 7,62x39 M1943

Kod naših lovaca postoji određena averzija prema kalibru 7,62x39, iako on potpuno odgovara uvjetima lova srneće divljači lovačkim zrnom do daljine od maksimalno 150 metara. Mogao bi se koristiti i za odstrel štetočina, ali ako želimo sačuvati krzno, ne bi se preporučio jer je prejak i pravi veliku štetu.

Od „papovke“, do lijepoga i solidnog lovačkoga karabina

Mladen Bešlić

Kalibar Težina zrna (g) Brzina Vo V 100 V 200 V 300 Energija Eo E 100 E 200 E 300 +,- 300 m

7,62x39 8 g 738 633 543 466 2179 1603 1179 867 - 90

7x65 R 8 g 930 821 721 628 3460 2696 2079 1578 -26,5

*Ovom balističkom tablicom uspoređen je kalibar 7,62x39 s kalibrom za kombiniranu pušku 7x65 R.

WWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA 17

LOVAČKO ORUŽJE I STRELJIVO LOVAČKO ORUŽJE I STRELJIVO

tara. Takvog rasipanja ne bi se po-sramio ni bolji karabin, a ovdje je samo riječ o umetnutoj cijevi.

Učinak na divljači jako je do-bar. Svi odstreli identični su kate-goriji i kalibru zrna.

Moje osobno iskustvo s umet-nutim cijevima nije veliko, iako imam jednu (dobio sam je od pri-jatelja na korištenje) i to za puš-ku kal. 12, a umetnuta cijev je u

kalibru 222 Rem. Nisam je puno koristio u lovu, osim što sam je nedavno, za ovu priliku, testirao na raznim metama i daljinama. Rezultati moga, nazovimo ga malog ispitivanja, naprosto su me očarali. Preciznost pogodaka je visoka. Učinkovitost na metu također razmjerna kalibru, a upu-canost nakon nekoliko vađenja (rasklapanja) je 100 posto.

Što reći nego da novac utrošen u ovaj Krieghofov cijevni umetak nije uzalud bačen. Testiranja su pokazala da je riječ o vrlo upotrebljivom oruž-ju, koje zbog visoke cijene ne mora biti sastavni dio vaše puške.

Cijene umetnutih cijevi kreću se od 300 eura (one kraće, 22 cm), pa sve do 900 eura (one dugačke, od 65 cm), što ovisi o imenu proi-zvođača i jačini kalibra.

Ako pak posjedujete bilo koju kombiniranu pušku i u mogućno-sti ste nabaviti jedan od nekoliko vrsta umetnutih cijevi, investicija vas zasigurno neće razočarati. Vaša puška, osobito triling (tro-cijevka), poprimit će jednu novu dimenziju univerzalne puške s tri mogućnosti izbora hica, koji će vam zasigurno pružiti velike užit-ke i mnoge lijepe trenutke u lovu.

Umetnuta cijev u pušku bokericu

Umetnute cijevi marke Krieghoff - EL 22 i EL 44

za, međutim, industrijski gigant kao što je IŽMAŠ doživio je teške dane i golema ko-ličina vojnog oružja, i novoga i rabljenoga, postala je viškom i nemoguće ga je bilo plasirati na tržište. Stoga su proizvođači oružja u Iževsku posvetili veću pozornost civilnom tržištu, razvijajući sve više lovačkih i sportskih modela. Ti modeli su, zahvalju-jući upornosti i vanjskom ekonomskom otvaranju Rusije, krajem devedesetih godi-na prošloga stoljeća postali dostupni.

U prvi mah radilo se o standardnim modelima pušaka i pištolja, tek neznatno

prepravljenima radi civilne prodaje u Ame-rici, gdje je, zbog niske cijene i provjerene kvalitete, ovo oružje bilo na dobru glasu. Nakon toga Rusi su izbacili na tržište veliku seriju novoga modernog lovačko-sport-skog naoružanja, vođeni idejama prvotnih konstruktora: Simonova, Kalašnjikova i Dra-gunova.

KALIBAR 7,62x39 Inspirirani njemačkim nabojem kalibra

7,92x33, konstruktori Jelizarov i Seminin stvaraju svoj 7,62x39 mm M1943. Svoju po-pularnost taj naboj duguje i izvrsnoj puški koja se njime koristi (AK 47 - Kalašnjikov),

kojih je, prema nekim izvorima, u svijetu proizvedeno oko 90 milijuna. Koliko bilo da bilo, riječ je o velikoj brojci. Poslije Drugoga svjetskog rata, u svijetu nije bilo rata u ko-jem se nije koristilo oružje naboja 7,62x39.

Trenutačno u svijetu oko 60 zemalja koristi taj naboj kao službeni. Osim ozna-ke 7,62x39 zovu ga još 7,62x39 Kalasch ili 7,62x39 Soviet.

Ovaj naboj danas se proizvodi i u ze-mljama nastalim raspadom Jugoslavije i namijenjen je za lovačke svrhe, a proizvo-đači su: „Igman“ iz Konjica (BiH), „Prvi par-

tizan“ iz Srbije i „Suvenir“ iz Makedonije. A u svijetu, američki „Federal“, češki „Bellot“ i finska „Lapua“.

Nakon Domovinskog rata, kod nas je započelo masovno prepravljanje po-pularnih „papovki“ s vojnoga na lovački izgled, kako bi se one službeno, suklad-no zakonu o oružju, registrirale kao lovač-ko naoružanje.

Rusi su nedavno, pod imenom Saiga, proizveli seriju lovačkoga i sportskog nao-ružanja baziranu izravno na jurišnoj pušci. Puška Saiga M3 rađena je u kalibru 7,62x39 i u gabaritima je skoro identična puškama ruske vojske. Izrađuje se s cijevima dužine

415 i 520 mm, a ima masu od 3,8 kg i okvire od 5 ili 10 metaka.

Riječ je o naboju koji se ne može i ne smije koristiti u lovu visoke divljači.

Naboj 7,62x39 (proizvođač Sellier Be-llot), sa zrnom težine 8 g, ispaljen iz cijevi od 415 mm, postiže izlaznu brzinu od 738 m/s i udarnu energiju od 2.179 J.

Na Zapadu, poglavito u SAD-u, zbog niske cijene ima dosta pušaka tog kalibra.

Kod naših lovaca postoji određena averzija prema tom kalibru, iako on potpu-no odgovara uvjetima lova srneće divljači


LOVAČKO ORUŽJE

WWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA 17

LOVAČKO ORUŽJE I STRELJIVO LOVAČKO ORUŽJE I STRELJIVO

tara. Takvog rasipanja ne bi se po-sramio ni bolji karabin, a ovdje je samo riječ o umetnutoj cijevi.

Učinak na divljači jako je do-bar. Svi odstreli identični su kate-goriji i kalibru zrna.

Moje osobno iskustvo s umet-nutim cijevima nije veliko, iako imam jednu (dobio sam je od pri-jatelja na korištenje) i to za puš-ku kal. 12, a umetnuta cijev je u

kalibru 222 Rem. Nisam je puno koristio u lovu, osim što sam je nedavno, za ovu priliku, testirao na raznim metama i daljinama. Rezultati moga, nazovimo ga malog ispitivanja, naprosto su me očarali. Preciznost pogodaka je visoka. Učinkovitost na metu također razmjerna kalibru, a upu-canost nakon nekoliko vađenja (rasklapanja) je 100 posto.

Što reći nego da novac utrošen u ovaj Krieghofov cijevni umetak nije uzalud bačen. Testiranja su pokazala da je riječ o vrlo upotrebljivom oruž-ju, koje zbog visoke cijene ne mora biti sastavni dio vaše puške.

Cijene umetnutih cijevi kreću se od 300 eura (one kraće, 22 cm), pa sve do 900 eura (one dugačke, od 65 cm), što ovisi o imenu proi-zvođača i jačini kalibra.

Ako pak posjedujete bilo koju kombiniranu pušku i u mogućno-sti ste nabaviti jedan od nekoliko vrsta umetnutih cijevi, investicija vas zasigurno neće razočarati. Vaša puška, osobito triling (tro-cijevka), poprimit će jednu novu dimenziju univerzalne puške s tri mogućnosti izbora hica, koji će vam zasigurno pružiti velike užit-ke i mnoge lijepe trenutke u lovu.

Umetnuta cijev u pušku bokericu

Umetnute cijevi marke Krieghoff - EL 22 i EL 44

lovačkim zrnom do daljine od maksimalno 150 metara. Mogao bi se koristiti i za od-strel štetočina, ali ako želimo sačuvati kr-zno, ne bi se preporučio jer je prejak i pravi veliku štetu.

Napomenimo da ovaj naboj nije nami-jenjen za pucanje na velike daljine. Pad je putanje, brzine i energije velik. Na udalje-nosti od 300 metara brzina mu spada na 466 m/s, energija na 867 J, a pad putanje je 90 cm.

Budući da je riječ o naboju kojega na svjetskom tržištu ima u velikim količinama, a može se nabaviti za malo novca, dobar bi bio za vježbe gađanja.

Kad pozorno pogledamo i proučimo tabelu, uočljive su velike različitosti, tj. ba-listički nedostatci kalibra 7,62 x39 prema

7x65 i sličnim kalibrima. Ovaj kalibar, dakle, nije pouzdan za lov naše krupne divljači (medvjed, divlja svinja i jelen), zbog male brzine, slabe udarne moći i golemoga pada zrna na većim daljinama. Ali, zbog ovih ne-dostataka nećemo ga zanemariti. Naprotiv, on ima svoje mjesto u kolekciji lovačkog naoružanja.

Prepravkom popularne „papovke“, do-bit ćemo vrlo lijep lovački poluautomat-ski karabin s 5 metaka, kojeg ćemo rado nositi u neke od manje značajnih lovova. Njegova kvaliteta i preciznost neće nas iznevjeriti, a sve ostalo je na lovcu, koji od-lučuje gdje, kad i za koju vrstu divljači će ga upotrijebiti.

U svakom slučaju, legalizirati ga u skla-du sa zakonom, pa onda po potrebi neka se nađe lovcu pri ruci.

Češka zbrojovka model CZ 527 Carbine u kalibru 7,62x39


PTIČJI SVIJET

Veliki potrk (velika droplja), latinski: Otis tarda, veličine je od 70 do100 cm, ras-pona krila mu je između 190 i 260 cm.

Odrasla ženka teška je od 3 do 5 kg, a muž-jak od 8 do 16 kg.

Životni su mu prostor, uglavnom, veli-ke stepe i ravnice srednje i istočne Azije te prostori istočne i srednje Europe.

Krajem ožujka pa sve do sredine svibnja traje spektakularan bal mužjaka za vrijeme parenja na tradicionalnim mjestima otvo-renih polja i ravnica. Ženka snese 1 – 3 jaja u gnijezdu, na kojima leži 25 do 27 dana. Odrasli ostaju s mladima od 4 do 6 tjedana. U prosjeku, ženke žive 2 – 3 godine, muž-jaci 4 – 5 godina. Rijetki primjerci dožive maksimalnu starost od 20 do 25 godina.

U starom svijetu obitavaju od Mongo-lije do Španjolske, gdje još postoji velika populacija od nekih 20.000 primjeraka. U Mađarskoj ih ima svega 1.300, u zapadnoj Rusiji 10.000, a u Njemačkoj ih je godine 2006. izbrojeno svega 102 primjerka.

MIR U REZERVATIMAAktualna vrsta velikoga potrka, kako

kazuje F. Castinov, živjela je čak od neolita na poljima u priobalju Tise. Prvi dostupni pisani izvori govore o prekomjernom po-većanju brojnosti velikoga potrka na ovim prostorima u 18. st., što je prouzročilo velike štete poljoprivredi. Naime, u to je vrijeme u banatskoj ravnici (i ne samo u njoj) bilo još dovoljno odgovarajućih staništa za veliko-ga potrka i stepa sa spontanim travnatim zajednicama i manje razvijenom poljopri-vredom. Zato se može vjerovati lovnim i statističkim podatcima koji govore da je početkom 20. st. na 14 poljskih lokaliteta u Rumunjskoj živjelo oko 5.000 jedinki (mož-da i više).

Premda su prirodna staništa ove vrste i površine obrasle divljom stepskom travom počeli ustupati mjesto poljoprivrednom zemljištu, još do početka 20. st. nije došlo

U vremenu od 1988. do 1992., istraživači u laboratoriju za bi-ologiju lovne divljači, pri institutu za šumarska istraživanja u Temišvaru, prikupili su podatke o brojnosti i proveli istraživa-nje o mogućnosti revitalizacije populacije velikoga potrka u Rumunjskoj. Zaslugom F. Castiova, jednoga od sudionika u tim istraživanjima, u mogućnosti smo objaviti zaista zanimlji-ve podatke o ovoj ptici.

ŠTO SE DOGAĐA S JEDNOM OD NAJVEĆIH I NAJLJEPŠIH EUROPSKIH PTICA

Velikom potrku prijeti nestanak

Mladen Bešlić

do pada brojnosti populacije velikoga potr-ka. Tek četrdesetih godina prošloga stolje-ća, u mnogim europskim zemljama drastič-no se smanjio njegov broj. Razlozi su brojni i kompleksni, ali ih ponajprije treba tražiti u intenziviranju poljoprivrede i nekontrolira-nom lovu.

U Europi danas postoje tri staništa ve-likoga potrka: krimsko-ukrajinsko stanište, stanište priobalja srednjega Dunava, koje se širi po slivu Tise, i ibersko stanište.

Na ovim staništima srećemo i brojne populacije na velikim prostorima (Špa-njolska, Krim, Mađarska) kao i malobrojne populacije ili ostatke populacije, koje se vjerojatno nalaze ispod donje (kritične) gra-nice vitalnosti. To je uvjetovano povijesnim razvojem i osobnošću vrste.

Ova vrsta živi u velikim kolonijama od 20 do 50 primjeraka, koje na staništima tra-že mjesta koja im najviše odgovaraju, a s proljećem na njima izvode već spomenute ljubavne igre.

Ovaj društveni život, kao i kod drugih vrsta, slabo je izražen ljeti a vrlo intenzivan

u hladnije doba godine, kad im zajedništvo osigurava preživljavanje.

Kako je F. Castinov ustvrdio u svom istraživanju, u srednjem Podunavlju još uvi-jek za velikoga potrka ima odgovarajućih staništa. Pojedini primjerci koji se i danas tamo sreću, ugroženi su i ako se odmah ne-što ne poduzme, opstanak će im biti dove-den u pitanje. Na tim površinama trebalo bi zabraniti svaku uporabu kemijskih sredsta-va i svako košenje prirodnih stepskih livada prije 15. lipnja. Osim toga, nužno je zasija-vanje stepskim travama i novih površina, koje se također ne bi smjele koristiti prije no što mladunci velikoga potrka polete. Osiguranje mira u rezervatima osiguralo bi se ograničavanjem kretanja ljudi na najnuž-niju mjeru. Istodobno, moraju se poduzeti mjere informiranja i edukacije stanovništva u zoni rezervata i oko nje o potrebi i načini-ma zaštite velikoga potrka.

Ako želimo i hoćemo spriječiti da ova velika i lijepa ptica ne nestane s ovih pro-stora, morali bismo poduzeti ovo što smo predložili, i to odmah, dok ne bude kasno.

Izumro u:Švicarskoj, u 16. stoljeću; Švedskoj i

Finskoj, u 18. stoljeću; Engleskoj, Dan-skoj, krajem 20. stoljeća; Francuskoj, Grčkoj, Albaniji, početkom 20. stoljeća; dijelu Njemačke (bivša Zapadna), sre-dinom 20. stoljeća.

Još uvijek ga ima u:Poljskoj, zemljama bivšega SSSR-a,

Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Ma-đarskoj, Bugarskoj, Austriji, dijelu Nje-mačke (bivša Istočna), Španjolskoj, Portugalu, Iranu, Turskoj i Siriji.


LOVAČKA PRIČA

Blago Lasić

Blagdanski dar

Nikada mu nije bilo teško za svoju Maru učiniti nešto lijepo. Poslužiti je, poslušati, očistiti oko kuće, kupiti joj

kakav prigodan dar, ako ustreba i kravu za nju pomusti. Takav je Mile, ali i Mara je to kao istinska družica zaslužila. Pravi domaćin, be-sprijekoran i uzoran otac i muž, a tek kakav je lovac! Kada mu pogledate malo oko kuće, njegovo imanje i uvijek veselu, nasmijanu i zdravu djecu…, svaki mu korak radom i re-dom miriše. Upitajte nekoga njegova susje-da za Milinu osobu, dobit ćete kratak i jasan odgovor, kako je to „čovik brez mane i za svaku lipu priču“.

Mile je, jednostavno, navikao svoju ženi-cu i dicu obdariti prigodom nekoga važno-ga dana, a nije se baš sustezao kazati pokoju „lipu rič za svoje bližnje, pa i to je lip dar“, kako on zna reći.

Primicao se blagdan usrid zime. Nebo se nasumračilo kao da se pakao otvorio, južina tugu u srce utjerala. Iz zemlje svugdje pišti nabujala voda bez boje, nalik na curenje stare rane. Mile polako trapa prema polju. Puška mu pribačena priko ramena, napunje-na za svaki slučaj. Doli, oko kanala uvik ima poneki patak gluhan, odvoji se on od svoga jata i pribire po kanalu. - Tamo ima nekih vo-denih baja, prikanaca, simena od raznih bi-ljaka, tamo se lako u trski može i sakriti. Pravo vrime da svojoj Mari ubijem koju močvaricu kao dar za blagdan.

Izbi Mile na kanal pun vode, kad doli niz-brdo prema istoku ugleda silnoga gluhana kako pliva i vrti se po vodi, ali je daleko i nije na puškomet. Na brzinu smisli Mile taktiku, odredi pravac i korake, i vrati se izvan vido-kruga u jedno potršeno kukuruzište, pa će puzeći primaknut se prema mjestu gdje se šepurio patak. Je mokra zemlja, bode po tr-buhu i prsima trava i posječene kuruzovače, zemlja se lijepi po odjeći, po dlanovima… Pun nos vlage, ali i duša želje da se svojoj družici priušti trenutak sreće i daruje joj za blagdan. Već je vidi ozarenu, nasmijanu i pr-kosnu, kada prima iz muževe ruke velikoga, šarenog i omlitavljenoga patka!

Uskoro, onako prljav, mokar i oznojen iz-diže malo svoju okruglu i crvenu glavu, po-krivenu gustom i čekinjastom, kratko ošiša-nom i prosijedom kosom, ispod koje su k’o dva luča i po danu sjajile Miline zadovoljne oči. Ni trepnuo nije, kad na tridesetak koraka ugleda patka kako se na vodi vrti a vjetar mu perje tanano na vratu prebire i zagrće. Vidi mu i žućkasto oko i narančasti kljun što ga često u vodu zaranja, tražeći svoj slatki zalo-

gaj. - Stani, pajdo, i mojoj čeljadi triba slatki zalogaj, sami te je Bog meni donio!

S leđa uze pušketinu, nalakti se na mokre i blatnjave oslonce, obrisa dlanove i naniša-ni… Puče jednom, nakon par sekunda oču se i drugi put, a patak i dalje pliva! - Majku jim lopovsku, njima i njijovoj municiji, čime i kako ovo pune - razmišljao je na brzinu i iz mokroga džepa drhtavom rukom vadio nove naboje i tiskao ih u cijev. Ponovo odje-knuše dva pucnja niz vlažne ledine prikrive-ne lokvama, i patka nestade iz njegovih očiju.

Usta Mile umoran, mokar i blatnjav, za-čuđen i pomalo ljut da vidi što se to dogodi. S puškom na „gotovs“ koju je još jednom „na-hranio“, koračao je hrabro i odvažno prema „ratnoj“ lokaciji …, i ugleda kroz bistru vodu golemi plastični mamac, pun sačme i vode leži na boku! Obli Milu znoj, pa krajičkom rukava protrlja po čelu i očima. Posramljen polako podiže glavu i još istočnije stotinjak metara ugleda lovca Peru s puškom i lagano mu se malo primače na pola razdaljine.

Volio bi Mile da ga je vidjelo pola sela nego Pero, ali sada je tako. Pero nije onako loš čovjek, ali ne znaš ili lovi ili krivolovi, ili se smije ili ti se ruga, ili ti dobro ili zlo misli, vazda su mu misli i namjere neartikulirane i nejasne. Čovjek, kojemu magla služi kao nekomu sunce. Skrivanje istine mu je i cilj i sredstvo. U ovakvome danu, u kojemu sun-ce ni brk ne pokazuje, Peri je prava ora! Smi-šlja Mile što bi mu rekao, kako bi ga udobro-voljio da o ovome šuti. Čak je bio spreman u tome trenutku nešto mu za protuuslugu i ponuditi. Onda mu pade na um da je to neka korupcija i nešto nečasno, a lovcima nije zabranjeno malo i smutiti, kako bi saču-vali svoj lovački ponos.

Lovac Pero ga prozva i pozdravi imenom i priupita, je li slučajno vidio njegov mamac, i u što je to četiri puta pucao?

- Nisam ti vidio mamac, a pucao sam na neku njorku što mi se spretno sakri ispod briga - službeno mu i žalosno referira Mile i žurno se poče vraćati prema putu što vodi u selo.

Ne zna dobroćudni Mile, bi li se smijao, ljutio ili proklinjao svoga susjeda što mu je postavio mamac, ili bi bilo ljudski ispričati mu se na šteti koju mu je načinio.

Mamac je potonuo i pomutio njegovo lovačko oko, srozao mu mukom stečeni lo-vački ponos i iskrivio mu nišanske sprave, nešto poput neznalice koji pogazi umjet-ničku sliku ili slomi produhovljeno pero, a list na kojemu je nešto plemenito pisano baci u jarak. Mamac nije samo mamac! On je metafora i sudbina. I bio on materijalan i opipljiv ili onaj izronjen iz neke ideologijske sfere i moralne prznice, ima potpuno isti kraj, a to je bezlično i beživotno ležanje na dnu. Tko uopće treba snositi krivicu, onaj tko po-stavlja mamce ili onaj tko ih uništava, makar i nenamjerno… I što je najgore, u današnjem vremenu svi mi, nekada svjesno a često ne-svjesno, postajemo neki i nekomu mamac!

Što će reći svojoj ženi, jer ona je naučila da Mile iz lova ne dolazi prazan. Osim toga, prljav je k’o krme, raspalih lakata i koljena od puzanja po oranici.

Pribra se usput, malo se pritegnu i očisti, opere malo ruke u lokvi i pravac kući. Kod prve kuće što mu se ukaza kraj puta, ugleda Mile jato pitomih pataka, i odjednom mu pade sjajna ideja…

- Valjen Isus, Križane! - Uvik bijo valjen - potiho mu odgovori smrknuti susjed, gleda-jući ga promatrački i iznenađeno, i ne htjede mu postavljati nikakva pitanja da mu ne bi taštinu i osobnost povrijedio, onako neured-nom i zadihanom.

- Bi li ti meni proda onoga većega patka, triba mi a nisam uspio uloviti. - Bi, što ne bi, Mile! Eno, uvati i nosi!

Svrnu Mile teške i spore patke u jedan ćošak, naglo se sagne naprijed i dohvati jednoga patka, koji se malo izdera na njega, ali je čvrsto bio u njegovim rukama. Stišče ga nekoliko sekunda po dugom vratu, dok je patak nemoćno u samrtnome grgotanju puštao zadnje trzaje.

Iz džepića, u kojemu nikada nije „prisuši-lo“, izvadi naš lovac traženu sumu, pozdravi se i za desetak minuta se nađe pred svojom kućom. Ostavi patka malo dalje od vrata, dok ga je njegova Mara, nasmijana i malo začuđena, promatrala i nagovarala da se od-mah ide oprati i presvući, što je Mile na brzi-nu i učinio. U međuvremenu je, po običaju, žena očerupala patka.

Kada se nakon desetak minuta u oči po-gledaše muž i žena, oboma je bilo potpuno jasno da imaju nešto jedno drugomu reći i da u cijelom slučaju postoji nešto tajnovito. Odvaži se Mile prvi, pa onako senzibilno i udvarački, tihim glasom procijedi: - Bio bi mi nepotpun i nekako prazan blagdan da ti nisam ulovio ovoga patka. Nadaleko mi je bio, ali sam ga nekako oborio, pade k’o tikva na ledinu - a iz kutova usana mu je nicao blag i pomirujući osmjeh, po čemu se vidjela njegova dobra narav. Žena se primače k svome mužu, nježno ga obgrli oko njegovih gorostasnih grudi koliko su joj ruke mogle dobaviti, prisloni mu glavu na čistu košulju i tepajući doda: - Neka si ti, moj Mile, njeg oborio, samo ne znam čime si ga tako snažno udario, jer na njemu nigdi nema ni traga od sačme, pa ne znam od čega je pao!

Vidje Mile kako su u „laži kratke noge“, i da je zaboravio predvidjeti sve sitne poje-dinosti, pa i on svoje snažne ruke stavi na Marina ramena i tepajući joj uzvrati: - Tako je, moja Mare, ali si brzo zaboravila da ni-sam ni na tebe pucao, niti te ijedna sačma pogodila a pala si mi pred koljena na ledinu k’o mrtva - pritisnuvši je još čvršće na svoju stomačinu!

- Tako je, moj Mile - nježno mu je šap-tala. - Oprosti mi, oprosti, dragi moj, pa za-boravila sam na trenutak kako i istina može imati „pokvaren zub“, zato mi oprosti!


KINOLOGIJA

Kao vrhunac kinoloških manifestacija na ovim prostorima, članovi Kinološ-ke udruge „Posušje“ s ponosom na-

javljuju održavanje 5. Državne izložbe pasa svih pasmina s 2. Memorijalnom specijal-kom EX-YU i autohtonih goniča, koja će se održati 5. rujna ove godine na prošlogodiš-njoj lokaciji – Sportskom centru Šego. Na ovoj manifestaciji sudit će Zdravko Pranjić Švabo za I. i II. FCI skupinu, Stjepan fra Petar Krasić za ostale FCI skupine, a VI. FCI skupi-nu i specijalku goniča ocjenjivat će sudci iz Srbije – Dragan Janjić i Dean Pevač. Dele-gat u ime suorganizatora izložbe, Kinološ-kog saveza Herceg-Bosne, je Mirko Čolak, koji će ujedno i voditi program izložbe.

Vrhunac ovih događanja zasigurno će biti specijalka goniča, koja nosi ime u čast prerano preminuloga člana i osnivatelja Roberta Oreča Bobe. Prošle godine ova specijalka okupila je na jednom mjestu naj-vrjednije goniče s ovih prostora, a i šire.

Unatoč problemima u koje je zapala kinologija u našoj zemlji, ovdašnji kinolozi

DRŽAVNA IZLOŽBA PASA SVIH PASMINA SA SPECIJALKOM EX - YU I AUTOHTONIH GONIČA (CAC – BIH)

Ante Bašić

Josip Vukoja

Zanimljiva kinološka predstava u rujnu

uporno žele nastaviti započetu tradiciju te dobrom organizacijom i toplom dobrodoš-licom dočekati sve sudionike i posjetitelje

izložbe i uzvratiti gostoljubivost ne malom broju onih kod kojih članovi ove udruge izlažu i posjećuju ih tijekom godine.

U organizaciji Hrvatskoga kinološ-kog društva „Mostar“, u gateru Buna braće Barišić, a po odobrenju

Kinološke asocijacije-unije u BiH i Kino-loškog saveza Herceg-Bosne, 24. svibnja 2009. održan je VII. državni ispit pasa goniča na divlju svinju s dodjelom titule CACT-RCACT BiH.

Bilo je prijavljeno 18 pasa, a 15 ih je pri-stupilo utakmici. Sudili su Tino Pehar (Hr-vatska) i Joža Lasić (BiH), a delegat je bio Marinko Čilić (BiH). Ocjenjivale su se slje-deće discipline: ponašanje na pucanj, na-čin traženja i pretraživanja, kvaliteta njuha, glas kod divlje svinje, oštrina na divljoj svi-nji, ustrajnost u napadanju na divlju svinju, glas u gonjenju (sljedoglasan i vidoglasan) te poslušnost i vodljivost.

Nakon izvlačenja brojeva, pristupilo se prvoj disciplini – ispitu na pucanj, koju su svi psi položili.

CACT BiH 2009 - GATER BUNA – MOSTAR

Od petnaest pasa, ispit položila četiri

Posuški kinolozi - dobri organizatori i gostoljubljivi domaćini

Pobjednici sa psima i sudcima


KINOLOGIJA

Josip Vukoja

U organizaciji Kinološke udruge „Široki Brijeg“ i Kinološkog saveza Herceg-Bosne, 25. travnja 2009., po ideal-

nom vremenu, u gateru Kosmaju organi-zirana je državna utakmica pasa goniča u radu na divlju svinju. U katalogu se našlo 19 pasa iz BiH i Hrvatske. Sudili su Stjepan fra Petar Krasić i Stipe Bulić, a delegat je bio Mirko Čolak.

Odmah po izvlačenju brojeva, pristu-pilo se uvođenju pasa u gater. Neki psi su pronalazili divlju svinju, neki nisu, neki su odustajali. Na kraju, 7 pasa uspješno je po-ložilo državnu utakmicu i u njihove rodov-nike upisane su ocjene.

Prvo mjesto i titulu CACT BiH osvojio je pas Aga, posavski gonič vlasnika Petra Ba-kote iz Zagvozda (Hrvatska) sa osvojenih 207 bodova. Valja naglasiti da je Aga u dis-ciplini „ispit na pucanj“ ostvario 20 bodova zbog odloživosti na pucanj.

Drugo mjesto i titulu RCACT BiH osvojio je trobojni gonič Bobi vlasnika Josipa Vuko-je iz Mostara sa osvojenih 197 bodova.

Treće mjesto pripalo je ženki posavsko-ga goniča Beti, vlasnika Drage Skoke iz Lju-buškog, koja je osvojila 191 bod.

Ostali psi koji su odradili turnus do kraja nagrađeni su s nešto manje bodova.

Na kraju natjecanja, sudačka ekipa dodi-jelila je nagrade pobjednicima i zaželjela po-novni susret na istom mjestu 26. rujna 2009.

CACT – BiH ŠIROKI BRIJEG 2009

Potom su psi uvedeni u gater. Odmah nakon puštanja, ženka posavskoga goni-ča, vlasnika Stipe Bulića, pronalazi divlju svinju, odrađuje turnus od 10 minuta do kraja i sudci je nagrađuju sa 187 bodova. Velika vrućina toga dana (37 °C) nimalo nije pogodovala radu pasa i bilo je jasno da će mali broj pasa odraditi turnus do kraja.

Slijedilo je ponovno puštanje pasa. Neki psi nisu pronalazili, neki su pravili prekide, sve do uvođenja istarskoga krat-kodlakoga goniča Donija, koji ubrzo pro-nalazi divlju, odrađuje turnus do kraja, a sudačka ekipa nagrađuje ga s visokih 197 bodova. Veliki broj zaljubljenika u lov i lo-vačke pse goniče okupio se oko gatera vidjeti čiji je pas najbolji. Neizvjesnost je

rasla, slijedilo je uvođenje višestruke osva-jačice utakmica na divlju svinju, kuje Beti. Odmah po puštanju, Beti se oglašava na tragu divlje svinje i pronalazi je. Odrađuje zadani turnus besprijekorno i sudci to na-građuju 201 bodom.

Od toga trenutka, divlja svinja doista se dobro sakrila u gustom raslinju i već še-sti pas nakon Beti nije ju uspio pronaći. Na kraju, pod brojem 15, po najvećoj vrućini, nastupio je posljednji uvedeni pas – srp-ski trobojni gonič Bobi. Njegov rad sudci opisaše ovako: Odmah nakon predstav-ljanja vodič pušta psa kod čeke i pas slije-doglasno pronalazi divlju svinju, oblajava i ugrizima pokreće divlju svinju po gateru, odrađujući turnus do kraja. Ocjena za Bo-bija – 204 boda i titula CACT.

Slijedio je ručak i proglašenje pobjednika.Prvo mjesto i titula CACT BiH pripala je

Bobiju, srpskom trobojnom goniču vlasni-ka Josipa Vukoje iz Mostara, sa osvojena 204 boda.

Drugo mjesto i titulu RCACT zaslužila je Beti, ženki posavskoga goniča vlasnika Drage Skoke iz Radišića kod Ljubuškoga, s osvojenim 201 bodom.

Treće mjesto osvojio je Doni, istarski kratkodlaki gonič vlasnika Igora Biokšića iz Mostara, s osvojenih 197 bodova.

Četvrto mjesto zauzela je Magy od Brotnja, ženka posavskoga goniča vlasnika Stipe Bulića, sa 187 bodova.

Pobjednicima su dodijeljene vrijedne nagrade, a svaku pohvalu zavrijedio je i organizator kao i sudačka ekipa.

Trijumf vrhunskih goniča

MALI OGLASI

Prodajem štenad njemačkoga oštrodlakog ptičara, oštenjena 2. svibnja 2009., s rodovnikom. Cijena po dogovoru. Zvati na broj tel. 031 772 636 ili mob. 063 210 806.

•Prodajem engleske setere starosne dobi 2 mjeseca, 2 muška i 4 ženska, crno-bijele

boje. Roditelji ocijenjeni, imaju položen IPO. Cijena po dogovoru. Mob. 063 342 563.•

Prodajem štenad baraka od radnih roditelja, vakcinirana, s pedigreom, oštenjeni 28. Ožujka 2009. Cijena povoljna. Samir, 061 154 094.

•Prodajem tri poentera: mužjaka i dvije ženke. Jedna ženka stara godinu dana, na-

rančasto-bijele boje; druga ženka stara dvije godine, crno-bijela, od radnih roditelja. Proba obvezna. Informacije na tel. 00385981321640, Sinj.

Nikakvih primjedbi na suđenje i organizaciju nije bilo, a domaćini, koje je predvodio Mir-

ko Čolak, nisu krili zadovoljstvo zbog broja i kvalitete privedenih pasa goniča.


RIBOLOV

U kolovozu prošle godine busovač-ki sportski ribolovci očistiše rijeku Lašvu, urediše revir, poribiše rijeku

pastrvom, pa otpoče nadmetanje u lovu ribe na površinsku mušicu. To je dosta za-htjevna disciplina i mnogi ribolovci nisu joj dorasli. Osim opreme, koja nije baš jeftina, treba uvježbati tehniku lova i biti stručnjak u odabiru baš one mušice koju u to vrijeme riba uzima. Ako se ne odabere prava muši-ca, nema ulova. U revirima je obično prak-sa da se riba ulovi, pa pusti nazad u vodu. Tko želi, može ponijeti jednu ribu. Reviri su dosta zahtjevni projekti i skupo ih je odr-žavati. Treba redovito čistiti rijeku, nekoliko puta godišnje poribljavati je i organizirati stalnu ribočuvarsku službu. Samo od velja-če pa do svibnja ove godine u tri navrata je poribljavana, a probano je i s lipljanom, koji je izuzetno zahtjevan jer ne trpi zaga-đenu vodu. Mnoge rijeke u BiH ostale su bez lipljana jer su ih otpadne vode zagadile i uništile lipljana. Na lipljana navaljuju i riječ-ni grabežljivci, primjerice mladica, pa mu i oni smanjuju brojnost.

Ovdašnje rijeke vrlo su prljave i „boga-te“ otpadom svih vrsta. Otpad iz klaonica, iz domaćinstava, iz vrtova… obično završava u rijekama. Problem su i kopači riječnoga šljunka jer dugotrajno zamute vodu, što se štetno odražava na riblju vrstu, posebice na riblju mlađ. Busovački ribolovci, ohra-breni prošlogodišnjim uspjehom u čišće-nju Lašve, planirali su očistiti rijeku Kozicu u dužini od 10-ak kilometara. Obećana im je pomoć u mehanizaciji, a svih 100-tinjak članova Udruge obvezali su se besplatno raditi sve do završetka projekta. Poslije či-šćenja, i u ovu rijeku bila bi puštena dodat-

Pohvale Udruzi sportskih ribolovaca

na količina potočne pastrve.Udruga sportskih ribolovaca Busovače

zaslužuju pohvalu i potporu. Pojavljuje se na različitim manifestacijama i sudjeluje na mnogim natjecanjima. Imaju ekipu koja je dostigla europsku razinu. Uskoro idu u Pariz,

Dobroslav Vrdoljak Ivica Lučić

BUSOVAČKI RIBOLOVCI SVE AKTIVNIJI

Kompleks strelišta na Mostarskom blatu, uz osebujnu ljepotu prirode, ugostiteljske i streljačke sadržaje, posjetiteljima nudi i jaha-nje, šetnju i rekreaciju. A da je i prava ribička oaza i mjesto za vrhunski ribički užitak, uvje-rio nas je vješti širokobriješki ribič Andrija Lovrić, upravo za održavanja natjecanja u lovnom streljaštvu. U posebnom ribolov-nom reviru na rijeci Lištici, koji se nalazi u sklopu strelišta, Andrija je upecao, kako kaže na mušicu, kapitalan primjerak potočne pa-strve. Po njegovu kazivanju pred mnoštvom znatiželjnika, ovakvih, pa i većih primjeraka pastrve ima dosta u rijeci Lištici, osobito u posebnom ribolovnom reviru, što je svaka-ko zasluga širokobrijeških sportskih ribolo-vaca okupljenih u udruzi „Borak“.

Kapitalna pastrva iz Lištice

na svjetsko prvenstvo u ulovu šarana i amu-ra. Članovi su tzv. šaranske lige. Uspješni su i u ulovu mladice, u mušičarenju, u ulovu ribe na plovak u mirnim vodama, itd.

Ove godine počinje se i s organiziranim natjecanjem na vlastitim terenima. Prvo na-tjecanje – ulov ribe na površinsku mušicu – održano je na reviru 14. lipnja ove godine. Bilo je tu natjecatelja koji donedavno nisu znali pravilno uzeti mušičarski štap u ruku a sad su pokazali zavidne rezultate. U subotu 20. lipnja održano je županijsko natjecanje u ulovu ribe na površinsku mušicu.

Kad bismo htjeli govoriti o ljudima koji daju pokretačku snagu Udruzi, morali bi-smo mnoge spomenuti. Nije nam to cilj, ali trebamo reći da je Upravni odbor dobro odabran, ne štedi ni sebe niti druge članove Udruge kad su u pitanju radne aktivnosti.

Ipak, najodgovorniji i najzaslužniji za sve što se radi su predsjednik Udruge Ivica Tomičić i upravnik revira Vejsil Mulakadić.

Aktivnost Udruge prepoznali su pred-stavnici vlasti, građani i šira javnost. Prošle godine, za Dan Busovače, dobili su zlatnu plaketu, kao nagradu za rad i zalaganje, za čist i zdrav okoliš. Iako su sada skoro sve bla-gajne prazne ili poluprazne, tu i tamo nađe se ponešto novca kojim se financiraju pro-jekti ove udruge i tako se ona financijski odr-žava na nogama.

Najmlađi natjecatelji


NA KONJIMA I PJEŠICE

Na Mostarskom blatu, odmah pokraj strelišta Streljačkoga kluba Široki Brijeg i pomoćnih nogometnih igrališta NK

Široki Brijeg, drvena ploča s natpisom Konjički klub „Tornado“. A nekoliko desetaka metara dalje, uz samu rijeku Lišticu, lijepa drvena štala. Dolazeći tu, pogled nam se odmah zaustavi na dva konja kako, uzdignute glave i otmjena koraka, šeću s jednoga kraja liva-de na drugi, svaki svojom stazom. Kao da su znali koliko koraka trebaju napraviti tamo, koliko ovamo, toliko su bili precizni pri okre-tanju. Kasnije smo saznali, bili su to Tornado i Big King, konji za školu jahanja. Prelijepo ih je bilo gledati, ali ovdje je, vidimo, još dosta toga što odvlači pogled i budi radoznalost. Rekosmo, gotovo smo na obali rijeke, s koje učestalo dopire „kva-kva, kva-kva“. Zapravo, ovdje je rijeka usporena nabacanim kame-njem te je tako nastalo umjetno jezerce, pra-vi raj za brojne patke koje, vješto obilazeći svoje drvene kućice i vrbove grane, plivaju s jednoga kraja na drugi. Kažu, nije rijetkost da odavde spretni lokalni ribiči izvuku pastrvu tešku i do pet kilograma!

No, valjalo je nama, koristeći hladovinu mladih stabala breze, topole i kestena, pre-ma štali za konje, poradi toga smo i došli ovdje. Pozdravljamo momka na ulazu, pred-stavio nam se kao Mišo. On je trener trkaćih konja, a zapravo je ovdje u svemu „glavni“. Vrlo je iskusan u radu s trkaćim konjima i, kasnije smo se uvjerili, prepun informacija i znanja o poslu koji radi. Zamolismo ga da nas pusti unutra, u štalu, među boksove za konje. A unutra, dva ljepotana, dvije trkaće kobile. Gledati ih izbliza, teško je naći pra-ve riječi za opisati taj osjećaj. Kakva snaga, kakva elegancija, kakva vitkost! Čitamo, na boksu jednoga piše: Oliveira, otac i majka iz Njemačke, oždrijebljen 2004. A na drugom boksu stoji: Astoya, Njemačka, godište 2007. Mišo nam, onako usput, reče da je otac ove kobile na utrkama zaradio između pet i osam milijuna eura! S konjičkim utrkama smo „na Vi“, ali nam je ta brojka izgledala fascinantnom. Pomislili smo, koliko će onda zaraditi Astoya!

ZASAD HOBI, MOŽDA BUDE I BIZNISRazgovarajući uz samu štalu, odmah

ispred apartmana u kojem Mišo živi, željeli

Dragan Naletilić

smo više saznati o Klubu. Zanimalo nas je, naravno, kad je i kako Klub nastao i što mu je, zapravo, cilj. Prava osoba za odgovoriti na to bio je Marko Soldo, tajnik Kluba:

– Konjički klub „Tornado“ osnovan je u studenom 2008. Utemeljili smo ga: general Miljenko Mića Lasić, sadašnji predsjednik Kluba, Željko Čuljak, dopredsjednik, Pero Pu-ljić, Nikola Golemac, Marija Buzov i ja. Regi-striran je kao građanska udruga. Cilj ovoga novoosnovanog kluba je razvijanje, poticanje i omasovljenje konjičkog sporta, kao i organi-ziranje i sudjelovanje na športskim natjecanji-ma u regiji. Danas u štali imamo četiri konja, dva za konjičke utrke, dva za školu jahanja. Vrlo smo zadovoljni njima, jer i nije baš jedno-stavno kupiti kvalitetnoga konja, pogotovo za novac kojim smo mi raspolagali. Možda smo pri kupnji imali i malo sreće jer smo u Nje-mačku otišli u trenutku velike financijske krize, kad su se Nijemci, ne znajući što će dalje biti, prodajom „rješavali“ svojih ljubimaca.

U razgovor je, objašnjavajući otkud Mići Lasiću ljubav za konje, „uskočio“ njegov brat Slaven Lasić, inače poznat po vrhun-skim rezultatima s natjecanja u lovnom

streljaštvu:– Mića se, kao dječak, počeo družiti s konji-

ma. Naš djed, kao i mnogi u to vrijeme, imao je konja i Mića je znao satima jahati na njemu. Bilo je to baš blizu mjesta gdje je danas ova šta-la i čitav ovaj kompleks i, mogu slobodno reći, još u tom vremenu su korijeni ovoga što danas vidite ovdje.

Ljudima u Konjičkom klubu „Tornado“ jasno je gdje su i što žele. Na pitanje je li ovo što oni rade biznis ili hobi, samo su zavrtjeli glavama i nasmiješili se. Nisu nam trebale velike riječi, shvatili smo, hobi je u pitanju, premda... O biznisu trenutačno previše ni ne razmišljaju, svjesni da su tek počeli i da sada moraju ulagati. Bili bi prezadovoljni kad bi bili „na nuli“, kad usporede zaradu i trošak. Ali do te „nule“ nije nimalo jedno-stavno. Ove godine, primjerice, sudjelovali su na utrkama u Zagrebu, gdje su bili treći, i u Sinju, gdje su bili drugi, u vrlo ozbiljnoj konkurenciji. Za drugo mjesto u Sinju na-grada je bila 10.000 kuna, ali time su se tek nekako mogli pokriti osnovni troškovi. Do kraja godine očekuje ih utrka u Beogradu, vode oba konja i tu također očekuju dobar

KONJIČKI KLUB “TORNADO”, ŠIROKI BRIJEG

Trenutačno, u Klubu su četiri konja, dva za utrke, dva za školu jahanja. S obzirom da u ovim krajevima nema tradicije u konjičkom sportu, zadovoljni su onim što su ostvarili u samo pola godine postojanja.

Dobar početak za buduće konjičke utrke

Miljenko Mića Lasić i Željko Čuljak - rođendanska torta konju na dar


NA KONJIMA I PJEŠICE

rezultat, ali i promociju Kluba na jednome ovako velikom natjecanju.

ŠKOLA JAHANJATijekom razgovora, trener Mišo spre-

mno uzvraća na svaku našu radoznalost, pa i na pitanja koja se baš i ne mogu ubro-jiti u kategoriju „pametnih“ (što ćemo, konji nisu političari, nogometaši..., pa da znamo više o njima!). Uz to, nadopunjuje i naše sugovornike koji, kad nisu sigurni u neki podatak, obvezno pogledaju prema Miši. Tako dođosmo i do škole jahanja.

– U ovim krajevima nema tradicije u ko-njičkom sportu, ali zanimanja za njega ima. Onima koji to žele, osobito mladima, omo-gućili smo upis u našu školu jahanja. Škola jahanja traje 30 sati i stoji 360 KM. Cijena je vrlo povoljna jer, primjerice, sat jahanja u Za-grebu, Beogradu, Sarajevu je 40 KM, ovdje je 12 KM. Kad polaznik završi školu jahanja, do-

bije diplomu i, uz mjesečnu članarinu od 100 KM, postaje članom Kluba. Kao takav, dobiva mnoge beneficije, između ostalog može doći svaki dan u Klub, uzeti konja i jahati, naravno prema internim pravilima. Za to nam služe ona tamo dva konja – objasni Mišo i rukom pokaza prema Tornadu i Big Kingu koji su mirno stajali u hladu jedne topole.

Bližilo se 19 sati, vrijeme kad Mišo i Marko izvode dva punokrvna galopera engleske pasmine u svakidašnju jedno-satnu šetnju. Prije toga, pokazali su nam trkačku štalu, štalu za rekreativne konje, ograđeni prostor za školu jahanja i stazu za jahanje. Kažu, u ozbiljnim planovima je i hipodrom za konjičke utrke, ovdje u bli-zini. Razmišljamo, baš bi se zgodno uklo-pio u ono što je do sada ovdje izgrađeno i bila bi to sjajna prigoda na Blatu gledati džokeje i konje iz europskih konjičkih sre-dišta.

U nedjelju 14. lipnja 2009. u Roškom Polju uprili-čen je šesti, tradicionalni uspon na Zavelim, na njegov najveći vrh Kolakovac (1347 m). Organi-

zator uspona bilo je HPD „Malačka-Donja Kaštela“, na čelu s predsjednikom Petrom Pengom i tajnikom Fili-pom Balićem, rođenim Rožaninom, koji je davno odse-lio u Kaštel Stari.

Uoči Sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika župe Roško Polje, njemu u čast i slavu stiglo je stotinjak planinara iz slje-dećih planinarskih društava: HPD „Malačka“, HPD „Svila-ja“, Sinj, HPD „Kamešnica“, Livno, HPD „Pločno“, Posušje i „Orlova stina“, Tomislavgrad. Većina planinara dolazila je i ranije, a nekima je ovo bio prvi pohod na Zavelim.

Polazak prema Zavelimu uslijedio je oko 9.30 i to sa šetališta kod crkve sv. Ivana na groblju. Vodiči su bili lovci LU „Zavelim“ Bože Serdarušić (Cokić) i Radovan Serdarušić. Planinari su se zaputili preko Rošaca, Jastre-ba, Planinice, Kličinovca, Pleća pa do Kolakovca. Po do-lasku na vrh uslijedilo je opuštanje i beskrajno uživanje na čistome planinskom zraku prožetim mirisima gor-skih trava, a vrijeme je bilo kao stvoreno za boravak u prirodi. Na Kolakovcu, odakle pucaju široki vidici prema Dalmaciji, Hercegovini i Bosni, planinari su se zadržali koji sat, a potom je uslijedio povratak na nezaobilazna Močila. Oko 15.30, kako je protokolom bilo predviđeno, sišli su svi planinari. Nakon kraćega odmora, ukusni gu-laš donekle je vratio izgubljenu snagu nakon dugoga hoda prelijepim Zavelimom. Kuharu su upućene za-hvale za uredno pripremljenu hranu, također i vodiči-ma, koji su bili na visini zadatka. HPD „Malačka“ i HPD „Svilaja“ uručene su zahvalnice za pomoć pri prošlogo-dišnjoj proslavi 250. obljetnice obnove župe Roško Po-lje. Njihovi planinari tada su markirala staze u Zavelimu, a sudjelovali su i na proslavi.

Nakon okrjepe, počela su natjecanja u bacanju ka-mena s ramena, kosidbi, skoku u dalj. Nije falilo ni pje-sme, čula se pokoja ojkavica, a i ganga. Ovo prelijepo druženje završilo je oko 19 sati, srdačnim pozdravima i dobrim željama do idućeg susreta.

Sa Zavelima puca pogled nadugo i naširoko

Ante ÐikićPLANINARENJE


LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE

U našem narodu često se čuju pje-sme ili neke vrste brojalica u ko-jima se hvali, veliča, mitologizira i

čak svetačke atribute daje pojedinim vr-stama bilja. Nerijetko se svojoj djeci daju imena po tim biljkama. To zorno govori o uvjerenju narodnoga genija prema vri-jednosti i ljekovitosti biljaka. Stoga sam i ponudio ovaj narodski naslov.

Neven se još u narodu naziva: žutelj, prstenčac, zimrod, mali suncokret.

Nisam siguran je li ime neven nasta-lo od narodnoga vjerovanja, kako onaj tko rabi ovu biljku ne vene (znači, ostaje zdrav i mladolik), ili sama biljka može iz-držati veliku sušu pa je tako dobila ime.

Najviše ljudi poznaje ovu ljekovitu biljku u vidu vrtnoga cvijeća kojega vri-jedne domaćice uzgajaju kako bi uljep-šale svoj okoliš. To je postala tradicija kroz dugotrajnu potrebu naših predaka da pri ruci imaju u svako doba tako snažan i ra-znolik lijek.

Inače, neven je biljka koja dosta ra-sprostranjeno raste u prirodi, po različi-tim čistinama i na tlu okrenutom prema suncu u zemlji bogatoj humusom. Narav-no, u prirodi mu je cvijet i list dosta ma-nji, jer nije osjetio ljudsku skrb i umjetno gnojivo kao u vrtu. Za sastojke kvalitet-ne travarice uzima se neven isključivo iz prirode, daleko od svakoga zagađenja. Uostalom kao i sve druge ljekovite biljke.

Lako je neven prepoznati po njegovoj žutoj, cvjetnoj glavici poput suncokreta, po stabljici visokoj do četrdesetak cen-timetara, duguljastim listićima s tvrdim kratkim dlačicama.

Za lijek se rabi cvijet i lišće, ubrani u punom cvjetnom razdoblju, koje traje od proljeća do jeseni, zavisno od uvjeta u kojima raste.

Od cvijeta i lišća može se praviti čaj, spremati mast i tinktura (otopina –infuz u čistoj lozovači ili maslinovom ulju). Ako se suši za zimsku uporabu, onda to tre-ba činiti brzo, na propuhu i pri visokim temperaturama da se sačuvi miris, boja i ljekovitost.

Neven je vrlo raznolik po svome ke-mijskom sastavu: različita eterična ulja, karotin, likopin, smole, organske kiseline ( jabučna, salicilna…), sluz, flavonid, vita-min C i još niz sastojaka još neutvrđeno-ga karaktera.

Vrlo je širok raspon ljudskih tegoba i bolesti za koje se neven s uspjehom rabi. Svi se autori, biljari i liječnici slažu kako je neven biljka budućnosti u farmakologiji. I danas sve ljekarne imaju niz preparata od nevena.

Prirodni je antibiotik za upalne bolesti jetre, slezene i žuči. Osobito cijenjen za probleme trbuha: čir na želucu, dvanae-stercu, gastritis, kolitis…

Izuzetan stimulans za rad srčanog mi-šića i za umirenje centralnoga živčanog sustava.

Ruski i američki stručnjaci proglašava-ju ga antikancerogenim preparatom, po-gotovo za karcinom želuca i maternice.

Neven je diuretik i depurativ (izlučiva-nje mokraće i pražnjenje crijeva), ali i za probleme kod menstruacije.

Kod problema u dermatologiji (koža) vrlo mnogo se koristi nevenova mast: razni ekcemi, osip, opekotine, proširene vene i hemoroidi, a čajem ispiranje rana, čireva, otekle žlijezde i zglobovi.

Drži se da jako pomaže za ispiranje očiju u cilju čuvanja i jačanja vida.

Ako ste prepoznali u nevenu moguću korist ili lijek, ako ste se odlučili predati zdravoj prirodi i zdravom životu, onda imajte povjerenja u znanja i iskustva stara i više tisuća godina, koja se prenose od naroda do naroda, od naraštaja do nara-štaja pa sve do današnjih dana.

Posadite neven u svom vrtu na sun-čanom dijelu, ali ga nipošto nemojte hra-niti umjetnim gnojivom, niti štititi kakvim kemijskim preparatom. Možda vam ona lijepa, mirisna žuta glavica olakša životne tegobe. Opet, imajte na umu kako jedno-mu čovjeku pomaže neka biljka dobro, drugomu slabije.

Mala moja, moj nevene!

Blago Lasić

NEVEN (CALENDULA OFFICINALIS – Linne Compostae)

Posadite neven u svome vrtu na sunčanom dijelu, ali ga ni-pošto nemojte hraniti umjetnim gnojivom, niti štititi kakvim kemijskim preparatom. Možda vam ona lijepa, mirisna žuta glavica olakša životne tegobe.


GASTRONOMSKI KUTAK

JELA OD FAZANA

Pero Zelenika

Postoji velika razlika između juhe koja je kuhana na tihoj vatri nekoliko sati i one koja se kuhala u ekspres-loncu, za kraće vrijeme i na visokoj temperaturi.

O uštedi energije i vremena ne go-vorim, ali tvrdim da ćete kuhanjem u ekspres-loncu biti i te kako uskraćeni.

Najbolje ga je ispeći ili pripremiti na lovački načinFazanovo meso je ukusno i kvalitetno. Iznimno ga cijene mnogi lovci ali i ljubitelji dobre kuhinje.

Fazan je otmjena ptica, koja svojim izgle-dom zadivljuje sve promatrače, svojim perjem šarmira partnere, a njezinim

mesom možete ugostiti i najizbirljivije goste.

PRIPREMA FAZANADa bi meso fazana bilo ukusnije, prepo-

ruča se da se fazan ne priprema odmah po-slije odstrela. Najbolje je pričekati da odleži 2-3 dana u perju, na suhom, hladnom i pro-zračnom mjestu. Tako odležanoga fazana očistite i operušajte (peruša se na suho, ne uranja se u kipuću vodu), posolite i pustite stajati 1-2 sata na hladnome mjestu.

Fazanovo meso je vrlo ukusno. Da bi se ispekao kilogram mesa, potrebno je naj-manje tridesetak minuta. Fazan je dobar i pečen i kuhan u umaku te pirjan.

Ako ga namjeravate peći, najbolje je to obaviti u pećnici, s tim da se prethod-no cijeli obloži slaninom. Bitno je da cijeli fazan bude obložen slaninom te se uopće ne vidi od slanine. Bitno je i da slanina bude dimljena i manje mesnata. Kad se stave dva režnja slanine, umotajte okolo koncem da se slanina čvrsto drži za fazana, zatim slje-deći režanj pa obmotati koncem i tako dok cijeli fazan ne bude prekriven slaninom. Prilikom pečenja potrebno ga je češće za-lijevati vlastitim sokom. Služi se uz kiselo vrhnje ili u umaku od peršina.

PEČENI FAZANOvo, jer iznimno jednostavan način

pripreme fazana, za kojega vam je potreb-no, osim fazana, vrlo malo namjernica a rezultati su više nego dobri. I postupak je jednostavan te ne trebaju neka posebna kuharska umijeća kako bi ga priredili. Još nešto bitno: fazan od jednoga kilograma uz malo priloga bit će dostatan za četvero-člano društvo.

Očišćenoga fazana dobro natrljajte solju izvana i iznutra a zatim ga obložite slaninom, kako je to prethodno navedeno. U većoj posudi, koja je dovoljno velika da se u njoj fazan može okretati, ugrijte malo ulja i u po-

sudu spustite fazana. Dinstajte uz stalno do-lijevanje tople vode dok meso ne omekša. Tijekom dolijevanja vode pomalo miješati i bijeloga vina, otprilike na dvije žlice vode, jedna žlica vina. Kako bi provjerili je li meso gotovo, potrebno je vilicu zabosti u prsa (bi-jelo meso) fazana. Ako lagano ide, to je to.

Pred kraj prestati dolijevati vodu i pustiti da se slanina uprži, porumeni sa svih strana. Izvaditi fazana, odstraniti slaninu i vrati ga da se i dalje lagano prži. Fazana izrežite na komade te vratiti u masnoću sa slaninom. Na kraju dodajte dvije decilitre pavlake ili kajmaka te pustiti da se rastopi. Meso po-redati na oval, a za prilog dobro dođe njoke te moće i kuhano povrće. Jednostavno, ali dobro.

FAZAN NA LOVAČKI NAČINDobro odležanoga, kako je navedeno u

uvodu, pa potom opranoga fazana posuši-te suhim ubrusom iznutra i izvana. Iznutra

i izvana utrljajte smjesom soli, vegete, pa-pra, limunova soka, te nekih od prigodnih suhih začina (mažurana, lovorovog lista, majčine dušice, vriska, metvice i sl.). U tr-bušnu šupljinu ugurati opranu jabuku i malo peršina. Fazana obložimo tankim režnjevima suhe slanine i povežemo. U posudi ugrijemo maslac, fazana prepeče-mo sa svih strana, dodamo čašicu bijeloga vina te pirjamo oko sat i pol u poklopljenoj posudi uz moguće povremeno dodavanje tople vode. Kad fazan omekša dodamo na listove narezanih pakiranje gljiva (500 do 800 grama šampinjona, vrganja ili drugih) i sitno isjeckani peršin te pirjamo nekoliko minuta. Posebno umutimo žlicu maslaca sa žlicom brašna i dodamo smjesi i pirjamo još nekoliko minuta.

Fazana narežemo na komade, složimo na zagrijani keramički pladanj, prelijemo umakom a okolo postavimo rezancima od pečene jabuke iz fazana.


ZABAVNI KUTAK

Riječima lijevo dodajte već upisano slovo, premetanjem slova potražite nove riječi koje treba upisati u ispunjaljku i dobit ćete novih šest šestoslova.

DJELOMIČNI VLASNIKPolicajac zaustavi skupinu lovaca u terencu.– Jeste li Vi vlasnik ovoga terenca? – upita vozača lovca.– Djelomično – odgovori lovac.– Kako djelomično? – nastavlja policajac s pitanjima.– Kad je opran, vozi ga supruga, ako je negdje tulum, vozi ga

kćerka, ako se negdje igra kakva utakmica, vozi ga sin, ali ako treba uliti goriva, vozim ga ja – pojasni lovac.

PRAŠINALovac se kasno vratio iz lova i konzumirao „jezikovu juhu“ od

supruge. Uopće nije reagirao i zagledao se u televizor. Nakon pola sata supruga ga upita:

– Što ima na televiziji?– Prašine – zajedljivo uzvrati lovac.

OSNOVNE NAMIRNICELovci se prepirali oko cijena osnovnih životnih namirnica.

Jedan lovac se nije slagao s mišljenjem kolege i reče mu:– Ti nemaš pojma što su osnovne namirnice. Hajde da ču-

jem što su za tebe osnovne namirnice?– Alkohol, duhan, kava i žene – izvali lovac.

RECESIJASkupina lovaca raspravlja o recesiji, a jedan lovac reče:– I moj je direktor u recesiji. Vozi auto bez krova, pije staro

vino, jede šupalj sir, ...

POZDRAVDva lovca bila u gostima kod trećeg. Malo su više popili i u

pola noći krenuše kući. Supruga domaćina obrati se sinčiću:– Sine, što se kaže kad gosti odlaze?– Hvala Bogu! – ispali klinac.

MOLIMLovac telefonom nazove kolegu:– Halo, molim – čuje se s druge strane žice.– Ako moliš, nazvat ću za pola sata – uzvrati mu.

Frano Vukoja

Mariofil Soldo Mariofil SoldoPTIcA Iz PORODIcE FAzANA NALIK NA DOMAćU KOKOŠ,

VRLO UKUSNOG MESA

USjEV KOjI SE OKOPAVA BESPOSLIcA

HALOGENI KEMIjSKI ELEMENT

POGODBENI VEzNIK

VOjNI ILI OTKAzNI

“EUROPEAN PATENT OFFIcE”

SVEčANA PLESNA zABAVA

IVANKA ODMILA

(IVA)

ODABRANA DRUŠTVA

GLASATI SE RIKOM

NAPRAVA zA DOBIVANjE

OzONA

“NARODNI MAGAzIN”

RIMSKI DRžAVNIK I GOVORNIK

RAŠčLANjI-VANjE

KOFI ANNAN

zAGREBAčKA KOVNIcA

M U Š K A R c I SIROVE SNAGE

FORMAT PAPIRA

GLUMIcA KATIć

GLAzBENO ScENSKO DjELO

NOVAccRTAč

cRTANOG FILMA

“EUROPA PRESS

AGENcy”

PREVODITE-LjIcA KOVAčSKIjAŠKI cENTAR

U ITALIjI

NjEGOVANjE... I ONA

eMIL cOSETTO

KONjI ARAPSKE PASMINE

SAMOSTAN KOD BARA U cRNOj GORI

“METAR”

OTMjENE žENE

KALIj“OTITIS” POTVRDNA

RIjEč“KLUB DIzA-

čA UTEGA”TOPOT

(...KORAKA)

cIRKUSKI GIMNASTI-

čAR

zAGREBAčKI NOGOMETNI KLUB

AUTOR: SOLDO “TONA”

FILM zRINKA OGRESTE

NARKOTIčKO SREDSTVO

1 Z

2 Z

3 Z

4 Z

5 Z

6 Z

VINKO

KANOA

COLKA

PALMA

PETAR

KIPAR


IN MEMORIAM

SJEĆANJA

JOZO (Ilijin) GAŠIĆ (1934. – 2009.)

U 75. godini života, iznena-da, zauvijek je prekinut ovoze-mni put našega prijatelja, časna čovjeka, velikog zaljubljenika u prirodu i lov, uzornog lovca i počasnog člana ovoga Društva.

Sjećanje na njega i na neza-boravne trenutke s njim u lovu i nakon lova, trajno će ostati u sjećanjima svih onih koji su imali prigodu družiti se s njim.

LD Fazan, Odžak

SLAVKO GALIĆ(1936. – 2009.)

Redove HLU „Malič“ iz Gru-da i lovne sekcije Sovići-Gorica zauvijek je, u 73. godini, napu-stio naš dugogodišnji član, kole-ga lovac Slavko Galić.

Njegov lik trajno će ostati u srcima kolega lovaca, posebice lovne sekcije Sovići-Gorica.

Za sve što je učinio za našu Udrugu i lovnu sekciju, velika mu hvala. Počivao u miru Božjem.

HLD „Malič“, Grude

ANTO GLAVAŠ(1955. – 2009.)

Redove našega društva, na-kon teške i kratke bolesti, zauvi-jek je napustio naš kolega lovac i prvi predsjednik usorskih lova-ca Anto Glavaš iz Bobara. U naj-težim vremenima, 28. listopada

FERDO PINJUH(1929. – 2009.)

Ovih dana oprostili smo se od svog člana, kolege i prijatelja Ferde Pinjuha. Bio je veliki ljubi-telj prirode i lova, a nadasve je volio lovačka druženja, kojima bi on davao poseban pečat i po čemu će ostati zapamćen među kolegama lovcima. Zahvalju-jemo mu za sve što je učinio

za lovstvo. Sjećat ćemo ga se s poštovanjem, posebice lovci sekcije Rasno-Dužice. Počivao u miru Božjem.

LD „Mosor“, Široki Brijeg

NIKO NOVOKMET – BRCKO

(1959. – 2009.)

Iznenadnom i tragičnom smrću, u 50. godini života zauvi-jek nas je napustio suborac i pri-jatelj, dugogodišnji lovac i član Skupštine LU „Livanjsko polje“ iz Lištana.

Njegovom smrću izgubili smo uzornoga i vrijednog člana, prijatelja, nadasve poštenog i vrijednog lovca. Svojim entu-zijazmom, radom i ljubavlju prema prirodi i divljači, te lovač-kim druženjima, bio je primjer kolegama iz lovne sekcije kao i mlađim lovcima. Njegova vedri-na, osmijeh i toplina kojom je zračio čitav život mnogo će nam nedostajati, ali i zauvijek živjeti u našim uspomenama.

Dragi Brcko, trajno ćeš ostati u našim mislima i srcima. Laka ti bila hrvatska zemlja, koju si neizmjerno volio. Počivao u miru Božjem.

LU „Livanjsko polje“, Lištani

MARKO MUSA – COKIĆ(1935. – 2009.)

U 74. godini života zauvijek nas je napustio naš dugogodiš-nji član Marko Musa – Cokić. Njegovom smrću izgubili smo plemenita čovjeka i lovca. Kao zaljubljenik u prirodu i divljač, a osobito u lovačka druženja, dije-lio je s nama sve svoje slobodne trenutke i lovačke zgode i rado-sti. Za sve što je za naše lovstvo učinio, mi lovci i njegovi prijate-lji najiskrenije mu zahvaljujemo i zadržat ćemo ga u trajnoj us-pomeni. Počivao u miru Božjem.

LD „Rujan“, Kočerin

FRANO KVESIĆ(1964. – 2009.)

S tugom smo se oprostili od svoga člana Frane Kvesića, koji nas je iznenada napustio u 45. godini života. Volio je pri-rodu, svoj Kočerin, zajednička druženja i svojim nesebičnim zalaganjem davao je primjer drugima. Njegovim odlaskom u vječnost izgubili smo vrijednog člana i prijatelja. Nemamo riječi kojima bismo iskazali svoju tugu i bol. Sjećanja na njega zauvijek će ostati u našim srcima. Poči-vao u miru Božjem.

LD „Rujan“, Kočerin

JURE PRIMORAC – BABIN

(1934. – 2009.)

U srijedu 10. lipnja 2009. godine, redove HLU „Malič“ i lovne sekcije Tihaljina zauvijek je, u 75. godini života, napustio naš dugogodišnji član i kolega lovac Jure Primorac. Svojim do-sjetkama i šalama u mnogim prigodama znao je dobro za-baviti i nasmijati lovce. Njegov lik trajno će ostati u sjećanjima kolega lovaca, posebice u nje-govoj lovnoj sekcija Tihaljini. Za sve što je učinio za našu Udrugu i lovnu sekciju, velika mu hvala. Počivao u miru Božjem.

HLU „Malič“, Grude

STOJAN LOVRIĆ-BILI(1922. – 2009.)

Redove našega Društva za-uvijek je napustio jedan od naj-starijih naših članova, Stojan Lo-vrić zvani Bili, član lovne sekcije Uzarići. Cijeli svoj život obilježio je lovstvom, iskazujući veliku

NIKOLA-NIDŽO ŠUNJIĆ(1966. – 2009.)

Sve nas je potresla vijest da je iznenada prestalo kucati pleme-nito srce našega kolege i prijatelja, lovca Nikole-Nidže Šunjića.

Volio je lov, prirodu i lo-vačka druženja, po kojima će se najviše i spominjati u našim lovačkim susretima.

Zbog svih trenutaka veselja koje nam je pružio, zauvijek će ostati u našim srcima, osobito lovcima sekcije Raška Gora.

LD „Jarebica“, Mostar

1995., svoje zamisli ostvaruje i u novoformiranoj općini Usora osniva Lovačko društvo „Fazan“. Osim obnašanja dužnosti pred-sjednika, bio je član Upravnog odbora Lovačkog saveza Her-ceg Bosne. Za svoj izuzetan doprinos razvoju lovstvu odli-kovan je Odličjem I. reda LSHB. Svoje prve lovačke dane počeo je kao član LD „Kiseljak“ iz Tešnja. Sve svoje iskustvo i organizacij-ske sposobnosti nesebično je dao našem Društvu, na čemu smo mu neizmjerno zahvalni.

Volio je lov, prirodu i druže-nja. U svakom društvu oko sebe zračio je pozitivnom energijom, po čemu je bio prepoznatljiv i omiljen. Iako suočen s teškom bolešću, nije se predavao niti klonuo duhom. Uvijek bi našao vremena posjetiti svoju sekciju Omanjska i s kolegama lovcima podijeliti mišljenje o lovu i radu u Društvu. Ostat će nam u lije-pom sjećanju, kao čovjek i pri-jatelj nedostajat će nam. Živjet će u našim mislima i sjećanjima. Hvala mu za sve što je učinio za naše Društvo. Neka mu je laka hrvatska usorska zemlja. Počivaj u miru Božjem, Predsjedniče naš.

LD „Fazan“, Usora

ljubav prema prirodi i boreći se za njezinu zaštitu. U Društvu je dugi niz godina, sve do umirov-ljenja, obnašao ulogu profesio-nalnog lovočuvara. U lovištu je bio dosljedan u provedbi lovnih propisa i poštovanju lovačke etike. Danas se, među lovcima, često može čuti rečenica: Dok je Bili bio lovočuvar, bilo je reda i divljači u lovištu. Za zasluge u lovstvu odlikovan je odličjem Lovačkog saveza Herceg Bosne.

Za sve što je svojim neu-mornim djelovanjem učinio za naše Društvo, velika mu hvala. Sjećanje na njega ostat će u na-šim mislima zauvijek.


FRANJO PAPAK+ 16. 6. 2008.

Prošla je godina dana kako je prerana smrt iz naših redova otrgla dragog nam prijatelja i kolegu lovca Franju Papka, člana sekcije Gračac.

Bio je dugogodišnji član na-šega Društva, iznimno vrijedan i uredan lovac, te je time dao veli-ki doprinos unaprjeđenju lovne etike, uređenju lovišta, a svojom vedrinom i raspoloženjem znat-no je utjecao na zajedništvo i druženje u lovu.

Najiskrenije mu zahvaljuje-mo za sve što je učinio za naše Društvo. Njegov lik i vedar duh ostat će zauvijek s nama.

LD „Vepar“, Prozor – Rama

FRANO SKOKO(1949. – 2008.)

Prošla je godina dana otka-ko nije s nama naš član, prijatelj i veliki ljubitelj prirode i lova. Bio je uzoran lovac i primjer kako treba voljeti i poštovati sve lo-vačke obveze i običaje.

Nedostaje nam njegovo društvo, ali on i dalje živi u našim mislima i lovačkim sjećanjima.


AK

HRV

TSE

ZAJE

DNIC

E HE

RCEG

BOS

NE d

.d. M

osta

rJP

ELE

KTRO

PRIV

REDA

AK

HRV

TSE

ZAJE

DNIC

E HE

RCEG

BOS

NE d

.d. M

osta

rJP

ELE

KTRO

PRIV

REDA

Documents

Skupština Lovačkog saveza Herceg · PDF fileelita, koje ovaj put obećaše i konkretnu ... ovački savez Herceg Bosne je 8. svib-nja 2009. u Mostaru održao svoju re-dovitu godišnju