SKUPŠTINA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNEOtvorena i … · 2013-07-18 · INFORMATIVNO I STRUČNO GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE MOSTAR, SVIBANJ

INFORMATIVNO I STRUČNO GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE IKINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNEMOSTAR, SVIBANJ - SRPANJ 2013.GODINA xVI., BROJ 89.

SKUPŠTINA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

Otvorena i iscrpna rasprava o svim temama

OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU

Kupreška streljana “oživjela” u novom ruhu

SKUPŠTINA SAVEZA, 25. 5. 2013.

www.lovackisavez-hb.ba 3

Pogled s čeke

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar • Tel. 00 387 36 318 477 • Faks 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.ba

Za nakladnika: Ilija Vrljić • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uređivački kolegij: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivan Jurić, Blago Lasić, Ivica Lučić,Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado Bošnjak

Priprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija na naslovnici: MATTON

Plaćanjem članarine, članovi Lovačkoga saveza Herceg Bosne postaju pretplatnicima Hoopa

Godišnja pretplata: za BiH 25 KM, za inozemstvo 45 KM • Žiroračun KM: 3382202200225742 kod Unicredit banke • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 kod Unicredit banke

Uređivački kolegij ne mora biti suglasan s autorovim stajalištima

Cijene oglasnog prostora: 1/1 stranice - 700 KM • 1/2 stranice - 350 KM • 1/3 stranice - 250 KM • 1/4 stranice - 180 KM • 1/8 stranice - 90 KM • 1/1 unutarnja stranica korica 800 KM • 1/1 zadnja stranica korica 900 KM

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg Bosne

..... iz sadržaja

..... str. 10.

..... str. 14.

..... str. 34.

..... str. 39.

..... str. 5.

Otvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu Kupreška streljana “oživjela” u novom ruhu

Skupština Lovačkog saveza Herceg Bosne Otvorena i iscrpna rasprava o svim temama

Ljetna prehrana divljači Ljeti je u lovištu uglavnom dovoljno hrane za divljač

Tabu tema ili zakonito lovačko oružjePoluautomatski lovački karabini

Na tragu divljači Miris i osjetilo mirisa

Gotovo nezapaženo, kako to često biva kada je lovstvo u pitanju, sredinom travnja ove godine dogodila se jedna

jako važna stvar za lovstvo na ovim prostori-ma. Naime, Federalno ministarstvo poljopri-vrede, vodoprivrede i šumarstva, po odluci federalne Vlade, dodijelilo je na korištenje pet (5) posebnih lovišta u F BiH.

Tom odlukom posebno lovište Igman-Bje-lašnica dodijeljeno je Kantonalnom javnom poduzeću „Sarajevo šume“ Sarajevo, posebno lovište Hrbljine-Kujača dodijeljeno je Šum-sko gospodarskom društvu „Hercegbosanske šume“ Kupres, posebno lovište Plješevica do-dijeljeno je Šumsko-privrednom društvu „Un-sko-sanske šume“ Bosanska Krupa, posebno lovište Konjuh dodijeljeno je Javnom podu-zeću „Šume Tuzlanskog kantona“ Kladanj i posebno lovište Hutovo blato dodijeljeno je Javnom poduzeću „Park prirode Hutovo bla-to“ Karaotok (Čapljina).

Sva lovišta su dodijeljena na gospodar-sko razdoblje od 10 godina, a glavne obveze njihovih budućih korisnika su uzgoj i zaštita divljači te uređenje lovišta, odnosno očuva-nje biološke raznolikosti ekoloških sustava i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači na području F BiH.

Ovu odluku treba pozdraviti i podržati iz više razloga. Jedan od njih je povijesni kon-tinuitet posebnih lovišta i njihovo značenje za lovstvo Bosne i Hercegovine. Podsjetimo, ustanovljenje posebnih lovišta definirano je još 1893. prvim Zakonom o lovu u Bosni i Hercegovini, koji je donijela Austro-Ugarska. Od tada pa do danas, mijenjao se njihov broj i njihovi gospodari, ali posebna lovišta su opstala i sačuvala svoj kontinuitet, značenje i simboliku do današnjih dana. Čak se bitno, ili bolje reći uopće, nije promijenila ni njiho-va prvotna namjena a to je očuvanje i zaštita najkvalitetnijih prirodnih staništa, kao i svih životinjskih vrsta koje u njima obitavaju.

Odluku o posebnim lovištima treba po-zdraviti i s aspekta razvoja lovstva u smislu lovnoga turizma kao važne gospodarske gra-

Posebna lovišta: izazov ili obmana

ne i nekada prepoznatljivog bosansko-herce-govačkog brenda u cijelome svijetu, kao i s aspekta uvjerenja da je ovo početak otapanja ledenoga brijega, odnosno početak dugo očekivanog procesa implementacije Zakona o lovstvu, što brojna lovačka populacija s ne-strpljenjem čeka već osam godina.

Nadamo se da će, nakon više od dva desetljeća nebrige i devastacije, dodijelje-na posebna lovišta krenuti putem razvoja i boljitka, ali se isto tako moramo zapitati što je s preostalim posebnim lovištima koja nisu dodijeljena na korištenje? Kakav je njihov status i dokle će biti samo mrtvo slovo na papiru? Osobito znajući da je riječ o nekada najvećim i najpoznatijim posebnim lovišti-ma sa stoljetnom lovnom tradicijom poput Kruščice, Koprivnice, Prenja i Čvrsnice, koja su davala svjetske prvake medvjeda i divo-jarca, ili Meri kao jednom od najpoznatijih lovišta sitne divljači u cijeloj regiji. Zašto i ta lovišta nisu obuhvaćena odlukom federalne Vlade i dodijeljena na korištenje, pitanje je bez pravoga odgovora. On se tek neuvjer-ljivo nazire u neslužbenoj medijskoj infor-maciji, da će nakon usuglašavanja stavova zainteresiranih strana i donošenja potrebnih zakonskih okvira, federalne vlasti uskoro re-gulirati status, odnosno odrediti upravitelje i za ostala posebna lovišta u Federaciji BiH, a riječ je o Kruščici, Koprivnici, Prenju, Čvrsnici i Meri.

Nadamo se i želimo vjerovati da će se to uistinu dogoditi, uz jednu jako bitnu, možda i najvažniju pretpostavku za uspješnu revita-lizaciju posebnih lovišta. A to je financijska, stručna i institucionalna potpora posebnim lovištima, na način kako su to radile sve vlasti na ovim prostorima koje su ih osnivale i do-djeljivale. Bojimo se da će bez ovakve vrste potpore, uz sav trud i najbolje namjere, po-sebna lovišta umjesto neslućenih lovnih iza-zova i dalje ostati pusta želja, obmana i mrtvo slovo na papiru.

Ivica Lučić

Broj 89, svibanj - srpanj 2013.44

ZANIMLJIVOSTI

Okopniše snjegovi s Čvrsnice i Čabulje pa lovci LD „Jarebica“ krenuše u akciju čišćenja svoga lovišta, na predjelu Gora-naca. Iako je ovo lovište nadomak Mostaru, gradu s bla-

gom klimom, snijeg i led u njemu paraliziraju život, zime su duge i hladne, i ostave velike posljedice na fond divljači: srneću divljač, divlju svinju, zeca i jarebicu kamenjarku.

Proljeće je ovdje raj za sve ljubitelje prirode: lovce, planinare, bicikliste… Pitome zelene livade krase kadulja i vrijesak, a smilje mirisom svojim opija. Treba ovaj prostor čuvati i čistiti staze i pu-tove do ovoga lovišta. Bez toga, nema ni kvalitetne divljači, dakle ni lova.

Znajući to, odlučismo uzorati neke površine u lovištu i zasijati ih žitom, za potrebe divljači. Dragovoljno i radosno, pritekoše nam u pomoć Rajko Ćorić i Nikola Marić, lovci sekcije Goranci. Zasijali smo predjele Stojkića brda i Modre. E, da Bog još kišu dade, reko-smo uglas kad smo završili. I kiša je pala i natopila pitome vrtače. Divljač će imati hrane u izobilju. Divlji konji s Bila moći će pasti do mile volje…

Ima ljudi koji u životu mogu biti svugdje, ali ne mogu bez svoga rodnog ognjišta. Tako su i Rajko i Nikola svaki svoj slobodni trenu-tak na ovom prelijepom prostoru. Svoje umirovljeničke dane krate čuvanjem prirode i našega lovišta.

Saša Knezović

Užitak i obveza

LD JAREBICA Mostar: LJEPOTA GORANACA

Što znači biti lovac i kako se odnositi prema prirodi i divljači zorno pokazuje

primjer lovca Dragana Du-gandžića, mosorskog lovca iz sekcije Dobrič. Lovstvo je „ispe-kao“ u vojvođanskim lovištima i u Domovinskom ratu preselio se u Dobrič i uključuje se u re-dove lovaca. Svojim dolaskom dosta je unaprijedio rad svoje sekcije. Prije svega Dragan je aktivan na izgradnji i uređenju objekata u lovištu. Ni jedna akcija u lovištu ne može pro-

Vojvođanska iskustva na hercegovački način

Dragan DUGANDŽIĆ, član LD “Mosor” Široki Brijeg

ći bez njega, a dosta puta su na njegovu inicijativu. Vrstan je kuhar i u njegovu ruksaku uvijek se nađu razni začini, a mala ljuta papričica uvijek je na ponudi. Ljubitelj je životinja. Od pasa uzgaja ptičare. Na nje-govu imanju brojni su boksovi s određenom vrstom, prije sve-ga, pernatih životinja. Poseb-no se zamjećuju paunovi koji svojim prodornim glasovima u rane jutarnje sate umjesto bu-dilice najavljuju novi dan.

Ovih dana Dragan je još jed-

nom svojom akcijom obogatio lovište s dvadesetak fazana, koje je sam uzgojio. Preko svo-jih prijatelja iz Vojvodine dobio je fazanska jaja. Jedan je dio stavio pod kokoš, a drugi u in-kubator. I jedna i druga su se uspješno izlegla. Uzgajao ih je, i kada se žito s njiva pokupilo pu-

šteni su, a jedan je dio ostavio uzgajati za „matično jato“. Time briga za puštene fazane ne pre-staje. Dragan će ih na svoj način nadzirati, osiguravati im vodu i sve to podijeliti u priči sa svojim kolegama lovcima.

Vlado Bošnjak

Nismo radili sami (slika iznad), zdužno su nam pomogli Rajko i Nikola

S desna: Dragan Dugandžić, Slobodan Savić i lovnik sekcije Dobrič Anđelko Marić-Đeli

www.lovackisavez-hb.ba 5www.lovackisavez-hb.ba 5

IZ SAVEZA

NEPROVEDBA ZA-KONA O LOVSTVU IZRAVNO UGROžAVA POSTOJEćU ORGA-NIZAcIJU LOVSTVA I URUŠAVA POSTOJEćI SUSTAV LOVNOGA GOSPODARENJA. LO-VAČKE ORGANIZAcIJE NAPADA SINDROM ANARHIJE I OSIPANJA ČLANSTVA, A LOVIŠTA SU OTVORENA ZA KRI-VOLOV I DEVASTAcIJU, NAGLASIO JE, IZMEđU OSTALOGA, U SVOM IZVJEŠćU O RADU SA-VEZA U 2012. GODINI PREDSJEDNIK SAVEZA ILIJA VRLJIć.

Lovački savez Herceg Bosne održao je svoju redovitu godišnju skupštinu 25.

svibnja 2013. u kongresnoj dvo-rani Poslovnog centra „Sivrić“ u Mostaru.

Skupština je započela in-toniranjem himne hrvatskog naroda „Lijepa naša domovino“ i minutom šutnje za sve umrle lovce i lovce poginule u Domo-vinskom ratu, članove Lovač-kog saveza Herceg Bosne.

Skupštinu je otvorio njezin predsjednik Darinko Mihalje-vić, zajedno s dopredsjedni-cima skupštine Milanom An-drijanićem i Ivicom Širićem, te predložio izbor članova radnog predsjedništva, članova verifi-kacijskog povjerenstva, zapisni-čara i ovjerovitelja zapisnika. U radno predsjedništvo izabrani su Stojan Musa i Marko Rošić, u verifikacijsko povjerenstvo Ivo Zane, Ante Cvitanović i Mario Herceg, za zapisničara Ivica Lu-čić, a za ovjerovitelje zapisnika Željko Džidić i Pavo Kosić.

Uslijedilo je izvješće veri-fikacijskog povjerenstva koje je podnio Ivo Zane izvijestivši da je skupštini nazočno 55 za-stupnika s pravom glasa, te da

SKUPŠTINA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

Otvorena i iscrpna rasprava o svim temama

skupština može raditi i donositi pravovaljane odluke.

Nakon ovih proceduralnih aktivnosti zastupnici su, bez primjedbi, jednoglasno usvojili predloženi dnevni red skupšti-ne.

IZVJEŠĆE O RADU SAVEZA U 2012. GODINI

Sukladno usvojenom dnev-nom redu uslijedilo je podno-šenje Izvješća o radu Saveza u 2012. godini, koje je podnio predsjednik Saveza Ilija Vrljić. Predsjednik je u izvješću pre-zentirao rad i aktivnosti Saveza u protekloj godini s težištem na aktivnostima vezanim za skrb za lovstvo i divljač, lovnu izobrazbu, lovno izdavaštvo, lovno streljaštvo, aktivnosti na državnoj i međunarodnoj razini, te obilježavanje 20. obljetnice utemeljenja Saveza.

U svome izvješću predsjed-nik je posebno istaknuo sljede-će: Na rad Saveza u protekloj godi-ni utjecale su nepovoljne političke, gospodarske i socijalne prilike na prostoru na kojem Savez i njegove članice djeluju i rade. Gorući pro-blem i dalje je neprovedba Zakona o lovstvu, a glavni razlog njegove

neprovedbe je nedostatak politič-ke volje na svim razinama vlasti. Negativne posljedice ovakvog stanja umnogome su prisutne na terenu i mogle bi biti nesagledive za cjelokupno lovstvo na ovim prostorima. Ovakvo stanje u lov-stvu uzrokovalo je cijeli niz poteš-koća koje su se manifestirale kroz nepoštivanje zakonskih propisa, lošu organiziranost i cijepanje lo-vačkih udruga, osjetan zastoj u radu županijskih vijeća za lovstvo, financijske poteškoće, loša perso-

nalna rješenja, nerazumijevanje i izostanak potpore institucija su-stava, što se negativno odrazilo na rad Saveza u protekloj godini. Pa ipak, uz sve probleme, nedaće i nepogode, rad Saveza obilježi-le su brojne značajne aktivnosti kao što su saniranje posljedica elementarnih nepogoda, zaštita divljači i uređenje lovišta, proved-ba izobrazbe i polaganja lovačkih ispita i ispita za ocjenjivače trofeja, izdavanje Hoopa i monografije, izgradnja streljana i organiziranje

Većina zastupnika glasovala je za predložene dokumente

Milan Andrijanić, Darinko Mihaljević, Ivica Širić, Stojan Musa i Marko Rošić


IZ SAVEZA

streljačkih natjecanja, sudjelovanje na među-narodnim lovnim manifestacijama, njegova-nje lovačke etike i običaja, te obilježavanje 20. obljetnice utemeljenja Saveza. Sve ove, kao i sve druge provedene aktivnosti, učinile su 2012. go-dinu jednom od najuspješnijih u radu Saveza od njegova utemeljenja do danas.

U raspravi koja je uslijedila nakon izvje-šća o radu, za riječ se javio dopredsjednik Saveza Slavko Marin, koji se dotaknuo broj-nih pozitivnih aktivnosti Saveza u protekloj godini ističući lovno izdavaštvo, međuna-rodne aktivnosti, te aktivnosti na imple-mentaciji Zakona o lovstvu u smislu zaštite interesa članica Saveza. Posebno je naglasio sljedeće: Savez treba biti naš ponos i nemojmo dopustiti da bilo kakve slabosti dovedu u pita-nje njegovu opstojnost.

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE SAVEZA ZA 2012. GODINU

Po usvajanju Izvješća o radu, prešlo se na drugu točku dnevnog reda vezanu za fi-nancijsko poslovanje Saveza u 2012. godini, odnosno Financijsko izvješće i Izvješće Nad-zornog odbora o materijalno-financijskom poslovanju Saveza u 2012. godini, o čemu je izvješće podnio predsjednik Nadzornog odbora Anto Dolić. Obrazlažući izvješće Do-lić je istaknuo da je iz izvješća vidljivo da je financijsko poslovanje Saveza u 2012. godini bilo negativno jer su znatna financijska sred-stva izdvojena za plaćanje izlaznog PDV-a, što je stvorilo nelikvidnost, odnosno nemo-gućnost plaćanja ostalih dospjelih obveza. Također je istaknuo da je materijalno-finan-cijsko poslovanje Saveza u 2012. godini bilo u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i da nije bilo nikakvih nepravilnosti u radu.

Po podnošenju izvješća, kao i obično kada je u pitanju financijsko poslovanje, uslijedila je burna i iscrpna rasprava o nje-mu. Za govornicom su se izmjenjivali zastu-

pnici iznoseći svoje primjedbe, prijedloge, pitanja, stavove i mišljenja.

Veoma oštre kritike na račun financij-skog poslovanja Saveza i Izvješća Nad-zornog odbora iznijeli su Dragan Ostojić i Branko Vukoja, a primjedbi su imali i Lju-bomir Vučur, Petar Mandurić, Ivan Brizić i Branko Leko. Kritike i primjedbe zastupni-ka uglavnom su se odnosile na pojedine stavke prihoda i rashoda prikazane u Bruto bilanci, na Izvješće Nadzornog odbora, za-tim na pojedine segmente poslovanja po-put uporabe vozila Saveza, te na metodo-logiju prikazivanja, odnosno izvješćivanja o financijskom poslovanju.

Objašnjenja i odgovore zastupnicima davali su Ilija Vrljić, Anto Dolić, Ivo Zane, Da-rinko Mihaljević i Pavo Kosić, dok je Anto Cvitanović u veoma emotivnom obraća-nju izrazio svoje neslaganje s kritikama i primjedbama na rad Saveza, te pozvao na razum i konkretne prijedloge za rješenje problema.

Burna i iscrpna rasprava o ovoj točki dnevnog reda završena je kompromisnim prijedlogom Vlade Solde koji je skupština usvojila s 5 glasova protiv i 13 suzdržanih.

PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN SAVEZA ZA 2013. GODINU

Predsjednik Skupštine Darinko Miha-ljević otvorio je raspravu o Programu rada Saveza za 2013. godinu, uz napomenu da ga nema potrebe obrazlagati jer su ga za-stupnici dobili u skupštinskim materijalima. Ovo su obrazloženje zastupnici prihvatili i bez primjedbi usvojili Program rada Saveza za 2013. godinu.

Za razliku od Programa rada, o prijedlo-gu Financijskog plana Saveza za 2013. go-dinu ponovno se razvila dinamična i kon-struktivna rasprava u kojoj su sudjelovali Branko Vukoja, Petar Mandurić, Filip Šarić, Ilija Vrljić i Ivica Lučić.

U ovoj raspravi svojim se osebujnim na-stupima isticao Petar Mandurić, koji je iznio cijeli niz konkretnih prijedloga na financijski plan u smislu ušteda i smanjenja troškova kako bi se nadvladala trenutna financijska situacija. Osim ovih prijedloga Mandurić je inicirao i pitanje suradnje s Kinološkim sa-vezom Herceg-Bosne predlažući izdvajanje jednu KM po lovcu Kinološkom savezu, što bi se kompenziralo provedbom određenih kinoloških manifestacija za lovce. Na koncu

Ilija Vrljić: Zakon o lovstvu i dalje je najveći problem

Slavko Marin: Savez je naš ponos

Svoga kolegu za govornicom, zastupnici su pozorno slušali


IZ SAVEZA

je kao rezime svojih izlaganja istaknuo: Predlažem da ovaj plan bude što vjerniji svojoj budućnosti i treba voditi računa o novcu da dogodine imamo bolje financijsko izvješće.

Složni s ovom konstatacijom zastupnici su, pomalo umorni i zasićeni od rasprava, jednogla-sno usvojili Financijski plan Sa-veza za 2013. godinu.

Pod točkom razno skupština je razmatrala i jednoglasno do-nijela odluku o stavljanju izvan snage ranije odluke o plaćanju dnevnica zastupnicima u Skup-štini od strane Saveza, čime je iscrpljen dnevni red, odnosno završen radni dio skupštine.

TVRDI UVEZ HOOPA I DOMJENAK

U svečanom dijelu skup-štine uslijedila je uobičajena procedura uručenja tvrdog uveza Hoopa, koji je nazočnim predstavnicima članica uručio predsjednik Saveza Ilija Vrljić, a potom zajednički domjenak na kojem su zastupnici u opu-štenoj atmosferi sumirali svoj rad, jednoglasni u ocjeni da je dobro što se otvoreno i iscrpno raspravljalo o svim pitanjima, i da je u tom smislu ovo bila naj-demokratskija skupština Saveza u zadnjih nekoliko godina.

Ivica Lučić

ZAKLJUČCI SKUPŠTINE LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

Na temelju članka 29. i članka 30. Statuta Lovačkog saveza Herceg Bosne, Skupština Saveza na sjednici održanoj 25. svib-nja 2013. u Mostaru donijela je sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Usvaja se Izvješće o radu Saveza u 2012. godini.

2. Usvaja se Financijsko izvješće Saveza za 2012. godinu, uz pismeno obrazloženje pojedinih stavki iz Bruto bilance Save-za za 2012. godinu.

3. Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o materijalno-fi-nancijskom poslovanju Saveza u 2012. godini.

4. Usvaja se Program rada Saveza za 2013. godinu.

5. Usvaja se Financijski plan Saveza za 2013. godinu.

6. Stavlja se izvan snage Zaključak Skupštine Saveza od 31. ožujka 2007. o plaćanju dnevnica zastupnicima u Skupštini od strane Saveza.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE LSHB: Darinko Mihaljević, v. r.

Anto Dolić: Sve je po propisima

Ilija Vrljić i Ivo Zane: Tvrdi uvez Hoopa iz ruke u ruku

Petar Mandurić: Niz primjedbi i prijedloga


Rad Saveza u 2012. godi-ni temeljio se na zakon-skim propisima, statutar-

nim odredbama, planiranim programskim aktivnostima i zadaćama, te odlukama i za-ključcima radnih tijela Saveza, utemeljenim na ciljevima pro-vedbe jedinstvene lovne poli-tike, razvoja i unapređenja lov-stva, uzgoja, zaštite i korištenja divljači, te zaštite prirode i ljud-skog okoliša.

Godina 2012. protekla je u znaku obilježavanja 20. obljet-nice utemeljenja Saveza. Sve aktivnosti odvijale su se u zna-ku tog jubileja, a provodile su se kroz nekoliko težišnih zada-ća koje su obilježile rad Saveza i njegovih članica u protekloj godini.

SKRB ZA LOVSTVO I DIVLJAČPočetak godine obilježilo je

nezapamćeno snježno nevri-jeme koje je početkom veljače poharalo naše krajeve i ugrozi-lo divljač u lovištima. S razine Saveza odmah je upućen poziv članicama i lovcima da obusta-ve sve aktivnosti vezane uz lov, te da poduzmu mjere zaštite, prihrane i zbrinjavanja divljači

IZ SAVEZA

IZVJEŠĆE O RADU LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE U 2012. GODINI

u lovištima. Ovaj apel naišao je na plodno tlo i uslijedile su brojne aktivnosti na zbrinja-vanju i spašavanju ugrožene divljači, čime su još jednom, po tko zna koji put, lovci poka-zali da su jedini istinski čuvari i zaštitnici prirode i divljači na ovim prostorima. Isto se pono-vilo i tijekom ljeta kad su veliki šumski požari poharali pojedi-na naša lovišta.

Elementarne nepogode kao da su bile svojevrsni okidač i poticaj lovcima da nastave s radom u lovištima, što se spon-tano prometnulo u jednu od težišnih zadaća Saveza i nje-govih članica tijekom protekle godine. Provedene su brojne aktivnosti organiziranog i plan-skog gospodarenja lovištima, kao i aktivnosti vezane uz lov-nu izobrazbu, lovni turizam, lovnu kinologiju i streljaštvo, ekologiju, te lovačku etiku i običaje. Ovome svakako treba dodati i sudjelovanje lovaca u provedbi oralne vakcinacije li-sica u Bosni i Hercegovini gdje su također dali veliki doprinos i pokazali svoju nezamjenjivu korisnu društvenu funkciju.

Sve ove aktivnosti pred-stavljaju uvjerljivi dokaz da su lovci i lovačke udruge, bez ičije pomoći, uza sve nedaće i nepogode, i u protekloj godi-ni sačuvali lovišta i divljač kao državno dobro od općeg in-teresa, i svojim radom dali ne-mjerljiv doprinos sveukupnom poboljšanju prilika u lovstvu na ovim prostorima.

LOVNA IZOBRAZBAPoznato je da Savez već

godinama provodi cijeli niz ra-zličitih sadržaja vezanih za izo-brazbu i edukaciju svoga član-stva. Tako je bilo i u 2012., koju su težišno obilježile izobrazba i polaganje ispita za ocjenjiva-ča trofeja divljači te izobrazba lovnih pripravnika i polaganje lovačkog ispita.

Izobrazba i polaganje ispita za ocjenjivača trofeja divlja-či nametnula se kao potreba proistekla iz zahtjeva članica Saveza, te kao zakonska obve-za svih korisnika lovišta. Ova izobrazba organizirana je i provedena tijekom lipnja i srp-nja 2012. na razini županijskih vijeća za lovstvo u Odžaku, Novoj Biloj i Mostaru. Nakon provedene izobrazbe ispit za ocjenjivača trofeja divljači po-ložilo je 98 kandidata iz goto-vo svih članica Saveza, čime je uspješno završen jedan veoma zahtijevan edukacijski projekt. Njegova vrijednost ogleda se i u tome što su ga proveli kvali-ficirani lovni eksperti Saveza s međunarodnom licencijom za ocjenjivanje trofeja. Ovi ispiti potvrda su ispravne lovne po-litike, organizacijskih sposob-nosti, tehničkih i ljudskih kapa-citeta Saveza, ali i odgovornog članstva koje želi učiti i stjecati nova znanja iz oblasti lovstva.

Izobrazba lovnih pripravni-ka i polaganje lovačkog ispita provedeni su sukladno Pravil-niku o programu, uvjetima i načinu polaganja lovačkih is-pita. Lovački ispiti organizirani su za pripravnike iz 34 lovačka društava. Ispit su u 2012. polo-žila 403 pripravnika, a 62 pri-pravnika nije položilo lovački ispit.

Glede izobrazbe lovnih pripravnika i polaganja lovač-kih ispita, iz godine u godinu očit je napredak u organizaci-ji ispita i razini znanja lovnih pripravnika. Rezultat je to do-sljedne provedbe Nastavnog plana i programa izobrazbe, odnosno obvezne teorijske i praktične obuke pripravnika na razini lovačkih udruga, kao i drugih mjera koje se provo-de u cilju poboljšanja ovoga veoma bitnog segmenta lov-stva koji ostaje trajna i težišna zadaća Saveza i u idućem raz-doblju.

LOVNO IZDAVAŠTVOS obzirom na značenje lov-

noga izdavaštva u informativ-nom, stručnom i edukacijskom smislu, tijekom protekle godi-ne realizirani su svi planirani izdavački projekti Saveza. Tako je izdano planiranih šest bro-jeva lovačkog glasila Hoop!, uz nastojanje da se maksimalno unaprijede njegove informa-tivne, stručne, edukacijske i promidžbene vrijednosti, te dosegnu dizajnerski, grafički i medijski standardi koji Hoop! godinama čine jednim od naj-kvalitetnijih lovačkih glasila u ovoj regiji.

U prošloj godini, u povodu obilježavanja 20. obljetnice utemeljenja Saveza, izdana je prigodna monografija pod nazivom „Dvadeset godina pod stijegom Herceg Bosne“. U monografiji su slikom i riječi prikazane aktivnosti Saveza od utemeljenja do danas, smješte-ne u povijesni kontekst lovstva u BiH od njegovih početaka do današnjih dana. O njezinoj vri-jednosti najbolje govore riječi cijenjenog prof. dr. Marijana Grubešića, koji kaže: „Monogra-fija svojim opsegom, sadrža-jem, argumentima i slikovitim prilozima predstavlja ne samo kroniku jednoga vremena i područje djelovanja Hrvata na prostoru Herceg Bosne, već je i svojevrsni udžbenik povijesti lovstva, lovačke kulture i tradi-cije na prostoru Bosne i Herce-govine“.

Svojim izlaskom monogra-fija je nesumnjivo obogatila lovno izdavaštvo i jedan je od najznačajnijih izdavačkih projekata Saveza kao i cjelo-kupnog lovnog izdavaštva u novijoj povijesti Bosne i Herce-govine.

Uz Hoop! i monografiju, tiskan je i lovački kalendar, ra-zličite vrste obrazaca, diploma, uvjerenja, povelja, pohvala i odličja, te lovačke iskaznice i tvrdi uvez Hoopa, što izdavaš-tvo svrstava među najuspješni-je projekte Saveza u protekloj godini.

LOVNO STRELJAŠTVOLovno streljaštvo jedan je od

segmenata lovstva kojem se

Ilija Vrljić, predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne


IZ SAVEZA

s razine Saveza već godinama pridaje veliko značenje tako da su različite streljačke aktivnosti na svojevrstan način obilježile i proteklu godinu.

Prvo je u Orašju, na streljani Lovačke udruge „Sava“, sredi-nom lipnja održano Otvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu, koje je i ovaj put imalo međunarodni karakter jer su na njemu nastupili strijelci iz Slavonskog Broda i Babine Gre-de iz Republike Hrvatske. Na-kon Orašja, početkom kolovoza u Čapljini je, na novoizgrađenoj streljani Lovačke udruge „Ga-leb“, održano Prvenstvo članica Saveza u lovnom streljaštvu.

Na ovim streljačkim natje-canjima nastupili su strijelci lo-vačkih društava članica Saveza iz Orašja, Domaljevca, Odžaka, Kiseljaka, Busovače, Kreševa, Širokog Brijega, Mostara, Neu-ma, Čitluka, Čapljine i Kupresa, a prethodila su im različita stre-ljačka natjecanja na županij-skim i lokalnim razinama.

Kao svojevrsni vrhunac stre-ljačkih aktivnosti u prošloj godi-ni bilo je sudjelovanje streljačke reprezentacije Lovačkog saveza Herceg Bosne na međunarod-nom streljačkom natjecanju, početkom listopada, u Zelen-dvoru kod Varaždina. Na ovom, kao i na mnogim drugim na-tjecanjima, strijelci Saveza po-stigli su odlične rezultate, što potvrđuje ispravan put i dobru organiziranost lovnoga streljaš-tva na razini Saveza i njegovih članica.

SAVEZ NA DRŽAVNOJ I MEĐUNARODNOJ RAZINI

Aktivnosti Saveza na držav-noj razini u Bosni i Hercegovini, tijekom 2012. godine, provodi-le su se kroz suradnju s druga dva lovačka saveza (LSRS i SLO-uBiH) na realizaciji zajedničkih aktivnosti vezanih za lovstvo u Bosni i Hercegovini. Ove zajed-ničke aktivnosti težišno su bile vezane za prevenciju svinjske kuge i oralnu vakcinaciju lisica u BiH, lovno zakonodavstvo, organiziranje sjednice Uprav-nog odbora FAcE u BiH, te predstavljanje lovstva iz BiH na međunarodnoj razini. Po-znato je da već duže vremena

rad Savjeta lovačkih saveza BiH otežava, ili bolje reći blokira, zahtjev Lovačkog saveza Re-publike Srpske za promjenom imena Saveza lovačkih organi-zacija BiH i podjelom prijerat-ne zajedničke imovine lovaca, koju sada koristi lovački savez u Sarajevu. Očekivati je da će ovi problemi uskoro biti rije-šeni zajedničkim dogovorom triju lovačkih saveza.

Međunarodna aktivnost Sa-veza u protekloj godini ogle-dala se kroz sudjelovanje na nekoliko vrlo značajnih među-narodnih lovnih manifestacija. Prva od njih bila je sastanak cIc koordinacijskog Foruma za srednju i jugoistočnu Europu koji je sredinom ožujka 2012. održan u Beogradu, o temi lovnoga zakonodavstva. Tom prigodom predstavnici Save-za upoznali su čelnike svjetske lovačke organizacije s proble-matikom neprovedbe lovnog zakonodavstava i međunarod-nih konvencija, osobito u BiH.

Nakon Beograda, uslijedilo je sudjelovanje na koordina-cijskom sastanku FAcE-a s lo-vačkim savezima balkanskih zemalja, koji je koncem lipnja održan u Dolenjskim Toplica-ma u Sloveniji. I ovaj međuna-rodni lovni skup bio je prigoda da se čelnici europske lovačke organizacije upoznaju sa sta-njem i problemima lovstva u BiH.

Na poziv Hrvatskog lovač-kog saveza, sredinom listopa-da, izaslanstvo Saveza posjetilo je Međunarodni sajam lova u Varaždinu u sklopu kojeg je or-ganizirano međunarodno na-tjecanje u lovnom streljaštvu na kojem je veoma zapažen nastup imala streljačka repre-zentacija Lovačkog saveza Her-ceg Bosne.

Osim navedenih aktivno-sti, tijekom protekle godine ostvarena je višestruka surad-nja s brojnim institucijama i predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti na lokalnoj, žu-panijskoj i državnoj razini, kao i s vjerskim, gospodarskim i kul-turnim institucijama, te pred-stavnicima međunarodne za-jednice u Bosni i Hercegovini. Također, kroz brojne aktivnosti

i sadržaje ostvarena je suradnja s članicama Saveza, a provodila se kroz radne posjete, lovač-ke večeri, zajedničke lovove, lovačke ispite, streljačka na-tjecanja, ispite za ocjenjivače trofeja, županijske koordinaci-je, svečane obljetnice te druge različite vidove suradnje.

Aktivnostima na državnoj i međunarodnoj razini Savez je i u 2012. dao doprinos razvoju i unapređenju lovstva i potvrdio svoj status punopravne članice svjetske i europske lovačke or-ganizacije.

OBILJEŽAVANJE 20. OBLJETNI-CE UTEMELJENJA SAVEZA

Za razliku od početka go-dine obilježenog snježnom nepogodom, konac godine za Savez i njegove članice prote-kao je u svečanom ozračju. Na uočnicu utemeljenja Hrvat-ske zajednice Herceg-Bosne, 17. studenog, Lovački savez Herceg Bosne svečano je i dostojanstveno obilježio 20. obljetnicu svoga utemeljenja. Svečana obljetnica bila je pri-goda prisjetiti se prijeđenog puta Saveza i zahvaliti svima koji su na bilo koji način do-prinijeli njegovu utemeljenju i radu. Tom prigodom predstav-ljena je i monografija znakovita naslova „Dvadeset godina pod stijegom Herceg Bosne“, koja na osebujan način govori upra-vo o Savezu i njegovu putu od utemeljenja do danas. Svečano obilježavanje 20. obljetnice utemeljenja Lovačkog saveza Herceg Bosne svakako je naj-značajniji događaj za hrvatsko lovstvo i hrvatski lovački kor-pus u Bosni i Hercegovini, u 2012. godini.

SAVEZ DANAS Na rad Saveza u protekloj

godini utjecale su nepovoljne političke, gospodarske i so-cijalne prilike na prostoru na kojem Savez i njegove članice djeluju i rade. Gorući problem i dalje je neprovedba Zakona o lovstvu, a glavni razlog njego-ve neprovedbe je nedostatak političke volje na svim razina-ma vlasti. Negativne posljedice ovakvog stanja umnogome su prisutne na terenu i mogle bi

biti nesagledive za cjelokupno lovstvo na ovim prostorima. Neprovedba zakona izravno ugrožava postojeću organiza-ciju lovstva i urušava postojeći sustav lovnoga gospodarenja. Lovačke organizacije napada sindrom anarhije i osipanja članstva, a lovišta su otvorena za krivolov i devastaciju.

Ovakvo stanje u lovstvu uzrokovalo je cijeli niz poteš-koća koje su se manifestirale kroz nepoštivanje zakonskih propisa, lošu organiziranost i cijepanje lovačkih društava, osjetan zastoj u radu županij-skih vijeća za lovstvo, financij-ske poteškoće, loša personal-na rješenja, nerazumijevanje i izostanak potpore institucija sustava, što se negativno odra-zilo na rad Saveza u protekloj godini.

Pa ipak, uz sve probleme, nedaće i nepogode, rad Save-za obilježile su brojne značaj-ne aktivnosti kao što su sani-ranje posljedica elementarnih nepogoda, zaštita divljači i uređenje lovišta, provedba izobrazbe i polaganja lovač-kih ispita i ispita za ocjenjivače trofeja, izdavanje Hoopa i mo-nografije, izgradnja streljana i organiziranje streljačkih natje-canja, sudjelovanje na među-narodnim lovnim manifestaci-jama, njegovanje lovačke etike i običaja, te obilježavanje 20. obljetnice utemeljenja Saveza. Ove, kao i sve druge provede-ne aktivnosti, učinile su 2012. jednom od najuspješnijih go-dina u radu Saveza od njegova utemeljenja do danas.

Pred Savezom su brojni izazovi u koje ulazi s dvadese-togodišnjim iskustvom koje je stjecao u jako teškim i breme-nitim vremenima, boreći se za svoju opstojnost. S tim isku-stvom i snagom koju danas ima, Savez odlučno, sigurnim i čvrstim korakom ide kroz treće desetljeće svoga postojanja.

želim da zajednički nasta-vimo taj hod prema novim izazovima razvoja i unaprjeđe-nja našega lovstva i izgradnje naših lovačkih organizacija na dobrobit hrvatskoga lovačkog korpusa i cjelokupnog lovstva u Bosni i Hercegovini.


IZ SAVEZA

Kada je početkom travnja Povjerenstvo za lovno streljaštvo Lo-vačkog saveza Herceg Bosne tražilo domaćine za dva natje-canja koja organizira Savez u ovoj godini, prijedlog je pao na

Kupres i Mostar. Glede Kupresa, dva su razloga bila da baš oni budu domaćini pe-

tog po redu Otvorenog prvenstva Lovačkog saveza Herceg Bosne u lovnom streljaštvu. Prvi je što nakon otvaranja streljane u tome gradu prije dvije godine, na njoj nije organizirano ni jedno natje-canje. Kako netko iz Povjerenstva reče, „da im stroj ne zahrđa i da raslinje ne prekrije okoliš streljane“. Drugi razlog je što su mnogi ovo natjecanje vidjeli i kao jedan ugodan izlet na kuprešku visoravan i osvježenje od vrućina koje u ovo doba godine počinju pritiskati, posebice hercegovačku regiju. Ponuđeno domaćinstvo natjecanja predsjednik LD „Tetrijeb“ iz Kupresa Marko Jurič-Pop prihvatio je bez imalo dvojbe.

U POJEDINAČNOJ KONKURENcIJI, POBJEDNIK VLADIMIR MANDIć-ćADA IZ ŠIROKOG BRIJEGA. U MOMČADSKOJ KONKURENcIJI, ŠIROKOBRIJEžA-NI PRVI, NEUMLJANI DRUGI, MOSTARcI TREćI. NA DAN TRENINGA, 31. SVIBNJA, SNJEžNE PAHULJIcE NA KUPREŠKOJ STRELJANI.

OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU

Kupreška streljana “oživjela” u novom ruhu

OSVJEŽENJE „NA KVADRAT“Prvenstvo je održano prvi

lipnja, a dan ranije, 31. svibnja, bio je službeni trening. U me-đuvremenu, do početka ovoga natjecanja, na streljani je mno-go urađeno, čime su bili ugod-no iznenađeni svi sudionici natjecanja. Što su sve učinili, vidljivo je iz riječi predsjedni-ka Juriča: „Nakon završenog prvenstva Saveza prije dvije godine, streljana nije korište-na. Ovaj poziv za domaćinstvo Otvorenog prvenstva dobro nam je došao da se nastave ra-dovi na streljani. Evo vidite što smo sve uradili. Sada streljana mnogo ljepše izgleda, uskla-đena je s okolišem, a uređeno je i mjesto za gledatelje. Ispred stajnih mjesta i bunkera zasijali smo travu. U proteklih mjesec dana ovdje se stalno nešto događa. Održali smo jedno

natjecanje na razini županije, a i pojedine udruge održale su svoja natjecanja. život i rad na streljani krenuo je i više ne bi trebalo biti stanke. Pripre-mljena je sva infrastruktura za izgradnju grudobrana za ga-đanje pokretnih meta, gdje će se moći vršiti upucavanje i pro-vjera oružja. Moram istaknuti veliko zalaganje mojih lovaca i pomoć određenih općinskih struktura. Zahvalan sam i Lo-vačkom savezu Herceg Bosne što nas je na neki način pokre-nuo i mislim da ćemo danas biti dobri domaćini svim sudi-onicima“.

I zaista, Kupres je bio izvr-stan domaćin. Jedino na što se nije moglo utjecati bile su vremenske prilike. Ako su neki priželjkivali osvježenje na Ku-presu, imali su ga do mile volje. U petak jutro, na dan treninga, na streljani su lepršale snježne pahuljice. Temperatura tek ne-što iznad ništice ipak je mno-ge iznenadila. „Pripremio sam ja pun kombi bunda“, u šali govori kupreški lovnik Jandre Aničić. Sve su ekipe odradi-

Sudionici ovogodišnjeg Otvorenog prvenstva Saveza


IZ SAVEZA

le po koju seriju na treningu i uglavnom su se svi pitali kakvo će biti vrijeme sutra, na dan natjecanja. Poneki, zimogrizni-ji, brzo su napustili streljanu i otišli se okrijepiti i ugrijati u nekom od kupreških restorana. Ostali ostadoše do u noć naslo-njeni na priručni šank uživajući u prirodno rashlađenom piću i ugodnom čavrljanju s doma-ćinima. Odredište za spavanje bio je hotel „Adria ski“ na Čajuši.

Osvanulo je oblačno i pro-hladno jutro. Sitna kiša još uvi-jek je kapkala, dajući nadu da će ipak prestati. Započelo je okupljanje na streljani na Stoli-nu vrilu. Dok je Jelena primala prijave ekipa, Đuro Oršolić pri-premao je ostale pojedinosti kako bi natjecanje moglo po-četi. Po prijavama se vidjelo da će ovo natjecanje biti rekordno po broju ekipa i natjecatelja. Naime, prijavilo se 49 strijela-ca, svrstanih u 13 momčadi. Bili su to strijelci iz LD „Tetrijeb“ Kupres, LU „cincar“ Livno, LU „Vran“ Tomislavgrad, LD „Zec“ Busovača, LD „Lještarka“ Kise-ljak, LU „Kuna“ Domaljevac, LU „Sava“ Orašje, HLU „Malič“ Gru-de, LD „Mosor“ Široki Brijeg, LD „Jarebica“ Mostar, LD „Galeb“ Čapljina (dvije momčadi) i LU

„Jadran“ Neum. Nakon izvučenih rednih

brojeva nastupa strijelaca, na-zočnima se prigodnim riječima obratio predsjednik LD „Tetri-jeb“ Marko Jurič, a u ime orga-nizatora natjecanja, Lovačkog saveza Herceg Bosne, nazočne

je pozdravio i službeno otvorio natjecanje tajnik Saveza Ivica Lučić.

Baš kad je natjecanje poče-lo, vrijeme se malo primirilo. Kišica je povremeno stidljivo rominjala, ali ne toliko da ome-ta strijelce i gledatelje.

NEIZVJESNO DO ZADNJEGA GOLUBA

Pucale su se, uobičajeno, dvije serije od po 15 golubova za momčadski poredak, a pr-vih šest strijelaca iz tog dijela još jednu seriju za pojedinač-ni poredak. U prvoj seriji, Ivica Bačić iz Neuma, prošlogodišnji pojedinačni pobjednik ovoga natjecanja, i Širokobriježanin Zoran Mandić, svih petnaest puta pogodiše metu i namet-nuše se kao glavni favoriti. Bilo je tu još dosta strijelaca koji su ih pratili s golubom ili dva zao-statka. Drugu su seriju gledatelji pratili s velikom pozornošću, jer su se već pomalo slagale liste ekipnih pobjednika. Na kraju su iskusni Širokobriježani (Vladi-mir, Zoran i Tomislav Mandić i Slavenko Lasić) opravdali ulogu favorita i sa šest golubova viška (79) osvojili prvo mjesto. Drugi su, sa 73 pogotka, bili strijelci „Jadrana“ iz Neuma (Ivica i Mato Bačić, Alen Franjić i Mustafa Beširević), a s golubom manje (72) strijelci „Jarebice“ iz Mo-stara (Leo, Smiljan i Ivo Stojčić i Goran Knezović) bili su treći. I ostali redoslijed ekipa pomno se analizirao jer je svatko želio biti bliže vrhu.

U završnu seriju za pojedi-

Gledatelji su uživali u preciznosti i nadmetanju strijelaca

Šestorica najboljih, među njima je i pobjednik Vladimir Mandić-Ćada (treći slijeva)


IZ SAVEZA

I ove se godine natjecanje održalo, ali…

OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE ZAUSTAVLJANJA TENKOVA Dvadeset drugu obljetni-cu zaustavljanja tenko-va bivše JNA u Pologu,

na granici širokobriješke i mo-starske općine, lovci „Mosora“ i njihovi gosti i ove su godine, 4. svibnja, obilježili tradicional-nim streljačkim natjecanjem

načni poredak plasirali su se Vladimir Mandić (27), Zoran Mandić (26) i Slavenko La-sić (26) iz Širokog Brijega, Leo Stojčić (27) iz Mostara, Alen Franjić (26) i Ivica Bačić (25) iz Neuma. Nakon dobrog pu-canja uz pozorno praćenje svih sudionika i gostiju, s istim brojem pogodaka završili su Vladimir Mandić i Zoran Man-dić. U međusobnom raspuca-vanju, spretniji je bio Vladimir Mandić-Ćada i zasluženo po-nio titulu pobjednika petog Otvorenog prvenstva Saveza u lovnom streljaštvu. Drugi je bio Zoran Mandić, treći Alen Fra-njić, četvrti Leo Stojčić.

Uslijedila je završna sveča-nost, podjela pokala, meda-lja i zahvalnica. Svima koji su pomogli organizirati ovo na-tjecanje, prigodne zahvalnice uručio je „kum“ ove streljane,

Boško Mihaljević-Bem. Poka-le i medalje ekipama uručili su predsjednik, lovnik i tajnik „Tetri-jeba“: Marko Jurič-Pop, Jandre Aničić i Zrinko Svalina. Četvo-rici prvoplasiranih u pojedinač-nom dijelu natjecanja pokale su uručili članovi Povjerenstva za lovno streljaštvo Ivica Bačić, Đuro Oršolić, Zvonko Udovičić i tajnik Saveza Ivica Lučić, koji je sudionicima uručio i diplome o sudjelovanju na natjecanju.

Domaćini su na kraju sve sudionike počastili roštiljem i pićem. Potekla je i pjesma. Slavljenik ćada „obori“ nekoliko ganga. Pop se trudi da se, ova-ko lijepo raspoloženi, ne razila-zimo. No, pred nekima je dug put. Stisak ruke i doviđenja do ponovnog susreta, početkom kolovoza u Mostaru.

Vlado BošnjakZajednička radost pobjednika i ljudi zaslužnih za organizaciju natjecanja

Nakon natjecanja i podijeljenih pokala, zajednička fotografija za uspomenu


IZ SAVEZA

na streljani na Mostarskom bla-tu. Ovo natjecanje održava se u sklopu „Svibanjskih sjećanja“, što je zajedničko ime za razli-čite vrste programa koji se, u znak sjećanja na ratne događa-je, u svibnju održavaju u široko-briješkoj općini. Tako su i lovci, koji su u povijesnom događa-nju zaustavljanja tenkova, jer su jedini bili legalno naoružani, odigrali jako bitnu ulogu, dobi-li zasluženu prigodu obilježiti ovaj važan događaj iz Domo-vinskog rata. Na otvaranju na-tjecanja nazočne su prigodnim riječima pozdravili predsjednik LD „Mosor“ Tomo Milićević i načelnik Općine Široki Brijeg

Miro Kraljević, koji je ovo na-tjecanje službeno otvorio.

Po lijepom i ugodnom pro-ljetnom vremenu, na natjeca-nje su se prijavila 34 strijelca. Od gostiju došli su strijelci iz Čapljine, Mostara i Gruda. U ekipnom dijelu pucalo se u dvije serije po 10 golubova, koje su se računale i za poje-dinačni poredak. Ekipe su bile sastavljene po lovnim jedini-cama LD „Mosor“ i za ekipni poredak u konkurenciji su bili samo strijelci „Mosora“. Strijelci „gosti“ bili su u konkurenciji za pojedinačni poredak. Nakon zanimljivog pucanja, ekipno prvo mjesto osvojili su strijelci

LJ „Orovnik“ (Vladimir, Tomi-slav i Zoran Mandić), drugi su bili strijelci LJ „Blato“ (Anđelko, Miroslav i Darko Zovko), a treći strijelci LJ „Varda“ (Veselko Sol-do, Ivica ćavar, Dragan Karačić i Vlado Bokšić).

Prvih šest strijelaca iz prve dvije serije raspucavalo je još jednu seriju za pojedinačni po-redak. Prvo mjesto osvojio je Zoran Mandić, drugo Dragan Jurić, treće Darko Zovko i če-tvrto Mario Jurić.

Uslijedilo je uručenje pokala i medalja najboljima. No prije toga se Ilija Vrljić, predsjed-nik Saveza, obratio nazočnima istaknuvši značenje očuvanja

tradicije ovoga natjecanja, s opaskom da ga više nego do-sad trebaju promovirati i lovci i politika. Zatim je strijelcima LD „Jarebica“ iz Mostara, kao najboljoj ekipi izvan „Mosora“, uručio prigodan pokal. Ostale pokale i medalje uručili su To-mislav Čerkez, Miljenko-Mića Lasić, Tomo Milićević, Dragan Ivanković, Slavenko Lasić, To-mislav Mandić, Ivo Slišković, Vinko Topić i Miro Kraljević. Uslijedio je zajednički domje-nak za sve sudionike i goste.

Na kraju, unatoč odličnoj organizaciji ovoga natjecanja, bilo je i nedostataka. Prvo, do-sta mali odziv strijelaca (iz dvije lovne jedinice LD „Mosor“ samo po jedan strijelac,). Drugo, sla-ba, gotovo nikakva posjeće-nost lovaca ovom natjecanju. Nekada je ovo natjecanje bila lovačka, pa i „pučka“ svečanost. Treće, neki novi strijelci koji su posljednjih godina „obećavali“, nisu se pojavili na ovom na-tjecanju. I još bi se toga moglo dodati. Neki ovo uspoređuju sa stanjem u „Mosoru“, traže uzrok u tome. Međutim, najveća je krivnja ipak u vodstvu Društva i samim strijelcima, odnosno Povjerenstvu za lovno streljaš-tvo. Ovo natjecanje ne bi tre-balo ovisiti o volji i naporima nekolicine pojedinaca, ono bi moralo biti dio programa rada Društva i kao takvom treba na vrijeme početi s njegovom pripremom. Prilika za to je već iduće godine.

Vlado Bošnjak

Precizno oko i mirna ruka kod većine natjecatelja

Predsjednik Saveza Ilija Vrljić sa strijelcima mostarske „Jarebice“ Jedan od pokala uručio je i general Miljenko-Mića Lasić


DIVLJAČ I LOVIŠTE

Iako su divlji biljožderi prilago-đeni na gotovo svu biomasu, botanički sastav obroka pap-

kara vrlo je važan u ljetnim mje-secima. Dostupnost i hranidbena vrijednost biljaka značajno varira tijekom godine. U divljini se kreću velikim područjima gdje sami iza-biru optimalni sastav obroka. U proljeće lišće i mlade grančice (iz-danci) imaju veću koncentraciju probavljive energije i probavljivih bjelančevina od trave.

S DOLASKOM PROLJEćE I LJETA, DIVLJAČ DONOSI PRINOVE NA SVIJET I ZA-POČINJE NOVI REPRODUKcIJSKI cIKLUS. TO JE NAJAKTIVNIJI DIO GODINE, I FIZIOLOŠKI I MIGRAcIJSKI. MNOGO JE PROMJENA NA SAMOJ DIVLJAČI, OD MIJENJANJA DLAKE DO RASTA NOVOGA ROGOVLJA TE PODIZANJA MLA-DUNČADI I RASTA JEDINKI. PODIžUćI POMLADAK DIVLJAČ IMA POJAČAN APETIT TE MORA UZIMATI VIŠE RAZNOVRSNE HRANE, ŠTO U OVOM RAZDO-BLJU I NIJE NEKI PROBLEM JER JE SVA VEGETAcIJA U PUNOM RASTU.

LJETNA PREHRANA DIVLJAČI

U ljetnom razdoblju u lovištu je uglavnom dovoljno hrane za potrebe divljači

Hranjive tvari potrebne za organizam divljači su biljnog, a manje životinjskog podrijetla. Te hranjive tvari (sastojci) nuž-ne svakoj životinji svakako su bjelančevine (proteini), šećeri (ugljikohidrati), celuloza, masti, vitamini, a bez vode nema ni ži-vota. Biljke sadržavaju više kisika (O), a životinje više ugljika (c). Svi navedeni elementi jako su bitni kako za rast divljači tako za reprodukciju te na kraju i viso-

ku trofejnu vrijednost što i je bit dobrog gospodarenja lovištem.

Visoko razvijene sezonske prilagodbe metabolizma i fizi-ologije probave najzanimljivija su prilagodba divljači. Te se pri-lagodbe temelje na smanjenju intenziteta metabolizma zimi, a očituju se slabijim apetitom te shodno tomu smanjenom dnevnom količinom konzumi-rane hrane. Na taj je način div-ljač dobro prilagođena naglim

promjenama vremenskih uvje-ta u zimskim mjesecima.

PREŽIVAČI, DIVLJE SVINJE…Preživači (jeleni, srne, di-

vokoze) pasu i brste. Njihova prehrana u ljetnom razdoblju sastoji se od različitog bilja, li-šća, pupoljaka i mladih izbojaka listopadnog drveća. Rado jedu lišće kupine, imele, gule koru drveća, jedu bukvicu, žir te razli-čito zeljasto bilje i travu. Preživa-či posebno vole zrnastu hranu kukuruz, pšenicu. Zbog toga prave znatne štete na usjevi-ma i mladim plantažama pa se preporučuje sijanje remiza po lovištu da bi se izbjegle štete i plaćanja odšteta. Srne su jako izbirljive u pogledu prehrane, najdraža im je paša na dobrim livadama, djeteliništima, šum-skim čistinama.

Divlja svinja ima jako izražen nomadski nagon koji joj omo-gućava da prelazi velike povr-šine te tako nema problema s prekobrojnom populacijom ili pomanjkanjem hrane i slično. Posjećuje šume s visokim de-blima (smrče, jelove, hrastove, bukove i dr.) koje su bogate podšumskim raslinjem, obrađe-ne površine i livade koje rije, ali redovito uvijek ispod 1000 m n/m. U njezinim staništima ob-vezno mora biti mjesta s vodom, tzv. kaljužišta gdje se valjanjem u blatu hladi tijekom ljeta i rje-šava se nametnika te odakle pije vodu. Danju ostaje sakrivena i odmara se u gustišu kupinjaka i niskoga grmlja. Svežderi su i


DIVLJAČ I LOVIŠTE

ljeti se hrane korijenjem, žirom, kestenom, nasadima kukuruza, pšenice, ali i crvima, insektima, jajima, žabama, miševima te str-vinama druge divljači. U ljetnom razdoblju, divlje svinje često pra-ve velike štete na usjevima.

VUKOVI, LISICE, MEDVJEDI…Vuk se hrani divljim i domaćim

životinjama tijekom cijele godine i meso mu je glavni dio prehrane. U nedostatku mesa često jede biljke i strvine. Pregledom želuda-ca odstrijeljenih vukova, osobito u ljeto i jesen, nalazili su se ostaci šumskoga voća i bilja.

Lisica se također, uz meso životinja, u ljetnom razdoblju hrani i šumskim plodovima, ku-kuruzom, grožđem, smokvama te ostalim voćem.

Iako su po tjelesnom ustroj-stvu pravi mesožderi, medvjedi oko 95 % prehrambenih potre-ba zadovoljavaju biljnom hra-nom (maline, žir, bukvica…), gljivama, a udio životinjskih bje-lančevina sastoji se uglavnom od beskralježnjaka i lešina većih životinja. Kao lešinari, medvjedi pomažu čišćenju i procesima recikliranja u prirodi. Smanjiva-njem mase neke lešine oni ubr-zavaju rad prirodnih razgrađiva-ča. Od divljači, medvjed napada samo vrlo mlade te ranjene i bo-lesne životinje koje može uhva-titi. Kao predatori, medvjed po-maže proces prirodne selekcije izdvajanjem slabijih jedinki. Med je u ljetnom razdoblju posebna poslastica za medvjede te tako čine goleme štete na pčelinja-

cima. Također se hrane raznim insektima koje iskapaju iz debala i mravinjaka. Od biljne hrane u proljeće i ljeti dominiraju zeljaste biljke i trave, ljeti se pridružuju razni mekani plodovi, a u jesen i žir bukve (bukvica) kao glavna

hrana za prikupljanje zimskih za-liha potkožne masti. Zbog krat-kog i jednostavnog probavnog trakta, znatan dio pojedene bilj-ne hrane prođe kroz cijeli trakt slabo ili nikako probavljen.

To medvjedu stvara potrebu za uzimanjem što većih količi-na hrane. S druge strane, zbog samo djelomične razgradnje tijekom probave, medvjed iz-metom pomaže širenju biljnih vrsta, prenoseći njihove sje-menke na velike udaljenosti. U potrazi za hranjivim plodovima medvjed zna prevaliti velike udaljenosti, a često i otići izvan stalnoga životnog prostora.

Kako u ljetnom hranidbenom razdoblju u lovištima postoji uglavnom dovoljno raznolike hrane za podmirivanje hranidbe-nih potreba divljači, stvaranje ma-snih zaliha i podizanje pomlatka, nije potrebno prihranjivanje osim u slučajevima elementarnih ne-pogoda (suše, požari).

Tomislav Mihaljević


LOVNA SEZONA

Lov srnjaka, posebice na otvaranju lovne sezone, za svakog je lovca vrhun-

ski doživljaj. Nema ništa ljepše, rekli bi stari, iskusni lovci, kao kad se u samu zoru nađete na čeki, budni i pripravni proma-trate teren ispred sebe, čekaju-ći svoj trofej, koji se u svakom trenu može pojaviti. Puni adre-nalina, spremni očekujete do zadnje sekunde da pred vas izađe „rogonja“. Osjećate ga tu, u blizini, čujete njegovo „ba-ukanje“, i sve mislite – evo ga, samo što nije! ...

Upravo takvu lovačku idilu doživio sam zajedno sa svojom družinom: Zdenkom, Rafom, Mićom, Dencom i ostalima, lo-veći na otvaranju ovogodišnje lovne sezone na srnjaka.

Nakon lijepog i ugodnog druženja protekle noći, uz veli-ku logorsku vatru i nakon niza ispričanih lovačkih priča, kre-nuli smo na počinak u dobro uređenu i opremljenu lovačku kuću. U rano jutro, poslije ne-zaobilazne jutarnje „kafice“ i odabira terena priopćen nam je plan i vrijeme lova, te raspo-red po čekama kojeg smo se morali obvezno pridržavati.

Svježe, malo prohladno ju-tro, nagovještavalo je lijep i uspješan lovni dan. Jutarnja rosa i magla djelovali su poma-lo deprimirano na nas, ali opti-mizam nam je bio puno jači.

Razdanilo se, pet je sati i već sam na čeki, naperenih ušiju i širom otvorenih zjenica. Po-gledom „češljam“ teren ispred sebe pazeći da mi ni najsitniji detalj ne promakne. Zdena, Rafo i drugi lovci već su se ras-poredili po rosnoj i maglovitoj poljanici koja se proteže kroz visoku jelovu šumu.

Svjež i oštar planinski zrak mirisao je na jelovu šumu. Pti-ce pjevice već su započele svoj jutarnji koncert. U toj simfoniji povremeno im se iz obližnjeg

Na čeki, puni adrenalina, spremni očekujete “rogonju”...

šumarka pridruži i srna svojim prodornim piskom, a njezin umiljati zov otkri prisutnost sr-njaka, koji se muški prodornim „baukom“ javi na obližnjem proplanku.

Slika kao iz snova – lovište, obilje divljači, sve je prekrasno. Imam osjećaj da je već i vrije-me nekakvoj lovini.

Ubrzo zatim, nešto podalje od nas, začu se jedan pucanj. Pomislih kako je sigurno „Dija-na“ (božica lova) bila izdašna i nekomu darovala lovačku sreću. Nije trebalo dugo, tek nekoliko minuta i saznajem da je odstrijeljen jedan solidan srnjak, te da sretnik-spretnik bijaše jedan mladi lovac, član domaćega lovačkog društva.

Dan pomalo odmiče. Rosa se dobro podigla, a magla se razišla – idealno, razmišljam, samo da moj „rogonja“ izađe na pašnjak pa da i ja lijepom ugođaju dodam još jedan kra-san trofej. Pogledavam na sat, imam još nekoliko minuta i vri-jeme za čekanje mi ističe, mo-ram napustiti čeku jer je tako

UZ POČETAK SEZONE LOVA NA SRNJAKA

unaprijed dogovoreno i od strane lovnika naređeno.

Baš u tom trenutku iz šu-marka izađe srnjak. Stoji na početku livade i gleda oko sebe. Lijep primjerak, po mojoj procjeni najmanje „srebrnjak“. Laserskim uređajem mjerim udaljenost – 129 metara poka-zuje mi digitalni mjerač. Ideal-no, pomislih.

Podižem svoj 223 Zastavin „Mini Mauser“, namještam kon-čanicu optike, otkočujem i pu-cam! Nakon hica tajac, ništa se ne čuje.

Tek tada mi krv proradi, uostalom kao i svakom lovcu nakon pucnja. Krećem prema njemu, a put od moje čeke do mjesta na kojem je stajao srnjak učini mi se kilometrima dugačak. Idem užurbanim ko-rakom fokusiran na grm ispred kojeg je stajao srnjak. Zbog vi-soke trave, iz daleka se divljač teško uočava. Dok ne dođete na nekoliko koraka, niste sigur-ni u uspješan pogodak.

Koračajući prema cilju kroz visoku travu, razmišljam o sve-

mu samo ne o promašaju. Ne dajući zloslutnim mislima da mi se motaju po glavi, usput zazivam i Božju milost... kad baš u tom trenutku na nekih desetak metara spazih „rogo-nju“. Na bok okrenut, nepomi-čan leži u visokoj travi, s dobro vidljivom ulaznom ranom na desnoj plećki. Krasni rogovi, pravilni šesterac, trofej kakav se samo može poželjeti. Sam sebi čestitam na krasnom pogotku, a Bogu zahvaljujem na usliša-noj molitvi.

Moj kolega Zdena uskoro dolazi do mene, čestita, i zapi-nje mi svježu jelovu grančicu za šešir, te jednu stavlja srnjaku u gubicu – odajući mi tako pri-znanje za uspješan pogodak, a grančicu srnjaku kao posljed-nji zalogaj – posljednja po-čast, sve po lovačkom običaju, nema što.

Nakon nekoliko fotografija za uspomenu, vraćamo se u društvo ostalih lovaca.

Veselo i ugodno bilo je i po-slije na zbornome mjestu pred lovačkom kućom. Nakon neza-obilazne zdravice zalivene bo-sanskom šljivom, nizale su se čestitke i drugih lovaca koji su pristizali s udaljenijih čeka.

Priznanja za precizan, „škol-ski“ pogodak, na kraju česti-tarske ceremonije rezultirala su jednom veselom packom jednoga starog, iskusnog lov-džije, upućene na račun nekih lovaca kojima predlaže uzi-manje dodatnih sati iz oblasti preciznog ciljanja. Dakako, sve je to prihvaćeno kao mala šala koja će zasigurno imati poziti-van efekt učinka za one na čiju je adresu upućena.

Lijepo je i ugodno bilo taj dan loviti i družiti se s veselim i zabavnim lovcima, a rogovi trofejnog srnjaka već su ukras u prostoru lovačke sobe.

Mladen Bešlić


IZ LOVAČKIH DRUŠTAVAREPORTAŽA

Malo je lovaca u BiH a da ponešto ne znaju o lovačkom društvu u Odžaku. Posebice to dobro znaju oni koji su dolazili u lov na fazane, prije i poslije Domovinskog rata.

Bogato lovište omogućavalo je (i omogućuje) svakom lovcu da zadovolji svoje lovačke apetite. I dok neka naša lovačka društva razmišljaju kako i na koji način početi s lovnim turizmom, ovdje je to već dobro poznata stvar.

RATNE NEDAĆE Po dolasku u Odžak, u lovačkom domu zatekosmo tajnika

Društva Nedžada Garića, kako sređuje evidenciju i pravi planove o otvorenju lova na srnjaka. Bio je tu i lovočuvar Božo Grgić, ali je ubrzo otišao na ranije dogovoreni zadatak. Kratke crtice iz povi-

Velike mogućnosti za lovni turizamODžAK JE I PRIJE DOMOVINSKOG RATA IMAO PREPOZNATLJIVU LOVNO-TURISTIČKU DIMENZIJU. TA SU ISKUSTVA DOBRO ISKORIŠTENA, LOVIŠTE JE SANIRANO, ULOžEN JE GOLEM NAPOR, PA SADA DOMAćA I INOZEMNA LO-VAČKA ELITA IMA MOGUćNOST PO NEŠTO NIžIM cIJENAMA NEGO DRUGDJE OVDJE U cIJELOSTI ZADOVOLJITI SVOJE LOVAČKE APETITE.

LD FAZAN Odžak: USPJEŠAN NOVI POČETAK

jesti Društva početna su tema našega razgovora. Društvo je, naime, utemeljeno 1946., a prvi predsjednik bio je Nazif Omer-bašić. Imalo je 10 članova, premda se negdje u evidenciji može naći podatak da ih je bilo 13. Od Nazifa pa do Dragana Guberca, sadašnjeg predsjed-nika, bilo ih je još 18 koji su obnašali dužnost predsjednika Društva, neki i po dva-tri puta. Ukidanjem Sreskoga lovačkog

saveza Odžak, Lovačko društvo Odžak pripaja se i funkcionira pod Sreskim lovačkim save-zom „Majna“ Modriča. Godine 1951. gasi se i ovaj savez, pa Odžačani pripadaju Sreskom lovačkom savezu Doboj, sve do 1973. godine, kad se novom organizacijom lovstva u BiH sva lovačka društva stavljaju pod Savez lovačkih organizaci-ja BiH. Tako ostaje do 1992., kad je taj savez imao 520 članica. U ratu su Odžak napustili svi Hr-vati i Bošnjaci, lovišta su ostala bez gospodara, a divljač je bila prepuštena tamanjenju bez ikakve kontrole. Najviše je stra-dala srneća divljač, oduvijek najdraža lovina za lovokradice, no i druga je divljač pretrpjela goleme gubitke. Kad se domi-cilno pučanstvo vratilo, zateklo je uništeno i opustošeno lovi-šte, poljoprivredne površine zarasle u korov, opljačkane i zapaljene kuće i stanove. Tre-balo je smoći snage za novi početak.

Glede lovstva, ponajprije je trebalo odrediti granice lo-višta, jer je skoro cijeli Vučijak s nizinskim dijelovima pripao Republici Srpskoj. Lovačkom društvu „Fazan“ ostalo je svega 15.886 hektara.

OBNOVA LD „FAZAN“U tim jako teškim uvjeti-

ma, skupina lovaca odlučila je stvari pokrenuti s mrtve točke, reći stop krivolovu i bezvlašću, krenuti trnovitim putem, te uz puno rada dovesti lov i lovstvo u stanje kakvo je danas. Godi-ne 1997., nakon što su ispunje-ni uvjeti, registrirano je Lovač-ko društvo „Fazan“ Odžak. Prvi predsjednik bio je Marko Klja-jić, drugi Marko Kaurinović, a godine 2000. za predsjednika je izabran Dragan Guberac, i on i danas obnaša tu dužnost.

U Društvu je 320 članova. Stalno uposleni su lovočuvar i tajnik. Članarina je 200 KM, a lovci imaju i obvezu raditi dva radna dana u lovištu i kroz akci-je čišćenja lovišta i uništavanja štetočina ostvariti 90 poena. Radni dani se mogu zamijeniti novčanom naknadom, ali izlas-ci i čišćenje lovišta od štetočina se moraju odraditi.

Karakteristično posavsko lovište


IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA REPORTAŽA

Lovište pripada tipu nizin-skih lovišta s nadmorskom visi-nom od 89 do 220 m. Susjed-na lovišta su: Bosanski Šamac, crkvina, Modriča, Vukosavlje, Bosanski Brod i Republika Hr-vatska, s kojom je granica na rijeci Savi. Sa susjedima imaju uglavnom dobre odnose.

DIVLJAČS obzirom na prirodu lovi-

šta, ovdje je najviše fazanske divljači, zatim trčke, prepelice, patke, guske i liske. Jedan broj pernatih selica zadržava se na ovim područjima tijekom zime, pa to omogućava duži lov na njih. Od papkara najzastuplje-nija je srneća divljač pa divlja svinja.

Sa zecom ne stoje baš naj-bolje, premda se u posljednjih nekoliko godina primjećuje oporavak i ove, nekima ipak najdraže lovne divljači.

Srneća divljač bila je u ratu skoro istrijebljena. Pobjegla je u zabitne dijelove Vučijaka kako bi se zaštitila od krivolova-ca. No upornim radom na suz-bijanju krivolova i čišćenjem lovišta od štetočina, stvorili su se uvjeti za brže naseljavanje napuštenih prostora. Sada je srneća i fazanska divljač dosti-gla kapacitet lovišta, a u nekim dijelovima i više od toga. U lovište se redovito unosi fa-zanska divljač (i odrasli i pilići) zbog povećanja brojnog stanja i zbog poštovanja osnovnih postavki (svježa krv). Iz istih se razloga unosi izvjestan broj zeca i trčke.

Ovdašnji lovci i dalje naj-radije love nisku divljač, ali i divlje svinje, koje prave velike štete pa to iziskuje i velik novac za njihovo podmirenje.

U poslijeratnom razdoblju ovdje je gotovo nestalo svrake, te naše lijepe autohtone ptice, pa je donesena odluka o total-noj zabrani njezina odstrela.

Godišnji plan odstrela srnja-ka se ostvaruje, a zadovoljni su trofejnom vrijednošću odstrije-ljenih srnjaka. Primjerice, lovac iz Danske, Bo Gehl Jensen, odstrijelio je srnjaka vrijednog 151,30 točaka. Odstrijeljeno je još nekoliko trofejno dosta vri-

jednih srnjaka, a to je ponajviše rezultat rada ovdašnjih lovaca.

Zaražene divljači nema, a borba protiv krivolova vodi se na klasičan način: hvatanjem, prija-vom policiji (s kojom, usput re-čeno, dobro surađuju), te kažnja-vanjem nečasnih pojedinaca.

LOVNI TURIZAMS obzirom na to da je lov-

stvo u Odžaku i prije rata ima-lo prepoznatljivu turističku dimenziju, normalno je bilo to nastaviti i na najbolji način iskoristiti stečena iskustva. Od-mah poslije rata, ovdje su otvo-rili vrata domaćoj i inozemnoj

lovačkoj eliti ponudivši bogat lov uz nešto niže cijene od onih koje im se nude drugdje. Imaju sve što je potrebno da se lovac primi, ugosti, odvede u lovište i odstrijeli ono za što je došao: organiziranu pratnju, prevoditelje, donosače divljači, a kinološku potporu osigurava im kinološka sekcija s dobrim i uvježbanim ptičarima. Smje-štaj je u hotelu i u nekoliko lo-vačkih kuća. Istina, fali im jedan veći, komforniji lovno-turistički objekt. No, ukazala im se prili-ka da kupe jednu devastiranu kuću u Gornjem Svilaju. Dali su se na posao i krajem 2006. ovaj

Dio odžačkog lovišta Tajnik Društva Nedžad Garić ispred lovačkog doma

Budući motel dat će novi zamah razvoju lovnoga turizma u Odžaku


IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

je objekt, odnosno njegovih 800 četvornih metara, bio pod krovom. Ove godine planiraju završiti sve radove i tako dobi-ti jedan objekt motelskog tipa za lovni turizam, što će otvo-riti nove mogućnosti za lovni turizam i dati novi impuls pre-poznatljivosti ovoga kraja na turističko-lovačkim destinaci-jama. Kad se ovaj motel stavi u puni pogon, otvorit će se nove

financijske mogućnosti za još veća ulaganja u lovstvo.

KINOLOŠKA TRADICIJAKinološka aktivnost ovdje

ima dugu tradiciju. Lovačkom psu, desetljećima unazad, ovdje je pridavana značajna pozor-nost. Među prvima su počeli uvoditi ptičare, a sve manje koristiti goniče. Goniča danas imaju samo poneki stariji lov-

ci koji se njime služe u lovu na divlje svinje, ali i tu su kratkono-gi goniči u prednosti. Godišnje upriliče jednu utakmicu IPO i jednu smotru. Kako ne bude velik broj pasa na ovim prired-bama, financijski troškovi su ve-liki, poglavito ako im dolaze suci iz udaljenijih mjesta. Voljeli bi, kažu, da im se delegiraju suci, primjerice, iz Orašja, jer bi im tako troškovi bili daleko manji.

Surađuju s kinološkim klubom u Orašju, a za rad kinološke sek-cije zadužen je Senad Puzić.

STRELJAŠTVOLD „Fazan“ imalo je lijepo

uređenu streljanu za gađanje glinenih golubova, i dobru ekipu strijelaca. Jednom su bili i domaćini natjecanja na ra-zini Saveza. Ta je streljana bila izvan grada i nije bilo nikakvih problema, sve dok se teren tik uz streljanu nije dodijelio za stambenu izgradnju ljudima koji su se opredijelili za život u Odžaku. Sada očekuju novu lokaciju i priželjkuju izgradnju nove streljane.

JOŠ O KOJEČEMURazgovor s predsjednikom

Gubercom bližio se kraju, pa ga upitasmo još za eventualne probleme, za rad s lovačkom mladeži, za ciljeve Društva. Do-bismo odgovor da problema ima svatko, samo ih svatko ne rješava na isti način i jednako uspješno. Bili bi jako zadovolj-niji kad bi se Zakon o lovstvu konačno počeo primjenjivati u cijelosti, pogotovo njegov dio koji se odnosi na koncesiju na lovišta. cilj im je što prije staviti u funkciju novi objekt i postati lovno-turistička meka, među najboljima u BiH.

U kategoriji lovačkog po-mlatka imaju 30-ak članova, čla-narina je 20 KM. Ti budući lovci imaju iskaznice i idu na radne akcije, najčešće s rodbinom. Nji-hova je obveza provesti jedan radni dan na čišćenju okoliša, a to se najčešće provodi u surad-nji s mjesnom zajednicom. Op-ćenito, odnosu prema prirodi poklanja se posebna pozornost. Svatko čisti u svojoj sekciji. Is-paljene patrone, limenke, kese, boce, konzerve… sve se to nosi kući. Nema spaljivanja ni ostav-ljanja u lovištu.

Još bi se, naravno, imalo o čemu razgovarati u odžačkom lovstvu, ali je vrijeme za rasta-nak. I za želju da se novi lovački objekt u Odžaku otvori do Boži-ća i da Odžak, odnosno njego-vo LD „Fazan“ bude vodeća lov-no-turistička destinacija u BiH.

Dobroslav Vrdoljak

REPORTAŽA

Jedna od brojnih visokih zatvorenih čeka u odžačkom lovištu

Ocijenjeni trofeji srnjaka



Na otvaranju ovogodišnje sezone lova na srnjaka u LU „Livanj-sko polje“ Lištani odstrijeljen je jedan stari srnjak kojemu je vrijednost trofeja rogovlja bila u vidnom opadanju. Članovi

ove lovačke udruge i pripadnici sekcije Čelebić, podijelili su radost i zadovoljstvo prvoga odstrela s svojim novim članom, Antom Križan-cem-Bestom, kojemu se posrećilo da svoj prvi odstrel okruni jednim starim, istina slabih rogova ali po svemu drugom vrijednim srnjakom.

Ekipu s kojom je Ante bio u svome uspješnom lovu još su činili Pere, Marko, Mate, Jorga i lovnik Mirko Kovač.

Na slici se može jasno vidjeti kako je uistinu riječ o starom srnja-ku, a čitatelji neka mu procijene starost. Lovnik sekcije, Mirko Kovač, tvrdi da je star najmanje 7 godina.

Mladen Bešlić

Stari srnjak za novoga člana

LU LIVANJSKO POLJE Lištani: OTVARANJE SEZONE LOVA NA SRNJAKA

Otvorenje lova na srnjaka u fojničkom lovištu ove je godine upriličeno 23.

lipnja ispod Zec planine. Kao i uvijek ta prigoda prođe u ve-selju i ugodnu raspoloženju, a sve je lovce posebno razveseli-

Popravilo se brojno stanje srneće divljači

HLD VEPAR Fojnica: OTVORENJE LOVA NA SRNJAKA

la činjenica da se brojno stanje srneće divljači znatno popra-vilo u odnosu na prethodne godine. Rezultat je to, svaka-ko, dobra rada Predsjedništva Društva, koje je zadnjih godina posebnu pozornost pridavalo

upravo zaštiti divljači i borbi protiv krivolova.

Na dan otvorenja lova nije bilo odstrela, ali malo je bilo onih koji bar ne čuše „dreku“ srnjaka dok su odlazili na čeku. Upravo je moja malenkost imala sreću u razmaku od pola sata pucati na dva srnjaka, ali su i oni imali sreću da sam to bio baš ja, jer oba utekoše bez

ogrebotine. Preživješe srnjaci moje „precizne“ hice, a preži-vjeh i ja, uz malo izgubljena po-nosa, cjelodnevne šale na svoj račun od strane kolega lovaca.

No, nije otvorenje lova na srnjaka sve što se zanimljivo

događalo u našem Društvu. Završeno je proljetno sijanje ži-tarica za divljač, a odrađene su i brojne druge akcije u lovištu predviđene godišnjim planom rada. Spomenimo i natjecanje koje je održano u Kreševu u ga-đanju glinenih golubova, mete srnjaka i još nekih disciplina na kojem su naši lovci: Petar Tuka, Zdenko Petrović, Jozo

Šušnjara i Milan Šero napra-vili zapažene rezultate. Najbolji od njih bio je Zdenko Petrović osvojivši treće mjesto u gađa-nju glinenih golubova.

Dragan Perica

Vesela i opuštena lovačka družina Mjesto među najboljima: Zdenko Petrović (čuči, lijevo)



Kao i ranijih godina, Upravni odbor LD „Pavlovica“ iz Novog Travnika odobrio je lov na srnjaka u vremenu od 16. lipnja do 15. rujna ili po odstrelu dva srnjaka, što je potvrdio i žu-

panijski resorni ministar. Za to možemo ponajviše zahvaliti pred-sjedniku Lovačkog saveza Herceg Bosne Iliji Vrljiću, tajniku Saveza Ivici Lučiću, predsjedniku županijskog vijeća za lovstvo županije Središnja Bosna Jaki Čavari, dopredsjedniku Saveza i predsjedniku Skupštine LD „Pavlovica“ Slavku Marinu, predsjedniku LD „Pavlovi-ca“ Mirku-Mići Lešiću i predsjedniku LU „Kuna“ Jajce Marku Bilan-džiji, koji su kod premijera i resornog ministra županije Središnja Bosna uspjeli dogovoriti ovjeru godišnjih planova gospodarenja za 2013./14. za sve lovačke udruge Središnje Bosne.

I ove godine vlada veliko zanimanje lovaca za lov ove divlja-či. Među lovcima prevladava natjecateljski duh u smislu da svoju sekciju podigne na što veću razinu uređujući lovište, izgrađujući lovne i tehničke objekte kao i povećanjem fonda divljači u lovištu. Pripreme za ovu vrstu lova započele su još zimus prihranjivanjem divljači, kad je svaka sekcija znala na koji će rajon iznijeti hranu potrebnu za prihranjivanje divljači, a nastavilo se u proljetnim da-nima po nestanku snijega, kad su lovci napunili postojeća solila i izgradili osam novih i njih također napunili solju. Intenzivnije pri-preme započele su krajem travnja kad su lovci u skupinama izlazili

Dopušteno odstrijeliti dva srnjaka

LD PAVLOVICA Novi Travnik: LOV SRNJAKA

na izviđanje terena i pripremu čeka koristeći iskustvo glavnog lov-nika Društva i lovnika sekcija.

U dosadašnjem dijelu sezone, 23. lipnja sreća se osmjehnula lovcu Mirku Ćelamu iz sekcije Gradina, koji je na lokalitetu Groni-čevca, iznad sela Margetića, odstrijelio jednoga od dva odobrena srnjaka. U tom su lovu s Mirkom bili Tomislav Slipac i Fabijan Ra-mljak, i svi su skupa s članovima obitelji do dugo u noć u Mirkovoj kući, uz pjesmu koju bi najčešće započinjao baš Mirko, slavili ovaj lovački uspjeh.

Anto Cvitanović

Na Skupštini Lovačke udruge „Vran“ Tomislavgrad, održanoj 26. svibnja 2013., izabrano je novo vodstvo

Udruge. No prije izbora predsjednika Udru-ge, članova Upravnog i Nadzornog odbora te članova Suda časti, podneseno je izvje-šće Upravnog odbora o financijskom stanju u Udruzi, stanju na terenu i unutar same Udruge. U tom je izvješću konstatirano da je Udruga svoje poslovanje završila pozitiv-no, podmirene su sve financijske obveze, sređeno je stanje unutar samih tijela uprave i napravljeni su pomaci u stanju na terenu.

Izabranonovo vodstvoUdruge

LU VRAN Tomislavgrad: SKUPŠTINA

Potom je slijedilo izvješće Nadzornog od-bora glede rada tijela Udruge, financijskog poslovanja i raspolaganja imovinom. Izvje-šće je bilo pozitivno, a Skupština je usvojila oba izvješća.

Nakon izviješća, pristupilo se biranju predsjednika i potpredsjednika Udruge. Gotovo jednoglasno, za novog (starog) predsjednika izabran je Jozo Gudelj-Joca, a za potpredsjednika Dalibor Kapulica. Također, Skupština LU „Vran“ Tomislavgrad

izabrala je i nove članove Upravnog i Nad-zornog odbora, te članove Suda časti. Za članove Upravnog odbora izabrani su Ivan Šapina, Tihomir Mioč, Mate Renić, Iko Pe-rić, Mate Buntić, Ante Bilić, Mirko Šarac, Petar Bilobrk i Dalibor Kapulica. Za člano-ve Nadzornog odbora izabrani su Marijan Sabljić-Majo, Nikola Pinjuh i Rudolf Dukić, a za članove Suda časti Selim Korić, Hrvoja Krišto i Blaž Ivančić.

Mate Buntić

Prvoga ovosezonskog srnjaka odstrijelio je Mirko Ćelam

Veliko zanimanje zastupnika za skupštinu



Redovita Skupština LD „Ru-jan“ Kočerin održana je 18. svibnja 2013. u prostori-

jama Lovačkog doma Lipovci. Skupštinu, kojoj su bili nazoč-ni svi njezini zastupnici, vodio je Branko Vukoja, predsjednik Skupštine, a članovi radnog predsjedništva, osim Vukoje, bili su predsjednik Društva Mate Mikulić, dopredsjednik Skupšti-ne Jure Mikulić i tajnik Društva Ivan Mikulić.

Iscrpno izvješće o radu Druš-tva u protekloj godini, odnosno lovnoj sezoni, te izvješće o fi-

Ima razloga za zadovoljstvo

nancijskom poslovanju Društva u 2012. godini podnio je Mate Mikulić, predsjednik Društva. U izvješću je istaknuto da su podmirene sve obveze prema Lovačkom savezu Herceg Bosne i prema nekim drugim subjekti-ma, a naglašene su poteškoće oko koncesije na lovište. Pred-sjednik se posebno osvrnuo na gradnju Lovačkog doma Lipov-ci, čije je otvaranje svečano i do-bro organizirano, zahvalivši još jednom svim donatorima i oni-ma koji su na bilo koji način po-duprli izgradnju ovoga objekta.

U izvješću je apostrofiran i sasta-nak županijskog vijeća za lov-stvo žZH, koji je organiziralo LD „Rujan“, na kojem se raspravljalo o svim poteškoćama, a osobito o problemu koncesije na lovi-šte, što je problem svih lovačkih udruga u županiji Zapadnoher-cegovačkoj. Tom su prilikom usuglašeni svi bitni stavovi.

Nakon izvješća o radu i fi-nancijskog izvješća, predsjed-nik Društva potanko je izložio sve stavke navedene u Planu rada Društva za 2013. godinu. Spomenuto je podmirenje ob-veza prema Lovačkom savezu Herceg Bosne i prema drugim institucijama, osiguranje lovaca tijekom lovne sezone i lovoču-vara kroz cijelu godinu, uredno plaćanje članarine i ažurno vo-đenje svih evidencija po lovnim jedinicama, nabavka divljači,

LD RUJAN Kočerin: SKUPŠTINA

uvođenje obveznih dnevnica po lovnim jedinicama, održava-nje lovačkog doma te organizi-ranje hajke.

Skupština je jednoglasno usvojila oba izvješća i plan rada za 2013. godinu.

U daljnjem radu Skupštine, predsjednici lovnih jedinica podnijeli su kratka izvješća o radu lovnih jedinica, a Skupština je obvezala lovne jedinice da re-dovito održavaju svoje sastanke i da o tome podnose izvješća Upravnom odboru Društva.

Nakon jednosatnog rada, predsjednik Skupštine Branko Vukoja zahvalio je nazočnima na aktivnom sudjelovanju u radu i na konstruktivnom dopri-nosu radu Društva, te pozvao zastupnike na roštilj i druženje.

Ivan Mikulić

Lovostaja je vrijeme kad lovci mogu odraditi mnogo korisnih stvari u lovištu. U LU „Zavelim“, to je stalna praksa, od osniva-nja udruge do danas. S početkom lovostaje ovdašnji su lovci

zasukali rukave i napravili neke zahvate na popravci i premještanju automatskih hranilica za divljač. Renoviran je, također, lovački kon-tejner, danas možemo slobodno reći lovačka kuća, koja je mjesto okupljanja lovaca, ali i onih koji to nisu a vole okupljanje i druže-nje. Kuća je dostupna svima, uz uvjet da poštuju kućni red. Neki od lovaca sudjelovali su i u prosijecanju šumskih staza i putova. Uz ovo, valja istaknuti da je i ove godine u proljeće u lovištu uzorano nekoliko parcela na kojima su posijane žitarice i travno-djetelinske smjese, kao dopunska prehrana divljači, a obnovljena su i neka solila za divljač.

Glede poštovanja lovostaje, to je na najvišoj mogućoj razini, a sve ovo dovoljno govori i upućuje na ozbiljan i uspješan rad lova-ca LU „Zavelim“.

Ante Đikić

Nema „radostaje“ u lovostajiLU ZAVELIM Roško Polje: LOVOSTAJA

Neobvezan razgovor prije sastanka

Hranilica za divljač

Dio zastupnika na skupštini



U subotu 22. lipnja 2013., članovi sekcije „Orlov kuk“ LU „Vran“ Tomislavgrad, u ranim jutarnjim satima krenuli su postavlja-ti novi krov na nadstrešnici u Grlima, inače jednom od omi-

ljenijih okupljališta lovaca ove sekcije. Na nadstrešnici je, doduše, već bio krov od okoraka, no za svakoga, pa i najmanjeg pljuska taj je krov više propuštao nego odbijao kišne kapi. Da bi se nad-strešnica produljio životni vijek, članovi sekcije „Orlov kuk“ odlučili su je staviti pod limeni krov. Lovačka udruga „Vran“ Tomislavgrad financirala je nabavku lima i ostalog materijala potrebnog za izvedbu radova, a ostalo su članovi sekcije uradili o svom trošku. Radovi su vođeni pod nadzorom prijašnjeg predsjednika sekcije Mate Mašića, koji je svojim oštrim okom, i zanatskim umijećem „ispečenim“ u Njemačkoj, pratio da krov dođe u „vinklo“. U ranim poslijepodnevnim satima radovi su privedeni kraju, nakon čega se pristupilo zajedničkom objedovanju specijaliteta iz „Paškina kotla“. Akciji uređenja nadstrešnice odazvali su se sljedeći članovi sekcije: Mate Mašić, Ivan Mašić – Keco, Ivan Galir, Ante Skočibušić, Mate Buntić, Paško Miloš, Kristijan Miloš – Kićo, Ivan Radoš – Cikojić, Ivan Ramljak, Jozo Gudelj – Joca, Petar Radoš – Milić, Ante Šarić i Vinko Radoš – Zerkić.

Ovdje nikoga ne bismo isticali posebno, svatko je doprinio na svoj način da ovaj objekt posluži svojoj svrsi, prije svega članovima sekcije, a onda svim dobronamjernim „putnicima namirnicima.“

Mate Buntić

Novi krov na lovačkoj nadstrešnici u Grlima

LU VRAN Tomislavgrad: SEKCIJA ORLOV KUK

Ovogodišnji lov na visoku divljač u LD „Sokol“ otvoren je 15./16. svibnja na lokaciji Ponir-Jasik na Vlašiću. Izuzetno

lijep dan pripomogao je lovcima da budu do-bro raspoloženi i da uživaju u tom događaju. Na večernjoj i jutarnjoj čeki nije bilo odstrela, ali je primijećeno dosta divljači pa su lovci op-timistični i nadaju se dobroj lovnoj sezoni.

Predsjednik sekcije Ponir, mladi lovac Mario Franjić, te tajnik sekcije Dragan Piliš-kić s kolegama iz sekcije dobro su odradili posao oko organizacije lova. Oko podne bio je pripremljen zajednički objed za sve lovce i goste koji su bili pozvani da uveličaju čin otvaranja lova. Prije objeda, predsjednik Društva Darijo Sučić, koji je s nekoliko lovaca prije toga otišao posjetiti kolege iz LD „Vlašić“, koji su taj dan također otvorili lov na visoku divljač, pozdravio je nazočne, osvrnuo se na neke pojedinosti s nedavno održane skupšti-ne Društva, pročitao imena lovaca koji su na-građeni za poseban doprinos u radu Društva

Optimističan početak nove lovne sezone

LD SOKOL Nova Bila: OTVORENA SEZONA LOVA NA VISOKU DIVLJAČ

te obavijestio nazočne da je Društvo postalo bogatije za još tri počasna člana.

Poslije objeda na red su došla natjecanja u bacanju kamena s ramena, potezanju ko-

nopa i nošenju jaja u žlicama, što je prote-kle u vedru duhu i uz simbolične nagrade pobjednicima. Kao i svake godine boljem raspoloženju doprinio je lovac Milko Gre-benar, uz čiju su se harmoniku lovci opustili i zapjevali iz sveg glasa. U uzvratni posjet došli su i lovci iz LD „Vlašić“, pa se razgovaralo o daljnjoj suradnji na obostrani interes. Dru-ženje je nastavljeno do večernjih sati, jer je zaista bilo teško napustiti ovaj veseli ugođaj i prelijepu prirodu.

Ružica Bajo

Nadstrešnica u Grlima

Objed nakon završenog posla

S otvaranja ovogodišnje sezone lova na srnjaka



Dana 17. svibnja 2013., u dvorani Općinskog vijeća u Čapljini održana je redo-

vita skupština LD „Galeb“ Čaplji-na. Skupštinu su vodili predsjed-nik „Galeba“ Pero Zekušić-Pepsi i tajnik Dinko Pervan. Najprije je Verifikacijsko povjerenstvo utvr-dilo da su sastanku nazočna 34 zastupnika od ukupno 39 (po tri iz svakog ogranka), i da ima kvo-rum. Predsjednik Društva dao je na glasovanje dnevni red, koji je predložio Izvršni odbor Društva i on je također usvojen. Tema je bilo dosta, pa ćemo se dotaknuti najvažnijih.

Predsjednik Društva Pero Ze-kušić-Pepsi podnio je izvješće za proteklo razdoblje. Istaknuo je da je LD „Galeb“ u proteklom razdoblju nastojalo izgraditi što bolje odnose sa svim instituci-jama društva i da radi na oma-sovljavanju Društva. Prošla je sezona zaokružena s ukupno 305 redovnih lovaca, a to je 25 lovaca manje nego prethodne, ali je Društvo dobilo 14 novih lovaca (pripravnici), a 27 starih članova obnovilo je članstvo. Od 1. studenoga 2012. ukinu-ta je lovočuvarska služba, jer se

Zbijanje redovaLD GALEB Čapljina: SKUPŠTINA

nije dobila koncesija na lovište. Društvo se glede toga pisme-no obraćalo mjerodavnom mi-nistarstvu, ali je za sada dobilo negativan odgovor, odnosno da nisu ispunjeni svi zakonski uvjeti, na što LD „Galeb“ ne može utjecati. Ovaj problem ne tišti samo čapljinske lovaca, njega izrazito osjećaju i u skoro svim drugim udrugama članicama Lovačkog saveza Herceg Bosne. Ako oko toga ne bude nikakvih promjena u dogledno vrijeme, Društvo će zaposliti jednoga šumara kao v.d. (vršitelja dužno-sti), koji bi u suradnji s policijom radio na održavanju discipline u lovištu. Još je jednom pohva-ljena dobra suradnja s općinom Čapljina na čelu s načelnikom dr. Smiljanom Vidićem, i u tijeku je realizacija obnove pročelja fa-sade zgrade gdje se nalazi ured Društva, u aranžmanu općine, a dogovoreni su i još neki zanimlji-vi projekti. U travnju je, nastavio je predsjednik Društva, lovački ispit položilo 14 novih članova Društva. Također su u proteklom razdoblju održana dva streljačka natjecanja u organizaciji stre-ljačke sekcije, te dvije kinološke

priredbe u suradnji s kinološkom organizacijom.

Donesen je i lovni kalendar za sljedeću lovnu sezonu, ako bude dopušten lov. Ako ne bude suglasnosti, Društvo će, u dogovoru s mjerodavnim su-bjektima, organizirati zakonom u tim situacijama dopuštene sanitarne aktivnosti u lovištu. Također je izglasana jedna pro-mjena u statutu Društva glede stjecanja statusa počasnog čla-na Društva. Dosadašnjem uvjetu od 30 godina lovačkog staža do-daje se i uvjet 65. godina starosti, da je lovac bio uzoran i da nije disciplinski kažnjavan. Propisa-ne su i minimalne obveze koje mora odraditi svaki lovac u tije-ku jedne sezone, a to je da mora sudjelovati u najmanje dvije haj-

ke ili uplatiti dva puta po 20 KM društvu, ako se ne odazove na hajku. Lovna karta iznosi 100 KM i može se platititi do 6. listopada ove godine, kad bi po kalendaru „trebao“ početi lov sa psima go-ničima. Izabran je i novi lovnik društva, a to je Jure Musulin.

Treba spomenuti i to da je skupština prošla u jako pristojnoj atmosferi. Svi koji su se javili za riječ izašli su za govornicu i obra-tili se nazočnima, bilo je kon-struktivne rasprave. Primjetno je da su lovci vrlo svjesni situacije i neizvjesnosti u kojoj se lovstvo danas nalazi, i kao da su svi od-lučili zbiti redove i još istrajnije i upornije tražiti ispunjenje svih prava koja im pripadaju.

Jure Musulin

Jedanaestoj redovitoj Skupštini LD „Fazan“ Odžak, održanoj 21. travnja 2013. u Lovačkom domu u Odžaku, nazočilo je 38 dele-gata, od ukupno 49 koliko ih je u Skupštini Društva.

Izvješće o radu Upravnog odbora za prethodnu godinu podnio je predsjednik Društva Dragan Guberac, izvješće o radu Nadzor-nog odbora za prethodnu godinu pročitao je tajnik Društva, jer je predsjednik Odbora Ivo Barišić bio opravdano odsutan, a izvješće o radu Disciplinskog suda podnio je predsjednik Suda Mato Topolo-vac. Sva tri izvješća jednoglasno su prihvaćena.

Također jednoglasno, usvojeno je Izvješće o financijskom poslo-vanju u 2012. godini, Financijski plan za 2013. godinu, Godišnji plan gospodarenja lovištem za lovnu 2013./2014. te Kalendar lova za lov-nu 2013./2014. godinu.

Skupština zadovoljna radom Društva

LD FAZAN Odžak: SKUPŠTINA

U daljnjem radu Skupštine razmatrana je žalba lovca Najida Omi-ćevića na presudu Disciplinskog suda i rješenje Upravnog odbo-ra. Jednoglasno je donesena odluka da se kao neosnovana odbija žalba navedenog lovca i potvrđuje se rješenje Upravnog odbora i presuda Disciplinskog suda Društva.

O problemu nomadske ispaše govorio je predsjednik sekcije „Bo-sna“ Sejdo Medžiković, a obrazloženje o poduzetim mjerama dao je predsjednik društva Dragan Guberac.

Nedžad Garić

I stilom rasprave, zastupnici su pokazali razinu svijesti i odgovornosti

Jednoglasno do svih odluka



Dana 2. svibnja 2013., lovci LD „Pavlo-vica“ iz Novog Travnika upriličili su radnu akciju tijekom koje su zasijali

predviđene površine žitaricama i krumpirom te popravili oštećenja na visokim zatvorenim čekama.

Lovci sekcije Gradina, na čijem je čelu Fra-njo Cvitanović, istinski zaljubljenici u prirodu i divljač: Stanimir Videkanić, Josip Slipac, Ivica Mikulić, Krunoslav Cvitanović, Mario i Pero Ljubas, zasijali su žitaricama površinu od osam duluma. Kod čeke na Jevaku zasija-še dva duluma kukuruza, na području Pavića bara zasijaše zob, na području Pisenika zob i pšenicu, a na područnu Vilenice, lokalitet Gluvi grab, napuniše hranilišta za divlju svi-nju kukuruzom i solila s 10 kg soli, u čemu su još sudjelovali Ilija Tomić Cvitanović, Ivo Barnjak, Velimir Ćorić i Stipo Ćorić. Poseban doprinos u radu dali su članovi lovačke mla-deži: Marko Slipac, Goran Marković, Ivan Cvitanović i Ana Tomić, koja je najaktivniji član te mladeži.

U sekciji Sebešić, na platou Kneževića ravni i Laza, vrijedni Sebešićani zasijaše zna-

Zasijavanje, popravak i pošumljavanje

čajne količine krumpira i žitarica. U poslu su sudjelovali: Stipo, Mijat, Nenad i Josip Ivoš, Vlado Knežević, glavni lovnik Društva, Dra-ženko, Slavko, Lojzo, Dalibor i Anto Jakić, Ivica Šapina, Ivica Božić, Anto Gudelj, Fra-no i Željko Fišić. Da ova sekcija ima dobru budućnost, svojim su doprinosom pokazali i njezini mladi članovi: Pavo Ivoš, Dominik Knežević, Luka Fran Jakić, Ivica i Josip Ra-deljić-Jakić.

U sekciji Bučići zasijavanje žitaricama na Marinovoj liski izveli su predsjednik sekcije Dominko Mlakić, te Dragan Jukić, Stipo Ba-vrka, Željko Čurak, Ivica Fišić, Mario, Nikica i Anđelko Jukić, Tihomir Mlakić, Saša Baš-karad i Niko Fišić, uz sudjelovanje najista-knutijeg lovca ove sekcije Marka Mlakića. Na doradi čeke sudjelovali su braća Kreci, Anto i Božo Radman, Faban i Perica Marin, Anto-Boca, Tone, Fabijan, Vlatko Mamuša-Paradajz i Josip Mlakić. Posebno treba spomenuti li-jepu gestu lovaca sekcije Bučići, koji su zaže-ljeli brz oporavak Martinu-Bori Jukiću, svom bolesnom kolegi koji im je u dotadašnjim radnim akcijama uvijek bio uzor.

Lovci sekcije Mravinjac uspjeli su izgraditi visoku zatvorenu čeku, gotovo apartman, za koju je stari i iskusni lovac, počasni član Druš-tva Vlado Lešić, rekao da je najbolja u lovištu. Osim što su izgradili čeku, lovci ove sekcije uspjeli su zasijati veliku površinu zobi, kuku-ruzom i krumpirom, za koju Migan i Jozo Ju-rišić-Đira vele da će dobro poslužiti divljim svinjama za prihranu. Predsjednik sekcije Mravinjac Ivica Marijanović uspio je na ovoj radnoj akciji okupiti četrdeset lovaca, i u ovoj prigodi nije moguće navesti njihova imena. Završavajući radnu akciju, lovci ove sekcije su

LD PAVLOVICA Novi Travnik: RADNE AKCIJE minutom šutnje odali počast svom preminu-lom predsjedniku Stipi Bošnjaku-Mimi, koji je ostavio neizbrisiv trag i u sekciji Mravinjac i u LD „Pavlovica“.

Predsjednik sekcije Novi Travnik Vatrislav Grubešić uspio je okupiti desetak svojih čla-nova i oni su na lokalitetu Pečuja posijali 50 kg zobi, a na lokalitetu Gorskog potoka po-pravili su svoju čeku koju su nepoznati van-dali devastirali već nekoliko puta.

Po završetku ovih radnih akcija u svim je sekcijama „na dnevnom redu“ bio neizbjež-ni lovački gulaš, ali i pitanje svih lovaca što će biti s tekućom lovnom godinom, hoće li dobiti suglasnost na godišnji plan gospoda-renja i hoće li sve to jednom završiti na način koji ovdašnji lovci stvarno zaslužuju.

Početkom svibnja ove godine lovci LD „Pavlovica“ izveli su još jedna radnu akciju. Bilo je to pošumljavanje devastirane šumske površine Lipa u lovnom reviru sekcije Buči-ći. Navedena radna akcija plod je dogovora Mirka Lešića, Ante Cvitanovića i Vlade Kne-ževića, predsjednika, tajnika i glavnoga lov-nika Društva, s vodstvom šumarije Novi Trav-nik na čelu s ravnateljicom Dragicom Čurak i djelatnikom Nenadom Ivošem.

Ravnateljica novotravničke šumarije Dra-gica Čurak umnogome je zadužila članove Društva još u prijeratnom vremenu. Kao ta-dašnja inspektorica za lov, svojim je zalaga-njem i stručnošću mnogo doprinijela razvoju LD „Pavlovica“, zaštiti divljači i očuvanju priro-de u novotravničkom lovištu, pa i izvan njega.

Radna akcija na pošumljavanju, kojoj se odazvalo 85 lovaca, trajala je do 14 sati, kad je bio planiran odmor i objed. Prije objeda, Nenad Ivoš je, obraćajući se nazočnima gle-de značenja šuma i pošumljavanja za ljude i životinje, kazao da je u akciji posađeno 10.000 sadnica, uputivši posebne pohvale lovačkoj mladeži za doprinos akciji i zaštiti prirode.

Anto Cvitanović

S radne akcije 2. svibnja 2013.

Uzorano, pa zasijano

I mladež je dala velik doprinos pošumljavanju



Krajem travnja 2013. u Lovačkom društvu „Tetrijeb“ Kupres odr-žana je redovita godišnja (izvještajna) Skupština. Na poziv Iz-vršnog odbora i predsjednika Društva Marka Juriča, Skupštini

se odazvao iznimno velik broj članova.Skupština je upriličena u vijećnici Općine Kupres, a na dnev-

nom redu se našlo nekoliko točaka, između ostalih i usvajanje završnog računa za 2012., pojedinačna izvješća o radu svih tijela Društva u lovnoj 2012./2013. te planski zadaci i obveze u lovnoj 2013./2014. godini.

Zastupnici suglasni s izvješćima i planovima

LD TETRIJEB Kupres: SKUPŠTINA

Sastanak Skupštine protekao je u mirnoj i svečanoj atmosferi, usvojena su sva izvješća i planovi, a u radu Skupštine, postavljajući brojna pitanja, sudjelovao je velik broj zastupnika. Nakon Skupšti-ne uslijedila je podjela lovočuvarskih iskaznica, a druženje je na-stavljeno u obližnjem restoranu do kasno u noć.

Zoran Lovrić

Proljetna skupština HUL „Kravica“ Ljubuški održana je 19. svibnja 2013. u re-

storanu „Fragola“ u Radišićima. Dvadeset jednu sekciju, odno-sno 756 članova ove udruge, na skupštini su predstavljala 53 zastupnika.

Izvješće o dosadašnjem radu Udruge podnio je pred-sjednik Tomislav Petrović, osvrnuvši se, između ostaloga, na aktivnosti koje su značajno obilježile njegova dva manda-ta na čelnom mjestu. „Situacija uzrokovana podjelom lovišta i ne-dodjelom lovišta na kori-štenje našoj udruzi, umnogo-me je ometala naš rad. Taj smo napor, naime, mogli uložiti u razvoj lovstva i za dobrobit svih lovaca, a uložili smo ga u oču-vanje Udruge i njezina članstva ... Krivolov je dobrim dijelom uzeo maha u pojedinim sekci-jama naše udruge, primjerice, samo je čelništvo sekcije Grab sudjelovalo u postavljanju pro-tupravnih vabaka za pernatu divljač. Zbog toga je, naravno, na teren izašao lovočuvar s po-licijskom ophodnjom, no to je

Nove ideje, planovi i obveze

stvorilo revolt kod određenog broja tamošnjih krivolovaca i oni su pokrenuli inicijativu o neplaćanju članarine našoj udruzi ... U sekcijama Veljaci i Radišići također je smanjen broj članova, no nadamo se da će do 1. kolovoza u Radišićima svi platiti članarinu prema pra-vilima, a u Veljacima se član-stvo osipa zbog neaktivnog rada predsjednika sekcije Stipe Jelavića“, istaknuo je Tomislav Petrović.

Na ovoj je skupštini, uz jedan suzdržani glas, za novog pred-sjednika HUL „Kravica“ izabran Mario Herceg, a završna odluka Skupštine bila je da se ukinu lovovi na čeke i time se smanji mogućnost krivolova.

Udruga u idućem razdoblju planira brojne aktivnosti, od ujedinjenja lovišta i traženja da se ono dodijeli ovoj udruzi, ustroja lovočuvarske službe po zakonu i pravilnicima, rada sek-cija i izdavanja dozvola za lov od strane predsjednika sekcija kroz Udrugu, sklapanja ugovo-ra s graničnom službom u lovu u pograničnom pojasu, pa do

HUL KRAVICA Ljubuški: SKUPŠTINA

osiguranja pravne mogućnosti da se kazni svaki oblik krivolo-va. Uz to, u planu je izgradnja poligona za gađanje glinenih golubova, u sklopu kojeg bi bio i lovački dom Udruge.

Gost na ovoj skupštini bio je

predsjednik Skupštine župani-je Zapadnohercegovačke Ante Mišetić, te je obećao maksi-malnu suradnju i pomoć Udru-zi od strane županijskih tijela.

Mario Herceg

Čelništvo Udruge

Zastupnici u Skupštini Udruge

Veliko zanimanje za stanje u Društvu



Bez obzira na višegodišnju zabranu lova na području Brčko distrikta BiH, kojoj se, s obzirom na aktivnosti koje je pokre-nula nova vlada Distrikta, po svoj prilici nazire kraj, članovi

sekcije Skakava Donja LD „Sokol“ Brčko distrikt BiH, ne posustaju u provođenju planskih zadataka. Ove su godine, tako, planirali zavr-šiti vanjsko uređenje lovačke kuće. Kako bi ovaj posao bio završen do jeseni, a kako, zbog čestih kiša, nisu bili u mogućnosti obavljati svoje uobičajene poljoprivredne radove, članovi sekcije prionuli su izgradnji natkrivene terase i pečenjare uz objekt lovačke kuće. U prekrasnom ambijentu u kojem se nalazi ova lovačka kuća, ovaj se detalj savršeno uklopio. Novac je osiguran grantom Vlade Distrikta i donacijom članova i simpatizera, a kompletni radovi, čija se vrijed-nost procjenjuje na 20.000 KM, bit će izvedeni u vlastitoj režiji. Do sada je u ovaj objekt uloženo preko 110.000 KM.

Početkom ove godine u lovištu je izgrađena jedna visoka čeka i jedna hranilica za zrnastu hranu, a postavljeno je i nekoliko solila za

Neumorni u provođenju planskih zadataka

LD SOKOL Brčko distrikt BiH: UREĐENJE LOVAČKE KUĆE

srneću divljač. Nadamo se da će vlasti u

Distriktu prepoznati ozbiljnost i poštene namjere članova ovoga društva i učiniti sve da

se istinskim zaljubljenicima pri-rode i druženja omogući lov u idućoj lovnoj sezoni.

Niko Ždravac

Članovi lovačke sekcije Dolac, jedne od mlađih u LD „Sokol“, još su jednom pokazali da su jedna od najorganiziranijih skupina u Društvu. Ovaj put, njihova je zadaća bila izgraditi lovačku kuću na rajonu Male Bukovice. Posao su započeli početkom

ove godine, i završili ga u rekordnom roku. Nije ih omela ni kiša koja je u nekoliko navrata ozbiljno zasmetala radovima. Na njihovu se licu nije vidio trag umora, dapače, sve su radili s lakoćom i osmijehom na licu.

Do sada s imali samo malu nadstrešnicu koja ime je služila kao mjesto za okupljanje i da

Kuća izgrađena u rekordnom roku

LD SOKOL Nova Bila: SEKCIJA DOLAC se mogu skloniti od vremenskih nepogo-da, a sada imaju lovačku kuću na prelijepoj lokaciji, s koje se pruža pogled na Travnik i okolna mjesta Lašvanske doline. Bukovica se po svojoj ljepoti spominje u dalekoj proš-losti te je opjevana i u narodnim pjesmama.

Velike zasluge za izgradnju ovoga objekta pripadaju Stanku Jurčeviću, predsjedniku sekcije, Borisu Braliću, glavnom lovniku sek-cije, Nikoli Čuraku, lovniku sekcije, Sloboda-nu Nikoliću, tajniku sekcije, ali ništa manje zaslužni nisu ni: Eduard Matić, Marinko Jur-čević, Vinko Čurak, Slobodan Ivanović-Buco, Milorad Savić, Branko Šuman, Dejan Taraba, Dragun Čurak i Silvestar Antičević, dvojica pripravnika: Bruno Čilić i Darijo Jakovljević, te počasni član Društva i dugogodišnji lovac Pavo Čurak, koji nimalo ne zaostaje u radnim aktivnostima za mlađim kolegama.

Novoizgrađena lovačka kuća bit će otvo-renog tipa, dakle u nju će moći svratiti svi oni koji posjete ovo mjesto bilo kao zalju-bljenici u prirodu, bilo kao čobani, što više nego dovoljno govori koliko su ljudi koji su velikodušni ljudi koji su je izgradili. Neda-leko od ove lovačke kuće je kapelica koju vjernici u velikom broju pohode svake go-dine na dan 29. kolovoza, kad se ovdje slavi sv. Ivan Glavosjek.

Na kraju, posebnu zahvalnost treba odati Anti Lučiću, zvanom „Fant“. To je osamdesetogodišnji mještanin koji je ne-sebično pomogao u svakom pogledu, a posebno zato jer je omogućio priključak vode sa svoga imanja.

Ružica Bajo

Pokrivanje terase uz lovačku kuću

Lovačka kuća u Maloj Bukovici



Redovitu programsko-izvještajnu skupštinu LD „Sokol“, održa-nu 9. lipnja 2013., otvorio je Darijo Sučić, predsjednik Druš-tva, a potom je jednoglasno usvojen dnevni red od osam

točaka.Verifikacijsko povjerenstvo (Drago Marjanović, Anto Peša i

Marinko Matošević) utvrdilo je da je skupštini nazočan 31 zastu-pnik, od 39 pozvanih, pa je skupština mogla raditi i donositi pra-vovaljane odluke.

U radno predsjedništvo izabrani su Anto Bajo i Pavo Čurak, za ovjerovitelje zapisnika Žarko Jandrić i Dragan Jelović, a za zapi-sničara Ružica Bajo.

U izvješću o radu Društva u protekloj godini, predsjednik Druš-tva Darijo Sučić apostrofirao je nekoliko stvari. Prije svega, pohva-lio je rad sekcija i pojedinaca u lovištu, rezultat čijeg rada je veća brojnost divljači u lovištu, i one članove Društva koji zaista nese-bično rade na izgradnji lovačkih kuća, brinu se o zaštiti divljači i suzbijanju krivolova. Spomenuo je i komercijalni odstrel medvje-da i tri vuka u protekloj lovnoj sezoni, te dolazak glavnoga fede-ralnog lovnog inspektora i sanitarne inspektorice, koji nisu iskazali primjedbe na rad Društva. Na kraju, predsjednik je posebno želio naglasiti dobru suradnju Društva s Lovačkim savezom Herceg Bo-sne.

Nakon izlaganja predsjednika Društva, glavni lovnik Boris Bralić pročitao je i obrazložio svoje izvješće, koje je bilo za svaku po-hvalu, a potom je na red došlo financijsko izvješće, izvješće Nad-zornog odbora te izvješća predsjednika sekcija o aktivnostima u prošloj sezoni. U raspravi o tim temama sudjelovali su: Anto Peša, Anto Bajo, Dejan Taraba, Boris Bralić, Josip Sučić, Jozo Sučić, Žarko Jandrić, Drago Marjanović i Marinko Matošević, a akcent rasprave bio je na otvaranju lova na visoku divljač. Sva izvješća jednoglasno su usvojena.

Program rada Društva za 2013. godinu također je jednoglasno usvojen, a u sklopu ove točke predsjednik je upoznao zastupnike s nekim kadrovskim promjenama: umjesto Miroslava Marića, pred-

U okolnostima koje jesu, Društvo dobro stoji

LD SOKOL Nova Bila: SKUPŠTINA

sjednik sekcije Ponir je Marijo Franjić, a umjesto Žarka Jandrića, tajnica Društva je Ružica Bajo.

Na ovoj skupštini, počasnim članovima Društva proglašeni su Anto Ivišić, Jozo Sučić i Anto Peša.

Na kraju, lovcima LD „Sokol“ koji su dali izuzetan doprinos radu i napretku Društva, uručena je monografija Saveza „Dvadeset go-dina pod stijegom Herceg Bosne“. Monografiju su dobili: Pero Kolenda (sekcija Bilakovina), Zdravko Bajo (sekcija Jelinjak), Živ-ko Barbić (sekcija Gorčevica), Nikola Čurak (sekcija Dolac), Mato Stojak-Giba (sekcija Koričani), Josip Sučić (sekcija Pakovac) i Niko Erić (sekcija Ponir).

Ružica Bajo

Ovo je proljeće bilo vrlo dinamično glede pre-datora u čapljinskome

lovištu. Na području od Gabe-le do Jasenice primijećen je čopor vukova, koji čobanima i njihovim stadima nije davao mira ni noću ni danju. Nekoliko

Kako sačuvati divljač u lovištu

LD GALEB Čapljina: OPASNOSTI ZA LOVNU DIVLJAČ

je ovaca nastradalo u vučjim napadima, a u tim „napadima“ je i na strani vukova bilo gubi-taka, ustrijeljena je jedna veli-ka vučica. Također, na većem dijelu lovišta je primijećen još jedan krvoločni predator, ča-galj, koji se očigledno uspješno

integrirao na ovim prostorima dolazeći iz susjedne Dalmacije (poglavito s Pelješca gdje je i najviše ove životinje). Jedan je nedavno završio pod kotačima vozila na putnom pravcu Ča-pljina – Stolac.

Da problem po lovce bude još veći, smanjen je broj crne divljači (a vjerojatno i ostale) u zapadnim dijelovima lovišta, pokraj kojih ili kroz koje prolazi trasa koridora 5c, koji je trenu-tačno u izgradnji. Velika buka radnih strojeva i miniranje te-rena koje traje već dugo, oči-gledno su ostavili posljedice

(ostavljat će ih i ubuduće) na biljni i životinjski svijet na ovim terenima. Također, ova će auto-cesta zatvoriti prirodne putove divljači koja je sa zapada dola-zila u čapljinsko lovište (iz prav-ca općine Ljubuški odnosno susjedne Dalmacije) ili odlazila iz čapljinskog lovišta.

Pred čapljinskim je lovcima, očigledno, dosta posla kako bi čuvali i sačuvali svoje lovište i divljač u njemu, a koncesije, odnosno provedbe Zakona o lovstvu nema na vidiku.

Jure Musulin

Zastupničke klupe bile su dobro popunjene

Predsjednik Darijo Sučić s najbližim suradnicima



Netko jednom pametno reče da lo-vac ostvari najveći „trofej“ ako za vrijeme lova uspije sve privatne pro-

bleme, koje svi imamo i koji nas nesumnji-vo muče, bar privremeno zakopati negdje sa strane. Koliko u tome uspijevamo, naj-bolje znamo mi sami. Složenost problema koji nas pritišću u prvi plan stavlja malo-dušnost, zavidnosti i čangrizavost a ubija svu veličinu koju u punom smislu svaki čo-vjek u sebi ima. Stoga je vrlo važno da sva-ka grupa, sekcija, društvo u svom sastavu ima čovjeka, moralnu vertikalu, narodski rečeno „ljudinu“ koji će svojim primjerom pokazati jedini ispravan put ostalima. Pe-tar-Peja Marinčić, lovac sekcije Uskoplje, uistinu je osoba kojoj bismo mogli pripisa-ti sve navedene epitete.

U predvečerje toga svibanjskog dana ugodno me iznenadi njegov telefonski po-ziv. Zbog operacije grla govorio je nerazu-mljivo i nejasno, međutim pretpostavljao sam o čemu je riječ. Naime, na obilježava-nju Sv. Huberta, u studenom prošle godi-ne, razmijenili smo brojeve i tom je prili-kom naglasio da će me nazvati kad bude imao materijala za Hoop!. Dakle, ovaj poziv mogao je značiti samo jedno, Peja je ne-

Ako ne mogu govoriti, bar znam dobro pogoditi

LD USKOPLJE Uskoplje-Gornji Vakuf: PEJIN TROFEJ

što odstrijelio. „Pritisni jače to ‘puce’ na grlu, ništa te ne razumim“, zezao sam ga znajući da se neće naljutiti. Kao reakcija na moju šalu čula se neka nerazgovjetna psovka. Nakon toga je telefon preuzela njegova supruga i ukratko mi objasnila da je Peja odstrijelio vuka na Galečici, sve uredno fotografirao i poslao fotografije po šuma-ru Slavi Lovriću. Na kraju razgovora mi je prenijela Pejinu poruku: ako već ne mogu

govoriti, znam bar dobro pogoditi. U Uskoplju je česta pojava da vukovi u

proljeće silaze u sela. Nedostatak hrane u planinama prisiljava ih da svoje kretanje prošire na ona područja u kojima riskiraju kontakt s ljudima. U takvim okolnostima opasnost su za stoku i za mještane. Najče-šće stradaju ovce, koze i psi, a njihovi vla-snici redovito za svoju nemarnost okrive lovce. Informacija da je vuk u sred bijela dana viđen na relaciji između sela Podgra-đe i Voljice zatekla je Peju, Igora Ramčića, Slavka Čurića i Slavu Lovrića na ispijanju popodnevne kave u jednome od usko-paljskih kafića. Brzo su se organizirali, uzeli puške, prijavili vodstvu Društva svoj izla-zak i krenuli u potragu. „Zajedno s Pejom uputio sam se iz Podgrađa prema Galeči-ci znajući da vukovi često koriste upravo tu rutu kretanja. Nedaleko od spomenika poginulim braniteljima, na livadi odmah pokraj puta, uočili smo vuka. Naša ga pri-sutnost nije previše uznemirila, nastavio je polako kretanje kao i da nismo tu. Za vrijeme vožnje Peja je već imao spremnu pušku u rukama i odmah nakon što sam zaustavio vozilo zauzeo je klečeći stav za ciljanje i opalio“, objasnio je Slavo Lovrić, lovnik sekcije Uskoplje.

Vijest o Pejinu vuku brzo se proširila Uskopljem, čestitke su stizale sa svih strana, a stari lovac se samo smješkao napominjući kako je ovo njegova godina te kako će toga biti još. Zbog svoga pozitivnog pristupa lovu i lovačkim druženjima, prijateljskog odnosa prema kolegama lovcima, Peja je i više nego zaslužio ovaj trofej, jer on je čo-vjek koji malo traži od života a vjerojatno mu, zbog toga, malo i nedostaje. Na kraju, zaslužio je Peja i da malo, ali samo malo, kao njegov prijatelj zaobiđem objektivnost u ovom članku te da ovih nekoliko redaka, iako to dopisnička praksa ne nalaže, o nje-mu napišem u prvome licu jednine.

Velimir Šekerija

Vijest o Pejinu trofeju brzo se proširila Uskopljem



Drugu godinu zaredom, 9. lipnja 2013., LD „Uskoplje“ organiziralo je natjeca-nje u ciljanju u pokretnu metu u obli-

ku divljega vepra. Tako se na improviziranoj streljani na Podovima okupilo 50-ak lovaca čiji je cilj bio u što boljem svjetlu prikazati sebe i sekciju iz koje dolaze. Ovom događaju je pogodovalo lijepo i sunčano vrijeme kao i odlični uvjeti koje je organizator osigurao.

Na početku natjecanja, koje je započe-

Pojedinačno i ekipno Pajićani najbolji

LD USKOPLJE Uskoplje-Gornji Vakuf: CILJANJE POKRETNE METE

lo u 10 sati, predsjednik Društva Pero Perić pozdravio je nazočne (posebno se osvrnuvši na sigurnosne mjere), zaželio im mirnu ruku i dobro oko. Istim redoslijedom prijavljivanja lovci su pristupili ciljanju. Evidenciju pogoda-ka, za zapisničkim stolom, uredno je vodio tajnik Društva Ratko Pilić. Nakon dvosatnog natjecanja najviše bodova u pojedinačnoj konkurenciji imao je Branko Šarić iz sekcije Pajić Polje, koji je iz dva hica ostvario 18 bo-

dova. S 10 bodova slijedili su Željko Oreč i Ivo Juričević iz sekcije Voljice. Kako pravila nalažu da natjecatelji koji imaju jednak broj bodova ne mogu dijeliti jedno mjesto, Oreč i Juričević pristupili su raspucavanju. U me-đusobnom ogledu više sreće i umijeća imao je željko Oreč osvojivši tako drugo mjesto, a Ivo Juričević bio je treći. U ekipnom na-tjecanju prvo mjesto osvojila je sekcija Pajić Polje, drugo sekcija Voljice, a prošlogodišnji pobjednik, sekcija ždrimci, bila je treća. „Iako se svi mi koji smo se natjecali dobro među-sobno poznajemo i često družimo, izuzetno sam sretan i zadovoljan što sam osvojio prvo mjesto. Radost je još veća jer je i pobjednik u ekipnoj konkurenciji moja sekcija, što znači da su Pajićani spremni za lovnu sezonu“, sla-vodobitno će Branko Šarić.

Važno je istaknuti da je zanimanje lova-ca za ovu priredbu iz godine u godinu sve veće. Bogomdana priroda, ležerno ozračje i druženje samo su neki od razloga što su lovci ovu nedjelju odlučili provesti na Podovima. Kad još tome pridodamo natjecateljski duh i radost pobjeđivanja sudionika, sigurni smo da će organizatori i sljedeće godine lovcima prirediti ovaj događaj koji bi jednoga dana mogao preći u nešto veće, pa i potaknuti iz-gradnju prave streljane u Uskoplju.

Po završetku natjecanja nazočni su se uputili u obližnju vikendicu Stipe Kunkića-Šoka gdje je bila upriličena dodjela nagrada pobjednicima. Na jelovniku je bio lovački čorbanac pripremljen po tajnom receptu Zrinka Katića. Zezanja jednih na račun dru-gih, pjesme i lovačkih priča nije nedostajalo, a druženje se nastavilo do kasnih poslijepod-nevnih sati.

Velimir Šekerija

S dolaskom toplijih dana a nakon duge i teške zime, kupreški lovci su složno prionuli radovima u lovištu. Najprije se

pristupilo sjetvi poljoprivrednih kultura za prihranu divljači. Stoga je 11. svibnja 2013. organizirana radna akcija sjetve na tri razli-čita lokaliteta: na Velikoj Plazenici, Brdima i Vukovskom. Odaziv lovaca bio je više nego zadovoljavajući jer se na ovaj način, suklad-no Pravilniku o obvezama lovaca, prikuplja-ju prijeko potrebni bodovi.

Proljetna sjetva u lovištu

LD TETRIJEB Kupres: DOMAĆINSKO GOSPODARENJE LOVIŠTEM

Tom prilikom zasijano je oko 25 duluma zobi, a posađena je također čičoka i krumpir. Na-kon uspješno završenih radova uslijedilo je druženje uz lovački čobanac i kapljicu vina.

Na ovaj su način kupreški lovci pokazali da vode brigu o divljači i stvaraju bolje uvjete za pravilno gospodarenje lovištem.

Zoran Lovrić

Ispred vikendice Stipe Kunkića-Šoka

Odaziv lovaca na sjetvu bio je jako dobar



„Ja sam uvijek bio za – kuda i većina“, odgovarao je Ivo Zane, predsjednik Druš-tva, na peckanje lovaca na njegovo, opet, „u ništa“. Osim ovih nekoliko puta ponovljenih riječi, predsjednik je prije samog natjecanja pozdravio sve nazočne, ukratko ponovio pravila i ponašanje prilikom ispaljivanja me-taka, te samom pristupanju na mjesto oda-kle se ciljalo i odlazak s otvorenom puškom. To je ponovio dva puta, s tim da je drugi put bio još ozbiljniji i detaljniji jer su ciljali metu i pripravnici, njih petorica: Tomislav Džalto, Nikola Budim, Josip Tomić, Adis Kmetaš i Ante Bošnjak. Meta je bila pokretna make-ta vepra na 100 metara, trajanje vidljivosti

Sve bolje od – pogodakaLD VEPAR Prozor-Rama: CILJANJE POKRETNE METE

mete 9 sekunda – 30 metara. Moglo se ispa-liti najviše tri metka. Da objasnimo što znači „kuda i većina“. Od 42 natjecatelja, 31 je bio „u ništa“. Veoma loši rezultati! Ne želimo se ponavljati, ali ipak, trebala bi nam streljana. Loši su bili i pripravnici, četiri od pet nula. Ipak, ima poneka i svijetla točka. Pero Raič od 30 mogućih krugova pogađa 28, dvi-je desetke i jednu osmicu i skoro je imao kao svi ostali zajedno. I to je sve pozornosti vrijedno što se tiče aktivnih lovaca. Drugo mjesto osvaja lovnik Vladimir Drežnjak, treće Jure Beljo. Druga svijetla točka je osamdesetjednogodišnji Andrija Dolić, koji se upisao u one rijetke s krugovima. I, tre-

ća, pripravnik, jedan od pet, Nikola Budim imao je jednu od tri desetke što i nije loše za početnika. Ekipno prvo mjesto osvaja sek-cija Ploče, drugo Prozor i Gračac treće. Bilo je još svijetlih točaka: sve završilo bez inci-denata, Odbor za pripremu streljane, mete i sama organizacija prilikom natjecanja. Čla-novi Odbora su već nekoliko godina isti i isto odrade, dan prije ili rano izjutra stignu na lokaciju i pripreme što treba da bi funkci-oniralo u redu: Jure Tadić, Marko Ćališ, Ante Džidžić i šef Nikica Drežnjak. Marko Barišić zapisuje sve uredno već dugi niz godina te nam reče da je iduće natjecanje jubilarno, dvadeseto, što bi mogla biti zgoda za što-god više učiniti glede lokacije, povećanja, za tu priliku, nagrada, možda proglasiti stri-jelca desetljeća, itd.

Stanko Ćurčić

Ovogodišnja proslava sv. Marka (25. travnja) u selu Klobuku pokraj Ljubuškog nije mogla proći bez angažmana lovaca i njihovih dobro poznatih specijaliteta od divljači. Dragovolj-

no su se uključili u pripremanje 5 kotlova (300 litara) ukusno spre-mljene divljači; istina, ta divljač nije ulovljena u vlastitom lovištu, ali lovci su je osigurali preko svojih veza u lovištima gdje je ima. Željko Međugorac, predsjednik sekcije Klobuk, cijelu je večer neumorno obilazio organizatore i pazio da sve bude pod kontrolom i na vri-jeme posluženo. cijela priredba protekla je u odličnom ugođaju. Uzvanici i prijatelji gostoljubivih Klobučana naveliko su se iznenadili njezinom organizacijom proslave i izobiljem hrane i pića.

Sutra, kad članovi ove lovne sekcije sa svojim prijateljima i gosti-ma budu u lovu, svi mještani će znati da su to njihovi lovci, da su

Duboka povezanost s narodom

HUL KRAVICA Ljubuški: PROSLAVA SV. MARKA U KLOBUKU uz njih kad je potrebno i da će tako biti i ubuduće. HUL „Kravica“ iz Ljubuškog ponosna je na ovu sekciju i njezine članove.

Mario Herceg

Iduće godine, možda se nešto i promijeni Sve je „pod kontrolom“

U kazanima, specijaliteti od divljači



I ove godine, premda u vrlo specifičnoj situaciji, LO „Vitez“ poštovala je obveze iz članka

48. Zakona o lovstvu F BiH iz 2006. godine. Specifičnost je u tome da smo, u trenutku izrade, bili pod zabranom lova. Dodat-no, u drugoj polovini studenog protekle godine, mjerodavno županijsko ministarstvo raski-nulo je Ugovor o privremenom davanju lovišta „Vitez“ na gos-podarenje. Šlag je došao na kraju kada su ovoj udruzi zabra-njene sve aktivnosti u lovištu. O svemu ovome potanko je pi-sano u prethodnim brojevima glasila „Hoop!“.

Ipak, mjerodavnom županij-skom ministarstvu su, u zakon-skom roku, dostavljeni godišnji plan gospodarenja lovištem za 2013./2014. i izvješće o izvrše-nju plana za prethodnu lovnu godinu. Korisnici lovišta „Vitez“ u dijelu protekle lovne godine bili su LO „Vitez“ Vitez i LO „Kruščica“ Vitez. Lovište je, po tko zna koji put, dodijeljeno privremeno na korištenje. Na razdoblje od jed-ne godine, koje se, raskidanjem ugovora, svelo na razdoblje od nepunih pet mjeseci. U nastavku su dane najznačajnije karakteri-stike prethodne lovne godine.

Uspoređuju li se podaci o brojnosti, kako sitne, tako i kru-

Divljač opstala, iako je bila prepuštena sama sebi

pne divljači, u istom razdoblju prošle i ove godine, može se zaključiti da brojnost divljači stagnira, odnosno ima blagi po-rast. Zaključak na prvi pogled bio bi da je sve u redu. Uzme li se, međutim, u obzir da lova praktično nije bilo, normalno je postaviti pitanje gdje je nestao sav očekivani godišnji prirast, odnosno zašto divljači nema više?

Na ukupno brojno stanje najviše su utjecali:

1. Nedovoljna hranidba div-ljači u kritičnim razdobljima. Udruga je pravodobno započe-la s iznošenjem hrane na hrani-lišta, u cilju navikavanja divljači. Nakon toga je donesena odluka o raskidu ugovora. Kao rezultat odluke udruga je obavijestila mjerodavno ministarstvo da, s danom prijma obavijesti o ra-skidu ugovora, prekida s izvr-šavanjem svih zadaća u lovištu. Time se pokušalo „pritiskom na savjest“ ljudi u ministarstvu utjecati da porazmisle o mo-gućim posljedicama. Ministar-stvo je pokazalo koliko država (ne)vodi brigu za divljač. Osim mesa i mesnog otpada, te soli i mineralnih dodataka, nisu izne-sene dovoljne količine hrane za prihranu divljači. Posljedice nedovoljne hranidbe divljači

LO VITEZ Vitez: PLANSKI DOKUMENTI

su povećana potrošnja energi-je za traženje hrane, iscrpljena i izgladnjela divljač, lošiji pomla-dak u idućim generacijama, sla-bija trofejna vrijednost, divljač lakše postaje žrtva predatora, značajnije štete učinjene su na peradi i vegetaciji, a dio divlja-či je vjerojatno migrirao u neka susjedna lovišta;

2. Izostanak redukcionog odstrela predatora, svođenjem na podnošljiv broj, te uklanja-nje pasa i mačaka lutalica iz lovišta. Predatori, psi i mačke lutalice vršili su kontinuiran pritisak na glavne i pomoćne gospodarske vrste u lovištu, a i sada prave štete upadom u seoska domaćinstva. Utjecaj je znatno umanjen iznošenjem većih količina mesa i mesnog otpada, što je zasigurno utjeca-lo na povećanje stupnja preživ-ljavanja određenih vrsta divljači, ponajprije zeca, srneće divljači i divljih svinja;

3. Nepovoljni klimatski uvje-ti. Vrijeme u meteorološkom smislu nije bilo naklonjeno divljači, a u odnosu na uobiča-jeni kalendar, prisutna su bila vremenska kašnjenja od skoro mjesec dana. Posebna karak-teristika su bile niže prosječne temperature (kod određenih vrsta divljači upravo su one „okidač“ za početak novoga ci-klusa), te veće količine padalina. Slana u vrijeme cvjetanja voća znatno je smanjila prinos. Snijeg u drugoj polovini svibnja, koji se čak zadržao nekoliko dana, negativno je utjecao na divljač koja je u tom razdoblju imala mlade ili je bila u fazi ležanja na jajima. Nastavak sezone (od lje-ta) okarakterizirala je velika suša, s izravnim i neizravnim posljedi-cama: nedovoljna količina vode u lovištu, koja je prijeko potreb-na divljači (što je uzrokovalo mi-graciju dijela divljači u područja koja nisu imala nestašice vode), smanjen prinos i urod sveg bilj-

nog svijeta, a time i manja ko-ličina hrane za divljač, odnosno veći troškovi lovaca za prehranu i prihranu divljači;

4. Mir u lovištu. U lovištu su stalno, u većoj ili manjoj mjeri, zastupljeni krivolov i lovokrađa. Neočekivani potez ministarstva, koji je lovcima upalio „crveno, a krivolovcima zeleno svjetlo“, do-datno je ohrabrio krivolovce, te su dugo vremena u lovištu radili što su htjeli. Dodaju li uz njih i brojni predatori, jasno je kamo je to vodilo.

Privremeni godišnji plan gospodarenja napravljen je po pravilima struke. Iz njega slijede brojne obveze za lovce. Tako bi u idućoj godini lovci LO „Vitez“ i LO „Kruščica“ u lovište trebali iznijeti i distribuirati preko 19 tona različite vrste hrane za pri-hranu divljači. Zbog ekonom-ske situacije planirana je izgrad-nja manjeg broja, uglavnom jeftinijih lovnotehničkih i lovno-gospodarskih objekata, ali će se veća pozornost posvetiti održa-vanju postojećih objekata.

Kada je u pitanju izvršenje godišnjeg plana gospodarenja za proteklu lovnu godinu, iz iz-vješća se može zaključiti sljede-će:

a) prisutni su veliki nelovni gubici, u tiskanici svrstani u „Ot-pad“, pri čemu su evidentirani, u manjoj ili većoj mjeri, gubici u prometu, krivolovu, gubici od predatora, pasa i mačaka lutali-ca, stradanje od poljoprivrednih strojeva, uginula divljač, divljač stradala od poplava, požara, smrzavanja, udara groma i dr.;

b) mjere uređenja lovišta dje-lomično su realizirane. Razlog za to je ekonomska kriza, ali i obavi-jest o raskidu ugovora o dodjeli lovišta na korištenje. Izgrađen je samo dio lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, od-nosno održavali su se postojeći objekti na kojima zub vremena pokazuje svoje. Mora se nadoda-ti da su dva hranilišta zapaljena kao rezultat neodgovornog po-našanja djece, a jedno prihvatili-šte je rasformirano, pri čemu su nepoznate osobe otuđile mate-rijal ugrađen u prihvatilište;

c) izravna novčana ulaganja u lovište (s blagajne i žiroračuna) iznosila su 6.849,23 KM, od čega

Dogovor o sporazumu



Ječam se u lipnju valovima leluja i zlati na žarkom suncu i sprema se useliti u uzarićke izbe, samo da se još sanjivi kombajni lijeno izvuku iz hladovine. Blato, ono Mostarsko, jedva čeka to štek-

tanje strojeva, jer žetva je uvijek nešto milo, sjetno, obećavajuće... žetva je uvijek uvjet života, bez obzira na to s koje strane plota gle-damo! Ako im i nisu „sve koze na broju“, lovci našega Društva se ne daju da ih beznađe i letargija na ovoj žezi prikuju uz tmurna razmi-šljanja i bezizlazje. Oni se trse i traže barem zrnca sjaja u vremenima bura i oluja, općih društvenih pa i naših lovačkih.

Nije se zamijetilo mnogo divljači po ledinama i strninama, pa se mladi lovci Uzarića odlučiše takvo stanje malo popraviti. Skupina lovaca na čelu s Mariom Primorcem lako se dogovori i za tren oka skupi nešto novca. Sutradan se iz Posušja doseli lijepo jato trčki (21) i nastaniše lovište uz Lišticu.

Neće to biti sve u blatskom lovištu. Saznali smo, naime, da se i dru-ge sekcije iz Lovne jedinice Blato žurno spremaju pustiti divljač (trčku

U Blatu se nikada ne miruje

LD MOSOR Široki Brijeg: PUŠTANJE DIVLJAČI U LOVNOJ JEDINICI BLATO

je najveći iznos utrošen za plaće i naknade za rad lovočuvarske službe, tekuće i investicijsko odr-žavanje objekata, te edukaciju članstva. U lovište je dodatno in-vestirano 30.881,17 KM, od čega najviše otpada na vrijednost radova u lovištu (19.560,00 KM), materijale za izradu i održavanje lovnogospodarskih i lovnoteh-ničkih objekata, te druge usluge (uključujući i prijevoz materijala u lovište i veterinarski pregled hrane), vrijednost pasa i mača-ka lutalica izlučenih iz lovišta, te hrane za prehranu i prihranu divljači (bez mesa i klaoničkog otpada, koji je dobiven besplat-no). Ukupni iznosi su približno jednaki iznosima iz prethodne lovne godine (porast je za pri-

bližno 1 posto).Promatrajući situaciju u ko-

joj se našla ova lovačka udru-ga, možemo reći da je divljač, unatoč nebrizi nadležnih, op-stala uz određene dugoročne posljedice. Za nas kao lovač-ku udrugu najvažnije je da su planska dokumenta urađena kvalitetno, na vrijeme i distribu-irana u mjerodavno ministar-stvo. U dogovoru s predstav-nicima LO „Kruščica“ načinjen je novi tekst sporazuma, koji je kompromisno rješenje za obje lovačke udruge. To za nas znači da smo ostali u utakmici za dodjelu lovišta, pa makar to opet bilo privremeno. Za lovce to znači da će moći izvršavati svoje obveze, ali i koristiti svoja

prava u lovištu. Za divljač, una-toč planiranom odstrelu, treba-lo bi značiti poboljšanje uvjeta

i kvalitete življenja na području lovišta „Vitez“.

Ivica Drmić

i zeca ) u ravnicu. Zec je, kako reče lovnik Jedinice Albert Ljubić, u potpunosti spreman za puštanje u prirodu, i svi će do kraja srpnja biti na svome mjestu. Onda, osvanu lijepa nedjelja i skupiše se oni najuporniji na biogračkom igralištu te uljudno raspodijeliše petnaest zečeva iz Sabljićeva uzgoja (Kočerin). Istoga dana svi su pušteni u lo-vište četiri blatske lovne jedinice. Zečevi su uistinu bili vrlo lijepoga i zdravog izgleda a i cijena je relativno prihvatljiva. Valja napomenuti da su Ljutodočani još u ožujku pustili desetak komada zečeva u svoj dio lovišta.

Malo kasnije smo zadirkivali i uzarićkog lovnika Mirka-Miru Gugića, pitajući ga koliko on još ima namjeru dobaviti zeca za osvježenje krvi. Poznajući njegov karakter i smisao za aktivnost u smislu unapređenja stanja u lovištu, možemo mu povjerovati da će skupiti novca barem za desetak primjeraka zeca koji će obogatiti onaj najsiromašniji dio lo-višta. No, njegova skromnost ne bi bila uvjerljiva da mu pod glavom nisu isti oni koji su mu vjerovali kada su ga postavili na tu dužnost: Jole, Jadro, Čedo, Pupa, Bilaćušić mlađi, Hugo, Goran ... E, živi bili pa vidjeli, hoće li se mladi zečići ljetos začeprkati po prašini uz šumarke Dubrave, Bukovca i Lazetina (upravo tamo gdje su neki zli ljudi koji sebe naziva-ju i lovcima, učinili minulih godina masakr nad autohtonim vrstama) i istinskim lovcima osmjeh tjerati za radosno očekivanje otvaranja, a od toga ovisi hoće li ga uopće i biti. Jer smo po svim procjenama vrlo bli-zu branja „zabranjenog voća“ matičnog fonda, što ni jednim zakonom niti ikakvim moralnim kodeksom nije dopušteno.

Blago LasićBlatska radna ekipa

Zečevi su pušteni, kakva im je sudbina?

Pačji pomladak


LOVAČKO ORUŽJE

Poluautomatski lovački ka-rabini su lovačke kuglare s jednom užlijebljenom

cijevi, spremnikom s dva ili više naboja i takvom konstrukci-jom zatvarača i mehanizma za opaljivanje koji omogućavaju nakon opaljivanja naboja u ci-jevi automatsko odbravljivanje zatvarača, izbacivanje ispaljene čahure, zapinjanje udarnog mehanizma, ubacivanje novog naboja iz spremnika u cijev i bravljenje cijevi. Za ispaljiva-nje idućeg naboja potrebno je samo pustiti i ponovno pri-tisnuti okidač tako da poluau-tomatski karabini omogućuju najbrže ispaljivanje većeg bro-ja naboja u odnosu na druge tipove lovačkih pušaka kugla-ra. Poluautomatski rad lovač-kih karabina zasniva se na više različitih principa, a osnova svakog od primijenjenih me-hanizama je korištenje energije barutnih plinova nastalih ispa-ljivanjem naboja.

O danas relativno mnogo upotrebljavanoj lovačkoj po-luautomatskoj kuglari (karabinu) raspravljat ćemo ne toliko sa zakonskog gledišta koliko zbog lovačke etike, a i praktičnosti.

Upotreba te vrste lovačke puške je tabu tema, osobito u nas, jer je praksa često u sukobu sa zakonom. S tim u svezi opće-nito je poznato da je konstruk-cija lovačkog vatrenog oružja u njegovu tehničkom razvoju ograničena i lovačkom etikom. No gdje su te granice, umnogo-

POLUAUTOMATSKE LOVAČKE KUGLARE DANAS UGLAVNOM KUPUJU ONI LOVcI KOJI DOSTA LOVE KRUPNU DIVLJAČ POGONOM, PRIGONOM I SLIČ-NIM NAČINIMA LOVA GDJE SE DIVLJAČ VRLO ČE-STO GAđA U TRKU, NA VIŠE ILI MANJE POKRIVE-NIM TERENIMA I GDJE JE PONEKAD U KRATKOM VREMENSKOM INTERVALU POTREBNO ISPALITI VIŠE HITAcA.

TABU TEMA ILI ZAKONITO LOVAČKO ORUŽJE

Poluautomatski lovački karabini

me zavisi od toga kako gleda-mo na lov.

Što se tiče poluautomatskih kuglara, one su se rodile na te-melju vojničkih pušaka. Da bi povećali vatrenu moć svoga pješaštva za Drugoga svjetskog rata, Amerikanci, Sovjeti i Nijem-ci imali su svoje poluautomat-ske puške. US – Garand M1 kal. 30-06 Springfield, US carbine M1 kal. 30, Tokarev kal. 7,62x54 R i Walther G43 kal. 8x57 IS.

Budući da su se te poluau-tomatske kuglare pokazale sigurnim, pokazalo se poslije rata takvo i lovačko oružje, Re-mington, Winchester, Ruger, Heckler&Koch, Voere, Walmet i sovjetski „Medvjed“ najpozna-tije su marke odnosno modeli raznih poluautomatskih lovač-kih kuglara.

SUSTAV RADAŠto se tiče ovih karabina, oni

gotovo bez iznimke rade na

principu već opisane pozajmice plinova. Prva takva al vojnička puška konstruirana je prije Ok-tobarske revolucije, 1905. godi-ne u carskoj ruskoj armiji i to u tadašnjem japanskom vojnom kalibru 6,5x51 R Arisaka.

Amerikanci su početkom dvadesetih godina prošloga stoljeća eksperimentirali s plin-skim valjkom (J. c. Garand), go-dine 1936. u naoružanje su uveli već spomenuti US – Garand M1 kalibra 30-06, a poslije toga pro-slavio se US carbine M1 kal. 30.

Danas samo lovačka po-luautomatska kuglara tvornice Heckler&Koch radi na drugači-jem principu. Taj je preuzet od poznatog njemačkog mitraljeza iz Drugoga svjetskog rata MG 42, u nas poznatiji pod nazivom „šarac“.

Takva kuglara, primjerice model 940 u kalibru 30-06 Springfiel i 7x64 ima od „šarca“ modificiran tzv. Rollenverschlu-

ss. Prevedeno, to je princip usporenog rada zatvarača, odnosno bravljenja s pomoću ugrađenog sustava valjaka.

Osim toga i ležište naboja u toj puški, zbog besprijekor-nog funkcioniranja, posebno je obrađeno. Nova poluautomat-ska sačmarica marke FN mod. 500 djeluje na sličnom sustavu.

Zanimljivo je spomenuti da je njemačka tvornica Krieghoff proizvodila prije Drugoga svjet-skog rata prvu lovačku poluau-tomatsku kuglaru kalibra 6,5 mm i 7 i 8 mm.

Kalibri današnjih poluauto-matskih kuglara kreću se kako kod kojega proizvođača, od kal. 223 Rem. preko standardnih 30-06 Springfield, 308 Win, 270 Win i 7x64 pa do FN BAR-a koji osim standardnih ima i kal 7 mm Rem. Mag. te 300 Win. Mag.

Austrijski Voere nudi čak u osam kalibara, a među njima je i 9,3x62.

Benelli ARGO

Browing BAR


LOVAČKO ORUŽJE

UPOTREBANe ulazimo u zakonske

odredbe u vezi s korištenjem poluautomatskih lovačkih pu-šaka, bilo sačmarica, bilo kugla-ra, u pojedinim zemljama. Be-zuvjetno svaka upotreba toga oružja, ako se kosi sa zakonom, jest manji ili veći prekršaj.

Isto tako pitanje da li dopusti-ti samo tri naboja (metka) ili pet pa i više, nije moguće principijel-no ograničiti. Također pretjeran je nazor da je „viteški“ imati ku-glaru samo s jednim nabojem. Jednostavno, treba poći od stanovišta da u lovu kao sportu divljač mora imati neke moguć-nosti za opstanak, ali to ne treba tražiti kad je već odlučeno da se odstreli određena divljač. Lovac danas ima suvremeno oružje, a divljači ostaju samo njihove pri-rodne odlike, a to su izvanredan sluh i njuh, prirodna opreznost, a u nekih i savršena mimikrija.

Poluautomatske lovačke ku-glare danas uglavnom kupuju oni lovci koji dosta love krupnu divljač pogonom, prigonom i sličnim načinima lova gdje se divljač vrlo često gađa u trku, na više ili manje pokrivenim tereni-ma i gdje je ponekad u kratkom vremenskom intervalu potreb-no ispaliti više hitaca.

U našim uvjetima oni su vrlo upotrebljivi u lovu divljih svi-nja, vukova i druge nezaštiće-ne divljači.

Mogu biti korišteni u princi-pu i za ostale načine lova, kao i drugih vrsta krupne divljači, što ponajprije zavisi od lovačke tra-dicije u pojedinim krajevima.

Zbog glavne namjene za lov divljači u pokretu, gotovo svi imaju mehaničke ciljnike i predviđeni su za postavljanje optičkih ciljnika sa svjetlećom točkom ili klasičnih optičkih cilj-nika, uglavnom manjeg ili vari-

jabilnog povećanja, koji zbog velikog vidnog polja omoguću-ju brzo uočavanje divljači.

Preciznost poluautomatskih lovačkih karabina, kao i kod drugih kuglara, zavisi od mode-la i upotrijebljenog streljiva, kao i ciljničkog sustava, i kreće se najčešće, pucano i mjereno na daljini od 100 m za grupu od 3 metka u krugu od 5-6 cm.

Ovi karabini sa spremnikom punim streljiva daju lovcu odre-đen stupanj sigurnosti i samo-pouzdanja, s obzirom na to da omogućuju brzo ispaljivanje više hitaca, ali treba znati da bez preciznog gađanja i točnih po-godaka nema odstrela divljači.

Brzo pucanje više metaka bez dovoljne točnosti najčešće rezultira promašivanjem ili ra-njavanjem divljači, što ne može biti cilj ni jednom pravom lov-cu, te kod lova uvije treba prvo misliti na točnost gađanja a tek tada na brzinu ispaljivanja idu-ćeg metka, ako je potrebno.

NEDOSTACI U ODNOSU NA KLASIČNE KARABINE

Najznačajniji nedostaci po-luautomatskih lovačkih karabi-

na su:• Složenija konstrukcija s više

pokretnih dijelova koji zahtije-vaju pažljivo čišćenje i održava-nje u cilju besprijekornog funk-cioniranja

• Vojnički izgled koji nije „bla-gonaklono“ prihvaćen u pojedi-nim lovačkim sredinama

• Eventualni problemi u funk-cioniranju kod ručno laborira-nog streljiva s različitim težina-ma zrna i baruta u zapadnim zemljama gdje je ručno pravlje-nje streljiva za kuglare rašireno. S obzirom na to da se kod nas koristi komercijalno streljivo izrađeno po normama c.I.P.-a, do ovakvih problema rijetko se dolazi.

• Ograničenje kapaciteta spremnika na dva naboja u ze-mljama gdje zakonom o lovu zabranjen lov puškama s više naboja.

OSOBNO MIŠLJENJENa kraju ovoga teksta iznijet

ćemo i svoje osobno mišljenje o upotrebi poluautomatskih pušaka.

Poluautomat, bilo sačmari-ca, bilo kuglara, spada u ruke

samo profesionalnog lovca koji, u ograničenom vremenu, s naj-manje gubitaka mora ispuniti plan odstrela. Kad bi se sportski lovac isključivo koristio poluau-tomatom samo da ne izgubi ranjenu divljač, onda bi takvo oružje i u lovačkom sportu ima-lo opravdanje. No ruku na srce, moramo priznati da je idealan lovac velika iznimka.

Današnja lovačka poluau-tomatska puška s tehničke je strane odlično oružje. Pri pravil-nom održavanju i sa streljivom visoke kvalitete, funkcionira besprijekorno. Ipak, i onaj mali postotak zatajivanja, pa bio on ma koliko malen, ne dopušta sigurnu upotrebu bilo kojeg poluautomata u lovu na divljač koja može biti, ako je ranjena, opasna za čovjekov život. Iz tih razloga „pet velikih“ (slon, noso-rog, bafalo, lav i leopard) te tigar love se redovito s prvorazred-nim dvocijevnim kuglarama ili repetirkama, tj. karabinima gor-nje klase, u kojih je zatajivanje gotovo samo teoretsko.

Dakle, poluautomatska lo-vačka puška, unatoč svojim odličnim tehničkim svojstvima, opravdana je samo u rukama lovca koji se bavi ekonomskim lovom.

Naime, cijena tog oružja ne prelazi vrijednost dobre pro-sječne puške pa to ne bi mogao biti razlog da se poluautomat-ska kuglara ne upotrebljava u rutinskom odstrelu krupne div-ljači na velikim šumskim gospo-darstvima.

Mladen Bešlić

Remington 742

Heckler-Koch-SLB2000


LOVIŠTE I AUTOCESTE

Bosne i Hercegovina je tre-nutačno pred izgradnjom nekoliko značajnih ce-

stovnih pravaca, od kojih navo-dimo dva:

1) već dobro poznati eu-ropski koridor Vc koji povezuje Mađarsku s lukom Ploče prola-zeći kroz BiH od Šamca (granica s Republikom Hrvatskom) pa preko Modriče, Doboja, Zenice, Kaknja, Visokog, Sarajeva, Ko-njica, Jablanice i Mostara, te se spaja s Jadransko-jonskim kori-dorom u Republici Hrvatskoj;

2) koridor koji počinje na granici s Republikom Hrvat-skom u Gradiški, te preko Ba-njaluke, Glamoča (alternativa Kupres), Livna, granica s Repu-blikom Hrvatskom, preko Sinja vodi do Splita gdje se povezuje s Jadransko-jonskim koridorom.

Oba ova cestovna pravca,

Lovci trebaju sudjelovati u odlukama o gradnji autocestaAUTOcESTE, KAO VELIKI INFRASTRUKTURNI OBJEKTI, TEMELJ SU GOSPODAR-SKOG RASTA I PRILIKA SU ZA RAZVITAK PROSTORA KROZ KOJI PROLAZE. ONE POVEZUJU REGIJE OMOGUćAVAJUćI BRžI I KVALITETNIJI PROMET, I NE TRE-BA SUMNJATI U ZNAČAJNE KORISTI OD NJIH. MEđUTIM, VELIKI INFRASTRUK-TURNI PROJEKTI, MEđU KOJIMA SU I AUTOcESTE, IMAJU SKORO UVIJEK NE-GATIVAN UTJEcAJ NA OKOLIŠ, O ČEMU SE MORA RAZMIŠLJATI PRI NJIHOVU PROJEKTIRANJU I IZVEDBI.

ŠTO NAM DONOSE AUTOCESTE

značajnim dijelom, prolaze kroz Hercegovačko-neretvansku i Hercegbosansku županiju, a na tim se prostorima nalazi velik broj lovišta od kojih su neka i visoko vrijedna.

NEGATIVNI UTJECAJIIzgradnja i korištenje autoce-

sta uvijek negativno utječe na okoliš, i to se nikako ne može izbjeći, ali studioznim projek-tnim rješenjima može se ubla-žiti. Naravno, to se odnosi i na autoceste koje prolaze prosto-rima lovišta.

Negativan utjecaj na okoliš pokazuje se kroz:

• Buku koju stvaraju motori motornih vozila i buku od di-namičkog dodira guma s kol-nikom

• Zagađivanje zraka koje po-tječe od ispušnih plinova mo-

tornih vozila i otpadnih čestica guma i asfalta

• Zagađivanje voda (kako po-vršinskih tako i podzemnih)

• Smanjivanje poljoprivred-nih, šumskih i urbanih površina

• Utjecaj na biljke i životinje• Zagađivanje svjetlošću• Presijecanje staništa divljači• Razaranje krajolikaSkoro svi ti utjecaji javljaju se i

tijekom izvođenja radova, odno-sno gradnje autocesta, i tijekom njihova korištenja i održavanja.

Smišljenim i stručnim radom na pripremi izgradnje kroz pret-hodne studije istraživanja, koje prethode projektiranju i konač-noj odluci o položaju autoceste u prostoru, negativni se utjecaji mogu umanjiti, ali nikako posve eliminirati. Stoga se i došlo do obveze investitora da, osim niza tehničkih rješenja i analiziranja

eksploatacijskih efekata na eko-nomski i razvojni aspekt prosto-ra kroz koji se pruža autocesta, izradi prethodnu studiju utjecaja na okoliš, a zatim i projekte zašti-te u okviru pojedinih segmenata negativnih utjecaja, sve s ciljem da se štetni utjecaji smanje na moguću tolerantnu razinu.

RJEŠENJAGlede gospodarenja lovišti-

ma, svakako treba obratiti po-sebnu pozornost na neke od navedenih utjecaja, koji se tiču upravo divljači u prirodnom am-bijentu. To se, prije svega, odnosi na smanjenje površine lovišta, presijecanje prirodnog stani-šta divljači, buku od korištenja autoceste i zagađivanje zraka ispušnim plinovima i čvrstim če-sticama koje potječu od trošenja guma i asfaltne podloge.

Negativan utjecaj na sma-njenje površine lovišta očituje se kroz trajan gubitak površine. Naime, na svaki kilometar au-toceste koji prolazi kroz lovište trajno je izgubljena površina od 10 hektara, ne računajući ulazne i izlazne trakove i petlje. Jednako tako, na svaki kilome-tar autoceste koji prolazi kroz lovište gubi se još 50 hektara lovno-produktivne površine. Ovaj štetni utjecaj gotovo je nemoguće izbjeći, ali ipak treba pokušati „navesti“ ili usmjeriti trasu, ako je to ikako moguće, na „lošiji“ dio lovišta.

Trasa autoceste presijeca staništa divljači i na taj način onemogućava migracije div-ljači (posebno krupne divljači), usitnjava (fragmentira) lovi-šte, prirodna populacija ostaje razbijena te mora tražiti nova staništa i najčešće naseljava ne-odgovarajuće prostore, a što je najpogubnije umanjuje se šan-sa za gensku izmjenu. Ovaj štet-ni utjecaj moguće je djelomice izbjeći izgradnjom prijelaza za divljač (zeleni mostovi). Ovaj zahvat poskupljuje investiciju, pa ga treba planirati na istraže-nim prirodnim stazama divljači (prijelazima) te se koristiti ure-đenjem terena, ozelenjivanjem prostora ispod nadvožnjaka i mostova i pošumljavanjem iznad ulaza tunela.

Po izgradnji ceste, njezinim


LOVAČKA PRIČA

Došlo je proljeće, sa svom svojom nježnošću, ži-votom i poniznošću.

Vrhovi planina još su bili pokri-veni snijegom, okovani ledom i „okrunjeni“ gustim oblacima. Izgledalo je kao da se i ono, proljeće, boji poći gore i osvojiti vrhove. Čekao sam da nađe svoj put visovima, da unese živost u stanovnike planine, da ih izba-vi iz okova leda, snijega, vjetra, samoće i zime. Nakon desetak dana borbe, uz pomoć svojih kiša i temperatura proljeće je pokorilo planinu. Rastjeralo oblake, smirilo vjetar, otopilo dobar dio snijega. Planina je živ-nula, s njom i ja jer mi je otvoren put do vrhova, gdje se odvijaju čarobni plesovi tetrijeba.

Početak puta do pjevališta prolazio je kroz sedlo u kojem je ostalo još snijega. Jandro, Jozo i ja donijeli smo odluku da se pokušamo probiti. Krenuli smo krivudavim putem, kroz gustu jelovu šumu i ostatke bijeloga pokrivača. Nakon sat vremena šuma je nestala, oko nas su se ukazali proplanci s kržljavim borićima, bukvićima i poko-jom gorostasnom jelom. „Sta-ni, tamo trebamo ići!“ uzviknu Jozo, pokazujući rukom u smje-ru proplanka okićenog jelama.

Do proplanka dolazimo za pola sata. Ostaje nam još uspon na njega, jer gore ćemo preno-ćiti. Gore je i drevno pjevalište. Noć je padala, tama je obavija-la šumu, a mi smo koračali ka mjestu noćenja. Posve tiho, da ne otkrijemo svoju nazočnost stanovnicima planine. Utaborili smo se ispod stijene, skupili uo-kolo nešto drva i naložili vatru. Posjedali smo i razrađivali plan lova za sutrašnje jutro. Uz puc-ketanje vatre, miris šume i huk sove, očekujući zoru, zadrijema-li smo u dubokoj tišini šume, kao i oni tetrijebi.

Pred svitanje izvukli smo se iz vreća za spavanje, radimo ras-pored. Jandro i ja krenuli smo prema vrhu proplanka, a Jozo

Gorski ljubavnik

na njemu po-znato mjesto. Na istoku je dan potiskivao noć, svjetlost tamu. Čekali smo da drozd objavi dan, jer nakon njega trebao bi se javiti i „pro-ljetni ljubav-nik“. Lagano koračamo, uz zastajk ivanje i osluškivanje. Drozd se javio i prekinuo tišinu noći. Pritajeno osluškujemo. Nakon nekoli-ko minuta ja-vio se i on, gor-ski ljubavnik. Čujemo ga pri-gušeno. Pribli-žavamo mu se, pjesma posta-je sve jasnija i čistija. Na putu nam se prije-če trula debla, grane i skliske stijene, a znoj nam se cijedi u oči. Sve nam to otežava do-skakivanje. Stali smo. Uperena Jandrina ruka u jelu ispred nas ukazivala mi je na obrise ptice. Raširena repa, spuštenih krila i uzdignute glave, „marširao“ je po grani dozivajući svojom pje-smom družice skrivene u po-lutami šume. Stavljam pušku u rame. Pucam. Klepet krila i tupi udarac o tlo. Gorska ptica bila je nadmudrena. Drhtavih nogu, sav zadihan i uzbuđen, trčim do stare jele. Ugledah ga na bjelini zemlje. Preplavljen osjećajem iskonskoga lova, podižem gor-sku pticu i radujem se ispu-njenom snu. Jandro mi čestita, dozivamo Jozu. Svježom krvlju natapamo grančicu smreke, Jozo mu stavlja u kljun. Odaje-mo počast ptici. Sjeo sam, dugo ga gledao i divio se njegovoj ljepoti. Čarobna je to ptica. Jan-dro i Jozo prekidali su moje mi-sli nudeći mi plosku s rakijom. Nazdravljamo uspješnom lovu. Užitak je biti ovdje, samo da tra-

je. Da bi doživljaj bio potpun, na sinoćnjoj vatri ispekli smo gljive koje je Jozo ubrao.

Ponosni, umorni i polumokri odlučili smo krenuti dolje, niz kamene litice i obronke. Staza-ma kojima je medvjed noćas prošao. A one su bile natoplje-ne jutarnjom rosom i prožete jutarnjim suncem. Ostavljamo planinu iza sebe, ostavljamo i sve njezine stanovnike u miru. Ostavljamo nabrekle pupove bukve i javora i pokoji gorski cvijet. Sa sobom nosim gorski trofej i drage uspomene, koje će tinjati u meni cijelog mog ži-vota i buditi se svakog proljeća. Zazelenjet će se Kupreška gora, gorski će ljubavnici završiti svoj ples, svoj pjev. Napustit će svad-bene litice i proplanke. Povući će se u dubinu šume i samot-njački čekati nova svitanja, nove zore budućeg proljeća.

Jozo Kaštelan

će se korištenjem javiti buka od prometa koja će biti velika pre-preka za obitavanje divljači uz trasu koridora, jer će u toj zoni biti osjetno poremećen mir u lovištu. Ovaj se problem rješa-va izgradnjom ili korištenjem kosina uz trasu te biološkim ra-dovima, primjerice podizanjem zaštitnih dendro-barijera koje djeluju kao prigušivač buke, pri čemu su zimzelene vrste drve-ća učinkovitije od listopadnih. Postoje, dakle, tehnička rješenja koja mogu umanjiti ovaj utje-caj. U naseljima se koriste panoi protiv buke.

Zagađivanje zraka ispušnim plinovima i otpadnim čestica-ma od guma i asfalta problem je s obzirom na to da plinovi i krute čestice imaju negativan utjecaj na biljke u okolišu trase, posebice na biljke širokog lista, a kako su biljke sastavni dio pre-hrane određenih vrsta divljači, taj se utjecaj prenosi i na div-ljač. Istraživanja koja su vršena u Njemačkoj potvrdila su sumnje da te biljke nisu ni za prehranu stoke s obzirom na postotak štetnih materija u lisnoj masi. Ovaj problem djelomice je ri-ješen obveznim katalizatorima na motornim vozilima, ali mogu pomoći i guste dendro-barijere koje sužavaju prostor taloženja štetnih materija uz trasu.

Kako smo mi lovci korisnici prostora i kako je naš zadatak, između ostalog, i zaštita divlja-či i lovišta, moramo i možemo priuštiti sebi pravo da sudjeluje-mo u odlukama koje se tiču iz-gradnje autocesta, ali ne samo autocesta nego i ostalih velikih infrastrukturnih objekata.

Kao poznavatelji svoga lo-višta možemo biti od velike koristi projektantima autocesta da kvalitetno i korektno, kroz studije utjecaja na okoliš, pla-niraju zaštitu okoliša. Dakako, naš se utjecaj neće osjetiti niti će polučiti rezultat ako nastu-pamo sami, no udruženi u svo-je organizacije (saveze), naš će se glas bolje čuti. Konačno, to je naš (i ne sam naš) interes iz kojeg treba rezultirati što manji negativan utjecaj autocesta na okoliš.

Vjekoslav Kostijal


LOVAČKA PRIČA

Vjerojatno nikad ne bih ni saznao jednu tajnu vezanu za lov, a koja se desila mom ocu, da ne bi ovoga zadnjeg nesretnog rata. Sada ona i neće djelovati mnogo strašno, ali u vrijeme

kad se desila i za mnogo manje stvari ljudi su nestajali preko noći.Bilo je to pred sam kraj 70-ih godina. Moj otac Ivan Perica tada

je bio lovac već nekih 15-ak godina. Imao je kera po imenu Boksi. To mu je zapravo bio i jedini ker kog je posjedovao. Mnogi stariji lovci često mi spomenu Boksija govoreći da na ovim prostorima nikad nije postojao bolji ker. Boksi je bio barak, a darovao mu ga je njegov bliski rođak Jozo Perica, s kojim mu se i dogodilo ovo što ću sada napisati.

Dakle, kraj 70-ih, proljeće. Zaputiše se Jozo i moj otac iz foj-ničkog seoca Otigošća put Zec planine. U njezinu su se podnož-ju nalazile Otigoške staje. Tu su bile kolibe koje su pastiri koristili preko ljeta dok traje ispaša stoke po planinama. Proljeće je bilo vrijeme da se kolibe obiđu, da se vidi je li im zima nanijela kakvu štetu. Od Otigošća do Otigoških staja trebalo je 6-7 sati hoda te se oni zaputiše oko ponoći da bi izbjegli znatiželjne oči, jer će gore provesti dva-tri dana pa su ponijeli i oružje. Naravno, svezan na povocu s njima je išao i Boksi. Hodali su cijelu noć te su nekad u samo svanuće neprimijećeni stigli do staja. Kolibe su manje-više bile čitave. Tu i tamo se popustila pokoja daščica, ništa strašno. Posla baš toliko da dan ne prođe u dosadi. Kako nisu imali više posla, isplaniraše da rano ujutro krenu preko Vran kamena na Luku pa preko Sikire (neki od vrhova planine Vranice), a dalje tko zna. Svanu prohladno jutro. Još je ponegdje u osojima bilo malo snije-ga koji je prije koji dan padao. Nakon nekoliko sati laganog hoda dođoše i do Sikire. Tu ih u jednom njezinu dijelu dočeka udolina obrasla klekovinom. Kroz nju se bilo teško probiti, gotovo nemo-guće, te odlučiše da je najbolje zaobići je. Obilazeći klekovinu, na jednome njezinu rubnom djelu primijetiše tragove divljih svinja. Tlo je bilo prilično izrovano, i to izgleda upravo prethodne noći. Boksi se već bio uvukao duboko u klekovinu i pomalo se javljao. Nema što, to je bio znak da su tragovi friški kao što su i pretposta-vili. Boksi će ih naći, samo je bilo pitanje jesu li se zadržale tu ili su produžile dalje. Ubrzo uslijedi odgovor. Boksi poče nalajavati. Kako je bio vrlo blizu, odlučiše kako je najbolje da se ne razdvajaju, da ih divljač ne bi osjetila. Na njima je sad bilo samo da čekaju. Boksi sigurno neće prestati oblajavati svinje, a njima će kad-tad dodijati njegovo oblajavanje te ukoliko ne osjete njih dvojicu, si-gurno će se pokrenuti. Pitanje je bilo samo u kom pravcu. Nakon nekih pola sata, divljač se pokrenula. Išla je polako i pravo na njih dvojicu. Klekovina je pucala i svakog trenutka se moglo očekivati da divljač izađe na čistinu. Zbog gustiša koji je pravila klekovina,

Ulov za Goli otok

Boksi je napadao s pristojne udaljenosti, ali bitno je bilo da nije posustajao. Jedva je falio metar da ugledaju divljač, kad ona zasta-de. Sad su nastupili trenuci najveće napetosti. Znali su da divljač sad ispituje zrak i osluškuje ne bi li osjetila opasnost prije pojav-ljivanja na čistinu. Iako su njih dvojica bili udaljeni svega 15-ak metara, oštri planinski vjetar išao im je naruku. Puhao je pravo s divljači na njih, a Boksijev prodoran i prijeteći lavež poručivao joj je da se ne zadržava dugo na mjestu. Divljač napokon krenu, iz kle-kovine se pojavi golema kuštrava glava, a pucanj istog momenta propara zrak. Dok je odjekivao odlazeći u daljinu, činilo se da traje cijelu vječnost. Pucao je Jozo. Obadvojica iznenađeni ustuknuše nekoliko koraka držeći puške u pripravnosti. Očekivali su svinje, a sad je pred njima nepomično ležao medvjed. I to kakav medvjed, bio je to pravi medvjedina. Pucali bi sigurno u njega još najmanje jednom, ali već i jedan pucanj bio je veliki rizik. Ako je ga netko čuo, bili bi u gadnoj nevolji. Lovostaja, plus odstrijeljen medvjed! Kad to dvoje zbrojite, robija ne gine, a kakva su vremena vladala, upitna je bila i glava na ramenima. Pustiše Boksija da ga protrga koju minutu, ni sami ne vjerujući da takva strvina može pasti od jedne kugle. Nakon što se uvjeriše da je zaista mrtav, s oprezom mu priđoše. Na sred njegova čela, točno između očiju bila je rupa koju napravi kugla ispaljena iz Jozine sačmarice. Samo tako pre-cizan hitac je i mogao u trenu zaustaviti ovakvu grdosiju. Iako je Jozo već tada imao dugu lovačku karijeru, priznao je da nikad nije ni u priči čuo da ovoliki medvjedi postoje kod nas, a kamoli da je kojeg vidio. Zguliše ga koliko su brzo mogli te se požuriše udaljiti što prije, ostavljajući golemu lešinu medvjeda strvinarima. I sama koža je bila preteška za nositi, tako da mesa ne uzeše ni komadića. Kožu i puške su sakrili u kolibi te su se požurili kući da bi se te iste noći mogli vratiti autom po sve to.

Nekih pola godine od tog događaja oca mi put nanese u Gornji Vakuf. Otac mi je radio u Šipadu, u trgovini namještaja, te su po-nekad kupljeni namještaj vozili kupcu. Svratiše usput u nekakav restoran na janjetinu. Kako u restoranu ne bi gostiju osim njega i vozača kamiona kojim su vozili namještaj, i konobar se malo zapri-ča s njima dok se janje koje je tek bilo pečeno ohladi da bi se mo-glo isjeći. Popričaše malo o ovom, malo o onom te se dotakoše i lovačkih tema. Iako u restoranu još uvijek osim njih dvojice i kono-bara ne bi nikog, osvrnu se konobar oko sebe te im tihim šapatom reče kako su u zadnjih nekoliko mjeseci u dva-tri navrata navraćali neki nepoznati ljudi te se raspitivali o lovcima s ovog područja i zna li netko koga tko ima običaj otići u krivolov i tako to. Izgleda da su udbaši. Doda kako je netko izgleda ubio medvjeda koji je bio hranjen za Branka Mikulića. Imao je on u tom području svoje lovište, a medvjed je izgleda nestao baš kad je sve bilo spremno da ga se odstreli. Reče kako čuvari koji su ga hranili kažu da na tom području nikad nije bilo većeg medvjeda. Na kraju još doda da se priča kako sumnjaju da su ga možda ubile nekakve Perice iz Fojnice, a koji su po njihovim saznanjima imali običaj doći preko planine u vakufsko lovište. Oca obli hladan znoj. Zamoli otac ko-nobara da im pečenje zamota jer su se već prilično zadržali te mo-raju krenuti. Po dolasku kući odmah ode do Joze te mu ispriča što je saznao. Složiše se da se što prije moraju riješiti kože. Istu večer kožu odnesoše jednom dobrom prijatelju. Niti ih on upita, niti mu oni rekoše gdje su došli do trofeja. Znao je on da je u pitanju koža koje se treba riješiti, a što manje zna to bolje.

Ovo mi otac ispriča prije nekoliko godina valjda tek tad osjeća-jući da više neće imati posljedica ukoliko se sazna istina o med-vjedu Branka Mikulića. Jozo poslije rata ode u Ameriku gdje je i umro. Umro je i prijatelj kojem su dali kožu. Nikad ga otac ne upita gdje je koža završila, samo im je jednom prilikom saopćio da se ne brinu jer je otišla daleko.

Dragan Perica


LOVNA KINOLOGIJA

Danas se u literaturi može naći podatak da postoji od 100.000 do 400.000 različitih tipova mirisnih čestica, koje su u stanju miješati se i umnožavati neograničeno. Većina od milijuna

receptora koji se nalaze u membrani sluzokože psa imaju svoje specifičnosti, koje im ne dopuštaju reagirati na sve mirise, nego is-ključivo na jedan određeni tip mirisa, tzv. čisti miris. Veliki broj razli-čitih mirisnih čestica, koje potječu od zemlje, vegetacije pa i lovca, također dolazi u kontakt s mirisnim receptorima psa, ali se proces, na sreću, blokira samozaustavljanjem svih neželjenih signala, prije nego pas stvori tzv. mirisnu sliku identiteta. Ovaj mehanizam blo-kiranja signala, programiran voljom mozga, određuje sposobnost različitog reagiranja, što je preduvjet da se pas koncentrira na jedan određeni miris. Kad izvedemo mladog, još neprobuđenog psa, na lovni teren, njegova mirisna sluzokoža primat će na tisuće mirisnih čestica koje još u njegovu mozgu nisu zapamćene. Njegov nedo-statak mirisnog iskustva i prirodna radoznalost njegova nosa, po-lako će u njemu buditi lovni nagon za daljnjim istraživanjem. Ako se dogodi da pas ptičar na neki dominantan miris prvi put stane, moramo znati da to nije zasluga selektivnog traženja, nego samo dobar pokazatelj njegovih urođenih odlika, što nam je i bitno, jer znamo da imamo potencijal u koji vrijedi ulagati. Samo česti kon-takti s divljači omogućit će mu da zapamti sve suptilne varijacije mi-risa divljači, ovisno od udaljenosti, zapreka, brzine vjetra, itd. Postu-pno će početi razlikovati miris lovne, od mirisa nelovne divljači, što nam je u biti i bio cilj. Kad imamo posla s iskusnim psom, lako ćemo zamijetiti da su mu lovne sezone koje su iza njega omogućile toč-no razlikovanje bitnog od nebitnog mirisa, jer njegova „memorijska kartica“ u sebi ima pohranjene tisuće mirisa, koje precizno eliminira u trenutku primanja mirisa lovne divljači.

Svaka divljač-sisavac istodobno je i davatelj i primatelj genetski kodiranih mirisnih signala, pa svaka vrsta funkcionira kao najsavrše-nija mreža autonomnih komunikacija. Divljač konstantno predaje „osobnu mirisnu kartu“ (mužjak, ženka, odrasli, mladi, itd.), zatim strah, agresivnost, ranjavanje, bolest, pa rodbinske signale kao li-zanje, dojenje, dozivanje, opasnost, itd., pa seksualne signale, kao traženje, približavanje, razdražljivost, obilježavanje terena, gonjenje, itd., itd. Sve su to mirisni stimulatori, koje tvore mnogobrojne žlijez-de a koje sisavci posjeduju, i svojim izlučivanjem ujedno impregni-raju kožu i dlaku, prije nego se raznesu u zrak pod formom mirisnih

U PROŠLOM SMO BROJU OBEćALI NASTAVAK PRIČE O TRAGU DIVLJAČI, PA PIŠUćI O TOJ TEMI POKUŠAT ćEMO MLADIM LOVcIMA SKRENUTI POZORNOST NA STRPLJENJE U RADU S MLADIM PSIMA, JER BRZOPLETO ODLUČIVANJE O NJIHO-VOJ LOVNOJ VRIJEDNOSTI NIJE NI ZNANJE, NI ISKUSTVO, NEGO JE SAMO MLADOST I JEDNIH I DRUGIH, KOJA TRAžI PUNO PODERANIH PATIKA I PUNO MUKOTRPNOG RADA KAKO U POLJU SA PTIČARIMA, TAKO I U PLANINI S GONIČIMA.

NA TRAGU DIVLJAČI

Miris i osjetilo mirisa

čestica u plinovitom stanju. Ova izlučivanja ujedno imaju i zaštit-nu funkciju organizma divljači, jer doprinose podmazivanju kože i dlake, pa i perja kod pti-ca, što u konačnici održava kod sisavaca gipkost, a kod ptica ne-promočivost. Međutim, koliko god imamo dobro obučena i iskusna psa, i ako je manje-više sigurno da je sposoban uhvatiti sve bitne mirise, možemo biti sigurni da mu veliki broj bitnih mirisa ipak pobjegne.

MIRIS, DIVLJAČ I PASOsobna mirisna karta, bilo je-

dinke ili skupine, rabi se u svrhu obilježavanja vitalnog teritorija, ali i da ostavi mirisni trag, kako za prijatelje, tako i za neprija-telje. Prijateljima je to znak da su sigurni na svome teritoriju, a neprijateljima upozorenje da su ušli u tuđi teren, i da ga hit-no napuste ukoliko ne žele pro-bleme s čitavom domicilnom skupinom. U odnosu na vrste teritorija osobna mirisna kar-ta može biti dnevna, sezonska ili stalna, i uvijek je obilježena „osobnom mirisnom slikom“, da bi se po naravi konkurencije, skupina zaštitila od prenapuče-nosti i jačeg eksploatiranja hra-

ne iz njihove sredine.Uljezi napisane „depeše“

načelno dobro poštuju, zbog straha od represalija, a i zato što je upisano u memoriju vrste, da označeni teritorij odgovara vitalnim potrebama onoga ili onih koji ga posjeduju.

Dok je pas u akciji lova, nika-kav strani miris ne odvlači nje-govu pozornost, jer za njega ne postoji drugi mirisni signal osim onoga koji mu ostavlja progo-njena divljač. To je miris koji je ostavila divljač da bi se zaštitila, orijentirala i osigurala. Paradok-salno je da se ta prava namjena okreće protiv nje kao pokazatelj njezinu progonitelju, u ovom slučaju psu. Priroda je omogu-ćila psu i drugim predatorima ulogu regulatora u ravnoteži sisavaca i ptica. Čitav organizam psa podešen je za ovu ulogu, pa čim miris divljači dođe u kontakt s mirisnom sluzokožom psa, on odmah pokreće sve me-hanizme, koji imaju samo jedan cilj, „ostati na tragu“ divljači, jer obuzet instinktom upisanim u njegovu genetsku memoriju, zna da je trag vezan za plijen, i da je to stoljećima bio njegov jedini način da preživi. Među-tim, postoje i momenti kad je


LOVNA KINOLOGIJA

trag loš, i kad naš pas zalijepi nos za zemlju pokušavajući kratkim izdisajima i udisajima osjetiti i raščlaniti i najmanji miris divljači, koji nama izgleda beznačajan, a u biti je od velike koristi za daljnje traganje i si-gurno praćenje divljači.

Pokušajmo rastaviti meha-nizam jednoga mirisnog znaka koji je pas osjetio na jednome sakrivenom tragu, na suhu te-renu. Kad je pas u akciji lova, on udiše zrak s temperaturom i stupnjem vlažnosti ambijenta. Ljeti kao i zimi za ekstremnih uvjeta, pri temperaturi od -10 do +30 stupnjeva, pas prilikom izdisanja zraka u razini njuške ima konstantno istu tempera-turu od 36-37 stupnjeva i vlaž-nost zraka od 95 posto, što na određenoj točki traga izaziva seriju reakcija.

Velika vlažnost zraka koju pas izdiše pokrenut će hidrataciju na točki površinskog sloja ze-mlje, pa će znakovito smanjiti magnetne sile koje zadržavaju mirisne čestice u kontaktu sa ze-mljom. Određeni broj vodenih čestica izbačenih izdisanjem psa vezat će se s mirisnim česticama čija je čvrstoća već poljuljana fe-nomenom hidratacije, pa će pas u tom mini vrtlogu koji je sam stvorio čestim izdisanjem i udi-sanjem zraka, lakše odgonetnuti

je li mu doista ponuđena prava mirisna slika divljači.

Svjesno ili nesvjesno divljač odašilje miris stalnim lučenjem mirisnih čestica koje se cirku-lacijom zraka raznose terenom poput dima. Količina mirisnih čestica predanih u istom vreme-nu ovisna je o masi divljači, pa će divlja svinja u svakom sluča-ju odaslati mnogo više mirisnih čestica nego prepelica. Ima, me-đutim, nekih vrsta divljači čiji je miris vrlo jak, suprotno proporciji njihove veličine, kao što su šljuka i bekasina, i zato nam ponekad nije jasno zašto određeni broj pasa ptičara ne želi aportirati ni šljuku ni bekasinu.

IZRAVAN MIRIS I TOPLO LEGLOUzmimo jedan klasičan pri-

mjer iz lova na jarebicu i poku-šajmo razjasniti fenomen izrav-nog mirisa u odnosu na psa. Pas je stao na izravan miris jarebice koja je zalegla u djetelini visokoj 30 cm, i na udaljenosti 20 m od psa, uz pogodan vjetar 5-6 km na sat. Imajući ove parametre pokušat ćemo izračunati koje vrijeme je potrebno da bi miris prešao udaljenost od jarebice do nosa psa, ili kako saznati je li pas stao baš na izravan miris ili na toplu logu. Ako izmjerimo da je brzina vjetra u visini lovca 5-6 km na sat, taj isti mjerač vje-

tra će nam pokazati da je brzina vjetra u visini jarebice 2 km na sat, a kako znamo da je visina djeteline 30 cm, i da prirodno zaustavlja brzinu vjetra, onda je logično da je brzina vjetra na logi jarebice 1 km na sat. Ako se jedna mirisna čestica, od momenta kad napusti ja-

rebicu premješta brzinom od 1 km na sat, to znači da će udaljenost od 20 m prijeći za 1 min i 12 sec. Pretpostavimo da se jarebica izvukla na nogama dok je pas stajao, ali on će i da-lje primati izravan miris točno onu 1 min i 12 sec, bez ikakva znaka koji bi mu ukazao da ja-rebica više nije tu. Nakon toga pas će nastaviti primati miris s tople loge, međutim taj miris više neće biti kompletan, jer je izgubio dio početne strukture. Ovu razliku pas ptičar procje-njuje vrlo dobro, jer je upisana u njegovo genetsko pamćenje. Lovac nažalost nema tu spo-sobnost, pa često optužuje psa da je lažno stao. Ako zna-mo da mirisna oblast psa ima 150 do 200 milijuna mirisnih receptora, a čovjek ima samo 2 milijuna, onda je vidljivo da je priroda dala čovjeku najsavrše-niji stroj za otkrivanje mirisa a to je pas.

Uz dužno poštovanje prema ljudskom rodu, sreća je što čo-vjek ima svoj siromašni nos, jer da je kojim slučajem drugačije, nestalo bi i ovo malo prirodnih bogatstava koja nas okružuju.

Zdravko Pranjić-Brižankić

Prodajem štence rase špringer španijel, starosti 3,5 mjeseca, s rodovnicima, od vrhunskih i radnih roditelja.Također prodajem jedno žensko štene njemačkog prepeličara.Sve informacije na mob.: 063 471 214, zvati u svako doba dana.

•Poduzeće “Tetrijeb” d.o.o. Srebrenik nudi vapke za srnjake “Buttolo” i “Hubertus“, kao i proizvode za poboljšanje uvjeta u lovištu: nadzorne kamere, automatske hranilice te kamenu sol za divljač. Poseban rabat za veće količine i lovačke udruge.Telefon: 035/644-082; e-mail: [email protected]; web: www.lovac.ba

•NOVO U HERCEGOVINI!

PRODAJA LJEKOVITH JAJA OD JAPANSKE PREPELICEProdaju su jaja od japanske prepelice, ljekovita, pomažu kod bolesti povišenog krvnog tlaka, kolesterola, anemije, migrene, dijabetesa, tuberkuloze, bronhijalne astme, korisna sportaši-ma... Također se prodaje meso od prepelice; kod nekih bolesti vrlo je značajno uzimati meso i jaja japanske prepelice.

NEK TI HRANA BUDE LIJEK, A LIJEK TVOJ NEK BUDE HRANA. Široki Brijeg, informacije i narudžbe na tel. 063 323 021

BESPLATNI MALI OGLASI


LOVNA KINOLOGIJA

Zakonom o lovstvu propisana je zabrana lova s nerasnim lo-vačkim psima. Svi lovački psi moraju biti prijavljeni (uvedeni u rodovnu knjigu) i ocijenjeni.

Kod ocjenjivanja pasa na smotrama i izložbama ocjenjuje se pasminska pripadnost, zdravstveno stanje životinje, vanjski izgled (eksterijer, tj. fenotipske oznake, odnosno građa pojedinih dijelo-va tijela), boja i kakvoća (kvaliteta) dlake, proporcije i usklađenost pojedinih dijelova tijela. Idealan opis psa zove se standard. Pas za kojega kinološki sudac utvrdi da ima najviše pasminskih odlika propisanih standardom stječe ocjenu odličan, a manje vrijedni niže ocjene.

IZLOŽBE PASAIzložbe pasa mogu biti međunarodne (internacionalne) i držav-

ne (nacionalne), te specijalne za jednu ili više pasmine. Specijalne izložbe mogu se organizirati kao samostalne priredbe ili u sklopu nacionalne i međunarodne izložbe.

Kinološki savez Herceg-Bosne kao i ostala dva saveza članovi su FcI (franc. Federation cynologoque International), odnosno Me-đunarodne kinološke federacije.

Osim FcI najpoznatiji je AMERIcAN KENNEL cLUB (Američki ki-nološki klub).

Na izložbama pasa, osim ocjene eksterijera najbolji psi dobivaju i titule: cAc, R. cAc, cAcIB, R. cAcIB, BOB i BOG. Ovi su pojmovi razumljivi izlagačima, a velika većina posjetitelja izložbe slabo ih ili nikako ne razumije. Takvih je dosta i među lovcima.

CAC IZLOŽBE cAc izložbe su nacionalne (državne) kinološke priredbe pod

zaštitom države u kojoj se priređuju. Psi se ocjenjuju po sljedećem pravilu (odvojeni po spolu, sve

do titule BOB):(Napomena: trećeplasirani, četvrtoplasirani... psi ne dobivaju

titule, ali za njih postoje oznake, primjerice V3 ocijenjen odličan, plasiran na treće mjesto u razredu), ali to se ne upisuje u rodovnik.)

Razred NAJMLAđIH ( 6 – 9 mjeseci), opisna ocjena: Vrlo per-spektivan (ocjenu mogu dobiti svi psi iz razreda a zatim se rangi-rati u razredu), perspektivan i neperspektivan.

Razred MLADIH ( 9 – 18) mjeseci: titula PRM (prvak razreda mla-dih), samo prvi pas u razredu, tj. samo jedan pas po spolu; psi se dalje rangiraju i to se može obilježiti sa V2, V3, V4 (ako su ocijenjeni ocjenom odličan).

Razred INTERMEDIJA ( međurazred) – mogu samo ocijenjeni psi na neko cAc izložbi (15 – 24 mjeseca) – titula cAc (prvopla-siran odlično ocijenjen) R. cAc (drugoplasiran odlično ocijenjen), treći V3.

Razred ZRELIH (18 mjeseci do 8 godina) – titula cAc (prvopla-siran odlično ocijenjen), R. cAc (drugoplasiran odlično ocijenjen), treći je V3.

Razred šampiona (psi s osvojenim nacionalnim ili internacio-

NA IZLOžBAMA PASA, OSIM OcJENE EKSTERIJERA NAJBOLJI PSI DOBIVAJU I TITULE: cAc, R. cAc, cA-cIB, R. cAcIB, BOB I BOG. OVI SU POJMOVI RAZU-MLJIVI IZLAGAČIMA, A VELIKA VEćINA POSJETITE-LJA IZLOžBE SLABO IH ILI NIKAKO NE RAZUMIJE. TAKVIH JE DOSTA I MEđU LOVcIMA.

Ocjenjivanje pasa nalnim šampionatom) – titula cAc (prvoplasiran odlično ocije-njen), R. cAc (drugoplasiran odlično ocijenjen).

Razred RADNIH (ovaj razred postoji za pse koji polažu ispit u radu, za pse koji imaju položen ispit u radu) – titula cAc (prvopla-siran odlično ocijenjen), R. cAc (drugoplasiran odlično ocijenjen), treći dobiva V3.

Razred VETERANA (8 godina) – opisna ocjena: odličan (5), vrlo-dobar (4), dobar (3 ), nedovoljan (ne zadovoljava) (1).

Na cAc izložbama svi psi iz svih razreda, oba spola, s titulom PRM, zatim titulom cAc, kao i prvoplasirani iz razreda veterana sudjeluju u izboru za prvaka pasmine – BOB (samo jedan pas po-staje BOB).

CACIB IZLOŽBEcAcIB izložbe su međunarodne kinološke manifestacije pod

zaštitom FcI.Na cAcIB izložbama svi psi, iz svih razreda, s titulom cAc (muž-

jaci i ženke su odvojeni), sudjeluju za dodjelu titule cAcIB i R. cAcIB. Po pravilu prvo se dodjeljuje cAcIB titula (najljepši pas po spolu), znači to je najljepši pas od svih dodijeljenih cAc-ova. Po izboru cAcIB psa sudac iz R. cAc pasa bira drugoplasiranog psa koji dobiva titulu R. cAcIB.

Svi psi, oba spola, s titulom cAcIB, zatim titulom PRM, kao i prvoplasirani iz razreda veterana sudjeluju u izboru za prvaka pasmine – BOB. Sudac može izabrati i najljepšeg psa suprotnog spola – BOS.

Na svim izložbama cAc i cAcIB psi idu dalje u konkurenciju u BIS-u, kao i PRM psi – za najboljeg mladog psa izložbe. Isto važi i za veterane.

Titule u BIS-u su: BOG – prvoplasirani u grupi, R. BOG (drugopla-sirani), BOB III (trećeplasirani).

Na kraju izložbe od svih pobjednika grupe BOG pas bira se BIS – prvoplasirani, najljepši pas izložbe i R. BIS (drugoplasirani).

Kod mladih pasa je isto tako samo s prefiksom J. BIS i J. R. BIS.

OBJAŠNJENJE NAZIVA TITULAPRM – prvak razreda mladih.cAc – franc. certificat d’ampitude au championnat (national)

– certifikat nacionalnog (državnog) šampionata, tj. potvrda kandi-dature za nacionalnog šampiona.

cAcIB – franc. certifica d’apitude au championnat internatio-nal de Beaute – internacionalni certifikat prvaka u ljepoti, tj. potvr-da kandidature za internacionalnog šampiona u ljepoti.

BOB – engl. BEST OF BREED – najljepši pas pasmine, nevezano za spol.

BOS – engl. BEST OF OPOSITE SEKS – najljepši pas suprotnog spola koji je dobio titulu BOB.

BOB/ BIG. – engl. Best of/ in Group – najljepši pas svoje FcI grupe.BIS – engl. Best in Show – najljepši pas izložbe.R – reserve – dugoplasirani.Baby – oznaka za najmlađe pse.Junior – oznaka za juniore.Veteran – oznaka za veterane.club Sieger, njem., club Winner, engl. – oznaka za pobjednika

na specijalnoj izložbi, klupski pobjednik.EW – engl. Europian Winner – europski šampion.WW – engl. World Vinner – svjetski šampion.cH – champion, nacionalni (državni šampion).INT. cH – International champion, internacionalni šampion.

Napomena: Na izložbama ne mogu sudjelovati psi koji nisu upisani u rodovnu knjigu koju priznaje FcI.

Mirko Filipović


LOVNA KINOLOGIJA

Državna izložba pasa svih pasmina održana je 1. lipnja 2013. u Vite-zu. Izložbu su organizirali Kinološki

savez Herceg-Bosne i Kinološko društvo „Vitez“ Vitez. Izložba je vrhunac rada i djelo-vanja četrdesetak članova društva, od kojih je pet kinoloških sudaca. Društvo djeluje na području Viteza i cijele županije Središnja Bosna. Članovi društva, uz potporu lova-ca-kinologa, svojski su se potrudili da odr-že dosadašnji ugled ove priredbe. Prema pravilima organizatora na izložbi su mogli sudjelovati čistokrvni psi koji posjeduju rodovnik priznat od FcI, a koji su na dan održavanja izložbe navršili najmanje tri mje-seca, te upisani u katalog izložbe. Psi su, pre-ma starosti, prijavljeni u jedan od sljedećih razreda: štenad (3 – 6 mjeseci), najmlađi (6 – 9 mjeseci), mladi (9 – 18 mjeseci), među-razred (15 – 24 mjeseca), otvoreni (preko 15 mjeseci), šampioni (s priznatim državnim ili međunarodnim šampionatom), radni (s po-loženim radnim ispitom) i veterani (preko 7 godina starosti). Izložba je zadržala visok stupanj kvalitete u svim svojim dijelovima. U službenoj konkurenciji natjecalo se 113 pasa. Najzastupljenija je bila II. FcI skupina s 43 psa, među kojim je bilo najviše tornja-ka – bosansko-hercegovačkog-hrvatskog pastirskog psa (ukupno 9). Drugi po zastu-

Održana državna, odgođena međunarodna izložba pasa svih pasmina

KD VITEZ Vitez: ODRŽANA CAC BiH VITEZ 2013

pljenosti bili su iz VI. FcI skupine, ukupno 27. Među njima je i ovaj put najzastupljeniji bio posavski gonič (ukupno 10 pasa). Treći po zastupljenosti bili su psi iz I. FcI skupine, s 12 pasa, među kojima je bio najzastupljeni-ji njemački ovčar (ukupno 9 pasa). Najviše pasa ocijenjeno je u razredu mladih (uku-pno 49), a slijede razred otvorenih (ukupno

36) i međurazred (ukupno 12 pasa). Na izložbu je privedeno 68 mužjaka i 45 ženki.

Izložbu je otvorio Mirko Šarić, koji je po-zdravio i izlagače i posjetitelje, a izlagačima zaželio uspjeh u radu. Posao ocjenjivanja pasa i izbora pasa po pojedinim kategori-jama obavljali su trojica kinoloških sudaca: Stjepan fra Petar Krasić (III., V. i dio II. FcI skupine – tornjak – bosansko-hercegovač-ki-hrvatski pastirski pas), Radovan Mazalica (I., ostatak II. FcI skupine, VIII., IX. i X. FcI sku-pina) i Emir Hasanbegović (VI. i VII. FcI sku-pina). Stručni voditelj izložbe bio je Mirko Čolak, a delegat Julijan Glavočević.

Prvaci po FcI skupinama su:I. FCI skupina: njemački ovčar Arex von

Haus Mileševac, vlasnik Ahmet Hozić;II. FCI skupina: kane korso conan corso

BiH, vlasnik „corso BiH“;III. FCI skupina: američki stafordski terijer

Bonita, vlasnik Mateo Vrebac;V. FCI skupina: samojed Samspring Stra-

ight the Heart to dr. Wolf, vlasnik Nedim Šuta;

VI. FCI skupina: istarski gonič kratkodlaki Ben, vlasnik Nikola Ramljak;

VII. FCI skupina: njemački kratkodlaki pti-čar Kuba, vlasnik Elvir Velić;

VIII. FCI skupina: zlatni retriver Aron, vla-snik Emina Terzić;

IX. FCI skupina: ši-cu Amonnis of Golden Frenchi, vlasnica Monika Blaž.

U pobjedničkom krugu izabrani su za:junior handling: istarski gonič oštrodlaki

Aca – Bela, vodič Valentina Šarić;najljepši mladi pas: samojed Dr. Wolf Shi-

ne Brike Like a Diamond, vlasnik Nedim Šuta;najljepši uzgojni par: kane korso Tifany

Dipinta corso BiH i conan corso BiH, vlasnik corso BiH;

Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas izložbe

Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši mladi pas / Junior BIS


LOVNA KINOLOGIJA

najljepši mladi pas / Junior BIS: zlatni retriver Aron, vlasnik Emina Terzić;

najljepši pas izložbe / Best In Show: istarski gonič kratkodlaki Ben, vlasnik Nikola Ramljak.

Titule za najljepše štene, najljepšu uzgojnu skupinu i najljepšeg veterana nisu dodi-jeljene.

Suci, stručni voditelj, anketi-rani izlagači i brojni posjetitelji dali su visoke ocjene za organi-zaciju izložbe. žalbi, ni primjed-bi nije bilo. Kao i na nekoliko po-sljednjih izložbi, pokazalo se da su vodiči lošiji dio izložbe. Ovo se najbolje vidjelo u pobjed-ničkom krugu, gdje su pojedini psi, ponajprije zbog neznanja i/ili lošeg rada vodiča, zauzimali znatno lošije mjesto od onog koje bi objektivno trebali zau-zeti. I ovaj primjer pokazuje da bi lovci i kinolozi trebali poraditi na vlastitoj stručno-specijalistič-koj edukaciji. Barem da ne uma-njujemo, ako već ne možemo poboljšati, opći dojam koji je pas ostavio na suca.

Na kraju riječ-dvije o uvje-tima za održavanje izložbe. Izložba je održana na platou gradske športske dvorane. Go-lem prostor i ringovi za ocjenji-vanje, meteorološko vrijeme uz povremeno slabiju kišu, za pse gotovo idealno, a za ljude čak hladnije nego što je uobičajeno za ovaj dio godine. Loše vrijeme prije same izložbe (dugotrajna višednevna kiša), ne baš iskre-ne namjere određenih krugova, zlouporaba društvenih mreža, ali i održavanje sličnih manife-stacija na području Bosne i Her-cegovine utjecali su na manji broj prijavljenih pasa u odnosu na dosadašnje manifestacije ovakvog tipa.

Nakon proglašenja pobjed-nika, dodjele pokala i prigodnih darova upriličena je zakuska.

Međunarodna izložba pasa svih pasmina, koja se trebala održati idući dan, odgođena je iz tehničkih razloga. Svi sudioni-ci su pozvani na međunarodnu izložbu koja će se održati 26. listopada 2013., te na državnu izložbu sljedeće godine.

Ivica Drmić

Arbitri (suci) i kategorije u kojima će donositi odluke prvoga dana manifestacije:

I. FCI - Vladimir Žižakov, SRB i Ante Vukadin, BiHII. FCI - Stefan Popov, BUG i Refet Hadžić, BiH

III. FCI - Damir Skok, HRIV. FCI - Ante Udovičić, HR

V. FCI - Damir Skok, HRVI. FCI - Ante Udovičić, HR

VII. FCI - Miodrag Vretenčić, CGVIII. FCI - Miodrag Vretenčić, CG

IX. FCI - Stjepan fra Petar Krasić, BiHX. FCI - Stjepan fra Petar Krasić, BiH

Velika kinološka manifestacija koja će se održati 24. i 25. kolo-voza ove godine u Posušju, pod radnim nazivom cAc i cAcIB Posušje 2013., već je dostigla organizacijsku kulminaciju.

Organizatori: Kinološko društvo Posušje i Kinološki savez Herceg-Bosne, izradili su formulare za prijave pasa, te prigodne promidž-bene letke u kojima su osnovne informacije o rasporedu i satnici ocjenjivanja pojedinih kategorija, te podatci o arbitrima (sucima) i krugovima u kojima će suditi.

Memorijalnu specijalku EX -YU i autohtonih goniča „Robert Oreč-Bobo“, koja je uvrštena u noćni program manifestacije, predvodit će proslavljeni kinološki sudac iz Srbije Dragan Janjić. Noćnu spe-cijalku ruskih ovčarskih pasmina (SAO, KO i cRT) sudit će kinološki sudac Refet Hadžić iz BiH.

Službeni program na dan održavanja ove manifestacije započi-nje u subotu u 8.00 sati ulaskom izlagača, a u 9.45 počinje i službeni

Dobro došli na CACIB Posušje 2013.

dio programa – otvaranje izlož-be, te u 10.00 sati arbitri (suci) započinju svoj rad – pregledom i ocjenjivanjem pasa.

Nakon završetka dnevnog programa, organizatori su u noćnom terminu odlučili odra-diti gore spomenute dvije spe-cijalke, koje će zasigurno izazva-ti veliku pozornost publike.

Sutradan - nedjelja, manife-stacija se nastavlja po istoj sat-nici kao prethodnog dana.

certifikati o šampionatu iz-davat će se na dan izložbe, a organizatori apeliraju na izla-gače da svoje prijave dostave najkasnije do 14. kolovoza kako bi njihovi psi bili uvršteni i pred-stavljeni u službenom biltenu ove manifestacije.

„Ako je suditi po dosadašnjim kinološkim priredbama u Posuš-ju, i ova bi trebala biti jako dobro organizirana, a samim time i do-bro posjećena. Na vrijeme smo započeli s organizacijom, uložili smo dosta truda i još nas čeka mnogo posla, ali sa ovakvom organizacijskom ekipom sve će biti savršeno i na vrijeme pri-premljeno. Eminentni kinološki suci, velik broj izložbenih pasa raznih pasmina, bogata ponu-da jela i pića, pravi su mamac za sladokusce ovoga sporta“, ističe predsjednik Kinološke udruge Posušje Tonćo Jukić-Soko.

Mladen Bešlić

S prošlogodišnje priredbe


LOVNA KINOLOGIJA

U sklopu svojih aktivnosti za ovu godinu, Kinološko društvo „Čapljina“ organiziralo je tri kinološke manifestacije.

Ocjenska smotra i ispit prirođenih osobina (IPO) za pse goniče u radu na zeca održani su u Stanojevićima, u gateru vlasnika Osmana Klarića. Sudjelovalo je 13 pasa, a 10 ih je položilo ispit. Ek-sterijer i rad pasa ocjenjivao je iskusni kinološki sudac Alija Nukica iz Sarajeva.

Treća manifestacija upriličena je u suradnji s Lovačkim društvom „Galeb“, a održana je na predivnim terenima lovnoga ogranka Gnji-lišta – Čeljevo – Klepci, koji inače graniči s Parkom prirode Hutovo blato. LD „Galeb“ je u prošloj sezoni u ovo područje naselilo velik broj fazanske divljači, koja je, zahvaljujući vrijednim članovima ovo-ga lovnog ogranka, očuvana, a to se pokazalo odličnim potezom jer je dobiven skoro idealan teren za obuku pasa ptičara i održavanje ovakvih lovno-kinoloških priredbi.

Tri kinološke priredbe u mjesec dana

KU ČAPLJINA Čapljina

Na ovom je ispitu nastupilo 10 pasa, koliko je organizator i pla-nirao. Svi su psi zadovoljili tražene kriterije i položili ispit, a njihov je rad ocjenjivao kinološki sudac Mario Herceg iz Ljubuškog.

Psi koji su položili ove ispite dobili su certifikat o upotrebljivosti u lovu, što im je, sukladno Zakonu o lovstvu F BiH, potrebno za ulazak u bilo koje lovište.

Zdravko Pranjić

U organizaciji Kinološke udruge „cincar“ Livno i Kinološkog saveza Her-

ceg-Bosne, 12. svibnja 2013., po prvi put u Hercegbosanskoj županiji, u Livnu je održana državna utakmica pasa goniča na divlju svinju, cAcT BiH D. S. Utakmica je održana u ga-teru Ploča, koji je u vlasništvu Lovačke udruge „cincar“ Livno, pa je ova priredba dobar pri-mjer suradnje kinološke i lo-vačke udruge, bez koje bi bilo teško očekivati uspjeh.

Po katalogu, bio je prijavljen 21 pas, pristupilo ih je 19, a 14 je pasa položilo ispit. Među na-tjecateljima iz BiH i Hrvatske, posebnu pozornost zaslužuje KU „Prijatelji“ iz Čitluka, čijih je 9 pasa sudjelovalo na ovom natjecanju.

Sudili su kinološki suci Mi-ran Radišić iz Čitluka i Ante Udovičić iz Studenaca, a dele-gat je bio Vinko Biletić iz Vite-za.

Prvo mjesto i cAcT BiH D. S. 2013. osvojio je posavski go-nič Riki vlasnika Mate Balića iz Šestanovca s 215 bodova, dru-go mjesto i R. cAcT BiH D. S. osvojio je posavski gonič Aga

Primjer suradnje kinologa i lovaca

CACT BiH D. S. LIVNO

vlasnika Mate Balića iz Šesta-novca s osvojenih 205 bodova, a treće mjesto osvojila je ženka posavskog goniča ceca vla-snika Irfana Džebe iz Potkraja kod Livna. Nakon dodijeljenih pokala pobjednicima, uime

KU „cincar“ Livno nazočnima se obratio Ivo Krezo zahvalivši natjecateljima i sucima na ko-rektnom ponašanju a posjeti-teljima na dolasku.

Sponzori priredbe cAcT BiH D. S. bili su LU „cincar“ Livno,

LU „Livanjsko polje“ Lištani, LU „Tetrijeb“ Kupres i LU „Vran“ To-mislavgrad, davši na taj način velik doprinos promicanju lov-ne kinologije na području Her-cegbosanske županije.

Ivo Krezo

Pobjednici državne utakmice u Livnu

Sudac Mario Herceg (u sredini) s Ilijom Jurkovićem i Ivicom Perićem


LOVNA KINOLOGIJA

Državna utakmica pasa goniča na div-lju svinju (IV FcI skupina) i njemačkih lovnih terijera (III FcI skupina) uprili-

čena je 14. travnja 2013. u gateru sv. Huber-ta u Donjem Malom Ograđeniku (Čitluk). Natjecatelja je bilo iz BiH, Hrvatske i Srbije, natjecanju je pristupio 21 pas, a 5 ih je polo-žilo državni ispit. Najbolje ocijenjeni pas, sa 194 boda, bila je Lisa, ženka istarskoga krat-kodlakog goniča, vlasnika Mirana Radišića iz Hamzića. Drugi je bio S. T. G. Miki, vlasnika Bože Bezera iz Ljubuškog, sa 174 boda, treći PG Alka, vlasnika Almira Sefe iz Blagaja, sa 172 boda, a četvrti SG Maks, vlasnika Ivana Marića iz Mostara, sa osvojena 172 boda, ali je četvrti jer ženke imaju prednost. To su bili psi iz IV FcI skupine, a iz III FcI skupine naj-bolje ocijenjeni pas je njemački lovni terijer DOcK VON AFFELN, vlasnika Jurice Vidovi-ća iz Beograda, s osvojenih 160 bodova.

Ovu kinološku priredbu sudili su kinološ-ki suci Jure Puljiz iz Hrvatske i Mirko Čolak iz BiH, a delegat je bio Joža Lasić iz BiH.

Organizator je pripremio bogate nagrade u vidu pokala i pseće hrane, ali nije ih, naža-lost, uspio sve podijeliti jer nije bio zadovo-ljen broj pasa koji bi ih zaslužili svojim radom.

Titula istarki Lisi

CACT D. S. BiH 2013.

Za fair play na dosadašnjim natjecanjima i potporu KU „Prijatelji“ Čitluk, Josip Vukoja iz Mostara nagrađen je vrlo vrijednim pokalom.

Organizirana je i tombola za natjecatelje i posjetitelje, a nagrada je bio živi vepar. Osvojio ju je Ivan Kordić Tajkić iz Grljevića.

Organizator ovim putem zahvaljuje sponzorima: konobi i gateru sv. Huberta, poljolje-karni „Agroodak“ iz Potpolja i HLU „Orao“ iz Čitluka. Također zahvaljuje svim natjecateljima i posjetiteljima, kojih je bilo u velikom broju.

Ovu odličnu kinološku priredbu organizirali su predsjednik KU „Prijatelji“ Čitluk Tomislav Odak, tajnik Udruge Milenko Luburić, vlasnik konobe i gatera sv. Huberta Mario Dugandžić te članovi Udruge Denis Vlaho, Vlado Marić, Ante Ševo i Ivica Vidović.

Josip Vukoja

Kinološka udruga iz Domaljevca je i ove godine organizirala smotru svih lovačkih pasa i IPO ptičara. Sudili su Marijan Đur-ković i Mato Piljić, a voditelj smotre bio je Mato Lukić.

Za ocjenu eksterijera bilo je prijavljeno 14 pasa, i svi su pozitivno ocijenjeni, a za IPO 19 pasa, također su svi položili ispit.

Vlasnicima svih pasa koji su položili ispit bit će izdan certifikat o lovnoj uporabljivosti psa.

Mato Piljić

Stopostotna prolaznost

DOMALJEVAC: IPO I SMOTRA

Službeno osoblje i natjecatelji-pobjednici

Bila je ovo prilika i za ugodno druženje

Čestitka za uspješan ispit


OPASNOSTI

“Prvih dana u rujnu, te ‘đa-volje’ 1666. godine, London se pretvorio u pravi pakao: malena je vatrica, zaostala u peći peka-re, prerasla u buktinju koja je u pepeo pretvorila tri četvrtine tadašnjeg Londona. A nije da je Londonu tih godina nedostajalo nesreće: prethodne i te godine kuga je pokosila više od stotinu tisuća ljudi. No, vatra je “raščisti-la” stari, trošan, drveni London i omogućila izgradnju širokih ave-nija i mnogih monumentalnih građevina, poput nove Katedra-le sv. Pavla“, kaže izvješće o stra-vičnom događaju koji je zadesio stanovnike glavnoga grada bri-tanskog otočja.

KATASTROFALNE POSLJEDICEIako požare pamtimo po ka-

tastrofalnim posljedicama, ovaj primjer pokazuje i drugu njegovu stranu. No, u principu, požar do-vodi do stradanja ljudi, uništava-nja drveća, erozije šumskoga tla, oštećivanja fizičkih svojstava tla,

SVATKO OD NAS MOžE I MORA PAžLJIVIM I ODGOVORNIM PONAŠANJEM SPRIJEČITI DA DO POžARA UOPćE I DOđE, A AKO SE OVAJ IPAK POJAVI, UZ ODGOVARAJUćE MJERE OPREZA POGASITI POČETNI POžAR S POMOćU RASPOLOžIVIH PRIRUČNIH SREDSTAVA.

LJUDSKI NEHAT NAJČEŠĆI JE UZROK POŽARA

Osnovni način izazivanja požara je ljudski nehat i nepažnja, i u godišnjim statistikama rijetko se spušta ispod 80 %. Među značajne i često isticane načine izazivanja požara ubrajaju se namjerno izazivanje požara, te dječja igra.Nestručno rukovanje strojevima i alatima, nestručno održava-nje oruđa, uređaja, instalacija i opreme, nestručno i nesavjesno izvođenje građevinskih i ostalih radova, nepažnjom napravlje-ni građevinski i konstrukcijski nedostaci, nepravilna uporaba vatre te igra s njom, namjerno izazivanje požara, alkoholizam, prikrivanje kaznenih djela, psihička poremećenost i namjerno podmetanje požara neka su od opasnih ponašanja koja izazi-vaju požar. Prirodne pojave kao što su udari groma, vulkani i sl. mnogo su rjeđi uzročnici požara, i u statistikama se vode kao ostali načini izazivanja požara.

POŽARI

U ljetno doba opasno je loženje bilo kakve vatre na otvorenom

smanjenja količine humusa i pro-izvodne sposobnosti tla, naruša-vanja estetske vrijednosti okoliša, štete od uginuća šumskih životi-nja, uništavanja stambenih i gos-podarskih objekata i drugoga.

Ukoliko palite vatru u po-dručjima i godišnjim dobima kada je to potpuno zabranjeno, činite prekršaj. Načelno vrijedi: Tijekom visoke požarne ugrože-

nosti (rano proljeće i ljeto) vrlo je opasno loženje bilo kakve vatre na otvorenom!

Čovjek je bio sposoban zapa-liti vatru prije 20 tisuća godina, a od prirode nastalu vatru čuvati oko 500 tisuća godina. Vatra se koristila u različite svrhe, a najče-šće za osvajanje novih površina koje su tada korištene u svrhu poljoprivredne proizvodnje ili za

izgradnju stambenih naselja.S obzirom na raširenost is-

korištavanja vatre, opasnost od požara postoji unatoč mjerama opreza i požari su česta pojava, posebice u ljetnom razdoblju koje je upravo u tijeku.

Svatko od nas može i mora pažljivim i odgovornim ponaša-njem spriječiti da do požara uop-će i dođe, a ako se ovaj ipak poja-vi, uz odgovarajuće mjere opreza pogasiti početni požar s pomoću raspoloživih priručnih sredstava. Jer, načelno vrijedi sljedeće zlat-no pravilo vatrogastva:

GAŠENJE ČAŠOM VODE„Većina požara u prvoj minu-

ti gasi se čašom vode. U drugoj minuti je potrebna posuda vode i pomoć druge osobe, a već u trećoj minuti potrebna je organi-zirana i uvježbana vatrogasna po-strojba“. Činjenica da veliki požari nastaju od malih, osim onih koji nastaju eksplozijom, daje nam mogućnost da priručna sredstva za gašenje požara maksimalno djelotvorno iskoristimo.

Danas nam u kući, u školi i po-slovnim zgradama stoje i moraju stajati na raspolaganju, označeni i nadohvat ruke, vatrogasni apa-rati za početno gašenje, te zidni hidranti. Bilo bi poželjno da se vatrogasni aparat nalazi u sva-kom domaćinstvu i vozilu.

Uzroci nastanka požara mogu biti različiti, od prirodnih (visoke temperature u ljetnim mjesecima, udar groma) do onih uzrokovanih ljudskim nemarom (paljenje korova na poljoprivred-nim površinama, bačen neuga-šen opušak, neugašena izletnič-ka vatra, razni ekološki incidenti).

Od ukupnog broja šumskih požara na Mediteranu, čak 95 % je uzrokovano ljudskim fak-torom: nehajem, nepažnjom te namjernim paljenjem. U po-sljednja dva desetljeća 20. sto-ljeća, godišnja izgorena površi-na u mediteranskim zemljama procijenjena je na oko 600.000 ha, što je gotovo dvostruko više nego tijekom 1970-ih godina. U razdoblju od 1998. do 2004. bilo je ukupno 115.666 požara, ko-jim je bilo obuhvaćeno ukupno 1.250.892 ha.

Pero Zelenika


LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE

Negdje malo ranije, neg-dje u poodmakloj vla-davini žege i zapare pa

sve do Gospojine, kose vrijedni ljudi svoja polja i livade. Kose i ne obraćaju pozornost, ili pak ne znadu, koje sve bogatstvo pred kosama i traktorima ne-moćno pada, suši se i završava u štalama kao vrijedna hrana koja će se uskoro preobraziti u meso, sir, mlijeko... Uistinu je pomalo čudan taj tijek i proces pretvorbe i vječne transforma-cije mrtvoga u živo i živoga u mrtvo. To mi laici podvodimo pod terminologiju vladanja prirodnih zakona, ne ulazeći dublje u uzročno-posljedične veze i konačni smisao svega toga, jednostavno nam nije dano spoznati sve te dubine.

Pokosio susjed svoj vrtlić podno hrastova gaja, pa iz ot-kosa nešto prebire i vadi, slaže i sortira a svako malo se sladi mirisnim divljim jagodama što ih oštra kosa složi u mirisno bi-lje. Kladio bih se u svoju bradu da u otkosu ima preko dvade-set ljekovitih biljaka i da se sve skupa mogu koristiti kao dobar odvar protiv reume. Susjed se malo umorio i od silnih mirisa dobio sanjivi izraz lica pa pod jasenom sjedi na ledini naslo-njen na lakat i mislima obilazi nebo i zemlju, kada je prije tridesetak godina ovdje sadio duhan i zalijevao ga svojom mladošću, a jasen mu sada spušta svoju gorčinu po usna-ma i čelu... „Prokleto, gorko drvo“, šaputao mu je zlobno umorni starčić!

Je li jasen uistinu zaslužio takvo karanje i prezir, ili je on samo sastavnica onoga ljeko-vitog kolorita što se na ledini i okolo nje odmara i nudi ljud-skoj rasi?

BIJELI JASEN (Fraxinus excelsior) stablo je koje, ovi-

Livadica okolo jasenje…

BIJELI JASEN

sno od uvjeta u kojima raste, a raste gotovo svugdje, može dosegnuti do nevjerojatnih tridesetak metara. Nadamo se da je toliko poznat i da ga posebice ne treba opisivati. Njegovo se drvo najčešće ko-risti kao industrijska sirovina za izradu parketa, namještaja ili pak kao ogrjevno drvo, ako je gobeljavo i raslo negdje u kršu. Prekrasne bijele cvasti od milijun sitnih cvjetića, koje u narodu zovu bosiljem, u svib-nju šire opojni miris, za koji starije žene tvrde, kako budi kod mladih žeđ za ljubavnim susretima. Otuda, vjerojatno, i pučka pjesma koja (skupa s naslovom) glasi: ... „moj se Mile zaljubi u mene“. Ima više vrsta jasenja i svi su korisni, ukrasni i ljekoviti.

Od osnovnih kemijskih sa-

stojaka najprisutniji su: mno-gobrojni flavonidi (rutin), pe-lini, tanini, esencijalna ulja, fraksinin...

Kao lijek se koristi lišće i sje-me jasena. Osnovna namjena jasenova čaja u narodnoj se medicini odnosi na poboljša-nje izmokravanja (diuretik) te za kostobolje najrazličitijega podrijetla, pogotovo protiv re-

ume i otečenih zglobova. Tako čaj od bijelog jasena potiče rad bubrega bez imalo iritiranja pa se izlučivanje štetnih tvari iz organizma jako dobro obav-lja (posebice mokraćna kise-lina). Mnogi ljudi koji su imali problema s gihtom, osjetili su olakšanje nakon tretmana ja-senova čaja. Čaj također potiče na obilno znojenje pa se i na taj način vrši pročišćavanje or-ganizma.

Još u dalekoj povijesti jasen je bio poznat kao izuzetno ko-risna i ljekovita biljka. Liječnik Serenus je namakao jasenovo sjeme u vinu i tako pružao po-moć kod lošeg mokrenja. Neki drugi su koru namakali u crno vino i pili, ali je to istodobno bio lijek za otekle zglobove i tjeranje vode iz njih. Poznati liječnici: Leklerk, Pejro i Delari

su jasenovo lišće i sjeme na-močeno u vinu preporučali kao preventivu protiv stvaranja kamenaca u bubrezima i mo-kraćnom traktu.

Jasenovo lišće je u Hercego-vini dugo vremena bila isklju-čiva hrana (jasenov lišnjak) za ovce, koze i goveda u zimskim vremenima i stoka bi iz zime izlazila jako kreposna i zdrava.

Od jasenova lišća i mlade kore bi se spravljalo kalilo (crna boja za bojenje vunenih predmeta izrađenih u domaćoj radinosti koji bi se zimi nosili, i čuvali čo-bane od reume). Od jasenove kore se također može napraviti ekološka boja za bojenje uskr-snih jaja.

Je li opojni miris jaseno-va cvijeta uistinu zaslužan za mnoga zaljubljivanja, teško je reći; ali se sa sigurnošću može ustvrditi da su mnogi u jaseno-vu hladu ležeći zaradili reumu i teško mokrenje, pa su se onda jasenovim lišćem i sjemenom liječili i izliječili svoje tegobe. Eto, to je taj začarani i teško spoznatljivi krug rađanja i umi-ranja, ljepote i gorčine, poput jasenova čaja.

Blago Lasić


GASTRONOMSKI KUTAK

Priredio Lovro Kazan

Prepelica je ptica selica. Zime provode u Africi, ljeti u zapadnoj Europi. Njezino je meso velika delikatesa, ta-kođer i njezina jaja.

Poznati je recept prepelice s grožđem, ali s obzirom na to da nije sezona za grožđe, nudimo vam neobičan ali izvrstan recept s umakom od meda i senfa. Zvuči možda čudno kombinirati dva sastojka koji nemaju veze jedan s drugim, ali rezultat je odličan.

Sastojci (za 4 osobe): 8 prepelica 6 žlica meda 3 žlice senfa 75 g maslaca sol i papar

Staviti maslac i med u lonac na laganu vatru dok se maslac ne rastopi. Kad se rastopi, maknu-ti s vatre te dodati senf, sol i papar i dobro miješati. Umakom koji smo tako dobili, namazati prepelice, staviti ih u posudu koja može u peć i po mogućnosti koja ima poklo-pac. Zatvoriti poklopac ili ako nema poklopca staviti alumi-nijsku foliju na vrh. Ostaviti dva sata na sobnoj temperaturi. Ako imate vremena možete ih ostaviti cijelu noć u frižideru.

Peći 50 minuta na 210 ºc. Prvih 25 minuta s poklopcem, sljedećih 25 minuta bez poklopca i često prelijevati uma-kom u kojem se peče.

Ako pripremate divlje prepelice, koje su jako male, do-voljno je peći dva puta po 15 minuta. Ako koristite prepe-lice iz uzgoja, to su obično japanske prepelice, onda bit će potrebno peći 2 puta po 25 min.

Uz prepelice, mogu se servirati zelene mahune i kapula pržena na maslacu, i krumpir na kocke.

Prepelica sa senfom i medom

Sastojci:1,5 kg srnetine od plećke0,5 kg srnetine od rebara0,5 kg srneće vratine0,5 kg srnećeg buta1 kg crvenog luka15-20 dag slanine2 naribane mrkve3 manje rajčice ili 2 jušne žlice pirea od rajčicemalo senfakriška limunacrvena slatka paprikapapar, 2 ljuta feferonasol2 listića lovora2 dl bijelog vina4-5 krumpira

Na malo ulja naglo popržiti slaninu i dodati sitno izrezani luk. Nakon 10 minuta dodati meso izrezano na kocke i pirjati u vlastitom soku. Zatim dodati ribanu mrkvu, senf, list do dva lovora, krišku limuna, crvenu slatku papriku, sol, papar, i feferone po ukusu, te raj-čicu. Pirjati sve zajedno 2-3 sata. Zatim u to staviti 4-5 krumpira narezanih na kockice i pirjati još sat vreme-na dok se krumpir gotovo ne raskuha. Na kraju dodati 2-3 dl vina (ako netko voli gušće, može se zgusnuti s malo brašna). Tijekom kuhanja po potrebi podlijevati vodom.

Srneći paprikaš


ZABAVNI KUTAK

Mrežu križaljke treba popuniti pojmovima iz popisa. Pojmovi su i vodoravno i okomito poredani abecednim redom. Jednoslov jeveć upisan u mrežu.

ANERA, ANKARA, AR, ARIJAN, ASTARA, ISTINA, JAL, JER, KOTLINE, LAKA, NAN, NASTUP, NOSTALGIJA, OKAN, OSTAVA, PARIPINA, STAM, STANAR, SARAJ, TAMILI, TANIZAKI, UVALA, VJERAN, ZAP

Mariofil Soldo

DIVLJA KRATKOREPA

OVCA S POVIJENIM

ROGOVIMA U MUŽJAKA, NA SLICI

GRAD NA NERETVI U

HERCEGOVINIMODERATOR BILJNI

SVIJET BEĆAR OTTO BARIĆ

ORUĐE ZA REZANJE

AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

KRISTOV SUDAC

OD TOGA VREMENA

LINDA EVANS

OBUĆI SE U LJETNU ODJEĆU

JEZERO U JUŽNOJ

AMERICIAUSTRIJA OZLJEDE

EKVATOR POLUTNIK

SIPINE

IZBAVITELJI“AMPER”

LJETOVALIŠTE U MAKEDONIJI

MUŠKI...ILI

ŽENSKI...

OGRANAK KORI-JENA BILJKE

ORGANSKI SPOJ

POKLON: NJ,P ARIJANA ČULINA

VISOKA GRAĐEVINA;

KULA, ZVONIK

IMATI NADU

“LITRA”

DUGOREPA ŠARENA PAPIGA

ŽENA KOJA PLETE RUKOMETNI

TRENER ŽELJKOPRIPADNIK

RADOVAN IVŠIĆ

“ČELIK”MRAK

AMERIČKA BOK-SAČICA, LAILA

VODENI BREŽULJAK (MORSKI...) IVAN OD

MILJA, ICKOBRANKO UVODIĆ

SVEŽANJ, SMOTAK

(... SIJENA)

60 MINUTA (MN.)

UČINAK, DJELO ŠPANJOLSKA IVAN

ĆURKOVIĆ

I

G

K

V

Frano VukojaPucanje od smijehaKRIŽALJKA ZA STRPLJIVE

JEZIKS lovačkom družinom pođe i stranac koji solidno poznaje naš jezik. Upita jednog od lovaca:- Zašto se u vašem jeziku kava peče, a kruh kuha?- Nije to ništa, kod nas se jaja tuku, a čarape čuju – pojasni mu domaći lovac. RAZBIBRIGEJedan lovac reče:- Čitam foru da je nogomet razbibriga za dvije vrste muškarca: za one koji nemaju djevojku i za one koji imaju žene!- Ta je li tako i kad je lov u pitanju – zaključi drugi lovac. AFORIZAMMladi lovac čita novine i reče:- Slažem se s ovim aforizmom (autor je Danko Ivšinović): Nemam ništa protiv braka DVIJE žENE ako će USVOJITI MENE!

PASStarija Hercegovka reče prijateljici, supruzi lovca:- Dobro ti fina ova nevista, ne triba ti ćuko!- Znam ja to bolje od tebe, ali muž mi je lovac pa ne more bez lovačkog ćuke – pojasni joj lovčeva supruga. ČEŠALJMladi lovac dobio SMS-poruku.- Što piše mala? – pitaju ga stariji lovci.- Piše: Trebaš mi ko ČEŠALJ Šabanu Šauliću!


IN MEMORIAM

ANTO RAJKOVAČIĆ (1932. – 2013.)

U 81. godini života, smrt je prekinula životni i lovački put našega prijatelja, uzorna lovca, časna čovjeka, zaljubljenika u lov i divljač. Na dužnosti pomoć-nog lovočuvara dao je nesum-njiv doprinos prirodi i lovstvu naše općine. Članovi njegov lovne grupe zauvijek će se sje-ćati svih lijepih i nezaboravnih trenutaka provedenih s njime u lovu, a posebice u lovačkim dru-ženjima. Svojim riječima i djeli-ma neprestano je dokazivao da voli svoje bližnje te da je imao ispravan odnos prema prirodi, divljači i lovstvu. Ostat će nam zauvijek u sjećanju kao vrijedan i častan član.

LD „Fazan“, Odžak

ZDRAVKO ĆORIĆ(1955. – 2013.)

Duboko nas je potresla vijest da je prestalo kucati srce našega prijatelja i kolege lovca Zdrav-ko ćorića, člana lovačke sekcije Međugorje. Prestalo je kucati dana 20. lipnja 2013. u njegovoj 57. godini života.

Njegovom smrću izgubili smo istinskog zaljubljenika u lov a posebice u lovačka druženja, za koja je uvijek pronalazio vre-mena.

U svome dugogodišnjem lovačkom stažu zalagao se za očuvanje prirode i unaprjeđenje lovstva i lovačke etike. Sve po-vjerene mu dužnosti obnašao je časno i pošteno, s mnogo ljuba-vi i krajnje odgovorno.

Svima nama koji smo imali privilegij poznavati ga, ostat će u trajnoj uspomeni, a za sve ono čime je doprinio razvoju i boljitku našega Društva, velika mu hvala.

Neka mu je laka ova hrvatska zemlja. Počivao u miru Božjem.

LD „Golub“, Čitluk

FRANJO JURČIĆ(1947. – 2013.)

Bio je uzoran član sekcije Klobuk. Lovački ispit položio je 20. siječnja 1973, redovito je plaćao članarinu i bio je među lovcima rado viđen. Na sastan-cima je bio konstruktivan i su-sretljiv, mladim lovcima rado je sugerirao način ponašanja u lovu. Mi lovci njegovi prijatelji najiskrenije mu zahvaljujemo za sve što je učinio za našu udrugu. Počivao u miru!

HUL „Kravica“, Ljubuški

MATE RENIĆ(1936. – 2013.)

Redove naše Udruge zau-vijek je napustio naš dugogo-dišnji član i uzoran lovac Mate Renić.

Volio je prirodu, lov, a nada-sve lovačka druženja. S poštova-njem ćemo ga se uvijek sjećati, posebice lovci sekcije „Kazagi-nac“ kojoj je pripadao. Za sve što je učinio, mi lovci, njegovi prija-telji, najiskrenije mu zahvaljuje-mo. Počivao u miru Božjem.

LU „Vran“, Tomislavgrad

HRVOJA KRISTIĆ(1940. – 2013.)

Redove našega Društva za-uvijek je napustio naš dugogo-dišnji član, kolega lovac Hrvoja Kristić. Bio je veliki zaljubljenik prirode i lova. U Društvu je ob-našao razne dužnosti, a bio je i njegov predsjednik. Za svoj plo-donosni rad dobio je Plaketu u povodu 80 godina rada i posto-janja ovoga Društva.

Hvala mu za sve što je učinio za lovstvo u našem Društvu, a njegov lik trajno će ostati među nama lovcima.

LD „Lješterka“, Kiseljak

NEVEN KLARIĆ(1971. – 2013.)

Iznenadnom i preranom smrću, u 42. godini, napustio nas je naš kolega i lovac, Neven Klarić. Njegovom smrću izgubili smo prijatelja, vrijedna, uzorna i nadasve poštena lovca. Svojim nesebičnim radom, ljubavlju prema prirodi i divljači te lovač-kim druženjima, bio je primjer drugima.

Dragi Nevene, otišao si pre-rano, ali čovjek kao što si Ti bio nikad ne umire. živjet ćeš zauvi-jek u našim srcima, kako kod nas lovaca, tako i kod svoje obitelji i svih onih koji su te poznavali.

Dragi Nevene, počivaj u „vječ-nim lovištima“ u miru Božjem!

UL „Kuna“, Jajce

KRIŽAN PRIMORAC(1936. – 2013.)

Nakon kraće i teške bolesti, u 77. godini života našu Udrugu zauvijek je napustio naš prijatelj i kolega Križan Primorac, član sekcije Tihaljina.

Križan je volio prirodu i lov, pa se tako s njom i družio. HLU „Malič“ Grude izgubila je još jed-nog lovca, a najveći gubitak je njegovoj lovnoj sekciji Tihaljina.

Mi tvoje kolege lovci sjećat ćemo Te se u svim našim susreti-ma i hvala Ti na svemu. Počivao u miru Božjem.

HLU „Malič“, Grude

NIKOLA BUŠIĆ – BUŠE(1940. – 2013.)

HLU „Malič“ Grude i lovna sekcija Sovići – Gorica ostali su bez još jednoga dobrog člana, Nikole Bušića – Buše. Ostali su bez člana koji je svoje članstvo u Udruzi obilježio uzornim ra-dom i dobrotom. Nedostajat će nam njegova spremnost na rad i druženje. Posebno će nam ne-dostajati njegove uzrečice i šale kojima bi nas zabavljao i nasmi-javao na našim okupljanjima i druženjima.

Ostat će u sjećanju svim kolegama lovcima koji su ga poznavali, a neće ga zaboraviti njegovi kolege lovci iz sekcije Sovići – Gorica. Hvala mu na svemu. Počivao u miru Božjem.

HLU „Malič“, GrudeMATO ANĐIĆ

(1949. – 2013.)

Nakon kratke i opake bolesti, u 64. godini života otišao je naš cijenjeni prijatelj i lovac Mato Anđić.

Član naše Udruge postao

STJEPAN RAJIĆ(1948. – 2012.)

Protekla lovna sezona pro-tekla je bez našega dugogodiš-njeg člana i prijatelja Stjepana Rajića. Posebice je nedostajao njegovoj sekciji Gromiljak i Bre-stovsko za koju je kroz svoj lo-vački vijek dosta dao. Posebno su njegove zasluge bile u vo-đenju sekcije i obuci lovnih pri-pravnika, za što je dobio dosta priznanja. Još jednom mu hvala za sve učinjeno, a njegov lik traj-no će biti s nama.

LD „Lještarka“, Kiseljak

OBLJETNICE

STJEPAN MILETIĆ „LOVAC“(1934. – 2012.)

Prošla je godina dana otkad nas je zauvijek napustio naš član i veliki zaljubljenik lova i prirode, član lovne sekcije „Lepenica“. Bio je poznat po nadimku „Lovac“ i dovoljno je bilo samo spome-nuti to ime, odmah se znalo o kome se govori i na koga se misli. Kao takav trajno će nam ostati u sjećanju.

LD „Lještarka“, Kiseljak

je 1997. godine. Bio je veliki za-ljubljenik u prirodu, društvo, a posebno je volio lov i lovačko druženje. Nije mogao pobijediti opaku bolest koja ga je otela iz naših redova, gdje je imao još mnogo toga reći i uraditi. Smrću pokojnog Mijata najviše je izgu-bila njegova obitelj, ali i lovna sekcija i cijela naša Udruga. Po-čivao u miru Božjem.

LU „Kuna“, Domaljevac

besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi Hrvatske pošte Mostar od sada se nalazi i paketska ambalaža. Prikladne kutije za pakiranje potpuno štite sadržaj vaše pošiljke i omogućuju da pošiljka neoštećena stigne do primatelja. Kada vam se ukaže potreba za slanjem paketa dovoljno je pos-jetiti najbliži poštanski ured. U ponudi HP Mostar možete pronaći paketsku ambalažu u pet različitih dimenzija:

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 1,20

Paket M 300x200x100 1,70

Paket L 300x230x140 2,00

Paket XL 300x240x230 2,50

Paket XXL 480x300x200 3,00

Documents

SKUPŠTINA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNEOtvorena i … · 2013-07-18 · INFORMATIVNO I STRUČNO GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE MOSTAR, SVIBANJ