Skup{tina P/GKFBiH - Privredna / Gospodarska Komora ... · PDF filepljenje energije i goriva uzrokuju poskupljenje proizvoda i usluga, u tom dijelu Komora preko svojih aso- ... {to

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Na Skup{tini su razmatrana iusvojena godi{nja dokumentaP/GKFBiH:

- Izvje{taj o radu Privredne/Gospo-darske komore FBiH za 2004. godinu;

- Izvje{taj o finansijsko-materijal-nom poslovanju P/GKFBiH za 2004.godinu;

- Okvirni program rada P/GK-FBiH za 2005. godinu;

- Finansijski plan P/GKFBiH za2005. godinu.

Pro{logodi{nji rad Komore i stan-je komorskog sistema u FBiH, tekratku ocjenu ukupnog privrednog

ambijenta u na{oj zemlji dao je AvdoRapa, predsjednik P/GKFBiH.

Prema statisti~kim podacima,stanje privrede je, uglavnom, nepro-mijenjeno u odnosu na 2004. god-inu, naglasio je predsjednik.

Istakao je da u izvozu dominirajurobe metala i proizvoda od metala.Situacija se mijenja u drvnoj industri-ji, kroz pove}anje izvoza namje{taja,dok potencijal za ve}i izvoz pred-stavlja agrokompleks.

U uvozu dominiraju Volkswagen,Aluminij, Global Ispat, Mittal Steel,Holdina, Energoinvest, TMD Ai, Hifa

OIL, Orbico, Violeta i ostvaruju 48odsto uvoza.

Brojna su i mala i srednja pre-duze}a, koja nemaju adekvatan tret-man i podr{ku.

Ocjenjuje se da je na{a privredadosta liberalizovana i neza{ti}ena,tako da se, i pored napora, ne ost-varuju odgovaraju}i rezultati.

U 2003., 2004. i 2005. godiniostvaren je zna~ajan obim rastaindustrijske proizvodnje prosje~nooko osam odsto {to je ohrabruju}e upogledu oìvljavanja privrede. Po~e-tkom 2006. u FBiH registrovano je

Skup{tina P/GKFBiH

Razmatrana i usvojenagodi{nja dokumenta

Peta sjednica Skup{tine P/GKFBiH, drugog saziva, odràna je 12. aprila, u Sarajevu. Gosti su biliAhmet Duranovi}, ispred Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, PetarRavlija, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Jozo Bejti}, Federalnog mi-nistarstva razvoja, poduzetni{tva i obrta, i Petar Milanovi}, potpredsjednik V/SKBiH

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

349.137 nezaposlenih lica {to je po-ve}anje za 1.659 u odnosu na kraj2005. godine. U novembru 2005.godine zabiljeèna je nezaposlenostod 387.083 uposlenika, od kojih uprivredi 215.724 ili 55,73 odsto.

Govore}i o procesu privatizacije,predsjednik Rapa je istakao da jo{nije zavr{en i da se ne odvija premaplanu. U narednom periodu slijedirestrukturiranje i privatizacija dijelajavnog sektora privrede, za {ta jepotrebno utvrditi odgovaraju}e stra-tegije, a za pojedine djelatnosti i po-sebne propise. Zapaèn je konti-nuiran napredak metalnog i sektoraenergetike, hemijskog kompleksa,prerade aluminija, èljezni~kog, pu-tni~kog i teretnog saobra}aja, pri-premnih radova na auto-putu kori-dora 5C, razvoja prera|iva~keindustrije, u drvnom sektoru, turizmu,sajamskoj privredi, poslovanju berzi,a biljeì se stabilnost u finansijskom isektoru osiguranja i sli~no. U jo{dosta preduze}a u toku je privatizaci-ja ili dokapitalizacija. Investiran jezna~ajan dio stranog kapitala, {toohrabruje i upu}uje na to da sa vi{eoptimizma ulaze u ovakve i sli~neprojekte. Za poslovni ambijent neo-phodno je obezbijediti uslove u smis-lu saobra}ajnih i tranzitnih dozvola,olak{ica u viznom reìmu i sli~no.PDV je ve} zaìvio. Na prve analizeimamo reakciju u pogledu njegovihefekata, na bazi ~ega }e se utvrditismjernice za dalje postupke. Posku-pljenje energije i goriva uzrokujuposkupljenje proizvoda i usluga, utom dijelu Komora preko svojih aso-cijacija poku{ava ostvariti uticaj radipreduzimanja odgovaraju}ih mjera.Komora u uslovima neobaveznosti~lanstva mora zadràti poziciju zas-tupnika interesa cijele privrede. Velikugrupu privrednih subjekata ~ine malai srednja preduze}a koja nemajuodgovaraju}i tretman u smislu obuh-vata zakonskim projektima i pro-gramske podr{ke. Ocjenjuje se da jena{a privreda suvi{e liberalizovana ineza{ti}ena tako da se, i pored napo-ra, ne postiù odgovaraju}i rezultati.

Prema rije~ima Avde Rape, ko-more u FBiH su desetkovane u po-gledu obezbje|enja sredstava za ost-varivanje svojih funkcija. Konstantnoje prisutan problem neadekvatneme|usobne koordinacije aktivnosti.

U FBiH, prakti~no, postoje tri nivoaorganiziranja i lobiranja i ~esto poje-dina~nog nastupa prema ~lanicama,{to ima negativan utjecaj na ~lanstvoi obezbje|enje sredstava.

Osnovne funkcije komora odno-se se na zastupanje interesa ~lanova,razvoj informati~kih servisa i usluga,savjetovanje i stru~ni rad, te promo-cije doma}e poslovne prakse.

Da bi se na najbolji mogu}i na~inispunile osnovne funkcije Komore, upro{loj godini je sa~inila studiju podnazivom “Status i organizacijaP/GKFBiH u komorskom sistemuBiH”. Cilj je bio da se utvrde osnoveza budu}nost ove komore u sistemukomora, te da se sagledaju ~injenicekoje se odnose na ustavno-pravne isistemsko biznis podru~je, unutra{njei vanjsko okruènje, {anse i opasnos-ti u kojima djeluju privredni subjekti,te druge okolnosti.

Kolegij predsjednika komora po-krenuo je pripremu idejnog projektaza informacioni sistem komora u FBiH,koji }e biti uklju~en u sistem V/SKBiH.Na osnovu registra podataka kojekomore mogu prikupiti od relevantnihinstitucija i direktno od privrednih sub-jekata moè se osmisliti niz projekatauslu`nog karaktera, informisanja,povezivanja, promocije...

Kada se govori o uklju~enju BiH uEvropsku uniju, u uvjetima gra|enjajedinstvenog ekonomskog prostora,kao jednog od osnovnih principa EU,mora}emo mijenjati sada{nju kompozi-ciju komorskog sistema, te redefiniratiuloge pojedinih nivoa ko-mora.

Bez obzira na aspekt neobave-znosti ~lanstva i jo{ uvijek malog broja~lanova oko 1.200 (u 2003. godinikada je ~lanstvo bilo obavezno bilo ihje 9.000), komore su uspjele zadràtiimid` institucije za cijelu privredu.

Ve} imaju odgovaraju}u podr{kume|unarodnih institucija i vi{e seafirmi{u i uvaàvaju u odnosu nanpr. pro{lu godinu.

Orijentacija u radu Komore i da-lje }e biti program rada Vlade FBiH,njenih ministarstava, zakonodavneaktivnosti Parlamenta, te proces pri-druìvanja EU, zaklju~io je predsjed-nik Rapa.

Izmjena Odluke o finansiranjukomora na sjednici Skup{tine nijepredloèna, uz napomenu da je pos-toje}a dosta fleksibilna i da su

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no

Godina VII

Broj 43

April/travanj

2006.

GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,

~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka

Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska komora

FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:

033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[tampa:

“Birograf”

Sarajevo,

Kasima efendije Dobra~e 14

Besplatan primjerak

njenom primjenom ve} ostvarenipozitivni rezultati.

1. Nakon rasprave usvojen jeIzvje{taj o radu P/GKFBiH za 2005.godinu i doneseni sljede}i zaklju~ci:

* Komora je u cijelosti realiziralaplanirane aktivnosti.

* Rad Komore i u 2005. godinibio je limitiran sredstvima (prihodi-ma), te je na bazi zaklju~aka Sku-p{tine i aktivnim radom Upravnogodbora i menad`menta posebno, teu{tedama, finansijski plan realiziran.

* Rad nekih strukovnih asocijacijanije oìvio, uglavnom, zbog nezain-teresiranosti ~lanica (banke, osigu-ranja, komunalne djelatnosti, hemi-jska industrija).

* Organizacija rada strukovnihasocijacija odvija se u kontinuitetu,{to je i osnova za ~lanstvo.

* Stru~ne slu`be Komore surekonstruisane po novoj {emi orga-nizacije.

2. Usvojen je Izvje{taj o finansi-jsko-materijalnom poslovanju P/GK-FBiH za 2005. godinu sa Izvje{tajemNadzornog odbora o kontroli mater-ijalno-finansijskog poslovanjaP/GKFBiH za 2005. godinu i Izvje-{tajem revizorske ku}e o obavljenojreviziji.

Povodom razmatranja Okvirnogprograma aktivnosti P/GKFBiH za2006. godinu, potpredsjednik Ko-more Jago Lasi}, u svom obra}anju,osvrnuo se na one segmente na koji-ma }e se Gospodarska komora FBiHkonstantno angaòvati da bi do{lodo odre|enih pomjeranja.

Svoj razvoj BiH, a i Federacija,mora temeljiti na izvozu i na supstitu-ciji uvoza proizvodnjom doma}erobe, istakao je potpredsjednik Lasi}.To je jedina kombinacija koja uovom momentu odgovara Bosni iHercegovini i Federaciji BiH. To zna~ida bi cilj izvozne politike BiH bio rastizvoza kvantitativno, primarna ori-jentacija i stvaranje uvjeta za brziekonomski razvoj i podizanje ìvo-tnog standarda gra|ana na koncep-tu izvoznog gospodarenja i supsti-tuiranja uvozne robe doma}om pro-izvodnjom tamo gdje se ima {ansi.Da bismo to postigli, moramo zahti-jevati podizanje konkurentnosti sasada{nje raspoloìve konkurentnostina efikasniju konkurentnost podrà-nu novim investicijama. Ovo zna~i

da }e do}i do strukturalnih promjenaizvoza i konkurentske prednostiizvoza BiH. U provo|enju izvoznestrategije zemlje potrebno je osigu-rati i efikasnu mreù svih zainteresir-anih na unapre|enju izvoza po~evod vlada svih razina, javnih instituci-ja, poslovnih asocijacija i gospo-darskih dru{tava. Moraju se strategi-jski istraìti odre|ena klju~na podru-~ja konkurentnosti bh. izvoza i deta-ljno predvidjeti mjere podizanja ko-nkurentnosti bh. izvoza u smisluzemljopisne i strukturalne odre|eno-sti. Politiku poticaja izvoza potrebitoje koncipirati sukladno pravilimaSvjetske trgovinske organizacije uuvjetima tvrdih prora~unskih ograni-~enja koja name}e politika valutnogodbora. Od Vlade }e se zahtijevatida jasno definira podr{ku izvoznoorijentiranim kompanijama i da seuklju~i preko svoje diplomatsko-konzularne mreè u ja~u promocijuizvoza BiH. Pove}anjem izvozamogu}e je pokrenuti privredni razvojsupstitucijom uvoza, ali kombinacijaoba na~ina najbolja je za BiH,istakao je Jago Lasi}. Snaènje izvo-za nu`nim ~ini stvaranja vanjskotr-govinske bilance zemlje i njene va-njske zaduènosti.

Nu`no je odrediti grani~ne pre-laze. U BiH ima oko 340 grani~nihprelaza i to robnih. Insistira}e se dase odredi maksimalno sedam robnihgrani~nih prelaza, a od toga naj-manje tri koja bi radila 24 satasedam dana u tjednu, a imali bikompletne slu`be od sanitarnih,fitopatolo{kih itd.

Posebna angaìranost treba dabude na polju smanjivanja poreza idoprinosa na pla}e i iz pla}a radipove}anja konkurentnosti. Na pod-ru~ju FBiH imamo 68,98 odsto po-reza i doprinosa na pla}u, a dok Re-publika Srpska ima 52 odsto, Br~koDistrikt ima ne{to manje.

Pokrenuti reformu obrazovanja upravcu primjene znanja u strukovnimi tehni~kim {kolama.

Intenzivirati rad bh. diplomacijena pove}anju bh. izvoza, reguliratimonopolsko pona{anje. Osobitotreba obratiti pa`nju na komunalnogospodarstvo radi smanjenja ulaznihtro{kova koji ~ine u kalkulaciji zna-~ajnu stavku. Radi}e se na za{titi do-ma}eg trì{ta od dampinga, a do-

ma}e potro{a~e odmaknuti od nek-valitetne robe. Prakti~ki, imamosituaciju da sva roba iz sektora od 01do 24, to zna~i od poljoprivre-dneproizvodnje do cigareta, ulazi kaodamping roba na podru~je BiH,smatra potpredsjednik Lasi}.

Kada se govori o monetarno-kreditnoj politici, mi{ljenja smo datreba ograni~iti i smanjiti zaduìvan-je stanovni{tva, ali uvesti dodatnoizdvajanje banaka za sve vrste po-tro{a~kih kredita, tu se, prije svega,misli na auto-kredite, gotovinske kre-dite, dopu{teni minus gra|ana itd.

Kada je u pitanju carinska politi-ka, komore }e se zalagati da sesirovine, repromaterijali, investicijskaoprema i rezervni dijelovi oslobodecarinskih da`bina, isto kao i u svimzemljama odakle se uvozi roba. Naovaj na~in bi se pove}ala konkurent-nost doma}e robe.

Agrar se ne posmatra kao razvoj-na ve} kao socijalna grana, te }e idalje ova oblast biti u prioritetu djelo-vanja komora u FBiH, istakao je Lasi}.

Komora se zalagala za uvo|enjemodernog poreskog sustava kakav jePDV, on je izda{an, efikasan, sveobuh-vatan i kao takav je sigurno pozitivan ipotreban BiH. Me|utim, pitanje jednestope je diskutabilno i mislimo da }ena tom polju vremenom morati do}ido odre|enih promjena.

Potpredsjednik Lasi} se osvrnuona stanje u izvozu-uvozu. BiH je u pr-o{loj godini ostvarila 3.826.000.000KM izvoza, uvoz je bio 11.081.000KM i porast izvoza je bio 27,8, auvoza 18,25 odsto. Deficit se popeona 7.955.000 KM i porastao je za13,76 odsto. Komora }e se angaì-rati na smanjenju uvoza. Uvoz bi tre-bao sljede}ih pet godina rasti maksi-malno godi{nje tri odsto, a izvoz bitrebao zadràti postoje}u stopu od27,8 odsto da bi 2010. godine do{lido vanjskotrgovinskog poravnanja.Ukoliko bi se nastavio isti tempo kao{to je to bilo u 2005. godini, onda bi2010. do{li na deficit od 12.307.000KM.

Kako je poznato, na nivou BiH jeimenovan pregovara~ki tim za pre-govore o Sporazumu o stabilizaciji ipridruìvanju EU. Glavni pregovara~Igor Davidovi} se ve} obratio Komoris molbom da se predloì listapoljoprivrednih proizvoda za koju bi


5

trebalo traìti prelazni period za lib-eralizaciju trgovine. Na ovaj na~inkomore se uklju~uju u procese pri-druìvanja EU.

Zastupnici u Skup{tini uputili supohvale Okvirnom programu aktivnostiKomore za 2006. godinu. U izlaganji-ma su istakli potrebu da se Komora jo{vi{e uklju~i u dono{enje pojedinihzakona, prijedloga koji dolaze odvlada. êsto se neke stvari zaobi|u jer,na alost, gro ljudi koji rade u Vladi nisuradili u proizvodnji i nisu vodiliprivredne subjekte i ne znaju mnogo oljudima koji se “bore” sa proizvodnjom.Kada je u pitanju uvoz medicinskogpotro{nog materijala, a to je dio u kojispadaju svi proizvodi osim lijekova,predloèno je da Komora izdejstvuje dase pod hitno donese zakon o za{titiuvoza i proizvodnji lijekova i medicin-skog potro{nog materijala.

Proizvo|a~i su istakli svoj interes dase smanje doprinosi na pla}e i porez napla}e. Ako se èli pove}ati zaposlenost,standard i konkurencija u izvozu, proiz-vo|a~i moraju imati neki stimulans i

dràva mora razmi{ljati o tome da bimo`da izvoznike mogla stimulisati i nataj na~in. Zastupnici su predloìli da seKomora, preko svojih komisija, izbori dau~estvuje u dono{enju “bremenitih” za-kona, ali i da poku{a da dobije mi{ljen-je od onih privrednih subjekata koji sebave proizvodnjom, te da oni kaù svesvoje pote{ko}e i probleme, zapravo,da predloè najprihvatljivija rje{enja.

Dalje je predloèno da bi jednaod aktivnosti Komore trebala bitina~in i pojednostavljenje dobijanjagarancija od banaka u BiH, u ciljupove}anja izvoza.

Nakon rasprave donesen je Ok-virni program aktivnosti P/GKFBiH za2006. godinu sa zaklju~cima:

- Plan okvirno obuhvata aktivnostiKomore FBiH, organa, strukovnih aso-cijacija i uposlenika Stru~ne slu`be.

Na bazi ovoga plana sa~initioperativne planove po sektorimaorganizacije P/GKFBiH, kao i mjese-~ne operativne planove, radi pra-}enja aktivnosti i njihove realizacije usvim segmentima.

- Me|ukomorske odnose graditina bazi postoje}ih zakona, statuta idrugih internih akata, te Studije“Organizacija i rad P/GKFBiH u okvi-ru komorskog sistema u BiH”.

- U 2006. godini nastaviti akti-vnosti lobiranja privrednih subjekataza ~lanstvo u Komori FBiH, uklju~u-ju}i i pla}anje ~lanarine, kako bi seovaj plan realizirao.

Zaklju~eno je da se ne mijenjaOdluka o ~lanarinama privrednim/-gospodarskim komorama u FBiH iusvojen Finansijski plan Komore za2006. godinu.

Pored godi{njih dokumenata,Skup{tina je donijela Odluku o raspi-sivanju izbora za organe i ~lanoveorgana u privrednim/gospodarskimkomorama u FBiH koji }e se obavitido 31. 05. 2006. godine, te Odluku oizborima za organe i ~lanove organaP/GKFBiH, tre}eg saziva, kojom suutvr|eni kriteriji za izbor zastupnika ina~in i postupak provo|enja izbora.

M. IDRIZOVI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Prema slu`benim podacima za prva tri mjeseca,BiH ima najve}i rast vanjskotrgovinske bilance uovom dijelu svijeta. Prema rije~ima Jage Lasi}a,dopredsjednika Privredne/Gospodarske komoreFBiH, BiH je u prva tri mjeseca ove godine zabi-ljeìla veliki porast izvoza, {to je u odnosu naprva tri mjeseca lani pove}anje za 38,96 posto

- BiH je izvezla roba u prva tri mjeseca pro{le godine u vri-jednosti od 788 miliona KM, a u prva tri mjeseca ove godine~ak 1,095 milijardi KM - izjavio je Lasi}, te dodao da je uvozza prva tri mjeseca pro{le godine bio 2,04 milijarde KM, a zaisto razdoblje ove godine 2,03 milijarde KM.

Obim izvoza i uvoza za prvo tromjese~je pro{le godineiznosio je 2,827 milijardi KM, a u prvom tromjese~ju ovegodine 3,125 milijardi KM, odnosno porastao je za 10,84posto u odnosu na isti period lani.

Uspore|uju}i s prvim tromjese~jem proteke godini, dopred-sjednik Lasi} je istaknuo da je vanjskotrgovinski deficit BiH zaprva tri mjeseca ove godine pao za 25,21 posto, odnosno daje pokrivenost izvoza uvozom porasla za 39,57 posto.

Glavni uzrok za ovakve podatke o vanjskotrgovinskojbilanci BiH treba traìti u tomu {to je u 12. mjesecu pro{legodine, prije stupanja PDV-a na snagu, zabiljeèn visok rast

uvoza roba, tako da su stvorene ogromne zalihe, pa nemapotrebe za njihovim daljnjim uvozom u prvom tromjese~ju.

Ipak, prema pokazateljima, kretanje privrede u BiH moèse smatrati uspje{nim.

Ako bi se nastavio sli~an trend, BiH bi za dvije godineizbalansirala odnos uvoza i izvoza.

Najvi{e roba u prva tri mjeseca uvozilo se iz Hrvatske,Slovenije, Njema~ke, Italije, SiCG, a najvi{e izvozilo uHrvatsku, Italiju, Njema~ku, Sloveniju i SiCG.

BiH treba, u zemljama u koje najvi{e izvozi, otvoritiposebne ekonomske odjele pri konzularno-diplomatskimpredstavni{tvima.

Izvoz u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 766 milionaKM, a uvoz 1,152 milijarde KM. To zna~i da je deficit bio 386miliona KM, odnosno pokrivenost uvoza izvozom ~ak 66,49posto. [to se ti~e poljoprivrede, iskazan je ogroman deficit,koji u prva tri mjeseca iznosi 229 miliona KM, odnosnopokrivenost uvoza izvozom bila je svega osam posto.

U odnosu na isto razdoblje pro{le godine deficit je jo{ ve}i.- Poljoprivreda je rak-rana gospodarstva FBiH, kao i BiH

- ocjenjuje Lasi}, te poru~uje da ta oblast ekonomije moraod dràve imati poseban tretman. Za razliku odpoljoprivrede, zna~ajan porast vanjskotrgovinske bilance jeu industriji. Prema podacima, FBiH je u prva tri mjeseca ovegodine izvezla 746 miliona KM, a uvezla 903 miliona, {tozna~i da je pokrivenost uvoza izvozom ~ak 82,61 posto.

BiH ima najve}i rast vanjskotrgovinske bilance u regiji

Porast izvoza u prva tri mjeseca


Vije}e ministara BiH donijeloje Odluku o smjernicama zaorganizaciju i rad prego-vara~kog tima i radnih grupaza pregovaranje o Sporazu-mu o stabilizaciji i pridruì-vanju izme|u BiH i Evropskihzajednica i njihovih dràva

Navedenom Odlukom imenovanje pregovara~ki tim BiH i {efovi rad-nih grupa. Tim povodom Igor Davi-dovi}, glavni pregovara~, i Dragi{aMeki}, {ef radne grupe 2 - Slobodnokretanje roba, u Privrednoj/Gospo-darskoj komori FBiH dogovorili sudalje aktivnosti za vo|enje pregovo-ra za zaklju~ivanje Sporazuma o sta-bilizaciji i pridruìvanju BiH sa EU.

U Radnoj grupi 2 - Slobodno kre-tanje roba formirane su i dvije pod-grupe: Podgrupa za bazne poljo-privredne proizvode i proizvode odribe i Podgrupa za prera|ene poljo-privredne proizvode.

Bosanskohercegova~ka stranatreba pripremiti i Evropskoj komisijidostaviti svoju ponudu za koncesijeza poljoprivredne proizvode, prera-|evine i proizvode od ribe:

* listu poljoprivrednih proizvodakoja moè, odmah na po~etku Spo-razuma, biti u potpunosti liberalizira-na (carina 0 odsto);

* listu poljoprivrednih proizvodaza koju bi trebalo traìti prelazni pe-riod za liberalizaciju od maksimalnopet godina;

* listu poljoprivrednih proizvoda,koji se smatraju najvi{e osjetljivim, pabi trebalo traìti najduì prelazni peri-od, od maksimalno osam godina;

* listu izuzetno osjetljivih poljopri-rednih proizvoda za koje bi se zad-ràla maksimalna za{tita do ulaska uEU (mali broj proizvoda).

Svi prijedlozi moraju biti potkrije-pljeni podacima o proizvodnji,kapacitetima i drugim relevantnimpodacima koji }e posluìti kao prilogargumentaciji bh. pregovara~komtimu prilikom dostavljanja ponudaEvropskoj komisiji.

Na inicijativu Davidovi}a, Privre-dna/Gospodarska komora FBiH iz-razila je spremnost da unutar Udru-ènja poljoprivrede, prehrambene iduhanske industrije i vodoprivrede isa svojim inicijativama i prijedlozimada svoj doprinos za usje{no vo|enjepregovora o pridruìvanju BiH Evro-pskoj uniji. M. ME[ANOVI]

Sastanak predstavnika ùpanija iùpanijskih komora FBiH i RH

Kandidirati zajedni~ke projekte

U okviru Me|unarodnog sajma gospodarstva “Mostar2006”, u organizaciji P/GKFBiH, odràn je sastanak pred-stavnika ùpanija i ùpanijskih komora iz RepublikeHrvatske i Federacije BiH, na kojem je raspravljano ozajedni~kim problemima i interesima tih ùpanija. Tijekomsastanka osnovano je i posebno povjerenstvo koje }e, usuradnji sa ùpanijama, kandidirati zajedni~ke projektePredpristupnim fondovima EU. Govore}i o Jadranskojeuroregiji, ùpan splitsko-dalmatinski Ante Sanader kazao

je da u tu regiju spadaju sve susjedne koje grani~e sJadranskim morem, {to zna~i da bi se tu nalazila i na{aHercegova~ko-neretvanska ùpanija, {to, ipak, ovisi odinstitucija vlasti.

Sanader je dodao kako to nije politi~ko udruènje ve}me|unarodna udruga teritorijalnih ustanova i institucija spodru~ja regija koje grani~e s Jadranskim morem. Izrazioje èlju da se na podru~ju nekih ùpanija u FBiH i priobal-nih ùpanija u RH napravi regija gdje bi se rje{avaligospodarski i ekolo{ki problemi.

“Na{ goru}i problem jeste da se jo{ jednom ne ponovinedavni incident na Neretvi koji moè uni{titi i nju iMalostonski zaljev”, kazao je Jago Lasi}, dopredsjednikP/GKFBiH, te dodao da }e se najvjerojatnije u mjestimakroz koja prolaze rijeke koje se ulijevaju u Neretvu ugradi-ti pro~i{}iva}i otpadnih tehnolo{kih voda, {to bi mogao bitijedan od projekata koji }e se kandidirati Predprisutnimfondovima EU.

M. I.

Za Sporazum o stabilizaciji

Imenovan pregovara~ki tim

7

U posjeti BiH, po~etkom aprila,boravila je privredna delegacijaTurske koju su sa~injavali predstavni-ci preko 300 najzna~ajnijih turskihkompanija iz svih oblasti privrede.Tursku delegaciju predvodio je RifatHisarciklioglu, predsjednik Unije ko-mora i berzi Turske, a doma}in im jebila Vanjskotrgovinska komora BiH ipredsjednik Mahir Hadìahmetovi}.

Cilj ove posjete je da se identifici-raju na~ini smanjenja negativnogtrgovinskog bilansa BiH sa Republi-kom Turskom. Mogu}i izvoz na{ihkompanija u Tursku i produktivnoinvestiranje u BiH rje{enje je trenut-nog debalansa u razmjeni.

Privrednicima se na skupu obra-tio i Adnan Terzi}, predsjedavaju}i

Vije}a ministara BiH, naglasiv{i dao~ekuje od poslovnih ljudi iz Turskeulaganja u proizvodnju u BiH kao {toje to u~inio i koncern “Hayat” u ma-glajski “Natron”. Predloèno je i fo-rmiranje zajedni~kih kompanija koje}e proizvoditi za trì{ta obje zemlje izajedni~ki nastup na tre}im trì{tima,kao najbolji na~in da se privrednasuradnja podigne na vi{i nivo.

V/SKBiH i Unija komora i berziTurske potpisale su zajedni~ki akcioniplan, kao dokument kojim }epobolj{ati privredne odnose nazadovoljstvo obje strane, jer sepromet i industrijska suradnja u obasmjera odvijaju na bazi Ugovora oslobodnoj trgovini, bez ikakvih carin-skih ograni~enja. [. A.


Nastavlja se obukabudu}ih ste~ajnih

upravitelja

40 osobapoloìlo

stru~ni ispitPrivredna/Gospodarska

komora FBiH, u saradnji s fir-mom Revicon i Ekonomskimfakultetom Sarajevo, nastavljaobuku budu}ih ste~ajnih upra-vitelja. Tre}om fazom obukeobuhva}eno je oko 60 polazni-ka. U prvoj grupi edukaciju jepro{lo 95 kandidata, u drugoj55, a seminari su odràvanivikendima u drugoj polovinipro{le i po~etkom ove godine.Prema informacijama Federa-lnog ministarstva pravde, do-stavljenim Ekonomsko-socijal-nom vije}u FBiH, dosad je sve-ga 40 osoba poloìlo stru~niispit za ste~ajnog upravitelja.Budu}i da i ESV insistira na utvr-|ivanju liste ste~ajnih upravitel-ja, Federalno ministarstvo pra-vde je posredstvom predsjedni-ka op}inskih sudova s privred-nim odjeljenjima, koji su nad-le`ni za vo|enje ste~ajnih pos-tupaka, pozvalo educirane kan-didate da u Federalnom min-istarstvu pravde pristupe pola-ganju stru~nog ispita za ste~a-jnog upravitelja. Iz tog minista-rstva napominju da }e za neko-liko mjeseci prestati vaènje pri-vremene liste ste~ajnih upravi-telja s koje nadle`ni sudovi uFBiH angaùju ste~ajne upravi-telje. Nu`no je da ste~ajni upra-vitelji s privremene liste (ako sueducirani kod P/GKFBiH) polo-è stru~ni ispit u Ministarstvupravde FBiH, a u protivnom }eim uskoro prestati svojstvoste~ajnog upravitelja i ne}e semo}i angaòvati u ste~ajnimpostupcima mimo liste ste~ajnihupravitelja.

M. I.

Pismo Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva

Za{tititi doma}u proizvodnju

Privredna/Gospodarska komora FBiH, po~etkom aprila, uputila je zahtjeveMinistarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva FBiH koje prenosimo:

Zakonom o vanjskotrgovinskom poslovanju BiH omogu}eno je uvo|enjeprivremenih mjera za{tite doma}e proizvodnje, u slu~aju poreme}aja nadoma}em trì{tu.

Trenutno na trì{tu FBiH ima oko 1.500 tona smrznutog pile}eg mesa koje ne moèprogutati doma}e trì{te kao iskonfekcionisano pile}e meso, odnosno cijelo pile.

Predlaèmo da doma}i mesoprera|iva~i, kroz isko{teno pile}e meso otkupei prerade ukupnu koli~inu na zalihama.

Da bi se otkupilo i preradilo pile}e meso iz FBiH, potrebno je:1. Odluku o usagla{avanju i utvr|ivanja carinske tarife BiH (“Slu`beni glas-

nik BiH”, broj 91/05), u dijelu tarifne kvote u potpunosti primijeniti, a stavitiizvan snage Odluku o utvr|ivanju omjera za otkup doma}e primarne prozvod-nje za koje se veè kori{tenje tarifnih kvota (“Slu`beni glasnik BiH”, broj 92/05).

2. Mesoprera|iva~i se obavezuju da }e otkupiti ukupne koli~ine iskori{tenogpile}eg mesa uz uvjet primjene pod 1. navedenih odluka.

3. Traì se produènje tarifnih kvota svaka tri mjeseca dok se trì{te ne normal-izira, kako bi bili zadovoljeni interesi i primarne proizvodnje i mesoprera|iva~a.

4. Traì se da se aktivira rad komisija za pra}enje provedbe Ugovora o slo-bodnoj trgovini i da se napokon uradi i donese pravilnik o kvaliteti proizvoda.

5. U privitku Vam dostavljamo i prijedlog sistemskih mjera za pobolj{anjeuvjeta poslovanja mljekara u BiH (koji je i prije dostavljen).

Posjete

Velika privredna delegacijaTurske u BiH

8

Prema ovoj Odluci iza ta~kedeset dodaju se nove (11 i 12).

TA^KA 11: 50% OD NAJNI@EPLA]E ISPLA]ENE U FEDERACIJI BiHPREMA POSLJEDNJEM OBJAVLJE-NOM PODATKU FEDERALNOG ZA-VODA ZA STATISTIKU ZA ZAPOS-LENE U TEKSTILNOJ, KO@ARSKOJ IINDUSTRIJI OBU]E.

Ovom Odlukom realizirana jedugogodi{nja èlja uposlenih u in-dustriji tekstila, koè i obu}e da sedoprinosi na pla}e ispla}uju 50odsto od najniè pla}e ispla}ene uFederaciji BiH i da je to, isklju~ivo,vezano za primanja u industriji teksti-la, koè i obu}e bez obzira na pros-je~na primanja u drugim industri-jskim granama.

Njeno usvajanje rezultat je kon-tinuiranih aktivnosti P/GKFBiH, tj.njenog Sektora za tekstilno, koà-rsko-prera|iva~ku industriju zajednosa svim ~lanovima Udruènja.

- Sigurni smo da bez na{ih zajed-ni~kih zahtjeva prema Vladi FBiH,bez obzira na to u kojem je sazivubila, ne bi do{lo do realizacije na{ihprijedloga {to dokazuje da se uspjehmoè posti}i samo zajedni~kim akti-vnostima - isti~u ~lanovi Grupacije.

U skladu sa zaklju~cima sa zad-njeg sastanka, Grupacija P/GKFBiH

je uspjela dobiti mi{ljenje Uprave zaindirektno oporezivanje, tj. njenogSektora za carine, koje se odnosi nasmanjenje visine garancija naposlovima unutra{nje obrade.

Sektor za carine je podrào pri-jedlog o smanjenju visine garancija iuputio ga Upravnom odboru i

Ministarskom vije}u na razmatranje iusvajanje.

Shodno takvom stavu Uprave zaindirektno oporezivanje, Komora jeuputila zahtjev Adnanu Terzi}u, pred-sjedavaju}em Vije}a ministara, daprijedlog uvrsti na dnevni red Vije}aministara po hitnom postupku i do-nese pozitivno rje{enje.

^lanovi Grupacije o~ekuju da }eVije}e ministara uvaìti njihov zahtjevi pokazati kako im je stalo da se in-dustrija tekstila, koè i obu}e baremdijelom dovede u normalnije poslo-vanje.

Ovo dokazuje da P/GKFBiH bezobzira na te{ku finansijsku situacijunije zanemarila svoj odnos premaproblemima u bilo kojim industri-jskim granama nego i dalje nastojizajedno sa kompanijama kroz svojasektorska udruènja pomo}i da serije{e problemi. H. B.


Sektor tekstilno, koàrsko-prera|iva~ke industrije

Uspje{na aktivnost Komore

Zavod za higijenski nadzor namir-nica i za{titu ìvotne sredine Fakultetaveterinarske medicine iz Sarajeva iMe|unarodna finansijska korporacija(IFC) potpisat }e Memorandum o razu-mijevanju o {irenju informacija oHACCP-u prema prehrambeno-prera-|iva~kim kompanijama, preko pilot-okruglih stolova.

U~esnici skupova bit }e upoznati sosnovnim principima i karakteristikamakontrolnih sistema HACCP-a, zakono-davnim okvirom u BiH u tom kontekstu,kao i razlozima za njegovu prakti~nu pri-

mjenu kod prehrambeno-prera|iva~kihkompanija u BiH. Bit }e prikazan poloàjove grane industrije i kapaciteti kompa-nija u BiH za apsorpciju HACCP-a, po{to}e do kraja godine HACCP u BiH posta-ti zakonska obaveza. HACCP (HazardAnalvsis Critical Control Points - analizarizika kontrolom kriti~nih ta~aka) {irokoje primjenjiv pristup kontroli proizvodnjene samo hrane ve} i u drugim industri-jskim granama. Ovaj sistem kontrolevremenom se pro{irio i postao zakonskaobaveza u gotovo svim granama pre-hrambene industrije SAD, EU, Japana i

drugih razvijenih zemalja svijeta. Imple-mentacija HACCP sistema kontrole jepostala zakonska obaveza i za doma}uprehrambenu industriju na osnovu odlu-ke Ministarstva vanjske trgovine i ekono-mskih odnosa BiH.

Me|unarodna finansijska korpo-racija (IFC) sprovodi Program “uvo|e-nja me|unarodnih tehni~kih standardai regulative” koji finansira Ministarstvovanjskih poslova Kraljevine Norve{ke.Program se lansira kampanjom uvo-|enja tehni~kih standarda u javnost uokviru privatnog sektora u BiH. (FENA)

Odluka o izmjeni Zakonao doprinosima usvojenana Predstavni~kom domu28. 02. 2006. godine, nasjednici Doma naroda22. marta ove godine,objavljena je u “Sl. novi-nama FBiH” broj 17/06,od 12. aprila

Okrugli sto

Primjena HACCP sistema kontrole


Grupacija duhanske privrede

Nesre|en ekonomski ambijentZa{titne - minimalno otkupne

cijene duhana roda 2006. godine

Rodni tip Klasa Za{titna cijena KM/kg

VIRGINIJA IIIIIIIVVVI

3,403,002,401,701,200,70

BERLEY IIIIIIIVVVI

2,402,101,701,401,000,70

HERCEGOVAC A - 1A - 2A - 3B - 1B - 2B - 3

4. klasa

4,103,102,403,702,801,901,00

Bu|avi duhanVIRGINIJAHERCEGOVACBERLEY

0,50 KM/kg0,50 KM/kg0,40 KM/kg

Bez dono{enje Zakona oduhanu BiH, na koji se ~eka ve}{est godina, ne moè se stati u krajprekomjernom i nekontrolisanomuvozu cigareta niti za{tititi interesprimarnih proizvo|a~a duhana.Ovo je istaknuto na sastankuGrupacije duhanske privrede.

U pro{loj godini u BiH uvezenoje 7.000 tona cigareta u vrijednos-ti preko 100 miliona KM, a u prvatri mjeseca ove godine 1.300 tonacigareta u vrijednosti oko 24 mil-iona KM. Potro{nja cigareta u BiHje 8.000 tona, tri doma}e tvornicecigareta (Sarajevo, Banja Luka,Mostar) prodale su, na doma}emtrì{tu, 4.000 tona. Gdje je razlikaod 3.000 tona? Duhanari sumi{ljenja da ovim poslovimakomanduju pojedini lobiji kojimaodugovla~enje dono{enja Zakonao duhanu i ovako nesre|en ekono-mski ambijent i te kako odgovara.

Ukoliko se ne sredi stanje uduhanskoj privredi i ne stane u krajlobijima, poljoprivrednici }e izgu-biti interes za uzgoj duhana, fab-rike smanjiti proizvodnju, a dràvi idràvnom budètu znatno manje}e dolaziti novca.

Proizvo|a~i i prera|iva~i duha-na zatraì}e hitan sastanak sapredsjedavaju}im Vije}a ministaraBiH Adnanom Terzi}em u nadi da}e se kona~no ubrzati dono{enjeZakona o duhanu i posebnom po-rezu na duhanske proizvode nanivou dràve.

Poljoprivredni proizvo|a~i u RSna osnovu obradivih povr{inaenergente (D2) pla}aju 1,00 KMlitru, dok u FBiH proizvo|a~ipla}aju 1,70 KM/l. U vi{e navratatraèno je od Vlade FBiH da sepoljoprivrednim proizvo|a~imaregresira gorivo i da imaju isti tret-man kao i proizvo|a~i u RS.Zaklju~eno je da se ponovo uputizahtjev Vladi FBiH i resornim min-istarstvima da se regresira nabav-ka goriva poljoprivrednim proiz-vo|a~ima.

M. ME[ANOVI]

Utvr|ene za{titne minimalne cijene, ovogodi{njeg roda duhana, ve} godinamase ne mijenjaju.

Proizvo|a~i duhana su predloìli da se poticaji za ovogodi{nju proizvodnjupove}aju za 10 do 15 odsto: za Hercegovac poticaji bi trebali iznositi 1,50 KM/kg,za Virginiju sa dosada{njih 1,20 na 1,40 KM/kg, a za Berley sa 1,00 na 1,20KM/kg. Proizvo|a~i svoj prijedlog smatraju opravdanim, jer su i ukupna sredstvaza poticaje za ovogodi{nju poljoprivrednu proizvodnju znatno ve}a nego pro{legodine.

Isplata poticaja trebala bi biti u kalendarskoj godini kao {to je to i u RepubliciSrpskoj. M. M.

0,50 KM/kg0,50 KM/kg0,40 KM/kg


Federalno ministarstvo poljopri-vrede, vodoprivrede i {umarstvapredvidjelo je poticaje za proizvod-nju krompira na povr{ini od 159 hau ukupnom iznosu od 318.000 KM ili2.000 KM/ha. Po{to su prijavljenesjetvene povr{ine manje za 31 ha odpovr{ina koje je planiralo Minista-rstvo, zaklju~eno je da se predvi|enanov~ana sredstva (318.000 KM)

raspodijele u skladu sa prijavljenimsjetvenim povr{inama po kantonima.

Poticaji za proizvodnju sjemen-skog krompira roda 2005. godine(prema prinosima i kriterijima za ost-varivanje poticaja) iznosili su 5.000KM/ha. Upu}en je zahtjev Federa-lnom ministarstvu poljoprivrede, vo-doprivrede i {umarstva da nov~anipoticaj za proizvodnju sjemenskog

krompira u 2006. godini iznosi3.000 KM/ha, uz napomenu da suizdvojena sredstva za poticaje znatnove}a u odnosu na pro{lu godinu i dase uzmu u obzir sjetvene povr{ine ko-je su proizvo|a~i planirali zasijati sje-menskim krompirom u ovoj godini.

M. ME[ANOVI]

Proizvo|a~i sjemenskog krompira

Predvi|eni poticaji od 318.000 KMNa sastanku Grupacije proizvo|a~a sjemenskog krompira, koji je odràn

11. aprila, razmatran je plan proizvodnje sjemenskog krompira i prijedlog pot-icaja za ovu proizvodnju u 2006. godini.

Proizvo|a~i sjemenskog krompira prijavili su u ovoj godini proizvodnju sje-mena iz kategorije Elite (raznih sorti) sljede}e sjetvene povr{ine:

Proizvo|a~ Sjetvene povr{ine ha

PD “Vla{i}” Travnik 15PP “Poljoprodukt” Bugojno 12IMB Bugojno 8ZZ “Fojnica” Fojnica 10“Agraria Centar” Glamo~ 20“Poljoprom” Biha} 40“Poljoprivredno sjemenarstvo” Kujan 5ZZ “Agropodrinje” Gora`de 8

ukupno: 118

Ukupne sjetvene povr{ine po kantonima:

kanton/ùpanija sjetvene povr{ineha

Srednjobosanski 45Hercegbosanski 20Unsko-sanski 40Hercegova~ko-neretvanski 5Bosanskopodrinjski 8

ukupno: 118

U FBiH ove godine

Vi{e sredstava za poljoprivredu

Vlada FBiH u ovoj godini primarnu poljoprivrednuproizvodnju podràt }e s 28 miliona KM, {to je u odnosuna proteklu godinu vi{e za 12,26 miliona KM. Od ukupnesume 34,2 odsto sredstava namijenjeno je biljnojproizvodnji, za animalnu bit }e izdvojeno 53,12 odsto, aza kapitalna ulaganja 5,9 odsto sredstava. Od sredstavaza podr{ku biljnoj proizvodnji (9,5 miliona KM) najvi{e }e,odnosno 29,4 odsto, biti raspodijeljeno u Hercegova~ko-

neretvanskom kantonu, dok }e za podr{ku animalnojproizvodnji, od 14,8 miliona KM, najvi{e sredstava, 23odsto, biti raspodijeljeno u Unsko-sanskom kantonu.Nov~ana sredstva u tu svrhu bit }e izdvojena kroz Programutro{ka sredstava sa kriterijima njihove raspodjele za pot-icaje u poljoprivredi i taj iznos ~ini tri odsto ovogodi{njegfederalnog budèta. Spomenuti program, kako ocjenjuju uVladi, treba da doprinese pove}anju obima poljoprivredneproizvodnje u FBiH, zadovolji potrebe doma}eg trì{ta iosigura sirovine za industriju.

Pravo na kori{tenje sredstava prema odluci Vlade ima-ju oni koji su na teritoriji FBiH ostvarili primarnu poljo-privrednu proizvodnju ili poljoprivrednu djelatnost i koji suregistrirani za obavljanje poljoprivredne djelatnosti.

Sjetvene povr{ineha

11

Visoki predstavnik se obratio nasastanku Ekonomskog koordinaci-jskog odbora u Sarajevu, tijela koje~ine trojica premijera i ministri finansi-ja, te drugi zvani~nici ~ije nadle`nostiuklju~uju ekonomska pitanja.

“Za mene je ekonomski razvojklju~ni prioritet. Od dolaska u ovu ze-mlju, odràvam sastanke sa poslovn-im ljudima u BiH kako bih na{aona~ina da olak{am privla~enje investi-cija i stvaranje novih radnih mjesta”,kazao je visoki predstavnik.

Dodao je da proces stabilizacije ipridruìvanja predstavlja nacrt zaekonomsku politiku koji podràva{irok spektar stranaka, a da je pitanjekoji politi~ki lideri mogu taj nacrt

pretvoriti u realnost i koliko brzo mogudo}i do rezultata.

Visoki predstavnik je urgirao daorgani BiH donesu potrebne zakonekojima }e osigurati pravnu osnovu zaFiskalno vije}e BiH.

“Ne moète imati makrostabilnostako nemate adekvatnu institucionalnufiskalnu koordinaciju i ne moète stvo-riti desetine hiljada radnih mjesta kojetrebate stvoriti ako nemate makrosta-bilnost. Dono{enje zakona koji supotrebni za funkcioniranje Dràvnogfiskalnog vije}a mora biti prioritet”,naglasio je on.

Uputio je poziv organima da nerasipaju o~ekivane dodatne prihodeod poreza na dodanu vrijednost.

“Te prihode treba iskoristiti za sman-jenje radni~kih doprinosa i olak{anjeizmirenja unutra{njeg duga. Ako to ura-dite, bi}e lak{e privu}i investicije i stvoritiradna mjesta”, kazao je [varc [iling.

Pozvao je na dono{enje zakona oplatama BiH, kojim }e se unaprijeditiproces nagra|ivanja u dràvnoj slu`bina osnovu sposobnosti i rezultata,zakona o obligacijama BiH, kojim }ese unaprijediti poslovno okruènje ipripremiti BiH za konkurentsko u~e{}eu savremenoj globalnoj ekonomiji, tezakona o lijekovima kojim }e seobezbijediti sigurnost lijekova u BiH.

Izjavio je da se sve ove stvari mogurealizirati prije izbora.

Naglasio je hitnu potrebu central-iziranja bankarske supervizije, koja bitrebala biti pod okriljem Centralnebanke BiH.

“U oblasti bankarstva, BiH je dale-ko ispred susjednih zemalja, ali posto-janje dva entitetska supervizora nemasmisla na jedinstvenom trì{tu, i manjesu efikasni nego {to bi bili kada bi sekombinirali u jednog”, rekao je on.


Kristijan [varc [iling, visoki predstavnik u BiH

Stvaranje novih radnih mjesta prioritetStvaranje novih radnih mjesta je pojedina~no najhitniji zadataksa kojim se suo~avaju politi~ari u BiH, rekao je visoki predstavnikKristijan [varc [iling (Christian Schwarz-Schilling), te dodao da }esposobnost kandidata da izvuku koristi iz ekonomskih reformi idrugih mjera koje su dio procesa stabilizacije i pridruìvanja biti“temelj na kojima }e se odràti oktobarski izbori”

U februaru je potra`nja za radnomsnagom iznosila 1.030 lica i ve}a je za~etiri lica ili 0,39 odsto u odnosu naprethodni mjesec.

Krajem februara ove godine naevidencijama slu`bi za zapo{ljavanje uFBiH registrovano je 350.187 neza-poslenih osoba (164.284 ène), {topredstavlja pove}anje za 1.050 osobaili 0,30 odsto u odnosu na januar2006. godine.

Slu`bama za zapo{ljavanje u feb-ruaru organizacije-poslodavci su pod-nijeli 1.041 prijavu o prestanku rad-

nog odnosa po svim osnovamautvr|enim Zakonom o radu, {to je za462 lica ili 30,74 odsto manje u odno-su na prethodni mjesec.

Prema kvalifikacionoj strukturi evi-dentiranih nezaposlenih, u februaru jesa visokom stru~nom spremom bilo6.355 lica, sa vi{om stru~nom spre-mom 4.726, srednjom stru~nom spre-mom 78,478, visokokvalifikovanih2.840, kvalifikovanih 129.490, nek-valifikovanih 115.720, polukvalifiko-vanih 11.377, te niskokvalifikovanihradnika 1.204.

Lica koja prvi put traè zaposlenje je169.978 i vi{e ih je za 406 u odnosu najanuar ove godine. Od navedenog broja,stru~nih lica je 103.742 ili 61,03 odsto, anestru~nih 66.236 ili 38,97 odsto.

Tokom februara ove godine,slu`bama za zapo{ljavanje prijavilo se7.500 lica koja traè zaposlenje, {to jeza 550 lica manje u odnosu na januar2006. godine. Od ukupnog broja licakoja traè zaposlenje u posmatranomperiodu, u~e{}e registrovanih neza-poslenih demobilisanih vojnika u feb-ruaru je bilo 60.824, {to je vi{e za 131u odnosu na januar.

U skladu sa Zakonom o posre-dovanju u zapo{ljavanju i socijalnojsigurnosti nezaposlenih osoba, nov~a-nu naknadu u februaru je koristilo6.017 lica ili 1,72 odsto, a zdravstvenuza{titu 211.726 lica ili 60,46 odsto odukupnog broja registrovanih neza-poslenih.

U februaru 2006. godine 85 licakoristila su pravo na penziono i invali-dsko osiguranje (PIO), a izdato je 136radnih dozvola stranim dràvljanima.

Zavod za zapo{ljavanje FBiH

U februaru se prijavilo 7.500lica koja traè posao

Prema podacima Zavoda za zapo{ljavanje FBiH, u februaru ovegodine sa evidencije slu`bi za zapo{ljavanje zaposleno je2.796 radnika, dok se slu`bama za zapo{ljavanje prijavilo7.500 lica koja traè zaposlenje


Razgovaralo se o Prijedlogu pravilnika o obliku i na~inu vo|enja trgova~ke knjige u FBiH i zavr{nim ra~unima 2005.,te izboru u strukovnim grupama i ~lanstvu u Komori.

Nakon diskusija o ~lanarinama za turisti~ke zajednice i o trgova~koj knjizi, predloèn je Pravilnik koji jo{ treba razmotritii prijedloge uputiti Komori ili Federalnom ministarstvu trgovine i Ministarstvu turizma i okoli{a.

Prema podacima koji su dati 31. 12. 2005. godine u FBiH bilo je registrirano 33.290 pravnih lica (A-P), od toga 23.631poduze}e (A-K), u trgovini 10.563 poduze}a. Po ùpanijama/kantonima: u Sarajevskom 2.800, Tuzlanskom 2.063, Unsko-sanskom 1.244, Hercegova~ko-neretvanskom 1.224, Zeni~ko-dobojskom 1.054, Srednjo-bosanskom 812,Zapadnohercego-va~kom 734, Hercegbosanskom 353, Posavskoj 200 i Gora`danskom 79 trgova~kih poduze}a.

U ugostiteljstvu i turizmu /H/ istovremeno su registrirana 692 pravna lica: 182 u Sarajevskom kantonu, 111 Unsko-sanskom, 109 Tuzl-anskom, 79 Hercegova~ko-neretv-anskoj, 76 Zeni~ko-dobojskom, 44 Srednjobosanskoj, 36 Hercegbo-sanskoj, 21 Posavskoj i Gora`danskoj.

Na kraju 2005. rezultati gospodarstva u FBiH u trgovini i ugostiteljstvu su sljede}i (podaci AFIP):

Akumulirani gubici u FBiH iznose 2.600,452.507, a iznad kapitala 373,423.408 ili 50,4 posto vi{e nego 2004. godine.U trgovini akumulirani gubitak je 301,430.243 za 30 posto ve}i nego 2004., a gubitak iznad visine kapitala

99,364.230 KM ili 32 posto vi{e nego 2004. godine.U ugostiteljstvu akumulirani gubitak iznosi 38,528.819 ili 19 posto vi{e nego 2004. godine. Gubitak iznad visine kap-

itala je 8,192.672 KM ili 12 posto vi{e nego 2004.

Zajedni~ka sjednica strukovnih grupa

Trgovina, ugostiteljstvo i turizamZajedni~ka XVI sjednica Strukovne grupe trgovine i Strukovne grupe ugostiteljstva i turizma,P/GKFBiH, odràna je u Mostaru, 07. travnja

ZR 2005. Brojzavr{nihra~una

Ukupanprihod(000 KM)

Dohodak(000 KM)

Gubitak(000 KM)

Zaposleniradnici

Osobnidohodakmjese~nopo radniku

FBiH –ukupno

19.171 27,535.611 843.802 1,104.736 260.620 506

Trgovina 8.107 12.795.421 246.856 164.216 52.319 406

Ugostiteljstvoi turizam

523 141.069 2.761 15.367 3.918 378

Pokazatelji ekonomi~nosti 2005/2004.

Ukupan prihod/ukupan rashod

Federacija BiH 99,4 ili 06% manje u odnosu na 2004.Trgovina 100,9 ili 01% vi{e u odnosu na 2004.Ugostiteljstvo i turizam 92,1 ili 02% vi{e u odnosu na 2004.

Pokazatelji rentabilnosti

Neto dobit/stalna sredstva%

Dobit/kapital

Federacija BiH - ukupno 2,8 ili 6,9% vi{e nego 2004. 3,2 ili 10% vi{e nego 2004.Trgovina 7,2 ili 10,0% vi{e nego 2004. 8,5 ili 16% vi{e nego 2004.Ugostiteljstvo i turizam 0,5 ili 6,9% vi{e nego 2004. 0,6 ili 12,1% vi{e nego 2004.

Pokazatelji likvidnosti

Gotovina/teku}e obveze Potraìvanja i ulaganja/ukupneobveze

Federacija BiH - ukupno 15,5 ili 1,5% manje nego 2004. 42,1 ili 1,5% vi{e nego 2004.Trgovina 10,7 ili 28,2% vi{e nego 2004. 46,0 ili 2,8% vi{e nego 2004.Ugostiteljstvo i turizam 22,5 ili 14,3% vi{e nego 2004. 27,7 ili 3,2% vi{e nego 2004.

Na sjednici su izabrani ~lanoviStrukovne grupe trgovine: SejadZaimovi} iz Kaknja, Samir Fo~ak iz@ivinica, Kasim Selimovi} iz Tuzle,Sarija Arnaut iz Zenice. Za predsjed-nika Strukovne grupe trgovineizabran je @eljko Zlomisli} iz firmeMocollo iz Mostara, a za zamjenikaEsad Pehilj iz Sarajeva.

Novi ~lanovi Strukovne grupeugostiteljstva i turizma su:

Mile Bo{kovi} iz Neuma, EmirTerzi} sa Ilidè i Sulejman Islamovi}iz Zenice.

Za predsjednika Strukovne grupeugostiteljstvo i turizam izabran jeEmir Terzi} iz firme Aqua - Ilidà.

D. BANDI]

Predsjednik Sekcije proizvo|a~acrijepa Ismet [epo kazao je da sudoma}i proizvo|a~i neravnopravni suvoznicima posebno na tenderimainstitucija koji se bave obnovom ku}aza izbjegle i raseljene, jer je u njimaiskazana potreba za crijepom iz sus-jednih zemalja ili glinenim crijepomkakav se ne proizvodi u FBiH. U FBiHpostoji 20 fabrika za proizvodnjubetonskog crijepa, s tim da su ~etiripod ste~ajem, a tri nisu proizvodilepro{le godine. Tako da 13 fabrika uFBiH u ovoj bran{i radi s 50 postokapaciteta u jednoj smjeni, azaposleno je 400 radnika. Lani jeproizvedeno {est miliona komadacrijepa, a zalihe iznose 3,5 milionakomada. Istovremeno, uvozeno je 58miliona komada (52 miliona koma-da glinenog i {est miliona komadabetonskog crijepa) vrijednosti oko 42miliona KM. [epo tvrdi da pro{legodine pri obnovi ku}a u isto~nojBosni nije iskori{ten nijedan doma}icrijep, jer su proizvo|a~i ve} elimini-rani tenderom u kome se iskazujepotreba za crijepom iz Vinkovaca ili

Kikinde, odnosno susjednih zemaljaili za glinenim crijepom koji se ovdjene proizvodi. Dodao je da je to gru-bo kr{enje zakona o javnim naba-vkama i o konkurenciji i odluka koji-ma preferira doma}a proizvodnja.

Na pitanje za{to doma}i proiz-vo|a~i ne prilagode svoj asortimanpotra`nji na trì{tu, odgovoreno jeda su potrebna velika ulaganja da sepodigne fabrika glinenog crijepa ilimitirane su kvalitetne sirovine.Proizvo|a~ima crepova, kako jeistaknuto, u interesu je da dijalogoms nadle`nim institucijama izna|urje{enje koje }e zadovoljiti njih iinvestitore. Pomo}nik ministra zaljudska prava i izbjeglice BiH MujoJejina podrào je napore doma}ihproizvo|a~a da osiguraju ravnopra-van tretman na trì{tu. Odbacio jenavode da to ministarstvo imamogu}nost da utje~e na tenderenagla{avaju}i isklju~ivu ulogu min-istarstva u monitoringu procedura, aimplementacija projekta obnove iformiranje komisija za tendere je unadle`nosti op}ina. M. I.


FBiH u februaruposjetilo

15.172 turistaU februaru u Federaciji BiH ost-

vareno je 15.172 dolazaka turista,{to je za 2,6 odsto vi{e u odnosu naisti mjesec lani, podaci su Zavoda zastatistiku FBiH.

Turisti su ostvarili 31.453no}enja, od tog broja 38,9 odsto sudoma}i, a 61,1 odsto strani.

U odnosu na isti mjesec prethod-ne godine no}enja doma}ih turistasu manja za 8,9 odsto, dok suno}enja stranih turista ve}a za 37,4odsto. Kapaciteti smje{taja u febru-aru iznose 11.552 leàja i u odnosuna isti mjesec lani ve}i su za 2,8odsto.

Proizvo|a~i doma}eg crijepa

Traì se ravnopravantretman

Proizvo|a~i crijepa na podru~ju FBiH traè ravnopravan tret-man s uvoznicima i siguran plasman njihovih proizvoda u BiH,istaknuto je na sastanku u P/GKFBiH


U organizaciji Grupacije zaljekovito bilje i {umske plodove priVanjskotrgovinskoj komori BiH, uzpodr{ku projekta USAID LAMP,odràn je okrugli sto, 28. marta, otemi “Primjena pravilnika o sekun-darnim {umskim proizvodima uFederaciji BiH i Republici Srpskoj”.Prisutni su bili predstavnici poduze}akoja se bave ljekovitim biljem i javnihpoduze}a koja gazduju {umama,kao i resornih ministarstava, komorai drugih institucija.

Pravilnikom o sekundarnim {um-skim proizvodima u FBiH, kojeg jekreiralo Federalno ministarstvo p-oljoprivrede, vodoprivrede i {umarst-va, propisani su uvjeti za uzgoj se-kundarnih {umskih proizvoda, vrije-me i na~in skupljanja i uzgoja, uvjetii na~in otkupa, izdavanje odobrenjaza promet, te sadràj i na~in izda-vanja otpremnog iskaza i drugapitanja u vezi sa njihovim kori{ten-jem u {umama i na {umskom ze-mlji{tu u FBiH. Nagla{eno je da sepod sekundarnim {umskim proizvo-dima smatraju ljekovito i aromatskobilje, {umski plodovi: kesten, orah,lje{njak, divlja jabuka i kru{ka,

{ipak, te gljive, puèvi, rakovi, maho-vina, smola, kamen, pijesak i dr.

Pravilnikom je predvi|enazabrana sakupljanja najugroènijihvrsta na odre|eno vrijeme ili trajno:lincura-sr~anik, ka}un, islandskili{aj, rije~ni rak, va|enje micelja svihvrsta gljiva i kopnenog puà.

Pravilnik je u FBiH na snazi oddecembra 2005. godine, a njegovaprimjena po~ela je 1. aprila 2006.godine, dok se u RS pravilnik prim-jenjuje ve} dvije godine. Dosljednaprimjena ovih pravilnika u obaentiteta doprinije}e o~uvanju biljaka,gljiva i drugih vrsta, koje su u posli-jeratnom periodu sakupljane, ugla-vnom, bez kontrole, te osiguranjudugoro~ne ekonomske odrìvosti zaoko 50 kompanija koje se bave pro-izvodnjom i preradom ljekovitog bi-lja. Ovim kompanijama treba biti obe-zbije|en nesmetan pristup {umama.

[. A.

U cilju harmonizacije zakona

Potpisan sporazum o suradnji{umarskih udruènja

Uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti rezanja drveta

Usvojene izmjene i dopune Zakona

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uvjetima i na~inu obavl-janja djelatnosti rezanja drveta FBiH, koje su pripremljene na sastankuGrupacije {umarstva i drvne industrije Privredne/Gospodarske komoreFBiH prije tri godine, uz veliku pomo} poslanika u Predstavni~kom domuParlamenta FBiH, usvojen je krajem marta 2006. godine na Domu narodaParlamenta FBiH. Tekst je usagla{en na oba doma Parlamenta FederacijeBiH. Primjena stupa na snagu poslije objave u “Slu`benim novinamaFBiH”.

Ura|en je i Pravilnik o minimalnim tehni~ko-tehnolo{kim i drugim uvje-tima za obavljanje djelatnosti rezanja drveta u pilanama, koji }e olak{atiprimjenu ovog zakona.

Na konstituiraju}oj sjednici Vije}a {umarskih udruènja,koja je odràna u Mostaru, 29. marta, potisan je Memo-randum o suradnji {umarskih udruènja BiH. Potpisnici su:Omer Pa{ali}, predsjednik Udruènja {umarskih inènjera itehni~ara FBiH, Spomenko Stojanovi}, predsjednikUdruènja {umarskih inènjera i tehni~ara RS, i Ljubo Rezo,predsjednik Hrvatskog {umarskog dru{tva.

Cilj potpisivanja Memoranduma je razmjena stru~nihsaznanja i prakti~nih iskustava u oblasti {umarstva. Na ovajna~in èle utjecati na harmonizaciju zakonskih rje{enja, tepodzakonskih i normativnih akata na svom podru~ju, kojiimaju zna~aj za {umarstvo na prostoru BiH.

Kada je rije~ o dugogodi{njoj problematici neplanskesje~e, svi potpisnici Memoranduma su se sloìli kako je ratdoveo do neplanskih sje~a i zbog potreba lokalnogstanovni{tva za ogrevom. U zadnje vrijeme poo{trene su mjerekada je u pitanju promet drveta, a uvedene su i redovne kon-trole u koje su uklju~ene me|unarodne organizacije.

Svi sudionici su se sloìli da treba uvesti vi{e reda kada jerije~ o kadrovima na rukovode}im mjestima u poduze}imakoja se bave eksploatacijom i sje~om {uma. Formirano vije}eimat }e devet ~lanova, po tri iz svakog udruènja u koji ulazepredsjednik, sekretar i po jedan ~lan kojeg delegira Upravniodbor - Predsjedni{tvo Udruènja. [. ALIMANOVI]

Okrugli sto

Sakuplja~i ljekovitog bilja traèneometan pristup {umama

15

Privredna/Gospodarska komoraFBiH organizirala je sastanak BHF,SIPPO i CDC krajem marta ove go-dine, na kome su prisustvovali pred-stavnici resornih ministarstava obaentiteta, Ministarstva vanjske trgo-vi-ne i ekonomskih odnosa BiH, komo-rskog sistema i predsjednici udruè-nja drvne industrije pri komorama.Lokalni konsultant za projekat jeStrikConsulting, firma iz Sarajeva.

Glavni cilj ovog projekta jesteposlovno partnerstvo i tehni~ka po-mo}, odnosno obezbje|enje pomo}idrvoprera|iva~kom sektoru u BiH ucilju pove}anja konkurentnosti oveva`ne grane industrije. Potrebu zaovakvim projektom su iskazale ime|unarodne organizacije Evropskakomisija i USAID, kao i visokoobra-zovne institucije u BiH, poslovnaudruènja i privatna poduze}a.

Prisutni su iznijeli svoje stavove upogledu razvoja drvnog sektora idali prioritete projektima u ovojoblasti: integralna za{tita i upravljan-je {umama, pokretanje proizvodnjetvornice plo~a i kori{tenja drvnog

otpada za proizvodnju energije izbiomase, certificiranje proizvoda oddrveta i {uma, dobijanje CE znaka.

BHF planira pozvati vi{e evrop-skih kompanija iz drvnoprera|iva-~kog sektora na sastanak koji }e bitiodràn sredinom maja u @enevikojem }e prisustvovati kompanije izBosne i Hercegovine. Traìt }e se mo-gu}nosti za investiranje i partnerstvoizme|u kompanija u Evropi i BiH.

CDC vodi drugi projekt kojim }ese obezbijediti pomo} katedrama za

preradu drveta na fakultetima uSarajevu, Banjoj Luci i Biha}u. Ciljovog projekta je pobolj{anje nas-tavnih planova i obuke predava~a uoblasti savremenih drvnoprera|i-va~kih tehnologija i metoda upravl-janja. Na taj na~in }e fakulteti biti ustanju podu~avati studente i orga-nizirati treninge za kadrove kom-panija iz drvnog sektora (kroz no}nu

nastavu ili modularni trening), uskladu sa zahtjevima privatnog sek-tora. Tako|er, postoji mogu}nost dafakulteti dobiju pomo} za razvoj cen-tra za drvnu tehnologiju. [. A.


Drvna industrija

Razvoj izvoznog potencijala[vicarska organizacija Business Humanitarian Forum (BHF)pokre}e projekat za pomo} drvnoprera|iva~kom sektoru u BiHuz podr{ku SIPPO ([vicarski program promocije uvoza) i CDC(Tehni~ki centar za obradu drveta pri univerzitetu u Bernu)

“Made in BiH”

Tre}a radionicaKrajem aprila odràt }e se

tre}a radionica “Made in BiH”,koju organizira Grupacija {u-marstva i drvne industrije Pri-vredne/Gospodarske komoreFBiH sa studentima Akademijelikovnih umjetnosti Odsjek pro-dukt dizajn - industrijsko obliko-vanje, uz podr{ku USAID CCAklaster prerade drveta.

Doma}in studentima je Tvo-rnica tapaciranog namje{tajaHMM Grada~ac, gdje }e mo}i,uz pomo} majstora ove tvor-nice, poku{ati realizovati svojeideje. [. A.

Razvojno trì{te u Beogradu

Jedanaest bh. projekata nafinalnom takmi~enju

Tokom marta mje{oviti ìri, u sastavu predstavnika bh. akademske zajed-nice, medija, nevladinih organizacija i Svjetske banke, izabrao je jedanaestnajinovativnijih projektnih ideja za otvaranje novih radnih mjesta. Izabrani sume|u vi{e od 200 aplikacija primljenih tokom konkursa za Regionalno razvo-jno trì{te 2006. Predstavljat }e BiH na finalnom takmi~enju u Beogradu tokommaja. Na tom doga|aju 55 projekata iz Albanije, BiH, Kosova, Makedonije iSrbije i Crne Gore, natjecat }e se za iznos do 35.000 USD po projektu. Svjetskabanka je do sada ve} sakupila vi{e od 500.000 USD za ovaj doga|aj, dok }eprikupljanje sredstava biti nastavljeno do maja.

“Svih 200 aplikacija stvarni su pobjednici, jer pokazuju stepen inovativnosti kojipostoji u BiH”, kazao je {ef Ureda Svjetske banke u BiH Dirk Reinermann. (FENA)

16

U raspravi o Uputstvu/Naputku ona~inu i uvjetima obavljanja redovnekontrole svake serije uvezenog lijekai lijekovite supstance u FBiH,veleprometnici lijekovima su staviliprimjedbu da je potrebno utvrditi daizvr{ena kontrola jedne serije lijekadaje pravo prodaje te serije i drugimveleprometnicima bez obaveze po-novne kontrole.

S obzirom na postojanje zalihalijekova, ~lanovi Udruènja/Udrugesmatraju da je Uputstvom/Napu-tkom potrebno utvrditi razuman pre-lazni rok u kojem bi se na trì{te pla-sirale postoje}e zalihe lijekova.

Raspravljaju}i o Pravilniku o izm-jenama Pravilnika o odobravanjuvisine veleprodajne marè lijekova,~lanovi Udruènja/Udruge i daljeisti~u da su lijekovi jedina oblast ukojoj se marà ograni~ava. U situaci-ji kada su veleprometnici lijekovimaizloèni udaru PDV-a, a pacijentivisokim cijenama, Udruènje/Ud-

ruga i dalje predlaè utvr|ivanjemogu}nosti slobodnog formiranjacijena, uz utvr|ivanje referalnih cije-na lijekova.

Iz navedenih razloga zaklju~enoje da se pred Ustavnim sudompokrene postupak ustavnosti ~lana84. Zakona o lijekovima kojim jeutvr|eno da “Federalni ministar imapravo provo|enja kontrole cijenalijekova:

- odre|ivanjem visine veleproda-jne i maloprodajne marè lijekova,

- odobravanjem interventnoguvoza lijekova u slu~aju prekora-~enja

cijena na doma}em trì{tu, od-nosno u slu~aju da visina cijene ote-àva normalnu opskrbu lijekovima,

- utvr|ivanjem referalnih cijena.”

U cilju stvaranja jedinstvenihuslova poslovanja i izgradnje jedin-stvenog unutra{njeg trì{ta lijekova,neophodno je jedinstvenim propisomna nivou BiH regulisati oblast lijeko-va.

Udruènje/Udruga je zaklju~ila dase o svim zauzetim stavovima i done-senim zaklju~cima pismeno obavijestifederalni ministar zdravstva.

M. IDRIZOVI]


Udruènje veleprometnika lijekovima i farmaceutskim proizvodima

Neophodni jedinstveni propisiUdruènje/Udruga veleprometnika lijekovima i farmaceutskimproizvodima P/GKFBiH odràlo je sastanak u Sarajevu, 07. aprila.Raspravljalo se o: Uputstvu/Naputku o na~inu i uvjetima oba-vljanja redovne kontrole svake serije uvezenog lijeka i lijekovitesupstance u FBiH i Pravilniku o izmjenama Pravilnika o odobra-vanju visine veleprodajne marè lijekova

Na bh. trì{tu

Novi Bosnalijekov antibiotik -Claromac

Kompanija Bosnalijek plasirala je na bh. trì{te noviproizvod Claromac/klaritromicin. Rije~ je o lijeku nami-jenjenom tretmanu respiratornih infekcija, te za lije~enje~ira, kojim je Bosnalijek upotpunio svoju paletu antibioti-ka. Prema rije~ima dr Gordana Pa{ali}a, direktoraSektora medicinsko-informativne slu`be u Bosnalijeku, nabh. trì{tu ve} je prisutan antibiotik koji ima isto djelovan-je kao i Claromac, ali njegovi proizvo|a~i su inozemnefarmaceutske kompanije, {to zna~i da je Claromac prvidoma}i lijek te vrste. Claromac }e za sada biti prodavanisklju~ivo na bh. trì{tu. Ovo je ~etvrti novi Bosnalijekovproizvod u ovoj godini. M. I.

U Vogo{}i

Farmavita otvorila novu tvornicu lijekova

U Vogo{}i kod, Sarajeva, sve~ano je pu{tena u rad novatvornica lijekova “Farmavita”. Kompanija “Farmavita”d.o.o., koja je osnovana jo{ 1991. godine, u novu tvornicuuloìla je oko 9,25 miliona KM, a u pro{loj godini proda-jom lijekova ostvarila je prihod vrijedan oko 25 miliona KM.“Farmavita” }e na trì{te plasirati deset lijekova koji }e bitidobiveni u najmodernijim proizvodnim kapacitetima uVogo{}i, a oni }e se nalaziti na esencijalnoj listi lijekova kojise finansiraju iz sredstava zdravstvenog osiguranja. Novutvornicu sve~ano pustio u rad premijer FBiH AhmedHadìpa{i}, ministar zdravlja FBiH Vjekoslav Mandi}, tepremijer Kantona Sarajevo Denis Zvizdi}. (FENA)

17

Zakonom o upravljanju otpadom(“Slu`bene novine FBiH”, broj33/03), pored ostalog, propisano je:

- U ~lanu 12: “Za obavljanjeaktivnosti tretmana otpada i njegov-og odlaganja potrebno je pribavitidozvolu osim ako ovim Zakonomnije druga~ije odre|eno”.

- U ~lanu 13: “Zahtjev za dobijan-je dozvole mora sadràvati slijede}e:

- podatke o podnosiocu zahtjevai operatoru kada se radi o razli~itimlicima;

- opis vrste i ukupne koli~ine ot-pada - ulazak i izlazak;

- opis o~ekivanih utjecaja na okoli{;- predloèni ili stvarni kapacitet

postrojenja ili lokacije;- opis postrojenja ili lokacije,

uklju~uju}i i karakteristike okoli{a;- predloèni/postoje}i tretman;- predloène/postoje}e metode za

spre~avanje i smanjenje zaga|ivanja;- predloène/postoje}e aktivnos-

ti, pra}enje i plan kontrole;- predloèni plan za aktivnosti zat-

varanja i postupke nakon zatvaranja;- finansijske i druge garancije od

strane podnosioca zahtjeva.Ovu dozvolu du`na su pribaviti

sva privredna dru{tva.U ~lanu 55. istog zakona utvr|e-

na je obaveza da “postoje}i ure|aji ipostrojenja koji ve} imaju dozvolu ilikoji su ve} u funkciji u trenutku stupa-nja na snagu ovog zakona ne mogunastaviti rad ukoliko u roku od tri go-dine nakon stupanja na snagu ovogzakona ne ispune slijede}e zahtjeve:

- u roku od {est mjeseci od stu-panja na snagu ovog zakona vlasniklokacije ili postrojenja pripremi}e ipodnijeti nadle`nim organima, radiodobrenja, Plan prilago|avanja kojise sastoji iz korektivnih mjera za kojevlasnik postrojenja smatra da supotrebne,

- nakon podno{enja Plana prila-go|avanja, nadle`ni organ }e donij-eti Odluku da li se aktivnosti mogunastaviti,

- na osnovu odobrenog Planaprilago|avanja, nadle`ni organ }edozvoliti rad i odrediti prijelazni peri-od za zavr{etak realizacije Plana kojine}e biti duì od tri godine od danaodobrenja”.

U istom ~lanu regulirani su irokovi zatvaranja postrojenja ili lo-kacije u slu~aju kada Plan prilago-|avanja nije odobren.

U vezi sa ovim zakonom objavlje-no je i nekoliko podzakonskih akata.

U Pravilniku o pogonima i po-strojenjima za koje je obavezna pro-cjena utjecaja na okoli{ i pogonima ipostrojenjima koji mogu biti izgra-|eni i pu{teni u rad samo ako imajuOkolinsku dozvolu (“Slu`bene novineFBiH”, broj 19/04) utvr|eno je:

U ~lanu 6. “Pogoni i postrojenjaza koje se procjena utjecaja na oko-li{ vr{i na osnovu provjere Federa-lnog ministarstva su:

(od a. do h. navedene su indus-trijske grane i druge djelatnosti iuslovi koji dirigiraju potrebu procjeneFederalnog ministarstva), pa takostoji pod

g. Ostali projektiTa~ka 54. Skladi{tenje otpadaka

od èljeza uklju~uju}i automobilskeolupine sa kapacitetom ve}im od10.000 tona godi{nje. (Mada nijesasvim precizirano, ova granicaobuhvata sve otpadne materijale,tako da Okolinsku dozvolu morajuobezbijediti svi privredni subjekti kojiimaju godi{nji promet sekundarnihsirovina preko 10.000 tona).

Moè se zaklju~iti da privrednisubjekti koji se bave tretmanomotpada, bez obzira na koli~inu, du`nisu pribaviti Okolinsku dozvolu.

U Pravilniku o sadràju Plana pri-lago|avanja upravljanja otpadomza postoje}a postrojenja za tretmanili odlaganje otpada i aktivnostimakoje preduzima nadle`ni organ(“Slu`bene novine FBiH”, broj 9/05)u ~lanu 2. utvr|eno je {ta Plan prila-go|avanja treba da sadrì, kao iprogram sa fazama mjera potrebnihda bi se deponija uskladila sa mini-malnim zahtjevima u propisanomroku.

Plan prilago|avanja du`ni suizraditi svi privredni subjekti koji vr{etretman otpada.

Pravilnikom o rokovima zapodno{enje zahtjeva za izdavanjeOkolinske dozvole za pogone ipostrojenja koja imaju izdate dozv-ole prije stupanja na snagu Zakonao za{titi okoli{a (“Slu`bene novineFBiH”, broj 68/05) u ~lanu 3. utvr-|eno je da su operatori pogona i po-strojenja za koje je obavezna procje-na utjecaja na okoli{, odnosno kojimogu biti izgra|eni i pu{teni u radsamo ako imaju Okolinsku dozvolu,du`ni podnijeti zahtjev za izdavanjeOkolinske dozvole u sferi upravljanjaotpadom najkasnije do 31. januara2007. godine.

Pravilnikom o uvjetima za podno-{enje zahtjeva za izdavanje Okoli-nske dozvole za pogone i postrojen-ja koja imaju izdate dozvole prije stu-panja na snagu Zakona o za{titiokoli{a (“Slu`bene novine FBiH”,broj 68/05) u ~lanu 4. taksativno jenabrojano {ta sve mora sadràvatiPlan aktivnosti sa mjerama i rokovi-ma. Ovaj plan treba izraditi i dobitisaglasnost nadle`nog organa {estmjeseci prije podno{enja zahtjeva zaizdavanje Okolinske dozvole.

Kantoni/ùpanije u FBiH surazli~ito odmakli u implementacijiregulative iz podru~ja za{tite okoli{a,pa su rokovi, kao i neke drugeodredbe, razli~iti po kantonima/ù-panijama. Zato na{im ~lanicamasugeriramo da se upoznaju i sapropisima iz ove oblasti koje su do-nijeli organi njihovih mati~nih kan-tona/ùpanija.

F. \IKI]


Udruènje reciklaè

Zakon o upravljanju otpadomPo{to se polagano pribliàvaju utvr|eni rokovi za odre|eneobaveze koje proisti~u iz seta zakona kojima se reguliraupravljanje otpadom i za{tita okoli{a, podsje}amo na{e ~lanice- kompanije ~ija je osnovna djelatnost reciklaà - na neke odobaveza koje se, prvenstveno, odnose na njihovu djelatnost


Metalska i elektroindustrija

Vi{e od 40 odstobh. izvoza

P/GKFBiH, u suradnji sa predstavnicima metalskei elektroindustrije, pripremila je “Katalog me-talske i elektroindustrije FBiH”

Cilj je predstavljanje tog industrijskog segmenta na najboljimogu}i na~in, a koristi}e poslovnim partnerima, bankama,ambasadama, privrednim ata{eima, konzulatima, me|unaro-dnim finansijskim i trgovinskim udruènjima, privrednimkomorama, agencijama i drugim relevantnim institucijama.

Metalska i elektroindustrija obuhvata doma}e kompanijekoje se bave proizvodnjom metala i metalnih proizvoda,proizvodnjom ma{ina i ure|aja, proizvodnjom elektri~ne iopti~ke opreme. Predsjednik i dopredsjednik P/GKFBiH AvdoRapa i Jago Lasi} podsje}aju da su sredinom 80-tih godinaove industrije bile najrazvijenije u BiH, te ~inile: 60 odsto

ukupnog izvoza, 30 odsto industrijske proizvodnje, 27 odstoukupno zaposlenih i imale najve}e u~e{}e u vanjskotrgovin-skom suficitu, koji je za BiH iznosio 500 miliona dolaragodi{nje. U uvodniku kataloga, koji }e biti predstavljen tokomovoga mjeseca, navode kako se stvaraju povoljniji uvjeti zaovaj industrijski segment, tim vi{e {to proizvodnja aluminija i~elika pruà mogu}nost okretanja ka programima koji preferi-raju i sloènije finalne proizvode. Ve}i broj kompanija tog sek-tora je izvozno orijentiran. Od 100 najve}ih izvoznika 27 ih jeiz tog industrijskog segmenta, {to ~ini vrijednosno vi{e od 40odsto izvoza i pruà dobre mogu}nosti za budu}i bolji odnosvanjskotrgovinske razmjene BiH. Mnoge kompanije su svojeposlovanje uskladile sa nekim od ISO standarda ili drugimsvjetskim i evropskim normama, bez kojih se ne moè zamis-liti moderno poslovanje, te time taj industrijski segment ima{ansu da postane jedan od najva`nijih i nosilac razvoja bh.privrede.

Katalog ima cilj da jednostavno i vizuelno prezentira i ~lan-ice Udruènja metalske i elektroindustrije, njihove mogu}nosti,razvojne planove, kao i osnovne podatke o njima. To bi tre-balo omogu}iti da se i doma}e kompanije, nastale tranzici-jskim procesom, me|usobno bolje upoznaju i uspostavekvalitetniju poslovnu suradnju. M. I.

Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiHAdnan Terzi} i direktor Svjetske bankeDirk Rajnerman (Reinermann) izjavili suda su uspje{no zavr{eni pregovori o pro-jektu za energetski sektor BiH “Struja 4”.

Projekat je zaklju~en izme|u Vije}aministara, entitetskih vlada, elektro-privreda u BiH i Svjetske banke.

“Ovaj projekat je vaàn korak napri-jed u daljnjoj modernizaciji energetskogsektora u BiH, {to }e rezultirati boljim,~i{}im i jeftinijim uslugama za na{egra|ane, te lak{om reintegracijom BiH uenergetsku mreù jugoisto~ne Evrope”,izjavio je Terzi} na konferenciji za nov-inare.

Projekat ukupne vrijednosti 286,6miliona USD olak{a}e kontinuiranirazvoj energetske mreè BiH, te osiguratiinvesticije koje }e odràvati doma}u

proizvodnju elektri~ne energije,pobolj{ati sigurnost i ispunjavanjeokoli{nih propisa u postrojenjima zaproizvodnju, pove}ati realizaciju priho-da i prenosne kapacitete distributivnemreè.

“Struja 4” je ~etvrti uzastopni pro-jekat u oblasti elektri~ne energije koji jeme|unarodna zajednica, predvo|enaWB, podràla u BiH od 1996. godine.Investicija u ova ~etiri projekta iznosila jeoko 900 miliona USD, koji su kori{teniza obnovu, razvoj i modernizaciju ener-getske mreè BiH”, izjavio je Rajnerman.Prema rije~ima Terzi}a, ovaj projekat }esufinansirati veliki broj investitora.

WB }e osigurati kredit vrijedan 36miliona USD, Evropska banka zaobnovu i razvoj (EBRD) 67 miliona USD,Evropska investicijska banka (EIB) 115,9

miliona USD i njema~ka bankarska gru-pacija 44,9 miliona USD.“Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda RS}e, tako|er, u~estvovati u sufinansiranjusa 6,3 miliona, odnosno 2,3 milionaUSD”, naglasio je Terzi}.

Rajnerman je istakao da je zna~ajprojekta i u tome {to }e njegovom prim-jenom do}i do uspostavljanja ekonom-skog i socijalnog napretka u ovoj regiji.(Poslovne novosti)

Uspje{no zavr{eni pregovori za projekat “Struja 4”

Za razvoj BH energetske mreè286,6 miliona USD

“Struja 4” je ~etvrti uzastopni projekat u oblasti elektri~neenergije koji je me|unarodna zajednica, predvo|ena WB,podràla u BiH od 1996. godine


Sarajevska berza

Finansije trpe te{keposljedice podjele trì{ta

Zlatan Dedi}, direktor Sarajevske berze, uz navo|enjebrojnih argumenata, kriti~an je prema trì{tu kapitala uop}ei trì{tu vrijednosnih papira, kao njegovom sastavnomdijelu. Ekonomski ambijent i angaìranje institucija sistemaBiH na njegovom kreiranju cijeni nedovoljnim, iako se,kaè, ne moè re}i da nema pomaka.

“Me|utim, ni izbliza nije ostvareno jedinstvo ovogtrì{ta”, zaklju~uje Dedi}, pi{e “Dnevni avaz”.

Isti~e da u BiH, valjda jedinoj zemlju u svijetu, postoje triregulatora za vrijednosne papire, u FBiH, RS i najnoviji uBr~kom, u kojem nema ni desetak dioni~kih dru{tava.

Prema njegovim rije~ima, nonsens je da u ovako malojzemlji kao {to je BiH postoje i tri posebna regulatora u sek-toru osiguranja, dva regulatora u bankarstvu, posebni reg-ulatori za revizorske ku}e.

“U ve}ini drugih zemalja jedna institucionalna komisijaili organ drugog naziva regulira kompletno finansijskotrì{te”, kaè Dedi}.

Nada se da }e se predstoje}im izmjenama i harmo-nizacijom entitetskih i zakona Distrikta o vrijednosnim papir-ima omogu}iti nesmetano trgovanje i protok ovog kapitalau cijeloj zemlji. U suprotnom, kaè, moglo bi do}i do sman-jivanja trì{ta, preregistracije dioni~kih dru{tava, koja tomogu, u druge oblike organiziranja privrednih subjekata.Trgovanje se, kaè Dedi}, uglavnom, obavlja dionicamadru{tava koja su nastala iz procesa privatizacije. Bi}e pot-puno druga stvar kad u opticaju, isklju~ivo, bude novac,zbog ~ega treba poùriti s upro{tavanjem regulative.

Centralna banka BiH je u pro{lojgodini ostvarila profit u iznosu od38.148.657,18 KM. Nakon postignutogpraga odnosa monetarne pasive i kapita-la od pet posto, izvr{ena je podjela profi-ta, od ~ega }e 19.665.872,49 KM bitiusmjereno na ra~un budèta institucija, a18.482.784,69 KM na ra~un generalnerezerve CBBH.

Upravno vije}e Centralne banke BiH ivanjski revizori ocijenili su pozitivno Fina-nsijske izvje{taje CBBH za 2005. godinu.

Finansijski izvje{taji, uz mi{ljenjevanjskog revizora, bi}e proslije|eniPredsjedni{tvu BiH i Parlamentarnojskup{tini BiH na usvajanje.

Upravno vije}e CBBiH donijelo jeOdluku o kupovini monetarnog zlata.Centralna banka BiH kupuje mone-tarno zlato dobijeno kroz Sporazum osukcesiji, u ukupnoj koli~ini od42.352,167 unci. U petak je cijenazlata bila oko 583 USD po unci, te biprimjenjuju}i srednji kurs USD za, 31.mart 2006. godine, vrijednost ovogzlata iznosila 24.691.313, 36 USD ili39.923.952, 47 KM.

CBBiH }e kupovinu monetarnogzlata obaviti po srednjoj cijeni zlataprimjenjuju}i srednji kurs za USD nadan transakcije, a to je dan zaklju~i-

vanja ugovora izme|u CBBiH i Mini-starstva finansija i trezora BiH.

U vezi s tim, Upravno vije}e Centralnebanke BiH je usvojilo i izmjenu Smjernica oinvestiranju deviznih rezervi prema kojimase devizne rezerve mogu dràti i u zlatu.

Na sjednici je usvojena i Odluka ouspostavljanju Centralnog registra kredi-ta poslovnih subjekata u BiH koji suzaduèni u komercijalnim bankama.Korisnici Registra bi}e CBBiH, agencijeza bankarstvo i banke.

Uspostavu Registra sa 60 posto sredsta-va pomogla je ameri~ka Agencija zame|unarodni razvoj (USAID).

Registar je postao operativan 13.aprila 2006. godine.

Pro{le godine

Ostvaren profit od 38.148.657,18 KMUpravno vije}e Centralne banke BiH, na sjednici odrànoj, 31.marta, u Sarajevu, usvojilo je Finansijske izvje{taje za 2005.godinu i u okviru njih Odluku o raspodjeli ~istog profita CBBH

Seminar

^lanstvom u WTO uvodi se disciplina u BiHU saradnji sa Projektom tehni~ke pomo}i Evropske unije (EUTDI) i

Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH organizirala je po~etkom apri-la u Sarajevu seminar pod nazivom “BiH u okviru Svjetske trgovinske organi-zacije (WTO) i Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju (SAA)”.

Razgovaralo se o SAA i statusu BiH, principima WTO-a i statusu BiH upridruìvanju toj organizaciji, te o op}em sistemu preferencijala (GSP).

Ekspert za trgovinu EUTDI Kristofer Broksholm (Cristopher Broxholme)istakao je kako postoji vi{e razloga zbog kojih BiH treba pristupiti u WTO.

“Prvi razlog je {to se ~lanstvom u WTO uvodi disciplina u trgovinsku politiku BiH, tena taj na~in druge zemlje ta~no znaju kakvi su, na primjer, trgovinski propisi, tarife i stan-dardi u BiH. Drugi razlog je da }ete znati kakvi uslovi vladaju na va{em tr i{tu, i na osnovutoga moète planirati”, objasnio je on. Prema njegovim rije~ima, sve zemlje ovogregiona, osim Srbije i Crne Gore, su ~lanice WTO-a, pa nema razloga da ne bude i BiH.

Me|u u~esnicima seminara bili su i Dènana Hod i}, {efica odjeljenja u Direkciji zaEvropske integracije koja je iznijela trenutne pozicije BiH kada je rije~ o Sporazumu o sta-bilizaciji i pridru ivanju, i Nenad Kla~ar, ~lan pregovara~kog tima za pristup WTO-u.

Nakon uvodnih izlaganja, raspravljano je o implementaciji uskla|enih propisa.Sli~an seminar krajem januara odràn je i u Mostaru. L. S.


U okviru ukupno ostvarenog vanjsko-trgovinskog prometa BiH u posmatra-nom periodu, pokrivenost uvoza izvo-zom iznosi 48,2 posto.

Od januara do marta ostvaren jeizvoz u vrijednosti milijardu KM, {to jeza 38,8 posto vi{e u odnosu na istiperiod prethodne godine.

U prva tri mjeseca ove godine ost-varen je uvoz u vrijednosti dvije milijardeKM, {to je za 0,4 odsto manje u odnosuna isti period prethodne godine.

U robnom prometu sa inos-transtvom ostvaren je ukupan trgovinskideficit u vrijednosti 965,2 miliona KM.

Posmatrano po sektorima Standa-rdne me|unarodne trgovinske klasi-fikacije, vidljivo je kako je u martunajve}e u~e{}e u izvozu ostvareno usektoru “proizvodi svrstani po materi-jalu”, sa ukupnom vrijedno{}u od129,3 miliona KM, {to iznosi 31,2posto ukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren je usektoru “razni gotovi proizvodi” saukupnom vrijedno{}u od 84,5 milionaKM, {to iznosi 20,4 posto od ukupnogizvoza.

Kada je rije~ o uvozu, BiH je umartu najve}e u~e{}e ostvarila u sek-toru “strojevi transportna sredstva”, saukupnom vrijedno{}u 195,9 miliona

KM, {to iznosi 22,7 posto od ukupnoguvoza.

Zna~ajan obim uvoza ostvaren je usektoru “proizvodi svrstani po materi-jalu”, s ukupnom vrijedno{}u od 181,6miliona KM, {to iznosi 21,1 posto odukupnog uvoza.

U prva tri mjeseca ove godine, uokviru sektora “hrana i ìve ìvotinje”najve}e u~e{}e u izvozu ostvareno je uizvozu povr}a i vo}a u vrijednosti 8,5miliona KM, a izvozu u grupi proizvo-da “mlije~ni proizvodi i jaja” ostvarenu vrijednosti 6,4 miliona KM.

U okviru sektora “hrana i ìve ìvot-inje” najve}e u~e{}e u uvozu ostvarenoje iz grupe “ìtarice i proizvodi”, u vri-jednosti 21,1 milion KM.

Na drugom mjestu je uvoz “povr}ai vo}a”, u vrijednosti 20 miliona KM,dok se zna~ajan uvoz, odnosio nauvoz mesa i prera|evina od mesa uvrijednosti 9,2 miliona KM.

Posmatrano ukupno na nivou sek-tora “hrana i ìve ìvotinje”, u prva trimjeseca BiH je ostvarila pokrivenostuvoza izvozom u iznosu od 13,4 posto,u okviru toga, pokrivenost uvoza izvo-zom mesa i mesnih prera|evina 7,9posto, povr}a i vo}a 42,6 posto, temlije~nih proizvoda i jaja 29,4 posto, kje u sektoru “pi}a i duhan” pokrivenostuvoza izvozom 7,2 posto.

Agencija za statistiku BiH

Promet s inostranstvom u martu 1,2 milijarde KMBiH je u martu ove godine ostvarila ukupan robni promet sainostranstvom u vrijednosti 1,2 milijarde KM, od ~ega se naizvoz odnosi 414,7 miliona KM ili 32,5 posto, a na uvoz 860,8miliona KM ili 67,5 posto

Zavod za statistiku FBiH

Prosje~na neto platau februaru 579 KMProsje~na ispla}ena neto plata

po zaposlenom za februar u FBiHiznosila je 579,46 KM.

Tokom februara do{lo je do sma-njenja prosje~ne mjese~ne ispla}eneneto plate za 2,09 posto.

Od decembra 2005. do februara2006. godine prosje~na mjese~naispla}ena neto plata iznosila je584,44 KM. U odnosu na isti periodprethodne godine do{lo je do poras-ta prosje~ne mjese~ne ispla}ene netoplate za 7,44 odsto.

Prosje~na mjese~na ispla}enabruto plata po zaposlenom za febru-ar ove godine u FBiH iznosila je852,15 KM.

Uvoz - izvozNajvi{e robe za Hrvatsku

U martu se najvi{e izvozilo u Hrvatsku 72,8 miliona KM (17,3 posto od ukupno ost-varenog izvoza). Zna~ajan izvoz ostvaren je i u Srbiju i Crnu Goru 44,3 miliona KM, {toje 10,6 posto. Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u tom mjesecu najvi{e seizvozilo u EU 249,1 milion KM (60,1 posto od ukupno ostvarenog izvoza). U okviruzemalja EU, najvi{e se izvozilo u Italiju 67,8 miliona KM, {to je 16,3 posto od ukupnogostvarenog izvoza. Najvi{e se i uvozilo iz Hrvatske 131,7 miliona KM, {to je 15,2 postood ukupno ostvarenog uvoza. U tre}em mjesecu zna~ajan uvoz ostvaren je iz Srbije iCrne Gore 77,5 miliona KM (devet posto). U martu se, posmatrano prema regionalnimgrupacijama, najvi{e uvozilo iz zemalja EU 429 miliona KM (49,8 posto od ukupnoguvoza). U okviru zemalja EU, najvi{e se uvozilo iz Njema~ke 113,4 miliona KM (13,1posto od ukupnog ostvarenog uvoza). U prvom tromjese~ju BiH je s Hrvatskom imalapokrivenost uvoza izvozom 56,8 posto, a Srbijom i Crnom Gorom 67,4 posto. M. I


Od januara do marta 2006.godine zabiljeèn je ponovni porastnaplate javnih prihoda koje prikupljaPorezna uprava FBiH. Ukupno jenapla}eno 634,5 miliona KM javnihprihoda, {to je za 85,8 miliona KM ili za15 odsto vi{e od iznosa koji je ostvarenu istom periodu pro{le godine. U ovomiznosu nalazi se i 91,6 miliona KMporeza na promet neakciznih proizvo-da. Ukupno napla}eni direktni porezi idoprinosi imali su znatno pove}anje uodnosu na isti period pro{le godine iiznose 486,7 miliona KM, {to je vi{e za24,5 miliona KM. Pove}anje naplatedirektnih poreza izraèno je u Saraje-vskom kantonu (16 odsto), Livanjskomkantonu (13 odsto), Zeni~ko-dobo-jskom kantonu (12 odsto) i Zapadno-hercegova~kom kantonu (11 odsto).

Porez na pla}u Porez na pla}u je napla}en u izno-

su od preko 38 miliona KM, {to je za9,7 odsto vi{e nego u prethodnomizvje{tajnom periodu. Najve}epove}anje po ovoj vrsti poreza je ost-vareno u Tuzlanskom kantonu (20,8odsto), Livanjskom kantonu (17,4odsto), Sarajevskom kantonu (12,7odsto) i Zeni~ko-dobojskom kantonu(12,5 odsto). Pove}anje naplate je evi-dentno i kod poreza na dobit. U pro-tekla tri mjeseca napla}eno je preko 27miliona KM ili za 11,5 odsto vi{e i ovopove}anje je ostvareno ve}om finansi-jskom disciplinom poreznih obveznika.Porezi gra|ana su u ovom perioduimali pove}anje od 6,8 odsto. Od jan-uara do kraja marta 2006. godinenapla}eno je preko 25 miliona KM.Najve}e pove}anje naplate ove vrsteporeza zabiljeèno je kod poreza naimovinu, i to od 29 odsto, poreza naprihod od imovine i imovinskih pravaod 19 odsto i poreza na prometnepokretnosti od 12 odsto.

Inspekcijski nadzori

Prikupljeni doprinosi za PIO/MIO,zdravstveno osiguranje i osiguranje odnezaposlenosti pove}ani su za prekodeset miliona KM. Doprinosi suupla}ivani po kantonima u razli~itimiznosima i u zavisnosti od broja radno-aktivnog stanovni{tva i najve}u naplatuima Zapadno-hercegova~ki kanton od20 odsto, Tuzlanski kanton od 11 odsto iSarajevski kanton od pet odsto. U pro-teklom periodu inspektori Porezne upraveFBiH obavili su 976 inspekcijskih nadzo-ra i dodatno su utvrdili 31,6 miliona KMmanje obra~unatih i upla}enih obavezapo osnovi javnih prihoda. Komisije zaprekr{ajne postupke Porezne upraveFBiH su provele 1.413 postupaka i poosnovi vo|enja prekr{ajnog postupka ipo osnovi izre~enih nov~anih kazninaplatile oko 500 hiljada KM. Nadle`neorganizacijske jedinice Slu`be za prisilnunaplatu Porezne uprave FBiH su u febru-aru 2006. godine izdale 3.649 rje{enjaza prisilnu naplatu i ve} je napla}eno okodevet miliona KM. Jedinica za istra`ne iobavje{tajne radnje, u ovom periodu jepripremila dva krivi~na izvje{taja, usaradnji sa dràvnim tuìla{tvom u pro-ceduri je devet predmeta, a sa ostalimtuìla{tvima 25 predmeta.

Zaklju~no sa 31. martom 2006.godine, ukupno 78.441 porezniobveznik ima vaè}e jedinstvene identi-fikacione brojeve od kojih su 34.199pravnih i 44.242 fizi~ka lica. Porastnaplate prihoda u ovom peroduprouzrokovan je poja~anim kontrolamakoje provodi federalna Porezna upravakod poreznih obveznika na podru~jucjelokupne Federacije i preduzimanjemzakonom predvi|enih represivnih mjera isankcija prema obveznicima koji su kr{ilipropise. U posljednje ~etiri godine napla-ta javnih prihoda ima konstantne pozi-tivne finansijske rezultate, {to pokazuju iovi podaci. (Poslovne novosti)

Porezna uprava FBiH

Za tri mjeseca napla}eno634,5 miliona KM

Naplata je pove}ana za 85,8 miliona KM ili za 15 posto u odno-su na iznos koji je ostvaren u istom periodu pro{le godine

U martu u FBiH

Potro{a~kakorpa

493,29 KMIzdaci za ishranu i pi}e prema

potro{a~koj korpi u FBiH u martuiznose 493,29 KM, {to je za 1,63KM ili 0,3 odsto manje u odnosuna februar.

Za potro{a~ku korpu u martunajvi{e je trebalo izdvojiti u[irokom Brijegu 553,09 KM, Livnu532,98 KM, zatim u GraduMostaru 530,52 KM, a najjeftinijakorpa je bila u Gora`du 449,11KM i u Travniku 454,51 KM.

Krajem februara na evidencija-ma slu`bi za zapo{ljavanje bilo je350.187 nezaposlenih osoba, {topredstavlja pove}anje za 1.050osoba ili 0,30 odsto u odnosu najanuar ove godine.

U~e{}e stru~nih osoba u ukup-nom broju registriranih neza-poslenih je 221.886 ili 63,36odsto, a nestru~nih 128.301 ili36,64 odsto.

Krajem februara poslovni sub-jekti iskazali su potrebe za 1.030radnika, tako da na jednu prijavupotreba za radnicima dolazi 340radnika koji traì zaposlenje.

22

Uticaj na investicije i transfer tehnologije

Preduze}a se teè odlu~uju davr{e transfer napredne tehnologije, iliinvestiraju u proizvodnju ili istraì-vanje i razvoj u zemljama u kojimapostoji vjerovatno}a da }e se njihoviproizvodi kopirati ili da }e se ukrastinjihova tehnologija. Ovo se posebnoodnosi na grane privrede u kojimaintelektualna svojina igra klju~nuulogu, kao {to su sektori IT, biote-hnologije i farmacije, koje mnogezemlje teè da razviju.

Cijena koju pla}aju vlade idru{tvo

Gubici u porezu i akcizama prou-zrokovani falsifikovanjem i piratst-vom su znatni.

Nedavna studija procijenila jeprosje~an gubitak poreskog prihodau EU na 7.581 milion eura u indus-triji odje}e i obu}e, 3.017 milionaeura u industriji parfema i kozmetike,3.731 milion eura u industriji igra-~aka i sportskih artikala i 1.554 mil-iona eura u farmaceutskoj industriji.U Pakistanu, nivo piratstva u kablo-vskoj televiziji, muzici i softweru izno-si preko 90 odsto, odlivaju}i prekomilijardu ameri~kih dolara poreskogprihoda. Ovim se vlada li{ava neo-phodnih prihoda za dràvnu infra-strukturu i druge prioritete, i uve}a-vaju se porezi za poreske obveznike.

Po{to je kra|a intelektualne svojineprofitabilna kriminalna aktivnost, onaprivla~i organizovani kriminal i nasiljekoje je sa njim povezano. Prema tome,falsifikovanje i piratstvo postaju dio{ire kriminalne mreè i ponekad finan-siraju druge kriminalne aktivnosti.

Industrija piratstva i falsifikovanjaformira veliki sektor podzemlja, ~ijaradna snaga nema koristi od zakonao za{titi rada i ne pla}a poreze. Ovaj

sektor podzemlja, tako|e, oduzimazakonske poslove od legitimnih indu-strijskih grana, koje ne mogu da setakmi~e sa niìm tro{kovima poslo-vanja u piratstvu i falsifikovanju, {toli{ava zemlje mogu}nosti otvaranjanovih radnih mjesta.

Cijena koju pla}a potro{a~obuhvata rizik po zdravlje isigurnost

Falsifikovanje i piratstvo imaju po-djednako {tetne posljedice na po-tro{a~e. Oni generalno obuhvataju:

• Potencijalno ozbiljne rizike zazdravlje, kada proizvodi, kao {to suigra~ke, pi}a, rezervni dijelovi zaavione i automobile, ili lijekovi budufalsifikovani bez elemenata sigurnos-ti koje sadrì original;

• Lo{ i nedosljedan kvalitet falsi-fikovanog proizvoda;

• Odsustvo usluga nakon proda-je ili bilo kog drugog efikasnogobe{te}enja u slu~aju o{te}enja ilipovrede i

• Gubitak mogu}nosti izbora zapotro{a~e, po{to }e legitimne graneprivrede imati manje prihoda za re-investiranje u uno{enje velike razno-vrsnosti u nove proizvode na trì{tu.

Prilikom kupovine falsifikovane ipiratske robe, potro{a~i se ~esto na-mjerno pogre{no navode da misleda dobijaju kvalitet koji o~ekuju odbrendovanih proizvoda.

Falsifikovani ili piratski proizvodise proizvode bez provjera kvaliteta ilisigurnosti koje name}u ograni zajavne standarde i vlasnik brenda.

• Svjetska zdravstvena organi-zacija procjenjuje da na falsifikovanelijekove otpada 10 odsto svih farma-ceutskih proizvoda i do 60 odsto lije-kova u zemljama u razvoju. PremaSvjetskoj zdravstvenoj organizaciji,16 odsto falsifikovanih lijekovasadrì pogre{ne sastojke, 17 odsto

sadrì neta~ne koli~ine odgovaraju-}ih sastojaka, a 60 odsto nema uo-p{te aktivnih sastojaka.

Cijena koju pla}a privredaFirme ~iji su proizvodi meta pira-

ta i falsifikatora suo~avaju se sa slje-de}im:

• Gube na prodaji;• Nekonkurentnost u odnosu na

one firme koje se slobodno upu{tajuu tro{enje na istraìvanja i razvoj imarketing legitimnih firmi;

• Mogu}no{}u da se smatra daproizvod ima nedostatke imitiranogproizvoda;

• Gubitkom ste~enog prestià ì-ga, kada su falsifikati dostupni bezsankcionisanja i

• Tro{kovima za pra}enje trì{ta iinstitucionalnih zakonskih mjera pro-tiv falsifikatora.

Ovi tro{kovi koje snosi pojedinacili firma, doma}a ili strana, pretvara-ju se u ekonomsku i dru{tvenu cijenukoju pla}a privreda i dru{tvo u cjeli-ni.

U jednom istraìvanju MTK/Ifo iz2005. godine, od 1.100 anketiranihekonomista iz firmi i sa univerziteta iz90 zemalja, 85 odsto smatra da fal-sifikovanje proizvoda i kra|a intelek-tualne svojine predstavljaju jedan odgoru}ih problema sa kojima sesuo~ava dana{nja privreda. Najve}azabrinutost u tom pogledu postoji uzemljama sa najniìm prihodima uAfrici, ZND-u, Latinskoj Americi i ve-}ini zemalja isto~ne Evrope i Azije.

Kako se sistem intelektualnesvojine moè iskoristiti zadobrobit dru{tva?

Pravilno upravljanje intelektual-nom svojinom moè postati mo}analat rasta i progresa u dru{tvu. Da bise iskoristili njeni potencijali, za{titaintelektualne svojine mora da se


Intelektualna svojina

Izvor inovacija, kreativnosti,rasta i progresa

(nastavak iz pro{log broja)

23

podràva odgovaraju}im politikamau toj oblasti i jakom opredijeljeno{}uvlada da uspostave efektivne instru-mente za njeno sprovo|enje i kori-{}enje prava intelektualne svojine.

Poziv na akcijuDa bi sistem intelektualne svojine

bio kori{}en za dobrobit zemlje idru{tva, vlade moraju preduzeti poz-itivne akcije. Predloène mjere uklju-~uju:

• Obezbje|ivanje jasnih i prim-jenjivih prava na intelektualnu svo-jinu, bez diskriminacije u pogledunacionalne pripadnosti;

• Unapre|enje pristupa naciona-lnom i me|unarodnom sistemuintelektualne svojine:

- Niskim tro{kovima za dobijanje,odràvanje i sprovo|enje prava naintelektualnu svojinu;

- Obezbje|ivanjem da procedureza dobijanje, odràvanje i sprovo-|enje prava na intelektualnu svojinubudu jednostavne i lake za kori-{}enje;

- Harmonizovanjem sistema inte-lektualne svojine i saradnja na me-|unarodnom planu u cilju pojednos-tavljenja procedura i smanjenja tro-{kova za dobijanje prava u nekolikozemalja i na taj na~in pruànje po-mo}i inovatorima i stvaraocima u {i-renju njihovih inovacija i djela naglobalnom planu;

• Obezbje|ivanje efikasnog i do-voljnog finansiranja institucija zaintelektualnu svojinu;

• Pruànje podr{ke politikama udomenu intelektualne svojine dobrimekonomskim upravljanjem, dobrominfrastrukturom i drugim odgovara-ju}im politikama u oblastima kao {tosu obrazovanje, nauka i tehnologija,kultura, oporezivanje, investiciona re-gulativa, proizvodnja i tehni~ke podsti-cajne mjere, trgovina i konkurentnost;

• Uspostavljanje aktivne i jedin-stvene politike u domenu intelektu-alne svojine koja bi bila koordiniranakroz dràvne organe;

• Obrazovanje lokalne zajed-nice, poslovnih krugova i javnosti o

temi potencijalne korisnosti sistemaintelektualne svojine; upu}ivanje ino-vatora/proizvo|a~a/stvaraoca kakoda koriste za{titu intelektualne svo-jine za njenu komercijalizaciju, ipodràvanje nastojanja svih zain-teresovanih strana u toj oblasti;

• Preduzimanje mjera protiv fal-sifikovanja i piratstva:

- Stavljanjem na listu prioriteta,ja~anjem i stvaranjem zakonskogokvira za obezbje|ivanje realizacije imjera za sankcionisanje kra|e inte-lektualne svojine;

- Insistiranjem na proaktivnimmjerama za bolje sprovo|enje pos-toje}ih zakona kako bi se obezbijedi-lo da se efikasno primijene bar min-imalne sankcije i ispune uslovi me|u-narodnih sporazuma;

- Jasnim odre|ivanjem organakoji }e biti odgovorni za sprovo|enjesistema intelektualne svojine i izdva-janja dovoljno finansijskih i ljudskihresursa kako bi im se omogu}ioefektivan rad;

- Obukom slu`benika za spro-vo|enje zakona, kao {to su policajci,carinici, kao i sudije na nacionalnomi preko-grani~nom nivou, uz podr{kunosioca prava i me|unarodnih orga-nizacija;

- Radom sa privrednim i multilat-eralnim institucijama radi boljegprikupljanja podataka i dopunjavan-jem ranijih istraìvanja od multilater-alnih institucija, ko {to su WIPO,WCO, Interpol i OECD, u pogledurasprostranjenosti i uticaja piratstva ifalsifikovanja na dru{tvo i privredu usvijetu;

- Nastojanjem da se pobolj{arazmjena informacija i dobre praksena dobrovoljnoj bazi izme|uprivrede i udruènja kako bi seubrzala realizacija politika i mjerausmjerenih protiv piratstva i falsifiko-vanja i

- Podizanjem nivoa svijesti okorisnosti za{tite intelektualne svojinei ogromne {tete koju nanosi piratstvoi falsifikovanje.

Preneseno: Me|unarodnatrgovinska komora

“Intelektualna svojina:izvor inovacija, kreativnosti,

rasta i progresa”(kraj)


Zelena sedmica 2006. teì{te }e staviti na ~etiri glavnekomponente nastojanja da se zaustavi propast biodiverzite-ta:

- biodiverzitet kao globalni problem, - upravljanje prirodnim resursima, - prostor za prirodu i - biodiverzitet i dru{tvo.Zelena sedmica }e pruìti jedinstvenu mogu}nost za razm-

jenu iskustava i dobrih praksi me|u nevladinim organizacija-ma, preduze}ima, razli~itim nivoima vlasti i javnosti.

Biolo{ka raznolikost ili biodiverzitet obuhvata spektar vrstai ekosistema koji sa~injavanju ìvot na Zemlji. Proteè se krozvi{e od 3000 miliona godina evolucije. Ljudi kao ìva bi}a isami su dio biodiverziteta, a postojanje ~ovjeka bilo binemogu}e bez biodiverziteta.

Biodiverzitet je vaàn za “usluge” koje pruà priroda:klima, osigurana voda i zrak, plodnost zemlji{ta, lanacishrane, proizvodnja hrane, goriva, vlakana i lijekova. Na{aekonomska konkurentnost, zaposlenje, sigurnost, kvalitetìvota - sve to zavisi od biodiverziteta.

I pored toga, svjedoci smo konstantnog naru{avanja bio-diverziteta. To je veliki problem sa emocionalne, kulturne, alii ekonomske ta~ke gledi{ta. Mnogi nau~nici razmatraju nje-govo propadanje sa istom ozbiljno{}u kao i klimatske prom-jene u smislu prijetnje ljudskom dru{tvu.

Odgovornost za biodiverzitet prevazilazi susjedstvo, pa~ak i Evropu. Stil ìvota Evropljanina uveliko se zasniva nauvozu resursa i robe iz cijelog svijeta, podsti~u}i ~estoneodrìvu eksploataciju prirodnih resursa, a tako inaru{avanje biodiverziteta.

U svojim nastojanjima da se o~uva i obnovi biodiverzitet,{efovi dràva i vlada zemalja EU sloìli su se “da zaustavenaru{avanje biodiverziteta (u EU) do 2010.” i da rade naobnovi stani{ta i prirodnih sistema. Ova vrlo izazovnaobaveza pokazuje {ta gra|ani EU osje}aju prema biodi-verzitetu.

Propadanje biodiverziteta nije neminovno. Kao prekretni-ca je uzeta 2010. godina, ali treba gledati unaprijed i priz-nati sloèni odnos ~ovjeka sa prirodom, te teìti ka vi{e izbal-ansiranom obliku razvoja.

Zelena sedmica 2006.

“Biodiverzitet je ìvot”I ove godine, od 30. maja/svibnja do 2. juna/lipnja2006. godine, u Briselu }e biti odràna Konferencijapod nazivom Zelena sedmica, ~ija je tema biodiverzitet

Documents

Skup{tina P/GKFBiH - Privredna / Gospodarska Komora ... · PDF filepljenje energije i goriva uzrokuju poskupljenje proizvoda i usluga, u tom dijelu Komora preko svojih aso- ... {to