ivorad Mihajlovi Slavinski

ASPEKTIKA

Gnoza etvrte Dimenzije

2 UVOD

Sistem izloen u ovoj knjizi, Aspektika, predstavlja nov i znaajan stvaralaki proboj u oblasti Spiritualne tehnologije. On se razvio iz moje prakse sa sistemima koje sam prethodno sintetizirao ili stvorio: Intenzivom Gnoze, Ekskaliburom-1 i Ekskaliburom-2, Zlatnom Meditacijom i Kreatonom; na osnovu prouavanja brojnih sistema Neurolingvistikog Programiranja, Nezavisne Sajentologije i iz moje suradnje i razmjene iskustava sa mnogim individualnim kreativnim istraivaima iroko razgrananog podruja Perenijalne Filozofije. Dok sam kroz brojne eksperimente stvarao i provjeravao Aspektni Proces, kao i procese koji su mu prethodili, imao sam neporecivo osjeanje da sam u dosluhu sa brojnim anonimnim tragaima, samotnjacima, na razliitim tokama ove planete ili kozmosa, tako da i njima mnogo dugujem.

Za razliku od veine sistema djelovanja na ljudsku svijest, Aspektni Proces ne predstavlja kompliciran pristup obremenjen suhoparnom i teko razumljivom tehnologijom, ve je to sistem proet sa jedne strane bezvremenim Gnosticizmom, a sa druge sveprisutnom ljudskom tenjom da sloeno i daleko uini jednostavnim i bliskim.

Aspektika, kao i svi djelotvorni gnostiki sistemi, savreniji u odnosu na prethodne, predstavlja sintezu na viem nivou. U njoj Praktiar moe da uoi est elemenata.

1. Rad sa Aspektima linosti

Operacionalnu osnovu ovog sistema ini rad sa Aspektima linosti u ciljnoj strukturi i openje sa njima kao sa komponentama naeg Bia koje su obdarene manjom ili veom svijeu o sopstvenim ciljevima, odnosima sa drugim Aspektima i cjelinom Bia.

2. Pozitivno usmjerenje i vrijednost takozvanih nepoeljnih Aspekata

Slijedei element nove sinteze je sagledavanje naih nedostataka, neeljenih stanja i poremeaja ne kao neprijatelja koje treba staviti pod kontrolu, pobijediti ili zauvijek ukloniti iz ivota, ve kao privrenih saveznika koji nam nose na poklon dragocjene darove - kljueve slobode i Spiritualnog razvoja. U uenjima prethodnih perioda neposredno je isticano ili preutno podrazumijevano da su nedostaci linosti i karaktera, bolesti, poremeaji i nepoeljna stanja od kojih patimo nai neprijatelji. Neprestana borba sa njima ili tonije reeno sa samim sobom, smatrana je za vjeiti usud Ljudskog Bia. U orijentalnim uenjima to su zli duhovi, u kranskim demoni ili djelo Satane, u psihoanalizom inspiriranim kolama kompleksi; srednjovjekovna magija i magija novoga vremena gledaju na njih kao na zle Inteligencije, a humanistika psihologija kao na slabosti koje treba prevazii. Kod svih je zajedniko da u naim nepoeljnim Aspektima vide u manjem ili veem stupnju neprijatelje ili bar buntovnike u naem subjektivnom svijetu. Aspektika pomjera granice dosadanjih saznanja i rui ustaljene zakljuke mnogih prethodnih generacija. Sticanjem novih iskustava na osnovu novorazvijene metodologije, po prvi put ete vidjeti u njima najbolje prijatelje, bezmalo anele, koji ne samo da vam ele dobro, ve vam ele najbolje. Oni vas uporno i neumorno gone ka najviem i najdragocenijem to Ljudsko Bie moe da doivi, alkemijskoj integraciji Bia, Praznini, Spiritualnoj sutini ivota, Bogu ili Istini, Jednom ili Apsolutu, nazovite to kako hoete.

3. Ciljna struktura

Poznavanje zakonitosti ciljne strukture, detaljno izloeno u "Kreatonu", doprinijelo je nastanku Aspektike. Za razumijevanje i primjenu Aspektnog Procesa neophodno je drati na umu slijedea svojstva ciljne strukture. Ona ima dva bitna elementa: trenutno stanje osobe i cilj kome tei. Dok cilj ne postigne osoba osjea tenziju. Kada cilj ostvari, ciljna struktura se raspada, tenzija nestaje i javlja se kratkotrajno osjeanje olakanja i satisfakcije, a potom osjeanje ispraznosti i besciljnosti. Zdrava osoba potom postavlja nov cilj, javlja se nova tenzija itd. Najvanije od svega je saznanje da ostvarenje cilja dovodi do raspadanja i nestanka ciljne strukture!

4. Kretanje po lancu sve viih ciljeva

U Lananoj Tehnici, koja je osnova Aspektnog Procesa, mi se kreemo po Lancu sve viih ciljeva do Najvieg Cilja (Megistostelosa). Kada sagledamo i potpuno iskusimo prvi, neposredan cilj Aspekta sa kojim radimo, postajemo sposobni da vidimo slijedei, vii cilj. Kada njega u potpunosti osjetimo i tako iscrpimo njegov kapacitet, u stanju smo da sagledamo slijedei, vii cilj i tako sve do Najvieg Cilja, koji je jedan i uvijek isti za sva Bia i sva ispoljenja u ovom univerzumu. To kretanje po lancu sve viih ciljeva omoguava nam da ih sagledamo u slijedu, sve do Najvieg Cilja. Ono nalikuje na kretanje ovjeka do krajnje granice njegovog horizonta. Sa svog trenutnog stajalita ovjekovo vidno polje ogranieno je linijom horizonta. To su krajnje toke koje on, sa svog stajalita, moe da vidi. Ako ovjek iscrpe taj prostor omeen horizontom tako to doe do krajnje toke koju je vidio, on postaje sposoban da sa novog stajalita vidi mnogo dalje. Odatle vidi novu najdalju toku. Kada doe do nje, otvara mu se nov prostor i tako jo dalje i dalje, sve do toke sa koje se sve vidi.

3 Posmatrajui svijet sa te toke, ovjeku postaje jasno da su prethodni ciljevi na Lancu, koje je

doivljavao kao krajnje, doivljavao tako zbog ogranienja svoje percepcije.

5. Dinamika Praznina kao operacionalni inilac Aspektnog Procesa

Ovo nas dovodi do slijedee komponente Aspektike. U veini sistema orijentalne i Perenijalne filozofije govori se o Praznini ili Velikom Neispoljenom kao o praizvoru itavog ispoljenog univerzuma. Ali su ta ulaganja uvijek i iskljuivo teorijska. Koritenje Dinamike Praznine kao operacionalnog inioca prvi put je ostvareno u Aspektici. Moete nai pisane izvore sa raspravama i spekulacijama o Praznini, ali ete tek u Aspektici nauiti kako da je koristite u procesu.

6. Ostvarenje cijeva u svijesti

U svojim prethodnim sistemima istakao sam jednu od osnovnih aksioma Perenijalne filozofije: Bie moe da ima iskustva u fiziko-socijalnoj realnosti i u svojoj svijesti. Posljednja komponenta Aspektike svodi se na mogunost proivljavanja iskustava u svijesti. U Aspektnom Procesu ovjek, kao psihonaut, prolazi kroz niz ciljeva ostvarenih u svojoj svijesti i na taj nain omoguava ubrzanu evoluciju Aspekta sa kojim radi.

Ako bi Praktiar, koji teoretski zna da je Praznina Najvii Cilj do kojeg moe da dosegne, pokuao da odmah u svijesti ostvari taj Najvii Cilj, on bi doista poricao postojanje nieg cilja pred kojim se u tom trenutku nalazi i ostao bi vezan za to to je potisnuo, jer potiskivanje dovodi do vezivanja panje za to to smo potisnuli i do njegovog istrajavanja. Na taj nain nuno bi doivio neuspjeh. Tome nasuprot, Praktiar mora da se to potpunije emocionalno unese u ostvarenje ciljeva na lancu i da ih na taj nain ubrzano proivi. Tek kada jedan cilj tako ostvari u svojoj svijesti, on moe da ga napusti i pree na slijedei. Tako se kree po Ciljnom Lancu sve do Najveeg i Konanog Cilja, Dinamike Praznine i tada se cijeli lanac raspada, a sa njim nestaje i polazno nepoeljno stanje. Tonije reeno, to nepoeljno stanje ili Aspekt doivljava svoju integraciju sa Prazninom kao sutinom Bia.

Ve poslije prve primjene ovog sistema, svaki Praktiar e se uvjeriti da Aspektika predstavlja stvaralaki iskorak u osvajanju novih prostora velikog igralita na kome se odigrava vjeita igra ljudskog postojanja i da, kao svaki iv Gnostiki sistem vrijedan spomena, omoguava Biu neprekidno samoprevazilaenje. Njeni elementi nisu novi i koriteni su, sa izuzetkom Dinamike Praznine, u mnogim tehnikama, metodolokim postupcima i sistemima. Naravno, naini koji su u njima koriteni umnogome se razlikuje od onoga to ete nauiti u Aspektici, jer spajanje komponenata u novu sintezu dovodi do mijenjanja samih komponenata.

Spomenuo sam da openje sa Dijelovima ili Aspektima linosti sreemo u mnogim sistemima: u tisuama godina starim amanistikim postupcima kao to je Povratak Due, u egzorcizmu, orijentalnoj i zapadnoj magiji, a u novije vrijeme u brojnim tehnikama Getalt sistema, Transakcionoj Analizi i apirovoj Ego Terapiji, potom u estostepenom preramljivanju koji su razvili Riard Bender i Don Grajnder i naroito u Psihosintezi Roberta Asaolija. Kretanje uz lanac sa dejstvujuim stanjima razvio je i prvi primijenio Robert Dilts u postupku Hijerarhija Kriterija. Isto tako postupak Usaglaavanja logikih nivoa vodi Klijenta ka Spiritualnim stanjima i potom ta stanja prizemljuje na aktivnije nivoe egzistencije. Po nainu djelovanja pretee Aspektnog Procesa su i postupci Usuglaenog Ja i Sutinske Transformacije sestara Andreas, a takoer Lino Ureivanje, koje su razvili Grajnder i DeLozie. To je metodi koji koriste optimizirana stanja vee neuroloke i psiholoke integracije, da bi preko njih bila ostvarena transformacija problemskih ili nepo-eljnih stanja. Vrijedni podaci mogu se nai kod istraivaa i pisca A.H. Almasa, koji na Ljudsko Bie gleda kao na dijamant sa bezbroj pljosni koje istu svjetlost prelamaju i reflektiraju na razliite naine. Najzad, Praktiari Kreatona imali su prilike da rade sa Aspektima svoje linosti u tehnikama Kreatona Malom Ja i Velikom Ja.

Premda sam kao tvorac svog sistema vjerojatno subjektivan, moje je uvjerenje da je Aspektika, u ovom trenutku, sveobuhvatnija i neusporedivo efikasnija od svojih prethodnika i suvremenika. Uzrok tome su novi proboji koje su iznjedrili dugotrajan rad i iscrpno eksperimentiranje sa Kreatonom, posebno sa ciljnim strukturama i poznavanje strukturalnih i metafizikih zakona koji vladaju procesima ljudske svijesti. Jedno treba da bude odmah jasno svakom Praktiaru: Aspektika nije stvorena kao jo jedan sistem za uklanjanje nepoeljnih stanja. Ona je prevashodno sistem Spiritualnog razvoja i integracije Bia, a uklanjanje nepoeljnih stanja, premda se Aspektikom moe postii bre i efikasnije nego u drugim metodama, predstavlja samo korisnu, ali uzgrednu mogunost.

Osnov Aspektike je znanje da je Megistostelos ili Najvii Cilj u ovom univerzumu Iskonska Praznina koja je istovremeno kozmika maternica svih ispoljenja, i njeno koritenje u procesima. O njoj se govori u mnogim orijentalnim filozofskim sistemima kao o Svepostojanju; to je Ain drevne Kabale, Veliko Neispoljeno u hermetizmu, Sunjata u Zenu, Tao u Taoizmu itd Upravo je nepoznavanje te mistine injenice navelo stvaraoce prethodnih sistema na pliake podbaajnih ciljeva.

Primjera radi, Psihosinteza, izuzetno vrijedan sistem Roberta Asaolija, zastala je, naalost, na drugom cilju Ciljnog Lanca, pri emu praktiari tog sistema nisu ni imali svijest da takav lanac postoji. Kod Klijenta, iji je prvi cilj na Ciljnom Lancu mo, Praktiari Psihosinteze trae vii cilj i najee otkrivaju da je to ljubav. Tada, umjesto da nastave po Ciljnom Lancu do Apsolutne Praznine ili Neispoljenog, oni se uputaju u beskrajne analize sa Klijentom o tome kada je elio ljubav pa je nije dobio, tko ga je odbacio, kada i gdje se

4 to odigralo i tome slino. Psihosinteza je do tog nivoa dola prije 30 godina i na njemu je ostala do danas.

Neki nezavisni istraivai naslutili su operacionalnu vrijednost Praznine ili Nitavila, ali su vjerojatno zbog nepoznavanja ciljnih struktura, ostali u pliaku, umjesto da se otisnu na beskrajnu puinu Praznine, do koje vodi Ciljni Lanac. Primjera radi, Roder Blater u andergraund asopisu Creepcomm broj 35 od 26. juna 1995. pie:

Kada ovjek otkrije da on jeste onakav kakav je oduvijek bio, Ono to nikada ne umire, Ono to je neto drugo a ne ono to opaamo, Ono to je izvor svih stvari, Nitavilo koje nije drugo ve ivo stvaralatvo, tada moe...da izmijeni svoj ivot i da ima onakav ivot kakav eli.

Kao postupak uklanjanja nepoeljnih stanja navodi slijedei: Kod navika koje su snano optereene energijom, kao to su kronini bolovi. prepoznajte... da je to

samo energetska kreacija i zatim u imaginaciji rasprite tu energiju u okolnu atmosferu. Ponovite to nekoliko puta...

Zatim zamislite Nitavilo i sa njim prekrijte nepoeljno stanje ili kreaciju. Naporom volje zamislite da je ona nita. Nepoeljno stanje e izblijediti ili oslabiti bar za jedan trenutak. Nastavite da zamiljate da je ono nita sve dok ne osjetite olakanje.

Naravno, italac koji posjeduje znanje izloeno u mojim prethodnim sistemima lako e vidjeti da se nepoeljna stanja na ovaj nain mogu kratkotrajno oslabiti, skrajnuti i potisnuti, ali se ne mogu ukloniti, jer Praktiar u ovom postupku vri Poricanje Postojeeg, a poricanje dovodi do istrajavanja stanja koje se porie. Najdalje su dospjeli Robert Dilt, Don Grajndler, Delozije i sestre Andreas. Razliitim procesima oni su dosegli do graninih stanja: Bia, Unutranjeg Mira, Ljubavi, Sve-je-kako-treba-da-bude (OKness) i Jednosti, Zastali su pred samim konanim rjeenjem, na pragu Praznine, koja se nalazi iza tih Spiritualnih stanja i iza svega ispoljenog, koja je, kao to sam rekao, Veliko Neispoljeno. Trebalo je napraviti taj odluujui metodoloki proboj sa dalekosenim posljedicama, koji je dugo vremena lebdio u zraku. U Aspektici neke davno uoene istine dobile su nov i dragocjen kvalitet - operacionalnu primjenjivost! Moj sistem predstavlja metodoloko ovaploenje tog proboja i ja sam sretan to sam ga uinio. Tako je nastala Aspektika, sistem Spiritualne i psiholoke integracije koji, u ovom trenutku, nema premca na naoj planeti.

Aspektika nam omoguava do sada nedoivljen uzlet optimizma: izgleda nevjerojatno, ali je neporecivo, jer je zasnovano na neposrednom iskustvu, da nae najgore mane i najvei nedostaci ele isto to i nae dobre osobine i vrline - povratak u Iskon ili na prapoetni Spiritualni zaviaj, koji je istovremeno i na najvii Cilj. Aspekti to ine uporno i neumorno, nekada dramatino i bolno. Kada svi, apsolutno svi Aspekti ostvare svoj Konani Cilj, spoj sa Prazninom ili naom najdubljom sutinom, Bie e postati potpuno integrirana cjelina. Jednost ili Sve Jednost i Spiritualni razvoj na tom nivou bie zavren.

Kroz Aspektni Proces svaki Praktiar biti e svjedok udesnog alkemijskog preobraaja linosti. Nai nedostaci, slabosti i nepoeljna stanja doivljavaju metamorfozu i nestaju u Praznini kao u zasluenoj zlatnoj mirovini, poto su, na nau sreu, obavili svoju plemenitu i doskora neshvaenu misiju.

CILJNA STRUKTURA LANANA TEHNIKA

Od pamtivijeka ljudi pokuavaju da uklone svoje nedostatke, razviju sposobnosti i ubrzaju svoj Spiritualni razvoj. U Novo Doba stvoreni su mnogobrojni terapeutski, psiholoki i Gnostiki metodi koji tee takvim ciljevima, a svakodnevno nastaju i usavravaju se nov. Neki naglaavaju voljni napor u savlaivanju slabosti, drugi pokuavaju da prevladaju negativne sadraje pozitivnim, ili se naglasak stavlja na razumijevanje problema. Predstavnici tree grupe ovih metoda tvrde da potpuno razumijevanje problema dovodi do njihovog iezavanja. Ipak, esto je problem intelektualno obraen i u potpunosti shvaen, ali ilavo istrajava ili se, poslije kratkotrajnog povlaenja, ponovo javlja. Neki psiholoki sistemi i NLP pokuavaju da emocionalni naboj koji postoji u nekoj oblasti preobraze tako da za Klijenta radi na cjelishodniji nain. Takvi pokuaji svode se na preusmjeravanje energije koncentrirane u problemu, tako da slui Klijentu umjesto da djeluje protiv njega.

Pojednostavljeno reeno, svi ti metodi prilaze rjeavanju problema spolja i tee da se probiju do njegove sutinske sri i da nju na jedan ili drugi nain nadvladaju. Pri tome je veina tih metodolokih postupaka optereena ograniavajuim vjerovanjima njihovih tvoraca ili usavrivaa o tome to ini sutinu problema i stoga svoje sisteme zasnivaju na pretpostavkama da e, na primjer, glavne nevolje nestati kada se osvijeste nesvjesne seksualne tenje Klijenta ili kada se on u potpunosti suoi sa svojom poroajnom traumom ili kad shvati svoju tenju sa afirmacijom i moi itd.

Kod Aspektnog Procesa, odnosno Lanane Tehnike koju u njemu primjenjujemo, polazi se od nepoeljnog stanja, slabosti ili nedostatka koji je u nama, koji tretiramo kao jedan svoj Aspekt i slijedi se njegovo ciljno usmjerenje, od jednog cilja do drugog, od drugog do treeg i tako po Ciljnom Lancu sve vie u sebe do konanog, najvieg cilja, iza kojeg nema nieg - a to je Nitavilo ili Apsolutna Praznina, koja je kozmika maternica itavog ispoljenog univerzuma i svih njegovih vidljivih i nevidljivih manifestacija.

U Aspektnom Procesu ne pokuavamo da shvatimo problem, niti da ga prevladamo, ve da procesom svjesnog uivljavanja u situacije ostvarenih ciljeva na Ciljnom Lancu dovedemo Aspekt do Konanog Cilja, kada Aspekt biva integriran u Prazninu kao sutinu Bia, a itav Ciljni Lanac raspada i nestaje. Konani Cilj je uvijek Spiritualne prirode, Iskonsko Stanje Praznine. Ciljni Lanac koji njemu vodi podsjea na drevni simbol zmije koja guta sopstveni rep, jer smo u ispoljeni univerzum doli iz Praznine i u nju se konano

5 vraamo. Ona je alfa i omega nae egzistencije. Na kraju Ciljnog Lanca mi stupamo u Iskonsko Stanje Praznine koje je sutina svih sutina, koje je praizvor svega postojeeg i uvir svih ispoljenja.

Da bismo valjano razumjeli to se zbiva u Aspektnom Procesu, treba da se podsjetimo bitnih svojstava Ciklusa ostvarenja i ciljne strukture, koje sam detaljno izloio u svojoj prethodnoj knjizi Kreaton: Majstor igre stvaranja. Potpuna asimilacija podataka o ciljnoj strukturi i Ciklusu ostvarenja Biti-initi-Imati je potrebna da bismo razumjeli zato je Lanana Tehnika efikasna.

Ljudska egzistencija na ovom svijetu izraava se kao niz igara. U svakoj igri, kao i u svakom stvaralakom procesu, ovjek prolazi kroz Ciklus Ostvarenja koji ima tri elementa ili faze: Biti (identitet), initi (aktivnost) i Imati (ostvarenje). Da bi napravio cipelu, on prvo mora biti u identitetu obuara, pa praviti cipelu, da bi je konano imao kao konani produkt. Obino je druga faza - injenje - najdua. Faza posjedovanja ili ostvarenja najkrae traje, praenja je kratkotrajnim olakanjem i osjeanjem ispunjenja, a potom slijedi praznina u svijesti i upitanost - to dalje? to sada da inim?

Najvanije je shvatiti da se cijela ciljna struktura raspada kada se cilj ostvari! Ovo sam istakao vie puta, jer je izuzetno vano. Ostvarenjem cilja igra je zavrena, struktura se raspada i poslije emocionalnog olakanja javlja se reakcija koja je posljedica praznine u kojoj se ovjek naao. Ukoliko se radi o zdravoj individui, ona e poslije nekog vremena poeti slijedeu igru, uspostaviti novu ciljnu strukturu i teiti ostvarenju novog cilja.

Takva zbivanja u kontekstu ovog izlaganja imaju znaajne posljedice. Sve ljudske tenje, svi napori, sva htijenja, bilo da izgledaju pozitivna ili ne, usmjerena su ka tom konanom i Najviem Cilju, premda do njega najee ne doseu direktno, ve preko posrednih ciljeva. Ti posredni ciljevi ine lanac sve viih ciljeva koji vode Najviem, Spiritualnom Cilju. Kada kaem sve ljudske tenje, upravo to i mislim. Najviem Cilju tee i svi nai nedostaci, mane, nepoeljna stanja, negativne emocije svi bez ijednog izuzetka. A kada ih dovedemo do tog najvieg cilja, koji je po svojoj sutini Praznina ili Nitavilo, oni se integriraju u cjelinu Bia i nestaju, jer se itava struktura raspada kada je cilj ostvaren!

Sasvim je logino da e zaustavljanje Aspektnog Procesa na nekom od hijerarhijski niih ciljeva dovesti do djelomine integracije Aspekta, djelominog raspadanja ciljne strukture i djelominog nestanka tenzije koja u takvoj strukturi postoji.

SAMO DOSEZANJE NAJVIEG CILJA DOVODI DO POTPUNOG RASPADANJA CILJNE STRUKTURE, POTPUNOG NESTANKA STRUKTURALNE TENZIJE I POTPUNE INTEGRACIJE ASPEKTA U SINTEZU VIEG NIVOA.

Davno je to bilo nasluivano i odavno je to nagovjetavano. Ali se smatralo da je neophodno veoma dugo vrijeme, koje se mjerilo godinama napornog rada, da bismo svoje nedostatke i nepoeljna stanja doveli do Najvieg Cilja i tako ih transformirali i integrirali. Zahvaljujui Lananoj Tehnici i Aspektnom Procesiranju, sada je transformaciju pojedinanog nedostatka ili nepoeljnog stanja mogue postii za nekoliko minuta, ponekad neto due.

DINAMIZMI I HIJERARHIJA CILJEVA

Sve nae tenje, nedostaci, mane i vrline, kao i neutralna stanja, tee nekim ciljevima. Obino je uoljiv samo prvi, neposredni cilj, premda ne kod svih ljudi, jer neke osobe vode naizgled besciljan ivot i potpuno su nesvjesni ciljeva koji njihova trenutna stanja imaju.

Za razumijevanje Lanane Tehnike vano je znanje o hijerarhiji ciljeva. Postoji osam dinamizama preivljavanja, koji imaju svoje najvie ciljeve (vidi Kreaton: Majstor igre stvaranja). Oni istovremeno predstavljaju igralita na kojima se odigravaju igre tih dinamizama. Osmi i najvii dinamizam je Spiritualni, a to je tenja da se postoji kroz Boga, Apsolut ili Beskonanost i njemu su svi ostali dinamizmi podreeni. Takoer su mu podreeni svi ciljevi niih dinamizama koje Ljudsko Bie moe da ima u ovom univerzumu. Ljudsko Bie moe da ima naizgled mnotvo ciljeva, ali su svi oni podreeni Najviem Cilju i u krajnjoj analizi vode njegovom ostvarenju - spajanju sa Istinom, Prazninom ili Svepostojanjem. Moemo to predstaviti sa mnotvom potoia i potoka, rjeica i rijeka koje se sve negdje ulijevaju i mjesta na kojima se ulijevaju smatrati za njihove ciljeve. Ali se konano svi ti potoii i potoci, rjeice i rijeke ulijevaju u ocean, koji je njihov Megistostelos, Najvii i Konani Cilj.

Iza prvog neposrednog cilja postoji vii cilj, iza njega jo vii itd. Na taj nain postoji hijerarhija ciljeva koje ovjek nije svjestan. Oni su povezani u lance ciljeva, koje moemo otkriti idui od niih ka viim ciljevima u hijerarhiji. Kako se penjemo po vertikalnoj hijerarhiji ciljeva, oni postaju sve apstraktniji i njihov broj se smanjuje, sve dok ne dospijemo do najvieg Najvieg Cilja, Apsoluta, ili kako smo ga u okvirima ovog sistema nazvali, Dinamike Praznine. Ona je zajedniki cilj svih Aspekata, svih Ciljnih Lanaca i svih hijerarhijski niih ciljeva.

ovjek mora da u velikoj mjeri iscrpiti nie dinamizme, odnosno da odigra igre na tim nivoima i ostvari njihove ciljeve, prije nego to moe da pree na vie dinamizme i njihove ciljeve. Ako je uspjean na prvom dinamizmu (a to znai, ako je nauio ivotne lekcije koje se stiu u toj oblasti), on moe prijei na drugi. Ukoliko ne slijedi ljestvicu sve irih sfera uzronosti i odgovornosti, ovjek e imati mnogo vie tekoa nego to je nuno i vjerojatno e pretrpjeti neuspjeh. Na primjer, ako tei samo mistinim stanjima svijesti, zanemarujui sve ostalo, on e skoro sigurno imati kaos na niim dinamizmima (nerazumijevanje sa porodicom i okolinom, prebacivanja, razoaranja i sukobe), koji e u njemu izazivati nedoumice i stalnu

6 upitanost: to ne valja u meni, kada hou Istinu i samo Istinu, a stalno mi se dogaaju ovakve stvari?

Ozbiljni neuspjesi na dinamizmima dovode do obrnute kompenzacije. Neuspjeh na prvom dinamizmu dovodi do ekstremnog usmjeravanja panje na osmi. Individualni ivoti religioznih fanatika su izuzetno siromani, bezmalo prazni. Oni ga, u stvari, i nemaju.

Neuspjeh na drugom dinamizmu dovodi do usmjeravanja panje iskljuivo na sedmi. Porodini ivot i seksualni odnosi kod mistika i umjetnika su najvema kaotini, ili ih nema.

Neuspjeh na treem dinamizmu dovodi do pretjerane panje na esti, a to je fiziki univerzum. To je lako uoiti. Nesposobnost neke osobe da uspostavi odnose humanosti i ljubavi u grupama kojima pripada dovodi do opsesije materijalnim dobrima, vremenom, energijom i slinim stvarima koje predstavljaju komponente materijalnog univerzuma.

Neuspjeh na etvrtom dinamizmu (ovjeanstvo, itav ljudski rod) dovodi do posveivanja pretjerane panje petom dinamizmu. Uoljivo je da ljudi koji pretjerano vole svoje kune ljubimce i sve njima podreuju, imaju loe miljenje o ljudima i uglavnom ih mrze.

Uobiajeno sticanje iskustava u ivotu je ekstenzivno i sastoji se iz dugotrajnog proivljavanje iskustava u fizikom i socijalnom svijetu. Tome nasuprot, ovjek koji je krenuo Spiritualnom Stazom uao je u najviu ciljnu strukturu i tei Najviem Cilju i to ini ubrzano, po skraenom postupku, pa se njegova evolucija vremenski saima. Ona se odvija kroz procese koji se u velikoj mjeri odigravaju u svijesti: ulaenjem u iskustva, identifikacijom sa njima i ostvarenjem njihovih ciljeva, ili, pak, dupliranjem odluka i njihovim diskreiranjem. Na primjer, u Metodu -1 Ekskalibura ovjek moe za dvadesetak minuta da uivljavanjem u osjeanje straha iscrpi sav njegov kapacitet i diskreira strah koji je godinama trajao i koji bi moda istrajao sve do kraja njegovog ivota.

U kretanju ka ciljevima sve viih dinamizama dolazi do ekspanzije Ja. Poetak tog procesa jeste Gnoza Tko sam ja i u tom trenutku ovjek ima utisak da je sve rijeeno, da su svi ciljevi ostvareni. Oni i jesu u velikoj mjeri na prvom dinamizmu, dinamizmu Ja-preivljavanja. Ali se ubrzo na Spiritualnom vidokrugu pojavljuju vii i dalji ciljevi koji ukljuuju Druga Ljudska Bia, prvo lanove porodice ili osobe za koje je emotivno vezan, pa potom sve ire grupe i on u sve veoj mjeri nalazi sebe u njima. Ti vii i dalji ciljevi nisu ostvarivi sa Ja-pa Ja stajalita.

Meutim, i Ja-pa Ja stajalite je mnogo ire nego to je ovjek prvobitno vjerovao, jer je mnoge Dijelove svoga ja davno potisnuo i naizgled zaboravio. Oni se sve vrijeme javljaju, uporno ga podsjeajui na sebe na razliite, esto neprijatne naine: nervozom, depresijom, osjeanjem bezvrijednosti i razdraenosti, ljutnjom na sebe i druge, oboljenjima itd. Sva ta ispoljenja nisu nita drugo do uporni zahtjevi naih potisnutih Dijelova ili Aspekata da se spoje sa Istinom ili Prazninom kao Najviim Ciljem.

SA ONE STRANE DUGE: DINAMIGKA PRAZNINA

Duboko Prosvjetljenje dovodi do uvida da je osnova svih ispoljenja i njihov napii cilj Praznina iz koje se sve stvari neprekidno uzdiu i u koju se beskonano vraaju. Ona je alfa i omega, poetak i kraj, kolijevka i grob svega to je postojalo, to postoji i to e ikada postojati. Ona je i najvia Istina o naem Biu, Sr nae sri. U razliitim mistinim, Spiritualnim i filozofskim sistemima za Prazninu se koriste razliiti termini, ali se stavovi prema Praznini poklapaju u visokom stupnju.

I hinduizmu to je Brama. U Taoizmu Praznina je Tao. U Budizmu i njegovim izdancima Zenu i anu koristi se izraz Sunjata. Klasina Kabala koristi termin Ain (Nita ili Nitavilo). Suvremeni hermetisti govore o Praznini kao o Velikom Neispoljenom. Ron Habard je u Sajentologiju uveo termin Statik. Neki okultisti i mistici izjednaavaju Prazninu sa Bogom. Ja u u okviru Aspektike veinom koristiti izraz Praznina, ili jo ue Dinamika Praznina, a alternativno

u upotrebljavati neki od gore navedenih termina. U vezi sa isticanjem istovjetnosti Praznine i Boga zanimljiva je kabalistika numerika analiza koju

navodi Alister Kroli u svom dnevniku: ...I hebrejskom AL i LA su kabalistiki identini kroz njihovu brojanu vrijednost 31. AL znai Bog, a LA znai ne. Bog je Ne ili Nita. Ono nije poricanje Bojeg postojanja; to jednostavno znai da On nije nita to ljudski duh moe da shvati.

U klasinom Budizmu, Zenu i anu Praznina se, kao to sam rekao, naziva Sunjatom ili unjatom i sutina Prosvetljenja je dostizanje stanja svijesti u kome se ona sagledava u svemu. Ona je iva, liena mase, poloaja u prostoru, osloboena je individualnosti i linosti. Ona je matrica svih ispoljenja. U odnosu na Sunjatu razlikuju se dva nivoa prosvetljenja. Stanje svijesti u kome se svijet Praznine jo uvijek sagledava kao razliit od ispoljenog svijeta, svijeta formi i kreacija, naziva se u Zenu slabim Keno stanjem. Vii nivo Prosvjetljenja je postignut kada se oni doive nedjeljivo, kao jedno, bez razlike. Praznina je pozitivna i iva, kao ocean koji je izvor i osnova svih kratkovjenih valova koji se iz njega uzdiu i od kojih je nedjeljiv, iako svaki val ima svoju individualnu i kratkotrajnu egzistenciju.

Praktiari na niem nivou Prosvetljenja doivljavaju odvojeno svet ispoljenja i Prazninu. Taj dualitet je iluzoran i tek sa dubljim nivoima Direktnog Iskustva Istine on nestaje i Jedno se sagledava u svemu. Filip Kaplo doarava Jednost Praznine i ispoljenog svijeta ovakvim poreenjem.

7 Pretpostavimo da ste zanatlija koji pravi stvari od srebra i da elite da napravite malu figuru Bude.

Kada rastopite srebro i ono pree u teno stanje, istopljeno srebro ima praktino beskonane mogunosti da se aktualizira u bilo koji objekt - to je Praznina, bezoblinost. Kada vi sipate istopljen metal u kalup i on ovrsne - to je ispoljeni svijet, svijet formi. Pretpostavimo da niste zadovoljni oblikom koji vaa figura Bude ima i da od istog srebra elite da napravite neto drugo. Vi ete da istopite figuru i srebro e se vratiti u bezoblinost ili Prazninu. Po svojoj sutini ova Praznina se ne razlikuje od forme.

O sutinskim svojstvima Praznine kao osnove ispoljenog svijeta moderni kabalisti imaju bezmalo identino miljenje. Garet Najt, piui o Praznini ili Neispoljenom kae:

Prije prvog ispoljenja postoji Neispoljeno, koje kroz zgunjavanje Velova Negativne Egzistencije konano lui prvu ispoljenu toku, Keter, prvo ispoljenje manifestnog univerzuma.

Neispoljeno je to to jeste, prije nego to je bilo to postojalo i kome e se sve to postoji vratiti. Ono je Alfa i Omega, Poetak i Kraj. Ono nije stvar koja se moe objasniti, jer je izvan domaaja racionalnog duha. To je pojam koji prkosi razumu, zato to je iznad razuma.

Ono je takoer klica kozmikog jajeta iz koje se javlja sve to je stvoreno. Ono je stanje u kome su suprotnosti izmirene. Ono je savren poetak, zato to se polariteti jo nisu razdvojili i savren zavretak, zato to su se polariteti ponovo spojili u cjelinu. Ono je istovremeno prvobitna klica i konana sinteza svega stvorenog.

Premda se Praznina ne moe vjerno opisati, ve samo iskusiti, Diona Foun pokuava da je opie ovim rijeima:

Neispoljeno je ista egzistencija. Mi ne moemo za njega rei da Nije. Premda je Neispoljeno, ono Jeste. Ono je izvor iz kojeg sve potie. ONO je jedina Realnost. ONO je jedina sutina. ONO je jedino stabilno: sve ostalo je pojava i nastajanje. O Neispoljenom moemo jedino rei ONO JESTE. Ono je glagol biti vraen na samog sebe (Postoji postojanje!). ONO je stanje istog Bia, bez svojstava i bez prolosti. Sve to moemo rei o TOME je da to nije nita to mi znamo, jer da bismo bilo to saznali to mora biti ispoljeno, a ako je ispoljeno, ono nije Neispoljeno. Neispoljeno je Velika Negacija; u isto vrijeme ONO je beskonani potencijal koji se nije dogodio. Najbolje se moe predstaviti slikom meuzvijezdanog prostora

A da bi Praktiarima doarala proces u kome se iz Velikog Neispoljenog (Ain) javlja prvo ispoljenje (Keter), ona u svojoj knjizi Mistina Kabala savjetuje ovakav opit:

Ako je ovjek imao prilike da posmatra kako se rastvor, zagrijan do toke zasienja, hladi i kristalizira, vidio je veoma koristan simbol Ketera. Ispunite sud sa kljualom vodom i rastvorite u njemu onoliko eera koliko moe da se rastvori i kada rastvor pone da se hladi, posmatrajte kako se pojavljuju kristali eera. Kada to doista uinite, a ne samo da itate o tome, moi ete potom da razmiljate o Prvom Ispoljenju koje stupa u egzistenciju iz Primordijalnog Neispoljenog. Tenost je providna i bezoblina, ali se promjena deava unutar nje, a kristali, vrsti, vidljivi i sasvim odreenog oblika, poinju da se pojavljuju. Na isti nain moemo da razmiljamo o promjenama u Beskonanoj Svjetlosti Nitava i kristalizaciji Ketera iz nje.

Iz ovakvog i slinih stavova proishodi da Praznina nije prazna u apsolutnom smislu, ona je kao i sve rijei ljudskog jezika relacioni pojam, jer kad god upotrijebimo izraz Praznina postavlja se pitanje praznina od ega? Po rijeima Hui Nenga, estog Patrijarha, Kada govorim o Praznini, nemojte pogreno shvatiti da ja govorim o nitavnosti... Bezgranina praznina univerzuma sadri u sebi bezbroj razliitih formi, kao to su sunce, mjesec i zvijezde, kao i rijei... nebeski i pakleni svjetovi, oceani i planine... Praznina sadri sve to, a sve to sadri i praznina naeg Bia.

Praznina je dinamika osnova svega postojeeg. Svi fenomeni su u sutini prazni ili lieni supstance u tom smislu to su oni samo prolazna ispoljenja u toku beskonanih preobraaja. Premda je Praznina bez oblika, ona daje oblik svemu. Spoznati ovu ne-stvarnost ispoljenog svijeta Direktnim Iskustvom znai u biti nestanak dvojstva, odjeljenosti i opozicije.

Dinamika Praznina nagovjetava nesutastvenu prirodu svijeta ispoljenih fenomena, kao i meuodnosa svih bia i stvari. Stoga Anagarika Govinda predlae izraz providnost ili transparentnost, jer taj termin izbjegava klopke iste negacije, koje nam nameu izrazi nitavilo ili nita. Tibetanska joga poredi Prazninu najee sa prostorom, jer on sadri u sebi sve stvari i pojave, a istovremeno je sadran u svakoj od njih.

Budui da se Praznina ne moe opisati i definirati, ve samo neposredno iskusiti, u ezoterinim sistemima pribjegava se koritenju simbola da bi se posredno izrazilo neizrecivo. Jedan od kljunih simbola Zapadne hermetike tradicije Sveti Gral je sasvim nedvosmisleno simbol Praznine. O njemu se govori kao o kapiji raja ili toki kontakta sa natprirodnim i Spiritualnim svjetovima, koja omoguava neposredno shvaanje Boanskog. Gral kao prazna sveta posuda je univerzalni simbol moi i izvor uda. Takve posude, kao simbol enskog principa kozmosa, sreemo u vedskoj, egipatskoj i keltskoj mitologiji. U mnogim misterijskim tradicijama Gral je pehar inspiracije, ponovnog roenja i regeneracije. Savrena paralela Gralu u alkemijskoj tradiciji je Kamen Mudrosti ili Eliksir, ija realizacija predstavlja spajanje sa Bogom.

Kao da je anticipirao upotrebnu vrijednost Grala, Karl Gustav Jung je pisao da je Sveti Gral iv simbol prisutan u nae vrijeme. Traganje za Gralom je traganje za Istinom i Jastvom. U kontekstu Aspektike znaajan je Jungov sud da traenje Grala predstavlja metaforu putovanja iji je cilj obnavljanje opustjele zemlje, odnosno ponovno uspostavljanje cjelosnosti Bia.

Zadrati emo se nakratko na Dinamikoj Praznini kao konanom cilju svih naih htijenja i ispoljenja, bez pretenzija na filozofske spekulacije, a iskuenja za takav pristup su velika. Mene je interesirala sutinska posljedica svjesnog stupanja u to stanje putem identifikacije, koje u okviru mog sistema nema ni dubinu, ni

8 posljedice koje to iskustvo ima u Zenu, anu ili klasinom Budizmu, gdje neki mislioci razlikuje sedamnaest ili osamnaest vrsta Sunjate (poev od Prazne Praznine samog sebe do Velike Praznine i Apsolutne Praznine).

Praznina kojoj teimo kao konanom cilju nema negativno znaenje, ve je ona osloboenost od smetnji i ogranienja, stanje spontane prijemivosti u kome se otvaramo na najdublju realnost. Praznina kao Megistostelos, Najvii Cilj na svakom Ciljnom Lancu, nije izraz nihilistike filozofije, ona je ispranjenost od pojmovnog miljenja i suprostavljenih, uzajamno iskljuivih polariteta i istovremeno prihvaanje vie i nesamerljive realnosti koju je nemogue definirati, ve je mogue potpuno iskusiti samo u stanju Gnoze.

Za Prazninu u tom smislu neki Praktiari koriste izraz Praznina obilja, jer je ona Sve-sadrajna i Sve-rodna Praznina. U metafizikom smislu to je praosnova svega postojeeg, zaetna maternica svakog ispoljenja. Stoga je moda najblia Istini slijedea definicija Dinamike Praznine, koje sam se drao tokom rada u Aspektnim procesima: Dinamika Praznina je bespojmovnost i obestvarenost, istovremeno poetak i kraj svega postojeeg. Ako elimo iskusiti Prazninu, umjesto da je doivljavamo kao relacioni pojam, moramo da Lananom Tehnikom proemo kroz proces stvaranja, rastvaranja i nove sinteze. Svjesno stvarajui i rastvarajui ciljna iskustva na Lancu, kretanjem u oba smjera, postati emo svjesni da su sva iskustva u svojoj biti Praznina. Vrei jednostavne procese za procesom, Aspekt po Aspekt, konano emo apsorbirati sve u sutinu svoga Bia, koja jeste Praznina.

Rije materija potie od latinske rijei mater, majka. Svet materijalni, Ispoljeni, oznaava majku, a Neispoljeno je otac. Za neprosvijetljenu osobu to dvojstvo namee tiraniju podijeljenosti. Kada se, tokom procesa, sa Prazninom koju smo prethodno dostigli spustimo niz Ciljni Lanac i ona prome Ispoljeni svijet, kaemo da dolazi do Mistinog vjenanja Oca i Majke i tiranija dualiteta je okonana za jedan kratak period. U njemu nema opsjednutosli ispoljenjima materijalnog svijeta, niti, sa druge strane, opsesivnih pokuaja da se kao Spiritualno Bie iskobeljamo iz njega, jer u njemu svie spoznaja Jednog i nedjeljivog.

Zato to stanje sa kojim operiramo u Aspektnom Procesu nazivamo Dinamikom Prazninom? Zato to se mi poistovjeujemo sa njom i potom je koristimo za kretanje po Ciljnom Lancu. Postoji prividna kontradikcija u naem pristupu, jer je Dinamika Praznina po svojoj prirodi Statik, Brama ili Sveprisutna osnova svega to postoji u ispoljenom univerzumu i naa sopstvena najdublja sutina. Kako je onda moemo koristiti?

Neki misle da to nije mogue. Jedan poznati hermetista, u pismu koje mi je uputio, iznosi da je nemogue koristiti Prazninu, jer ona je najdublja sutina naeg bia, u njoj ne postoji dvojnost - onaj koji bi koristio i ono to bi se koristilo, jer su i jedno i drugo Praznina: Na tvoje pitanje je teko odgovoriti, zato to ovjek ne moe da upotrebi Prazninu; ovjek JESTE PRAZNINA. Ako tretira Prazninu kao neto to moe da iskoristi, tada stvara od nje objekt, a ona to nikada ne moe biti. Ona jeste JA, jedan jedini mogui Subjekt, ista svijest. Ta svijest nije nikakva stvar i nemogue je nainiti objekt od nje, ak i u obliku Praznine...

U apsolutnom smislu to je tono. Meutim, da postoji mogunost da se Dinamika Praznina iskoristi kao kljuni element procesa integracije otcjepljenih Aspekata u cjelinu Bia pokazuje praksa Aspektnog Procesa. Kada, idui po Ciljnom Lancu, neki svoj Aspekt dovedemo do Praznine kao njegovog konanog cilja, Ciljni Lanac se raspada, a Aspekt se reintegira u Prazninu od koje je nekada bio otcjepljen. Identificirajui se sa Prazninom, ovjek postaje svjestan sopstvene sutine od koje je nekada davno bio odsebljen. U kratkom periodu identifikacije sa Prazninom on kao da biva ozraen tom svijeu o njoj kao svojoj sutinskoj prirodi i to ozraenje istrajava jo neko vrijeme. Kada se tako ozraen prostrelno vraa niz Ciljni Lanac (on sve vrijeme putuje po svojoj svijesti), on postaje svjestan na potpuniji nain raspadanja posrednih ciljeva ili njihove promjene i nastanka vie sinteze.

Postavlja se pitanje, da li je stupanje u stanje Praznine po svojoj prirodi Gnoza ili Direktno Iskustvo Istine? Ili je to dramatian fenomen, Vrhunsko Iskustvo Abrahama Maslova ili neto tree. Ovo je pogotovu znaajno za ljude koji su uestvovali na razliitim Intenzivima Gnoze, jer su tu uli, a esto i doivjeli, da se komunikacijom prazni svijest od duhovnih masa, odnosno sadraja i da u jednom trenutku ulaze u stanje prazne svijesti. Istovremeno su bili upuivani od Majstora da stanje prazne svijesti nije Gnoza, ve da je to stanje samo najpovoljnije za doivljaj Gnoze.

Kod manje iskusnih Praktiara stanje Praznine ostvareno Aspektnim Procesom je katkad istovjetno sa Direktnim Iskustvom Istine postignutim meditacijom ili na Intenzivima Gnoze. Nekada ono ima svojstvo Vrhunskog Iskustva o kome govori Mastov. Najee je ono proces mirne integracije odcijepljenog Aspekta Bia, odnosno razrjeenje njegove ciljne strukture koja se raspada ostvarenjem cilja. Kod ljudi koji su u stabilnom stanju svijesti, Meuni, stupanje u Prazninu dovodi do dalje ekspanzije svijesti. Oni ne mogu imati klasino Iskustvo Gnoze koje su ranije imali na Intenzivima, jer oni JESU stalno u takvom iskustvu. Ovo pitanje sam podrobno obradio u poglavlju Iskustvo Gnoze i Aspektika.

Na makro planu, gledajui itavu historiju Atmana, ostvarenje Najvieg Cilja jeste zavretak njegove evolucije i naputanje ovog ispoljenog univerzuma. Na mikro planu, svaki na Aspekt ima svoju Spiritualnu evoluciju i on vjeito tei njenom najviem cilju, a to je spajanje sa Prazninom mikrokozmosa ili Ljudskog Bia. Kabalista Viljem Grej kao da je znao za neki vid takvog ispunjenja, jer je u knjizi Ljestve svjetlosti napisao: Razumijevanje samo djelia istinitog znaenja Nitavila (Aina) znai stupanje u novu egzistenciju. I dalje:

Kada bi Ja moglo da postane Ne ja, ono bi bilo SVE. Kada se Ja i Ne ja spoje, mi smo istinski ispunjeni. Materijalistiki usmjeren ovjek provodi svoj ivot grabei gomile materije kao to dijete grabi

9 pijesak ili blato, mislei da je vaniji i vei zbog takvih privremenih sticanja. Prosvijetljeno Bie sagledava najveu vanost u sticanju NITAVILA u istinskom smislu i posveuje svoj itav ivot tom najveem zadatku.

Sve dok ne nauimo da cijenimo istinsku vrijednost Nitavila i ne otkrijemo kako da ivimo kroz njega, neemo nainiti odluujui napredak na Stazi. Ovo je ustvari glavna razlika izmeu istonjakog i zapadnjakog pogleda na svijet. Istonjaki sistemi su shvatili znaaj pojma Nitavila, a zapadnjaki su zamutili njegovo znaenje tako da mu je nemogue prii, niti ga shvatiti. Kabala njemu daje vrhunsko mjesto nad svim ispoljenjima ivota, a dalja istraivanja ostavlja pojedinim Posveenicima. Svatko mora otkriti Nita na svoj sopstveni nain.

Moj nain je, u ovom trenutku, kroz Aspektni Proces, ali mnoge prie i sline metafore u mistinoj tradiciji Istoka govore o pojedincima koji su znali upotrebnu vrijednost Praznine.

Jedna stara pria govori o kraljevstvu koje je patilo od mnotva nesrea, tako da su ljudi vjerovali da ga nita ne moe spasti osim najvee rtve koju, u glavnom hramu kraljevstva, treba prinijeti Bogu. Imuni ljudi donosili su zlato, prinoene su ivotinjske, pa ak i ljudske rtve, ali sve je to bilo uzalud. Konano je stari slijepi prosjak dopuzao do ulaza u hram i podiui svoje ruke sa praznim akama sastavljenim u kupu, poeo da moli: O, Svemoni, ja mogu da ti ponudim samo nita. Uzmi nita, jer to je sve to ja imam! Ova molitva je usliana i nesree su prestale. Smisao ove prie je u najveoj vrijednosti Praznine.

Druga pria tee ovako. Jednom je neki lopov ukrao dragi kamen iz ikone u svetilitu. Sveenici, uvari hrama, bili su veoma nesretni, ali im njihov Poglavar ree: Budalasti lopov uzeo je samo ono to e svuda izazivati samo nevolje i zloine zbog ljudske ludosti. On nije uzeo nae najvee blago, jer tko moe ukrasti potpunu Prazninu? Vi ste vei lopovi od njega koji je ukrao samo kamen, jer vi bezrazlono odbacujete nae najvee i neprocjenjivo blago!

Prilazei Praznini sa drugog stajalita, moemo rei da je njena vrijednost u tome to je ona psihiko teite ili precizna Nulta-toka izmeu polariteta. Ona je apsolutno mirovanje usred kretanja. Ona je sutina Boga i Ljudskog Bia. Pokuavajui da je opiemo, mi se samo igramo rijeima. Tko je ikada uspio da rijeima opie miris rue ili zvuk trube? Kao to pie u svetom kineskom tekstu: Tao se ne moe rijeima opisati. Ako ga opiemo, onda to nije Tao. Rijei imaju vrijednosti utoliko to mogu da ohrabre pojedinca da sam potrai takva iskustva, a ako se to postigne, izvjesno udo se zaista dogaa.

Viljem Grej kae dalje o Praznini: Trend u naoj civilizaciji nas nagoni da tretiramo Nita na pogrean nain i stoga treba da izmijenimo svoj stav prema njemu. Mi zanemarujemo Nita na nau najveu tetu, jer je ono Univerzalni element, najvia Misao i jedinstveni izvor sve energije. Kada jednom dostignemo dovoljno visok Spiritualni status da smo u stanju da usmjeravamo energiju iz Praznine, mi postajemo nalik na Bogove. Kada u svemu vidimo Nita, sve nam postaje mogue.

Moe se rei: ovjek ne moe biti svjestan niega, ve samo neega. Stoga moramo postati Nitko, svjesni preko Nita i kroz Nita. To je kao svjetlost bez ula vida. Svi Spiritualni sistemi tragaju za metodama dosezanja Praznine. Od jednostavnih metoda pranjenja svijesti do najrazraenijih rituala ienja psiholokog prostora, sve kole Perenijalne Filozofije tee Praznini, bez obzira koje ime koristili za to Najvie Stanje.

L.K. Beket u svom ogledu Razmatranja o Praznini i suvremenoj fizici pie: Svi najvei mistici iz prolosti, koji su dospijevali do nivoa na kome su postajali svjesni da je Bog (iva ili Alah) jedna ljudska zamisao zasnovana na ideji neke vrste Nadbia, stvorenog prema ovjejem liku, spoznavali su u trenucima najdubljih uvida da iza svake pojave postoji stanje koje se ne moe razumjeti drugaije nego kao Nita ili Praznina.

U Kata Upaniadi, jednom od najstarijih tekstova ljudskog roda, pie: Sa one strane ula postoje predmeti; sa one strane predmeta postoji duh; sa one strane duha um; sa

one strane uma Veliki Atman; sa one strane Velikog Atmana Nepojavno; sa one strane Nepojavnog Purua. Sa one strane Purue ne postoji nita, to je kraj, Krajnji Cilj.

Lao Ce u Tao Te Dingu pie: Sve pod kapom nebeskom nastaje iz onoga to jeste. Ono to jeste nastaje iz onoga to nije.

U Taoizmu, Praznina je Tao, ivi sud iz koga u svakom trenu sve to postoji izlazi i u koji se vraa. Govorei o Praznini u tom, taoistikom, smislu, Lilijan Silbern pie: Ona nije prazna, a opet u njoj nema nieg u tom smislu to u svoju istinsku nerazluenost neumorno usisava razlike i osobenosti. Zadovoljstva i boli u njoj se gube kao lake snjene pahuljice koje lepraju nad morem i tope se u njemu, ne ostavljajui nikakvog traga.

Praznina, Nula, Statik, jeste jedino istinito, vjeito postojanje. Sve ostalo je samo ravnotene prividne vrijednosti u jednadbi koja se konano svodi na nulu. Ova misao je tua, nekada zastraujua za zapadnjaki um. Meutim, nema nieg to bi trebalo da nas plai u Praznini. Ona nije tama, nesvjesna, zaboravljena i mrtva. Ona jeste totalna svijest. Ona je Ja, ona je Ti, ona je Mi, ona je Sve to postoji. U njoj je sve mogue. Ona je izvor beskonanih mogunosti ispoljenja. Iz nje potie i nae pojedinstvo ili individua i sva njena iskustva. Kada se u nju vraamo ne dolazi do gubitka individualnosti, premda Ja nestaje, jer Praznina je totalna individualnost. I totalno sve ostalo.

INVESTIRANJE PANJE I NJENO OSLOBAANJE

10Psihika energija se sastoji od jedinica panje. Spiritualni poslenici nove generacije ih razliito

nazivaju, ali se do sada nije ustalio jedan termin. Neki Nezavisni Sajentolozi nazivaju ih Teta esticama ili Teta kvantima. Sva je prilika da im najvie odgovara naziv psihotroni.

Psihotroni ili jedinice panje su veoma siune estice duhovne mase ili psihoenergije. Njihovo postojanje moe se demonstrirati Elektrometrom koji slui za oditiranje. Ako zatraimo od Subjekta da usmjeri panju na neki objekt ili ak na dio praznog prostora, na Elektrometru e se pokazati reakcija. Na koji god objekt da osoba usmjeri panju, ona ga energizira energetskim tokom koji se sastoji od psihotrona. Panja, gledano energetski, nije nita drugo do taj tok estica panje ili psihotrona.

Atman ili Istinsko Bie u stanju je registrirati svoje nekada investirane estice gdje god da se nalaze, bez obzira na prostor i vrijeme. Budui da on nema poloaj u prostoru, ve samo zauzima razliite toke gledita i tako ostavlja utisak da se kree. Svaki psihotron, bez obzira na svoju siunost, sadri otiske Atmanovih odluka i emocija koje su te odluke pokrenule u vrijeme kadar je stvoren, odnosno usmjeren ka odreenom cilju. U svojoj evoluciji Atman e se prije ili poslije usmjeriti na njega i diskreirati ga. U toku procesiranja Atman registrira koncentrate svojih psihotrona u iskustvima koja su se dogodila prije mnogo milijuna godina i u galaksijama udaljenim milijunima svjetlosnih godina od Zemlje. Tako se nasluuju i otkrivaju tanane veze Bia sa mnogolikim svjetovima, udna snovienja i zagonetne iskre koje nagovjetavaju kontakte sa nekom Viom Svijeu, prepletanje ivog i neivog, prolog sa sadanjim i buduim. Na taj nain Atman diskreira svoja iskustva u kojima je djelomino zarobljen, a to su nepoeljni stavovi, osjeanja, tjelesne senzacije ili bol. Kada se u procesima koristi E-metar, on reagira kao Gajgerov broja na radioaktivno zraenje: pokazuje gdje e Klijent da se usmjeri da bi pronaao koncentrate svojih estica panje, konfrontira se sa njima i neprijatno iskustvo iezava u Praznini. Tako on postepeno rastvara i zbacuje svoje nabojno breme, postaje sve vie prazan od nanosa i ljutura, sve vie ono to jeste, ista svijest bez granica, svojstava i sadraja.

Svakodnevni ivot je, energetski gledano, neprestano usmjeravanje i investiranje panje u razliite dijelove subjektivnog univerzuma: u materijalne objekte, druge osobe, sopstvene planove, sukobe, osjeanja ljubavi, kritike itd. Sve te psihike investicije, koje sainjavaju koncentrate psihotrona, slue kao meai koji uobliavaju subjektivni univerzum individue i omoguavaju joj da se u njemu orijentira. Ron Habard ih je nazivao sidritima (anchor points), a taj termin su od njega preuzeli praktiari NLP-a. Kao to sidra daju stabilnost ukotvljenom brodu, tako i psiholoka sidrita daju osobi stabilnost u njenom svijetu. Upravo zato insistiram da Praktiari Ekskalibura-1 i Ekskalibura-2 odravaju sklad izmeu kreiranja i diskreiranja iskustava i stanja, jer nesrazmjerno vee diskreiranje dovodi do nestajanja orijentacionih toaka i uslijed toga do oteane orijentacije u vremenu i prostoru, to se ispoljava u vidu rasijanosti, zaboravljanja injenica, brkanja naih namjera sa onim to smo zaista uradili i slino. Isti problem imaju svi ostali sistemi koji omoguavaju relativno brzu diskreaciju.

Svoja psiholoka sidrita ljudi prihvaaju zdravo za gotovo, ne razmiljajui mnogo o njima. To su neiji posao, njegovi roditelji, ljubavni ili brani partner, djeca, kua, prijatelji, nacionalnost, hrana, muzika i knjige koje voli, znanje da je zemlja okrugla, da je zimi hladno a ljeti toplo, da emo se opei ako stavimo ruku u vatru i slino. Da su to zaista sidrita pokazuje njihov iznenadni gubitak - raspad brane zajednice ili gubitak bliskog srodnika dovodi do uruavanja subjektivnog univerzuma i tada je potreban napor da bi se on odrao.

ovjeja panja, odnosno njegova psihika energija, blokirana je protiv njegove volje u nezavrenim aktivnostima, prekinutim ili nedovrenim komunikacijama, traumama, pitanjima na koja nije dobio odgovor i mnogobrojnim potisnutim sadrajima. U svakoj od tih situacija osoba je uspostavila ciljnu strukturu koju uvijek prati strukturalna tenzija. Budui da do cilja nije dola, ciljna struktura se odrava i uz nju tenzija koja je prati. U njoj je nuno blokirana izvjesna koliina psihike energije. Zbog toga je u Spiritualnom razvoju neophodno to prije odrobiti panju odnosno zavriti igre koje smo nekada zapoeli i ostavili nedovrenim. Postoje specifine tehnike kojima se to postie, kao to je Formula rastereenja panje u Kreatonu, ali veina aktivnosti u Gnostikom procesiranju ine to posredno. Aspektni Proces je jedan od tih posrednih naina.

PRIPREMA ZA LANANU TEHNIKU

Praksa je pokazala da neke osobe bez ikakvih tekoa mogu raditi sa svojim Aspektima. Takve sebe doivljavaju kao skup osobina, Dijelova ili Aspekata i openje sa njima doivljavaju kao nov, ali logian proces.

Postoje, meutim, osobe koje imaju poetnih tekoa u takvom pristupu svojoj linosti. To su veinom intelektualno nastrojene osobe koje se u takvom stavu, bar na poetku, osjeaju sputano, nelogino i nemaju osjeaj realnosti. Da bi se te smetnje uklonile koristimo nekoliko vjebi. One daju realnost openju sa Aspektima linosti kod osoba koje bi u tome mogle ili imaju problema, a ljudima koje takve tekoe nemaju, vjebe ne mogu nakoditi. Te vjebe zahtijevaju veoma malo vremena, jednostavne su i lake za rad

U osnovi uvodnih vjebanja su sposobnosti uivljavanja u polarna osjeanja i sposobnost naizmjeninog identificiranja i raspoistovjeenja, tako da e osobe koje su prole Ekskalibur i Kreaton vjerojatno imati osjeanje ve vienog.

11Prva vjeba Zamislite da ste veliki i zreo suncokret. Osjetite kako vam zraci sunca padaju na glavu i tijelo, tako da

osjeate njihovu toplotu. Vlada sua i zemljite iz kojeg rastete je suho, ispucalo, bez vode. Identificirajte se sa suncokretom, osjetite kako se on osjea. Osjeate jaku e. Tada ujete korake. To vam prilazi jedna osoba. Svejedno je dali je znate ili ne. Ona nosi veliki sud pun svjee, hladne vode. Poinje da sipa tu vodu va korijen. Vi osjeate veliku prijatnost i osvjeenje kada ta hladna voda krene da vam se penje uz tijelo i cijelo ga proima prijatnom svjeinom. Osjetite zahvalnost prema toj osobi i uputite joj bezglasnu poruku: Hvala ti za vodu!

Druga vjeba

Opustite se koliko najbolje moete. Neka taj proces traje 10-30 sekundi. Tada ponite etati po svom tijelu koncentriranom panjom, poinjui od tjemena glave, nanie sve do stopala. Kako se kreete tijelom, zastanite na mjestima gdje vam bilo to privue panju: bol, svrab, napetost, mrekanje u tkivu, treperenje, bilo to. Kada na takvo mjesto naiete, prvo ga dobro osjetite, a potom stupite u komunikaciju sa njim. Pitajte ga, kao da je posebno bie, to se sa njim dogaa? Radite to nonalantno, bez ikakvog naprezanja i bez pridavanja velikog znaaja odgovoru. Prihvatite prvi odgovor koji dobijete u bilo kojoj formi da doe: kao misao, telepatska poruka, glas koji dolazi od Dijela kome se obraate, ope osjeanje ili intuitivan utisak. im ste ga dobili, ma koliko slabaan ili neodreen bio, recite tom svom Dijelu ili Aspektu Hvala, a potom nastavite sa daljim pretraivanjem. Ako od nekog Dijela ne dobijete odgovor za desetak sekundi, primite to kao da ne eli da vam ga da i to potvrdite: Dobro, ne eli mi odgovoriti. To je u redu, idem dalje i nastavite etati tijelom do slijedeeg Dijela u kome neto osjeate. Ukoliko se Dio tijela osjea sasvim dobro, pitajte ga o razlozima za dobro osjeanje i zahvalite mu se na odgovoru. Kada okonate proces sa stopalima, ova vjeba je zavrena.

Trea vjeba

1. Zatvorite oi i opustite se koliko najbolje moete. Stvorite osjeanje da tonete u dubinu sebe, kao da se unutar sebe sputate. U tom sputanju doite pred tamna drvena vrata sa svjetlom metalnom bravom. Vizualizirajte vrata to ivlje moete. Obratite panju na materijal od kojeg su napravljena, na boju i izgled vrata. Zamislite da svi Aspekti vae linosti ive u sobi iza tih vrata, od najznaajnijih do siunih.

2. Otvorite vrata i pustite da pred vas izae nekoliko glavnih Aspekata, za koje ste svjesni da u vama postoje. Samo ih neutralno posmatrajte tridesetak sekundi kao objektivan posmatra.

3. Usredsredite panju na Aspekt koji vam je u toj skupini najinteresantniji ili najvaniji. Obratite mu se, pitajte ga to on eli i zato? Zahvalite mu se na odgovoru.

4. Sada promijenite toku gledita, identificirajte sa tim Aspektom, osjetite u potpunosti kako se on osjea i to eli. Zapitajte se (sada ste vi taj Aspekt): to ja elim i zato?

5. Vratite se u prvu iskustvenu poziciju, sada ste opet stari Ja. Pogledajte za trenutak sa panjom taj Aspekt i zapitajte se: Kakav bih ivot imao, ako bih ja bio sve vrijeme taj moj Aspekt? Da li bi me zadovoljio taj njegov cilj?

6. Obratite se Aspektu rijeima: Ja u ti pomoi da ostvari svoj cilj! Obratite panju kako on doivljava tu vau izjavu. Osjetite u sebi spremnost da mu pomognete i pomislite, sa zadovoljstvom, da on sasvim sigurno ne sluti da je njegov pravi, najvii i konani cilj vrijedniji nego to on misli.

Ukoliko je Klijent bez tekoa proao kroz ove vjebe i u stanju je da opi sa svojim Aspektima bez problema, moete preskoiti slijedeu vjebu, ali ako je on intelektualno nastrojena ili rigidna osoba, dobro je da i nju savlada. Ta vjeba e mu pomoi da prevazie svoju poetnu nesposobnost da na Aspekte svoje linosti gleda kao na bia sa posebnom svijeu i ciljevima.

etvrta vjeba

1. Nacrtajte na listu papira ovei krug, a u njegovom centru drugi, sasvim mali, oko 1 centimetar u preniku. Izdijelite veliki krug tako da lii na veliki kola sa komadima spremnim za posluenje. Krui u centru predstavlja vas kao neutralnog posmatraa, a komadi kolaa sfere u kojima borave vai pojedini Aspekti. Razmiljajte neko vrijeme o svojim glavnim Aspektima, onima koji vam najee padaju u oi i privlae vau panju, ili vam najvie smetaju.

2. Zatvorite oi i usmjerite panju na jedan svoj Aspekt. Stvorite svojom matom vizualnu predstavu tog Aspekta koja treba da izraava sutinu i svojstva tog Aspekta. Vizualna predstava Aspekta moe imati oblik odraslog ljudskog bia, djeteta ili neke ivotinje; to moe biti geometrijsko tijelo, oblak ili bilo to drugo. Ukoliko se slika spontano javi, prihvatite je i nemojte je mijenjati. Gledajte je neko vrijeme (20-30 sekundi, ili ako elite due), pa je nacrtajte u jedan segment kruga. Crte treba biti jednostavan, djeji, i da otprilike prenese ono to se javilo u vaoj svijesti. Uinite to i sa svim ostalim segmentima, jedan za drugim. Ne treba da ih bude vie od 6-8, a slijedeom prilikom moete staviti druge Aspekte na krug. Jedan segment ostavite prazan, tako da simboliki predstavlja mogunost javljanja drugih Aspekata u polju svijesti. Krui u sreditu velikog kruga uvijek ostavite praznim, jer on predstavlja vae Bie, kao neutralnog posmatraa zbivanja u polju svijesti.

123. Ako niste u stanju stvoriti sliku koja predstavlja neki Aspekt, znajte da niste obavezni da takvu sliku

imate. Ukoliko vam se umjesto vizualne predstave javi osjeanje, jednostavno nekom bojom (upotrijebite flomastere ili drvene bojice) obojite neodreenu mrlju u segmentu. Ona e predstavljati to osjeanje.

4. Sada zamislite da se nalazite u malom centralnom kruiu kao posmatra, a da se Aspekti obraaju jedni drugima, razgovaraju itd. Vi samo sluajte i posmatrajte njihove odnose. Koji su od njih u konfliktu, a koji su bliski? Da li neki od Aspekata dominira ili se trudi da zauzme sredinji poloaj u vaoj svijesti? Da li se neki povlai pred drugima? Moda prepoznajete neke modele ponaanja u svom svakidanjem ivotu?

5. Identificirajte se sa jednim Aspektom, osjetite kako se on osjea i to on doista hoe. Iz te toke gledite pogledajte neki od ostalih Aspekata i sebe kao cjelinu u sreditu svijesti. Zatim se vratite u sredite kruga, zauzimajui opet stajalite neutralnog posmatraa. Ponovite proces identifikacije sa drugim Aspektom i, ako to elite, sa svim ostalim Aspektima koji se nalaze u krugu.

Cilj ovih vjebanja je da vas (ukoliko radite sami) ili vaeg Klijenta (ako ga vi vodite) pripremi za openje sa Aspektima bez uplitanja kritike svijesti, razmiljanja da li je to mogue i slino.

Intelektaalno nastrojenim osobama esto dolazi misao da je to prazna igrarija. Meutim, slike, osjeanja i tjelesne senzacije su jezik Nesvjesnog. Ne samo djeje igre, ve i igre odraslih prihvaene su kao efikasan nain postupanja sa veoma realnim problemima. Koristei slike, osjeanja, tjelesne senzacije i intuiciju mi uspostavljamo dvosmjernu komunikaciju sa naim Nesvjesnim i omoguavamo primjenu Aspektnog Procesa, to daje nesluene rezultate kako za usklaenje linosti, tako i za ubrzanje Spiritualne evolucije.

Peta vjeba

Ljudi obino nemaju tekoa da stvore u svojom mati eljenu situaciju. Meutim, da bi predupretio i takvu tekou, Voditelj treba da Klijenta provede kroz nekoliko vjebi koje lie na vjebu stvaranja polaritetnih realnosti iz uvodnog dijela Ekskalibura. Klijent treba da se naizmjenino uivljava u situacije koje stvara u svojoj mati. Pri tome ga vodite iz jedne situacije u njoj suprotnu, od prve do posljednje.

Stvori u svojoj mati situaciju... - da se dobro osjea. - da se loe osjea. - da je tebi sve jasno. - da si zbunjen. - da si sretan. - da si nesretan. - da si potpuno miran. - da si uznemiren. Obino je 4-5 alternativnih realnosti dovoljno. Poto ste proli kroz ove vjebe, a to ne traje dugo, spremni ste za primjenu Lanane Tehnike u radu

sa svojim Aspektima, ili za takav rad sa svojim Partnerom.

ASPEKTNI PROCES I LANANA TEHNIKA

Potrebno je da na poetku definiramo termine. Aspektni Proces je iri pojam od Lanane Tehnike. U Aspektni Proces spadaju uvodne vjebe, sama

Lanana Tehnika, povratno kretanje niz Ciljni Lanac sa svijeu o Dinamikoj Praznini kao sutinskom svojstvu naeg Bia, primjena na mnogobrojne oblasti itd.

Lanana Tehnika ini sr Aspektnog Procesa. Ona je tehniki postupak kretanja po Ciljnom Lancu od ponaanja ili ispoljenja nekog Aspekta koje hoemo transformirati, odnosno integrirati u cjelinu svog Bia, do konanog Spiritualnog Cilja, Dinamike Praznine. Kada doemo do konanog cilja itav Lanac Ciljeva i polazno ispoljenje nestaju, jer bivaju integrirane u Prazninu kao sutinu Bia.

Polazna osnova Aspektnog procesa jeste razumijevanje da su Aspekti nae linosti sa kojima radimo nesvjesne tvorevine. Mi smo esto u stanju da svoje probleme jasno opiemo i mnogo toga o njima kaemo, ali oni i posle takvog opisa i razumijevanja istrajavaju. Mnoge nae odluke, koje smo donijeli kao svjesna i razumna Bia, nerijetko su kratkog daha. Razlog je u tome to je svjesna instanca nae linosti po svojoj snazi inferiorna u odnosu na nesvjesne Aspekte, ije se djelovanje ispoljava automatski, sa dubljeg i jaeg nivoa. Mi o njima malo znamo, izuzev to vidimo njihovo djelovanje u obliku nepoeljnih ispoljenja.

Prva faza Aspektnog Procesa sastoji se u uspostavljanju kontakta i komunikacije sa naim Aspektima. Zato radimo pripremne vjebe da se naviknemo na takav pristup. Zatim prelazimo na rad sa odreenim Aspektom koji pokree neki oblik ponaanja ili neko ispoljenje. Nema objektivnog dokaza da u nama postoje jasno odijeljeni dijelovi ili Aspekti koji se ispoljavaju kroz mnogobrojne oblike ponaanja, ali se pokazalo korisnim da tako priemo itavom procesu. Kada imamo pomijeana ili suprotstavljena osjeanja o nekoj stvari, to znai da jedan na Aspekt eli jednu stvar ili ponaanje, a drugi dio nae linosti hoe neto drugo. Na primjer, jedan Aspekt roditelja osjea elju da sa razumijevanjem prihvati nestaluke svoga djeteta, a drugi Aspekt ima jaku potrebu da vikne na dijete ili da ga kazni. Ma koliko udno izgledalo, oba ta Aspekta, na kraju svih krajeva, ele isto: iskustvo Praznine koje roditelja ini cjelovitijom osobom.

13U radu sa jednim od mojih Klijenata primijenio sam Aspektni i Proces na ovakav Aspekt njegovog

ponaanja, koji je on nazvao netolerancija na djecu. Premda ih je jako volio, esto je bio netolerantan i ispoljavao agresiju u odnosu na neka njihova ponaanja, poslije ega bi osjeao griu savjesti to nije otac kakav je mislio da treba bit. Proces je ovako tekao:

Prvi cilj tog njegovog Aspekta, koji je otkrio na Ciljnom Lancu, bio je: Da mi djeca postanu valjani ljudi. Slijedei cilj bio je Da budem smiren, zatim Osloboenje od nevolja, pa Da mi sve bude jasno, potom Prosvjetljenje i pretposljednji cilj, prije Iskonskog Stanja Praznine, bio je Da budem Jedno sa Bogom. Iza njega nije bilo niega, odnosno bio je konani cilj - Praznina ili Nitavilo. U toj toki Aspektnog Procesa Klijent je otkrio to je Aspekt sa kojim je radio zaista elio vie od svega ostalog: iskustvo Praznine kao najvie sutine svoga Bia, spoj sa njom, gubljenje u njoj. Taj Spiritualni cilj naizgled nema nikakve veze sa nepoeljnim stanjem od kojeg je Klijent krenuo - netolerancije na djecu - ali je on uporno istrajavao upravo zbog toga to se na kraju Ciljnog Lanca nalazio tako uzvien cilj, vjeni Spiritualni Ocean. Kada je, u drugom djelu Aspektnog procesa, sa osjeanjem Dinamike Praznine u sebi krenuo suprotnim smjerom, niz Ciljni Lanac, od Iskustva Praznine do nedostatka od kojeg je poao, svi prethodni ciljevi u Lancu su se ili raspadali ili usuglaavali sa Dinamikom Prazninom, a netolerancija prema djeci se rasprila kao nestvarna magla. Nije mogao da vjeruje da je ikada imao to osjeanje.

Premda nisam mogao da naem nijedan izvor koji bi ukazivao na operacionalno koritenje Dinamike Praznine onako kako ga ja koristim u Aspektici, u literaturi postoje mnogi rasuti podaci koji daju teoretske nagovjetaje o djelovanju Praznine na strukturu linosti i integraciju Bia. Lilijan Silbem u svom ogledu Praznina, Nitavilo, Bezdan pie o Praznini koja se doivljava u Budizmu poslije mnogo godina naporne prakse:

im se isprazne kaverne miljenja i zamiljanja, ukazuje se boanska sutina;... i suvie tanano da bi se razabralo, stvara utisak udne praznine; zatim, prepoznato, postaje punina; odve silno izaziva opijenost, ushienje, opinjenost. Ali, jedno za drugim, sva stanja koja su najprije bljesnula puninom, nadmaena, ukazuju se kao Praznina.

...Upravo ta praznina ne samo da omoguava prosvjetljenje i otvara put ka punini, nego igra i ulogu u radikalnom i progresivnom preobraaju itave linosti. Tu, i jedino tu, sve se rastae, sve se mijenja, tu se nove klice primaju, rastu i cvjetaju. Praznina i suptilnost se istovremeno produbljuju.

Miljenje je zahvaeno ve od poetka: gube se predrasude, zablude, ogranienja; razuena, jedinstvena vizija ovjeka i vaseljene izbija na povrinu, jasno se ukazuje, ukidajui tjeskobu i zbrku. Kasnije i samo to saznanje, svakako intuitivno, ali jo dvojno polarizirano, izbrisati e se, kad na njega doe red, pred istim otkrovenjem Sopstva, koje ispunjava duh vie nego ijedno drugo saznanje.

Na planu srca, osjeajnost i intuicija bivaju istananije, osjeanja se smiruju; estoka strast, ljubomora prema voljenom biu i potreba za posjedovanjem se stiavaju i ustupaju mjesto zreloj ljubavi u kojoj ostaje izvjesna vezanost.

Iskustvo sa Lananom Tehnikom pokazuje da se ciljna struktura Aspekta raspada kada ga privedemo Praznini, a da se zavrno ienje i osvjeivanje tog procesa dogaa kada se vraamo niz Ciljni Lanac. Taj proces pokazuje da uranjanje u Prazninu, koje nalikuje smrti, oslobaa vezanosti za Ja i za stvari, a te veze padaju same od sebe. U prostrelnom kretanju niz Ciljni Lanac dolazi do razlaganja i ieznua inferiornih ciljeva i istovremeno do usaglaavanja etiki i Spiritualno viih ciljeva sa Najviim. Budui da Dinamika Praznina sve izjednaava, ona neprestano satire i upija u sebe sve to nije esencijalno; ukida dualitet Ja i Ne-ja i otvara pristup bezmjernosti i slobodi.

Lijepa metafora Lanane Tehnike, odnosno kretanja po lancu sve viih ciljeva do konanog cilja, jeste pria iz drevne joga tradicije o bjegstvu u slobodu nevino optuenog ovjeka. Jedan od indijskih maharada imao je potenog ministra koji ga je godinama vjerno sluio. Ali su ga jednog dana njegovi neprijatelji oklevetali kod maharade i ovaj ga je osudio na laganu smrt. Naredio je da ga stave na vrh visoke kule, na kojoj nije bilo stepenica, bez hrane i vode, tako da je morao da umre. Na svoju sreu, on je imao vjernu suprugu. Ona po noi doe ispod kule i upita ga kako moe da mu pomogne. On zatrai od nje da slijedee noi donese malo meda, jednog jelenka, tanak svileni konac, jak laneni konac, jak konop i debelo ue. Premda je takav zahtjev zaudio, vjerna supruga je uradila kako joj je naloeno. Ministar je tada uputi da vee jedan kraj svilenog konca za bubu, da joj namae rogove medom i da je stavi na zid kule uspravno, sa glavom okrenutom navie. ena je uinila kako joj je reeno i jelenak je, idui za mirisom meda sa svojih rogova, krenuo na dug put uz kulu. Konano je doao do vrha, gdje ga je ministar uhvatio i tako se doepao svilenog konca. On tada viknu svojoj supruzi da za njegov drugi kraj vee debeo laneni konac i kada je na vrh kule izvukao kraj lanenog konca, istu stvar je ponovio sa tankim konopom i, konano, sa debelim uetom. Tada se spustio niz ue sa kule i tako se doepao slobode.

Praktiaru Aspektike, a to je takva osoba koja ovaj sistem redovno upranjava, mnoge ovakve i sline alegorije, legende i bajke e postati jasne. Tonije reeno. Praktiar e u njima otkriti dublje slojeve znaenja i spoznaje. Takve pokretake metafore sadre mnotvo naznaka i natuknica da su mudri ljudi u davnoj prolosti znali za Ciljni Lanac. To su bajke u kojima junak, da bi osvojio princezu ili kraljevsku krunu, ubija zmaja. Iz njega izlazi lav; kada ubije lava iz njega se pojavljuje vuk, iz njega lisica i konano ptica (koja je simbol nebeskih visina) i kada se nje doepa sloboda je njegova.

Ovakva pokretaka metafore utkana je i u roman Alkemiar Paula Koelja, koji je posljednjih godina postao svjetski bestseler, Uitelj alkemije dovodi svog Uenika, u situaciju da mora nauiti da se za 3 dana pretvori u vjetar, jer mu od toga zavisi ivot. On prvo moli vjetar da mu dozvoli da se pretvori u njega, ali ga

14vjetar upuuje na pustinju. On nagovara pustinju da mu pomogne i ona mu daje svoj pijesak da bi vjetar po njemu mogao puhati. Pijesak ga dalje upuuje na sunce, ijim posredstvom dolazi do Najvieg, a to je u romanu Ruka Koja Je Sve Napisala. Na kraju, pie u Alkemiaru, Uenik je zaronio u Duu Svijeta i vidio da je Dua Svijeta dio Boje Due, a da je Boja Dua njegova sopstvena Dua. I da je zbog toga mogao initi uda.

Uvidi Praktiara nee ostati ogranieni na Lananu Tehniku. Nekima e postati jasno da je odnos ispoljenog univerzuma i Velikog Neispoljenog davno naznaen u Hermesovom zakonu na Smaragdnoj Ploi: Kako je gore, tako je dolje; a kako je dolje, tako je gore, radi uda ostvarenja Jedinstvene Stvari.

Aspektni Proces je takoer skoro savren vid alkemijske operacije Velikog Djela. Kada se dostigne Praznina (Statik, Tao, Sveizvor...), ona, kao Kamen Mudrosti, alkemijski preobraava sve elemente ispoljenog svijeta koje nalazimo na Ciljnom Lancu, tako da sagledavamo da je sve to postoji vid ispoljavanja Praznine, a nepoeljno stanje iezava i u svijesti svie spoznaja da postoji samo Sve Jedno.

U Lananoj Tehnici drimo na umu da ne maemo da dosegnemo vii nivo dok ne prevaziemo nii, a to inimo tako to iscrpljujemo sav njegov kapacitet putem emocionalnog uivljavanja. Lanana tehnika nam omoguava da iz jednog doivljenog i time nadmaenog stanja lako i brzo preemo u drugo, jo neistraeno i nedoivljeno. Polazimo od neeljenog stanja ili nedostatka kojeg hoemo da se oslobodimo i traimo njegov prvi cilj. Kada ga otkrijemo i u svijesti doivimo kao ostvaren, on nam omoguava da sagledamo slijedei cilj i tako od jednog do drugog cilja u lancu dolazimo do osloboenja od ropstva bilo kojem nedostatku ili slabosti. Ova tehnika moe da izgleda brutalno uproena, ali je u praksi iznenaujue efikasna.

U tekstu vam je dat detaljan opis Lanane Tehnike korak po korak, uz pretpostavku da radite sa Kijentom koga vodite kao Praktiar.

Prije toga potrebno je da otvorite proces. Samo otvaranje nije sastavni deo Lanane Tehnike, ali joj poveava efikasnost, jer otvara Klijenta i uklanja otpore na promjenu koji potiu od njegovog Ega.

Otvaranje Klijenta za Lananu Tehniku

Na ideju otvaranja Aspektnog Procesa usmjerila me je sopstvena dugotrajna nesposobnost da radim Lananu Tehniku. Stvorio sam proces i postepeno ga usavravao na lanovima svoje porodice kao Klijentima, ali sam bio neuspjean kada bih ga primijenio na sebe, odnosno kada sam pokuavao solo procesiranje. To je dosta est fenomen. Sreemo ga, na primjer, kod psihoiscjeljitelja koji mogu pomoi stotinama ljudi, ali sebe ne mogu izlijeiti. Potom sam primijetio da se Aspektni Proces odigrava mnogo uspjenije ako emocionalno podstaknem Klijente da uspiju u procesu, a takoer da otvorene osobe postiu uspjeh bez tekoa. Uvjeriti ete se kroz praksu da ete pozitivne ishode postii daleko lake ako je Klijent emocionalno otvoren.

Ta pria sa otvaranjem Klijenta ponavlja se u svim procesima u kojima se cilja na poboljanje psihikog stanja i Spiritualni razvoj osoba sa kojima radite, od Intenziva Gnoze, u kome sam to prvi put izriito naglasio, preko Ekskalibura i Kreatona do Aspektike. Otvaranje Klijenata, odnosno uspostavljanje snanog emocionalnog transfera (kako se, poevi od Frojda, to stanje naziva u psihoterapiji) predstavlja monu polugu za postizanje maksimalnog efekta i Praktiar koji to zapostavi nepotrebno smanjuje svoj uspjeh. to su Klijenti manje iskusni, to je otvaranje vanije. Kod iskusnih Klijenata ono nije neophodno, upravo zato to se oni po volji emocionalno otvaraju i otvoreni ulaze u proces. Tu takoer lei objanjenje zato je solo procesiranje manje efikasno od rada sa partnerom ili Voditeljem, jer je teko samog sebe emocionalno otvoriti.

Najbolji nain da se zatvorenost, ukoenost i strah od promjena kod Klijenata prevaziu, a oni emocionalno otvore, jeste pozvati ljude da rtvuju svoje inferiorne komponente i budu cjelovitiji, potpuniji i bolji; da budu Spiritualnije i bolje integrirane osobe, jer e tada u veoj mjeri eljeti da ine dobro drugima i biti e u veoj mjeri sposobni da ga ine, budui da su, kroz Iskonsko Stanje, preobrazili inferiorne tendencije u Spiritualne.

LANANA TEHNIKA KORAK PO KORAK

1. Odredite Aspekt sa kojim ete da radite: ispoljenje koje Klijent eli izmijeniti, nepoeljno ponaanje, nedostatak, manu, slabost, tjelesni poremeaj itd. Na primjer, netolerancija na djecu, ljutnja na neku osobu, ljubomora prema partneru, strah od ispita, strepnja, visok krvni pritisak, nesanica, depresija, prejedanje, agresivno ponaanje, napadi bijesa, napetost u prisustvu autoriteta, trema kada treba da se govori pred grupom itd.

2. Recite Klijentu da u komunikaciji sa Aspektom poruke Aspekta mogu doi u obliku ljudskog glasa, misli, tjelesnih senzacija, osjeanja ili intuitivno, jer to je govor kojim se Aspekti slue.

Takoer mu recite da klimne glavom ili kae da kada je uradio ono to traite od njega. 3. Na poetku neka vam Klijent, sa punim uivljavanjem, saopi negativnu alfu (alfa je individualna

istina). Na primjer: Ja sam napet u kontaktu sa nepoznatim ljudima! 3. Potom neka zatvori oi i opusti se. 4. Pitajte ga: U kojim situacijama se to ispoljenje javlja? Sjeti se KARAKTERISTINIH situacija

15u kojima dolazi do tog ispoljenja.

Neka vam u nekoliko rijei opie takve situacije. 5. Slijedi va zahtjev: Sada nai jedan KONKRETAN dogaaj kada je dolo do tog ispoljenja.

UKLJUI se u taj dogaaj u mislima: Vidi svojim oima ono to si tada vidio, uj to si tada uo i osjeti to si tada osjeao. Istovremeno, poni da primjeuje kako se ispoljava taj tvoj Aspekt.

6. Zatim recite Klijentu: Lociraj gdje taj tvoj Aspekt ivi. Ako je u tijelu, u kojem djelu tijela ga najjae osjea? Ako ivi izvan tijela, gdje se nalazi?

7. Slijedi komanda Klijentu: Odredi karakteristike tog Aspekta: Koje je veliine? Kako izgleda? Kakve je boje? Koje je teine? Koliko je star?

(Ako Klijent kae da se to ne vidi, recite mu: Ti mu daj te karakteristike! Kada bi Aspekt imao veliinu, koliko bi bio velik?... Kada bi imao izgled, kako bi izgledao?... Kada bi imao boju, kakve bi boje bio?... Kada bi imao teinu, koliko bi bio teak?... Kada bi mogao da mu odredi starost, koliko bi bio star?).

8. Recite Klijentu da se zahvali Aspektu zato to se javlja i neka ga pozove da se ispolji to jae i potpunije. Neka mu se obrati u mislima: Znam da mi eli dobro. Hvala ti. Ispolji se slobodno, to jae i potpunije, tako da moemo komunicirati.

9. Slijedi instrukcija: Sada pitaj taj svoj Aspekt: to ti eli za mene sa tim ispoljenjem (ili ponaanjem)? Koji cilj hoe postii?A odmah potom recite Klijentu:

Obrati panju na sve to se javlja kao odgovor: slike, glas, osjeanja ili tjelesne senzacije. Ako Klijent brzo progovori, vrlo dobro. Ukoliko proe 10-15 sekundi u utnji, recite mu: Odgovor

moe da doe trenutno, a nekada je Aspektu potrebno vrijeme da nae svoj CILJ. Daj mu vremena ako mu treba, jer je to za taj Aspekt novo iskustvo:

Ako Klijent i dalje uti, recite mu: Moe ponoviti pitanje svom Aspektu: to ti eli za mene sa tim ispoljenjem? Koji CILJ hoe postii?(Naglasite rije CILJ.

10. Zapiite odgovor koji Aspekt daje. To je Prvi Cilj na Ciljnom Lancu. Prihvatite i negativan cilj koji Klijent navede, na primjer, elju za smru, mrnju, agresiju, elju da se sveti, da kanjava druge ili sebe itd. Obino ve slijedei cilj na Ciljnom Lancu biva pozitivan, logian, etiki ili Spiritualno usmjeren.

11. Neka se Klijent zahvali svom Aspektu na odgovoru koji mu je dao. Navedite Klijenta na to rijeima: Kai Hvala ti, svom Aspektu na odgovoru koji ti je dao.

12. Slijedi nova instrukcija Klijentu: Stvori u svojoj svijesti situaciju u kojoj je taj cilj ostvaren, stvori iskustvo ostvarenog cilja. Osjeti to u potpunosti. Ui u to iskustvo zajedno sa svojim Aspektom i osjeti ga u potpunosti. Proiri se do krajnjih granica tog osjeanja! Kada Klijent klimne glavom ili kae Da, recite mu: Budi sve vrijeme u stanju tog ostvarenog cilja i iz njega se obrati tom svom Aspektu i pitaj ga:

Kada ima taj cilj ostvaren u potpunosti, tako kako ti eli, koji cilj hoe ostvariti za mene koji je jo vaniji i VII.?

ekajte odgovor i zapiite ga. To je drugi cilj na Ciljnom Lancu. Neka se opet Klijent zahvali svom Aspektu na odgovoru.

13. Ponavljajte to pitanje i proces koji ga prati na isti nain sve dok Klijent ne doe do posljednjeg cilja na Ciljnom Lancu, koji predstavlja PRAG Iskonskog Stanja Praznine. To je, po svojoj prirodi, Spiritualno stanje. Klijenti ta stanja iskazuju razliitim rijeima. Najee kao Mir, Potpuni Mir, Pomirenost sa itavim svijetom, Istina, Istinsko Bie, Istinsko Ja, Ja Jesam, Bog, Boja Milost, Sve-je-kako-treba-biti, Jedno, Jednost, Jedno sa itavim svijetom, Svepostojanje, Ljubav... Ponekad e navesti stanje koje lini na okultni fenomen, ali ima u sebi neopisivu Spiritualnu sutinu: Svjetlost, Zlatna Svjetlost, Toplota koja se iz mene beskonano iri, Metalna kugla u stomaku koja beskonano zrai, Bezgranina razlivenost i sline.

14. Premda kaem posljednji cilj na Ciljnom Lancu, to je ustvari pretposljednji cilj. Da je Klijent doao do pretposljednjeg cilja, odnosno Spiritualnog stanja, znati ete po tome to on nedvosmisleno saopava da iza tog cilja nema niega. On u tom trenutku vjeruje da je to posljednji cilj.

Na vae pitanje, Kada ima taj cilj ostvaren u potpunosti, tako kako ti eli, koji cilj hoe ostvariti za mene koji je jo vaniji i VII?, Klijent e vam odgovoriti: Nema vie nieg, Nita, Ne postoji nita znaajnije, ili neku varijantu tog odgovora. Ako due vrijeme oklijeva sa odgovorom, sa izrazom nedoumice ili uenja na licu, pomozite mu sa pitanjem: Da li postoji jo neto vie ili nema niega?

Tada e odmah odgovoriti: Nema niega ili neto slino. 15. Trebate navesti Klijenta da rijeima definira Prazninu na ijem se pragu nalazi, koja izmie opisu i

definicijama, jer je natpojmovna i neizreciva. Zato ga pitate: Kako bi ti nazvao to nita? Samo kao Nita ili Praznina... Nitavilo... Vakuum...ili Muk, Tiina...?

Prihvatite bilo koji odgovor koji ukazuje da to jeste Najvii Cilj. A potom mu recite: Sada ui u tu Prazninu (Nita, Nitavilo...) i osjeti je u potpunosti! Identificiraj se

sa njom, budi ona! Neka ti ona prome itavo Bie do najsitnijih atoma! Reci mi, ili klimni glavom, kada si to uinio.

Dajte vremena Klijentu da se identificira. da osjeti i proivi Iskonsko Stanje Praznine (od dvadesetak sekundi do minut ili dva).

Ako Klijent oklijeva da ue u Prazninu, ili kae da ne zna kako da to uini, dajte mu podrku sa nekoliko jednostavnih rijei, na primjer: Jednostavno ui u to ili Zakorai u mati u tu prazninu,

16Uklizaj u nju, Zaroni u nju, Prepusti se i nestani u njoj itd.

16. Kada Klijent kae ili naznai da je to uinio i poto je proveo neko vrijeme u toj identifikaciji, kaite mu slijedee:

Da vidimo kako e tvoja svijest o Praznini (Nita...i dr.), koja je sutina tvog Bia, utjecati na prethodne ciljeve na Lancu. Kako tvoja svijest o Praznini (o Nitavilu, Nita i dr.) utie na.. (prethodni cilj na Ciljnom Lancu) i kako ga mijenja?

Ponavljajte to pitanje sputajui se niz Ciljni Lanac i kod svakog Cilja napravite pauzu da bi Klijent mogao da integrira iskustvo.

On e veinom rei da Praznina pojaava stanje koje je bilo na Lancu kao pozitivan ili etiki prihvatljiv cilj ili da je to isto, a ako je cilj bio negativan rei e da mu se taj cilj sada ini suvian, glup ili besmislen ili da ga vie nema, da ne postoji, da nestaje i slino.

17. Kada, idui niz Lanac, Klijent doe do Aspekta ili nepoeljnog ponaanja od kojeg ste poli u procesu, treba da vidite kako e Praznina utjecati na njega i izmijeniti ga.

Pitate Klijenta: Kako svijest o Praznini, kao sutini tvog Bia, utie i mijenja tvoj Aspekt od kojeg smo poli, to jest... (navedite polazno ogranienje ili nedostatak?)

Ako je Lanana Tehnika uraena kako treba, to ogranienje e se raspasti ili ve u tom trenutku nee postojati. Klijent e rei da je nestalo, da ga nikada nije ni bilo, ili, to je veoma esto, da mu ono sada izgleda glupo, besmisleno ili prazno.

18. Ako Klijent osjea polazno neeljeno stanje makar u tragovima, znai da integracija nije potpuna. Zato kaite Klijentu: Pusti da ti Praznina (...upotrijebite njegov izraz) prome itavo tijelo! Od glave do pete, svaku eliju tvog tijela. Neka nekoliko puta ide gore dolje kroz tebe, tako da te itavog ispere i preplavi.

19. Slijedi konana provjera. Traite da vam Klijent da istu negativnu Alfu koju vam je dao na poetku (u ovom primjeru to je bila alfa: Ja sam napet u kontaktu sa nepoznatim ljudima. Klijent nee biti u stanju to uiniti! Ili e moi to izgovoriti, ali sasvim bez emocionalnog pokria i to e biti jasno i vama i njemu.

20. Sljedei korak je izuzetno vaan. To je provjera da li ima opozicionog Aspekta. Naglaavam je zbog toga to Praktiari imaju tendenciju da je zaborave kada se nepoeljni Aspekt integrira. Recite Klijentu da se usmjeri unutar sebe i postavi pitanje: Da li bilo koji moj Aspekt osjea otpor ili se protivi da ovaj prethodni Aspekt, koji stvara (navedite nepoeljno ispoljenje), doivi integraciju sa cjelinom moga Bia?

Ako se ispolji neki takav Aspekt, sa njim se poinje novi proces Lananom Tehnikom. Iznova se Klijentu postavljaju pitanja gdje ga najjae osjea, odnosno gdje ivi, odreuju se njegove konkretne karakteristike i pita se koji cilj Aspekt hoe da postigne sa takvim ispoljenjem?

NAPOMENE, ZAPAANJA I SAVETI ZA PRAKTIAN RA D

1. Svaki Aspekt treba da uzmete u rad potpuno ist i jasno definiran, oien od nanosa, primjesa i ljutura. Kada ga definirate, moete mu pridati ljudske osobine, tj. zamisliti ga kao Umanjeno Ja sa odreenom karakteristikom. Na primjer, ako je Aspekt ljubomora koja ivi u pleksusu, moete zamisliti sebe onako kako se doivljavate kada ste ljubomorni, a to znai umanjenu verziju ljubomornog Ja u pleksusu.

2. Kako Klijent stie iskustvo u radu sa Lananom Tehnikom, mnoga uputstva otpadaju, jer ih je nauio i automatski ih primjenjuje ili moe ih preskoiti, a da proces od toga ne trpi.

3. Pojava koju sam nazvao Ukrtenim Lancima se dogaa kada Proces stane, jer Klijent ne moe vidjeti koji je cilj Aspekta, ili osjea barijeru pred sobom, nevidljivi zid, nemo, osjea se da nije u stanju da radi dalje i tome slino. Kada se to desi, to ispoljenje (tj. osjeanje nemoi, nemogunost da se radi proces i dr.) uzima se kao Aspekt od kojeg se poinje novi proces. Taj Aspekt se po Lancu sve viih ciljeva dovede do Praznine, potom vratimo Klijenta niz Ciljni Lanac do poetnog ispoljenja i kada ono nestane, nastavljamo da radimo prvi Lanac Ciljeva od mjesta gdje smo stali, jer sad moemo da radimo. Veoma esto kada se raspadne drugi Ciljni Lanac istovremeno sa njim raspada se i prvi.

4. U poetnom stadiju, ukoliko proces ne tee glatko, to je siguran znak da postoji neki Aspekt koji je u konfliktu sa prvim Aspektom ili se opire svakoj promjeni i sabotira je, ili postoje misli i osjeanja koje spreavaju laku primjenu Lanane Tehnike, na primjer: Neu uspjeti, Ovo nije za mene, Zato mi Aspekt ne kae jasno to hoe?, Ja sve ovo izmiljam, nema tu realnosti i tome slino. Tada se Lanana Tehnika primjenjuje na konfliktni Aspekt ili na te ometajue misli i osjeanja koje uzimamo kao Aspekte i kada se oni integriraju proces dalje tee glatko. Takve Aspekte treba bezmalo uvijek na poetku uraditi intelektualno nastrojene osobe, jer im glavne smetnje u radu potiu od njih.

5. Tokom rada sa Lananom Tehnikom, obratite panju na to da imate naizmjenino pribliavanje Aspektu i udaljavanje od njega. Kada sa njim komunicirate, postavljate mu pitanja i zahvaljujete mu se, vi ste donekle distancirani od njega. Kada u svijesti stvorite situaciju ostvarenog cilja i u tu situaciju ulazite, vi ga u nju uvodite sa sobom, kao da ste u tijesnom dodiru sa njim. Drite na umu da on jeste djelomino isto to i vi, jer je dio vas, u nekim situacijama dominantan dio, a u nekim potisnut.

6. Kada god imamo malo sloeniji ili trajniji Aspekt trebamo procesirati polaritete. To znai da u odnosu na Aspekt sa kojim smo radili naemo suprotan ili polarni Aspekt i da i njega dovedemo do Najvieg Cilja. Na primjer, ako procesiramo loe odnose sa roditeljima, treba odmah potom uraditi proces na ljubav

17prema roditeljima. Ukoliko radimo Aspekt netrpeljivost prema nekom susjedu, trebamo nai polaritetni Aspekt, na primjer ljubav prema ljudima i da i njega procesiramo.

esto se polaritetni Aspekt javlja na zavretku primjene Lanane Tehnike, kada vrimo provjeru, kao opozicioni Aspekt u odnosu na prvi Aspekt: Da li bilo koji moj Aspekt osjea otpor ili se protivi da ovaj prethodni Aspekt koji stvara (... nepoeljno ponaanje) doivi integraciju sa cjelinom Bia?

8. Ciljevi na Ciljnom Lancu su, po svom sadraju, situacije ili stanja kojima tei neki Aspekt. Promjenljivost tih situacija i stanja utoliko je vea ukoliko smo blie poetku Lanca. Poetna stanja svijesti i emocionalna stanja, koje tretiramo kao Aspekte sa kojima zapoinjemo Lananu Tehniku, jesu primarna stanja i ona su u najveem stupnju podlona promjenama. Tokom dana ona se neprestano mijenjaju. Ne ostajete zauvijek ljutiti, smireni, tuni, veseli, uplaeni, ve se ta stanja nastaju, nestaju i preobraavaju se jedno u drugo. Kako se, tokom Aspektnog Procesa, vertikalno uspinjemo uz Ciljni Lanac, stanja koja ti ciljevi tee da ostvare sve vie se oslobaaju okova vremena, u sve vee stupnju postaju bezvremena. Spiritualna stanja, koja odgovaraju viim ciljevima na Lancu, egzistiraju nepromijenjena, a vie od svih Praznina, najsutastvenija sr vae sutine. Ona je u apsolutnom mirovanju, potpuno osloboena vremena, prostora, materije, energije i bilo kakvih svojstava i odreenja, iako sva ona nastaju iz nje.

9. Kada je Klijent u izuzetno loem stanju, depresivan, oajan i istovremeno u jakoj konfuziji, uzeti emo to njegovo stanje kao Aspekt sa kojim emo raditi. U takvoj situaciji on esto kae da ne dobiva odgovor ili da ne vidi to Aspekt hoe. Ako se to dogodi, moemo izuzetno da zatraimo da postavi pitanje Aspektu: Da li je tvoj cilj moja smrt? (To je jedini izuzetak, jer u normalnom postupku mi Klijentu nita ne sugeriramo, mi traimo da Klijentu njegov Aspekt saopi koji cilj ima). U takvim tekim situacijama, kada problemi prevazilaze nosivost jedne osobe, esto Aspekt ima ba taj cilj, smrt kao smirenje i nestanak svih problema. Ukoliko je odgovor potvrdan, Procesor ne treba pokazati iznenaenje, ve prihvaa smrt kao prvi neposredni cilj na Lancu i tehniku dalje radi uobiajenim postupkom. Pozove Klijenta da zajedno sa Aspektom ue u situaciju ostvarenog cilja i tada postavlja Aspektu slijedee pitanje: Kada ima taj cilj - moju smrt- ostvaren u potpunosti, tako kako ti eli, koji cilj hoe postii za mene koji je jo vaniji i vii?

Ponekad Aspekt navodi kao svoj cilj smrt Klijenta iako situacija ne izgleda bezizgledna. I tada prihvaate smrt kao bilo koji drugi cilj i normalno radite Proces.

10. Istaknuo sam da se na Ciljnim Lancima prije Najvieg Cilja ili Praznine javlja nekoliko Spiritualnih ciljeva kao to su Ja. Ja jesam, Jednost, Spoj sa Svepostojanjem, Bog, Jednost sa svim to postoji i slini. Nekada, a to se dogaa vrlo rijetko, umjesto Spiritualnog cilja Klijent saopi naizgled banalan ili prozaian cilj. Jedna Klijentkinja je navela kao Spiritualni cilj, iza kojeg je postojalo samo Nitavilo, da ini dobro svojoj keri. Na ponovljeno pitanje Aspektu, koji je jo vii znaajniji i vii cilj, uporno je odgovarala Nema nita vie, samo Nitavilo. Objanjenje postojanja ovakvog izuzetno rijetkog cilja je bilo u tome to je ta osoba u svoju kerku gledala kao u Boga, tako je tretirala i u odnosu na nju se tako ponaala itavog ivota.

Drugi Klijent je najvei dio svog ivota ivio u obilju. Simbol tog dobrog ivota bila mu je elegantna i skupa odjea. Kada je naila ekonomska kriza, on je o prolom vremenu mislio kao o izgubljenom raju. Voditelj je bio iznenaen ciljevima na Ciljnom Lancu koji su ovako izgledali: Osjeanje nesree - Uiniti neto za sebe - Srea - Novac - Lijepa odjea. Iza lijepe odjee nije bilo niega, samo Praznina!

Ali to su izuzeci, znam samo za ta dva. U svim ostalim sluajevima prije Praznine je nedvosmisleno doivljavano Spiritualno stanje.

Pokazatelj da ste doli do posljednjeg cilja na Ciljnom Lancu prije Praznine uvijek je izjava Klijenta da nema nieg vie, da je to kraj i slino.

11. Aspektni Proces najee trajno uklanja aspekt sa kojim radimo. Meutim, nekada je Aspekt veoma sloen i vieslojan. Kada uklonimo jedan sloj Aspekta, poslije nekog vremena javljaju se njegovi novi slojevi koji su bili dublje potisnuti i na kojima su bili vei naboji. Kada u terapeutskim situacijama kaemo da duh ne trpi prazninu, tj. vakuum, na to ukazujemo kao na injenicu koja ima neprijatne posljedice, jer praznina ima tendenciju da usisa nov problem na istom mjestu ili da obnovi stari. Ni u situaciji integriranja jednog sloja Aspekta, aksioma da duh ne trpi prazninu pokazuje se kao veoma dobra. Jer ta praznina, koja je nastala kada smo integrirali odreeni Aspekt u cjelinu Bia, sada kao vakuum usisava u sebe dublje, neosvjeene slojeve iskustava ili druge sa njima povezane Aspekte koji su bili jae potisnuti i oni se javljaju restimulirani u polju svijesti, tako da je mogue na njih usmjeriti panju. Njihovo djelovanje je znatno slabije, to su sve finije vibracije, ali se ipak rad sa njima mora nastaviti.

Druga mogunost za istrajavanje Aspekta jeste da ga nismo zahvatili sa svih toaka gledita iz kojih je stvoren. Da bismo to postigli, koristimo holistiki pristup u kome su obuhvaene sva relevantna stajalita. O tome