1

SLIKA ZDRAVLJA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

BJELOVARSKO- BILOGORSKA ŽUPANIJA Županijski resursi obrađeni su kroz sljedeća poglavlja:

1. Zemljopisni položaj........................................................................................................3 2. Prirodni resursi...............................................................................................................4

2.1. Reljef i klima............................................................................................................4 2.2. Tla............................................................................................................................4 2.3. Šume........................................................................................................................4 2.4. Vode........................................................................................................................5

3. Stanovništvo i urbana mreža.........................................................................................7 3.1. Demografski procesi...............................................................................................7 3.2.Upravno-teritorijalni ustroj županije.......................................................................8

4. Prometna infrastruktura ............................................................................................. 10 4.1. Ceste......................................................................................................................10 4.2. Željeznice............................................................................................................ .11 4.3. Zračni promet........................................................................................................11 4.4. Pošta i telekomunikacije.......................................................................................11

5. Komunalna infrastruktura...........................................................................................12 5.1. Vodoopskrba........................................................................................................12 5.2. Elektroopskrba.....................................................................................................13 5.3. Plinovodi..............................................................................................................13 5.4. Gospodarenje otpadom........................................................................................13 5.5. Zaštita okoliša.....................................................................................................15

6. Gospodarstvo..............................................................................................................16 6.1. Poljoprivreda........................................................................................................16 6.2. Turizam................................................................................................................17 6.3. Radni potencijal stanovništva..............................................................................18

6.3.1. Nezaposlenost............................................................................................19 6.3.2. Kvaliteta života..........................................................................................28

7. Stanje zdravlja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji...................................................31 7.1. Dojenačka i perinatalna smrtnost.........................................................................31

2

7.2. Vodeći uzroci smrtnosti ................................................................................... 33 7.3. Zloćudne novotvorine..........................................................................................36 7.4. Nasilne smrti........................................................................................................38

7.5. Potencijalno izgubljene godine života...................................................................39 7.6. Usporedba odabranih pokazatelja SZO "Zdravlje za sve"....................................40 7.7. Primarna zdravstvena zaštita..................................................................................45 7.8. Stacionarna zdravstvena zaštita..............................................................................46 7.9. Procijepljenost........................................................................................................48 8.0. Zarazne bolesti.......................................................................................................49 8.1. Ovisnosti................................................................................................................50 8.2. Alergije…………………………………………………………………………..50

8. Socijalna i društvena infrastruktura.............................................................................60 8.1. Zdravstvo i socijalna skrb......................................................................................60 8.2. Odgoj i obrazovanje...............................................................................................62 8.3. Kultura...................................................................................................................64 8.4. Sportska kultura.....................................................................................................65 8.5. Udruge građana......................................................................................................65

1. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ

3

Bjelovarsko-bilogorska županija geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije, najvećim dijelom makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske, a rubnim istočnim dijelom tangira i makroregiju Slavonskog gromadnog gorja. Obuhvaća prostor četiri karakteristične geografske cjeline: Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno), rubnih masiva Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačke gore (jugozapadno), te pleistocenskih ravnjaka i dolina Česme i Ilove (zapadno, centralno i južno). Prostorno-funkcionalno gledano, Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu grupe Županija Središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca. Međutim, obzirom na rubni položaj (prema grupi županija istočne Hrvatske), te smještaj upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa-Jadran i Podunavlje-Jadran), dijelom je ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja, a što je došlo do izražaja nakon prekida sekundarnih prometnih veza sjevera i juga Hrvatske preko Bosne i Hercegovine. Bjelovarsko-bilogorska županija graniči: - na sjeveru - sa Koprivničko-križevačkom županijom - na sjeveroistoku - sa Virovitičko-podravskom županijom - na jugoistoku - sa Požeško-slavonskom županijom - na jugozapadu - sa Sisačko-moslavačkom županijom - na zapadu - sa Zagrebačkom županijom Sa površinom od 2.636,67 km2 (4,66% površine RH) i 133.084 stanovnika (3% stanovništva RH), jedna je od županija srednje veličine. 2. PRIRODNI RESURSI 2. 1. Reljef i klima Temeljno obilježje svakom krajoliku, pa tako i krajoliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije, daje reljef. Županija ima uglavnom padinski tip reljefa. Prevlast nizina odrazila se na velikom značenju i kompleksnom karakteru voda. U široj vodnoj problematici ističu se važna pitanja melioracije podvodnih nizina i vodoopskrbe. Najviši dijelovi Županije imaju šumska tla i ostat će šumski predjeli. Prirodne su značajke raznovrsne pa to cjelokupnom području Županije daje osobit izgled te pruža mogućnost gospodarskog razvitka. Gospodarski povoljne su nizine uz rijeke Česmu i Ilovu te njihove pritoke. Opća obilježja klime odraz su zemljopisnog položaja Županije i njene otvorenosti prema sjeveroistoku. Posljedica toga je veći utjecaj kontinentalne klime (niže zimske temperature, manje količine padalina, znatnija učestalost vjetrova). 2. 2. Tla Značajan prirodni resurs Bjelovarsko-bilogorske županije su plodna tla, odnosno obradive poljoprivredne površine. Svojom površinom od 263.919 ha Bjelovarsko-bilogorska županija sudjeluje sa 4,66 % u ukupnoj površini Republike Hrvatske. Najveći prostorni udio županije (57,9%) otpada na poljoprivredno zemljište koje se prostire na površini od 152.290 ha (5% ukupnog poljoprivrednog zemljišta Hrvatske), od čega je veoma veliki postotak 94,7% ili 144.725 ha, obradivih površina koje sudjeluju sa 7,8% u obradivim površinama Republike Hrvatske. Stoga je pojedine površine potrebno iskorištavati, odnosno na njima uzgajati one kulture koje imaju

4

predispozicije za odgovarajuća tla, a spriječiti neracionalno ili neodgovarajuće korištenje najvrednijeg poljoprivrednog tla u druge svrhe. Brojni su antropogeni zahvati koji su doveli do promjene tala ovog područja. Krčenje šuma i obrada tla, osobito na nagnutim terenima, dovelo je do ispiranja talnog materijala, do procesa erozije. Na pojedinim lokalitetima pod vinogradima promjene u tlu su toliko radikalne, da je došlo do potpunog gubljenja tipskih karakteristika tla. Sređivanjem vodnih prilika područja u cjelini došlo je do značajnih promjena režima vlaženja na tlima u ravnici, a posebno u riječnim dolinama. Podizanjem nasipa te produbljivanjem, proširivanjem, i korigiranjem toka Ilove, Česme i nekih pritoka radi sprečavanja plavljenja terena, uklonjena je ili bitno smanjena realna opasnost od poplava. Ukoliko i dođe do poplava, voda se kraće vrijeme zadržava na tlu, jer je navedenim mjerama ubrzana evakuacija suvišne vode, što se povoljno odražava na tlo i vegetaciju ( livade ). 2. 3. Šume Bjelovarsko-bilogorska županija iznimno je uravnotežena odnosom površine, kvalitete i zdravstvenog stanja šuma i šumskog zemljišta, pa čak i njihovim ravnomjernim prostornim rasporedom. Udio šumskih površina u ukupnim površinama Županije od 36% kvalificira područje kao srednje šumovito. U odnosu na ukupnu površinu Županije od 263 667 ha, šume pokrivaju 95 455 ha, što predstavlja 36% šumovitosti Županije a što je i isti postotak šumovitosti što ga ima Republika Hrvatska. Ukupne površine pod šumama u Županiji čine 4,6% ovih površina u Republici Hrvatskoj. Šume su značajno nacionalno bogatstvo i o njemu se više od jednog stoljeća sustavno vodi briga. Smještajno gledano, šume u županiji najzastupljenije su na okolnom gorju i pobrđu: Bilogori, Papuku i Moslavačkoj Gori. Listopadne šume zauzimaju oko 97,5%, a crnogorične 2,5%. Šumarstvo na području Županije predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost koja prema obujmu i kvaliteti šumskog fonda zadovoljava potrebe postojeće drvne industrije i omogućuje njen, kao i vlastiti daljnji razvoj. Između šume i lova ne postoji granica, jer šuma je prebivalište većine divljači koja u njoj nalazi svoje ekološke niše. Njihov međusobni odnos potrebno je shvatiti u kontekstu zaštite prirode, odnosno još preciznije – zaštite šume, slijedom nastojanja na biološkoj raznolikosti. Lovišta Bjelovarsko – bilogorske županije bogata su svim autohtonim vrstama sitne i krupne divljači. 2. 4. Vode Površinske vode U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji rasprostiru se djelomično dva sliva koji su prirodno vezani i za područja susjednih županija. Sliv rijeka Česme i Glogovnice prostorno je vezan i za Zagrebačku županiju te Koprivničko-Križevačku županiju, dok se sliv rijeka Ilove i Pakre širi na Sisačko-moslavačku županiju. Usprkos značajnim radovima uređenja korita vodotoka i iskopa melioracijskih kanala u prošlosti, stupanj izgrađenosti vodnogospodarskih objekata na slivu je oko 6 m uređenog vodotoka ili melioracijskog kanala na 1 ha slivne površine i jedan je od manjih na vodnom području sliva Save. Ribnjaci na području Bjelovarsko-bilogorske županije Ukupna površina koju pokrivaju privredni ribnjaci u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 3181 ha, pa ta veličina površine Županiju izdvaja u odnosu na ostale županije, čineći je najbogatijom ovim privrednim resursom u Hrvatskoj.

5

Zadnjih godina izražen je trend smanjenja površina pod privrednim ribnjacima zbog brojnih teškoća s kojima se suočava ova grana gospodarstva u Hrvatskoj. Ribnjaci za sportsko – rekreativne aktivnosti Na području Bjelovarsko-bilogorske županije za potrebe sportsko–rekreativnih ribolovnih aktivnosti iskopano je i uređeno 39 ribnjaka. Ribnjacima momentalno gospodare 32 sportsko– ribolovna društva i udruge. Površina koju ti ribnjaci zauzimaju je oko 40 ha. Ribnjaci za sportsko – rekreativne aktivnosti na području županije imaju ulogu i u protupožarnoj zaštiti, a nemaju posebnu važnost u smanjenju vodnog vala. Podzemne vode Sa stanovišta akumulacije podzemnih voda na brežuljkastim područjima najvažniji su pijesci i šljunci koji se na ovom dijelu terena ističu kao glavni vodonosnici podzemnih voda. Korištenje voda i vodnih resursa Korištenje voda i vodnih resursa, kao i njihova zaštita, na području Bjelovarsko-bilogorske županije mora biti racionalno, zbog toga što se dio područja Županije opskrbljuje vodom za piće iz Koprivničko-križevačke županije, a dio iz manjih lokalnih izvora. Vode i vodni resursi koriste se za napajanje ribnjaka vodom, u poljoprivredi, te u lječilišne, turističke i rekreacijske svrhe. Posebni vodni resursi U posebne vodne resurse spadaju mineralno-termalna vrela i vode geotermičkog porijekla. Najveći geotermički izvor na području Županije nalazi se u Daruvarskim toplicama. Izbijanje tople vode zabilježeno je i u Siraču, ali do sada nisu poduzimani istražni radovi. 2. 5. Mineralne sirovine Na području Bjelovarsko-bilogorske županije potrebno je temeljito ispitati veličinu zaliha, te rentabilnost i ekonomičnost eksploatacije prirodnih izvora (nafta, ugljen, kameni pijesak, glina, građevni kamen, termalna vrela i drugo) kako bi se usmjerio način i vremensko trajanje iskorištavanja, ali uz obavezno vođenje brige za zaštitu prirode, prirodnih vrijednosti i okoliša. To se odnosi i na sve prirodne krajolike, kako bi se sačuvala šuma od pretjerane sječe, poljodjelske površine od poplava, klizanja i drugih namjena, te područja korištenja mineralnih sirovina od devastacije. Od prirodnih resursa značajnija su ležišta nafte i plina, zatim građevnog kamena, opekarske gline i u novije vrijeme kvarcnog pijeska, dok je eksploatacija ugljena potpuno napuštena. Granitna jezgra Moslavačke gore pruža velike mogućnosti za razvoj kamene industrije. Na jugozapadnim padinama Bilogore nalazi se naftno polje Šandrovac. U naftnom polju Šandrovac na dubini od 1750 do 2050 metara nabušen je u tortonskim naslagama plin prirodni i CO2. Na području lista Daruvar ležišta mineralnih sirovina vezana su uz sedimentne, magmatske i metamorfne stijene. Nemetali i kaustobioliti pojavljuju se u ekonomski značajnijim količinama, dok su metali zabilježeni jedino kao manje mineraloške pojave, bez gospodarske vrijednosti. Značajniji sirovinski materijal u području lista Daruvar su kvarciti i kvarcni pješčenjaci (Jagma, Novo Selo).Osnovne sirovine za opekarsku industriju ima praktički u neograničenim količinama. Glavna područja su rubni dijelovi Bilogore (Bjelovar, Pavlovac). Poseban i izuzetno važan prirodni fenomen i značajka ovog područja su termalna vrela (izvori tople ljekovite vode), koji su bili prvi i presudni element za formiranje prvog naselja na prostoru grada Daruvara (pleme Iassa-Res Publica Iassorum-Aquae Balissae). Naftnogeološka istraživanja istakla su i određene potencijale geotermičke energije (geotermalne izvore) koja do sada nije još sustavno ispitana i razmotrena.

6

Klju čna pitanja/Zaklju čci – Zemljopisni položaj i prirodni resursi

• Poveznica SI i Istočnih područja Hrvatske sa gospodarski najrazvijenijim dijelom – Zagrebom i Zagrebačkom županijom

• Bogatstvo obradivog tla i šuma, bogatstvo površinskih voda, relativno slaba izgrađenost vodnogospodarskih objekata

• Umjerena kontinentalna klima pogodna za uzgoj velikog broja biljnih kultura • Značajnija ležišta nafte i plina, građevnog kamena, opekarske gline i kvarcnog pijeska • Izuzetno važan prirodni fenomen i značajka ovog područja su termalna vrela (izvori tople

ljekovite vode), a naftno-geološka istraživanja istakla su i određene potencijale geotermičke energije (geotermalne izvore) koja do sada nije još sustavno ispitana i razmotrena.

3. STANOVNIŠTVO I URBANA MREŽA Na području Bjelovarsko-bilogorske županije živjelo je prema popisu iz 1991. godine ukupno 144.042 stanovnika na 2636,67 km2. Prosječna gustoća naseljenosti je bila 54,6 st/km2, što je znatno ispod prosjeka Hrvatske (84,6 st/km2), ili gotovo dvostruko ispod prosjeka kontinentalnog dijela (100,5 st/km2), a čak trostruko ispod prosjeka središnje Hrvatske (140,0 st/km2). Situacija je dodatno pogoršana prema podacima iz popisa 2001. godine – ukupno 133.084 satnovnika, a prosječna gustoća naseljenost i pada na 50,18 stanovnika po 1 km2. Stanovništvo je unutar Županije izrazito nejednako raspoređeno (Grad Bjelovar 233,68 a općina Berek 18,58 st/km2) što je manjim dijelom rezultat prirodnih datosti i društvenopovijesnih okolnosti, a najvećim dijelom ipak negativna posljedica prostornoplanerski neusmjeravanog procesa urbane tranzicije. 3.1. Demografski procesi Od prvog popisa stanovništva 1857. godine, pa sve do 1953. godine, broj stanovnika Županije je rastao. Tokom tog gotovo stogodišnjeg razdoblja na smanjenje broja stanovnika utjecali su jedino ratni gubici ljudstva u I. i II. svjetskom ratu. Isti su međutim znatno narušili dobnu strukturu stanovništva, te na taj način bitno utjecali i na daljnja demografska kretanja, najuočljivije u razdoblju od 1965. do 1970. godine (nagli pad broja živorođenih), a obzirom na sporost demografskih procesa u manjoj mjeri i kasnije. Udio stanovnika Županije u ukupnom stanovništvu Hrvatske smanjuje se već gotovo 50 godina (1948. godine 4,40%, a 2001. samo 3,01%). Na takav tok demografskih kretanja najznačajnije je utjecao proces urbane tranzicije, te iz njega proizišle promjene društveno-gospodarskih, kulturnoobrazovnih, zdravstveno-socijalnih i drugih činitelja, a obzirom na dotadašnji izrazito ruralni karakter Županije. Dodatni negativni trend je nastao uslijed Domovinskog rata, tokom kojeg su pojedina područja Županije pretrpjela velike ratne štete, a naročito Općine Đulovac, Sirač i Veliki Grđevac, te Gradovi Bjelovar, Grubišno Polje i Daruvar, iz kojih je veći dio stanovništva srpske i crnogorske narodnosti (i iskazani kao Jugoslaveni) iselio iz Hrvatske tako da su poneka sela ostala poluprazna, a mnoga i prazna. U pojedina takva naselja smješteni su stanovnici susjednih zemalja (Bosne i Hercegovine, Jugoslavije-Vojvodine, Kosova,…).

7

Točnih podataka o broju iseljenog i smještenog stanovništva nema, a procjenjuje se da je između 1991. i 1993. godine izbjeglo oko 7000 ljudi više nego što se doselilo. Bjelovarsko-bilogorska županija je danas (kao i veći dio Hrvatske) područje malih naselja i disperzne naseljenosti. Županija je 2001. godine imala 323 naselja od toga 177 naselja do 200 stanovnika ili 56,8% (Hrvatska 51%), te 304 naselja do 1000 stanovnika ili 94,2% (Hrvatska 91%). Disperzna naseljenost otežavajuća je okolnost u uređenju prostora. Ona otežava izgradnju infrastrukture (prometnica, kanalizacije, vodovoda, plinovoda,…) kao i cjelokupnu organizaciju prostora. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji temeljem četiri nezavisne varijable (broj stanovnika, % poljodjelskog stanovništva, % radnika u mjestu stanovanja, % domaćinstava bez poljodjelskog gospodarstva) izdvojeno je samo pet gradskih naselja i u njima je (prema statističkom popisu) živjelo 47.268 odnosno 33% stanovnika (država 51,3%). Taj podatak govori da je Županija još daleko ispod prosjeka države, a koja je u odnosu na Europu još uvijek slabije urbanizirana zemlja. Prijelaznih naselja (koja su doživjela određen stupanj socio-ekonomske i druge preobrazbe, te po svojim obilježjima predstavljaju prijelaz između gradskih i seoskih naselja) je izdvojeno svega 90 i u njima živi 47.088 stanovnika, odnosno 32,5% stanovništva Županije, od čega u jače urbaniziranim samo 14,5 % što je također ispod državnog prosjeka. Pri tome je naročito indikativan podatak da se samo 7 od 32 naselja od 501-1000 stanovnika i 9 od 16 naselja od 1001-2000 stanovnika mogu okarakterizirati kao jače urbanizirana (što se samo djelomično može opravdati statističkim razlozima - razvijena prehrambena industrija). Seoskih naselja sa izrazito agrarnim karakterom u Županiji još uvijek ima čak 228 odnosno 70,5% i u njima živi 33,9% stanovništva. Ona nisu doživjela značajnije preobrazbe i u njima će procesi vjerojatno biti najizrazitiji, ali i najrazličitiji. Jedan relativno veliki dio će se tokom vremena jednostavno ugasiti, neka će se urbanizirati, a neka jačati svoj agrarni karakter uz adekvatnu modernizaciju života i rada u njima. Da je proces urbanizacije u Županiji još uvijek prilično izražen ukazuju i podaci da jedino gradska naselja imaju izrazit i stalan rast, a jače urbanizirana slabiji rast ili stagnaciju, dok se ukupno stanovništvo Županije još uvijek smanjuje, što je karakteristično za države i područja koja se nalaze u industrijskog fazi razvoja. U njima gradovi imaju naglašenu polarizacijsku ulogu, a porast stanovništva gradova je više posljedica preseljavanja selo-grad, a manje prirodnog prirasta. Takav tok urbanizacije i dalje će pojačavati probleme u ruralnim krajevima (depopulacija, starenje stanovništva,…), ali i u gradovima (nedostatak radnih mjesta, stanova,…). 3.2 Upravno-teritorijalni ustroj županije Prostor koji danas obuhvaća Bjelovarsko-bilogorska županija (bivše općine: Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, i Grubišno Polje) nalazio se prije novog treritorijalno-političkog ustrojstva u bivšoj Zajednici općina Bjelovar, koja se sastojala od deset općina. Bjelovarsko-bilogorska županija formirana je 1992. godine a obuhvaćala je 2 grada i 15 općina. Bjelovarsko-bilogorska županija danas (nakon dvije izmjene i dopune Zakona) obuhvaća 5 gradova i 18 općina. Gradovi i općine, kao jedinice lokalne uprave, izrazito su različiti po površini (Grad Grubišno Polje 265,05 km2, a Općina Severin 25,91 km2), broju naselja (Grad Čazma 36 naselja, a Općina Severin 2 naselja), broju stanovnika (Grad Bjelovar 41869 st., a Općina Zrinski Topolovac 1000 st.), te po prostorno razvojnim i resursnim značajkama.

8

Sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije je grad Bjelovar. Područje grada Bjelovara osim samog Grada/naselja Bjelovar koje je jedino naselje sa više od 20.000 stanovnika, obuhvaća i 30 manjih naselja. Zauzima prostor nešto veći od 188 km˛, što je tek 7% površine Županije, a u njemu živi gotovo trećina stanovnika Županije. Čak 64,5% stanovnika živi u ukupno pet gradova u županiji koji se prostiru na 36% površine županije

: Klju čna pitanja/Zaklju čci – Stanovništvo i teritorijalna mreža

• Relativno mala gustoća naseljenosti (gotovo dvostruko manje od prosjeka kontinentalne Hrvatske), prevladavajući broj malih naselja (50% naselja do 200 stanovnika)

• Nepovoljna demografska kretanja – stalno smanjenje broja stanovnika i «starenje» stanovništva

• Izražen proces urbanizacije – migracije selo-grad • Koncentracija stanovništva u naseljima u okviru gradova – dvije trećine stanovnika na

jednoj trećini površine Županije

9

4. PROMETNA INFRASTRUKTURA Premda prometni sustav Bjelovarsko-bilogorske županije ne čine sve grane prometa, on je komplementaran i kompatibilan s prometnim sustavima županija koje ga okružuju. Naime, taj sustav čine cestovni, željeznički, poštanski i telekomunikacijski promet, dok ne obuhvaća ili nije direktno uključen u druge grane prometa: pomorski, riječni, zračni i žičarski promet, koje su veoma značajne u hrvatskom prometnom sustavu. Osim toga, njega ne karakterizira ni javni gradski promet, koji ne postoji ni u sjedištu županije - Bjelovaru. 4.1.Ceste Područje Bjelovarsko-bilogorske županije svojim položajem između šireg Panonskog prostora i metropole Zagreba nudi jednu od mogućnosti njihovog međusobnog povezivanja. Glavni državni prometni pravci teku paralelno sa županijskim prostorom, ali sjeverno (podravski pravac) ili južno (posavski pravac) od njega. Od 1996. do 2004. godine na ovom prometnom pravcu intenzitet prometa u stalnom je porastu. Važnost pravca pokazala se posebno tijekom Domovinskog rata, kada je čitav promet za Slavoniju s autoputa preusmjeren na njega. I pored tog povoljnog prometnog položaja, može se reći da je područje Županije prometno izolirano, što je vidljivo iz činjenice da niti jedna suvremenija prometnica ne prolazi njome Mreža javnih cesta na prostoru Bjelovarsko bilogorske županije razvrstana je na državne, županijske i lokalne: Državne ceste Državne ceste povezuju teritorij Republike Hrvatske s europskim prostorom, Grad Zagreb sa sjedištima županija i sjedišta županija međusobno. Prostor Županije je relativno ravnomjerno pokriven mrežom državnih cesta, ali je to zbog njihovih tehničkih karakteristika nedostatno za uključenje ovog prostora u državne i međunarodne tokove roba i usluga, pa se generalno može konstatirati da je Bjelovarsko-bilogorska županija ostala prometno izolirana u odnosu na ostali državni prostor, a posebno nakon prekidanja veza sjevera i juga Hrvatske preko teritorija Bosne i Hercegovine. Mrežu državnih cesta na području Županije čine pravci Zagreb-Bjelovar-Daruvar-Pakrac- i Vrbovec-Čazma-Garešnica-Pakrac koji su paralelni sa podravskim i posavskim pravcem i pravci Ivanić Grad-Čazma-Bjelovar-Đurđevac, zatim Kutina-Garešnica-Grubišno Polje-Virovitica i Pakrac-Daruvar-Đulovac-Slatina koji su okomiti na podravski i posavski pravac i međusobno ih povezuju. Stanje ovih cesta je na pojedinim dionicama veoma loše, a same ceste samo deklarativno nose naziv državnih cesta, dok po tehničkim karakteristikama ne zadovoljavaju kategorizaciju u koju su svrstane, pa se kao imperativ postavlja njihova modernizacija. Ove ceste prolaze kroz brojna manja i veća naselja, što se nekada smatralo povoljnim, a danas nepovoljnim, jer je promet time usporen i nesiguran. Županijske ceste Županijske ceste su javne ceste koje povezuju sjedište županije s gradovima i općinskim sjedištima, te sjedišta gradova i općina međusobno. Uspostavljenu mrežu županijskih ceste potrebno je kvalitetno održavati, kako bi se omogućio policentrični razvoj Županije i na taj način postupno smanjile razlike u razvijenosti s ciljem postizanja uravnoteženog razvitka područja. Pojedine pravce potrebno je modernizirati, kritične dionice rekonstruirati, sve u svrhu zadovoljenja gospodarskog razvoja i individualnih potreba uz osiguranje pouzdanosti i udobnosti javnog prometa. Lokalne ceste

10

Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju sjedište grada, odnosno općine s naseljima s više od 50 stanovnika unutar grada ili općine, ceste u urbanom području koje povezuju gradske četvrti sa županijskim cestama i ceste koje povezuju susjedne gradske četvrti međusobno. Veliki broj lokalnih cesta različite kvalitete i njihov značajan doprinos ravnomjernom razvitku Županije glavne su značajke razgranate mreže cesta tog ranga. O velikoj kilometraži lokalnih cesta rječito govori omjer lokalnih i županijskih cesta, koji je 2:1, u odnosu prema drugim županijama gdje je taj omjer 1:1 pa sve do 1:2, što predstavlja značajno opterećenje zaodržavanje cesta na Županiji. Općenito se može konstatirati da je cestovna mreža Županije dovoljno razgranata sa natprosječnom gustoćom u odnosu na republički prosjek, ali su to uglavnom ceste niže kategorije (županijske i lokalne), a bez prometnice koja bi svojim značajem prelazila županijske okvire. Stanje kvalitete cesta je jedva zadovoljavajuće, a godinama je prisutan nesrazmjer između potrebnih i osiguranih sredstava kako za redovno, tako i za pojačano održavanje, odnosno sanaciju i rekonstrukciju kolnika, a posebno na cestama nižeg ranga. Potreba izgradnje nogostupa uz cestu kroz naselja imperativ je opreme većine naselja. 4.2. Željeznice Željeznički promet na području Bjelovarsko-bilogorske županije ima dugu tradiciju. Postojeća pruga i željeznička infrastruktura na području Županije je dotrajala, zastarjela i neprimjerena stvarnim potrebama Županije. Iako je zračna udaljenost između Bjelovara i Zagreba samo 65 km, Bjelovar je sa Zagrebom povezan željezničkom prugom duljine 89,2 km. Vožnja tom prugom traje dva sata, a mjestimično je moguća maksimalna brzina 50 km/h. Pripada kategoriji sporednih pruga, a presjecaju je brojne, uglavnom lokalne prometnice. Na trasi pruge uspostavljeno je 39 cestovnih prijelaza koji su dobrim djelom nezaštićeni i predstavljaju sigurnosni problem kako u željezničkom, tako i u cestovnom prometu. Osnovu sadašnjeg prometa željeznicom na području Županije čini pruga Bjelovar – Križevci (Zagreb). Modernizacijom željezničke infrastrukture na željezničkom pravcu Bjelovar - Zagreb može se očekivati znatniji porast prometa tereta i putnika u željezničkom prometu što bi uvjetovalo i znatan rast bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti. 4.3. Zračni promet Na prostoru Županije postoje dva letjelišta za športske i lake komercijalne zrakoplove do 6,5 tona, u blizini Bjelovara i kod Daruvara. Letjelišta imaju travnatu tvrdu poletno – sletnu stazu sa pratećim objektima. Pri letjelištima djeluju zrakoplovni klubovi ZK u Bjelovaru i ZK Ždral u Daruvaru. Ostala letjelišta su namijenjena zrakoplovima za potrebe poljoprivrede i sporta, a nalaze se: - kod Nove Rače – betonska pista, - kod Čazme – betonska pista, - kod Blagorodovca – betonska pista, - kod Garešnice – travnata pista. 4.4. Pošta i telekomunikacije Područje Bjelovarsko-bilogorske županije svojom djelatnošću pokriva Središte pošta Bjelovar, koje je organizacijski dio poduzeća Hrvatske pošte d.d. i koje djeluje na prostoru čitave države.

11

Poštanske se usluge korisnicima pružaju putem mreže poštanskih ureda kojih na području Županije ima 37 i jedan izdvojeni šalter u Bjelovaru. U svakoj jedinici lokalne samouprave djeluje barem jedan poštanski ured. Fiksnom telefonijom pokrivena su gotovo sva naselja u Županiji, tako da se može pozitivno odgovoriti na više od 97 % zahtjeva za priključak telefona. Klju čna pitanja/Zaklju čci – Prometna infrastruktura

• Glavni državni prometni pravci teku paralelno sa županijskim prostorom, ali sjeverno • (podravski pravac) ili južno (posavski pravac) od njega • Intenzitet prometa u stalnom je porastu • Cestovna mreža Županije dovoljno razgranata sa natprosječnom gustoćom u odnosu • na republički prosjek, ali su to uglavnom ceste niže kategorije (županijske i lokalne), slabije

kvalitete • Postojeća pruga i željeznička infrastruktura na području Županije je dotrajala, zastarjela i

neprimjerena stvarnim potrebama Županije • Poštanska i telekomunikacijska mreža pokriva cijeli prostor županije

5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 5.1. Vodoopskrba Stanje u vodoopskrbi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji jedno je od najlošijih u državi. Vodoopskrba zavisi o izvorištima koja su locirana u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji (Delovi i Đurđevac). Ne postojanje vlastitih izvorišta, te ovisnost o opskrbi vodom iz vodocrpilišta drugih županija jedan je od ograničavajućih faktora razvoja Županije. Današnje stanje vodoopskrbe na području Bjelovarsko-bilogorske županije je ispod prosjeka u odnosu na stanje u ostalim županijama u Republici Hrvatskoj. Najveći postotak opskrbljenosti imaju Istarska i Primorsko-goranska županija s cca 97% opskrbljenosti. Pokrivenost vodoopskrbom stanovništva Županije iznosi 43% ili 61.660 stanovnika, ali se računa da svi stanovnici na određenom području koje je pokriveno mrežom, nije na nju i priključeno. Stvarni broj priključenih stanovnika je po procjeni 10-15 % manji od prije navedenog podatka u odnosu na popis stanovnika iz 1991. godine, tako da je sadašnja pokrivenost 31% prema podacima Hrvatskih voda, dok je prosjek Republike Hrvatske 80%. Pokrivenost opskrbom iz javnih vodoopskrbnih sustava Županije popela se sa 15% 1998. godine na 31% u 2004-oj godini. Broj kemijski neispravnih uzoraka na razini BBŽ u 2007. godini iznosio je 4,61%, (8,00% za RH) odnosno mikrobiološki neispravnih 18,20% (7,03% za RH). Odvodnja Na području Bjelovarsko-bilogorske županije sistem odvodnje nije dovoljno razvijen. Samo pojedina veća naselja imaju manje ili više razvijen sistem kanalizacije, uz često puta nedovoljno efikasan sistem pročišćavanja otpadnih voda. Većina naselja otpadne fekalne vode odvode u

12

septičke jame, često puta nepropisno izvedene, tako da zagađuju okolni teren, dok se oborinske i otpadne vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u obližnje vodotoke. 5.2. Elektroopskrba Hrvatska ne raspolaže značajnijim primarnim energetskim resursima i nema ni jednog oblika proizvodnje energije koji bi zadovoljio sadašnje potrebe, a još manje potrebe u budućnosti. Usprkos tome, Hrvatska raspolaže skoro sa svim poznatim energentima: voda, ugljen, nafta i plin kao glavnim, te geotermalnim izvorima u kontinentalnom dijelu, vjetrom i suncem u priobalju kao dopunskim energentima. Bjelovarsko-bilogorska županija ima izvjesne primarne energetske resurse (plin, nafta, termalna voda), ali ih ne koristi za proizvodnju električne energije. Svoje potrebe za energijom zadovoljava iz izvora u susjednim županijama i uvoza iz susjednih zemalja. Područje Bjelovarsko-bilogorske županije je dobro opskrbljeno električnom energijom, koju distribuiraju tri distributera: DP “Elektra” Bjelovar, Križ i Koprivnica. Najveći dio područja Županije opskrbljuju distributeri iz Bjelovara i Križa, a samo manji sjeverni dio Županije distributer iz Koprivnice. 5.3. Plinovodi Na području Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi se dio plinovodnog sustava Hrvatske. Naftni sustavi Sjeverozapadnim dijelom Bjelovarsko-bilogorske županije položena je trasa dijela Jadranskog naftovoda JANAF-a (Sisak - Virje - Mađarska), sustava za međunarodni transport nafte u oba smjera. Također, izgrađen je i naftovod Ivanić Grad - Bjelovar -Budrovac. Naftna polja, od kojih je najveće “Bilogora”, i još 5 manjih polja na području Županije koncesijom su ustupljena INA d.d. Zagreb. Ocjenjuje se da bi ova crpilišta mogla raditi još petnaestak godina, kada će njihovo korištenje postati neprofitabilno zbog iscrpljenja nalazišta. 5.4. Gospodarenje otpadom U mišljenju (»avis«) Europske komisije od 20. travnja 2004. o prijavi Hrvatske za prijam u članstvo Europske unije (EU) kaže se, među ostalim: «Gospodarenje otpadom najveći je pojedinačni problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Ne samo što zakonodavni okvir treba uskladiti sa zahtjevima i standardima EU-a, nego se ne provode ni važeći propisi. Taj sektor predstavlja za Hrvatsku glavni izazov pa će zahtijevati najveće napore prigodom usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a (»acquis«). Obzirom na pet gradova i osamnaest općina na području Županije koji bi trebali osigurati prihvatljivo postupanje s komunalnim otpadom, te njihove većinom ograničene financijske mogućnosti, Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije bila je predviđena izrada Studije načina postupanja sa otpadom na području Bjelovarsko-bilogorske županije (sa prijedlogom lokacija odlagališta komunalnog otpada, te posebnim osvrtom na racionalnost rješenja), a koja još nije u izradi. Jedino je tvrtka Komunalac d.o.o. Bjelovar izradila Studiju postupanja s otpadom za područje Grada Bjelovara i Općina: Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac.

13

Zbog kritičnog stanja u postupanju s otpadom, Ured za prostorno uređenje, stambenokomunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša izradio je “Pregled postupanja s otpadom na području Bjelovarsko-bilogorske županije”. Neopasni otpad Dvadesetak firmi na području županije proizvode najveći dio neopasnog otpada (24 t od 29 t ukupno skupljenog neopasnog otpada). Sakupljanjem i obradom neopasnog otpada se bavi nekoliko firmi. Komunalni otpad Sadašnji “sustav” postupanja s komunalnim otpadom proizašao je iz starog teritorijalnopolitičkog ustrojstva: pet “bivših” općina sa pet komunalnih tvrtki koje su organizirano prikupljale komunalni otpad sa šireg područja naselja u kojima su bila sjedišta općina i odlagala ga na (izuzev Bjelovara i Garešnice) kontrolirana, ali neodgovarajuće uređena odlagališta. Ostala veća naselja su obično imala odlukom mjesne zajednice određena mjesta (najčešće nekontrolirana i neuređena) na koja su stanovnici pojedinačno odvozili otpad, a stanovnici ostalih naselja su se “snalazili” spaljivanjem i odlaganjem otpada na brojna manja divlja odlagališta. Organizirani odvoz riješen je u svih pet gradova (sa stvarno pokrivenih 77% naselja i 69% domaćinstava) i trinaest od osamnaest općina (sa stvarno pokrivenih 43% naselja i 24 % domaćinstava). Ukupno je na području Županije organiziranim odvozom pokriveno 56 %naselja i 52% domaćinstava. Međutim, pri tome je važno istaknuti da se na uređena odlagališta odvozi otpad iz samo 39,94% naselja i 35,61% domaćinstava, na kontrolirana odlagališta iz 15,79% naselja i 16,43% domaćinstava, a na nekontrolirana odlagališta iz čak 44,27% naselja i 44,96 % domaćinstava. Takvi pokazatelji dijelom su i posljedica činjenice da su čak tri od pet velikih odlagališta kontrolirana, ali neodgovarajuće uređena (što je možda bolje od hrvatskog prosjeka, međutim ipak daleko od poželjnog). U Hrvatskoj pa tako i u BBŽ je tjedni odvoz komunalnog otpada češći nego u EU, što stvara povećane troškove. Za građane je destimulativna i naplata za odvoz otpada iz kućanstva po metru stana, a odvoz otpada po volumenu naplaćuje se zasada samo u Gradu Bjelovaru. Za potpuno sagledavanje problematike važno je i da se u tih 52% domaćinstava obuhvaćenih organiziranim odvozom (kao i u većini tvrtki) komunalni otpad u pravilu ne razvrstava , tako da na odlagalištima završava i najveći dio otpada sa vrijednim svojstvima (što uz ostale nepovoljne efekte bitno skraćuje vijek trajanja odlagališta), te gotovo sav opasni otpad iz domaćinstava. Opasni otpad Na području Bjelovarsko-bilogorske županije u industriji i gospodarstvu nema izrazitih proizvođača opasnog otpada (energetskih postrojenja, crne i obojene metalurgije, prerade nafte, kemijske i farmaceutske industrije i sl.). Međutim, opasni otpad u manjim količinama, prema podacima iz Katastra emisija u okoliš Bjelovarsko-bilogorske županije, proizvodi pedesetak tvrtki sa prijavljenih oko 400 tona u 2004. godini. Međutim, znatne količine neprijavljenog opasnog otpada i gotovo sav opasni otpad iz kućanstava se, zbog otežane kontrole i “štednje”, te nepostojanja stanovništvu prihvatljivog načina organiziranog prikupljanja malih količina, zbrinjava na nepropisan i za okoliš štetan način

14

(spaljivanjem, odlaganjem na uređena, kontrolirana i nekontrolirana odlagališta komunalnog otpada). Pogon za skupljanje i recikliranje zauljenih voda, ambalaže i filtera kapaciteta 200 l /h radi u Grubišnom Polju. 5.5 Zaštita okoliša Bjelovarsko-bilogorska županija ubraja se u red županija s veoma dobro očuvanim okolišem pa bi takvo stanje trebalo i dalje održati. To će se postići stalnim nadzorom nad očuvanjem kakvoće tla, vode i zraka, tim više što u posljednje vrijeme i zakonska regulativa zahtijeva potrebu monitoringa zaštite okoliša u svim njegovim segmentima. Budući da u Županiji nema izrazito velike urbane aglomeracije, nema ni izrazito velikih ekoloških problema. Oni manji koji se pojavljuju prisutni su u okolici gradova na mjestu veće koncentracije industrijskih pogona – u industrijskim zonama, i to zato što više industrijskih subjekata još uvijek nema predtretmane za pročišćavanje otpadnih voda pa se, doduše rijetko, dogodi da se u recipijente puste određene količine nedozvoljeno zagađene vode. Osim toga, okoliš zagađuju brojna nekontrolirana (divlja) odlagališta otpada. Da bi se okoliš efikasno štitio od popratnih nusprodukata proizvodne djelatnosti, potrebno je: - izgraditi mrežu za odvodnju otpadnih voda te uređaje za prethodnu obradu otpadnih voda, prije nego što se one ispuštaju u recipijente, odnosno vodotoke; - planski odrediti lokacije sanitarnih deponija i kontroliranih odlagališta komunalnog otpada te u skladu sa strategijom odrediti lokalitete prikupljališta i skladišta posebnoga i opasnog otpada; - instalirati stalni monitoring zaštite okoliša .

1. Broj Naziv institucije Klju čna pitanja/Zaklju čci – Komunalna infrastruktura, gospodarenje otpadom, zaštita okoliša

• Pokrivenost vodoopskrbom stanovništva Županije iznosi 43% ili 61.660 stanovnika, ali se računa da svi stanovnici na određenom području koje je pokriveno mrežom, nije na nju i priključeno, pa se stvarni broj priključenih stanovnika procjenjuje na 31%

• Sistem odvodnje nedovoljno razvijen - samo pojedina veća naselja imaju manje ili više razvijen sistem kanalizacije, uz često puta nedovoljno efikasan sistem pročišćavanja otpadnih voda

• Bjelovarsko-bilogorska županija ima izvjesne primarne energetske resurse (plin, nafta, termalna voda), ali ih ne koristi za proizvodnju električne energije. Svoje potrebe za energijom zadovoljava iz izvora u susjednim županijama

• Manje od polovice naselja pokriveno je plinskom mrežom, najvećim dijelom naselja u okviru gradova

• Na području Županije organiziranim odvozom pokriveno 56 % naselja i 52% domaćinstava.

• Čak tri od pet velikih odlagališta kontrolirana, ali neodgovarajuće uređena • U 52% domaćinstava obuhvaćenih organiziranim odvozom (kao i u većini tvrtki)

komunalni otpad u pravilu se ne razvrstava • Znatne količine neprijavljenog opasnog otpada i gotovo sav opasni otpad iz kućanstava se

zbrinjava na nepropisan i za okoliš štetan način

15

6. GOSPODARSTVO Najvažnije gospodarske djelatnosti 6.1. Poljoprivreda Od davnina su poljoprivreda i prateća prerađivačka industrija bile temelj gospodarstva i života na području koje danas pokriva Bjelovarsko-bilogorska županija. BBŽ nalazi se svojom zemljopisnom širinom u pojasu “zrna” ( “corn-belt” ), poput Francuske, Lombardije, Mađarske i Ukrajine. Kvantum aktivnih sunčanih dana, zajedno s količinom oborina i reljefnim obilježjima ( bila, brežuljci i doline) pružaju izrazito povoljne uvjete za razvoj širokog izbora poljoprivrednih kultura. O prvoj prerađivačkoj djelatnosti poljoprivrednih proizvoda može se govoriti već polovicom prošlog stoljeća, dok veći zamah prehrambena industrija dobiva potkraj prošlog, te početkom ovog stoljeća. Seljaštvo se na području Županije, kao uostalom i u ostalim dijelovima države, borilo za životni opstanak, te se nastojala povećati poljoprivredna proizvodnja, jer je to bio uvjet boljega života, odnosno većeg standarda. U prošlom sustavu nije bila osmišljena, usvojena, niti prihvaćena nacionalna poljoprivredna politika. Socijalistički sustav programski je uništavao seljake, a stabiliziranje poljoprivredne proizvodnje slijedi tek šezdesetih i sedamdesetih godina kada su prestali progoni seljaka, a obrtni kapital za društvena (državna) dobra – PIK-ove postaje gotovo besplatan. Nakon Domovinskog rata stanje se pogoršalo, jer naslijeđena, niskoakumulativna socijalistička poljoprivreda nije nadomještena novim nositeljima u komunikaciji država – seljak, odnosno teško se prihvaća spoznaja da je poljoprivreda strateško, gospodarsko, političko, socijalno, a u novije vrijeme i ekološko pitanje. Korištenje poljoprivrednih površina Svojom površinom od 263.919 ha Bjelovarsko-bilogorska županija sudjeluje sa 4,66 % u ukupnoj površini Republike Hrvatske. Najveći prostorni udio županije (57,9%) otpada na poljoprivredno zemljište koje se prostire na površini od 152.290 ha (5% ukupnog poljoprivrednog zemljišta Hrvatske), od čega je veoma veliki postotak 94,7% ili 144.725 ha, obradivih površina koje sudjeluju sa 7,8% u obradivim površinama Republike Hrvatske. Od toga 69,8% otpada na oranice i vrtove, a 26,2 % na livade. Kako je relativno veliki postotak županijske površine pod šumom, 36,3% ili 95.973 ha, to je razumljivo da temeljno gospodarsko obilježje Županiji daje proizvodnja hrane i drvoprerađivačka industrija. Podaci popisa poljoprivrede u odnosu na registrirano stanje u službenoj statistici pokazuju da se na području Županije koristi samo 62% poljoprivrednog zemljišta. Oranica se koristi 65,5%, livada 57%, pašnjaka 55%. Vinograda je iskazano 37% i voćnjaka 30% u odnosu na stanje u statistici, a od toga plantažnih vinograda u kućanstvima je iskazano 131 ha, a voćnjaka 277 ha. Ljudski resursi u poljoprivredi Udio ukupnog poljodjelskog stanovništva u sveukupnom stanovništvu Županije je 26,6%, što je zamalo tri puta više od državnog prosjeka (9,1%). Čak 62,2% domaćinstva prema zadnjem popisu stanovništva iz 1991. godine ima poljoprivredno gospodarstvo, a u Hrvatskoj samo 6,5 %. 23.479 poljoprivrednih gospodarstava sa 76.104 člana čine 57,2% ukupnog stanovništva, a najveći broj članova čine djeca i mladi do 25 godina (28,05%) te stariji od 64 godine (20,1%).

16

Uočljiv je trend smanjenja poljoprivrednog stanovništva do kojeg dolazi uslijed ubrzane urbanizacije i emigracije ruralnog stanovništva u veće urbane aglomeracije, ili kao što je slučaj kod Bjelovarsko-bilogorske županije koja se naslanja na metropolitansko područje grada Zagreba, do izrazitih emigracija prema tom području. No, treba ipak naglasiti da je na ovom tipično poljodjelskom području srazmjerno opadanje poljodjelskog pučanstva sporije od državnog prosjeka. Ograničavajući faktor poljoprivredne proizvodnje je i veoma niska stopa obrazovanosti, što je pokazatelj kakvoće ljudskih resursa, a time i opći pokazatelj gospodarske razine pojedinog područja. U pregledu broja članova poljoprivrednih kućanstva po spolu i starosti na području Županije, te po gradovima i općinama proizlazi da od ukupnog broja 75.476 članova 49,5% je muškog spola. Preko 50% članova kućanstava u svih dobnih skupina živi na posjedu veličina do 3 ha, dok 14% članova živi na posjedu s više do 10 ha i 20% na 5-10 ha, a od ukupnih poljoprivrednih kućanstava 21% čini dobna skupina iznad 64 godine života. U 23.579 poljoprivrednih kućanstava u Županiji od stalno zaposlenih članova po poljoprivrednom obrazovanju samo praktično iskustvo ima 51.754 članova, tečaj 136, trogodišnju srednju školu 168, četverogodišnju srednju školu 421 i višu školu odnosno fakultet 278 iz čega je vidijivo da svega 1,64% poljoprivrednika ima srednje i visoko poljoprivredno obrazovanje, a samo praktično iskustvo 98%. Podaci također ukazuju da je 44% s visokim i 33-36 % srednjim obrazovanjem stanovnika u skupini kućanstava s posjedom do 3 ha. Poslovni subjekti u poljoprivrednoj proizvodnji Većina velikih industrijskih kapaciteta Županije izgrađena je radi korištenja prirodnih resursa u poljoprivredi i šumarstvu. I dok je u drvnoj industriji postignuta zadovoljavajuća disperziranost kapaciteta (njeni su pogoni locirani u osam općina), to se ne može reći za prehrambenu industriju, jer čak tri od sedam većih proizvođača ima proizvodne pogone u Bjelovaru (Sirela, Koestlin, Prerada). Premda Županija ima izrazito poljoprivredno obilježje, njen prosperitet se neće moći temeljiti isključivo na toj grani privređivanja, jer postoje teorijski i empirijski dokazi o tome da se razvoj nekog područja, bez obzira na komparativne prednosti u poljoprivredi, ne može zasnivati pretežito na toj djelatnosti. Opća bolnica Bjelovar

6.2. Turizam Toplu vodu u Daruvaru koristili su prije više od dvije tisuće godina Rimljani, a nastavili su ju kroz stoljeća koristiti i drugi vladari i poznate osobe. Poznato je da domaći ljudi tradicionalno odlaze «u kupke» u Daruvar. Brojni posjetitelji – lovci poznaju bogat i raznovrstan fond divljači i tradicionalno dolaze u lovišta, tako da se smije tvrditi da je turizam na ovim prostorima dugotrajna djelatnost. Na području županije djeluje šest putničkih agencija.. Od zbivanja i priredbi na području Županije, za razvoj turizma najvažnije su: - Međunarodni tjedan udaraljkaša. IPEW – International Percussion Ensembles Week predstavlja najveće dosege i najznačajnija imena i sastave udaraljkaške glazbe. Održava se svake godine u Bjelovaru u mjesecu siječnju. - BOK fest – Bjelovarski odjeci Kazališta smotra je najznačajnijih kazališnih ostvarenja profesionalnih kazališnih kuća Hrvatske. Osim desetak predstava za odrasle, gotovo jednak broj predstava bude namijenjen i djeci. Osim toga, kroz različite dramske radionice, djeca mogu upoznati popularne glumce i usvojiti dio njihova znanja, umijeća i iskustva. Uz kazali1ne

17

predstave budu organizirane večeri poezije, stand up komedija, humanitarno-sportske priredbe i sl., pa grad tih dana festa živi s kazalištem i glumcima. Održava se u Bjelovaru krajem zime. - Bjelovarski sajam sa nizom specijaliziranih priredbi održava se u u Bjelovaru na prostoru Gudovac. - Od Kaptola do Kaptola je utrka od zagrebačkog do čazmanskog Kaptola, najduža je cestovna atletska utrka u Hrvatskoj 61 km i 350 m i utrka sa najdužom tradicijom. - Moto cross na terenima uz Hotel održava se kao memorijalna utrka Tihomira Trnskog. - Terezijana je višednevna kulturna, zabavna i turistička priredba predstavlja se nizom glazbenih, scenskih, likovnih i sportskih događanja u čijem izvođenju sudjeluju izvođači iz čitave Hrvatske. Središnji događaj je scenski prikaz dolaska carice Marije Terezije u grad koji je ona dekretom i utemeljila 1756. godine. Održava se svake godine sredinom lipnja u Bjelovaru. - Lovrakovi dani kulture je tradicionalna kulturno-prosvjetna manifestacija državnog značaja posvećena Mati Lovraku, najuspješnijem dječjem književniku. Na temeljima Lovrakovih djela koncipiran je Lovrakov centar, koji sa Stazom prijatelja prirode privlači turiste u Veliki Grđevac. - Dožinky jedna od najvećih i najpoznatijih manifestacija hrvatskih Čeha su žetvene svečanosti - Dožinky, tradicionalna smotra svekolike kulturne, prosvjetne i gospodarske aktivnosti Čeha te njegovanja narodnih običaja i tradicije Čeha u RH. Održavaju se svake druge godine. - Božična priča u Čazmi na okučnici obitelji Salaj u Grabovnici pokraj Čazme. Za tu priliku okućnica Salaj ukrasi se stotinama tisuća raznobojnih sijalica, a postavljaju se Božična štalica i jaslice. 6.3. Radni potencijal stanovništva Prema podacima iz popisa 2001. godine – ukupno je 133.084 stanovnika u BBŽ. Prosječna starost stanovnika Županije je 40 godina. Glavna karakteristika stanovnika BBŽ je visoka životna dob, a starenje i izumiranje predstavlja jedan od većih problema. Migracijski saldo ( razlika broja doseljenih i broja odseljenih danog područja ili države u određenom razdoblju) u 2007.godini je negativan i iznosi -523 stanovnika, uz najviše odseljenih u druge županije( DZS). Radni kontingent Bjelovarsko-bilogorske županije obuhvaća 82283 stanovnika, u tome radni dio ženskih osoba je 38578 (46,8%), a muških 43705 (53,2%). Osoba s invaliditetom u BBŽ ima 3,2% od ukupnog broja osoba s invaliditetom; što je relativno malen udio prema gradu Zagrebu ( 18,1% ) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (12,6%). Osobe s invaliditetom čine 11,7% od ukupnih stanovnika BBŽ. Branitelja s invaliditetom je 2% s prebivalištem u BBŽ, od ukupnog broja branitelja. Struktura stanovništva prema dobi i spolu (prema Popisu iz 2001.) DOB Do 19

godina % 20-24 godine %

25-39 godina %

40-60 godina %

Više od 60 godina %

M 16443 12,5 4501 3,4 13148 9,9 17869 13,4 12227 9,2 Ž 15390 11,6 4140 3,1 12555 9,4 17467 13,1 18892 14,2 UKUPNO 31833 23,9 8641 6,5 25703 19,3 35336 26,5 31119 23,4 Izvor: DZS

18

Vezano uz podatak o obrazovanju, ukupan broj nepismenih je 2737 osoba (osobe starije od 10 godina starosti) ili 2,06%. Nepismenih žena je 2201, a muških osoba je 536. stručna sprema

NKV % PKV + KV + VKV %

SSS % VŠS i VSS %

M 13921 21,9% 14800 23,2% 4283 6,7% 2890 4,5% Ž 11937 18,7% 6377 10,0% 6565 10,3% 2925 4,6% UKUPNO 25858 40,6%

21117 33,2% 10848 17% 5815 9,1%

Izvor: DZS Struktura stanovništva prema procjenama Državnog zavoda za statistiku 2007. godine pokazuje da je hrvatsko stanovništvo u trendu progresivnog starenja, jer je udio starijih od 65 godina dosegao 17,2%, a mlađih od 14 godina je smanjen na 15,5%. U BBŽ udio starijih od 65 godina je 17,3 %. Očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj u 2008. godini je za oba spola zajedno iznosilo 76 godina, odnosno za žene 79,6 godine, a za muškarce 72,4 godina. Vitalni indeks ( živorođeni na 100 umrlih) BBŽ među najnižima je u RH; niži imaju samo Ličko- senjska, Krapinsko zagorska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija. 2007. st(procjena

sred.godine, *000 živorođeni umrli prirodni

prirast vitalni index

sklopljeni brakovi

razvedeni brakovi

RH 4436,0 41910 52367 -10457 80 23140 4785 BBŽ 126,7 1174 1866 -692 62,9 654 153 Izvor:DZS 6.3.1. Nezaposlenost U periodu 2000. – 2005. godine broj nezaposlenih se smanjio. Međutim, statističko praćenje nezaposlenosti vezano je i za promjenu Zakona o zapošljavanju pa je evidentan pad broja nezaposlenih nakon 2002. godine dijelom vezan za zakonske osnove prava prijave na evidenciju. Više zabrinutosti proizlazi iz evidentnog smanjivanja broja zaposlenih s evidencije HZZ-a što ukazuje na smanjenu potrebu tržišta. Jedini relativno konstantni pokazatelj je broj novoprijavljenih na evidenciju (osobe u BBŽ prema RH) što ukazuje na kontinuirani «višak proizvodnje» obrazovnog sustava i male potrebe gospodarstva.

19

Broj novoprijavljenih osoba na HZZ

BBŽ %

RH

2006. 8.985 3,8% 233.163 2007. 8.412 4,1% 206.460 2008. 7.923 3.9% 200.093 Izvor: HZZ Od ukupno nezaposlenih osoba u RH 2008.godine, u BBŽ je bilo: 2006. 4,1% (11834) 2007: 4,2% (11172) 2008: 4,3% (10316) Kvalifikacijska struktura nezaposlenih Kvalifikacijska struktura najjasnije govori o radnom potencijalu Županije, odnosno o osobama koje traže posao. Kvalifikacijska struktura nezaposlenih osoba u BBŽ: Razina obrazovanja Udio Žene Bez škole i nezavršena osnovna škola

8,90% 4,60%

Osnovna škola 31,70% 18,30% SŠ za zanimanja do 3 g. i škola za KV i VKV

35,40% 17,90%

SŠ u trajanju 4 i više god./Gimnazija 20,40% 14,70% Viša škola,I. stupanj fakulteta i stručni studij

1,90% 1,20%

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

1,29% 0,70%

U evidenciji nezaposlenih prevladavaju osobe sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine obrazovanja i školom za VKV I KV radnike, kojih je bilo 35%, te sa osnovnom školom 31,7% ( HGK,ŽK Bjelovar, 2009). Udio visoko obrazovanih u stanovništvu 25-54 godine (%)- položaj Hrvatske prema podacima Eurostata u 2008.godini

20

Izvor:HZZ Udio VŠS i VSS u zaposlenima po županijama

Izvor:HZZ

21

17,30% 82,70%

17,90% 82,10%

18,00% 82%

18,10% 81,90%

0% 20% 40% 60% 80% 100%

2004.

2005.

2006.

2007.

Udio VŠS i VSS u zaposlenima 2004-2007. godine u BBŽ

Udio VŠS i VSS uzaposlenima

ostalo

Nezaposlenost prema spolu Što se tiče nezaposlenosti prema spolu po županijama, najveći udio žena u ukupnom broju nezaposlenih krajem 2007. godine imale su Istarska (66,1 %), Brodsko-posavska (65,5 %) i Zagrebačka županija (64,6 %), što u prvoj županiji vjerojatno dijelom odražava značajan opseg sezonskog zapošljavanja žena. Najmanji udio žena imale su Bjelovarsko-bilogorska (57,1 % ), Ličko-senjska (57,4 %) i Vukovarsko-srijemska županija (58,0 %). Prosjek za RH iznosi 61,6%.

Izvor: FINA, obrada ŽK Bjelovar Stopa nezaposlenosti po županijama od 2005-2008.

22

Izvor:HZZ

Izvor:DZS

23

Dobna struktura nezaposlenih u BBŽ u 2008.godini (N= 10316)

15-24god.19%

25-29god.12%

45-49god.12%30-34god.

11%

40-44god.10%

iznad 50 god.26%

ostali10%

Izvor:HZZ

Najveći udio u registriranoj nezaposlenosti u 2008. imaju osobe iznad 50 godina (26%).

Struktura nezaposlenih osoba u BBŽ (V/2008.)

• 58,1 % žene; • 42,1% bez škole i sa završenom OŠ; • 3,1% sa višom školom ili fakultetom; • 25,8% prvi put traže zaposlenje; • 31,0% mlađe od 29 godina; • 38,0% starije od 45 godina; • 10,4% hrvatskih branitelja.

Najviše je prijavljeno slobodnih radnih mjesta iz sljedećih djelatnosti(V/2008.):

• prerađivačka industrija – 88 ili 25,7% • trgovina na veliko i malo – 56 ili 16,3% • građevinarstvo – 53 ili 15,5%

Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti u BBŽ u 2008.godini Posebno je zabrinjavajući podatak o povećanju broja osoba koje su dugotrajno nezaposlene u BBŽ. Čak je 59,4 % onih koji na posao čekaju dulje od 12 mjeseci, što je prema standardima ILO-a (International Labour Organisation) zabrinjavajući period koji osim egzistencijalnih donosi i socijalne poteškoće za osobe. Mogućnost sezonskog zapošljavanja bitno smanjuje pojavu dugotrajne nezaposlenosti. Udio sezonskog zapošljavanja u BBŽ je 2008.godine 20,7%.

24

Udio sezonskog zapošljavanja, udio dugotrajno nezaposlenih i stopa nezaposlenosti u 2008. godini po županijama

Izvor:HZZ

Korisnici novčane naknade : U 2008.godini 16,9% od ukupnog broja nezaposlenih koristilo je novčanu naknadu.

Plaće u BBŽ prema RH U odnosu na prosjek RH bruto plaća Županije manja je za 31,2%, dok je prosjek neto plaće manji za 27,5%. Kretanje prosječne neto plaće po oblicima vlasništva:

- plaća kod pravnih osoba u privatnom vlasništvu u prosincu 2008. iznosila je 3381 kunu, što je za 11,6% manje od županijskog prosjeka,

25

- kod pravnih osoba koje se financiraju iz državnog proračuna i fondova prosjek neto plaće isplaćen je u iznosu od 5189 kuna što je 35,6% iznad prosjeka Županije.

U gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije prosječne plaće znatno zaostaju za prosjekom Hrvatske. Najniža neto plaća isplaćena je u Garešnici 3.089 kuna, što je 41,5% manje od republičkog prosjeka, dok je najviši prosjek neto plaće evidentiran u Bjelovaru od 4.230 kuna, što je za 19,8% manje od republičkog prosjeka. Prosječna bruto i neto plaća po zaposlenom - prosinac 2008.

Velike su razlike prosječne neto plaće po zaposlenom po pojedinim djelatnostima; kreću se u rasponu od 2.586 kuna u financijskom poslovanju, što je samo 67,6% prosjeka županije, do 8028 kuna u djelatnosti rudarstvo i vađenje što je 109,9% više od prosjeka županije.

26

Niže neto plaće od županijskog prosjeka evidentirane su u poljoprivredi, preradivačkoj industriji, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, građevinarstvu, trgovini, u hotelima i restoranima, trgovini, prijevozu i financijskom posredovanju. Najveći broj zaposlenika (2869 ili17,4%) primilo je prosječnu neto plaću u rasponu od 3.000- 3.500 kuna, slijedi 15,8% zaposlenika s prosječnom plaćom u iznosu od 2.000-2.600 kuna, dok je 15,6% zaposlenika primilo prosječnu neto plaću u rasponu od 2600-3000 kuna.

Izvor: BBŽ, Izvješće o stanju gospodarstva u BBŽ za 2007.godinu Zapošljavanje Trend zapošljavanja i dalje ukazuje na lakše i brže zapošljavanje osoba koje imaju srednju školu i školu za KV i VKV radnike, te osoba koje su kratkotrajno nezaposlene. Trend prate potrebe gospodarstva, pa čak i prema djelatnostima tvrtki koje zapošljavaju, jer je najveći broj zaposlenih upravo u prerađivačkoj industriji

Struktura djelatnosti BBŽ s najviše zaposlenih osob a u 2008.godini

hoteli i restorani33%

prerađivačka industrija

15%

trgovina na veliko i malo14%

ostalo38%

Izvor:ŽK Bjelovar

27

Najznačajniji problem koji se ističe kao uzrok ovakvog stanja je izrazito razvijena «siva ekonomija» i sporost pravosudnog sustava u sankcioniranju prekršitelja, te neodgovarajuće strukovno obrazovanje mladih, ali i postojećih obrtnika koji se suočavaju sa nizom problema u praćenju i planiranju vlastitog poslovanja. Udio neaktivnog stanovništva (osobe koje nisu zaposlene i ne traže zaposlenje ili koje traže zaposlenje, ali nisu spremne za rad, smatraju se neaktivnima u pogledu tržišta rada) 40-59 godina u RH 2008. iznosi 29,5% ( 22,1% M i 36,6% Ž ). Može se, dakle, zaključiti da značajan dio hrvatskog stanovništva oba spola mlađeg od 60 godina prima odnosno koristi mirovinu, te da takav nalaz na temelju podataka iz službenih registara i službene procjene broja stanovnika podupire rezultate ankete koja sadrži pitanje o razlozima neaktivnosti stanovništva radne dobi. 6.3.2. Kvaliteta života UNDP ( United Nations Development Programme) je proveo prvo usporedno istraživanje o kvaliteti života građana Hrvatske u odnosu na građane ostalih 27 zemalja Europske unije. Gotovo 9000 građana iz svih krajeva Hrvatske sudjelovalo je u anketi koju je UNDP proveo 2006. godine i odgovorilo na pitanja o percepciji kvalitete vlastitog života: ekonomske situacije svog kućanstva, kvalitete stanovanja, zaposlenja i obrazovanja. Ovim istraživanjem po prvi puta prikupljeni su podaci reprezentativni na razini županija, tako da istraživanje, osim na postojeće razlike među zemljama proširene EU, ukazuje i na razlike unutar Hrvatske. Područja života u kojima Hrvatska zaostaje za prosjekom EU zemalja su prije svega zadovoljstvo vlastitim obrazovanjem i kvalitetom zaposlenja, a zatim i prevladavajući osjećaj dezorijentiranosti i otuđenosti u društvu te izrazito visoka percepcija napetosti između društvenih skupina, posebice između bogatih i siromašnih koju uočava visokih 62% ili gotovo dvije trećine građana Hrvatske. Rezultati ne predstavljaju crno-bijelu sliku. Hrvatska stoji relativno dobro u odnosu na druge europske zemlje po pitanju siromaštva, BDP-a po glavi stanovnika i socijalne zaštite. S druge strane, istraživanje je ukazalo na izražene regionalne razlike, pa su neke županije u trostruko ili šesterostruko povoljnijem položaju. Građani BBŽ su u nepovoljnoj poziciji po mnogim pokazateljima. Građani u Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj i Šibensko-kninskoj županiji imaju najvišu razinu deprivacije (ne mogu si u prosjeku priuštiti 2,4 od 6 pokazatelja), dok su u najpovoljnijoj poziciji u ovom pogledu građani u Zagrebačkoj županiji, Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji (prosječna razina deprivacije od 1,1-1,3). Prosječna razina deprivacije u siromašnijim hrvatskim županijama slična je prosječnoj razini deprivacije u zemljama EU10, dok je prosječna razina deprivacije u bogatijim županijama blizu prosjeka za EU25. Analiza prosječnog zadovoljstva stambenim uvjetima po županijama pokazuje da su najmanje zadovoljni stanovanjem građani u Bjelovarsko-bilogorskoj i Šibensko-kninskoj županiji, a najzadovoljniji u Koprivničko-križevačkoj županiji, Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji. Po pitanju zadovoljstva obiteljskim i društvenim životom ističu se stanovnici BBŽ koji iskazuju najveće nezadovoljstvo, kako u Hrvatskoj tako i među ostalim europskim zemljama.

28

. Da bi istražili kako građani po županijama percipiraju sigurnost susjedstva ili lokalne zajednice u kojoj žive, postavljeno im je pitanje o tome koliko je noću sigurno hodati u njihovu susjedstvu (odgovori su bili: vrlo sigurno, donekle sigurno, donekle nesigurno i vrlo nesigurno). Tako je najviše građana u Gradu Zagrebu (24%) te u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (23%) izjavilo da se osjeća nesigurno (donekle ili vrlo) dok noću prolaze svojim susjedstvom.

Najmanji je udio ispitanika koji ocjenjuju zdravlje izvrsnim ili vrlo dobrim u BBŽ - čak 83% manje nego u Istarskoj županiji u kojoj je najviše građana s izvrsnim/vrlo dobrim zdravljem. Općenito, postoji visok stupanj nepovjerenja u zdravstveni sustav među hrvatskim građanima (45% njih ima vrlo malo ili nimalo povjerenja). U Primorsko-goranskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji čak 60% ispitanika pokazuje iznimno malo povjerenja u zdravstveni sustav. Ispitanici iz

29

BBŽ imaju puno problema u pristupu zdravstvenim uslugama, lošije vrednuju kvalitetu usluga i imaju malo povjerenja u zdravstveni sustav. . Procjena životnog zadovoljstva i osjećaj sreće najsnažnije su povezani s visinom dohotka i stupnjem obrazovanja. Trećina građana Hrvatske nije zadovoljna svojim životnim standardom jer ima poteškoće u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Značajno odstupanje primjetno je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje je najmanji udio zadovoljnih i sretnih ispitanika, dok je u Splitsko-dalmatinskoj taj udio najveći. Usprkos ekonomskim teškoćama, razina optimizma i očekivanja od budućnosti u Hrvatskoj je među najvišima u Europi, viši je samo u skandinavskim zemljama.

Unatoč rastu individualizma obitelj još uvijek ima vrlo važnu ulogu te je još uvijek važan izvor podrške kako u Hrvatskoj tako i u zemljama EU. Tako se ispitanici u većini slučajeva za pomoć najčešće obraćaju članovima obitelji, a tek onda prijateljima odnosno nekom drugom. Ispitanici u Hrvatskoj nešto rjeđe mogu računati na potporu obitelji ako im je potrebna financijska pomoć, no to je vjerojatno više rezultat opće ekonomske situacije nego nedostatka želje za pomoći. Iskače Bjelovarsko–bilogorska županija sa slabije razvijenim obrascima podrške i društvenosti, ali i s najjače izraženim nezadovoljstvom obiteljskim i društvenim životom. Izvor: Quality of Life in Croatia: Key Findings from National Research - Executive Summary www.undp.hr Klju čna pitanja/Zaklju čci – Gospodarstvo- zaposlenost/nezaposlenost

• Čak 52% stanovništva je radno neaktivno, od čega čak 60 % žena • Smanjenje broja nezaposlenih-stopa registrirane nezaposlenosti opada- 21,7% u 2008,

23,3% u 2007, 24,5% u 2006, ali još je uvijek iznad prosjeka RH u 2008.godini(12,9%) • Nepovoljna struktura nezaposlenih – čak 76% sa najmanjim obrazovanjem, osnovna škola i

srednja škola u trajanju od 3 godine, a po starosti čak 38% stariji od 45 godina • Evidentno povećanje broja dugo nezaposlenih – dulje od godinu dana posao čeka više od

59,4% nezaposlenih, problemi socijalnog karaktera

30

• Nezaposlenih žena je bilo 57,1% od ukupnog broja nezaposlenih osoba tijekom 2007. godine

• Trend zapošljavanja - lakše i brže zapošljavanje osobe koje imaju srednju školu i školu za KV i VKV radnike, te osoba koje su kratkotrajno nezaposlene -prati karakteristike gospodarstva jer je najveći broj zaposlenih upravo u prerađivačkoj industriji

• Prosječna neto plaća za 2008. godinu iznosi 3.825 kuna ili 9,8% nominalno više nego za 2007. godinu, ali znatno zaostaje i na nivou je 72.5% od iznosa prosječne plaće u RH (5.277 kn)

• Najviše zaposlenih i najveći broj poslovnih subjekata u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i prometu; najveći prihod po zaposlenom u djelatnosti rudarstva i vađenja, najveći gubitaši prerađivačka industrija i promet

• Relativna stagnacija u broju obrta na području županije, uz istovremen porast zaposlenosti – istaknut problem neadekvatnog strukovnog obrazovanja mladih

• Usklađenost sa nacionalnom strategijom razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz projekt razvoja poduzetničkih zona uz izražen problem nedostatne komunalne infrastrukture unutar zona - samo 43% zona ima plin, 28% struju, 31% vodu, 33% kanalizaciju i 29% zona telefonsku mrežu

• Postoje značajni, ali nedovoljno korišteni turistički resursi • Loša tehnološka opremljenost i nedostatak nove tehnologije, sukladno suvremenim

standardima Poljoprivreda, šumarstvo

• U poljoprivredi i šumarstvu zaposleno oko 6 % ukupno zaposlenih u poslovnim subjektima • 57,9% prostora Županije, odnosno 152.290 ha otpada na poljoprivredno zemljište, od čega

je veoma veliki postotak (94,7% ili 144.725 ha) obradivih površina. • 36,3% ili 95.973 ha županijske površine je pod šumom - temeljno gospodarsko obilježje

Županiji daje proizvodnja hrane i drvoprerađivačka industrija. • Prosječna površina u vlasništvu obiteljskih domaćinstava (58% domaćinstava ima posjed

manji od 3 ha), ali i poslovnih subjekata (samo 10 posjeduje više od 100 ha) • Jako poljodjelsko područje sa znatnim poljodjelskim resursima i proizvodnjom -

najzastupljenija proizvodnja žitarica, voća i povrća, krmnog i industrijskog bilja • Izraženi značaj stočarstva - u ukupnoj proizvodnji mesa u Hrvatskoj, BBŽ sudjeluje sa

8,1% • U ukupnoj proizvodnji u RH, BBŽ sudjeluje sa oko 20% u proizvodnji meda, 15% u

proizvodnji jaja, mlijeka • Veoma niska stopa obrazovanosti poljoprivrednog stanovništva (98% samo praktično

iskustvo) Kvaliteta života

• Građani BBŽ su u nepovoljnoj poziciji po mnogim pokazateljima, glede životnog standarda i kupovne moći, zadovoljstva stambenim uvjetima, najjače među županijama izraženim nezadovoljstvom obiteljskim i društvenim životom, uz najmanji udio zadovoljnih i sretnih ispitanika, percipiraju nesigurnost susjedstva, imaju puno problema u pristupu zdravstvenim uslugama, lošije vrednuju kvalitetu usluga i imaju malo povjerenja u zdravstveni sustav.

31

7. STANJE ZDRAVLJA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANI JI Zdravstveno- statistički pokazatelji 7.1.Dojenačka i perinatalna smrtnost Mortalitet dojenčadi

Usporedba stopa mortaliteta dojen čadi BBŽ prema RH od 1998- 2008. godine

0

2

4

6

8

10

12

14

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

BBŽ

RH

(Smrtnost dojenčadi = broj umrle dojenčadi na tisuću živorođenih) Stopa mortaliteta dojenčadi u BBŽ od 1999.( kada je među najvišim stopama u RH) je u padu, a 2002, 2003, 2005, 2007.i 2008. ispod je prosjeka RH. U 2008. iznosi 3,3, dok je za RH 4.5. Prosjek za Europsku regiju 2007. je 7,95/1.000 živorođenih. Tako niska stopa mortaliteta dojenčadi u BBŽ se može protumačiti malim brojem poroda (736) jer mali je broj događaja( poroda) u malom broju populacije. Mortalitet dojenčadi ovisi o teritorijalnoj dostupnosti zdravstvene skrbi, organizaciji perinatalne skrbi i o broju žena koji se koristi mogućnošću da ide na kontrolne preglede u trudnoći, kada se može spriječiti neželjeni događaj. Perinatalni mortalitet Perinatalni mortalitet za sve rođene (.500 grama porodne težine) je u Hrvatskoj u 2008. godini iznosio 6,7/1.000 rođenih. U 2008. godini je raspon stopa perinatalne smrtnosti prema vitalno-statističkim podacima (koji se ne prate prema težinskim kriterijima poput podataka iz zdravstva), među županijama od 0,9 u Karlovačkoj i 3,5 u Virovitičko-podravskoj do 9,2 u Brodsko-posavskoj i 9,5 u Ličko-senjskoj županiji. Najveći broj županija grupiran je oko hrvatskog prosjeka s odstupanjem ±2,5‰.

32

Usporedba stopa perinatalnog mortaliteta BBŽ prema RH od 1998- 2008. godine

02468

1012141618

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008.

BBŽ

RH

(Perinatalni mortalitet =(mrtvorođeni + umrli do 6 dana)/rođeni x 1.000) U 2008. stopa perinatalnog mortaliteta BBŽ (7,5) nešto je iznad hrvatskog prosjeka (6,7), ali pokazuje trend opadanja u promatranom periodu.

Vitalnostatistički podaci se prikupljaju za sve živorođene neovisno o težini, a za mrtvorođene od najmanje 500 grama težine te s najmanje 22 navršena tjedna gestacije (preporuka SZO-a za nacionalne statistike). Međutim, međunarodne usporedbe u perinatalnoj smrtnosti provode se samo za Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis 2008 rođene i perinatalno umrle porodne težine iznad 1.000 grama. Stoga je perinatalni mortalitet u 2008. godini, prema metodologiji SZO-a za međunarodne usporedbe, iznosio 4,6/1.000 rođenih. Prosjek Europske unije iznosi 6,0/1.000 rođenih ≥1.000 grama porodne težine, a Europske regije 7,6/1.000 ukupno rođenih. Perinatalni mortalitet za sve rođene (≥500 grama porodne težine) je u Hrvatskoj u 2007. godini iznosio 7,0/1.000 rođenih. 7.2.Vodeći uzroci smrtnosti

Vodeći uzroci smrtnosti u BBŽ u 2008. godini ( N= 1821)

Novotvorine20,6%

Ozljede, otrovanja i

ostali vanjski uzroci smrt

5,7%

Ostalo7,6%

Bolesti dišnog sustava4,3%

Bolesti probavnog

sust.4,9%

Bolesti cirkulac.sust.

57,0%

33

Na prvom mjestu uzroka mortaliteta nalaze se bolesti cirkulacijskog sustava. Stopa umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava na 100 000 stanovnika u 2008. za BBŽ iznosi 779,96, što je više od stope za RH (591,22). Stopa za muškarce u BBŽ (640,00) i RH ( 533,83) niža je od stope za žene u BBŽ (911,09), kao i u RH (644,48). Dakle, umiranje od cirkulacijskih bolesti u BBŽ slijedi trend u Hrvatskoj po spolu, ali ga također i nadmašuje.

Vodeći uzroci mortaliteta u muškaraca u BBŽ u 2008. godini (N = 898)

Bolesti cirkul.sust.

45,9%

Bolesti prob.sust.

6,0%

Ozljede,trovanja8,8%

Bolesti dišnog sust.

5,7%

Novotvorine25,3%

Ostalo8,2%

Vodeći uzroci mortaliteta u žena u BBŽ u 2008. godini (N = 923)

Bolesti cirkul.sust.

67,8%

Bolesti prob.sust.

3,8%

Ozljede,trovanja

2,6%

Bolesti dišnog sust.

3,0%

Novotvorine16,0%

Ostalo6,7%

Izvor:Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2008.godinu

34

Rang lista vodećih uzroka smrti po dijagnozama u BBŽ za 2007. godinu MKB-X Dijagnoza Broj Udio I64 Inzult, nespecificiran kao krvarenje/infarkt 265 14,2% I25 Kronična ishemična bolest srca 216 11,6% I50 Insuficijencija srca 139 7,4% I21 Akutni infarkt miokarda 121 6,5% C34 Zloćudna novotvorina bronha i pluća 75 4,0% I69 Posljedice cerebrovaskularnih bolesti 68 3,6% J44 Druga kronična opstruktivna bolest pluća 53 2,8% K74 Fibroza i ciroza jetre 45 2,4% E14 Nespecificirani dijabetes mellitus 34 1,8% C61 Karcinom prostate 31 1,7% UKUPNO prvih deset uzroka smrti 1047 56 % UKUPNO umrli 1866 100% Vodeći uzroci smrtnosti po dobnim skupinama 2007. MKB-X 18-24g. 25-44g. 45-64g. 65-84g. 85g. i više Ukupno(udio) I00-I99 0 8

( 0,8%) 104 (10,2%)

695 ( 68,5%)

207 ( 20,4%)

1014 (99,9%)

I64 0 1 21 198 45 265 I21 0 2 29 81 9 131 I25 0 0 12 172 66 250 I50 0 0 10 94 35 139 C00-D48 2

(0,5%) 8 (1,9%)

122 (29,6%)

260 (63,1%)

20 (4,8%)

412 (99,9%)

C34 0 0 28 46 1 75 C50 0 0 15 22 2 39 S00-T98 9

(9,7%) 12 (12,9%)

27 (29%)

36 (38,7%)

9 (9,7%)

93 (100%)

J44 0 0 7 (13,2%) 36 (67,9%) 10 (18,9%) 53(100%) K74 0 3 (6,6%) 24 (53,3%) 18 (40%) 0 45(99,9%) Izvor: ZZJZ BBŽ Dakle, u mladoj dobi (18-24g.) najviše se stradava od nesretnih slučajeva i novotvorina. U srednjoj produktivnoj dobi (25-44g.) nesretni slučajevi i dalje su vodeći uzrok smrtnosti, a slijede novotvorine. U kasnoj produktivnoj dobi (45-64g.) ljudi najviše umiru od novotvorina, najčešćeg sijela bronha i pluća te žene od karcinoma dojke; zatim slijede cirkulacijske bolesti: akutni infarkt miokarda i moždani udar. Na trećem mjestu su ozljede, a slijede fibroza i ciroza jetre, kao vodeća dijagnoza unutar skupine bolesti probavnog sustava.

35

U starosti (85 g. i više) vodeći uzrok smrtnosti su cirkulacijske bolesti, i to prvenstveno kronična ishemična bolest srca, moždani udar, te insuficijencija srca. Na drugom mjestu su novotvorine, a na trećem bolesti dišnog sustava, sa najčešćom dijagnozom nespecificiranog bronhitisa. 7.3. Zloćudne novotvorine Novotvorine su na drugom mjestu vodećih uzroka smrti, kako u Hrvatskoj, tako i u županijama. Gruba stopa smrtnosti od karcinoma u 2007. u BBŽ iznosila je 309,58/100.000 stanovnika, za žene 250,33/100 000, a za muškarce 372,82/100 000 stanovnika. Najčešća sijela karcinoma u muškaraca i žena BBŽ za 2008.godinu su grafički prikazana.

Vodeći uzroci smrti od karcinoma u muškaraca u BBŽ u 2008. godini ( N = 240)

pluća32%

prostata13%

kolon7%

želudac6%

rektum 7%

limfni/hematop.sustav

5%

ostalo30%

Vodeći uzroci smrti od karcinoma u žena u BBŽ u 2008. godini ( N = 172)

ostalo46%

dojka22% kolon

6%

pluća6%

rektum5%

limfni/hematopoetski sustav

6%

maternica9%

Izvor:Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2008.godinu

36

Usporedba stopa smrtnosti od raka BBŽ prema RH u 2 007. godini

0

50

100

150

200

250

300

350

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

BBŽ

RH

Izvor:Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2007.godinu Smrtnost od raka u BBŽ (289/100.000) blizu je hrvatskog prosjeka ( 285,8/100.000). I stope incidencije i stope smrtnosti više su u muškaraca nego u žena. Incidencija raka prema županijama

37

7.4. Nasilne smrti Vanjski uzroci smrti Među umrlima od ozljeda u BBŽ (XIX skupina bolesti ) – ukupno je 97 osoba u 2007. godini (stopa 72,89/100.000) dok za RH iznosi 66,52/100.000. U BBŽ u 2008.godini bilo je ukupno 97 slučajeva nasilne smrti, od čega 63,9% (62 ) kod muškaraca, a 36,1% (35) kod žena. Od toga nesretni slučajevi čine 53,6% (52), samoubojstva 41,2% (40) te napadi 4,1% (4). Od svih nesretnih slučajeva, 59,6% (31) otpada na muškarce, a 40,4% (21) na žene. U nesretnim slučajevima najviše su zastupljene prometne nesreće 55,8% (29), u kojima češće umiru muškarci 75,9% (22), a manje žene 24,1% (7).

Udio pojedinih vrsta ozljeda u ukupnom broju umrlih od ozljeda u BBŽ u 2008.godini (N= 97)

nesreće pri

prijevozu V00-V99

31%

namjerno samoozlj.X60-X84

43%

Ostali vanjski

uzrociX85-Y9811%

padovi W00-W19

15%

Izvor:Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2008.godinu Umrli u prometnim nesrećama u 2007.godini, u RH i BBŽ

Vrsta prometne nesreće

ukupno % od ukupnih

Željezničke nesreće

Poginuli kao pješaci

Nesreće u nemotornim vozilima

Ostale nesreće u prijevozu

RH 707 1,4% 496 133 46 9

BBŽ 25

3,5% 1,4% 20

4% 5

3,7% 0 0 Izvor:DZS

38

7.5. Potencijalno izgubljene godine života Potencijalno izgubljene godine života osoba starih između 1 i 75 godina u BBŽ. Potencijalno izgubljene godine života odnose se na podatak o ukupno izgubljenim godinama života zbog prerane smrti stanovništva nastale zbog određenih uzroka smrti. Preranom smrću smatra se smrt koja se dogodila prije određene starosne dobi (npr. prije 75. godine ili očekivanog trajanja života). Očekivano trajanje života za Hrvatsku za 2008. godinu za oba spola je 76 godina ( M 72,4; Ž 79,6). Stopa potencijalno izgubljenih godina života pokazuje broj izgubljenih godina života na 100 000 stanovnika. Potencijalno izgubljene godine života osoba starih između 1 i 75 godina u BBŽ u 2007.godini MKB-X skupina bolesti Potencijalno

izgubljene godine života u godinama

%

Stopa poten.izgub.god.života na 100.000 stanovnika

I Zarazne i parazitarne bolesti 93 0,8 73,4 II Novotvorine 3.436,0 29,8 2.713,0 III Bolesti krvi i krvotvornog sustava 73 0,6 45,5 IV Endokrine bolesti 173,5 1,5 137 V Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja

155 1,3 122,4

VI Bolesti živčanog sustava 154 1,3 121,6 IX Bolesti cirkulacijskog sustava 3.586,5 31,1 2.831,8 X Bolesti dišnog sustava 373,5 3,2 294,9 XI Bolesti probavnog sustava 931,5 8,1 735,5 XIII Bolesti mišićno-koštanog sustava 5,5 0 4,3 XIV Bolesti genitourinarnog sustava 80,5 0,7 63,6 XVI Određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju

298 2,6 235,3

XVII Prirođene malformacije 96,5 0,8 76,2 XIX Ozljede, otrovanja i neke dr.posljedice vanjskih uzroka

1.978,5 17,1 1562,2

UKUPNO 11.536,5 100 9.108,9

Izvor: ZZJZ BBŽ Najveći postotak potencijalno izgubljenih godina života otpada na Bolesti cirkulacijskog sustava (IX) 31,1 %, zatim Novotvorine (II) 29,8 % te na Ozljede otrovanja i druge vanjske uzroke (XIX) 17,1 %. Pritom valja napomenuti da u skupini cirkulacijskih bolesti najveći dio, čak 34,7% potencijalno izgubljenih godina života čine ishemijske bolesti srca (1.247,0), a to je 10,8% svih potencijalno

39

izgubljenih godina života. Slijedi moždani udar (807,0) sa 22,5 % udjela u skupini cirkulacijskih bolesti, odnosno 6,9% svih potencijalno izgubljenih godina života. Novotvorine zauzimaju drugo mjesto u izgubljenim godinama života, što je pokazatelj da od te dijagnoze umiru sve mlađi ljudi.

Potencijalno izgubljene godine života u osoba stari h 1-75 godina u BBŽ u 2007.godini

Bol.cirkulacijskog sustava

31%

Ostalo22% Novotvorine

30%

Ozljede, otrovanja i

dr.posljedice vanjskih uzroka17%

7. 6. Usporedba odabranih pokazatelja SZO "Zdravlje za sve" Svjetska zdravstvena organizacija u svom programu "Zdravlje za sve" - "Health for All" (HFA) definira zdravstvene pokazatelje i metodologiju praćenja određenih indikatora s ciljem da omogući usporedbu podataka i zdravstvenog stanja populacije među zemljama Europe. Podaci vitalne statistike najkvalitetniji su rutinski podaci. Dobno standardizirane stope smrtnosti su stope izračunate na apstraktno europsko stanovništvo. To nam omogućuje uspoređivanje s drugim državama s različitim dobnim sastavom pučanstva, te tako isključujemo utjecaj dobne strukture populacije na pojavnost određenih uzroka smrti. Za usporedbu s našim stopama BBŽ odabrali smo stope Hrvatske, Austrije, Slovenije i Europske Regije. Napomena: Korišten je popis stanovništva iz 2001.godine, a za razdoblje od 2002-2007. godine uzete su procjene stanovništva prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

40

Standardizirane stope smrtnosti od ishemi čne bolesti srca za dob 0- 64 g./100.000 stanovnika (te dobi)

0

10

20

30

40

50

60

70

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

BBŽ

RH

AUSTRIJA

SLOVENIJA

EUROPSKA REGIJA

Standardizirane stope smrtnosti od ishemi čne bolesti srca, za sve dobne skupine, na 100.000 stanovnika

0

50

100

150

200

250

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

BBŽ

RH

AUSTRIJA

SLOVENIJA

EUROPSKA REGIJA

Standardizirane stope smrtnosti za ishemične bolesti srca pokazuju nagli trend rasta u BBŽ od 2005. godine, dok je za RH prisutan blagi trend opadanja. Slovenija i Austrija imaju značajno niže stope smrtnosti te skupine bolesti.

41

Standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularn ih bolesti za dob 0- 64 g, na 100.000 stanovnika (te dobi)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

BBŽ

RH

AUSTRIJA

SLOVENIJA

EUROPSKA REGIJA

Standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularn ih bolesti, za sve dobne skupine, na 100.000 stanovnika

0

50

100

150

200

250

300

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

BBŽ

RH

AUSTRIJA

SLOVENIJA

EUROPSKA REGIJA

Cerebrovaskularne bolesti vodeći su uzrok mortaliteta u BBŽ. Standardizirane stope smrtnosti za tu skupinu bolesti nadmašuju stope svih uspoređenih zemalja, kako za RH, tako i za Europsku regiju. U toj skupini bolesti vodeća dijagnoza je moždani udar, koji uzrokuje 14,2 % svih smrti, a pokazuje tendenciju rasta u 2007. godini u odnosu na prethodnih nekoliko godina. Tako visoka stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti ukazuje na problem neregulirane hipertenzije, što je veliki problem i zbog velikog udjela starije populacije u Županiji.

42

Standardizirane stope smrtnosti od raka dojke žena, za dob 0- 64 g, na 100.000 stanovnika ( te dobi)

0

5

10

15

20

25

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

BBŽ

RH

AUSTRIJA

SLOVENIJA

EUROPSKA REGIJA

Standardizirane stope smrtnosti od raka dojke žena, za sve dobne skupine, na 100.000 stanovnika

0

5

10

15

20

25

30

35

40

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

BBŽ

RH

AUSTRIJA

SLOVENIJA

EUROPSKA REGIJA

Standardizirane stope smrtnosti od raka dojke u žena za BBŽ ne odstupaju bitno od hrvatske i stope uspoređenih zemalja, ali je evidentan nagli porast stope od 2006. godine.

43

Standardizirane stope smrtnosti od raka traheje, br onha i plu ća, za dob 0- 64 g, na 100.000 stanovnika (te dobi)

0

5

10

15

20

25

30

35

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

BBŽ

RH

AUSTRIJA

SLOVENIJA

EUROPSKA REGIJA

Standardizirane stope smrtnosti od raka traheje, br onha i plu ća, za sve dobne skupine, na 100.000 stanovnika

0

10

20

30

40

50

60

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

BBŽ

RH

AUSTRIJA

SLOVENIJA

EUROPSKA REGIJA

Standardizirane stope smrtnosti od raka traheje, bronha i pluća pokazuju skokove porasta u 2006. i 2007. godini, kada su iznad hrvatske stope.

44

7.7. Primarna zdravstvena zaštita Pokazatelji rada u djelatnosti opće medicine U 2008. godini djelatnost opće medicine u BBŽ vršilo je 69 timova u kojima je zaposleno 42 liječnika od čega samo 28 specijalista i 70 medicinskih sestara (SSS). Oni su skrbili o 124.198 osiguranih osoba, u prosjeku 1.800 osiguranika po timu. U djelatnosti opće medicine u 2008. godini obavljeno je 414.671 pregleda od čega 98,32% (407.710.) čine pregledi u ordinaciji, a svega 1,68 % (6.961) čine pregledi u kući. Kućnih posjeta obavljeno je 9.386. Tendencija je opadanja kućnih posjeta od 1990.godine u svim županijama, dok broj pregleda raste. Na svakih 2,1 učinjena pregleda u djelatnosti opće medicine BBŽ, dolazi po jedno upućivanje na specijalistički pregled. Prosjek za RH u 2008. je također je 2,1. Preventivna zdravstvena zaštita odraslih osoba u djelatnosti opće medicine U BBŽ je učinjeno tijekom 2008.godine 99 preventivnih pregleda odraslih osoba 20-64 godina, te 93 pregleda starijih od 65 godina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što je ukupno 192 preventivna pregleda. Zdravstvena zaštita dojenčadi predškolske djece Na svaka 4,1 učinjena pregleda u djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece BBŽ, dolazi po jedno upućivanje na specijalistički pregled. Prosjek za RH u 2008. je upućivanje specijalistici po svaka 4,2 pregleda. Zdravstvena zaštita žena Glede zdravstvene zaštite žena, na svaki tim ginekološke ordinacije ( od ukupno 6) dolazi 7180 žena u skrbi ( prosjek za RH je 6497 žena). Žene koje su koristile zdravstvenu zaštitu čine 37,4%( 56,8% za RH), a svaka od tih žena obavi godišnje 1,98 pregleda ( 1,29 za RH). Dakle, u BBŽ manje žena koristi ginekološku zdravstvenu skrb, a one koje koriste ostvaruju više pregleda nego što je prosjek za RH. U odnosu na 2007. to je pozitivan pomak ( 0,9 pregleda godišnje) koje je koristilo 32% žena, od svih žena u skrbi. Kućna njega Kad se usporedi broj ukupnih posjeta godišnje u kućnoj njezi po županijama, BBŽ ima 1206 posjet/po sestri, dok je prosjek RH gotovo duplo viši (2077), najviše radi kroničnih stanja. Patronažna zdravstvena djelatnost U patronažnoj zdravstvenoj djelatnosti, od ukupno 24 patronažnih sestara, broj posjeta po sestri u 2008. u BBŽ iznosi 1332, dok je za RH prosjek 1650 posjet. Najveći je broj posjeta, gotovo polovica, kroničnim bolesnicima, što je razumljivo s obzirom na starosnu strukturu stanovništva. U RH, u 2008. godini, redoslijed udjela utvrđenih bolesti i stanja zabilježenih u djelatnostima opće/obiteljske medicine i djelatnosti za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece: 1. Bolesti dišnog sustava (22% od ukupnog broja utvrđenih bolesti i stanja) među kojima prednjače akutne respiratorne infekcije, 2. Bolesti srca i krvnih žila (11%) od kojih je u 59% zabilježena hipertenzivna bolest, 3. Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (10%), 4. Bolesti mokraćnih i spolnih organa (6%), 5. Bolesti kože i potkožnoga tkiva (5%).

45

Reforma zdravstva Početkom 2009. godine na snagu je stupila nova reforma zdravstva, donešena radikalno paternalističkim stilom, bez konsenzusa struke, politike i korisnika. Zdravstveni sustav, koji je već pretrpio desetak neuspješnih reformi, i koji je postao financijskim sustavom bez kontrole ulaza i izlaza, s generacijom duga od 2 milijarde kuna godišnje, a uz potrošnju preko 8 % BDP (bruto domaćeg proizvoda) godišnje, prijetio je kolapsom ukoliko se nešto ne promijeni. Reforma je naišla na otpor sviju u sustavu zdravstva. Prvi je razlog nepovjerenje, iz iskustva prethodnih reformi; drugi razlog je strah od reformi, a treći postizanje stručnog i političkog konsenzusa. Privatni» timovi PZZ-a bili su ustvari godišnji kontraktori s HZZO-om, bez jamstva da će i iduće godine sklopiti ugovor. “Zakupci“, u najmu prostora domova zdravlja, jedino se po posjedovanju žiro-računa mogu smatrati privatnicima. Novim prijedlogom reforme zakupac postaje koncesionar.

Drugi je problem rješavanje pitanja doma zdravlja. Danas možda dom zdravlja i ne može postojati kao nekadašnja ustanova, ali moraju se održati njegove funkcije. Izgubili smo preventivnu i aktivnu skrb za osiguranike. PZZ danas pruža samo pasivnu skrb, konstatira i liječi bolesti, ali se uopće ne bori protiv njih. U PZZ-u se čeka da se čovjek razboli, da dođe u ordinaciju, gdje će dobiti uputnicu ili recept. Svaki drugi način rješavanja problema doktoru PZZ-a predstavlja opterećenje. Preventiva je zapostavljena i treba pronaći svoje mjesto.

Treće područje je plaćanje rada. Sustav plaćanja, nagrađivanja i kažnjavanja danas je takav da tjera doktore, čak i one koji imaju najbolje namjere, da odustanu od brige za zdravlje i da se posvete bolesti, skrećući samo (ponekad) njezin tok. Propuštene su šanse da doktori u PZZ-u postanu pravi privatnici, poduzetnici i menadžeri koji bi pružajući kvalitetnu zdravstvenu zaštitu omogućili i vlastiti razvoj i razvoj struke u cjelini. Prema prijedlogu reforme, timovi PZZ-a transparentno će ostvarivati dohodak na tri načina: za pasivnu skrb, za PPTP usluge koje se sada rade u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti, a mogu se raditi u PZZ-u, i za kontinuitet skrbi i preventivu u domu zdravlja, uz mogućnost dodatne zarade sudjelovanjem u projektima lokalne samouprave. Sustav glavarine koji stimulira gomilanje pacijenata na listama nužno je zamijeniti plaćanjem stalnog troška poslovanja svima koji dobiju koncesiju te pravičnom cijenom za postupke liječenja i preventive. Time će se stimulirati rješavanje slučajeva u PZZ-u, a ne puko upućivanje u SKZ.

Jedan od uvjeta natječaja za koncesije je i taj da dosadašnji zakupci imaju prednost u dobivanju koncesije, koju županija dodjeljuje na razdoblje od 10 godina. Raspisivanjem koncesija rješava se status zakupaca, daljnja decentralizacija i jačanje lokalne i regionalne samouprave u jačanju sustava zdravstvene zaštite, kao i povećanje odgovornosti domova zdravlja u provođenju primarne zdravstvene zaštite. 7.8. Stacionarna zdravstvena zaštita U bolničkoj skrbi iskorištenost postelja u BBŽ iznosi 87,20%; interval obrtaja ( prosječan broj dana nekorištenja kreveta između dva pacijenta) u Općoj bolnici Bjelovar je 1,23, dok je prosjek u RH za opće bolnice1,33.

46

Izvor: :Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2008.godinu Bolnički morbiditet

0

200

400

600

800

1000

18-24 25-44 45-64 65-84 85+

Vodeći uzroci hospitalnog morbiditeta u BBŽ u 2007. godini u žena (N= 8.991)

Bolesti cirkulacijskogsustava (I00-I99)

Novotvorine (C00-D48)

Bolesti genitourinarnogsustava (N00-N99)

Bolesti probavnog sustava(K00-K93)

Ozljede, otrovanja i ostaleposljedice vanjskih uzroka(S00-T98)

47

0

100

200

300

400

500

600

700

18-24 25-44 45-64 65-84 85+

Vodeći uzroci hospitalnog morbiditeta u BBŽ u 2007. godini u muškaraca (N= 7.605)

Bolesti cirkulacijskogsustava (I00-I99)

Novotvorine (C00-D48)

Bolesti genitourinarnogsustava (N00-N99)

Bolesti probavnog sustava(K00-K93)

Ozljede, otrovanja i ostaleposljedice vanjskih uzroka(S00-T98)

Dakle, najčešći uzroci bolničkog pobola u oba spola su prvenstveno cirkulacijske bolesti, zatim novotvorine, bolesti genitourinarnog i probavnog sustava, te ozljede. Cirkulacijske bolesti pokazuju dobnu razliku u muškaraca i žena, jer se u žena javljaju od pretežno 65 g. naviše, a u muškaraca ranije, i to od dobi 45 godina naviše, a vrhunac obolijevanja je u dobi 65-84 g. Ozljede su više zastupljene u muškaraca u svim dobnom skupinama. Od bolesti genitourinarnog sustava više obolijevaju žene do dobi od 65 g, a od 65 g.muškarci. Novotvorine progresivno rastu u oba spola do 65 g, a nakon te dobi blago stagniraju. Bolesti probavnog sustava pokazuju sličan dobni obrazac. 7.9. Procijepljenost Izvršenje programa obveznih cijepljenja 2008.godini Obvezna cijepljenja u RH i BBŽ u 2008.godini CIJEPLJENJE RH BBŽ DI-TE-PER primovakcinacija 96,1% 98,0% revakcinacija 94,1% 97,7% ANA-DI-TE 97,2% 98,9% POLIO primovakcinacija 96,3% 98,0% revakcinacija 96,7% 99,1% MO-PA-RU primovakcinacija 95,5% 99,0% revakcinacija 97,9% 99,2%

48

HEPATITIS B (OŠ) 98,4% 98,3% Hib revakcinacija 95,0% 97,9% Tuberkulinsko testiranje 97,8% 96,6% BCG cijepljenje nereaktora 97,8% 100% 60-godišnjaci ANA-TE 64,6% 98,5%

Izvor:Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2008.godinu Analiza postotaka obuhvata osoba predviđenih za cijepljenje u 2008. pokazuje da je u BBŽ postignut ne samo zakonski minimum ( 95% za morbile i 90% za sva ostala cjepiva), već su rezultati vrlo dobri. 8.0. Zarazne bolesti Tuberkuloza Incidencija tuberkuloze u 2008.godini za RH iznosi 22,9 na 100.000 stanovnika što Hrvatsku svrstava među zemlje srednje visoke incidencije. Incidencija tuberkuloze BBŽ je 34,6/100.000. Najmanja je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ( 9,8), a najveća u Sisačko moslavačkoj županiji( 38,8). Pobol po županijama pokazuje razlike koje su dijelom povijesno uvjetovane, a dijelom posljedica recentnih ratnih i poratnih migracija. Do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća tuberkoloza u Hrvatskoj bilježi stalan pad. Početkom 90-tih godina dolazi do stagnacije opadanja tuberkuloze u cijeloj Hrvatskoj koja je, prije svega, uvjetovana Domovinskim ratom i pojavom migracijske tuberkuloze, te nezaposlenošću i padom socioekonomskog standarda stanovništva. Nakon ratnih godina i stagnacije, unazad par godina se ponovo bilježi polagan, ali svakako pozitivan trend regresije. Najniža stopa zabilježena je 2005.g. Dispanzeri za TBC , zbog smanjenja stope incidencije, pretvarali su se u dispanzere za respiratorne bolesti.

Tuberkuloza u RH i BBŽ od 2002. - 2008. godine

0

20

40

60

80

100

RH 33,1 33,7 29,2 25,8 25,6 22,1 22,9

BBŽ 46,6 42,8 45,1 36,1 33,1 24 34,6

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Izvor: ZZJZ BBŽ

49

Spolna struktura svih oboljelih u RH 2008.godine pokazuje veću zastupljenost u muškaraca (60,7%), a manju u žena (39,3%). Udio rezistentnih slučajeva u 2008.godini je 4,5%. S obzirom na incidenciju TBC u RH prema dobi, najviše je slučajeva u dobi iznad 70 godina (63,6%), od 50-54 godine (39%) i od 55-59 godina (38,3%). Pojava rezistentnih sojeva bacila tuberkuloze, starenje populacije, povećanje broja imunokompromitiranih, pogoršanje epidemiološke situacije u svijetu i nama najbližim zemljama drže i danas tuberkulozu visoko na ljestvici javnozdravstvenih prioriteta te zahtijevaju sustavno praćenje. Osim brige za povećanje općeg standarda stanovništva, posebno treba voditi brigu o dostupnosti zdravstvene zaštite svima, što predstavlja jedan od najvažnijih preduvjeta za uspješno liječenje tuberkuloze. 8.1. Ovisnosti Ovisnost o drogama Broj osoba liječenih radi ovisnosti o drogama u BBŽ je u 2007. bio 29; stopa na 100.000 je 33,4; od toga je 4 ovisnika o opijatima, stopa je 4,6 na 100.000, što je najniža stopa u RH. Najvišu stopu ima Istarska županija- 488,9 na 100.000 stanovnika. Rad u službi za prevenciju ovisnosti organiziran je u županijskom Zavodu za javno zdravstvo. Međutim, radi blizine grada Zagreba radi se vjerojatno o potcijenjenosti evidentiranih ovisnika, budući da se neki ovisnici ne žele liječiti u svojoj zajednici radi stigme, odlazeći radije u Zagreb. Ovisnosti u srednjoškolskoj populaciji Prema rezultatima istraživanja Centra za prevenciju i suzbijanje ovisnosti provedenog u školskoj godini 2005./06. među srednjoškolcima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (34,3 % učenika konzumira cigarete, 74,4 % učenika konzumira alkohol, 38,7 % učenika se opija, 53,9 % učenika poznaje nekog tko konzumira opojne droge, samo 41,6 % učenika navodi da ne zna gdje može nabaviti opojne droge, 22,3 % učenika probalo je neku drogu i 13,3 % učenika redovito konzumira neku opojnu drogu) evidentno je da postoji problem zlouporabe sredstava ovisnosti te sukladno trendu rasta problema u svijetu i Hrvatskoj možemo očekivati i porast broja konzumenata sredstava ovisnosti i u našoj županiji.

Izvor:HZJZ

50

Izvor:Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2008.godinu 8.2. Alergije Ambrozija - biljka koja ima 800.000 zrnaca, a za alergijsku reakciju dovoljno je samo 30 zrnaca. Poljoprivredno zemljište prostire se na 152.290 ha, a to je 57,9 % od ukupne površine Bjelovarsko-bilogorske županije. Poljoprivredno zemljište je najveće stanište ambrozije u našoj županiji ! Napredovanju biljke odgovaraju kulture koje nisu gusto zasađene, poput kukuruza, povrća i sl. Ekstenzivna obrada zemlje i puno zapuštenih, neobrađenih ratarskih površina također pogoduju njenom nesmetanom rastu. Ambroziju guše gusto zasijane biljke poput trave, a poglavito uredno održavani i često košeni travnjaci. Za analizu su nam potrebni vjerodostojni podaci, koje pokušavamo skupiti od nadležnih službi s područja naše županije. Mišljenja smo da najbolje podatke ima lokalna samouprava, odnosno gradovi i općine, kojih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ima 23.

51

Prikupljanje podataka od lokalne samouprave je ozbiljan posao, koji zahtijeva temeljitost i određeno vrijeme, ali može se provesti uz relativno skromna sredstva i jamči vjerodostojni rezultat. Statistički pokazatelji Dječja pulmologija i Pulmološka i alergološka ambulanta Opće bolnice Bjelovar nisu nam mogli dostaviti statističke podatke koje smo tražili, jer se statistika ne vodi (npr. prema dijagnozama). Tako nismo mogli doći do podatka da li se broj pacijenata sa simptomima alergije na ambroziju, ili peludne alergije općenito, povećava npr. u razdoblju 2008. – 2010. godine. Određene podatke smo ipak dobili i našim zdravstvenim djelatnicima zahvaljujemo na njima. Pitanje statistike je pitanje koje Županijski tim mora postaviti zdravstvenim ustanovama s područja naše županije, odnosno utjecati na to da se ustroji osnovna statistika prema dijagnozama, te da se ona dostavlja redovno, određenom dinamikom, ili pak prema zahtjevu kako bi neka tijela poput Županijskog tima za implementaciju plana za zdravlje, Županijskog stožera za zdravlje, Županijskog stožera zaštite i spašavanja mogla izraditi potrebne planove (Plan pripravnosti, akcijski plan i sl.), ili kako bi navedena tijela uopće mogla djelovati, tj. imala razloga za postojanje. Koristit ćemo i statističke podatke Službe za zdravstvenu ekologiju ZZJZ Bjelovar i podatke o potrošnji nekih lijekova Ljekarne Bjelovar, kao i podatak o površinama uz državne šume i prometnice za koje je nadležno državno poduzeće Hrvatske šume, a koje su nam ljubazno dostavile članice našeg tima. Taj pojas uz šume je važan kao stanište ambrozije.

STATISTIKA SLUŽBE ZA ZDRAVSTVENU EKOLOGIJU ZZJZ BJELOVAR

1. BROJ ZRNACA PELUDI PO VRSTAMA I UDIO

AMBROZIJE 2005 – 2010.

Ambrozija 42010 Breza 16166 Pelin 1427 Trave 18817 Ostalo 108752

52

Pelud ambrozije sačinjava 22 posto od ukupnog peluda izmjerenog u

posljednjih šest godina

PRIKAZ PO MJESECIMA OD 2005 – 2010.

ukupni prosjek 2005-2010.

ukupno ambrozija

siječanj

veljača 2462,0

ožujak 3144,0

travanj 7955,7

svibanj 3906,7

lipanj 2428,2

srpanj 2485,2 43

kolovoz 6340,2 4096,2

rujan 3192,7 2794

listopad 101,5 65,7

studeni

prosinac

53

2005 2006 2007 2008 2009 2010srednja

vrijednost srpanj 32 45 59 53 50 19 43 kolovoz 2420 3098 5241 5550 3700 4568 4096,2 rujan 3735 7186 1570 1482 1482 1309 2794

listopad 142 111 72 25 31 13 65,7

ukupno ambrozija 6329 10440 6942 7110 5263 5909 6998,8

ukupno sva pelud 18792 39353 35952 37694 23012 32369 31195,3

BROJ ZRNACA AMBROZIJE PO GODINAMA I U ODNOSU NA UKUPNU PELUD

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

ambrozija 6329 10440 6942 7110 5263 5909

ukupno 18792 39353 35952 37694 23012 32369

54

PELUDNI KALENDAR 2005. – 2008. GOD.

55

PELUDNI KALENDAR ZA BJELOVARSKO-BILOGORSKU ŽUPANIJU 2005. GODINA

SIJEČANJ VELJAČA OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI PROSINAC LIJESKA

JOHA

JASEN

BREZA

GRAB

HRAST

KOPRIVE

TRAVE

PITOMI KESTEN

TRPUTAC

PELIN

AMBROZIJA

LIJESKA

JOHA

JASEN

BREZA

GRAB

HRAST

KOPRIVE

TRAVE

PITOMI KESTEN

TRPUTAC

PELIN

AMBROZIJA

PROSINAC

PELUDNI KALENDAR ZA BJELOVARSKO-BILOGORSKU ŽUPANIJU 2006. GODINA

SIJEČANJ VELJAČA OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI

56

PELUDNI KALENDAR ZA BJELOVARSKO-BILOGORSKU ŽUPANIJU 2007. GODINA

SIJEČANJ VELJAČA OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI PROSINAC LIJESKA

JOHA

JASEN

BREZA

GRAB

HRAST

KOPRIVE

TRAVE

PITOMI KESTEN

TRPUTAC

PELIN

AMBROZIJA

LIJESKA

JOHA

JASEN

BREZA

GRAB

HRAST

KOPRIVE

TRAVE

PITOMI KESTEN

TRPUTAC

PELIN

AMBROZIJA

STUDENI PROSINAC

PELUDNI KALENDAR ZA BJELOVARSKO-BILOGORSKU ŽUPANIJU 2008. GODINA

SIJEČANJ VELJAČA OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD

PELUDNI KALENDAR ZA 2009. GODINU

57

LIJESKA

JOHA

JASEN

BREZA

TOPOLA

ČEMPRES

GRAB

HRAST

PITOMI KESTEN

KOPRIVE

TRPUTAC

PELIN

AMBROZIJA

TRAVE

KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD

Drveće

STUDENI PROSINACSIJEČANJ VELJAČA SRPANJOŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ

Korovi

PELUDNI KALENDAR ZA 2010. GODINU

LIJESKA

JOHA

JASEN

BREZA

ČEMPRES

GRAB

HRAST

PITOMI KESTEN

KOPRIVE

TRPUTAC

PELIN

AMBROZIJA

TRAVE

Korovi

SIJEČANJ VELJAČA OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ PROSINACKOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI

Drveće

KONCENTRACIJA PELUDI

NISKA - samo izrazito osjetljive osobe će imati tegobeUMJERENA - većina alergičnih osoba će imati tegobeVISOKA - sve alergične osobe će imati tegobe

PODACI O PRODAJI ANTIALERGIJSKIH LIJEKOVA

PRODAJA ANTIHISTAMINIKA I NAZALNIH DEKONGESTIVA U „LJEKARNI BJELOVAR“ U PRERADOVIĆEVA UL. OD 2008 – 2010. GODINE

58

IZVJEŠTAJ O POTROŠNJI LIJEKOVA AGENCIJE ZA LIJEKOVE I MEDICINSKE PROIZVODE (HALMED) ZA 2009. GODINU

• Prema HALMED-ovom izvještaju za 2009. - prema terapijskim skupinama, antihistaminici za sustavnu primjenu (ATK R06) su 16. najpropisivaniji u RH, dok je Loratadin ( R06AX13 -Belodin, Claritine, Contral, Flonidan, Rinolan) na vrlo visokom 21. mjestu.

• Kad se radi o izdanim lijekovima NE NA TERET HZZO-a, dakle prodanih kao bezreceptni ili izdani na temelju privatnog recepta, na 7. mjestu je nafazolin R01AB02 ( Benil, Nafazolin kapi), 13. oksimetazolin R01AA05 (Operil kapi i spray) te na 19. loratadin R06AX13.

To su vrlo visoka mjesta kad se gleda ukupan broj dostupnih lijekova u RH. Prema stanju u „LJEKARNI BJELOVAR“, dolazi se do sličnih podataka. Od sve terapije koja nas zanima, daleko najviše propisivali su se ili kupovali upravo gore navedeni lijekovi.

• Uspoređujući potrošnju za 2008, 2009. te 2010. može se zaključiti da je potrošnja promatranih lijekova u 2009. bila veća nego u 2008. te 2010. god.

• U 2010., vjerovatno zbog dosta kiše u periodu kada se pacijenti najčešće javljaju sa svojim problemima, bila je nešto manja potražnja za nazalnim dekongestivima i antihistaminicima.

• Ipak i nadalje, puno previše se traže i često neprimjereno dugo koriste različiti nazalni dekongestivi .

Obzirom da se nazalni dekongestivi praktično traže cijelu godinu, teško je prosuditi koliko ih se izdaje baš za sezonski alergijski rinitis. Što se tiče antihistaminika, ljeto 2010. bilo je iznimno "bogato" komarcima te je vrlo teško sada procijeniti zbog kojih su se točno indikacija ovi lijekovi propisivali ili kupovali. Izvor podataka: Željka Ferenčak, Mr.phar.

BROJ PREGLEDA, KOJE MOŽEMO POVEZATI S ALERGIJAMA, U OB BJELOVAR DJEČJA PULMOLOGIJA:

GODINA 2008. 2009. 2010.

BROJ PACIJENATA 812 875 1700*

* U 2010. se broj pregleda raspoređuje na dva liječnika. Izvor podataka: Dr. med. Dubravka Višić PULMOLOŠKA I ALERGOLOŠKA AMBULANTA:

GODINA 2008. 2009. 2010.

59

BROJ PREGLEDA 2576 2195 1918

ALERGOLOŠKA TESTIRANJA:

GODINA 2008. 2009. 2010.

BROJ TESTIRANJA 633 483* 554

* U 2009. godini je ambulanta neko vrijeme bila zatvorena. Izvor podataka: Svjetlana Štivan, medicinska sestra

ŠUME Šume zauzimaju 95.455 ha ili 37 % teritorija Županije. Od toga: • Cca 60.000 ha zauzimaju državne šume • Cca 35.000 ha privatne šume Državno poduzeće „Hrvatske Šume“ održava površine uz glavne prometnice i puteve odnosno prosjeke, u površini od oko 20 ha. Košnjom dva puta godišnje učinkovito se uništava ambrozija. Podatak dostavila: Željka Bakran, dipl.ing.šum. Putevi i prosjeke u privatnim šumama se vrlo slabo održavaju i uglavnom su zapušteni i zarasli tj. prekriveni raznim korovima. Po slobodnoj prosudbi u pitanju je održavanje još najmanje oko 20 ha, jer su privatne šume skup malih parcela, a premrežene su velikim brojem prilaznih puteva. Klju čna pitanja/Zaklju čci- zdravstveni pokazatelji

• Stopa mortaliteta dojenčadi u BBŽ (3,3/1.000 živorođenih)je u padu, 2008. je ispod prosjeka RH (4,5/1.000 živorođenih)

• Stopa perinatalnog mortaliteta BBŽ (7,5/1.000 rođenih) u 2008. nešto je iznad hrvatskog prosjeka (6,7/1.000 rođenih)

• Na prvom mjestu uzroka mortaliteta nalaze se bolesti cirkulacijskog sustava ( 57%), po čemu je vodeća u RH!, a na drugom novotvorine (24%)

• Od kardiovaskularnih bolesti, po dijagnozama na prvom mjestu je moždani udar, koji uzrokuje 14,2 % svih smrti, a zatim kronična ishemična bolest srca te insuficijencija srca i akutni infarkt miokarda

• Standardizirane stope smrtnosti za cerebrovaskularne bolesti nadmašuju stope Hrvatske, Austrije, Slovenije, tako i Europske regije

60

• Smrtnost od raka u BBŽ (289/100.000) blizu je hrvatskog prosjeka( 285,8/100.000). I stope incidencije i stope smrtnosti više su u muškaraca nego u žena.

• Najveći postotak potencijalno izgubljenih godina života otpada na Bolesti cirkulacijskog sustava 31 %, zatim Novotvorine 30 %, te na Ozljede otrovanja i druge vanjske uzroke 17 %

• Analiza postotaka obuhvata osoba predviđenih za cijepljenje u 2007. pokazuje vrlo dobre rezultate

• Incidencija tuberkuloze u 2008.godini u BBŽ je 34,6 dok za RH iznosi 22,9 na 100.000 stanovnika

• Broj osoba liječenih radi ovisnosti o drogama u BBŽ je u 2008. bio 29; stopa je 33,4/100.000; od toga je 4 ovisnika o opijatima, stopa je 4,6/100.000, što je najniža stopa u RH

• Postoji problem zlouporabe sredstava ovisnosti, s posebnim naglaskom na populaciju mladih.

• Poljoprivredno zemljište je najveće stanište ambrozije u našoj županiji, putevi u privatnim šumama se vrlo slabo održavaju i uglavnom su zapušteni i prekriveni raznim korovima, što pogoduje pojavi alergija.

8. SOCIJALNA I DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA Dom zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije Zavod za javno zdravstvo Bjelovar

8.1. Zdravstvo i socijalna skrb Prema Zakonu od zdravstvenoj zaštiti, (“Narodne novine”, broj 1/97) županije Republike Hrvatske postaju osnivačima: domova zdravlja, ustanova za zdravstvenu njegu u kući, poliklinika, općih bolnica, specijalnih bolnica, ljekarni, lječilišta, ustanova za hitnu medicinsku pomoć, zavoda za javno zdravstvo i transfuzijsku medicinu, a koje se nalaze na području županije. Slijedom toga Bjelovarsko-bilogorska županija sada je osnivač pet zdravstvenih ustanova: 1. Dom zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije s ispostavama u Bjelovaru, Daruvaru, Čazmi, Garešnici i Grubišnom Polju, 2. Opća bolnica Bjelovar, 3. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju “Daruvarske toplice” Daruvar, 4. Ljekarna Bjelovar u okviru koje se nalaze 4 depoa (depo lijekova u gradu Bjelovaru u prostoru Doma za starije i nemoćne osobe, depo u Kapeli, u Velikoj Pisanici, te u Novoj Rači) i jedna ljekarnička jedinica u Ulici B. Papandopula i P. Preradovića 4 u Bjelovaru, 5. Zavod za javno zdravstvo sa svojim ispostavama u Čazmi, Garešnici, Daruvaru i Grubišnom Polju. Glavna karakteristika stanovnika Županije je visoka životna dob, pa starenje i izumiranje predstavlja jedan od većih problema. Ovaj segment stanovnika ujedno ima i najveću, odnosno najčešću potrebu za zdravstvenim (medicinskim) uslugama koje im pruža sustav zdravstvene zaštite.

61

Na primarnoj razini , zdravstvenu zaštitu pruža Zavod za javno zdravstvo i Dom zdravlja. Na sekundarnoj razini zdravstvenu zaštitu pruža Opća bolnica Bjelovar i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju “Daruvarske toplice” Daruvar. Kvalitetnom organizacijom i teritorijalnom pokrivenošću, zdravstvene ustanove Županije nastoje pružiti svim svojim osiguranicima adekvatnu zdravstvenu zaštitu na obje razine. Jedna od specifičnosti rada domova zdravlja posljednjih godina je postupak privatizacije, odnosno zakupa temeljen na broju osiguranika po timu - prema standardima HZZO-a svaki tim opće medicine treba imati 1700 osiguranih osoba, stomatološki tim 2200 osiguranih osoba, tim zdravstvene zaštite predškolske djece 1000 osiguranih osoba, a tim za zdravstvenu zaštitu žena treba imati 6000 osiguranih žena. Budući da neki liječnički timovi imaju nedovoljan broj osiguranika, oni ne žele ići u zakup, nego ostaju u domu zdravlja. Slijedom toga, osnovni problem poslovanja Doma zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije su nedovoljna financijska sredstva ostvarena kroz ugovorni odnos sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a od ostalih problema u poslovanju Doma zdravlja Bjelovarsko - bilogorske županije ističe se neodgovarajući prostor za rad Hitne medicinske pomoći. Način financiranja sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno polikliničko-konzilijarne i stacionarne zdravstvene zaštite, vrši se putem mjesečnih limita, na osnovu kriterija određeni broj stanovnika na određeni broj priznatih ležajeva (odnosno na 1.000 stanovnika 3.5 priznata kreveta). U slučaju Opće bolnice Bjelovar priznato je 337 ležajeva što nije dostatno za pokriće ukupnog broja stanovnika pa je otežano već i tekuće poslovanje, a dodatni problem predstavlja neadekvatnost prostora i nepovezanost odjela bolnice (paviljonski tip gradnje) što podrazumijeva i odgovarajuća kapitalna ulaganja. U tom smislu u tijeku je projekt izgradnje nove zgrade sa ciljem objedinjavanja kirurških grana, za što je izrađen idejni projekt, a troškove izrade projektne dokumentacije u iznosu od 3 milijuna kuna u jednakim dijelovima sufinanciranju Ministarstvo zdravstva, Županija i Grad Bjelovar. Cjelokupna investicija procjenjuje se na 110 milijuna kuna. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice ima priznato 140 ležajeva, što je premalo obzirom na gravitirajuće područje slavonsko-baranjske i podravske regije s oko milijun žitelja. U zdravstvenim ustanovama Županije ukupno je zaposleno 1.368 ljudi, od toga 901 zdravstvenih djelatnika: 169 doktora medicine, 12 stomatologa te 50 farmaceuta, 102 djelatnikaVŠS, i 557 SSS. GRAVITACIJA PACIJENATA PREMA ODRE ĐENIM STACIONARNIM USTANOVAMA U 2008. GODINI S PODRUČJA ŽUPANIJA

62

Izvor:Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2008.godinu Sustav socijalne skrbi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je organiziran kroz razne oblike i pojavnosti brige za potrebite kategorije stanovnika županije. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. Djelatnost socijalne skrbi obavljaju centri za socijalnu skrb i druge ustanove socijalne skrbi, te upravna tijela jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave u skladu s Zakonom o socijalnoj skrbi. Jedinica lokalne samouprave obvezna je u svom proračunu osigurati sredstva za ostvarivanje prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja, a jedinica područne (regionalne) samouprave za podmirenje troškova ogrjeva. Jedinica lokalne samouprave posebno potiče dobrosusjedsku pomoć, dobrovoljni rad i druge oblike dobročinstva. Prava koja se ostvaruju u sustavu socijalne skrbi: savjetovanje, pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća, pomoć za uzdržavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, jednokratna pomoć, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njega u kući, osobna invalidnina, osposobljavanje za samostalan život i rad te skrb izvan vlastite obitelji i druge pomoći. Glavnina odnosa regulirana je na nacionalnoj razini, kako zakonski, kako stručno. U tijeku je proces decentralizacije socijalne skrbi, odnosno deinstitucionalizacija. Sve više se planiranje i kordiniranje raznih oblika socijalne skrbi spušta na lokalnu razinu, dakle u Jednice lokalne (regionalne) samouprave Županije i niže područne centre, gradove, općine, mjesne odbore. Socijalna skrb se otvara privatnoj inicijativi, odnosno poduzetništvu u segmentu koji je tržišno i gospodarski zanimljiv. Ustanove socijalne skrbi Bjelovarsko-bilogorske županije su: - Četiri centra za socijalnu skrb u četiri grada Županije: Centar za socijalnu skrb Bjelovar Centar za socijalnu skrb Daruvar (I ispostava centra Daruvar u Grubišnom Polju.) Centar za socijalnu skrb Čazma Centar za socijalnu skrb Garešnica - Dom za starije i nemoćne osobe u Bjelovaru Ustanove socijalne skrbi koje su smještene u Bjelovarsko-bilogorsku županiju a nalaze se pod upravom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi: - Dom za psihički bolesne odrasle osobe u Bjelovaru - Centar za odgoj i obrazovanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju "Rudolf Steiner" u Daruvaru. U Županiji postoji jedan dom za starije i nemoćne osobe u privatnom vlasništvu u Bjelovaru, kapaciteta 30 korisnika, a poglavarstvo BBŽ izdalo je još odobrenja kojima će se osigurati još 250 korisničkih mjesta. Izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj skrbi dozvoljeno je osnivanje Obiteljskih domova, što je jedan od preporučenih oblika deinstitucionaliazacije i privatizacije. Na području BBŽ egzistiraju i udomiteljstva, kao oblik privatnog oblika zbrinjavanja starih i nemoćnih osoba, a rasprostranjena su širom područja Županije. 8.2. Odgoj i obrazovanje Predškolski odgoj

63

Predškolski odgoj organiziran je u 14 dječjih vrtića s 9 podružnica na području Bjelovarskobilogorske županije. Podružnice imaju 3 dječja vrtića, dok ostalih 11 djelatnosti provode samo u matičnim vrtićima, a čekanja na upis nema. Jedinice lokalne samouprave osnivači su 11 dječjih vrtića, a 3 vrtića su privatna (i to sva tri u Bjelovaru). Dječji vrti ći koje pohađaju djeca pripadnici nacionalnih manjina nalaze se na daruvarskom području, a polaznici su djeca pripadnici češke nacionalne manjine. To su dva dječja vrtića u Gradu Daruvaru i u Končanici. Primjereno dobi djece uz redovan odgojno obrazovni rad u češkim se vrtićima uz češki materinji jezik njeguju običaji i češka kultura što programu daje osobnost. U dječjem vrtić Pinokio u Bjelovaru, koji je osnovan 2004. godine od strane Naučno istraživačkog obrazovnog udruženja za djecu i mladež Roma Bjelovarsko-bilogorske županije, provodi se, uz redovni predškolski, i predškolski program za djecu romske nacionalne manjine koja predstavljaju većinu polaznika - djece u dobi od 3. do 6. godine s kojom uz odgajateljicu radi i pomoćnica odgajatelja za romski jezik. Od ukupnog broja polaznika dječjih vrtića u pedagoškoj 2004./2005. godini 2,14% djece s teškoćama u razvoju uključeno je u redovite odgojne skupine ( integracija, inkluzija),a imaju evidentirano 2,76 % darovite djece. U cilju utjecaja na cjelovit razvoj djeteta i pripreme za polazak u osnovnu školu u obliku kraćeg programa provodi se program predškole kao program javnih potreba društva. Program predškole nije obvezan, ali preporuča se svoj djeci prije upisa u prvi razred osnovne škole što se odnosi na djecu koja nisu polaznici dječjih vrtića. Osnovnoškolsko obrazovanje Sukladno sa Zakonom o osnovnom školstvu i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu, osnivačka prava nad pet matičnih osnovnih škola, s 11 područnih škola, ima Grad Bjelovar te Bjelovarsko-bilogorska županija nad 21 osnovnom školom, sa 69 područnih škola, te nad svim srednjim školama. Djelatnost osnovnog školstva financira se dijelom iz Državnog proračuna, te iz sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2001. godine počeo je važan proces decentralizacije financiranja školstva, dajući lokalnoj zajednici veće nadležnosti u kreiranju razvoja školstva. Decentralizacija financiranja polučila je početne dobre razultate. Stvorene su realne osnove za stvaranje dobrih partnerskih odnosa između škola i lokalne zajednice. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji radilo je 2004./2005. školske godine 26 osnovnih škola. U njihovu je sastavu djelovalo 80 područnih škola. Osim redovitih osnovnih škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji djeluje i Centar “Rudolf Steiner”u Daruvaru u kojem je nastavu polazilo 85 učenika s utjecajnim teškoćama u razvoju. Osnivač je ustanove Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Tendencija je smanjivanja broja učenika osnovne škole u BBŽ već od 1993. godine. Prema usporednim podacima broj učenika smanjio se od 1993. do 2005. godine za 14,4%. To upozorava na demografske probleme s kojima se županija susreće danas, ali nagovještava daljnju tendenciju smanjivanja broja učenika te je potrebno prema tim kretanjima kreirati obrazovnu politiku. Posebnost je osnovnog školstva u županiji organiziranje odgojno-obrazovnog procesa za pripadnike češke nacionalne manjine, i to u osnovnim školama s nastavom na češkom jeziku (prema programu resornog ministarstva).

64

U podsustavu osnovnog školstva u BBŽ djeluju i osnovne glazbene škole čime se, uz postojeće oblike dodatnog odgojno-obrazovnog rada u redovnim osnovnim školama, stvaraju mogućnosti za razvoj posebno darovitih učenika u području glazbenog stvaralaštva. Srednjoškolsko obrazovanje u županiji se provodi u 14 srednjoškolskih ustanova – 2 gimnazije i 12 strukovnih škola. Kretanje broja učenika obilježeno je kontinuiranim padom. Visokoškolsko obrazovanje U Županiji je visokoškolsko obrazovanje organizirano kroz školovanje po programima i u organizaciji Ekonomskog fakulteta Rijeka i Ekonomskog fakulteta iz Zagreba. Nastava se odvija u Nastavnom centru Bjelovar. Studentima su na raspolaganju sljedeći programi: 1. Ekonomski fakultet Rijeka (sve 4 godine – 446 aktivnih studenata) – ispiti i predavanja, 2. Ekonomski fakultet Rijeka – Poslijediplomski studij menadžmenta s 17 polaznika, 3. Ekonomski fakultet Zagreb – stručni studij poslovne ekonomije (dvije godine – 80 aktivnih studenata) – ispiti i predavanja 2. i 3. godine. 8.3. Kultura Kulturne aktivnosti na području županije vrlo su bogate i raznovrsne, a provode se kroz niz kulturnih ustanova – Centri za kulturu, knjižnice i muzeji u gotovo svim većim mjestima županije, te kroz veliki broj kulturnoumjetničkih udruga od kojih neke kontinuirano djeluju još od kraja 19. i početka 20. stoljeća. Takva aktivnost rezultirala je i velikim brojem kulturnih manifestacija od kojih izdvajamo kao najpoznatije:

• Lovrakovi dani kulture -tradicionalna kulturno-prosvjetna manifestacija državnog značaja posvećena Mati Lovraku, najuspješnijem dječjem književniku;

• Dani hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu - jedinstveni festival u svijetu koji kroz kazališni izričaj objedinjuje iseljenu i domovinsku Hrvatsku;

• Međunarodni salon karikature – Čvorak - prvi hrvatski međunarodni natječaj za karikaturu; • Susret pjevačkih zborova Bjelovarsko-bilogorske županije - prikaz dostignuća i

najvrjednijih ostvarenja zbornog pjevanja naše županije; • Smotra folklora Bjelovarsko-bilogorske županije - oblik čuvanja pučkog stvaralaštva; • Dječja smotra folklora Bjelovarsko-bilogorske županije; • Zapovijed pod lipom u Čazmi - prikaz je običaja naravi koji se već niz godina održava u

selu Miklouš.; • Smotra amaterskih kazališta Bjelovarsko-bilogorske županije; • Smotra puhačih orkestara Bjelovarsko-bilogorske županije; • Likovna kolonija Centra Rudolf Steiner u Daruvaru; • Žetvene svečanosti - Dožinky u Daruvaru - najveća manifestacija hrvatskih Čeha; • Dani češke kulture u Bjelovaru – prikaz izvornih čeških plesova i pjesama na otvorenoj

pozornici i tradiconalne češke kuhinje; • Bjelovarski odjeci kazališta, BOK-fest - to je kazališni festival i drugi je po redu festival u

Hrvatskoj, odmah iza Dubrovačkih ljetnih igara; • Češka smotra dječjeg stvaralaštva, Naše proljeće; • Međunarodni tjedan udaraljkaša u Bjelovaru.

65

Kulturna djelatnost nacionalnih manjina Na području Bjelovarsko-bilogorske županije brojni su pripadnici nekoliko nacionalnih manjina od kojih valja napomenuti Češku i Romsku manjinu. Savez Čeha u RH je nepolitička organizacija dobrovoljno udruženih Čeških beseda, škola, kluba i pojedinaca - pripadnika češke manjine u području kulture, pvosvjete, umjetnosti, znanosti i športa. Sjedište Saveza je u Daruvaru, gdje živi većina Čeha u Hrvatskoj. Aktivnost Saveza bogata je i razgranata - čine ju akcije i manifestacije kroz cijelu godinu, a usmjerena je na njegovanje češke kulture i jezika. Jedna od najvećih manifestacija hrvatskih Čeha su Žetvene svečanosti - Dožinky, tradicionalna smotra svekolike kulturne, prosvjetne i gospodarske aktivnosti Čeha te njegovanja narodnih običaja i tradicije Čeha u RH. Održavaju se svake druge godine u drugom mjestu uz sudjelovanje svih Čeških beseda u Hrvatskoj. Prve su Žetvene svečanosti održane 1925. godine u Daruvaru. Svečanosti započinju žetvenim večem i običaja vezanih uz žetvu. Uz folklorni program održava se i prigodna etno izložba i izložba čeških slikara amatera. Organiziranje romskih kulturno-umjetničkih društava jedno je od načina očuvanja romske kulture koja se očituje kroz muziku, pjesmu, ples, umjetničke predmete i sl. Značajno je okupljanje Roma, posebno mladih na kulturnim manifestacijama, športskim natjecanjima i dr. Značajna manifestacija Roma je prilikom obilježavanja Svjetskog dana Roma 8. travnja na kojoj sudjeluju kulturne i športske ekipe. Dom zdravlja Bjelovarsko

8.4. Sportska kultura Na području županije organizacijom i provođenjem sportskih aktivnosti se bavi 189 sportskih udruga, 7 strukovnih saveza, 5 sportskih zajednica gradova, 2 sportske zajednice općina, Savez športskih klubova BBŽ, te Športski savez invalida, a programi se provode u 25 sportova. Organizirani sportski rad rezultirao je brojnim kvalitetnim rezultatima, posebice u pojedinačnim sportovima, dok kolektivni sportovi bilježe relativni zastoj, što se može protumačiti financijskim problemima te nedostatkom adekvatnih sportskih objekata. Osim nedostatka i nedovoljne opremljenosti sportskih objekata za organizirano bavljenje sportom i kvalitetno provođenje sportske obuke, zabrinjava i činjenica da sportskih objekata i prostora nedostaje i u osnovnim te srednjim školama. Na županijskoj razini sportska rekreacija građana neorganizirana je i nepovezana, a svodi se na povremene sportsko-rekreacijske aktivnosti organizirane od strane oko 7% građana, što je izuzetno malo i potpuno u neskladu sa tendencijama modernog društva. 8.5. Udruge građana Značajnu ulogu u poboljšanju kvalitete života u Županiji imaju udruge građana. Tradicija udruživanja građana izuzetno je duga i bogata, poglavito kroz aktivnosti i rad Kulturnoumjetničkih društava te dobrovoljnih vatrogasnih društava koji su već više od sto godina nositelji društvenih aktivnosti, posebice u ruralnom području. Na području Županije registrirano je više od 900 udruga, međutim, s obzirom da ne postoji sustavno praćenje rada udruga teško je procijeniti koliko je od tih udruga zaista i aktivno. Prema podacima prikupljenim od strane lokalne uprave, a temeljeno na podacima o proračunskim potporama i pomoći koje nisu zanemarive (5-10% ukupnih proračunskih sredstava), procjenjujemo da na području županije aktivno djeluje oko tristotinjak udruga, najvećim dijelom upravo KUD-ova i DVD-a, te raznih sportskih udruga, kod kojih je i najviše izražen kontinuitet i dugogodišnja

66

tradicija. Aktivne su i udruge proizišle iz domovinskih rata, te udruge nacionalnih manjina, posebice češke manjine. Veliki je i broj tzv. interesnih udruga, i to prvenstveno udruga specifičnih poljoprivrednih proizvođača – vinogradari, voćari, pčelari i eko-proizvodnja. Sukladno tendencijama na nacionalnoj razini, proteklih 15-tak godina i na području županije registriran je izuzetno velik broj novih udruga (udruge mladih, udruge žena), međutim zamjetan je nedostatak kontinuiteta u njihovom radu. Ovakvo stanje najvećim dijelom je posljedica nedostatka sustavnog razvoja i praćenja potrebnih vaninstitucionalnih aktivnosti koje mogu znatno pridonijeti poboljšanju kvalitete života, tako da su konačni efekti relativno velikih potpora (kako financijski, tako i u vidu osiguranja prostora od strane lokalne uprave) relativno mali i teško iskazivi. S obzirom na dugu tradiciju i spremnost građana županije da aktivno sudjeluju u stvaranju kvalitetnijeg životnog okruženja, možemo zaključiti da udruge kao vaninstitucionalni oblik djelovanja predstavljaju znatan potencijal razvoja ljudskih resursa. Klju čna pitanja/Zaklju čci – Socijalna i društvena infrastruktura

• Glavna karakteristika stanovnika županije je visoka životna dob (prosječna starosna dob 40 godina) što podrazumijeva povećanu potrebu za zdravstvenim (medicinskim) uslugama

• U zdravstvu izražen problem financiranja tekućeg poslovanja, a poseban problem neadekvatnost prostora

• U tijeku je proces deinstitucionalizacije socijalne skrbi, a sve je izraženija uloga lokalne uprave u razvoju istih

• Ustanove za predškolski odgoj pokrivaju potrebe stanovništva (nema čekanja na upis) • Negativna demografska kretanja rezultiraju stalnim smanjenjem broja djece u

osnovnoškolskom i srednješkolskom obrazovanju – dostatni, ali neadekvatni školski prostori uz problem suvremenog opremanja (nedostatak sportskih prostora, informatičkih i drugih specijaliziranih učionica)

• Kulturne aktivnosti na području županije vrlo su bogate i raznovrsne, izuzetno bogata kulturna tradicija

• Nedovoljna opremljenost sportskih objekata za organizirano bavljenje sportom i kvalitetno provođenje sportske obuke - sportska rekreacija građana neorganizirana je i nepovezana

• Tradicija udruživanja građana izuzetno je duga i bogata, nedostatak sustavnog razvoja i praćenja potrebnih vaninstitucionalnih aktivnosti koje mogu znatno pridonijeti poboljšanju kvalitete života

67

Zaključno Ključne funkcije javnog zdravstva su procjena, razvoj politike i osiguranje. Procjena (assessment) poziva javno zdravstvo da prikupi i analizira podatke o zdravlju i zdravstvenim potrebama zajednice. Dva temeljna procesa procjene su monitoring zdravstvenog statusa populacije te dijagnoza i istraživanje zdravstvenih problema i štetnih okolnosti zajednice. Potrebno je nakon identifikacije zdravstvenih problema, razviti strategije za adresiranje tih problema te vidjeti kako će te strategije biti implementirane kako bi se postigli zacrtani ciljevi. Praksa javnog zdravstva je razvoj i primjena preventivnih strategija i intervencija za unapređenje i zaštitu zdravlja populacije. Razvoj politike (policy) funkcija je javnog zdravstva koja ga obvezuje na razvoj komprehenzivne zdravstvene politike promičući uporabu znanstvenih dokaza u odlučivanju i donošenju razvojne politike zdravlja. Politika ima zadaću informirati, educirati i ojačati ljude po pitanju zdravstvenih problema, mobilizirati zajednicu da intervenira i riješi te probleme vlastitim resursima te razviti politiku i planiranje koji podupiru napore pojedinaca i zajednice. Osiguranje (insurance) podrazumijeva konstituciju službi, neophodnih za postizanje ciljeva, bilo osnaženjem akcija (privatnih ili javnih entiteta), bilo zahtjevom regulacije takvih akcija, odnosno direktno putem servisa. Osiguranje podupire zakonsku akciju za zaštitu zdravlja, povezuje ljude s potrebnim zdravstvenim službama i osigurava zdravstvenu skrb gdje je nedostatna, osigurava kompetentno javno zdravstvo i snagu ostvarenja radnog zadatka individualno, evaluira učinkovitost, pristupačnost i kvalitetu individualno i populacijski baziranih zdravstvenih servisa i istražuje inovativna rješenja zdravstvenih problema. Vodeći uzroci smrtnosti u većini dobnih skupina stanovništva razvijenih zemalja su kardiovaskularne bolesti, novotvorine, ozljede i nesreće. Glavni uzroci kroničnog dizabiliteta su nesretni slučajevi, moždani udar i druge vaskularne posljedice, kronične plućne bolesti, mentalne bolesti, senilna demencija, fizička nesposobnost u visokoj životnoj dobi. Najvažniji javnozdravstveni problemi razvijenih zemalja povezani su sa starenjem populacije, porastu kroničnih bolesti, povećanim potrebama za uslugama zdravstvene i socijalne skrbi i ograničeni društveni resursi. Ta pitanja zahtijevaju visok prioritet za alokaciju resursa u nadolazećim godinama. Sve navedeno implicira jako važnu ulogu javnozdravstvenog sektora kao i njegovu odgovornost u komprehenzivnom zdravstvenom sustavu Fundamentalna politika javnozdravstvenih službi treba biti utemeljena na realnim zdravstvenim potrebama građana i na akcijskom planiranom djelovanju koje uzima u obzir različite razine zdravstvenih potreba. Stoga je važno kreirati učinkovite organizacijske i funkcijske strukture za primarnu, sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu skrb u zajednici integracijom društvenih resursa s postojećom infrastrukturom kao što je socijalna skrb, zdravstveno osiguranje, edukacijski sustav, politika zapošljavanja, razvoj lokalne industrije, komunikacija i prijevoza. Komprehenzivni zdravstveni sustavi trebaju promicati široki spektar aktivnosti, kao što je promocija zdravlja, prevencija bolesti, medicinska skrb, kao i razvoj međunarodnog zdravstvenog sustava. Glavne determinante zdravlja leže izvan tradicionalnog zdravstvenog sektora. Zdravstvena politika ne može ostati samo stvar zdravstvenih ustanova, bolnica i drugih službi. Još uvijek postoje ozbiljni problemi u mobilizaciji zdravstvenih eksperata i primjene njihovih preporuka na zdravstvenu politiku izvan njihovih tradicionalnih okvira zaposlenja. Dotle, uloge nacionalnih vlada su strogo ograničene na kontrolu troškova, garantirajući pravičnost u distribuciji resursa, i razvoj lokalnih službi. Malo je dokaza o angažmanu s objektivnim zdravstvenim ciljevima. Prihvatljiva rješenja tek se trebaju iznaći.

68

Izvori podataka:

1. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2007.godinu, www.hzjz.hr 2. HFA database Manual, www.euro.who.int/HFADB 3. Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr 4. Hrvatski zavod za zapošljavanje, www.hzz.hr 5. Regionalni operativni program Bjelovarsko bilogorske županije ( ROP) iz 2007. godine

6. UNDP( United Nations Development Programme), www.undp.hr 7. Hrvatski časopis za javno zdravstvo, www. hcjz.hr 8. Bernard J.Turnock. Public Health what it is and how it works 9. L.Kovačić, L.Zaletel-Kragelj. Management in Health Care Practice