PREHRANOM DO ZDRAVLJA

Naši preci su pronalazili i sakupljali hranu u prirodi kako bi preživjeli. Stoga možemo reći da su prije više od 2 milijuna godina stekli i određene prehrambene navike.

Da bi shvatili zašto i kako se danas hranimo, vratiti ćemo se natrag u povijest.

POVIJEST PREHRANE

Starije kameno doba

Čovjek je bio i sakupljač i lovac. Selio se u potrazi za hranom i plodnim tlom.

U samim počecima hranio se isključivo samo sirovom hranom. Hranio se sa svime što je našao: ličinkama, raznim plodovima, ptičjim jajima, gušterima, kornjačama te vjevericama. Znao se osladiti i većim plijenom, koji bi, nakon što je upao u njegove zamke, dotukao kamenjem.

U tom je razdoblju naučio sam paliti vatru te je, pretpostavlja se pukim slučajem, nakon što mu je komad mesa pao u vatru, otkrio i prvu kulinarsku metodu pripreme hrane - pečenje.

Mlađe kameno doba

Uz kamene klinove, strugala i šiljke izumio je drveno koplje, luk i strijele te bolje razradio metode lova te su na red došle i mnogo veće životinje: leopardi, divlje svinje i jeleni. Dane je u cijelosti provodio u sakupljanju hrane i lovu, živio je u špiljama, nastojao je biti što više u blizini životinja od kojih se uglavnom i sastojao njegov jelovnik.

U mlađem kamenom dobu shvatio je da sjemenje bačeno na jesen niče u proljeće i daje plodove. Uzgajao je grašak, mrkvu i ječam. Kako više nije isključivo ovisio o lovu i sakupljanju plodova, nije više morao pratiti životinjske horde te je počeo graditi stalne nastambe, kolibe i zemunice. Imao je više vremena, više nije morao cijeli dan provoditi u lovu i sakupljanju hrane, pa se počinje baviti i drugim aktivnostima.

Stari vijek

U starom vijeku ljudi su počeli izrađivati razne stvari od metala koje im trebaju za obradu zemlje.

U Mezopotamiji se počinju navodnjavati polja, pa su stoga tla bila pogodna za uzgoj voća i povrća, te žitarica. Počinje se saditi: luk, ječam, pšenica, začini, datulje te smokve. Uzgaja se i vinova loza i masline. To je bio početak uzgoja važnih prehrambenih namirnica.

Srednji vijek Padom Rimskog Carstva započeo je srednji vijek.

Zemljoradnja je zamrla, trgovina hranom više gotovo da i nije postojala, a barbarski narodi, Huni, Goti, Germani i Franci živjeli su uglavnom od mlijeka, sira i mesa.

U vrijeme feudalizma došlo je do društvenih podjela, kmetovi uglavnom i ne rade više za sebe,već isključivo za feudalca.

Siromašni su živjeli uglavnom od mlijeka, sira te starog kruha. Dok, za razliku od njih, bogati su živjeli uz obilje hrane, raznovrsnih namirnica i začina.

U doba renesanse istraživač i moreplovac Marco Polo je tijekom svojih putovanja sakupljao začine i namirnice.Tako su se na stolovima pojavili do tad neviđeni:

krumpir krastavci rajčice kesteni

ananas banane maline vanilija Ljudi niže klase živjeli su od voća, povrća i kruha, a meso je bilo

jednom tjedno na jelovniku. Srednja klasa imala je mnogo veći izbor. Na njihovu tanjuru bile su

različite vrste kruha, voća, povrća i mesa te, danas omiljene, tjestenine.

Bogati su se, pak, natjecali u tome tko će svojim gostima ponuditi što čudnije i skupocjenije jelo. Na njihovim se stolovima uz sasvim razumljivo vino i druga alkoholna pića (čista, pitka voda je i nadalje rijetkost) po prvi put pojavljuje tada vrlo egzotičan napitak kava.

Novi vijek

Otkrićem Amerike započeo je i novi vijek. U Engleskoj se hrana, različite vrste mesa, voća i

povrća, počinje spremati bez prisustva zraka u metalne posude, te tako postaje dostupna ne samo u sezoni, nego i tijekom čitave godine. Sve više ljudi živi u sve većim industrijskim gradovima, ovisnost o vrtovima i poljima više nije ni moguća ni potrebna te se hrana kupuje u dućanima. Započela je masovna produkcija i distribucija hrane, a s njome i suvremeno doba.

PORIJEKLO NAŠEG POVRĆA

PORIJEKLO NAŠEG VOĆA

Koje su se namirnice koristile kao lijek?!

Znamo da se još od prapovijesti hrani pripisuju ljekovita svojstva i uloga u jačanju imuniteta. Ali u današnje vrijeme golem je porast dostupnosti i popularnosti brzo pripremljene hrane, što dovodi do porasta loših prehrambenih navika. U tom slučaju hrana može biti i uzrokom bolesti. Zato je važno kako se hranimo, jer je hrana jedan od bitnih čimbenika u razvoju ali i prevenciji bolesti.

Najpoznatiji je bio pčelinji med koji je bio ukusan i ljekovit, te su ga ljudi izuzetno cijenili.

U ljekovite svrhe spominje se i češnjak. Štiti od gripe, prehlade, zaraznih bolesti, ublažava zubobolju i kašalj, a može poslužiti i kao lijek protiv upale pluća.

Ocat se koristio kao pomoćno ljekovito sredstvo, a bio je korišten kao surogat antibioticima zbog svojih antimikrobnih svojstava. Nalazio se u mnogim ljekovitim pripravcima.

Čajevi su tradicionalni lijekovi za jačanje imunološkog sustava. Čaj se koristio kao lijek za upalu grla te također za smirivanje problema u probavnom sustavu.

PREZENTACIJU IZRADILI:KATARINA ŽILAJKOVIĆMATEA CIBANIVA MLINARLORENA TKALČEVIĆSARA FUČEKLUCIJA KRANJČECREBEKA JILL HORENECS NASTAVNICOM : MARINOM PRPIĆ

THE END