Slobodna Bosna 19.06.2014

DRAGAN MARKOVI]: OVO JE TEK PO^ETAK RUKOMETNE REVOLUCIJE

www.slobodna-bosna.ba

KEMOTERAPIJAKORUPCIJA RAK RANA BH. DRU[TVA

fk sarajevo

ISPRAVNA-oglasi sedmica-918:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.6.2014 13:55 Page 1

OPERACIJA PANDORAKEMAL ÂU[EVI] I OSTALINakon vi{egodi{nje istrage Dràvnogtuìteljstva, ovog je tjedna kona~nootvorena Pandorina kutija u Upravi zaindirektno oporezivanje BiH hap{enjem~etrdesetak korumpiranih carinika injihovog biv{eg dugogodi{njeg direktoraKEMALA ÂU[EVI]A: nekada{nji isada{nji {efovi carina sumnji~e se zakriminal kojim je dràvni prora~un o{te}enza stotine milijuna maraka OPERACIJA

PANDORA

EKSKLUZIVNO REZULTATI INTERNOGISTRA@IVANJA UZDRMALILAGUMD@IJUSlobodna Bosna do{la je u posjedrezultata istraìvanja javnog mnijenja kojeje za interne potrebe SDP-a realiziraoposeban strana~ki tim posredstvom SDP-ovog call-centra

POSLOVNO-ZLOÎNA^KIPODUHVATKAKO JE UNI[TEN HOLIDAY INNOdsjek za obavje{tavanje i istragesredi{njeg ureda Porezne uprave prikupioje op{irnu dokumentaciju na osnovu koje jeu maju 2014. godine sa~injen najpotpunijiizvje{taj o propasti hotela Holiday Inn. Uizvje{taju su detaljno obra|eni kompanije ipojedinci koji su u~estvovali u tom nedjelu,a izvje{taj je proslije|en Dràvnoj agencijiza istrage i za{titu (SIPA), Federalnojupravi policije (FUP), Agenciji za revizijuprivatizacije FBiH i Finansijskoj policiji nadalje postupanje

OTPIS POREZNIH DUGOVAFINANCIJSKA NEDISCIPLINA MINISTRA FINANCIJAFederalni ministar financija ANTE KRAJINAponi{tio je u posljednjih godinu dana trirje{enja federalne Porezne uprave iFinancijske policije o naplati oko desetmilijuna maraka poreznog duga i naloìo dase sporovi vrate na po~etak: iako dugovanjani do danas nisu izmirena, ministar Krajina jei dalje na strani velikih poreznih du`nika

ISPOVIJEST MILORADAPELEMI[ASVI PORAZI KOMANDANTA DESETOG DIVERZANTSKOG

MILORAD PELEMI[, biv{i komandantDesetog diverzantskog odreda i veteran svihratova na teritoriji biv{e SFRJ, gostuju}i uemisiji Goli ìvot poznatog beogradskognovinara Milomira Mari}a govorio je o dosada nepoznatim detaljima djelovanja ovezloglasne jedinice, koja je likvidirala na hiljadeSrebreni~ana, kao i njegovim ~etvoro go di -{njim poku{ajima da ubije NASERA ORI]A

NAJUZBUDLJIVIJA REGIONALNA POLEMIKA SRPSKO-SLOVENA^KO-HRVATSKIDOGOVORIKnjiga U IME DR@AVE slovena~kih novinaraBLA@A ZGAGE i MATEJA [URCA, u kojoj jeskinuta pozlata sa uloge dràvnog vrhaSlovenije u krvavom raspadu SFR Jugoslavije,ne prestaje uznemiravati politi~ku i intelektual-nu javnost u Sloveniji, ali i u cijeloj regiji. Natvrdnje iznesene u knjizi (~ije je dijelove prijenekoliko mjeseci prenijela Slobodna Bosna)reagirala je SPOMENKA HRIBAR, jedna odnajva`nijih slovena~kih intelektualki, uopse`nom tekstu upu}enom na{oj redakcijikoje }emo objaviti u dva nastavka

ÛDO OD ÔVJEKAKO NE PO[TUJE PRO[LOST NEZASLU@UJE NI BUDU]NOSTU utorak, 24. juna, navr{i}e se tridesetgodina od smrti EMERIKA BLUMA,najve}eg bosanskohercegova~kog privrednika ikada, antifa{iste,(geo)stratega, politi~ara, gradona~elnika,~ovjeka; za prijatelje IMRE, bio je i ostaosimbol Bosne i Hercegovine, mo}ne iprosperitetne, koju opet èlimo

19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

3624

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 19.6.2014 0:05 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014.4

NEPO@ELJKA CVIJANOVI]KA

Radmanovi} iRadoji~i} protiv @eljkeCvijanovi} Neboj{a Radmanovi}, predsjednikIzvr{nog odbora SNSD-a, izjavio je daje me|unarodni sekretar ove stranke@eljka Cvijanovi} me|u mogu}im kan-didatima za srpskog ~lanaPredsjedni{tva BiH, ali da nije jedina.Ho}e li Cvijanovi}ka sa premijerskefunkcije na mjesto ~lana Predsjedni{tvaBiH jo{ nije poznato. êka se odlukaMarka Pavi}a, lidera DNS-a, kojem jetako|er ponu|ena ta funkcija. UkolikoPavi} odbije, prvi Dodikov izbor bi}eupravo @eljka Cvijanovi}. Me|utim, pro-tiv njene kandidature je struja unutarSNSD-a koju predvode Neboj{aRadmanovi} i Igor Radoji~i}. Njih dvo-jica ne kriju svoju nervozu zbog njenemogu}e kandidature. Radoji~i} je ~akpro{log vikenda u vrijeme vanrednogzasjedanja Skup{tine RS-a, pred kame -ra ma, pokazao da nije naklonjenCvijanovi}ki. Radmanovi} i Radoji}i} suprotiv njenog favorizovanja unutarSNSD-a i smatraju da Cvijanovi}ka nijepopularna te da }e je na izborimapotu}i kandidat opozicije.

(M.D.)

Predstavni~ki dom Parlamenta Fede ra -cije Bosne i Hercegovine na dana{njojvanrednoj sjednici u Sarajevu nije daove}insku podr{ku Prijedlogu zakona o osni-vanju federalnog fonda za pomo} nastradal-im podru~jima od prirodne nesre}e na teri-toriji FBiH. Prema rezultatimapojedina~nog izja{njavanja poslanikaprozivkom, za zakon je glasalo njih 48, dokih je 12 bilo protiv a 11 uzdrànih! Dvaglasa nedostajala su da zakon dobijeve}insku podr{ku.

Za prihvatanje predloènog zakonaglasali su poslanici SDP-a i SDA (dosta njihje bilo odsutno u momentu glasanja), kao iposlanici Stranke za BiH, Narodne strankeRadom za boljitak, poslanik SNSD-a inekolicina nezavisnih poslanika.

^lanovi Saveza za bolju budu}nost BiHve}inom su bili uzdràni a protiv su seizjasnili poslanici HDZ-a i HDZ-a 1990, te

nekoliko nezavisnih poslanika.O zakonu se glasalo dva puta.

U prvom krugu glasanja uobi~ajenim op}imizja{njavanjem poslanika (elektronskimputem), na monitoru je stajalo da se zazakon izjasnilo 58 ~lanova Predstavni~kogdoma, {to je bilo dovoljno za podr{ku, ali je{ef poslani~kog kluba Saveza za boljubudu}nost BiH MMirsad \onlagi} izraziosumnju u te rezultate i zatraìo pojedina~noizja{njavanje prozivkom.

To je i u~injeno te se ispostavilo da je udrugom krugu za zakon glasalo 48 poslani-ka, dakle 10 manje u pore|enju s elektron-skim glasanjem.

Upu}eni tvrde da su za zakon glasaliskoro svi poslanici SBB-a, no kodponovlje nog pojedina~nog izja{njavanjapromijenili su mi{ljenje i glasali protivzakona. U skladu s uputama partijske cen-trale. (E. Hodì})

Raspad federalne vlasti

MINI MARKET

SKANDALOZNA NEODGOVORNOST PARLAMENTARACASBB i dva HDZ-a oborili Zakon o Fondu solidarnosti

Oboren federalni Zakon oFondu solidarnosti!

@eljka Cvijanovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 18.6.2014 23:53 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


JE[]EMO KORIJENJE -ÎM SE VODA POVUÊ

Dodik poku{avapo svaku cijenuusmjeriti izbornukampanju nanacionalni terenLider SNSD-a Milorad Dodik na svena~ine poku{ava usmjeriti izbornukampanju na teren nacionalnih odnosau dràvi, svjestan da su njegoviekonomski argumenti prili~no mr{avi.Pod Dodikovom vla{}u privredaRepublike Srpske je doslovnoopusto{ena, uprkos golemom novcukoji je u njegovom mandatu RS dobilaod prodaje telekoma. Broj zaposlenih uRS-u danas je manji nego je bio prijeprodaje telekoma, i to je argument nakoji Dodik nikako ne uspijeva prona}isuvisao odgovor i objasniti gdje je ikako potro{io 1,5 milijardi KM odprodaje telekoma. Zato i poku{ava izbornu kamapanjuusmjeriti na teren na kojem seneuporedivo bolje snalazi. Dodik naimetvrdi, a zapravo prièljkuje, da }e seSrbi na predstoje}im izborimaizja{njavati o dvije politi~ke ponude:izme|u probosanskih i prosrpskihpartija!Odnosno, izme|u opozicionihpartija koje misle da grade BiH i nas koji mislimo da treba istrajati nakonceptu ja~anja autonomije Srpskedo njene nezavisnosti, kako je rekaoDodik.

(M.A.)

MINI MARKET

Milorad Dodik

PORODITELJSKA PANJA

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 18.6.2014 23:57 Page 5

ETVRTAK, 12. JUNI

Kao {to je prethodne tri i po godine bilonormalno, politi~ki poèljno, populisti~kiefektno, trendi, da ovda{nji poli ti ~ari,osobito SDP-ova vrhu{ka, odlaze nautakmice nogometne reprezentacije {iromEvrope i svijeta, pa makar u zemlji i }uskijepadale, odjednom se pred po~etakSvjetskog prvenstva sve promijenilo:nikoga ìvog od istih tih politi~ara nipu{kom natjerati ne moè{ da ode u Brazil.Mjesecima ranije rezervirane i skupopla}ene karte i aran`mani velikodu{no se,iz razloga socijalne osjetljivosti ihumanisti~kog suficita, ustupaju obi~nimgra|anima, rudarima, nezaposlenima,po{tenoj inteligenciji, {to je, misle, jakova`no, moè biti i presudno pred jesenjeizbore. Jedino se predsjednik HDZ-a BiHDRAGAN ÔVI] usudio javno itransparentno zapucati u Brazil, podràti iselekciju Hrvatske i reprezentaciju Bosne iHercegovine; ne postoji nijedna stvar, nemoè po~initi niti jedan gaf, prokl iza -vanje koji bi njegovo bira~ko tijelo moglopokolebati, razuvjeriti, predomisliti...

PETAK, 13. JUNI

Zanimljiva mi je i dalje aktuelnasrbijanska storija vezana za plagiranudoktorsku disertaciju tamo{njeg ministrapolicije NEBOJ[E STEFANOVI]A.

Nakon {to je grupa srpskih profesora kojiìve u Engleskoj uhvatila la`nog doktora ioriginalnog ministra u zijanu, danima se izmedija nije skidao prof. doktor MMi}aJovanovi}, dekan privatnog univerzitetaMegetrend, na kojem je Stefanovi}doktorirao, odbacuju}i gnusne i neu teme -ljene optu`be na ra~un dokto ran ta. A ondase ispostavilo da doti~ni dekan Jovanovi},koji vi{e li~i na zvijezdu Grand paradenego na akademskog radnika, ne samo danema stida, obraza i ukusa, nego da nema nidoktorat (ni falsificirani, ni nefalsificirani)!

[ta me tu posebno zagolicalo?Raspitivao sam se posljednjih dana postojili i u jednoj zemlji u regiji privatnimedicinski fakultet, kao {to }e za kojimjesec postojati u Bosni i Hercegovini - uvlasni{tvu EJUPA GANI]A. U Evropskojuniji takvi fakulteti nisu mogu}i, daklenema ih u Sloveniji ni Hrvatskoj, ni u CrnojGori, pa ni na Kosovu. Postojao je jednovrijeme u Srbiji i to upravo na UniverzitetuMegetrend, pa je iz razumljivih razlogaukinut. Ni u jednoj ozbiljnoj dràvi nijezakonski dozvoljeno ni osnivanje privatnihfakulteta iz oblasti stomatologije ilifarmacije. U Bosni i Hercegovini, ta se dvastudija mogu privatno, za krupne pare, poskra}enom postupku, zavr{iti nafakultetima u Br~kom i kod doktora-tramvajdìje IBRAHIMA BIMEJUSUFRANI]A u Travniku.

Pusti sad to, zavr{i}emo mi to, zna{kakva je ovo dràva, kazao je Ejup Gani}kolegi VVlastimiru Mijovi}u kada je ovajtraìo odgovor na pitanje {ta }e se desiti sa


U brojnim prigodno-namjen skim televizijskimemisijama koje se vrteovih dana, najee naAL JAZEERI BALKANS,pojavljuje se i govoriBRANE OBLAK, Slovenac,nogometa kultneHajdukove generacije izsedamdesetih godina ireprezentativac bivedrave. Prije trideset godi-na na otvaranju Svjetskognogometnog prvenstva uNjemakoj Oblak je bionajbolji igra u utakmiciprotiv jo uvijek aktuelnogsvjetskog prvaka, Brazila.Njemaki su mjeraiizmjer ili da je Brane na tojutakmici pretrao oko 8kilometara; do krajaPrvenstva niko, a bilo jestranih i igraa i trkaa,nije uspio pretrati vie

GANI]EV FAKULTET IÂU[EVI]EV UIO:

Carina od dràve

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 23:31 Page 6

novcem koji je njegova k}erka LLunaMijovi} uplatila za {kolovanje naGani}evom ilegalnom fakultetu za reìju.

Znam i ja kakva je i kakva je jedinomogla ispasti dràva koju je, pored ostalihbaraba i pro`drljivih, nezaja`ljivihskorojevi}a, gradio i pravio Ejup Gani}. Eh,da, umalo da zaboravim: u ljeto 1992.godine najozbiljniji kandidat za ministrapolicije BiH bio je tada{nji, odnosnosvevremenski direktor GRAS-a, dana{njivlasnik, pored ostalog, i Stomatolo{kogfakulteta u Travniku Bimo Jusufrani}. Netrebam posebno nagla{avati ko je lobirao zanjegovo imenovanje: dana{nji vlasnik,pored ostalog, i jedinog privatnogmedicinskog fakulteta u Evropi Ejup Gani}!

SUBOTA,14. JUNI

Cijeli dan se poslanici Narodneskup{tine Republike gloè, sva|aju,vrije|aju, hvataju za vratove, pljuju poskup{tinskim hodnicima tokom rasprave onedavnim katastrofalnim poplavama iprijedlozima entitetske Vlade za saniranjenesre}e i pomo} postradalim gra|anima.Opozicija, uglavnom poslanici iz redaSrpske demokratske stranke, optuùjuVladu da se prema poplavljenim op{tinamau kojima Dodikov SNSD nije na vlasti(Doboj, Bijeljina...) pona{ala ma}ehinski,da se na isti na~in odnose i tokomraspodjele pomo}i.

Vjerovatno je to ta~no. Neki dan mijedan prili~no pouzdan ~ovjek ispri~azgodnu pri~icu iz Doboja. Poslao DDodik uovaj grad u prvim danima kataklizmepenzionisanog generala Vojske RS-aMOMIRA ZECA da preuzme komandu nadop}inskim Kriznim {tabom, suspendiracivilne vlasti i sve legalne institucije, iuspostavi gvozdenu, vojni~ku disciplinu.A ko si ti da nam komanduje{,nare|uje{?, pitao ga neko iz civilnih vlasti.Kako ko sam ja? Ja sam penzionisanigeneral Vojske RS-a, izdere se starje{inaZec. Ti general!? Pa da si ti kakav generalne bi danas bio u Doboju nego u Hagu,odgovori mu dobojski {aljivdìja.

NEDJELJA, 15. JUNI

Ako }ete mene pitati, mnogo je teì,sportski zahtjevniji posao danas bio predrukometnom reprezentacijom Bosne iHercegovine, ostati neporaèn uReykjaviku protiv Islanda i plasirati se naSvjetsko prvenstvo u Kataru, nego prednogometa{ima, ne zijaniti od Argentine uRio de Janeiru. Selektor rukometa{aDRAGAN MARKOVI] sa svojimigra~ima je uspio, SSafet Su{i} saZmajevima, naàlost, nije. Usput, gledao

sam ju~er uzvratni susret rukometa{a Srbijeprotiv ê{ke u gostima: Srbi su u Brnodonijeli osam golova prednosti iz prveutakmice u Ni{u i pretrpjeli stra{an porazod 12,13 razlike. Ni Srbija ni ê{ka nisusvjetske rukometne selekcije, ali Islandjeste. Na~in na koji je ve~eras odigralarukometna reprezentacija, volja, èlja,znanje mo`da je najblistaviji trenutak upovijesti bosanskohercegova~kog sporta.

Malo toga sam do prije godinu-dvijeznao o bosanskohercegova~kom selektoruMarkovi}u. Mostarska rukometna legendaZVONIMIR NOKA SERDARU[I], kojiMarkovi}a poznaje iz Njema~ke, s mnogopo{tovanja mi je govorio o njegovojrukometnoj karijeri u najja~oj svjetskojrukometnoj ligi. Prije dvije ve~eri, dok smou kafani na Ciglanama ~ekali utakmicuBrazil-Njema~ka, [VABO OSIM dok gledaMarkovi}evu izjavu na televiziji veli: Ovoje dobar tip, jako dobar.

I Nokini i [vabino mi{ljenje seultimativno mora po{tovati, ali sve do krajadana{nje utakmice na Islandu nisamvjerovao da je Markovi} ba{ toliko dobar!

PONEDJELJAK, 16. JUNI

U brojnim prigodno-namjenskimtelevizijskim emisijama koje se vrte ovihdana, naj~e{}e na AL JAZEERI BAL K -ANS, pojavljuje se i govori BRANEOBLAK, Slovenac, nogometa{ kultneHajdukove generacije iz sedamdesetihgodina i reprezentativac biv{e dràve. Prijetrideset godina na otvaranju Svjetskognogometnog prvenstva u Njema~koj Oblakje bio najbolji igra~ u utakmici protiv jo{uvijek aktuelnog svjetskog prvaka, Brazila.Njema~ki su mjera~i izmjerili da je Branena toj utakmici pretr~ao oko 8 kilometara;do kraja Prvenstva niko, a bilo je stra{nih iigra~a i trka~a, nije uspio pretr~ati vi{e.

Sino}/no}as protiv Argentine u~inilo mise da ZVJEZDAN MISIMOVI] u nekimperiodima utakmice stoji, statira: 20 minutaprije kraja utakmice kada je izlazio iz igre

ra~un je pokazivao da je pretr~ao skoro8,5 kilometara. MIRALEM PJANI] iMUHAMED BE[I] su pretr~ali debelopreko 12 kilometara. Kaè neku no} ]]iroBlaèvi} u emisiji HRT-a, zamoljen dauporedi selekciju Hrvatske koju je on vodio98. godine u Francuskoj i ovu dana{nju:Neusporedvo je to, sine moj, danas se usuda~koj nadoknadi pretr~i vi{e nego prije15 godina tijekom cijele utakmice.

UTORAK, 17. JUNI

AMIR BRKA, knjièvnik, jednovrijeme predsjednik Dru{tva pisaca BiH, naportalu koji vodi tako|er knjièvnik IVANLOVRENOVI] objavljuje pri~u O jednojdrevnoj igri iz svoje nove knjige Crnesveske. Pi{e Brka, koji ìvi u Te{nju, onajve}em ìvu}em bosanskom piscu kojije iz prijestonice do{ao u mali grad,provinciju u pozadinu, pa pored ostalihbenefita koju su mu doma}ini priu{tilitraìo da se u ugovor unese da }e on bitisahranjen u tom gradu, a da mu se za toima odmah isplatiti basnoslovac.

U prvi mah u~inilo mi se da pisac Brkai ja mislimo na istog najve}eg ìvu}egpisca, ali mislim da nije: onaj na kojega jamislim/sumnjam ne bi postupio takonepromi{ljeno, neoprezno. Raspisao bijavni tender, jer je on javna li~nost, nakojem bi pozvao sve zainteresiraneponu|a~e, entitete, kantone, gradove,op}ine, mjesne zajednice da kovertiranoponude cijenu koju mogu izdvojiti platitiìvu}em da njegov le{-mejt uveli~avanjihovu zajednicu...

SRIJEDA, 18. JUNI

Uhap{en je danas po nalogu TuìteljstvaBiH KEMAL ÂU[EVI], dugogodi{njidirektor Uprave za indirektno oporezivanjeBiH. Burna je i nedoli~na povijest odnosaizme|u ovoga lista i gospodina âu{evi}a.Odmah nakon {to je izabran na tu du`nostprije deset godina, a mi napisali da je ondugogodi{nji ratnoprofiterski favorit SDA-ovog klana iz Visokog (oca i sina HHalida iHasana êngi}a) nazvao je redakciju i uzsalvu neprepri~ljivih psovki i uvreda najavioda }e li~no do}i u redakciju i sve nas,umiveno re~eno seksualno napastvovati.

Prije dvije-tri godine, dok sam ~itaonovine i pio jutarnju kafu u kvartu,âu{evi} je sa susjednog stola (a sjedio jesa biv{om zamjenicom ministra federalnihfinancija [[efikom Hafizovi}) neprestano jene{to drobio obra}aju}i se meni. Ja,budale, Tito dragi, poàlim se kasnijekonobaru. Ti si, dobri moj Senade, budala,on je pokupovao pola ovoga kvarta.


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 23:33 Page 7

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh


NIJE RADIO A ZARADIO

SuspendiranipripadnikGrani~ne policije NovakDìda na imeobe{te}enjatraì 70 hiljada KM Novak Dìda, policijski slu`benikGrani~ne policije, po sili zakonasuspendovan je 30. decembra 2008.godine jer je protiv njega Kantonalnotuìla{tvo u Sarajevu pokrenulo istraguza po~injene ratne zlo~ine u Fo~i.Kantonalno tuìla{tvo nije podiglooptu`nicu protiv Dìde, a njegovpredmet je proslije|en Tuìla{tvu BiH.Kako ni dràvno Tuìla{tvo nije mogloprikupiti dovoljno dokaza za podizanjeoptu`nice, predmet Dìda vra}en jeniòj tuìla~koj instanci, odnosnoTuìla{tvu Isto~nog Sarajeva. Tuìla{tvoIsto~nog Sarajeva obustavilo je istragu,a suspendovani Novak Dìda u

MINI MARKET

Vojislav [e{elj, lider radikala kojem jeponu|eno da vrijeme do izricanja presudeprovede na slobodi, najavio je da }e se uBeogradu davati intervjue i baviti se poli-tikom. Me|utim, kako saznajemo, [e{eljve} neko vrijeme politi~ki djeluje izHaaga. Naime, on je nedavno vo|amaradikala iz Republike Srpske naredio da

raskinu savez sa MMarkom Pavi}em, lide r -om DNS-a, {to bi moglo dovesti do raspa-da koalicije Centar, koju predvodiPavi}. [e{elj je svojim politi~kim sarad-nicima u RS-u poru~io da naprave saradnjusa Socijalisti~kom partijom PPetra \oki}a ipodrè kandidata SNSD-a za predsjednikaRS-a MMilorada Dodika. (M.D.)

SVI ZA MILOVADA

eelj podrava Dodika zapredsjednika RS-a

Dan prije po~etka Svijet -skog nogometnog prve n stvatro~lana ekipa Mini starstvavanjskih poslova BiH, pred -vo |ena zamjenikom mini -stra ZZoranom Perko vi}em,slu` be no je otputovala uBrazil. Navodno, zamjenikministra Perkovi} i dvojicaradnika ministarstva uBrazilu }e pruàti konz -ularne usluge gra| anima,odnosno drà vlja nima BiH utoj ju`no ameri ~koj dràvi.Pro bl em je samo {to nigdjenije objavljeno gdje }e i ukojem terminu Perkovi}pruàti konzularne uslugena{im dràv lja nima.

Pretpostavka je da }ezamjenik ministra Perkovi}imati {tand na stadionimagdje }e igrati BiH i uhotelskim gradovima u koji -ma }e gostovati na{a repre -zen tacija.

(A.L.)

GDJE SU VRATA KONZULATA

Jo nije otkriveno gdjeprivremeni konzulat u

Brazilu prua graanimaBiH konzularne usluge

Zoran Perko vi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.6.2014 0:00 Page 10

PRO ET CONTRA


ponedjeljak, 16. juna 2014. godine,nakon skoro {est godina vratio se naposao. Koliko je predmet Dìda ko{taospomenuta tuìla{tva, te{ko je re}i, aliza skoro {est godina suspenzije NovakDìda primao je 65 procenata pla}e, asada }e mu Grani~na policija moratiisplatiti oko 70 hiljada maraka, odnosno35 posto pla}a za proteklih skoro {estgodina i policijske dodatke. Taj novacnaravno na kraju }e platiti poreskiobveznici, a niko iz tuìla{tava koja suskoro {est godina bezuspje{no vodilaistragu ne}e nikome polagati ra~une.

(M.F.)

([)UMAN POTEZ

SDP-ova nadaAner [umanpromijeniostrana~ki dresBiv{i predsjedavaju}i Op}inskog vije}asarajevske op}ine Novi Grad i kandidatSDP-a za na~elnika na pro{lim lokalnimizborima Aner [uman i definitivno serazi{ao sa strana~kim kolegama.Nakon {to je zatraìo ispisnicu iz SDP-a,nekada{nji najbliì suradnikpotpredsjednika te stranke DamiraHadì}a, pre{ao je u Stranku pravde ipovjerenja (SPP) @ivka Budimira.Zajedno s Anerom [umanompristupnicu novoj politi~koj strancipotpisalo je vi{e od 200 ~lanova,uglavnom njegovih pristalica i kolega izSDP-a u Novom Gradu.

(S.M.)

MINI MARKET

BRANISLAVCRNOGORAC

SelektordùdoreprezentacijeBiH

DAVjerujem jer pokazali smo uutakmicama protiv Meksika iObale Slonova~e, pa i protivArgentine da smo uistinukvalitetan tim. Sa sigurno{}umogu tvrditi da }emo seplasirati u naredni krug.

SENADHAD@IME[I]

DirektorTeniskogsaveza BiH

DASmatram da ukoliko na{iigra~i budu igrali ovedvije naredne utakmicekao {to su igrali protivArgentine, da ne}e bitiproblema sa odlaskom udrugi krug.

ADNAN D@EMID@I]

SekretarN/FSBiH

DANaravno, jer imamonajbolje momke koji tomogu, èle i ho}e, a tosu nam pokazali udosada odigranimutakmicama.

HARUN MAHMUTOVI]

GeneralnisekretarKo{arka{kogsaveza BiH

DAVjerujem da }e se Bosna iHercegovina plasirat unaredni krug SP-a. Nismomi vi{e reprezentacija kojasamo ima volju i navija~keèlje, nego ovi momcistvarno posjeduju kvalitet.

SMAJO KARAÎ]GeneralnisekretarRukometnogsaveza BiH

DAMi{ljenja sam dareprezentacija moè pro}iu drugi krug jer vjerujemu igra~e, vjerujem ustru~ni {tab, vjerujem una{ savez. Mo}ni smokao ekipa i o~ekujem dauspje{no prebrodimodvije utakmice koje nas~ekaju protiv Nigerije iIrana.

@ANA NOVAKOVI]

Bosansko-hercegova~kaskija{ica

DAVjerujem da BiH moè dase plasira u naredni krugSP-a. @elim im da dobroigraju kao {to su igraliprotiv Argentine.

Nakon odgledanih utakmica vjerujete lida se BiH moe plasirati u naredni

krug takmienja SP-a?

Priredila: Ma{a ]osi}

Aner [umanSEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.6.2014 0:00 Page 11

Nakon ~etiri godine istrage uTuìteljstvu BiH i nekolikopolicijskih akcija protivnièrangiranih carinskihslu`benika, dràvni tuìtelji OOleg

âvka i DDubravko âmpara kona~no su uutorak, 17. juna, otvorili Pandorinu kutijuu Upravi za indirektno oporezivanje (UIO)i krenuli s hap{enjem kapitalaca,odgovornih za kriminal i korupcijuzastra{uju}ih razmjera. Tajna operacijasimboli~nog naziva Pandora zapo~ela jeu no}i izme|u utorka i srijede, kada sujedan za drugim privedeni biv{i i sada{nji{efovi u UIO, te jo{ ~etrdeset korumpiranihcarinika i sumnjivih biznismena, koji sumjesecima bili pod nadzorom obavje{tajneslu`be i Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA). Pored nekada{njeg direktoraKemala âu{evi}a, za ~ijeg sedugogodi{njeg mandata (od 2004. do2011.) u Upravi za indirektno oporezivanjei razgranala kriminalna hobotnica, uhap{enisu ZZdravko Cvjetinovi}, aktualni pomo}nikdirektora u Sektoru za carine, {ef Carinskeispostave u Bosanskom Brodu AAvdija[kahi} i biv{i ~elnici carinarnica uBosanskoj Gradi{ki, Sarajevu i BosanskomBrodu NNedeljko Milovanovi}, AAlija Ma{i} iMilenko Niki}. Sada{nji {ef Carine uBosanskoj Gradi{ki RRadovan \uri}navodno je pobjegao u Srbiju.

Dràvno tuìteljstvo je istragu protivKemala âu{evi}a otvorilo prije ~etirigodine, ali je prva slu`bena potvrda stigla

tek u prolje}e 2013., kada je tuìtelj Olegâvka od Suda BiH zatraìo blokadunjegove nepokretne imovine, prematada{njim procjenama, vrijedne oko 1,5milijuna KM. âvka je, ina~e, taj predmetpreuzeo u novembru 2012., dva mjesecaposlije hap{enja ~lanova obitelji SSadikovi}:oca KKasima, bra}e AAnesa i AAdisa, i njihovihro|aka IIsmeta i DDamira Sadikovi}a,veletrgovaca tekstilom porijeklom izPrijepolja, koji su milijunsko poslovnocarstvo izgradili upravo zahvaljuju}iKemalu âu{evi}u.

PORESKI SAVJETNIK [VERCERA TEKSTILOM

Sadikovi}i su, podsjetimo, privedeni uakciji Boss, u septembru 2012., aliTuìteljstvo BiH ni do danas protiv njih nijepodiglo optu`nicu, unato~ ~injenici da sesumnji~e za carinske i porezne utaje,odnosno pranje novca, u iznosu od vi{edesetaka milijuna maraka. Anes Sadikovi}je, kako doznajemo, trebao biti ponovnouhap{en ovog tjedna, ali ga policajci SIPA-e nisu na{li na prijavljenoj adresi uMatuzi}ima kod Doboja. Novinarima seodbjegli {vercer javio iz Albanije, gdje jeoti{ao na slu`beni put, nakon {to mu jeSud BiH, u vrijeme pro{lomjese~nihpoplava, ukinuo stroge mjere zabrane kojesu podrazumijevale da ne smije napu{tatimjesto prebivali{ta.

No, zato se me|u uhap{enima na{aoSadikovi}ev kompanjon DDraèn Koùl izKiseljaka, vlasnik trgova~ke firme Kodra,preko koje je nastavljen {verc tekstila. Prijegodinu dana smo objavili da je AnesSadikovi} novim ortacima, skromnim


OPERACIJA PANDORA

Nakon viegodinje istrage Dravnog tuiteljstva, ovog je tjedna konano otvore-na Pandorina kutija u Upravi za indirektno oporezivanje BiH hapenjem etrde-setak korumpiranih carinika i njihovog biveg dugogodinjeg direktora KEMALAAUEVIA: nekadanji i sadanji efovi carina sumnjie se za kriminal kojim je

dravni proraun oteen za milijarde maraka

Za sedam godina direktorskog manda-ta, Kemal âu{evi} stekao imovinuvrijednu preko 10 milijuna KM?!

C A R I N S K O C A R S T V O

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

KEMO DALJE, RO\AÊ?

kemo-suza:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:28 Page 12


KEMAL ÂU[EVI] I OSTALI

CARINSKA ZLOÎNA^KA ORGANIZACIJABiv{i direktor Kemal âu{evi} je za svog dugogodi{njeg mandata u UIO stvorio kriminalnu hobotnicu, zajedno sa nekada{njim najbliìm suradnicima i jo{ ~etrdesetak korumpiranih carinika, kona~no se na{ao iza re{etaka


trgovcima ocu i sinu SSlavku i DraènuKoùlu, nov~ano pomogao da na Tr`niciArizona otvore poslovnu jedinicu izakupe skladi{te u Istanbulu, odakle je uBiH dopremao svoju robu, skrivaju}i se izafirme Kodra. Koùlima je Sadikovi}, posvakom uvezenom kamionu, pla}ao 3.000KM. Iako Kasim i Anes Sadikovi}, kaovlasnici povezanih tvrtki Sa Tours, Hollandshop, Janus i Eko san, jo{ uvijek nisuzvani~no optuèni, nema sumnje da jeistraga protiv {vercera tekstilom dràvnetuìtelje i dovela do njihovog klju~nogza{titnika Kemala âu{evi}a. Drugiâu{evi}ev poslovni partner iz sjene, kojibi mu, jednako tako, mogao do}i glave jeSedinet Kari} Sido, posrnuli tajkun izSrebrenika, neko} samoprogla{eni kraljtekstila. Kari} se, tako|er, nalazi podistragom Tuìteljstva BiH, nakon {to je uaugustu pro{le godine ponovno uhap{en,jer je iz tuzlanskog zatvora, zajedno sortakom DDraganom Staji}em zvanimSijalica, nastavio s istim, {vercerskimposlovima. Sadikovi}i i Kari} su godinamabili poslovni konkurenti, ali su imali istogporeskog savjetnika - Kemala âu{evi}a,koji im davao upute kako da izbjegnu ilizna~ajno umanje carinske i porezneobveze, a potom im osiguravao povla{tentretman kod slu`benika Uprave zaindirektno oporezivanje. Svoje je uslugeâu{evi}, dakako, masno napla}ivao: zasedam godina koliko je bio na ~elu UIOKemal âu{evi} je kupio pet stanova i~etiri poslovna prostora u centru Sarajeva,te dvadeset dunuma zemlji{ta u naseljuPoljine.

TAJNI BANKOVNI RAÛNI U TURSKOJSlobodna Bosna je ranije pisala da je

Kemala âu{evi}a i Anesa Sadikovi}aupoznao njihov zajedni~ki prijatelj RRamizDelali} ]elo, kojem su se obojica obra}alikada je nekome trebalo zaprijetiti i dovestiga pameti. âu{evi} potom postajenajva`niji Sadikovi}ev konzultant, uz~iju su pomo} veletrgovci tekstilom svojurobu carinili po najniìm cijenama. Prematvrdnjama banjalu~kih carinika, tekstilnaroba koju su u BiH uvozili Kasim i AnesSadikovi} carinjena je 4,8 KM pokilogramu, dok su njihovi poslovnikonkurenti za iste proizvode pla}ali 5,8maraka ?! Doda li se tome da su Sadikovi}iproteklih godina uvezli na tone tekstila,jasno je kako su, samo zahvaljuju}iumanjenim carinskim tarifama, moglizaraditi ogromno bogatstvo. Iz izvorabliskih istrazi doznajemo, tako|er, da seKemal âu{evi} sumnji~i da je prije devetgodina omogu}io Sadikovi}ima nepla}anjepet milijuna maraka carinskih da`bina,nakon {to je pregledom dokumentacijeutvr|eno da su prilikom uvoza robe iz

Turske falsificirali obrasce o porijeklu robeEUR1. Zanimljivo je, me|utim, da seâu{evi}, nakon {to su njihove bliskeposlovne i prijateljske relacije otkrivene, saSadikovi}ima naj~e{}e sastajao urestoranima u Banjoj Luci i Turskoj, gdjesu zajedno odmarali. Nezvani~no seprocjenjuje da je Kemal âu{evi}, dok jebio direktor Uprave za indirektnooporezivanje, napla}ivao najmanje pettisu}a maraka po svakom {leperu robe kojusu u BiH iz Ma|arske i Turske uvezle tvrtkeu vlasni{tvu Sadikovi}a. Sumnja se kako je

novac poslije upla}ivao na tajne bankovnera~une otvorene u Turskoj - navodno da jeposrijedi cifra od najmanje deset milijunaKM?! No, valja kazati da je Kemalâu{evi}, prethodno, osigurao Sadiko vi -}ima monopol na uvoz tekstilne robe, tako{to su u Institutu za intelektualno vlasni{tvoBiH za{titli pravo na uvoz 180 raznih markikineskih proizvoda. To je, opet, zna~ilo daje svakom trgovcu koji se usudio uvestijeftinu kinesku robu u BiH po{iljka nagranici bila oduzeta zbog povreda napravo vlasni{tva Sadikovi}evih firmi.


OPERACIJA PANDORA

Inspektori SIPA-e su Kemalaâu{evi}a uhapsili na podru~ju Klju~a,nakon ~ega je u policijskom voziludovezen u Sarajevo, u zgradu u strogomcentru grada, u kojoj posjeduje tri stana iposlovni prostor u prizemlju. Naga|a sekako se âu{evi} sklonio u Krajinu, gdjeìvi obitelj njegove supruge, u strahu odhap{enja, kao i da je planirao pobje}i izBiH. U bijegu je na vrijeme zaustavljen ijedan od âu{evi}evih ranijih najbliìhsuradnika, Zdravko Cvjetinovi}, koji jekrenuo u Srbiju. Cvjetinovi}, prematvrdnjama njegovih kolega, ima vi{estanova u Novom Sadu i dvije vile naDedinju?! Zdravko Cvjetinovi} je ranijebio {ef carine u Tuzli, ali je u januaru ovegodine unaprije|en u pomo}nika

direktora Sektor za carine. Odluku onjegovom postavljenju, iako nije bionajuspje{niji kandidat, donio je aktualnidirektor Uprave za indirektnooporezivanje Miro Dàkula.Ocijenjeno je da on, svojim stru~nimi profesionalnim kvalitetima, teste~enim dugogodi{njim radnimiskustvom u oblasti provo|enjazakona i drugih propisa, te pokazanimorganizacionim i rukovodnimsposobnostima, ovu zahtjevnudu`nost moè obavljati uspje{nije odprvoplasiranog kandidata, napisao jeu Rje{enju o imenovanju Cvjetinovi}adirektor Dàkula. Kako je profesionalacZdravko Cvjetinovi} obavljao du`nost,najbolje }e pokazati istraga.

NAKON MATERIJALNE, I PROFESIONALNA SATISFAKCIJA

Nezakonito unaprjeenje carinikaZdravka Cvjetinovia potpisaoaktualni direktor UIO Miro Dakula

NEUSPJELI BIJEGZdravko Cvjetinovi} jeuhap{en na putu za Srbijugdje ima vile i stanove


Nakon smjene direktora Kemalaâu{evi}a, brigu o poslovima AnesaSadikovi}a preuzeo je ZdravkoCvjetinovi}.

Sa Sedinetom Kari}em je Kemalâu{evi}, opet, dogovarao posloveposredstvom njegove supruge SSedineKari}, s tim da je za carinjene Kari}evihkamiona zaduìo AAhmeda [erifovi}a, {efaCarinske ispostave u Bijeljini. U jednomtelefonskom razgovoru koji je zabiljeèn zatrajanja vi{egodi{nje istrage protivsupru`nika Kari}, Sedina Kari} se kodcarinika [erifovi}a raspitivala da li je oddirektora âu{evi}a dobio nove upute kojese odnose na procjenu njihove robe.

POSLOVANJE S NASEROM ORI]EMPolicijski su istraìtelji, jednako tako,

dokumentirali i poslovne relacije Kemalaâu{evi}a s NNaserom Ori}em i EEkremomLeki}em, kojima je pomagao pri uvozutekstila iz Turske i Ma|arske. âu{evi} jeOri}a savjetovao kako da popunjavacarinske dokumente, traìo od njega da gaunaprijed obavijesti preko kojih }egrani~nih prijelaza roba biti uvezena, kakobi na vrijeme poslao urgenciju. Nare|ivaoje carinicima da propuste teret, ~esto bezikakvog pregleda sadràja, a upravo je {efuispostave u Bijeljini Ahmedu [erifovi}uprijetio da }e ga, ne bude li bespogovornoizvr{avao njegove naloge, ostaviti bezposla. Tijekom policijske istrage jeotkriveno da je u jesen 2009. Naser Ori}traìo pomo} Kemala âu{evi}a, nakon {toje u Carinskoj ispostavi Sarajevoprivremeno oduzeta njegova i tekstilna robau vlasni{tvu Ekrema Leki}a, zbog enormnoniskih cijena na fakturama. Roba je Ori}u iLeki}u ubrzo vra}ena (dakako, poslijeintervencije direktora), nakon ~ega im jeâu{evi} rekao da ubudu}e pove}aju cijeneili }e prestati sura|ivati sa njima?! NaserOri} i Ekrem Leki} su, ina~e, Kemalaâu{evi}a ~esto posje}ivali u sarajevskomuredu Uprave za indirektno oporezivanje,{to je posvjedo~ilo vi{e slu`benika.

Sude}i, me|utim, prema nezvani~niminformacijama iz izvora bliskih TuìteljstvuBiH, najnezgodniji svjedoci protiv Kemalaâu{evi}a mogli bi biti upravo neki odnjegovih najbliìh suradnika. Kao jedan odtakvih spominje se i dugogodi{nji {efCarine u Sarajevu Alija Ma{i}, kojeg jeâu{evi} instalirao na tu poziciju kako bibio njegov bespogovorni poslu{nik. Ma{i}je, navodno, istraìteljima jo{ ranije nudiokompromitiraju}e dokaze protiv biv{eg{efa, premda uop}e ne treba sumnjati da }eTuìteljstvo BiH imati dovoljno svjedoka-profesionalnih carinskih slu`benika koji sugodinama nijemo gledali kako se prednjihovim o~ima odvija kriminal teàk dvijemilijarde maraka!!!


KEMAL ÂU[EVI] I OSTALI

Osim {to je uz izda{ne nov~aneprotuusluge omogu}avao vlasnicimabrojnih kompanija da uvoze robu bezpla}anja carinskih pristojbi i poreza,Kemal âu{evi} se kasnije po~eo baviti ilihvarskim poslovima, odnosno, posu|ivatinovac {vercerima. Prema nalazimapolicijske istrage, âu{evi} je izvjesnomD@.[. posudio (uz visoku kamatu)400.000 KM za kupovinu ve}e koli~inetele}eg i june}eg mesa prve klase. Iako jenabavna cijena uvezenog mesa bila

izme|u 10 i 12 KM po kilogramu, Kemalâu{evi} je naloìo carinicima da prihvatekrivotvorenu dokumentaciju, na kojoj jestajalo da se uvozi gove|a iznutrica pocijeni od 4,5 KM po kilogramu, ~ime jeizravno o{tetio budèt. Na zamolbuprijatelja Anesa Sadikovi}a, âu{evi} jenovac posu|ivao i A.P., trgovcu tekstilomiz Lukavca. Nakon {to mu novac nije navrijeme vra}en, âu{evi} je oti{ao udu`nikovu ku}u i prijetio mu pred cijelomobitelji.

KULA OD KAMATA

Kemal auevi posuivao novacvercerima uz lihvarske kamate?!

KRALJEVI TEKSTILA Sedinet Kari} Sido i Anes

Sadikovi} su {vercuju}i tekstilnurobu iz Turske i Ma|arske o{tetili

prora~un BiH za stotine milijuna maraka


Mada nas od oktobarskihparlamentarnih izbora dijelepuna ~etiri mjeseca, uveliko serasplamsao rat predizbornimistraìvanjima s dijametralno

suprotstavljenim stavovima ispitanika. Uposljednje tri sedmice objavljeni surezultati triju istraìvanja javnog mnijenjakoja se apsolutno ni u ~emu ne podudaraju,kao da su provedena u tri razli~ite dràve. UOHR-ovom istraìvanju, ~ije smo rezultateobjavili na stranicama Slobodne Bosne,blagu prednost u ovom trenutku imaju triizvorne nacionalne stranke, SDA, SDS iHDZ, te Demokratska fronta @eljkaKom{i}a, koja za pola postotnog poenazaostaje iza prvorangirane Strankedemokratske akcije.

Samo nekoliko dana kasnije, nastranicama Dnevnog avaza objavljeni surezultati istraìvanja fantomskog Centra zaizbore s upravo suprotnim stavovimaispitanika. Prema ovom istraìvanju,uvjerljivu prednost u ovom trenutku imaSBB FFahrudina Radon~i}a, koji bi da sesutra odrè izbori, osvojio vi{e glasovanego SDA i SDP zajedno!!!

Ni SNSD Milorada Dodika nije sjedioskr{tenih ruku. Naru~ili su istraìvanje ukojem ispitanici listom tvrde da }e glasatiza SNSD s ne{to malo izuzetaka koji bi gasdali strankama udruène srpske opozicije.

PORAZNI REZULTATIMada u sva tri navedena predizborna

istraìvanja stoje jako lo{e, u donjem dijelurang liste, vladaju}i socijademokrati ZlatkaLagumdìje nisu se pretjerano zabrinuli,uvjereni da se radi o naru~enim istra ` i -

vanjima s unaprijed poznatim rezultatima.No, crveni Zlatka Lagumdìje prebli -jedili su tek kada su se suo~ili s rezultatimainternog istraìvanja u ~iju vjerodostojnostni najmanje ne sumnjaju, budu}i da jeizvedeno u vlastitoj reìji. Naime, SDP jejedina partija u BiH koja raspolaè svlastitim istraìva~kim centrom ~ijuokosnicu ~ini kompjuterizirani call-centar sogromnom bazom podataka. SDP-ov call-centar smje{ten je u zgradi strana~kecentrale i pod izravnim je nadzorompredsjednika LLagumdìje i njegovihnajbliìh suradnika.

Prema najnovijim rezultatima istra ` i -vanja ovog centra, SDP stoji jako lo{e.Podr{ka ovoj partiji pala je na svega 7posto, {to }e re}i da je u posljednje trigodine, od oktobarskih izbora 2010. godinedo danas, SDP ostao bez svakog drugogglasa~a! Pri tome, politi~ko klatno nijepretjerano oti{lo udesno, nego su se lijevoorijentirani bira~i u najve}em broju

okrenuli prema novoj socijaldemokratskojponudi koju je kreirao doju~era{nji SDP-ovac @@eljko Kom{i}. Prema internomistraìvanju SDP-a, Kom{i}eva partija DFtrenutno privla~i tri puta vi{e glasa~a odSDP-a! Da se sutra odrè izbori, DF @eljkaKom{i}a osvojio bi 21 posto glasova nadràvnoj razini, dok bi SDP ZlatkaLagumdìje osvojio tek 7 posto glasova!Kom{i} je dakle zadrào naklonostjednakog broja glasa~a kao i prije trigodine, kada je dobio oko 50 hiljada glasovavi{e od svoje tada{nje partije SDP-a, dok jeLagumdìjin SDP u posljednje tri godineizgubio naklonost svakog drugog glasa~a.

SDP IZGUBIO PRIMAT NA LJEVICIRezultate SDP-ovog internog istra ` i va -

nja treba uzeti s velikom rezervom, budu}ida su prikupljeni prili~no nepouzdanomtehnikom telefonskog anketiranja u kojojve}ina anketiranih ne daju iskrene nego tzv.o~ekivane ili poèljne odgovore. U pravilu,


EKSKLUZIVNO

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Slobodna Bosna dola je u posjed rezultata istraivanja javnog mnijenja koje jeza interne potrebe SDP-a realizirao poseban stranaki tim posredstvom

SDP-ovog call-centra

KOM[I]EV DF TRENUTNO U@IVATRI PUTA VE]U PODR[KU OD

LAGUMD@IJINOG SDP-a

SDP izgubio polovinu glasa~a s proteklih izbora - svi sulistom opredijeljeni za DF @eljka Kom{i}a!

IZNENA\UJU]I USPON DF-aKom{i}eva Demokratska fronta uìva

najve}u podr{ku glasa~a u Federaciji BiH

asim:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:34 Page 16


REZULTATI INTERNOG ISTRA@IVANJA UZDRMALI LAGUMD@IJU

STRANKE LJEVICE UPREIMU]STVUGlasove bira~a koje jeizgubio Lagumd`ijin SDP,pridobio je Kom{i}ev DF


desno orijentirani glasa~i nerado javnootkrivaju za koga }e glasati i uglavnom izove skupine dolaze tzv. neodlu~ni glasa~i.A takvih je u svim dosada{njim anketamaskoro 40 posto, {to dodatno umanjujerelevantnost aktuelnih istraìvanja javnogmnijenja.

Pa ipak, bez obzira na sva ograni~enja isve rezerve, ostaje nekoliko neupitnih~injenica koje su unijele ozbiljan nermir uredove SDP-a.

Lagumdìju i njegove pristalice iz vrhaSDP-a vi{e zabrinjava nepovoljan trendnego trenuta~ni rejting. A nepovoljan trendza SDP traje ve} tre}u godinu zaredom, {tose najbolje vidjelo na lokalnim izborima ujesen pro{le godine, kada je Lagumdìjinapartija osvojila 100 hiljada glasova manjenego na parlamentarnim izborima dvijegodine ranije. Bio je to dramati~an pad odskoro 30 posto, koji se u me|uvremenusamo pove}avao i trenutno je prema{ioalarmantan iznos od preko 50 postoizgubljenih glasa~a!

Glavnina anketiranih koji su na izborima2010. godine glasali za SDP i dalje ostajeprivrèna lijevo orijentiranim strankama, sizrazitim akcentom na DF @@eljka Kom{i}a.Sude}i prema ovom istraìvanju, Kom{i}evDF }e glavninu glasova prikupiti od ranijihpristalica SDP-a i op}enito partijapozicioniranih lijevo od centra.

SUKOB U VRHU SDP-a Spektakularni rast podr{ke DF-u

ponovo je potaknuo progu{eni sukob uvrhu SDP-a koji je tinjao jo{ od prije dvije

godine, kada se Kom{i} definitivnorazi{ao s Lagumdìjom. DioLagumdìjinih suradnika iz samog vrhaSDP-a manje-vi{e otvoreno prigovaraneprikosnovenom vo|i da se olakoodrekao svog najpopularnijeg suradnika@eljka Kom{i}a i da kasnije nije uradioni{ta da izgladi ovaj spor koji bi ukona~nici SDP mogao ko{tati gubitkavlasti. [tavi{e, trenutni odnosi izme|uLagumdìje i Kom{i}a ~ak su i lo{iji negoprije dvije godine, i skoro da ne postoji niteoretska {ansa da ova dvojica politi~ara udoglednoj budu}nosti otvore vrata zame|usobnu saradnju. Kom{i} je u nekolikonavrata javno rekao da je DF otvoren zasuradnju s drugim partijama sli~neprogramske orijentacije i ciljeva, izuzevSDP-a. Moja pri~a s Lagumdìjom jezavr{ena, rekao je Kom{i}, a njegovaporuka protuma~ena je kao indirektni poziv~lanstvu i rukovodstvu SDP-a da pokrenekampanju Lagumdìjinog detroniziranja.Kom{i} naime nije rekao da ne}esura|ivati sa SDP-om, nego je izri~itonaglasio da ne}e sura|ivati sa SDP-om svedok ga predvodi Lagumdìja!


EKSKLUZIVNO

Osim Lagumdìje, kojeg surezultati posljednjih istraìvanjajavnog mnijenja bacili u o~aj, nilider @eljko Kom{i} nijepretjerano odu{evljen~injenicom da je ~etiri mjesecaprije izbora progla{enapsolutnim pobjednikom.Kom{i} kaè da je va`niji trendnego rezultat, svjestanopasnosti da bi sjajan rezultat izanketa mogao uspavati njegovesimpatizere a probuditi inatme|u pristalicama unaprijedotpisanih rivalskih partija. [tose vi{e penje{, sve si na tanjojgrani, kaè jedna stara mudrostkoja je ponajvi{e primjenjiva upoliti~koj areni.

LAGUM@DIJA OÂJAN, KOM[I] SUZDR@AN

Komia zabrinjava unaprijedproglaena pobjeda

Zlatko Lagumdìja predvodi SDP od1997. godine, i nakon Milorada Dodika,{efa SNSD-a, prikupio je najvi{e liderskogstaà u dràvi. Naredni redovni kogresSDP-a trebao bi se odràti 2015. godine,a Lagumdìja je ranije rekao da se nemanamjeru ponovo kandidirati za liderskupoziciju, {to uop}e ne zna~i da ne biprihvatio kandidaturu ako bi na njoj

insistirali partijski drugovi i partijska baza. Kao najozbiljniji kandidati za

Lagumdìjinog nasljednika spominju sedva imena: Damir Hadì} i NerminNik{i}, pri ~emu je Nik{i} u blagojprednosti s obzirom na ~injenicu dauìva neuporedivo ve}u naklonost jo{uvijek neprikosnovenog {efa ZlatkaLagumdìje.

KO ]E ZAMIJENITI LAGUMD@IJU

Bitka Hadia i Nikia zastranako prijestolje

BORBA ZA STRANA^KO PRIJESTOLJENermin Nik{i} najizgledniji je kandidat za novog{efa SDP-a

SOLIDAN KOALICIONIKAPACITETKom{i}eva strankaotvorena za saradnjusa svim srodnim partijama, s izuzetkomLagumdìjinog SDP-a


Ve} je na glavnom pretresu nasu|enju optuènima za doka pi -talizaciju Energopetrola postalobjelodano jasno da je tu`bapostavljena na klimave noge i da

su argumenti protiv osumnji~enih prili~nooskudni. Glavni osumnji~eni je biv{ipremijer NNedàd Brankovi}, koji je napremijersku funkciju izabran dvije godinenakon {to je potpisan ugovor odokapitalizaciji Energopetrola, te ~lanoviad hoc komisije, koji su 2006. godinesudjelovali u izradi ugovora o doka pita -lizaciji Energopetrola. No, ni tuìla{tvo nenalazi ni{ta sporno u ugovoru odokapitalizaciji Energopetrola, nego navodida je problem nastao kasnije, nakonpotpisivanja ugovora, kada se novi vlasnik,MOL/INA, nije pridràvao ugovornihobaveza. Tuìla{tvo eksplicitno navodi danovi vlasnik Energopetrola nije ispunioklju~nu obavezu - nije unio svje` kapital ukompaniju a {to je, prema tuìla{tvu,glavni smisao dokapitalizacije, nego jenovac za obrtna sredstva, izmirenjedospjelih obaveza i investicije obezbijediopodizanjem kredita osiguranog imovinomEnergopetrola.

Tuìla{tvo dakle eksplicitno tvrdi da jenovi menad`ment Energopetrola prekr{iozakon, da investicije u dokapitalizacijuEnergopetrola nisu izvr{ene zakonito.Ako tako stoje stvari, za{to tuìla{tvo predsud nije izvelo menad`ment Energopetrolakoji je kr{io zakon, nego je izvelo ~lanovead hoc komisije kojima je istekao mandat iprestale bilo kakve nadleènosti jo{ 2006.godine, istog dana kada je potpisan ugovoro dokapitalizaciji Energopetrola.

Biv{em premijeru Brankovi}u tuì la{ -tvo priznaje da nije nesposredno sudjelovaou dokapitalizaciji Energo petrola, no tereti

ga po komandnoj odgovornosti za to {tonekoliko godina kasnije, kada je postaofederalni premijer, nije poduzeo ni{ta daispravi gre{ke svog prethodnika AAhmetaHadìpa{i}a. Konkretno, Brankovi}u sestavlja na teret {to nekoliko godina nakonpotpisivanja ugovora o dokapitalizacijiEnergopetrola nije naplatio bankarskugaranciju konzorcija MOL-INE i {to nijeangaìrao nezavisnu revizorsku ku}u sazadatkom da utvrdi pridràva li sema|arsko-hrvatski konzorcij preuzetihobaveza.

No, aktiviranje bankarske garancijeuop}e nije u nadle`nosti federalnogpremijera nego federalnog ministrafinansija, a u to vrijeme tu je funkcijuobavljao DDragan Vranki}, koji je i

nogama i rukama kopao da seEnergopetrol prepusti konzorciju INA-MOL, a danas ga nema me|u optu -ènima, pa ~ak ni me|u svjedocima.

Istina, u mandatu Nedàda Brankovi}anije angaìrana nezavisna revizorska ku}a,ali je angaìrana godinu dana nakon smjeneBrankovi}a, kada je na ~elo Vlade FBiHimenovan MMustafa Mujezinovi}. No,nezavisna revizorska ku}a nije na{la ni{tasporno u dokapitalizaciji Energopetrola,ina~e bi u suprotnom na optuèni~koj klupiuz Brankovi}a sjedio i Mujezinovi}.

Sve upu}uje na zaklju~ak da jeBrankovi} `rtva unutarbo{nja~kog politi -~kog obra~una. Uostalom, i prijava protivnjega nije pokrenuta iz pravosudnih nego izpoliti~kih institucija...


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Suenje Brankoviu za dokapitalizaciju Energopetrola pravosudno-politika lakrdija

OSKUDNI ARGUMENTI TU@ILA[TVABiv{em premijeru Brankovi}u sudi se za djelo koje je po~inio njegov prethodnik AhmetHadìpa{i}

Energopetrol je dopao u ruke maarsko-hrvatskog konzorcija

dvije godine prije izbora Brankovia za federalnog premijera

Skandal:Skandal.qxd 18.6.2014 22:36 Page 19

Finansijska, i svaka druga, propastjednog od simbola olimpijskogSarajeva, hotela Holiday Innzapravo je pri~a o neokolo nijal -noj plja~ki ~iji akteri su, uz malu

pomo} lokalnih eksperata, uglavnomdràvljani Austrije, koji sasvim slu~ajnokontroli{u oko 70 posto bh. bankarskogtrì{ta. Sredi{nji ured Porezne upraveFederacije BiH, odnosno Odsjek zaobavje{tavanje i istrage je na osnovu dvijeinformacije i dokumentacije koje su imdostavili inspektori Odsjeka za kontroluvelikih poreznih obveznika LLjup~eMenasov i FFerida Omerovi} izvr{iliprovjere, terenske kontrole, prikupljanjeinformacija i dokumentacije na osnovu~ega su krajem maja 2014. godine sa~iniliizvje{taj Holiday Sarajevo HTDSarajevo doo Sarajevo i drugi..., a kojije dostavljen Dràvnoj agenciji za istrage iza{titu (SIPA), Federalnoj upravi policije(FUP), Agenciji za reviziju privatizacijeFBiH i Finansijskoj policiji.

IZ [UPLJEG U PRAZNOSvoj izvje{taj inspektori Odsjeka za

obavje{tavanje i istrage po~eli su potpi si va -

njem kupoprodajnog ugovora koji je ispredKantonalne agencije za privatizacijuSarajevo 10. oktobra 2003. godine potpisaotada{nji direktor RRifat \ogi}, a ispredkupca, austrijske firme Alpha

Baumanagement GmbH iz Villacha, ~ijidirektor i vlasnik je JJakob Kuess, ugovor supotpisali GGerhard Kaspar i HHerbertLackner, osniva~ firme LH InvestmentsMostar o kojoj }e biti jo{ rije~i, EElma Ho{o


POSLOVNO-ZLOÎNA^KI PODUHVAT

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Odsjek za obavjetavanje i istrage sredinjeg ureda Porezne uprave prikupio jeopirnu dokumentaciju na osnovu koje je u maju 2014. godine sainjen najpot-

puniji izvjetaj o propasti hotela Holiday Inn. U izvjetaju su detaljno obraenikompanije i pojedinci koji su uestvovali u tom nedjelu, a izvjetaj je proslijeen

Dravnoj agenciji za istrage i zatitu (SIPA), Federalnoj upravi policije (FUP),Agenciji za reviziju privatizacije FBiH i Finansijskoj policiji na dalje postupanje

Fiktivnim poslovanjem, odnosno naplatom nepostoje}ihposlova firma Alpha Baumanagement GmbH iz

Holiday Inna izvukla 10,7 miliona KM

B I L O K U D A, H Y P O S V U D A

FAKTOGRAFSKI IZVJE[TAJDokument Odsjeka za obavje{tavanje i istrage o krivcima za propast Holiday Inna

KRIMINALNI SISTEM SPOJENIH POSUDA

hypo:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:17 Page 20

i sarajevski advokat BBranko Mari}.^lanom 6. kupoprodajnog ugovora bila

je predvi|ena izjava kupca o porijeklu

sredstava, a prema operativnim podacimainspektora Odsjeka za obavje{tavanje iistrage u izjavi kupca se navodi da su izvori

sredstava za cjelokupnu investiciju te{kupreko 44 miliona maraka vlastiti i legalni,odnosno da }e biti obezbije|eni uz saradnjusa Hypo Alpe Adria Bank International AGiz Klagenfurta.

Krajem aprila 2004. godine na ra~unAgencije za privatizaciju otvoren kodCentral Profit banke upla}en je iznos od42,9 miliona KM za kupovinu HolidayInna. Me|utim, sredstva nisu upla}enasa ra~una firme Alphe BaumanagementGmbH Jakoba Kuessa, nego sa ra~unafirme LH Investments, koju je Kuesspreuzeo po~etkom marta iste godine.Odmah nakon preuzimanja LHInvestmentsa, polovinom marta, izme|uBanke iz Klagenfurta, LH Investmentsai Alphe Baumanagement GmbH sklapase ugovor o kreditnom poslovanju.Banka odobrava kredit od 36,2 miliona{vajcarskih franaka firmi LHInvestments za kupovinu Holiday Inna,a kao jamac i du`nik pojavljuje se firmaAlpha Baumanagement GmbH.Spomenutim ugovorom o kreditnom


KAKO JE UNI[TEN HOLIDAY INN

SUNOVRAT GIGANTANekontrolirani ste~aj nacionalizirane austrijskeHypo Alpe Adria banke mogao bi ko{tati gotovo25 milijardi eura

SEOSKAVARALICAJakob Kuess,

koji je izHoliday Innaisisao 10miliona KM,

u dru{tvuprijatelja


poslovanju predvi|eno je zasnivanjezalo`nog prava na nekretninama uvlasni{tvu Holiday Inna, koji je ujednobio i predmet kupovine, odnosno podhipoteku su stavljene nekretnine koje sekupuju prije nego {to su ispunjeniuslovi iz kupoprodajnog ugovora.Dakle, nekretnine Holiday Innastavljene su pod hipoteku prije nego {toje ispla}ena kupoprodajna cijena izugovora i prije nego {to su ispunjeniuslovi u pogledu investiranja izpomenutog ugovora.

Pored spomenutog, inspektori Odsjekaza obavje{tavanje i istrage utvrdili su daje ista firma LH Investments od HypoAlpe Adria Bank International AGKlagenfurt podigla jo{ dva kreditastavljaju}i pod hipoteku hipotekom ve}optere}ene nekretnine Holiday Inna.Drugi kredit od 1,7 miliona {vajcarskihfranaka, odobren polovinom jula 2005.godine, namjenski je trebao biti iskori{tenza investicije u Holiday Inn. Me|utim,inspektori su ustanovili da odzaklju~ivanja kredita pa do kraja 2005.godine nije bilo zna~ajnijeg prenosasredstava sa ra~una LH Investmentsa naHoliday Inn. [tavi{e, inspektori suutvrdili da je godinu dana kasnije, u julu2006. godine u dva navrata Holiday Innfirmi LH Investments po nepoznatomosnovu isplatio preko milion KM. Tre}ikredit Hypo Alpe Adria BankInternational AG Klagenfurt u iznosu od3,5 miliona {vacarskih franaka firmi LHInvestments odobren je krajem septembra2006. godine, a ta sredstva upla}ena suOp}ini Centar na ime rente za dogradnjupostoje}eg objekta, odnosno izgradnjunepostoje}eg Grand Media Centra.

Prema nalazima inspektora Odsjeka zaobavje{tavanje i istrage, prvi kreditodobren firmi LH Investments teàk 36,2 miliona {vacarskih franaka trebao je bitivra}en do 1. marta 2022. godine, a

mjese~na rata, po~ev{i od 1. aprila 2007.godine, trebala je iznositi 290 hiljada{vajcarskih franaka. Me|utim, uvidom uanaliti~ke kartice transakcijskog ra~una LHInvestmentsa otvorenog kod Hypo AlpeAdria banke Mostar ustanovljeno je da sanavedenog ra~una nema uplata po osnovuspomenutog kredita, odnosno da se putemnavedenog ra~una ne upla}uju mjese~ne

rate kredita. Drugim rije~ima, LHInvestment nije vra}ao kredit.

KUPI ME, PRODAJ MENakon uzimanja kredita Jakob Kuess,

suprotno odredbama kupoprodajnog ugo -vora, po~eo je sa podjelom Dru{tva,odnosno Holiday Inna. Naime, rje{enjemOp}inskog suda u Sarajavevu iz oktobra2005. godine Holiday Inn podijeljen jeizme|u firmi Alpha BaumanagementGmbH sa 37 posto vlasni{tva, MaricopaAktiengesellschaft iz Lihten{tajna sa 37posto vlasni{tva i Hypo Alpe AdriaConsultants sa 26 posto vlasni{tva. Godinudana kasnije, u augustu 2006., iz HolidayInna istupa firma iz Lihten{tajna, a ostajufirme Alpha Baumanagement GmbH sa 74posto i Hypo Alpe Adria Consultants sa 26posto vlasni{tva. Istim rje{enjem SSenadinFetahagi} imenuje se za direktora, dokJakob Kuess i AAlfons Walsch postajuprokuristi. Inspektori ne raspolaùpodacima da li je podjela dru{tva HolidayInn uticala na smanjenje kreditnezaduènosti LH Investmentsa kod Hypo


POSLOVNO-ZLOÎNA^KI PODUHVAT

Prema nalazu inspektora FeridaOmerovi}a i Ljup~e Manasova, na kontu025100 investicija u toku, gra|evinskiobjekat, vodi se investicija u iznosu 14,9miliona KM koja nije okon~ana. Izv{enimuvidom u proknjiène fakture inspektori suustanovili da se iznos od 4,3 miliona KModnosi na pla}anje rente za zemlji{teOp}ini Centar za izgradnju Grand MediaCentra. Razlika u iznosu od 10,7 milionaKM odnosi se na pla}anje fakturaispostavljenih od strane vlasnika, firmeAlpha Baumanagement GmbH, poosnovu izrade projektne dokumentacije i

pruànja konsultantskih usluga.Obzirom da investicija u izgradnjinavedenog Centra, kao i renoviranje irekonstrukcija postoje}eg hotela nijerealizovana, postoji osnov sumnje dase poslovni doga|aji, na osnovu kojihje pla}en iznos od 10,7 miliona KMuop{te nisu desili, odnosno da se radio fiktivnom poslovanju na osnovukojeg je vlasnik hotela Holiday Innvr{io izvla~enje nov~anih sredstava izspomenutog hotela, navodi se uinformaciji inspektora Omerovi}a iManasova.

KONTO 025100

Fiktivni poslovi za izvlaenje para

KUPI 5 DOBIJE 6:Hypo Consultants je zadvadesetak milona euraprodat firmi AuctorProjekt iz Zagreba, aprethodno je ista firmadobila kredit od Hypobanke iz Klagenfurta od23 miliona eura

KOMANDNA ODGOVORNOSTBiv{i predsjednik uprave Hypo Alpe

Adria Banke International AG Wolfgang Kulterer na izdràvanju je

{estipogodi{nje kazne zatvora

SVJEDOKPrvi direktor HypoConsultantsa KurtMakula bio je svjedoku slu~aju Sanader


banke iz Klagenfurta. Dakle, prema nalazu inspektora

Odsjeka za obavje{tavanje i istragesuvlasnik Holiday Inna je i firma HypoAlpe Adria Consultants, koja je osnovana uMostaru 31. decembra 2002. godine. Licaovla{tena za zastupanje firme bila sudirektor bez ograni~enja KKurt Makula i dvaizvr{na direktora, tako|e bez ograni~enja,Alexander Petritz i GGerhard Suss. Krajemseptembra 2003. godine Petritz zauzima

mjesto Makule, a Suss ostaje izvr{ni dire -ktor bez ograni~enja. U januaru 2004.godine osniva~ki kapital pove}ava se sa 10hiljada KM na 1,37 miliona KM, a u okto -bru iste godine sa mjesta izvr{nog direktorapovla~i se Suss, a na njegovo mjesto imen ujese SSanja Witschi-Gruhonji}. Krajem marta2005. godine na po~etku pri~e spomenutaElma Ho{o postaje prokurista Hypo AlpeAdrtia Consultantsa. Kona~no, krajemavgusta 2007. godine Elma Ho{o dolazi na

mjesto direktora, a na mjesto SanjeWitschi-Gruhonji} za izvr{nog direktoraHypo Alpe Adria Consultantsa imenuje seVilma Tunji}-Juzba{i}.

Elma Ho{o, koja }e kasnije bitiimenovana na mjesto direktora S LeasingaSparkasse, u Hypo Alpe AdrtiaConsultantsu zadràla se svega dva mjesecajer je Hypo Consultants za dvadesetakmilona eura prodat firmi Auctor Projekt izZagreba na ~ijem ~elu je DDamir Farka{. Namjesto direktora Hypo Consultantsa, kojimjenja naziv u Consultants doo Sarajevo,imenuje se DDamir Karin iz Zagreba, aizvr{ni direktor je DDèvad ]orali}.Sarajevska firma Consultants je od HypoAlpe Adria Bank International izKlagenfurta podigla kredit od 23 milionaeura pa postoje osnovi sumnje da jezapravo firma Auctor Projekt parama Hypobanke kupila Hypo Consultants. Krajemaprila 2009. godine sarajevsku firmuConsultants preuzima MPC PropertiesInternational B.V. iz Roterdama Holandija.Spomenuta kompanija opet je u vlasni{tvufirme Ultsert Trading Ltd koja jeregistrovana na Kipru, a ~iji je vlasnik PPetarMati}, jedan od najbogatijih srbijanskihtajkuna. Na mjesto direktora sarajevskefirme Consultants postavljen je MMilo{ Zebi}iz Beograda, a na na mjestu izvr{nogdirektora ostao je Dèvad ]orali}. Premanalazu inspektora, firma Consultants uperiodu od 2008. do kraja 2012. godineposlovala je sa gubitkom ve}im od 35miliona KM, a u istom periodu na imenavodno izvr{enih konsultantskih usluga iusluga savjetovanja holandskoj firmi MPCProperties International B.V. isplatila je 560hiljada eura. Osim udjela u vlasni{tvu nadsarajevskim Holiday Innom, firmaConsultants bila je i ve}inski vlasnik uhotelsko-turisti~kim preduze}ima Neum iSun~ana obala, vlasnik je sru{ene upravnezgrade Vranice u centru Sarajeva, a vlasnikje i drugih vrijednih nekretnina na prostoruFBiH.


KAKO JE UNI[TEN HOLIDAY INN

Kompanija LH Investment d.o.o.Mostar, ~ije se sjedi{te kasnije seli uSarajevo, osnovana je polovinomfebruara 2002. godine, a 100-postotnivlasnik bio je Austrijanac HerbertLackner, koji je imao i oko 33 postovlasni{tva u kompaniji Vino Alpe AdriaManagement und Vertriebs GmbH, a kojaje navodno imala vlasni~ki udjel u Hepokui Vinogradaru na Visu. Kompanija LHInvestment registovana je za posredni{tvou trgovini ma{inama, industrijskomopremom, brodovima i letjelicama. Prijeprivatizacije Holiday Inna, krajem juna2003. godine, ve}inski vlasnik firme LHInvestments postala je austrijskakompanija PE Projektentwicklungs AG, apo~etkom marta 2004. godine na osnovuugovora o ustupanju firma Jakoba KuessaAlpha Baumanagement GmbH postaje100-postotni vlanik firme LH Investments.Ta firma nije imala prihoda po osnovi

obavljanja poslovnih aktivnosti, acjelokupan priliv sredstava jesu kreditnazaduènja, uplate po ra~unima koji suispostavljani hotelu Holiday, a od 2008.godine jedini prihodi firme bile supozajmice uzete od hotela. Na osnovupunomo}i koju je krajem maja 2009.godine izdao Kuess, Fe|a Fetahagi}, sindugogodi{njeg direktora HolidayaSenadina Fetahagi}a, imenovan je namjesto izvr{nog, odnosno finansijakogdirektora firme LH Investments. SamKuess ostao je direktor, a Fetahagi} juniorimao je ovla{}enja i prava da samostalnoraspolaè sa iznosima do 100 hiljada KM.Jedini uposlenik LH Investmentsa bio jeFetahagi} kojem je vr{ena isplata pla}a,uplata poreza i doprinosa. Dodatnaprimanja Fetahagi} je ostvarivao kaovoditelj zabavnog programa na OBN-u, apla}u je prije toga primao i u firmi Prvimedijski prostor.

ZAMR[ENA VLASNI^KA STRUKTURA

Paravan za neuspjeh

BIZNISMEN,MANEKEN,VODITELJFe|a Fetahagi},direktor firme HLInternatiolan,voditelj na OBN i{ire

@ENA U BIZNISUProkurist i direktorica Hypo ConsultantsElma Ho{o


Federalni ministar financija AAnteKrajina i njegov pomo}nik zapravne poslove TTihomir ]urakimeno vali su nedavno DDijanuBuli} na mjesto {efice Odsjeka za

drugostepeni porezno-upravni postupak,~ime su i definitivno preuzeli kontrolu nadsvim krupnim poreznim predmetima.Postavljene dràvne slu`benice Buli} nanovu du`nost izvr{eno je suprotnozakonskoj proceduri koja podrazumijevaraspisivanje internog konkursa, nakon {toje njezina prethodnica naprasno smijenjena.Prema tvrdnjama sugovornika SlobodneBosne, ina~e bliskih Poreznoj upravi ifederalnoj Financijskoj policiji, najnovijakadrovska kriàljka u Ministarstvufinancija FBiH izravno je povezana s trisumnjiva slu~aja velikih poreznih du`nika,kojima je dràvna slu`benica Buli} iza{la ususret, zbog ~ega je, navodno, i promaknutana novu du`nost.

NAGRADA ZA POREZNE DU@NIKE Posrijedi su, naime, tri rje{enja o naplati

poreza - dva je izdala Porezna uprava atre}e Financijska policija, koja je federalniministar financija Ante Krajina poni{tio uposljednjih godinu dana, nakon {to su

njegovi suradnici Tihomir ]urak i DijanaBuli} formalno okon~ali pravnu proceduru.

Prva odluka ministra Krajine, kojom jeponi{teno rje{enje Kantonalnog uredaPorezne uprave u Livnu, donesena je prijegodinu dana i odnosi se na naplatudugovanja Ministarstva znanosti, prosvjete,kulture i sporta Hercegbosanske ùpanije.Premda je u junu pro{le godine Poreznauprava u Livnu ve} pokrenula postupakprinudne naplate sredstava, ministarKrajina je povukao krajnje neuobi~ajenpotez - poni{tio je prvostepeno rje{enjeporeznika i cijeli predmet vratio naponovno odlu~ivanje. Pojasnimo i da je dugza neupla}ene doprinose Ministarstvaznanosti, prosvjete, kulture i sporta,zajedno s dospjelim kamatama, prema{iodevet milijuna KM, kao i da su dugovanja,najve}im dijelom nastala u vrijeme dok je uVladi Hercegbosanske ùpanije ministarfinancija bio upravo Ante Krajina. Premanezvani~nim informacijama iz Porezneuprave, spor s Ministarstvom ni do danasnije zavr{en, niti su milijunske obvezeprema ùpanijskom Zavodu za zdravstvenoosiguranje izmirene.

Tri mjeseca kasnije, u septembru 2013.,ministar financija donosi novu odlukukojom poni{tava rje{enje federalneFinancijske policije, odnosno Odsjeka zainspekcijski nadzor iz Zenice, o naplatiporeza na dodatna primanja za uposlenike

Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Premarje{enju Financijske policije (od 10. januara2012.), koje je doneseno poslije kontrole


OTPIS POREZNIH DUGOVA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Federalni ministar financija ANTE KRAJINA ponitio je u posljednjih godinu danatri rjeenja federalne Porezne uprave i Financijske policije o naplati oko deset milijuna maraka poreznog duga i naloio da se sporovi vrate na poetak: iako

dugovanja ni do danas nisu izmirena, ministar Krajina je i dalje na strani velikih poreznih dunika

POREZNA POLITIKA MINISTRA KRAJINE

Ante Krajina poni{tio rje{enje Financijske policije onaplati poreza na bespovratna sredstva koja je Zlatko

Lagumdìja dobio za kupovinu stana

O P R O S T I M I A N T E

JEDAN POTPIS MIJENJA SVEMinistar financija Ante Krajina iza{ao je u susret federai poni{tio rje{enje kojim je sarajevski Ekonomski fakultKM poreza na bespovratna sredstva koja su, izme|u os

suzana ante:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:41 Page 24


FINANCIJSKA NEDISCIPLINA MINISTRA FINANCIJA

ederalnom premijeru Nerminu Nik{i}u akultet trebao platiti vi{e od 320.000|u ostalih, dodijeljena i lideru SDP-a


poslovanja, sarajevski Ekonomski fakultetbio je duàn platiti porez i kaznene kamateu iznosu od 320.000 maraka. Federalni sufinancijski inspektori na{li, naime, da je nabespovratno dodijeljena nov~ana sredstvaza stambeno zbrinjavanje profesora trebaobiti pla}en porez, navode}i kako se radilo ododatnim primanjima. Stoga su inspektorina iznos odobrenih bespovratnih sredstavaobra~unali porez na dodatna primanja, kojiEkonomski fakultet ni do danas nijeisplatio.

Pored toga, kontrola zakonitosti cijelogpostupka dodjele nov~ane pomo}i zakupovinu stanova otkrila je i brojne drugenepravilnosti. Tako je, izme|u ostalog,utvr|eno da odobravanje kreditnih ibespovratnih sredstava na Ekonomskomfakultetu u Sarajevu nije bilo transparentno,da uposlenici nisu bili obavije{teni omogu}nosti podno{enja zahtjeva, kao i daprethodno nisu sa~injene rang-liste. Oglasje, naime, objavljen tek u drugoj polovici2001. godine, kada su pare ve} podijeljene.Financijska je policija, tako|er, ustanovilada su se stambena pitanja profesora, me|u

kojima su mnogi ve} imali stanove,rje{avala na temelju odluke tada{njegdekana SSeada Krese i op}ih akata Fakulteta,a ne prema pravilnicima, odnosno Zakonu ovisokom obrazovanju.

AFERA EKONOMSKI FAKULTET,13 GODINA POSLIJE

Afera oko kupovine stanova uposle -nicima Ekonomskog fakulteta objelo da -njena je prije devet godina, kada je Ured zareviziju prora~una u Federaciji BiH otkrioda je, izme|u ostalih, profesorima ZZlatkuLagumdìji (u vrijeme dok je bio liderAlijanse za promjene), BBorisu Tihom,Nijazu Mesihovi}u dodijeljeno preko220.000 bespovratnih sredstava. No, i tadasu federalni revizori ustanovili da nadonaciju nije pla}en obavezni porez od 30posto, da bi kasnije protiv biv{eg dekanaSeada Krese bila podignuta i optu`nicazbog nesavjesnog rada u slu`bi. Iako jeprofesor Sead Kreso na Kantonalnom suduu Sarajevu kasnije oslobo|en krivnje, ishodsudskog spora nije utjecao na zaklju~keFinancijske policije, koja nije odustala od

poreznih potraìvanja. U me|uvremenu jepravni zastupnik sarajevskog Ekonomskogfakulteta odvjetnik AAdnan Biser podnioàlbu federalnom Ministarstvu financija,navode}i da je rje{enje o naplati porezadoneseno na temelju pogre{ne primjenematerijalnog prava, povreda pravilaupravnog postupka i pogre{no utvr|enog~injeni~nog stanja. Sude}i premanaknadnoj odluci federalnog ministrafinancija Ante Krajine, àlba odvjetnikaBisera uvaèna je u cijelosti, jer je rje{enjeFinancijske policije poni{teno, nakon ~egaje i ovaj predmet vra}en u ponovnipostupak. Prije }e, me|utim, biti da su seAnte Krajina i njegov pomo}nik Tihomir]urak (kadar SDP-a) u konkretnom slu~ajuponajmanje rukovodili pravnimargumentima i da su posrijedi konkretnipoliti~ki interesi. Podsjetimo da jepredsjednik SDP-a Zlatko Lagumdìjasvojedobno od Ekonomskog fakultetadobio vi{e od 78.000 KM, a da nabespovratna sredstva, ni poslije trinaestgodina, nije pla}en porez.

Tre}e, jednako upitno rje{enje oponi{tenju odluke Porezne upraveFederacije BiH - Sredi{njeg ureda uSarajevu, ministar Krajina potpisao jekoncem februara ove godine. Tada je AnteKrajina, postupaju}i po àlbi Bosna SunceOsiguranja, naloìo da se i ovaj predmetvrati na ponovni postupak. Prethodno jeSektor za kontrolu velikih obveznikaPorezne uprave FBiH izdao rje{enje kojimje ta osiguravaju}a tvrtka bila du`naisplatiti vi{e od 760.000 KM poreza nadobit. Iako se prilikom dono{enja rje{enjaAnte Krajina pozvao na presuduKantonalnog suda u Sarajevu, koji je uranije pokrenutom upravnom sporu uvaìotu`bu Bosna Sunce Osiguranja, njihovekolege sumnjaju kako su na ministrovuodluku itetako utjecali osobni interesipomo}nika Tihomira ]urka. ]urak je,navodno, nakon {to mu je ranije ukradenpolovni automobil, upravo od Bosna SunceOsiguranja dobio novo vozilo?!


OTPIS POREZNIH DUGOVA

Novopostavljena {efica Odsjeka zadrugostepeni porezno-upravni postupakDijana Buli} nedavno je imenovana uUpravni odbor Fonda za za{titu okoli{aFederacije BiH. Na ~elu privremenogUpravnog odbora Fonda nalazi seJasminko Muharemovi}, savjetnikfederalnog premijera Nermina Nik{i}a, stim da su i svi ostali ~lanovi izabraninakon me|ustrana~kog dogovora

ministara iz SDP-a, SDA i Narodnestranke Radom za boljitak. Premdanjezina politi~ka orijentacija nije poznata,nema sumnje da je Dijanu Buli} u Upravniodbor Fonda za za{titu okoli{a preporu~ioTihomir ]urak, nagra|uju}i je zaposlu{nost i odanost. Prethodno jeslu`benica Buli} dobila povrat uve}anogodbitka za pla}ene kamate po stambenomkreditu, iako nije platila porez.

KADROVSKA KRI@ALJKA

O albama velikih poreznih dunikaodluuje Dijana Buli, odana surad-nica Ante Krajine i Tihomira urka

STAMBENO ZBRINJAVANJENEZBRINUTIH PROFESORA

Zlatko Lagumdìja dobio je zakupovinu stana vi{e od 78.000 KM


U martu 1994. godine, Glavni {tabVojske RS, na ~elu sa generalom RatkomMladi}em, donio je odluku da likvidiramoNasera Ori}a i kompletnu komandu 28.divizije Armije BiH. Taj zadatak je pov-jeren Desetom diverzantskom odredu,kazao je u emisiji MMilomira Mari}a Goliìvot, koja se emituje na beogradskoj TVHappy, MMilorad Pelemi{, biv{i komandantzloglasnog Desetog diverzantskog, kojegTuìla{tvo BiH tereti za zlo~ine uSrebrenici.

Dobio sam zadatak da u martu 1994.godine likvidiram komandu 28. divizije,jer su nam s le|a predstavljali ozbiljnupretnju. Oni su iz Sarajeva dobijali jakuopremu i odluka Glavnog {taba VRS bila jeda se likvidiraju. Traìli smo prolaz kako}emo u}i u Srebrenicu. Jedan prijatelj izSrebrenice preporu~io mi je da u|emo krozrudnik Sase. Devet dana smo otkopavalirudnik koji su prethodno Srbi zakopali.Izlaz iz rudnika bio je kod stadiona u centrugrada. Na sebi smo imali uniforme ArmijeBiH. Jedan moj saradnik je iza{ao i rekao:idem, pa {ta bude sa mnom, ako me nemaza 15 minuta ne izlazite. Ne{to kasnijevrati se po nas i rekao nam da nema vojske,da ljudi opu{teno {etaju korzom. Izvr{imoosmatranje i osmislimo {ta }emo dalje.Napravio sam izve{taj za GO VRS damoè da se u|e i izvr{i zadatak. Me|utim,ko zna ko je sve video taj izve{taj od na{ihraznoraznih obave{tajaca. Na{a dva momka


ISPOVIJEST MILORADA PELEMI[A

Pi{e: MIRHA DEDI]

MILORAD PELEMI, bivi komandant Desetog diverzantskog odreda i veteransvih ratova na teritoriji bive SFRJ, gostujui u emisiji Goli ivot poznatog

beogradskog novinara Milomira Maria govorio je o do sada nepoznatim detaljimadjelovanja ove zloglasne jedinice, koja je likvidirala na hiljade Srebreniana, kao i

o njegovim etvorogodinjim pokuajima da ubije NASERA ORIA

RATKO MLADI] MI JE NAREDIODA UBIJEM NASERA ORI]A!

Godinama sam poku{ao raznim zasjedama i akcijamalikvidirati komandanta 28. divizije Armije BiH Ori}a, ali

on je uvijek bio lukaviji od mene

P E L E M I [

ORI] NA METI DESETOGDIVERZANTSKOG êtiri godine Naser Ori} je izbjegavaozasjede Mladi}evih specijalaca

ORI] NA METI DESETOGDIVERZANTSKOG êtiri godine Naser Ori} je izbjegavaozasjede Mladi}evih specijalaca

milorad pelemis:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:48 Page 28

u|u nakon sedam dana kod ~ovjeka iz veze.Bili su kod njega deset dana, me|utimNaser Ori} je stalno menjao auta i pozici-ju, tako da nisu uspeli do}i do njega.Me|utim, desila se neverovatna izdaja.Na{a srpska. MMomir Nikoli}, tada{njina~elnika bezbednosti Bratuna~ke brigadekoji je znao da pripremamo likvidaciju,javio je Naseru {ta mu se sprema. Poslaomu je signal da je gotov. Analizom sistemaveze utvrdilo smo da je to on uradio. Uaprilu Naser dobija naredbu iz Sarajeva dase povu~e iz Srebrenice. Nedavno je u svo-joj knjizi Naser objavio da mu je MomirNikoli} u toj mjeri ostao odan i veran da muje u Tribunalu prao ~arape i peglao ko{ulje.Nikoli} je u Tribunalu poku{ao sve daproda i preproda, zbog saradnje Tuìla{tvoje za njega traìlo 5 do 7 godina zatvora.Me|utim, dobio je 27 godina. Zamislitekoliko se on sudijama Tribunala zgadio dasu mu odredili toliku kaznu.

MOJ OTAC JE ÛVAO FRANCUSKE PILOTE

Biv{i komandant Desetog diverzantkogtvrdio je da je ovaj odred formiran ponare|enju generala Ratka Mladi}a.

General Mladi} naredio je da se okto-bra 1994. godine na zahtev Gavnog {tabaVRS formira Deseti diverzantski odred saciljem napada na artiljeriju, centre veze, zaizvi|anje i osmatranje. Do{ao sam na nje-gov poziv i rekao da nikako ne mogu bitikomandant diverzantske jedinice jer samgodinama bio kontradiverzant. On mi jekazao - nema veze, sada radi{ samo kontra.Dali su mi deset ljudu, me|u njima je bilo iHrvata i muslimana, i rekli da se ne brinemjer su izvr{ili sve potrebne provjere vezaneza njih. Mene je samo interesovalo da limogu da po{aljem njih ~etvoricu, a da nepre|u na drugu stranu. Me|utim, Mladi} jetvrdio da ni{ta ne brinem. Odred je kasnijeimao 35 ulaza na neprijateljsku teritoriju,18 akcija, pri tome samo jednog ranjenog,ali ni jednog poginulog.

Pelemi{ je tvrdio da je od generalaMladi}a dobijao strogo povjerljive zadatke.Jedan od njih je bio ~uvanje zarobljenihfrancuskih pilota. Pelemi{ kaè da se u tovrijeme srbijanski agenti iz MUP-a Srbijepreplavili Republiku Srpsku u potrazi zapilotima i da su mu nudili 500 hiljada mara-ka samo za informaciju da li se pilotioborenog miraà nalaze na teritoriji RS-a.Tvrdi da je ~uvanje pilota povjerio svomocu i ro|aku, a da je on u to vrijeme bio narati{tu u Krajini, kako ne bi bio sumnjiv ikako bi izbjegao pritiske srbijanskih slu`bi.

U emisiji Goli ìvot Pelemi{ jeispri~ao da mu je Ha{ki tribunal nudio dabude klju~ni svjedok za Srebrenicu.

Kada je Slobodan Milo{evi} 2003.godine u Tribunalu iza{ao sa tvrdnjom da


SVI PORAZI KOMANDANTA DESETOG DIVERZANTSKOG

SRPSKA IZDAJA SPASILA ORI]A Pelemi{ tvrdi da je Momir Nikoli}, na~elnikbezbjednosti Bratuna~ke brigade, otkrioOri}u da mu se sprema atentat


je Deseti diverzantski, kao paravojska kojusu organizovale strane slu`be, izvr{ilaegzekuciju Srebreni~ana, ja sam nazvaokancelariju Ha{kog tribunala i traìo raz-govor sa istraìteljima da ra{~istimo da lisam kriv ili nisam. On su mi rekli da mekod njih od 11. do 25. jula nema u sistemuveza i da ne mogu biti okrivljeni, ali su miponudili da im pomognem. Traìli su odmene da svjedo~im da je Srbija bilauklju~ena u pripremu i planiranje zlo~ina uSrebrenici. Tako|e i da vrh vojske RS-amora biti uklju~en. Pri~a ide ovako - 12.jula iz Kojnevi} Polja delegacija VojskeRS-a i MUP RS-a odlazi za Beograd,vra}aju se 13. jula i dolaze u Kravicuzajedno sa Jovicom Stani{i}em.Sugerisano mi je da kaèm da je Stani{i} uto vreme bio obu~en u generalsku unifor-mu sa opasa~em. Rekli su mi da se mnogopo{tuje ukoliko kaèm da je Stani{i} bio uuniformi i nadgledao egzekuciju speci-jalnog odreda MUP RS-a u Kravici. Traìlisu od mene samo da potvrdim da sam tamobio, video Jovicu i zavr{ena pri~a. Za to

svedo~enje nudili su mi 300 hiljada eura.Me|utim, nije bilo {anse da uradim takone{to. Milo{evi}ev cilj je bio da svaljuju}isvu krivicu na Deseti diverzantski odredpoku{a da dokaè da je saradnik Amerike iHa{kog tribunala. Milo{evi}u je najlak{ebilo da se opere preko jedinice Ratka

Mladi}a, koji je u to vreme bio pod poterni-com. Tada je zapadu odgovarala ta pri~a...,kazao je Pelemi{.

On se tokom emisije ~esto vra}ao napoku{aje ubistva Nasera Ori}a, govoriokako su ga prislu{kivali i na koji na~in supoku{avali da do njega do|u.

DA SAM UBIO ORI]A, RAT BI ZA MENE BIO GOTOV

Od po~etka rata ratovao sam protivNasera Ori}a. Te 1992. godine nisam znaoda je bio telohranitelj Slobodana Milo {e -vi}a. Tek kasnije sam saznao da je bio pri-padnik specijalne jedinice MUP-a Srbije ida je kasnije preba~en u Sarajevo. Imaosam vezistu koji je s njim ~esto razgo-varao. Pri~ali su o obi~nim stvarima, kaoda nismo u ratu. Raspitivali se za kom{ije,on je pitao za neke devojke iz Srbije iBijeljine. Sjajan momak, radioama terNemanja. Po 24 sata je radio na prislu{nimcentrima i bio nam najbolji izvor informa-cija. Njegov zadatak je bio da premapozivnim znacima komandanata sazna ko igdje u~estvuje u odre|enoj akciji. Ukolikobi znali da u akciji u~estvuje Ori}, potpunobi se druga~ije organizovali. Sredinom1993. godine na jednom brdu spremio sammu zasedu, ~ekala ga je na{a artiljerija,me|utim on je bio lukaviji od lisice, nijese pojavio. Da sam ga tada uhvatio uzamku, rat bi za mene bio zavr{en. Velika

SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014.

DODIKOV SALTO MOR(T)ALE

Na pitanje za{to Vojska RS-a nijezauzela Biha} iako je u njega u{la,Pelemi{ je kazao da je u pitanju biodogovor koji je Alija Izetbegovi} napraviosa tada{njim Beogradom.

Kada su nakon rata u BiH od AlijeIzetbegovi}a pojedini oficiri traìli vi{e titu -le za gradove koje su odbranili, on im jekazao - kako ste ih vi odbranili, kad samih ja platio. Bio sam u Gora`du, uBiha}u... Gora`de je skoro bilo palo.Zauzeli smo Sjenokos i Kopa~e, do{li dopumpe na ulasku u Gora`de. Na{e snageu{le i u fabriku kapisli. Grad je ve} bio

pao. Me|utim, ~im je po~elo bombar-dovanje NATO aviona, dobili smo najavuda }e da se uklju~e me|unarodne snage ipovukli smo se drugi dan. Isto tako, biosam 200 metara od bolnice u Biha}ukada su izbacili bele ~ar{afe u znakpredaje. Me|utim, stigla je naredba da sepovu~emo i formiramo liniju za odbranu.Borci su bili ljuti, znali su je re~ opoliti~koj igri. Dakle, nije Armija BiH toodbranila, Izetbegovi} je to re{io nekimdrugim putem. U pitanju je bio dogovor,verovatno sa Beogradom, kazao jePelemi{.

IZETBEGOVI]EVI PREGOVORI

Alija Izetbegovi dogovorio je saBeogradom da se povuemo izBihaa i Gorada

30

PELEMI[ PRIZNAO General Ratko Mladi} jeoformio Desetidiverzantski i li~no mepostavio za komandantate jedinice

PELEMI[ PRIZNAOGeneral Ratko Mladi} jeoformio Desetidiverzantski i li~no mepostavio za komandantate jedinice

ALIJINI TAJNI PREGOVORI Povla~enje Vojske RS-a iz Biha}a iGora`da dogovorili su politi~ari

ALIJINI TAJNI PREGOVORIPovla~enje Vojske RS-a iz Biha}a iGora`da dogovorili su politi~ari


je stvar bila likvidirati komandanta28. divizije. Ori} je bio opsjednut da pri~apreko motorole. Znao je to raditi danima.

Sedam-osam dana pred pad Kravice nijese skidao sa motorole. Govorio nam je -dolazim vam na raànj, spremite se,

spremite se... Moj momak vezista kaè mida se kre}e u okoline Kravice i da trebaobratiti pa`nju, ja to kaèm komandiDrinskog korpusa, a oni mene ma pustimomka on tako stalno pri~a. Me|utim,zbog na{e aljkavosti desila se Kravica.Ori} je bio onoliko jak koliko smo mi bilislabi. Uzimao jedno po jedno selo, slavaga je uzela pod svoje. Njegova jedinagre{ka je bila {to je krenuo da zauzimabranu Peru}ica. Time su potpisali svojusmrtnu kaznu. Trebao je dobro da razmisliko bi mu dozvolio da poru{i branu naPeru}ici. Ni jedna dràva mu ne bi dozvo-lila da u~ini to, a kamoli Srbija. Tada smoorganizovali jednu ozbiljnu akciju protivnjega. Ja sam do{ao kada je on 1993.godine napao punktove na mostu naBajnoj Ba{ti i kada su poginuli na{i poli-cajci. Dva mjeseca sam neprikidno rato-vao protiv Ori}a i organizovao akcija davratimo sela koja je on zauzeo. Da sepredao te 1993. godine i da su se iselili izSrebrenice, sve bi bilo druga~ije, kazao jeMilorad Pelemi{.


SVI PORAZI KOMANDANTA DESETOG DIVERZANTSKOG

Naser Ori} u razgovoru zana{ list potvrdio je da se uTribunalu druìo sa MomiromNikoli}em, ali da to nikako nezna~i da mu je Nikoli} svojevre-meno dojavio da mu generalMladi} i Pelemi{ spremaju likvi-daciju.

Ta~no je da mi je Nikoli}peglao ko{ulje u Tribunalu, alikakve to ima veze, i Pa{ko

Ljubi~i} je prao i peglaoSlobodanu Milo{evi}u, pa toniko nije tuma~io na drugina~in. Mi smo jednostavno biliupu}eni jedni na druge. SNikoli}em sam se sastajao i uvrijeme demilitarizacijeSrebrenice 1994. i 1995.

godine. Pregovarali smo kakoda rije{imo neke stvari. Nikoli}je pregovarao u interesu svoje

vojske i nikakve povjerljiveinformacije nam nije dostavljao.Me|utim, srbijanske slu`bepoku{avaju da diskreditujuNikoli}a jer se on u Tribunalusvjedo~io protiv RadovanaKaradì}a i Ratka Mladi}a.Tokom svjedo~enja detaljno jegovorio o nekim doga|ajimatokom rata u BiH, za razliku odostalih pripadnika Vojske RS-akoji su u me|uvremenu doìvjelipotpunu amneziju. Sada mupakuju da je radio za Bo{njake,jer je jedini svjedok pokajnik kojije svjedo~io o doga|ajima uSrebrenici, kaè Ori}.

Ori} ne sumnja da je generalRatko Mladi} organizovao nje-govu likvidaciju i da je za toangaòvao Pelemi{a, ali tvrdida u to vrijeme nije imao tuinformaciju.

Vjerujem da su planirali dame ubiju. Bili smo im trn u oku.Nisu mogli da se pomire s~injenicom da gdje god smo sevojni~ki potukli, oni su izgubili.Upada u Srebrenicu kroztunele i podzemne hodnike biloje vi{e. Jednom prilikom su

iza{li kod solitera i ispalili parprojektila prema bolnici kada jeubijeno nekoliko civila. TuPelemi{ govori istinu. Me|utim,siguran sam da njegovopojavljivanje u toj emisijisvakako ima neku pozadinu.Svjestan je za {ta ga sveTuìla{tva BiH tereti i da se bliìtrenutak kada }e biti proce-suiran. Vjerujem da ima velikepritiske, od slu`bi, suda i medi-ja. Taj njegov intervju je, vjeru-jem, dobro isplaniran. Pro{legodine slu`be Srbije i RS-aisplanirale da Tuìla{tvo zaratne zlo~ine Srbije povedeistragu protiv Hakije Meholji}a,mene i jo{ nekolikoSrebreni~ana, a Interpol je zanama, po nalogu Srbije,raspisao potjernice. To suuradili jer su znali da }e neko-liko dana kasnije Hrvatskazatraìti izru~enje generalaManojla Milovanovi}a. Zbogtoga smatram da je i ovaj inter-vju ima svoju pozadinu jer sekod njih ni{ta ne de{ava spon-tano, kaè za na{ list NaserOri}.

NASER ORI] ZA SB

Srpske slube, pa i Pelemi kao njihov pripadnik, eleda diskredituju Momira Nikolia

HA[KO PRIJATELJSTVONikoli} mi je peglao ko{ulje,ali i Pa{ko Ljubi~i} jeMilo{evi}u

MILO[EVI] PROTIV MLADI]EVIHDIVERZANATA Slobodan Milo{evi} je Tribunalu otkrio da je Desetidiverzantski pobio Srebreni~ane

MILO[EVI] PROTIV MLADI]EVIHDIVERZANATA Slobodan Milo{evi} je Tribunalu otkrio da je Desetidiverzantski pobio Srebreni~ane


Bla` Zgaga u svom ~lanku Tko jepomogao otvoriti vrata pakla(slovenski tjednik Objektiv, 22.velja~e) zapo~inje svoje razmi -{lja nje tvrdnjom kako svjetska

javnost najve}u odgovornost za raspadJugoslavije pripisuje, dodu{e, SSlobodanuMilo{evi}u, ali se Slovenija, koja je najboljepodnijela njezin raspad, okoristila kasni-jim ratovima u susjedstvu i dobro zaradilaunosnom prodajom oru`ja.

Kriti~ki su i pogledi stranih povjesni~arana slovensko osamostaljivanje. Zgaga drìda su zavjeru protiv Jugoslavije najcjelo -vitije predstavili LLaura Silber i AAllan Littleu knjizi Smrt Jugoslavije. Budu}i da ve}dvadeset godina ìvimo izolirani odme|unarodnih informacijskih i intelektual-

nih tokova i budu}i da mnogi pojedinci{ute o tada{njim doga|ajima, kao da im jeo tome zabranjeno govoriti, istina stranihanaliti~ara, tako tvrdi Zgaga, i dalje sebri`no skriva od slovenske javnosti, kojojsu jo{ i danas poznati samo mitovi o ratuza nezavisnost.

Bla` Zgaga }e skinuti veo tajne kojaprekriva istinu o slovenskoj neovisnosti!Pri traganju za tom istinom oslanja se nainterpretaciju dr. SSlavena Letice, u oblikukako ju je ovaj zapisao u uvodu hrvatskomizdanju prve knjige trilogije U ime dràveautora MMateja [urca i Blaà Zgage(Prodaja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb2013.; prijevod izvornika u izdanju nakladeSanje, Ljubljana 2011.).

SLOVENSKA ZAVJERA PROTIVJUGOSLAVIJE

U spomenutom uvodnom tekstu dr.Slaven Letica svoju interpretaciju odluke


NAJUZBUDLJIVIJA REGIONALNA POLEMIKA

Knjiga U IME DRAVE slovenakih novinara BLAA ZGAGE i MATEJA URCA,u kojoj je skinuta pozlata sa uloge dravnog vrha Slovenije u krvavom raspadu

SFR Jugoslavije, ne prestaje uznemiravati politiku i intelektualnu javnost uSloveniji, ali i u cijeloj regiji. Na tvrdnje iznesene u knjizi (ije je dijelove prije

nekoliko mjeseci prenijela Slobodna Bosna) reagirala je SPOMENKA HRIBAR,jedna od najvanijih slovenakih intelektualki, u opsenom tekstu upuenom

naoj redakciji koje emo objaviti u dva nastavka

Kako to da Slaven Letica sve zna oupitnom sporazumu Kuan-Miloevi,

a nita ne zna o dogovoru svog efa Tumana saMiloeviem o podjeli Bosne i Hercegovine

Pi{e: Spomenka HRIBAR

GVOZDENA LADY SLOVENAKE

DEMOKRACIJE PITA:

@elite li me navesti na to da kaèm ne{to protiv predsjednika Srbije?To dopu{tam sebi u Srbiji, a u drugoj dràvi to ne}ete ~uti od mene.

Dragan Bjelogrli}, glumac

slovenija ribar:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:22 Page 32

Predsjedni{tva Republike Slovenije opomo}i Hrvatskoj oru`jem pripisuje -autorima [urcu i Zgagi! I to kakvu? Da usvom djelu dokazuju kako su Ku~an i nje-govo dru{tvo zapravo donijeli odluku kakoiz prodaje zaplijenjenog jugoslavenskog,dakle i hrvatskoga, oru`ja izvu}i maksi-malnu zaradu. @elja da se pomogne imalabi u skladu s time ve} na~elno kriminalnicilj. Tom logikom Letica nastavlja kako suslovenski i hrvatski junaci osamostaljenjaznatno prije raspada Jugoslavije sklopiline~asno, veleizdajni~ko vojno savezni{tvo~iji je cilj bila trgovina oru`jem (koja) jedonosila golemu dobit, stvaraju}i takonove elite. Ta se veleizdaja u sklopuinterpretacije odluke predsjedni{tva RS opomo}i Hrvatskoj vezuje, dakako, uzpredsjedni{tvo RS. Ne bi li svoju inter-pretaciju dodatno potkrijepio, dr. Leticaotkriva susret dr. FFranca Bu~ara(tada{njeg predsjednika Skup{tine RS) iDimitrija Rupela (tada{njeg tajnika vanjs -kih poslova) s DDobricom ]osi}em u nje-govom stanu u Beogradu. Tako je navod-no 14. kolovoza 1991. sklopljen tajnipakt o nenapadanju Ku~an-Milo{evi}, kojipredvi|a politi~ke i teritorijalne promjenebiv{e Jugoslavije, te se ga stoga moèsmatrati agresivnim vojnim savezom na

{tetu svih onih koji ga nisu potpisali. Ta nategnuta, paranoi~na interpretacija

doga|anja prilikom osamostaljivanja ne bizavrijedila ozbiljno razmatranje da je nijepreuzeo i pro{irio slovenskim, jugoslaven-skim i europskim prostorom koautortrilogije Bla` Zgaga. Jo{ duì ~lanak odonog u Objektivu, koji jo{ podrobnijeanalizira slovensku izdaju, objavljenje, naime, u vi{e medija u svim dràvamabiv{e Jugoslavije osim u Makedoniji.

O~igledno je potreba da Slovenija podsvaku cijenu postane krivac za balkanskukatastrofu bila tako velika da Letici nijebilo dovoljno niti instrumentaliziranje raz-govora u ]osi}evoj ku}i, pa je tome prido-dao (Mladina, 25. listopada 2013.) i sas-tanak delegacija Slovenije i Srbije 24.sije~nja 1991. Letica taj sastanak nazivaneposrednim dogo voro m/sporaz u -mom/pri op }enjem Milo{evi}-Ku~an,premda se radilo o sastanku dviju dele-gacija. Slovensku delegaciju, osimKu~ana, ~inili su dr. France Bu~ar, dr.Joè Mencinger, dr. DDu{an Plut, dr. MMihaRibari~ i MMarjan [iftar, a na drugoj strani,pored Slobodana Milo{evi}a, bili su dr.Slobodan Unkovi}, predsjednik Narodnesup{tine, dr. DDragutin Zelenovi}, mandatarza sastav nove vlade, i dr. SStanko

Radmilovi}, predsjednik Izvr{nog vije}a. Letica obje delegacije reducira na

neposredni dogovor izme|u Ku~ana iMilo{evi}a. [tovi{e: kao tajno dogo-varanje, iako je bilo objavljeno priop}enjesa sastanka. Otkada je objavljenopriop}enje tajno dogovaranje? Ako jebilo tajno, kako je dr. Letica mogao znati zanjega? Ali, odgovor daje sam: Kao osobnisavjetnik predsjednika Tu|mana, bio samtada vrlo detaljno upoznat s tokom irezultati ma sastanka Ku~an-Milo{evi}.Naravno da je bio upoznat kad je slovenskadelegacija prije povratka u Ljubljanu (isto-ga dana) na zagreba~kom aerodromu pred-sjednika Tu|mana i njegove suradnikeupoznala s tokom i rezultatom sastanka.Za susret, veli Ku~an, sam se pri

Documents

Slobodna Bosna 19.06.2014