Slobodna Bosna 419

8/20/2019 Slobodna Bosna 419

1/80

SENZACIONALNO OTKRI]E SB: JOZU LEUTARA JE UBIO AID

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

D

2 . 8 0

E U R / A

3 . 2 0

E U R / L 3 . 2 0

E U R

N L 3 . 2 0

E U R / B

3 . 2 0 / 1 5

K n

1 0 0

D i n / 4

U S D / 4 . 3 0

C H F / 3 5

S E K /

3 0

D K K / 3 3

N O K / 2 . 2 0

G B P / 7 0

C Z K

Nijaz Hastor, Mirko Grbe{i}, Hilmo Selimovi}, Mom~ilo Mandi}, Jasmin Selmanagi},Petar Du{ani}, Ivica Zovko, Petar ]orluka, Gavrilo Bobar, Pero Gudelj10najbogatijih

ljudi u BiH

BEZOBRAZLUK U TU@ILA[TVU BiH

ZA[TO JE OTI[AOJONATHANSCHMIDT

RATNI ZLO^INI

SUKOB^AVI]AI KO[TUNICE


2/80


3/80

14 UBISTVO JOZELEUTARA “SB” je istraìla SVE

Prije ta~no dvije godine Kantonalni sudu Sarajevu oslobodio je {estoricu Hrvatakoji su bili osumnji~eni za atentat nanekada{njeg drugog ~ovjeka policije uFederaciji Jozu Leutara; Dragan ôvi},

~lan Predsjedni{tva BiH, ovih je dananajavio da }e njegova stranka traìtireviziju istrage o Leutarovom ubistvu ana{i novinari otkrivaju nepoznate, pomnogo ~emu senzacionalne detaljevezane za ovaj zlo~in

20 EKSKLUZIVNOZa{to je dràvni tuìtelj

JONATHAN SCHMIDTpobjegao iz BiH

Ameri~ki tuìtelj JONATHAN SCHMIDT,

koji je zastupao neke od najdelikatnijih inajozbiljnih optu`nica protiv kolovo|aorganiziranog kriminala, prije 15-ak dananapustio je BiH zbog navodnih prijetnji“ekstremnih islamskih krugova”; na{novinar otkriva stvarne razloge njegovog

povla~enja koje je uzburkalo lokalne ime|unarodne strukture

23 “SB” NA LICU MJESTA Obra~un Draganaâvi}a i VojislavaKu{tunice u Beogradu

Po~etkom ove nedjelje DRAGANÂVI], predsjednik Republike Srpske,sastao se u Beogradu sa srbijanskimdràvnim vrhom i zatraìo da se hitno

uhapse i u Haag isporu~e najtraènijiratni zlo~inci koji se kriju u susjednojdràvi; na{a novinarka otkriva najva`nijedijelove ovog dramati~nog sastanka

28 PRIVATIZACIJA ILIPRIHVATIZACIJA Revizija Markovi}evog

koncepta

Slobodna Bosna otkriva pozadinu pre{utnog deala izme|u ministara izStranke za BiH i HDZ-a oko zakona oreviziji privatizacije

31 SPECIJALNOISTRA@IVANJE “SB”Deset najbogatijih ljudiu BiH

“Slobodna Bosna” prva je istraìla ko sunajbogatiji ljudi u Bosni i Hercegovini isa~inila listu od deset najmo}nijih

poslovnih ljudi u na{oj zemlji

60 [OKANTNA PRIÂ ODINASTIJI BUSHNovinarka Kitty Kelley,ènski Michael Moore

Ameri~ka novinarka Kitty Kelley autori-ca je aktuelnog svjetskog bestselera “TheFamily: The Real Story Of The BushDynasty” u kojem je na osnovu brojnih

pisanih tragova i usmenih svjedo~enja javnosti prezentovala intrigantne detalje

iz privatnog ìvota porodice Bush i pred-sjednika SAD-a Georgea W. Busha iz~ije je biografije uspjela izvu}i bri`ljivo~uvane podatke koji su bili nedostupni~ak i snala`ljivom “filmskom detektivu”Michaelu Mooreu

Sadràj419SLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^D.O.O. Pres-Sing

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,

Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Nidàra AHMETA[EVI], Amar ]ESI]

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMilutin STOJÊVI] i Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minis tarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja porezana promet proizvoda i usluga.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Porezni identifikacijski broj 4200333040003e-mail: [email protected]

EKSKLUZIVNOISTRA@IVANJE “SB”:Ko je, za{to i na kojina~in ubio doministraFMUP-a Jozu Leutara


4/80

S

tra{ne su se sile, uàsni su segromovi sa svih respektabilnih

diplomatskih stratosfera u po-sljednjih dvadesetak dana sru-~ili na rukovodstvo Republike

Srpske. Razlozi za ovakvu pomalo ne-o~ekivanu najezdu “sa svih poloàja” (odBruxellesa pa do Washingtona) su jasni,samo {to nije ba{ najrazgovjetnije u kojojsu mjeri ti pritisci, te vanjskopoliti~kediplomatske munje i interni gromovisinhronizirani; a ukoliko su sinhronizirani(uskla|eni, harmonizirani), s kojeg senivoa i iz kojeg se centra taj proces dirigi-rao. Problem je manje-vi{e poznat i vi{e-manje prozai~an: Republika Srpska ne

sara|uje sa Tribunalom u Haagu {to bitnougroàva me|unarodnu poziciju Bosne iHercegovine i naru{ava njen nadaleko

poznati i priznati ugled.Republika Srpska dodu{e od samog

svog oìvotvorenja nikada nije sara|ivalas Me|unarodnim sudom za ratne zlo~ine,nikad niti jednog osumnji~enika vlastiovoga entiteta nisu uhapsile, vlasti ovogne{to manjeg bosanskog entiteta nedostavljaju traènu dokumentaciju: me-|utim, saznali smo ovih dana, nekoope-rativnost Republike Srpske u vezi sa sa-

radnjom s Haagom u{la je u dramati~nufazu!? Koju dramati~nu i za{to fazu?Zato {to ljudi rade, ili ne rade isti posaove} gotovo deceniju i po?! Zato {to suvlasti manjeg entiteta (ovom se geopoli-ti~kom po{tapalicom tje{e oni u Fe-deraciji koji znaju da su izgubili dràvu -ko biva, nije va`no {to mi imamo NI[TA,mnogo je va`nije da je “njihovo” NI[TAza ~ak dva posto manje od na{eg NI[TA-vila)!

Visoki predstavnik u BiH Paddy Ash-down tokom svoje turneje po Americi isrodnim dràvama kazao je kako je

najve}i problem u BiH sadràn u upor-nom odbijanju Republike Srpske dasara|uje s Me|unarodnim sudom za ratnezlo~ine u Haagu. Ina~e, sve ostalo pristo-

jno funkcionira, dapa~e, kazao je Ash-

down, u nekim su oblastima u posljednjedvije godine ostvareni “impresivni rezul-

tati”. Pogotovo se, pohvalio se britanskilord, ti impresivni rezultati mogu uo~iti uformiranju Agencije za informacije iza{titu, potom u kona~nom objedinjava-nju obavje{tajno-sigurnosnog sektora(kroz OSA-u), te jo{ nekih drugihdràvnih (krovnih) institucija koje su ufazi stvaranja.

[ta je, dakle, Ashdown htio poru~iti,odnosno {ta je ne htiju}i su{tinski

poru~io: “Za svoga mandata u trajanju oddvije i po godine ostvario sam impresivnerezultate formiraju}i centralne dràvneinstitucije SIPA-u i OSA-u. I jedna i

druga institucija bi se prvenstveno trebale baviti lociranjem i hap{enjem ratnihzlo~inaca, ali ih u toj ’impresivnosti’spre~avaju vlasti Republike Srpske kojesu protiv toga!” Ova bi Ashdownovamisaona vratolomija bila ismijana usvakoj ozbiljnijoj raspravi koja se baremovla{ kre}e u granicama formalne logike.Dodatno je problemati~no to {to ovakvaopservacija posjeduje su{tinsku konstruk-torsku (dakle, antidejtonsku) gre{ku: onaimplicira da u ovoj izmrcvarenoj zemlji

postoje ne dva, nego ~ak tri entiteta i

dràvno-pravna subjekta: uz FederacijuBiH i Republiku Srpsku uvodi se i novientitet, dràva Bosna i Hercegovina, to

jeste njena centralna vlast unutar koje su,veli Ashdown, napravljeni “impresivniiskoraci”.

Hajdemo se poku{ati uozbiljiti,ukoliko to ve} nije u stanjuu~initi me|unarodni protektor u na{oj zemlji, posrnuli lordPaddy Ashdown! Da je u

uspostavi centralnih dràvnih institucija,Dràvne grani~ne slu`be, Obavje{tajno-

sigurnosnog sektora (OSA), te Agencijeza informacije i za{titu (SIPA-e), naprav-ljen bilo kakav (a kamoli “impresivan!”)kvalitativno zna~ajan iskorak za Bosnu iHercegovinu bilo bi potpuno neva`no da

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 25. 11. 2004.

Pi{e

Senad Avdi}

DA LI BI BiH BIL BEZ REPUBLIKE

Za nesaradnjusa Haagom ne trebakriviti i nije uputno

optuìvati RepublikuSrpsku i njene

“{eretske” vlasti:s Haagom ne sara|uje

Bosna i Hercegovinai njene institucije

koje su, kako onomadslaga Paddy Ashdown u

New Yorku, postigle“impresivne rezultate”!


5/80

li vlasti u Banjoj Luci èle ili ne èlesura|ivati s Tribunalom u Haagu.

Stvar je naprosto toliko jednostavnada ju je nepotrebno i{ta vi{e osim skici-rati. Krene, dakle, Karadì} iz Crne Gore

prema Trebinju i zaustave ga pripadniciDGS-a. “Dobar dan - dobar dan, moète limalo dokumente...” i to je zavr{ena stvar.A moè i ovako: OSA od svojih operati-vaca na terenu sazna da Ratko Mladi} voliobilaziti svoje p~ele u Han-Pijesku(dodu{e, zadnjih mjeseci su se one pre-selile u Valjevo). OSA odmah izvijestiSIPA-u ~iji dobro opremljeni i bogatonaoruàni pripadnici hapse krvnikaMladi}a i ~i~a-mi~a gotova pri~a! Kakav

MUP Republike Srpske, kakvi bakra~i!?

Nisu za to potrebni nikakvispecijalni a pogotovo ne“impresivni” rezultati. Pro-

blem nas taje kada se ova prili~no rutinska i prozai~na

tehnika prevede na personalni nivo:dakle, treba direktor OSA-e, krimi-nalom impregnirani Almir Dùvo po-dastrijeti “raspoloìva saznanja” o kre-tanju ratnih zlo~inaca direktoru SIPA-eSredoju Novi}u. Direktor Novi} prom-

ptno proslje|uje informaciju svom podre|enom ~inovniku koji se, recimo,zove Milenko Tepav~evi}. Koji Tepav-~evi}? Onaj {to je u maju 1992. godinenaredio smaknu}e 40 zarobljenika uKasindolskoj ulici u Sarajevu!? Da, da,upravo taj! S njim i njegovim nadre-|enim i podre|enim Ashdown je ost-vario “impresivne rezultate u uspostavizajedni~kih institucija”!

[ta zapravo èlim re}i? Pa, ni{ta posebno osim da za nesaradnju saHaagom ne treba kriviti i nije uputnooptuìvati Republiku Srpsku i njene

“{eretske” vlasti: s Haagom ne sara|ujeBosna i Hercegovina i njene institucijekoje su, kako onomad slaga PaddyAshdown u New Yorku, postigle “impre-sivne rezultate”!

25. 11. 2004. SLOBODNA BOSNA 5

BOLJARPSKE?!

ÊTVRTAK, 18. NOVEMBARHanka Paldum naàlost nije uspjela napuniti “Zetru”, odnosno

odràti, kako je tvrdila, “koncert svog ìvota”. Navodno, organizatorikoncerta najbolje bosanske pjeva~ice nisu prodali vi{e od ~etiri-pet hilja-

da ulaznica. Grehota. Ali ovaj novinar je ve} vidio koncert “Hankinogìvota” u rano ljeto 1994. godine. Stajali smo zajedno na ru{evinamaStarog mosta u Mostaru a Hanka je plakala tako te{ko, tako duboko, tako

zarazno da je u pla~ pretvorila ~itavu planetu. Nikad ni teì, ni bolji, ni potresniji, ni ta~niji kon-cert nisam vidio: Hanka pla~e na mostu koji ne postoji.

PETAK, 19. NOVEMBARNe navijam za FK Sarajevo , a jo{ manje za njihovog gradskog rivala sa

Grbavice, ne navijam uop}e ni za koga u ovom jadu i bijedi {to se nogometzove (zadnji klub oko kojeg sam se sekirao bila je Drina iz Zvornika - tadasa sjedi{tem u Tuzli), ali me rastuì odluka nekakve komisije nekakvogfudbalsko-nogometnog ganga po kojoj je “Sarajevo” izgubilo utakmicu uBanjoj Luci tokom koje je izvjesni majmun iz publike masakrirao “neo-preznog” igra~a “Sarajeva”. A jo{ je gori i teì muk koji je sve to skupa pratio. Nekako mepodsjeti na “ekvidistancu” kojom je ovda{nja javnost “amortizirala” pokolj “~etnika” nad“hrvatskim ekstremistima” u selu Ravno u ranu jesen 1991... Na gostuju}em terenu.

SUBOTA, 20. NOVEMBARMom~ilo Mandi} mi potvr|uje da je rije{io svu papirologiju oko svoga

odlaska u Haag gdje }e svjedo~iti (kao svjedok optu`be) protiv svog ime-njaka i skrbnika svake vrste Mom~ila Kraji{nika. Davno je to bilo kadasam slu{ao telefonski razgovor Mome (sa Vraca) i Brune Stoji}a iz Gruda.Pita Bruno Momu u aprilu 1992. {to ga je Slobodna Bosna prozvala da jepokrao pare i ostale dragocjenosti iz specijalne kase RMUP-a. A Momo }ena to: “Ma to je Avdi}u dao Munja Alibabi} a kad za koji sat uzmemo

Sarajevo obojici }u se najebati majke...” He, he, he, razmi{ljam ne{to u sebi i kontam je liBruno Stoji} u stanju pla}ati advokate u Haagu a neka me ~udna unutra{nja toplina okupira...

NEDJELJA, 21. NOVEMBARIbrahim Spahi} razbucao u Centralnom dnevniku kojeg vodi nes-

retni Senad Hadìfejzovi} jo{ nesretniju Seadu Palavri}. I ponovo sepokazalo za{to je Alija Izetbegovi} bio vizionar i veliki politi~ar upore|enju sa svojim {egrtima: prvo, zlatno pravilo bo{nja~ke politikeglasi: Nikad ne dopusti da Ibru Spahi}a ima{ na suprotnoj strani...

PONEDJELJAK, 22. NOVEMBARDragan âvi}, najsvjeìji poglavica ovda{njih Srba, dramati~no

najavio da “}e od vlasti u Srbiji” traìti da ovda{njem smje{nijementitetu izru~i osobe osumnji~ene za ratne zlo~ine!? Sje}ate se âvi}a:to je isti onaj za kojeg je Radovan Karadì} prije {est godina napisao“dobar ali jo{ uvijek mlad” i nezreo za “ozbiljne dràvne poslove”...

SRIJEDA, 24. NOVEMBARBorislav Paravac, predsjednik na{e dràve, rekao da ne priz-

naje 25. novembar kao Dan dràvnosti svoje zemlje dok se “svetri strane oko toga ne dogovore”. E jest nas zajebo: niko taj danni{ta i ne slavi niti ima ozbiljnog povoda za slavlje!

UTORAK, 23. NOVEMBARMatu Grani}a, biv{eg ministra vanjskih poslova Hrvatske, koji je

sudjelovao u va`nim doga|ajima u ratnoj BiH (raspustio hercego-va~ke koncentracione logore, potpisao Va{ingtonski sporazum,kreirao zna~ajne stvari u Daytonu...) hrvatski mediji optuùju za kri-minal, korupciju, uzimanje mita... Skru{eni Grani} sve to skupa neu-vjerljivo demantira. I prisjetih se sje}anja jednog bosanskog sudioni-ka pregovora u Daytonu: “Ulazi Richard Holbrooke bijesan u salui pita Grani}a: Da li je va{ predsjednik uop}e normalna osoba?!A Grani} }e na to: “Pa znate Vi bolje od mene da nije”...

SEDAM DANA & LJUDI


6/80

MINI MARKET Mom~ilo Mandi} nije svjedok ni odbrane nioptu`be nego svjedok istine.DU[KO TOMI], advokat

DRU@E TITO, RAT JE SAVR[EN,PARDON, ZAVR[EN

@rtve komunisti~kog progona

traè astronomske od{tete zapretrpljenu du{evnu bol!

U parlamentarnoj proceduri Predstavni~kog doma ParlamentaFBiH trenutno je i nacrt zakona o pravima biv{ih politi~kihzatvorenika i `rtava komunizma u FBiH, koji je ovom tijelu podnioKlub koalicije HDZ-NDZ-ND. Predloèni nacrt zakona kojim se pre-cizira status politi~kih zatvorenika i `rtava komunizma u FBiH, kojisu zbog “svojih politi~kih i vjerskih uvjerenja bili li{eni slobode uperiodu od 29.11.1943. do 18.11.1991. godine” u najmanju je rukuskandalozan. Klub koalicije, predvo|en HDZ-om, traì da politi~kizatvorenici obuhva}eni ovim zakonom imaju beneficirani penzijskista`, i usto da im se dodijeli posebna naknada za vrijeme provede-no u zatvoru, ~ija visina varira u zavisnosti od duìne perioda kojisu proveli “iza re{etaka”. Tako se, recimo, predlaè da oni koji suu zatvoru proveli do {est mjeseci mjese~no primaju nadoknadu uiznosu od 100 KM; za period od jedne do dvije godine 300 KM; a zaljude koji su tamnovali u komunizmu do deset godina ovaj bi seiznos popeo na 1.500 KM.(?!)

Prijedlozi ovakvih zakonskih rje{enja vjerovatno ne bi moglipro}i u mnogo razvijenijim i bogatijim dràvama nego {to je BiH, ~ijisu entitetski budèti nedovoljni za pokri}e postoje}ih socijalnih fon-dova. Spomenuti zakon, tokom ~ijeg usvajanja HDZ zasigurnora~una na podr{ku poslanika iz SDA, ilustrativan je primjer kolikonacionalne partije pate od nedostatka bilo kakvog osje}aja za prob-

leme s kojima se suo~avaju gra|ani FBiH. Posebno problemati~no jepitanje ko se sve danas moè tretirati pod pojmom “politi~kihzatvorenika i `rtava komunizma”, kada se zna da su mnogi, tvrde}ikako su zbog svoje nacionalne osvije{tenosti tamnovali u staromsistemu, prikrivali prave razloge predratnog boravka u zatvoru. Uve}ini slu~ajeva, rije~ je o ljudima koji su se u to vrijeme na{li izare{etaka zbog kriminalnih radnji i drugih vidova kr{enja zakonazemlje u kojoj su ìvjeli. /D.S/

Friziranje b

Ko tra ì dla

DO U DL


MUSICLE KOSA: Sulejman ôvi}, Dragan Tihi}i Borislav Karadì}

KOLE

PREDS


7/80

ALLAH MI JE ZA[TI]ENI SVJEDOK

Islamska zajednica ne

odustaje od ru{enja bosansko-hercegova~kih javnih servisa!Reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} ne odustaje od svoje borbe

protiv Javnog televizijskog servisa. U brojnim istupima u medijimareis je slao (ne)uvijene poruke da je Islamska zajednica vaàn cen-tar mo}i u ovoj dràvi i da mediji, pogotovo javni, moraju o tomevoditi ra~una. Ipak, iskazuju}i svoje nezadovoljstvo tretmanomramazana na BHT1 i FTV-u vrhovni poglavar bh. muslimana nijeponudio svoju viziju vjerskog programa. I, kona~no, i ta je prazninapopunjena! Reis se, dodu{e, nije oglasio u svom biltenu Dnevnom avazu , nego je svoje ekspertsko mi{ljenje iznio u Srednjobosanskiminformativnim novinama, ali to ne umanjuje zna~aj poruka koje jevrhovni poglavar muslimana uputio javnosti. U intervjuu ovomlokalnom listu reis Ceri} poru~uje da se na BHT1 i FTV-u moramijenjati program i da }e Islamska zajednica traìti smjenu ~elnihljudi ove dvije TV ku}e. No, reis ne misli stati samo na tome negotraì da se vrijeme za vjeru na dràvnoj televiziji odredi prema brojustanovnika, odnosno broju muslimana, katolika i pravoslavaca?!Prvi ~ovjek Islamske zajednice BiH poàlio se i na diktaturu seku-larista na Javnom servisu pa se novinaru Srednjobosanskih novinapovjerio kako }e traìti da u upravne odbore BHT1 i FTV-a “u|uljudi koji vjeruju, jednostavno predstavnici vjera”. Da je reishrabar i nepokolebljiv u svojoj borbi protiv sekularizma, dokazuje injegova poruka zaposlenima na Javnom servisu da vi{e nemajupravo gra|anima Bosne i Hercegovine nametati ateizam kao {to su

to radili proteklih 50 godina.Umjesto ateista na Javnom servisu moraju raditi teisti - to je u

najkra}em program reisa Ceri}a. (A.M.)

Ukoliko me|unarodna zajednica nije mogla sprije~iti genocid,onda bar ne bi trebala dozvoliti da zlo~ini ostanu neka`njeniCARLA DEL PONTE, glavna tuìteljica Tribunala u Haagu


udu}nosti:

u u Jajcetu?

KU ISTI

TIVNI

EDNIK

Reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri}


8/80

Nakon vi{e od tri i pol godine, otkako je odlukom biv{egvisokog predstavnika Wolfganga Petr it scha imenovana nadu`nost, privremena upraviteljica Hercegova~ke banke TobyRobinson se po prvi put ovog tjedna na{la u situaciji da javnosti

poloì ra~une svog dosada{njeg rada. Tijekom unakrsnog ispiti-vanja od strane branitelja optuènog Ante Jelavi}a klju~na je svje-dokinja Tuìteljstva BiH, na ~ijem se financijskom izvje{}utemelji optu`nica u predmetu “Hercegova~ka banka”, ovoga putamorala odgovarati i na pitanja koja je, barem u komunikaciji s no-vinarima, do sada uglavnom bezobrazno ignorirala. Naime, osim

manje-vi{e poznatih detalja iz financijskog izvje{}a Privremeneuprave koji se odnose na poslovanje Banke, za dvodnevnog svje-do~enja na Sudu BiH Robinsonova je u vi{e navrata priznala kakoza pojedine tvrdnje uop}e nema materijalnih dokaza?! Jednako jetako privremena upraviteljica, odgovaraju}i na pitanja Jelavi}evogodvjetnika Dragana Barbari}a, pokazala da ~esto ni sama nije si-gurna da li su posrijedi, primjerice, ra~uni HVO-a ili Ministarstvaobrane Federacije, odnosno, kakva je razlika izme|u transakci-

jskih, internih i drugih podra~una u Hercegova~koj banci . Budu}ida u posljednje tri godine, osim u Hercegova~koj banci, nije imaladrugog posla (Robinsonova je tek nedavno imenovana za privre-menu upraviteljicu Privredne banke Srpsko Sarajevo ), od ove seAmerikanke, ipak, o~ekivalo malo vi{e informacija.

HVO I JELAVI]Pojasnimo i kako je na prijedlog {efa Posebnog odjela za orga-

nizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Johna McNairaToby Robinson svoj iskaz dala u pismenoj formi (na oko 80


MINI MARKET Tu|man nije sanjao, niti je dijelio BiH IVI] PA[ALI], predsjedni~ki kandidat u RH

SI\I DO BREKE

Kako je SDA disciplinirala

~lanstvo da glasa za zlo~inceu Br~kom?!U pro{lom broju Slobodne Bosne na ovim smo stranicama

objavili kratku vijest kako se dvojica od ukupno ~etiri vije}nika SDA u Op}inskom vije}u Br~ko Distrikta protive koalicionom sporazumusa SDS-om potpisanim pro{le sedmice. U me|uvremenu, dvojicaSDA-ovih “solista”, Ha{im Kujundì} i Halil Ljuca, pozvani su uSarajevo, u partijsku Centralu, na ispiranje mozga. Doznajemo dasu se Ljuca i Kujundì} u Sarajevu nakratko sastali s predsjednikomTihi}em no za njihovo politi~ko prevaspitavanje pobrinuo se Tihi}evkolega [efik Dàferovi}, koji je ovaj zanat ispekao u AID-u gdje jeneko vrijeme obavljao funkciju sekretara. Dàferovi} se svojski tru-dio ne prezaju}i ni od upotrebe standardnih policijskih metodapoput zastra{ivanja i prijetnji, ali uzalud, Ljuca i Kujundì} su se uBr~ko vratili podignutih glava, javno obe}av{i da ne}e podràti koali-ciju sa SDS-om, makar ih SDA izbacio iz svojih redova.

Na konstituiraju}oj sjednici Op}inskog vije}a Br~ko, odrànoj usrijedu, 24. novembra, SDA se podijelila: dva vije}nika glasala su zakoaliciju sa SDS-om dok su druga dva (Ljuca i Kujundì}) glasalaprotiv, kako su i obe}ali na povratku iz Sarajeva. (A.M.)

@IVO KOM[I]

Uzurpatoru Ivi Kom{i}u nastan- jenom u Kiseljaku ugroènaprava u Sarajevu?!

Socijaldemokratska unija BiH ve} nekoliko dana izlazi sasaop}enjima u kojima vri{ti protiv Skup{tine Sarajevskog kantonaoptuùju}i je da “kr{i osnovna ljudska prava”. Povod za ove krupneoptu`be SDU nalazi u kantonalnom zakonu o zakupu stanova kojim

TOBY

BANKARSKA EKSPBRANILA SEBE I S

BLIJEDO SVJEDOÊNJE O OÎGLEDNOM KRIMINALU: Toby Robinson

IvoKom{i}


9/80

strana), nakon ~ega je Jelavi}evom branitelju odobreno unakrsnoispitivanje.

Prema onome {to je gospo|a Robinson izjavila na Sudu BiH, pedeset navodnih tajnih podra~una HVO-a, koji su predstavljaliglavni razlog zbog kojeg je Visoki predstavnik naredio uvo|enjePrivremene uprave u Hercegova~koj banci, nikada nije prona|eno.

Na inzistiranje odvjetnika Barbari}a koji je od ove svjedokinje

traìo dokaze koji bi njegovog branjenika izravno povezali s neza-konitostima u radu Banke, Robinsonova je odgovorila kako takvidokazi nisu prona|eni. Ona je, me|utim, dodala kako nema sum-nje da je osniva~ki kapital Hercegova~ke banke , odnosno, prvih{est dioni~ara, poticao iz sredstava koja su na ime pomo}i HVO-u

pristizala iz Hrvatske. “Ako pogledamo osniva~ki kapital banke ,v id je t } emo da je novac dolazio od HVO-a, preko {est kompanija,{to navod i n a zak lju ~ak da je v lasn ik Banke b io HVO u v rijeme

kada je Ante Jelavi} bio federalni ministar obrane”, kazala je TobyRobinson. Ona je, tako|er, pojasnila da su se na platnim nalozimanalazili potpisi Jelavi}evih pomo}nika Miroslava Rup~i}a i IvanaMedi}a, o ~emu je, prema njenom mi{ljenju, tada{nji federalniministar obrane morao biti informiran. No, ni u ovom slu~ajuRobinsonova nije imala pismenih dokaza. Ova je svjedokinja,

pored toga, potvrdila da je od marta 1998. do aprila 2001. godine preko ra~una u Hercegova~koj banci za HVO upla}eno ukupno647 milijuna maraka, od ~ega, opet prema njezinom mi{ljenju, naj-manje 216 milijuna KM nije potro{eno u prave svrhe. Kada je,me|utim, Jelavi}ev odvjetnik pitao Toby Robinson da li je njoj

bila poznata namjena tih sredstava, odgovorila je da nije. Recimoi kako je Jelavi}ev branitelj sve vrijeme potencirao da privremenaupraviteljica kroz kontrolu ra~una u Hercegova~koj banci nijemogla imati uvid u kompletno poslovanje Ministarstva obraneFederacije, odnosno, znati precizan iznos sredstava kojima jeraspolagala hrvatska sastavnica.

GDJE JE NOVAC?

U tom je kontekstu Barbari} naveo da u izvje{}u Privremeneuprave stoji da je za pomo} HVO-u tijekom 1998. godine izZagreba upla}eno 872 milijuna hrvatskih kuna, premda stvarniiznos prelazi milijardu i 16 milijuna kuna. Radi se, naime, o tomeda su me|unarodni revizori “zaboravili” na novac koji je u prva trimjeseca ’98. upla}en preko ra~una u Hrvatskoj banci Mostar ?!

U nastavku je ispitivanja Robinsonova priznala i kako nemadokaza da je Ante Jelavi} na bilo koji na~in kontrolirao poslovanjeHercegova~ke banke , osim {to su joj “neki dioni~ari” kazali da im

je on naloìo kupnju dionica. Privremena upraviteljica, premavlastitom priznanju, nije prona{la ni pisane dokaze koji bioptuènog doveli u vezu s Hercegovina osiguranjem, gdje onatrenuta~no obavlja funkciju predsjednice Nadzornog odbora.

Svjedo~enje Toby Robinson bit }e nastavljeno 8. decembra, kada bi joj se trebali pridruìti predstavnici revizorske ku}e Ernst &Young koji su radili drugu reviziju poslovanja Hercegova~ke banke .

(S.Mijatovi})


se vlasnicima nacionaliziranih stanova dopu{ta mogu}nost da sakorisnicima njihovih stanova sklope ugovor o kori{tenju pod komer-cijalnim uvjetima. U svojim saop}enjima SDU navodi da }e kanton-alni zakon o zakupu dovesti do toga da }e se “odre|eni broj stanarana}i na ulici jer }e vlasnici stanova slobodno formirati trì{ne zakup-nine”.

Me|u onima koji bi se “zbog trì{nih zakupnina mogli na}i naulici” je i dopredsjednik SDU-a Ivo Kom{i}, koji ve} desetak godinakoristi petosobni nacionalizirani stan u centru Sarajeva. Ovaj stanKom{i} je nedavno izdao pod zakup jednom inostranom diplomati,no o~ito se upla{io da }e najamninu ubudu}e morati dijeliti s pravimvlasnikom stana. Ne vri{ti Kom{i} zbog ugroènih ljudskih prava,nego zbog straha da }e ostati bez kirije koju ubire iznajmljivanjemtu|eg stana! (M.A.)

[AHU-[AH, MATU-MAT

Dìhanovi} formira novustranku - Pokret za promjene!Pokret za promjene, nevladina organizacija nastala nekoliko

mjeseci pred ovogodi{nje lokalne izbore, definitivno namjerava pre-rasti u politi~ku partiju. Kako smo doznali, transformaciju ove nevla-dine organizacije u politi~ku partiju ubrzala je frakcijska borbaunutar Stranke za BiH koja je najve}a kadrovska baza Pokreta zapromjene. Gotovo je izvjesno da }e na ~elo ove politi~ke partije stati[ahbaz Dìhanovi}, koji je prije nekoliko sedmica demonstrativnonapustio redove Stranke za BiH zbog prigovora strana~kih kolega

kako nije prihvatljivo da istovremeno bude i u Pokretu za promjenei u rukovodstvu Stranke za BiH. Doznajemo tako|er da }eDìhanovi} za sobom povu}i jo{ nekoliko ~lanova rukovodstvaStranke za BiH nezadovoljnih unutarpartijskim odnosima i vlastitompozicijom u strana~kim strukturama. Nakon fijaska na lokalnimizborima pred Strankom za BiH su novi, puno ozbiljniji potresi. (S.L.)

Dejtonski sporazum danas podràvaju oni koji prije nisu prihvatili rje{enja koja su predloèna da do rata ne do|e

KRE[IMIR ZUBAK, predsjednik NHI-ja

RABI

ERTICA ROBINSONVOJE SURADNIKE!

[ahbaz Dìhanovi}


10/80

Nedavno objavl jeni tekst u Slobodnoj Bosni o bezo~nom plagijatu profesora Saobra}ajnog fakulteta[efkije êki}a, koji je doslovno, od slova do slova,

prepisao cijelu knjigu hrvatskog autora Ratka Zelenike,izazvao je veliko interesovanje javnosti. Nekoliko dana

kasnije êki}evim plagijatom pozabavili su se iSlobodna Dalmacija i rije~ki Novi list, a na portalu sara-

jevo-x.com na jednom od njihovih foruma potaknuta jeìva diskusija o ovoj temi iz koje prenosimo nekolikozanimljivih stavova.

”Ja bih ga smijenila. Ali trebalo bi smijeniti i sve drugekoji se bave takvim stvarima”.

“Danas je ~etvrti dan od objave teksta u SlobodnojBosni. êki} se jo{ uvijek nije izjasnio po tom pitanju.Trebao je demantirati ili nekako ve} opovrgnuti ’sporni’~lanak. O~ito se profesoru marksizma ne ùri”.

“Ako je ta~no, treba govna sklanjat pod hitno s tefunkcije”.

“Ovo je sramota. Sramota je ko nam sve predaje. Ovo je samo kap koja je prelila punu ~a{u”.“Univerzitet treba o~istiti od sviju koji su tamo a to ne

zasluùju.”“U ve}ini zemalja svijeta prozvani profesor bi se davno


MINI MARKETZNA SE: NI[TA!

HDZ BiH dvije godine nakon

“SB” zaklju~io da su Hrvati uBiH neravnopravni!?S pune dvije godine zaka{njenja, vrh HDZ BiH ustanovio je kako

je zakinut kod raspodjele vlasti nakon op}ih izbora u jesen 2002.godine. HDZ protestira {to su od {est najva`nijih, ustavom defini-ranih funkcija u Federaciji BiH Bo{njaci (SDA i Stranka za BiH) dobilitri {to je u suprotnosti s federalnim Ustavom kojim je zagarantiranoda svaki od tri konstitutivna naroda moè dobiti maksimalno dvijefunkcije iz ove kvote (predsjednik federalne Vlade, predsjednik Zastupni~kog doma, predsjednik Doma naroda, predsjednik Ustavnog suda, predsjednik Vrhovnog suda i federalni tuìlac). Od tribo{nja~ka federalna funkcionera (Ahmet Hadìpa{i}, MuhamedIbrahimovi} i Amir Jaganjac) jedan je “vi{ak” i dok se neko odnjih ne povu~e i funkciju prepusti nekom iz reda Hrvata ova }e vlastde facto biti neustavna.

Zanimljivo, na ovaj propust aktuelne koalicije Slobodna Bosna jeukazivala odmah nakon {to je vlast konstituirana po~etkom januara2003. godine, no vodstvu HDZ-a trebalo je pune dvije godine da pre-broji {est najva`nijih federalnih funkcija. (S.L.)

ALLAHIMANET I PRIJATNO

Kako je po~ela i svr{ila

ljubavna veza MensuraBrdara i Kristine [ili}!

Izvjesni seoski hodà Mensur Brdar koji je na po~etku rataUNPROFOR-ovim avionom razgulio iz Sarajeva e da bi {irom planete{irio “bo{nja~ku duhovnost” (naime, ta sitna varalica je prije bijegau dijasporu pokrala muzi~ki arhiv RTV Sarajevo) svaki tekst koji seobjavi o njegovom kriminalu iskoristi u svojim smije{nim novinamaLjiljan na sebi svojstven na~in: argumentima koje jedino“uvaàvaju” seoske hodìce i kriminalci! “Slobodna Bosna” objavidesetak dokumenata koji kriminalca Brdara demaskiraju kao krimi-nalca, ali odmah potom ovaj u svom listu “Ljiljan” odgovori da je“SB” u funkciji “uni{tavanja muslimanske misli i duhovnosti”,oli~enih, jasno, u seoskom hodìci Brdaru. Budu}i da je rije~ o jed-noj malignoj pojavi (ne Brdar, ne “Ljiljan”, nego {ire...), “SB” pozivaBrdara da nas tuì za sl jede}u klevetu: u prostorijama svoje firme u

Oni ljudi koji su pokrali novac u~init }e sve da ne do|e do bilo kakvih dokazivanja onog {to su uradili u pro{losti

AHMED HAD@IPA[I], premijer Federacije BiH

SRP I [EF

OTKRI]E “SLOBOPROFESOR [EFKIJAPRIMITIVNI PLAG

JAVNOST U CIJ

NAUKA I PRIVREDA RUKU POD RUKU: Dr. [efkija êki}i mr. Nedàd Brankovi}

CRNO NA BIJdekan Saobra


11/80

izjasnio o tvrdnjama dvije ne ba{ anonimne novine. Obraz svijunas je u pitanju ako budemo {utili. Ravnodu{nost }e nam svimado}i glave”.

“Da je kod nas nekakva pravna dràva, tuìlac bi ve} poslu`benoj du`nosti podigao tu`bu”.

“Ipak mi te{ko pada da je jedna {kolovana osoba (pa makar bila i ~lan SDA) u stanju da tako nisko... ako ni{ta drugo, onda bimakar uzeo knjigu iz Kine - barem je manja mogu}nost da budeotkriven”.

“Postoji prvo moral pa tek onda sud. Sud je za osobe kojenemaju morala. ûven je slu~aj novinara NY Timesa koji je

otkriven da izmi{lja doga|aje, kopira tu|e ~lanke itd. Kada je afera pukla, nije bio sud upetljan, ali ne samo da je novinar dao ostavkunego i dva urednika koji su se osje}ali odgovornim za rad svognovinara”.

Profesor [efkija êki}, ina~e ~lan Glavnog odbora Strankedemokratske akcije, jo{ se nije udostojio obratiti javnosti i navestirazloge zbog kojih je ispod tu|eg nau~nog rada stavio svoj potpis!

(A. Metiljevi})


Holiday Innu Brdar je tokom minulog ljeta vi{e puta seksualno op}iosa gospo|icom Kristinom [ili}, biv{om {eficom Odjela za specijalne operacije u Federalnoj obavje{tajnoj slu`bi. Budu}i da jeo~igledno rije~ o gruboj kleveti “SB”, molimo Brdara da nam prijenego {to uputi tu`beni zahtjev navede broj ìro-ra~una “Ljiljana” nakoji }emo promptno poslati iznos koji bude potraìvao. Ista ponudase, jasno, odnosi i na gospo|icu [ili}... (S. A.)

NE IDE, NE IDE, PA STANE

Profesor Durakovi} drì

politi~ke lekcije u “analizama”iz kojih se vidi da ne vladaelementarnom pismeno{}u!

“Bez obzira na relativno dobre rezultate SDP-a na min-ulim lokalnim izborima, âu{eskuove metode i evropskasocijaldemokratija nikako neidu zajedno. Sve ozbiljne anal-ize govore da bi, da je bilo ko u ovako te{kim prilikama biona ~elu SDP-a umjesto Lagumdìje, SDP bi na izborimanaprosto trijumfirao”. Tako pi{e prof. dr. Nijaz Durakovi} usvojoj redovnoj kolumni u jednom sedmi~nom magazinu

bezna~ajnog tiraà.Nije valjda Durakovi} zaboravio da je upravo on bio na ~elu SDP-a prije Lagumdìje i da su i tada kao i sada bile te{ke prilike. PodDurakovi}evim vodstvom SDP je doìvio potpuni izborni slom. I to nasvim poslijeratnim izborima. Toliko o tezi “da je iko umjestoLagumdìje na ~elu SDP-a...”

Durakovi} se poziva na “sve ozbiljne analize” s jasnom preten-zijom da tu uvrsti i vlastite tekstove. No, podsje}amo profesoraDurakovi}a da je vrlo neozbiljno kada u ozbiljnoj analizi neidenapi{e kao jednu rije~. To, profesore, jednostavno ne ide!

Ina~e, treba se saglasiti s Durakovi}em da SDP sLagumdìjom na ~elu ne moè okupiti opoziciju. Ali, za{to bi to biozadatak SDP-a? Za{to to ne bi uradio on zajedno sa HarisomSilajdì}em i Strankom za BiH? Koliko se sje}amo, dok je

Durakovi} bio na ~elu SDP-a nije bilo Alijanse, ali je bila Zdruènalista koju su nakon izbora zbog pretrpljenog debakla nazivaliprili~no lascivnim atributima.

(S.B.)

Moramo shvatiti da u BiH djeluje organizovani kriminal, mafijai korupcija, protiv ~ega se mora traìti odgovaraju}e rje{enjeJOZO KRI@ANOVI], zastupnik u Predstavni~kom domu

Parlamenta BiH

A ÊKI]

NE BOSNE” DA JEÊKI] NAJOBI^NIJIATOR [OKIRALO

LOM REGIONU! MEDIJSKO-OBAVJE[TAJNA PROSTITUCIJA:Kristina [ili} i Mensur Brdar

Tekst iz SB koji je zaprepastio javnost i u kojem je otkriveno da jeog fakulteta, oronuli profesor êki} najobi~niji falsifikator i plagijator


12/80

SENADIN FETAHAGI]direktor Holiday Inna

Ja sam protiv bilo kakve revizije privatizacije. S revizijom tog procesanapravili bismo ogroman problem i

prepla{ili sve potencijalne investitore.Mislim da je to ideja koja ne zadovo-ljava ni pravne norme. Osnovno kod

privatizacije bilo je ispo{tovati proce-duru tendera. To }u ilustrovati pri-mjerom Holida Inna gdje je kupac

platio 43 miliona KM u ke{u, isti brojuposlenih zadràn je tri godine i tu

nema problema. Me|utim, tamo gdje se po~ne s improvizacijamade{avaju se zloupotrebe i kriminal te bi tu trebalo intervenisati.

Nisam upu}en u tu prob-lematiku, ali ja sam za usvajanjetakvog zakona. Prate}i {tampu,znam da je bilo jako puno tih pri-

vatizacijskih afera i smatram da bise trebali ispitati svi slu~ajevi pri-vatizacije za koje se sumnja da je

bilo kriminala. Meni je u su{tiniào radnika koji nakon lo{e priva-tizacije ostaju na ulici.

MITHAT TERZI]generalni direktor Sarajevo osiguranja d.d.

DINO PA[ALI]sportski menadèr

Jesam za zakon o reviziji privati-zacije, pogotovo ako }e on doprini-

jeti i uticati da se ubudu}e nede{avaju neke mahinacije i mal-verzacije u tom procesu. S drugestrane, to je vrlo osjetljivo pitanje ukojim firmama treba izvr{iti reviz-iju, pod kojim uslovima i koga stavi-ti pod lupu.


MINI MARKET 25. novembar se ne slavi u RS, to nije praznik ni u BiH jer mi nemamo zakona o praznicimaBORISLAV PARAVAC, predsjedavaju}iPredsjedni{tva BiH

IMAL’ JADA KO [TO JE SEHADA

Tihi}eva sekretarica

novinarima najavilasmjene u policiji!?

Sehada Kolenovi}, ambiciozna {efica kabineta bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH Sulejmana Tihi}a, sad-zasad nije uspjelarealizirati “zacrtane” diplomatske ciljeve: àrko je èljela otputovatiu Holandiju i predstavljati na{u zemlju kao ambasador. Gospo|icaKolenovi}, za koju zli jezici tvrde da je “ro|ena u Podgorici a odraslanigdje”, bila je ratna sekretarica popularnog zabavnog ~asopisaLjiljan sve dok je nije otkrio Sulejman Tihi} i odveo sa sobom uCentralu Stranke demokratske akcije. Nakon {to je Tihi}, bezikakvih vidnih razloga, postao ~lan Predsjedni{tva BiH preveo jeKolenovi}ku u kabinet u kojem je ~itavu deceniju boravio AlijaIzetbegovi}. Kuloari unutar dràvnog Predsjedni{tva svjedo~ili su osusretu hanume Sehade i novinarke Federalne televizije SanelePra{ovi}. Isti izvori tvrde da je nakon kra}e prepirke izazvane pro-tokolarnim zajebancijama, novinarka Pra{ovi} “mu{ki” otresitokazala Kolenovi}ki: “Da mene nije bilo, sad bi u ovom kabinetusjedio Nedàd Brankovi} a ne tvoj {ef Tihi}!”

Gospo|ica Kolenovi}, u groznici neizvjesnosti zbog neodlaska uHolandiju, ovih je dana novinare njoj bliskih medija informirala kako}e uskoro biti smijenjen direktor jedne od entitetski policija.Gospo|ica nije htjela precizirati o kome se radi, ali novinari oku-pljeni oko nje nisu imali dilemu: bili su vi{e nego uvjereni da sedirektor policije kojem prijeti smjena zove Zlatko Mileti}. Kada

Sehada ne{to kaè u “povjerenju”, najvjerovatnije je bilo ili }e biti...(S.A.)

PRO ETCONTRA

DA

NE

DA

DA LI PODR@AVZAKONA O REVI

I l u s t r a c i j a : B R A N C A G L I O N I


13/80

PAKOST ZBOG PAKISTANCA

Za{to je SFOR blokirao

zeni~ki zatvor?!Snage SFOR-a, u ponedjeljak, 22. oktobra, oko 21,10 sati,u Zenici su blokirale sve ulice oko Kazneno-popravnog zavodaZenica. Povod za blokadu ulica i zatvora navodno je prijetnjaameri~kom tuìtelju pri Tuìteljstvu BiH Johnu Schmidtu, naosnovu koje je krajem pro{le sedmice uhi}en PakistanacAhmet Istiklar. Transporteri sa 70 vojnika blokirali su ulicu[olajina do kafi}a Atlant is . Razlog pretresa ovih objekata bio je Klub In-net na adresi Dèmaludina âu{evi}a broj 1 ~iji suvlasnici Nermin i Amra ôrhodì}. Navodno, Nermin i Amrasu suvlasnici firme Bedr-Bosna . Radnici ove organizacije,uklju~uju}i i spomenute suvlasnike, pripadnici su vehabijskogpokreta koji u svom suvlasni{tvu imaju prodavnice, halal mes-

nice, fast fudove...Kako neslu`beno doznajemo, snage SFOR-a su oduzele sve

kompjutere uz tvrdnju da imaju pouzdane informacije da su iz ovoginternet kluba poslate prijetnje tuìocu Schmidthu. U srijedu, oko 11sati i 50 minuta, svi kompjuteri su vra}eni uz izvinjenje da se radi ogre{ci.

(E.H.)

BINE, SRBINE – RADOVANE,TURÎNE

Traì li SFOR u BiHKaradì}a ili Bin Ladena?!

Na otvoreno pitanje novinara na press konferenciji odrànoj uSarajevu srame li se pripadnici SFOR-a {to nisu uspjeli uhapsitinajtraènije ratne zlo~ince u Evropi, general Steven Schook jeodgovorio da nema srama me|u njegovim vojnicima, a ni kodnjega zbog onoga {to nisu u~inili , a zbog ~ega su, pored ostalog,do{li. Pred kraj misije snaga SFOR-a u BiH, misije koja je trajaladevet godina, glavnokomanduju}i sigurnosnih snaga u BiH gene-ral Schook kaè da ima puno primjera u historiji o tome kako jete{ko uhapsiti nekoga ko se krije. “Jedan takav primjer moètegledati i danas na televizijama”, rekao je Schook govore}i oneuspjelim poku{ajima hap{enja Osame bin Ladena. “A ako nato dodate i mreù koja postoji u Republici Srpskoj i kojapomaè skrivanju Karadì}a i Mladi}a, to je jo{ jednaoteàvaju}a okolnost. Dakle, posti|en? Apsolutno ne!”.Schook je napomenuo da SFOR jeste uhapsio 28 osumnji~enih uovih devet godina, ali nije napomenuo da ve} mjesecima (skorodvije godine prema podacima iz Tuìla{tva u Haagu) nisu nikogauhapsili. Glavna tuìteljica Ha{kog tribunala Carla del Pontenekoliko puta je ove godine kritikovala SFOR i zemlje kojeu~estvuju u sastavu ovih snaga zbog nepostojanja politi~ke voljeza hap{enjem najtraènijih ratnih zlo~inaca. Prethodnik generalaSchooka Virgile Packet u izjavi za Slobodnu Bosnu rekao je da}e, ako treba, “osobno uhapsiti Karadì}a i Mladi}a”, nakon ~ega je brzo napustio BiH, bez trunke srama, ostavlja ju}i ratne

zlo~ince u amanet svom nasljedniku. I ko zna koji general po reduodlazi bez imalo stida, drugi dolaze, a ratni zlo~inci ostaju u svojim udobnim i skrovitim mjest ima.

(N.A)

Pro~itao sam nacrt prijedlogazakona o reviziji privatizacije i mojkomentar je bio kao da ga je neko pisaonogom. U tom nacrtu izostavljena jedokapitalizacija koja je, kao {to znamo,

najosjetljiviji i najkontroverzniji dioizvr{ene privatizacije. Svima nama jasno je da je bilo odre|enih malver-zacija prilikom privatizacije koje bi tre-

balo provjeriti i ispitati, ali to je posaoza federalni Zavod za reviziju. Ukoliko

se usvoji zakon onakav kakav je predloèn, to }e stvoriti pravnunesigurnost. Smatram da takav zakon nije primjeren jer se u njemuolako prelazi preko nekih jako bitnih stvari koje je trebalo dobroanalizirati. Na kraju krajeva, ve}ina firmi privatizirana je za vri-

jeme vladavine Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH i zaistasumnjam u iskrene namjere predlaga~a ovog zakona.

IBRAHIM POLIMAC portparol Agencije za bankarstvo FBiH

Polemike koje se vode o ovom problemu nisu mi ponudile ubjedljiveargumente ni za da ni za ne. Ipak, rekao

bih ne. Naime, ako je bilo kriminalnihradnji u procesu privatizacije, postojeinstitucije i organi koji imaju nadle`nosti mogu}nost da istraè takve stvari. U

protivnom, privatizacija }e trajativje~no.

D@ELALUDINMUHAREMOVI]

kapiten NK @eljezni~ar

Podràvam zakon o reviziji privati-zacije. Iako vjerujem da nisam pravaosoba koja bi kompetentno mogla gov-

oriti o toj problematici, mislim da bitakav zakon dao odre|ene rezultate. Naravno, pod uslovom da se dosljedno primijeni i da se izvr{i globalna revizija privatizacije, a ne samo pojedinih firmii preduze}a.

Zagovarao bih tri razine vlasti u BiH, samo je pitanje kako do}i do tog rje{enja

DRAGAN ÔVI], ~lan Predsjedni{tva BiH


ATE USVAJANJEZIJI PRIVATIZACIJE?

NE

NE

DA

ALIJA BEHMENbiv{i premijer Vlade FBiH


14/80

UBISTVO JOZE LEUTARA


Prije ta~no dvije godine Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio je {estoricu Hrvatakoji su bili osumnji~eni za atentat na nekada{njeg drugog ~ovjeka policije uFederaciji Jozu Leutara; Dragan ôvi}, ~lan Predsjedni{tva BiH, ovih je dananajavio da }e njegova stranka traìti reviziju istrage o Leutarovom ubistvua na{i novinari otkrivaju nepoznate, po mnogo ~emu senzacionalne detalje

vezane za ovaj zlo~in

RE@IJA AID-a

ZLOÎN S PREDUMI[LJAJEM: U naseljuCiglane eksplodirao je slu`beni automobildoministra Federalnog MUP-a Joze Leutara

Leutara je ubio vrh S

ljudi u AID-u, FMUP-u i


15/80

Kada su nedavno politi~ki pred-stavnici Hrvata u BiH, a u

povodu obiljeàvanja blagdanaSvih svetih i Du{nog dana, namostarskom groblju Masline

poloìli vijenac na grob pokojnog JozeLeutara, ponovno je, nakon duè stanke,aktualizirano otvaranje istrage koja bikona~no otkrila ko je i po ~ijem nalogu u

prolje}e 1999. organizirao atentat natada{njeg federalnog doministra policije.

Na traènje novinara da prokomentirazbog ~ega Leutarove ubojice nikada nisu

prona|ene, hrvatski je ~lan Predsjedni{tvaBiH Dragan ôvi} najavio da }e, ve} u

narednim danima, inicirati nastavak istrage. “Ne}emo dopustiti b ilo kakvazata{kavanja u tom procesu”, poru~io jeôvi} i dodao kako }e zahtjev biti upu}en

policijskim snagama u BiH (SIPA-i iMUP-u Federacije), odnosno Federalnomtuìteljstvu, u ~ijoj je nadle`nosti taj pred-

“SB” je istra ìla SVE


Pi{u

Suzana Mijatovi} i Senad Avdi}

MONTIRANI PROCES: Zatrajanja tog maratonskogsudskog procesa (od jula2001. do novembra 2002.),osim iskaza za{ti}enogsvjedoka, Tuìteljstvo nijeponudilo nijedan materijalni

dokaz kojim bi potkrijepilite{ke optu`be protiv{estorice Hrvata

Mjesec dana nakon atentata na JozuLeutara sarajevski policajci su na Igmanuuhapsili Mounira Hanoufa, MuhammedaAbu Gazalia i Bas Murata za kojima je ta-lijanska policija raspisala tjeralicu podoptu`bom za “udruìvanje radi izvr{enjateroristi~kih napada u zapadnoj Europi.” Umomentu hap{enja kod njih su prona|enielektronski sklopovi i serijski uvezanebaterije koje se mogu koristitiza daljinsko aktiviranje eks-

plozivnih naprava i pet ru~nihsatova Casio F-19W uvezanihu jednu napravu, s instaliran-im kodiranim ìcama. Premdasu zaplijenjeni materijal, kao ikriminalna pro{lost trojiceuhap{enih Arapa, ukazivalikako se radi o opasnoj skupi-ni terorista, dalja istraga jezata{kana nakon {to seispostavilo da ih je u Gora`deposlao biv{i ministar policijeZeni~ko-dobojskog kantona

[emsudin Mehmedovi}. Sva

trojica s INTERPOL-ove tjeralice imali suvojne knjiìce Armije BiH, a u Gora`dan-skom kantonu su, navodno, boravili radivojne obuke?! Napomenimo i da je istragu otzv. igmanskoj grupi vodio MustafaHujdurevi}, a izravno nadgledao tada{njina~elnik kriminalisti~ke policije u MUP-uFederacije Faik Lu{ija.

ÎME SE BAVIO LEUTAR

Ubijen zbog istrage ozlo~inima nad Hrvatima u

srednjoj Bosni!?

ÎME SE BAVIO LEUTAR: Izvod iz pisma koje jebiv{i doministar FMUP-a uputio me|unarodnim“patrnerima” u kojem ih izvje{}uje o djelovanjuradikalnih islamskih krugova u BiH me|u kojimase spominje i ime Ahmeda Zuhaira Handale koji je

postavio autobombu u zapadnom dijelu Mostara

@RTVA, ISTRAGA, STRANI FAKTORI: Pokojni Jozo Leutar bio je `rtva bo{nja~kog podzemlja za{ti}enog od ministraMehmeda @ili}a i podrànog od me|unarodnih predstavnika predvo|enih Jacquesom Paulom Kleinom

A preko svojih

pravosu|u!!!


16/80



Biv{i je federalni doministar policije Jozo Leutar jo{ od 1995.godine, zajedno s ostalim HDZ-ovim du`nosnicima u Sarajevu, biopod stalnim nadzorom tada{nje bo{nja~ke tajne slu`be. U vrijeme rat-nih djelovanja Leutar je prislu{kivan s punkta S-1, za koji se pret-postavlja da je bio lociran u podrumu jedne zgrade u strogom centruSarajeva, u neposrednoj blizini Robne ku}e. Poslije potpisivanjaDejtonskog sporazuma i formiranja Agencije za istraìvanje i za{titu,svi telefonski razgovori Joze Leutara pra}eni su iz zgrade u naseljuGorica, gdje se, tako|er, nalazio jedan od izdvojenih punktova AID-a.Pored prislu{kivanja njegovih telefonskih razgovora, Jozu Leutara suuvijek pratila najmanje po dva agenta AID-a. Uz fizi~ko i “telefonskopokrivanje”, aktivnosti bo{nja~kih du`nosnika uklju~ivale su i kon-

trolu nad slu`benom po{tom koju je Leutar dobivao u svom uredu.“Svako jutro prije dolaska pokojnog Joze na posao mi smo imalinjegovu slu`benu po{tu na svom stolu”, kaè za “SB” jedan biv{iradnik AID-a i otkriva: “Po{tu nam je donosio Suad Arnautovi},tada{nji {ef kabineta ministra Mehmeda @ili}a. Otvarali smokoverte naslovljene na Leutara koje bi nam donosio Arnautovi},fotokopirali njihov sadràj, a potom ih vra}ali prekoArnautovi}a u Leutarov kabinet prije nego {to pokojni domi-nistar FMUP-a uop}e do|e na posao”...

ZA ZLOÎNE SPREMNI

l̂an Izborne komisije BiH Suad

Arnautovi} Leutarovu po{tu nosio u AID?

TAJNA BAZA AID-a: Objekat u sarajevskom naselju CrniVrh unutar kojeg je najvjerovatnije u Leutarov slu`beniautomobil postavljena smrtonosna eksplozivna naprava

HDZ TRA@I OBNOVU ISTRAGE: Na sahrani Joze Leutara u Mostaru bili su nazo~ni svi klju~ni ljudi hrvatskog i bosanskog HDZ-a


17/80

met. Kako nezvani~no doznajemo, odsvih navedenih institucija, pune dvijegodine nakon {to su {estorica Hrvataoptuènih za ubojstvo Joze Leutara naKantonalnom sudu u Sarajevu oslobo|enikrivnje, za sada su samo u Federalnom

MUP-u pokrenute odre|ene predistra`neradnje.

KO JE KOUkoliko se, dakle, istraga o atentatu

na biv{eg federalnog doministra policijeikada pomjeri s mrtve ta~ke, sasvim jeizvjesno kako, u tom slu~aju, ne}e bitimogu}e izbje}i odgovornost kreatora

prve optu`nice i, {to je najva`nije, razlogezbog kojih su za taj zlo~in trebali bitiosu|eni nevini ljudi! Podsjetimo, natemelju policijsko-obavje{tajne i politi~ke

konstrukcije koju je u svom iskazu samo“potvrdio” klju~ni za{ti}eni svjedok Merim Galijatovi}, a u formu optu`nice

preina~io tada{nji glavni kantonalnituìtelj u Sarajevu Mustafa Bisi}, za ubo-

jstvo Joze Leutara optuèni su IvanA ndabak, D om inik Ilija{ev i} C omo,

Zoran Ba{i} Colo, @el jko ]osi}, Jedinko

Bajku{a i Mario Mil i~evi} Baja. Premanavodima optu`nice, atentat na biv{egfederalnog doministra policije naru~io jeIvan Andabak (premda motiv nikada nijeutvr|en?!), dok je realizacija tog mon-struoznog plana povjerena Dominiku

Ilija{evi}u koji je 12. marta 1999. uSarajevo poslao Zorana Ba{i}a kako birazgledao prostor u naselju Ciglane gdje

je Jozo Leutar imao slu`beni stan. Nakonosmatranja terena Ba{i} je, navodno,Leutarovom voza~u @eljku ]osi}u predaota{nu u kojoj se nalazila eksplozivna



Krajem novembra 2002. godine, nasu|enju pred Vrhovnim sudom optuènimaza {verc oru`jem na Kosovo, drugooptuèniAvdija [abanovi} je u toku su|enja rekao:“Sada }u vam re}i cijelu istinu. Kada je~uo da se sprema moje hap{enje, mene je Adil Babi} (tako|er jedan odoptuènih) nazvao i kazao mi da hitnomoram izmjestiti oru`je koje se nalazilou mojoj vikendici u Rakovici. Tu se,pored oru`ja za koje se zna, nalazilo ideset pakovanja sa po dvije eksplozivne

naprave sa satnim mehanizmom kojemogu posluìti za dizanje automobila uzrak. Naprave su bile zapakovane ucrvenim torbicama, u svakoj od njih podvije naprave sa nekoliko dijelova alatai namotaja ìce. Ako zbog svega {tosam sada rekao na kraju zavr{im kaopokojni doministar FMUP-a Jozo Leutar,bar }e se znati ko me ubio”.

Avdija [abanovi} je nakon toga u sud-nicu donio jednu eksplozivnu napravutvrde}i da su mu mine iz magacina FMUP-apredali na~elnik Kontradiverzione za{tite

(KDZ) Mirza Jamakovi} i njegov pot~injeni Adil Babi}. Kako }e kasnije otkriti na{ ma-gazin, ove mine su krajem 1991. godinenabavili tada{nji agenti bosanske Slu`bedràvne bezbjednosti Vanjko Ðuki} iEdhem Be{i} iz beogradskog Instituta zabezbjednost. Tokom rata i nakon njegaeksplozivne naprave su bile smje{tene uzgradi FMUP-a (dio dràvne bezbjednostiSDB, zatim tajne bo{nja~ke policije AID) dabi potom netragom nestale i pojavile se kodoptuènog [abanovi}a. Mirza Jamakovi} jetada tvrdio da [abanovi} laè i da mu nijeon dostavljao oru`je, pa ni ove naprave.

Razgledaju}i napravu donesenu u sudnici,Jamakovi} je rekao:

“Ja znam da odjel KDZ FMUP-anikada nije nabavljao ovakve kom-

plete. Ovu napravu koriste vojnidiverzanti za dizanje fortifikaci- jskih objekata u ratu. Po{to

sam vje{ta~io sve naprave u tero-risti~kim aktima, pouzdano znam da seovakva naprava nikada nije pojavljivalakao sredstvo za izvo|enje akata teroriz-ma. Mi nikada nismo u FMUP-u imaliovakve naprave”.

Me|utim, nepobitno je utvr|eno da sueksplozivne naprave postojale i bile podkontrolom prvog direktora AID-a BakiraAlispahi}a, a zatim i Kemala Ademovi}a.Iako je federalno tuìteljstvo tokom su|enjadobilo informaciju da je svjedok izno{enja

eksplozivnih naprava iz prostorija AID-a bilaAtija Mufti}, radnica AID-a i intimna pri- jateljica Nedàda Ugljena, drugog ~ovjeka AID-a, ubijenog ispred njenog stana,tuìla{tvo nikada nije obavilo informativnirazgovor sa spomenutom osobom.

Prema propaloj optu`nici za ubistvoJoze Leutara, eksplozivna naprava po-stavljena pod vozilo FMUP-a aktivirana jedaljinskim upravlja~em na udaljenosti odnajvi{e 250 metara. Na~elnik KDZ-a MirzaJamakovi} koji je vje{ta~io i eksploziju uLeutarovom ubistvu, prilikom svjedo~enja

pred Kantonalnim sudom eksplicitno jeizjavio da je eksplozija aktivirana daljinskimupalja~em. Me|utim, kada je Jamakovi}uhap{en i optuèn za {verc naoruànjem zakosovske Albance, na ponovnom svjedo-~enju pred sudijom Salemom MisomJamakovi} je promijenio iskaz tvrde}i da jenemogu}e dokazati o kojoj vrsti upalja~a seradilo. Naravno ni tuìlac, ni odbranaoptuènih nisu ulazili u detalje (kako jemogu}e da nema tragova upalja~a da lizbog vrste naprave ili zbog uklonjenihdijelova tokom policijskog nadzora automo-bila) za{to je Jamakovi} promijenio iskaz.

Me|utim, kako je Jamakovi} bio u pritvoru iu nemilosti svojih doju~era{njih {efova,upu}eniji policajci su prokomentirali da jepromjenom iskaza Jamakovi} uputioporuku da }e u slu~aju da bude osu|en za{verc naoruànjem vjerovatno porazgo-varati oko „slu~aja Leutar” sa federalnim

tuìocem Medìdom Kreso. Kako je ume|uvremenu Jamakovi} osu|en iodmah pu{ten na slobodu, detalji cijelepri~e nikada nisu dobili odgovore.

ISKAZ KOJI JE PROMIJENIO TOK SU\ENJA

Mirza Jamakovi} rekao

pa porekao

TAJNA PRED RAZRJE[ENJEM:Automobil u kojem je ubijenJozo Leutar KONSTRUKTOR MONTA@E PROTIV [ESTORICE

HRVATA: Faik Lu{ija putem suda traì da seponovo vrati na visoku poziciju u FMUP


18/80

naprava, da bi se kasnije sastali u Jab-lanici gdje su Ba{i} i Mario Mili~evi} udoministrov automobil Golf A3 postavilieksploziv. Poslije instaliranja mine, ]osi}

je automobil odvezao u garaù VladeFederacije u sarajevskom naselju Dog-

lodi. Potom se navodi kako su, tako|er poIlija{evi}evom nalogu, Jedinko Bajku{a(ina~e konobar u Cominom kafi}uJeruzalem) i izvjesna Tatjana do{li izKiseljaka u Sarajevo 16. marta i daljin-skim upravlja~em aktivirali eksploziv u

prednjem desnom dijelu motora. Pri-sjetimo se i kako je u prvoj verziji op-tu`nice koja je, o~ito, pisana u velikojùrbi, umjesto Jedinka Bajku{e kao osobakoja je aktivirala eksploziv navedenJadranko Lu~i} (tako|er iz Kiseljaka), ali

je taj dio promijenjen, nakon {to se

utvrdilo da je Lu~i} imao siguran alibi.Pravi identitet “misteriozne” Tatjanenikada nije otkriven.

Budu}i da za trajanja tog maraton-skog sudskog procesa (od jula 2001. donovembra 2002.), osim iskaza za{ti}enogsvjedoka, Tuìteljstvo nije ponudilonijedan materijalni dokaz kojim bi potkri-

jepili te{ke optu`be protiv {estoriceHrvata kojima su prijetile vi{egodi{njezatvorske kazne, ~lanovi tro~lanog Sud-skog vije}a, pod predsjedavanjem sucaSalema Mis e, jednoglasno su donijeliosloba|aju}u presudu. Odluka Kanto-

nalnog suda u Sarajevu potvr|ena je polo-vicom februara ove godine na Vrhovnomsudu Federacije BiH, dok se za{ti}enisvjedok Merim Galijatovi} vratio uzeni~ki zatvor, na odsluènje trogodi{njezatvorske kazne na koju je osu|en zbogsilovanja. Galijatovi} je, u me|uvremenu,sudskim putem zatraìo da mu se uizdràvanje zatvorske kazne ura~una peri-od koji je proveo u ~etvorogodi{njoj izo-laciji (kao za{ti}eni svjedok), te isplatuostatka obe}ane nagrade. Uz 240.000 KMkoliko mu je do sada pla}eno “za usluge”

za{ti}enog svjedoka, u tu`bi koju je pokrenuo na Op}inskom sudu u SarajevuGalijatovi} traì dodatnih 260 tisu}amaraka, koliko je prema odluci Vlade

Federacije, u aprilu 2001., s ra~unaMinistarstva financija upla}eno na

poseban ra~un u Raiffeisen banci .Pored Merima Galijatovi}a, par-ni~ni postupak na Op}inskom suduu Sarajevu pokrenuli su i la`nooptuèni Hrvati koji traè naknadu{tete po raznim osnovama i u raz-li~itim iznosima. Dodajmo tome ikako je Kantonalni sud u Sarajevu u

maju ove godine donio rje{enje prema kojem se {estorici optuènihHrvata moraju nadoknaditi svitro{kovi kaznenog postupka, odnos-no, isplatiti oko 300.000 KM?! Ova

sredstva jo{ uvijek nisu pla}ena, jer usarajevskom Kantonalnom sudu i VladiKantona tvrde kako nemaju toliko novca.

înjenica da su tro{kovi montiranogsudskog procesa protiv optuènih zamu~ku likvidaciju doministra Joze Leu-tara dostigli gotovo pet milijuna KM (nera~unaju}i njihove od{tetne zahtjeve) a daubojice nikada nisu prona|ene, nije,me|utim, bila dovoljan razlog da se

preispita uloga onih po ~ijem je nalogu ta policijsko-pravosudna farsa i organizi-rana. Odnosi se to, prije svih, na biv{egfederalnog ministra policije Mehmeda@ili}a, tada{njeg direktora AID-a Kemu



Televizija BiH tek je prije mjesec danaemitovala integralan snimak koji su snimilinjeni snimatelji neposredno nakon ubistvaJoze Leutara. Prema tvrdnjama tada odgo-vornih ljudi iz ove ku}e, u popodnevnimsatima kobnog dana uredni{tvu TVBiH

(direktoru Mirsadu Purivatri i glavnomuredniku Senadu Hadìfejzovi}u) neko“odozgor” je naredio da se “u interesuistrage” ne objavljuje sver {to su kamer-

mani snimili toga dana. U “izvornoj” verzijisa lica mjesta, koju je ovih dana dobila“SB” vidi se da su na mjesto atentata prviiza{li tada{nji inspektori AID-a E{ref Leki}i Abaz ]utuk . Dvadeseta minuta nakon njihna mjesto eksplozije su stigli tada{nji min-istar policije Kantona Sarajevo Ismet Dahi}i njegov zamjenik Stjepan Pocrnja. Tajnabo{nja~ka policija AID ina~e nije imala

nikakvih ovla{tenja za istraìvanje zlo~ina izsfere “terorizma”. [ta su njeni agenti radilina mjestu ubistva Joze Leutara, kako su setako hitro uspjeli pojaviti na “mjestuzlo~ina”, to tek treba ustanoviti revizija koju je najavio Dragan ôvi}. Abaz ]utuk jeina~e tokom rata bio polaznik vi{emje-se~nog (anti)teroristi~kog kursa u Iranugdje se, prema onome {to je sam o sebinapisao, specijalizirao za “ubijanje meta u

pokretu”. Nakon {to je napustio AIDzaposlio se u “Avazu” gdje je dvije godinebio {eg osiguranja njegovog vlasnika Fah-rudina Radon~i}a. Radon~i} je, ina~e, u jednom razgovoru sa istra`nim institucija-ma, tvrdio kako mu je njegov tjelohranitelj(]utuk) kazao ime osobe koja je u jesen1996. godine ubila Nedàda Ugljena, tadadrugog ~ovjeka AID-a...

CENZURISANA TELEVIZIJA

[ta su na mjestu ubistva

Leutara tra ìli inspektori AID-a?!

TIHI] KONTRA ÔVI]A: ôvi}evanajava da }e traìti obnovu(reviziju) istrage oko atentatana Jozu Leutara proizvela jepravu paniku u kabinetunjegovog kolege iz dràvnog vrha Sulejmana Tihi}a: Tihi}ev

savjetnik za unutarnju politiku je biv{i ministar unutarnjihposlova (u trenutku atentatana Leutara) Mehmed @ili}

[TA JE RADIO AID: Abaz ]utuk (lijevo) i E{ref Leki} (desno), inspektoriAID-a me|u prvima su se pojavili na mjestu ubistva Joze Leutara iako nije

postojao nikakav zakonski osnov za uklju~ivanje AID-a u atentat


19/80

Ademovi}a, na~elnika krim-policije uFederalnom MUP-u Faika Lu{iju, neka-da{njeg predsjednika Kantonalnog suda uSarajevu koji istu du`nost trenuta~noobavlja na Vrhovnom sudu FederacijeAmira Jaganjca i ranijeg glavnog sara-

jevskog kantonalnog tuìtelja MustafuBisi}a.

TIHI] KONTRA ÔVI]AOvom popisu svakako treba dodati i

Bisi}evog prvog zamjenika DraganaStupara koji je u sudskom postupku pro-tiv optuènih za atentat na Leutara zastu-

pao optu`nicu, njegovog kolegu, istra`-nog suca Vladimira [poljari}a, te tada{-

njeg glavnog federalnog tuìtelja SuljuBabi}a koji je Merima Galijatovi}a“izbavio” iz zeni~kog zatvora u vrijemekada je monterima tog sudskog procesatrebao svjedok spreman da podrì njihovuverziju doga|aja. Stoga, ako je hrvatski

~lan Predsjedni{tva BiH Dragan ôvi} bio iskren kada je najavio kako ne}edozvoliti da se istraga o atentatorima na

pokojnog Jozu Leutara zata{ka, onda bitaj zahtjev trebao adresirati na ured svog

bo{nja~kog kolege Sulejmana T ih i} a,odnosno, njegovog savjetnika za unutar-nju politiku Mehmeda @ili}a.

@eljko ]osi}, pratilac i voza~ pokojnog Leutara, izjavio je na su|enju da je, prije nego {to je ujutro 16. marta sjeo uautomobil, primijetio da nedostaje ka-men~i} koji je uvijek ostavljao poredto~ka kako bi znao je li vozilo pomjerano.Me|utim, kako se njegovom {efu ùrilona sastanak s ministrom Mehmedom

@ili}em (koji je @ili} kasnije negirao),Leutar je inzistirao da odmah krenu.Mogu}nost da je neko u no}i izme|u 15. i16. marta 1999. vozio Leutarov automobiltijekom istrage nikada nije ispitana, prem-da se zna kako su postojali duplikati

klju~eva, budu}i da je slu`beniGolf bio u vlasni{tvu FederalnogMUP-a. Dodajmo tome kako je,

prema nekim informacijama, ta-da{nji {ef garaè u MUP-uFederacije (izvjesni Alija), ubrzonakon atentata dao otkaz i, navod-no, zaposlio se u firmi Asa-Auto ?!

KO VRA]A LU[IJUU FMUP?

ôvi}eva najava da }e traìtiobnovu (reviziju) istrage oko

atentata na Jozu Leutara proizvela je pravu paniku u kabinetu njegovog kolegeiz dràvnog vrha Sulejmana Tihi}a:Tihi}ev savjetnik za unutarnju politiku je

biv{i ministar unutarnjih poslova (utrenutku atentata na Leutara) Mehmed

@ili}. U tom svjetlu valja razumjetisna`nu aktivnost koja je posljednjih ned-

jelja iz Tihi}evog kabineta pokrenuta prema me|unarodnim i doma}im policijskim strukturama od kojih se traì da na posao u FMUP-u vrati Faik Lu{ija, neka-da{nji pomo}nik ministra @ili}a i posvemu sude}i klju~ni konstruktor propalesudske farse protiv {estorice Hrvataosumnji~enih da su ubili Jozu Leutara.Lu{iju je po~etkom 2002. godine safunkcije u FMUP-u smijenio tada{njidirektor Uprave policije FMUP-a Dragan

Luka~. Nedugo nakon toga Lu{ija je tuìoLuka~a zbog smjene i zatraìo da muFMUP isplati 10 hiljada maraka zbogdu{evne boli nastale nakon smjene.Sarajevski op}inski sud je prije nekolikomjeseci presudio u korist Lu{ije i naloìoFMUP-u ne samo da ga obe{teti zadu{evnu bol nego i da ga vrati na funkci-

ju sa koje je smijenjen - pomo}nika min-istra FMUP-a!? Federalni MUP, premainformacijama do kojih je do{la “SB”,spreman je Lu{iji isplatiti od{tetu zadu{evnu bol zbog njegove smjene (!?) aline i vratiti ga na ranije radno mjesto.

Razlog je krajnje prozai~an: Lu{ija nijenikada certificiran od strane me|unarod-nie policijske misije, pa prema tome ne

postoji zakonski osnov za njegovovra}anje u policijske strukture. Me|utim,za Lu{ijin povratak u FMUP osobno sezaloìo bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tvaBiH Tihi} koji se obratio kancelarijiEvropske policijske misije u na{oj zemlji

pismom u kojem zahtijeva da se njeni~elnici angaìraju u za{titi (po pravos-na`noj sudskoj presudi) naru{enih ljud-skih prava gospodina Lu{ije te da mu se

(Lu{iji) omogu}i povratak na ranije radnomjesto u FMUP-u. Lu{ija ina~e nakonsmjene u FMUP-u radi kao predava~ naPolicijskoj akademiji na Vracama.

Nagli i neo~ekivani “entuzijazam” bo{nja~kog, ta~nije SDA-ovskog, vrhana vra}anju Faika Lu{ije u federalniMUP direktno je u vezi sa najavomDragana ôvi}a da }e njegova stranka(HDZ) traìti reviziju istrage o okolnos-tima atentata na Jozu Leutara i ka`nja-vanje po~initelja. Povratak u FMUPLu{ije, glavnog konstruktora propaleverzije prema kojoj su doministra

FMUP-a likvidirali “hrvatski ekstrem-isti”, zna~io bi, naravno, zata{kavanjeistine o razlozima zbog kojih je Leutar ubijen, te organizatorima i inspiratorimanjegove likvidacije.



LU[IJA, PONOVO: Povratak uFMUP Lu{ije, glavnogkonstruktora propale verzijeprema kojoj su doministra FMUP-alikvidirali ”hrvatski ekstremisti”,

zna~io bi, naravno, zata{kavanjeistine o razlozima zbog kojih jeLeutar ubijen, te organizatorima iinspiratorima njegove likvidacije

MONTIRANI SUDSKI PROCES: Optuèni Hrvati uspjeli su dokazati da nisuodgovorni za ubistvo Joze Leutara


20/80

F

arsa oko navodnih prijetnji ra-dikalnih islamskih organizacija

povezanih sa vehabijama upu}e-nih ameri~kom tuìocu Jonatha-

nu Schmid tu i {efu Posebnogodjela Tuìla{tva BiH za borbu protivorganiziranog i privrednog kriminalaJohnu McNairu sti{ala se istom brzinomkao {to je planula krajem pro{le sedmice.Epilog ~itave pri~e je da se ameri~kituìtelj Schmidt ne}e vra}ati u BiH, aMcNair nastavlja sa obavljanjem svojihredovnih poslova. Hap{enje PakistancaAhmeda Istikara spada u domen kolate-ralne {tete, bar kad su u pitanju navodne

prijetnje tuìocima s kojima Istikar nemaama ba{ nikakve veze jer takvih prijetnji

zapravo nikada nije ni bilo.UZMI PARE I BJE@I!

Istina je zapravo da je ameri~kituìtelj Jonathan Schmidt, frustriran inezadovoljan predmetima koje je vodio,kao i ~injenicom da za njega nije bilo

EKSKLUZIVNO


Ameri~ki tuìtelj JONATHAN SCHMIDT,

koji je zastupao neke odnajdelikatnijih i

najozbiljnijih optu`nicaprotiv kolovo|a

organiziranog kriminala,prije 15-ak dana napustio

je BiH zbog navodnihprijetnji “ekstremnihislamskih krugova”;na{ novinar otkriva

stvarne razloge njegovogpovla~enja koje je

uzburkalo lokalne ime|unarodne strukture

IZMI[LJENA PRIJETNJA: Tu ì

Sarajeva kad je saznao da se

Pi{e

Mirsad Fazli}

IZME\U NOVCA I PRAVDE: Oko Suda ituìteljstva BiH “vrte” se milioni marakakoji privla~e razli~ite me|unarodne idoma}re hoh{taplere


21/80

mjesta kod njegovog kolege tako|er Amerikanca Michaela Johnsona, koji jena ~elu Odjela za ratne zlo~ine Suda BiH,odlu~io da napusti BiH i da se vi{e nikadne vrati. Pored spomenutog, Schmidt jenavodno do{ao u sukob i sa ameri~kom

administracijom oko (ne)hap{enja Hasanaêngi}a pa njegov odlazak iz BiH nesamo da nije uznemirio predstavnikeameri~ke ambasade, nego je on {tavi{e,

bio i poèljan. Sam Schmidt se prijeodlaska poàlio na{em sagovorniku koji

je èlio ostati anoniman kako mu jeTuìla{tvo BiH dodijelilo najosjetljivije

predmete; mislio je, o~ito, na slu~ajAbduladhima Maktoufa, vlasnika firmePalma, protiv kojeg je Schmidt, uslijednedostatka dokaza o kriminalu i carin-skim pronevjerama, podigao optu`nicu za

ratni zlo~in koji je Maktouf navodno po~inio 1993. godine sa pripadnicimaodreda El Mudàhid .

Prekvalifikacija optu`nice protivMaktoufa (ratni zlo~ini umjesto krimi-nala) usagla{ena je sa Tuìteljstvom uHaagu gdje su i Schmidt i njegov kolegaiz Tuìteljstva BiH John McNair otvorenolobirali za sebe, traè}i da po upostaviPosebnog odjela za ratne zlo~ine pri SuduBiH njih dvojica ne budu zaobi|eni.Razlozi za ovakve zahtjeve itekako suobja{njivi. Naime, pla}e me|unarodnihtuìtelja u Odjelu za ratne zlo~ine

dvostruko su ve}e od pla}a njihovih kole-ga iz Odjelu za organizirani kriminal (McNair, Schmidt, Ratel)! Navodno setuìtelj Schmidt nije mogao pomiriti sa~injenicom da njegov kolega MichaelJohnson, vode}i Odjel za ratne zlo~ine,zara|uje dvostruko vi{e novca.

Pored slu~aja Maktouf, Schmidt jezastupao optu`nicu protiv Asima Fazli}a,

biv{eg zamjenika direktora Interpola BiH,i njegovog partnera Senada Kobi li}a ,optuènih da su po~inili vi{e krivi~nihdjela. Kada se tuìtelj Schmidt prije dese-

tak dana, 17. novembra, nije pojavio nasu|enju Fazli}u i Kobili}u, njegov kolegaMcNair je po drugi put zatraìo odgodusu|enja navode}i kao razlog navodne pri-

jetnje islamskih radikalnih krugova. Prvi put odgodu su|enja od Sudskog vije}azatraìo je sam Schmidt budu}i da je

Za{to je dràvni tu ìtelj JONATHAN SCHMIDT pobjegao iz BiH


telj Schmidt je pobjegao iz

ne}e baviti ratnim zlo~inima!


22/80

njegov najva`niji, a pretpostavlja se i jedini (za{ti}eni) svjedok, na ~ijem svje-do~enju je po~ivala optu`nica, IzetMustafi} umro od raka.

DO ÊNGI]A I NAZADIpak, najkontroverzniji dio pri~e o

tuìocu Schmidtu jeste istraga koju jevodio protiv Hasana êngi}a, glavnoglogisti~ara Armije BiH i biv{eg zamjenikaministra odbrane FBiH (smijenjenog nazahtjev ameri~ke administracije). Navod-no, u silnoj dokumentaciji koju je prikupiood nadle`nih federalnih institucija iorgana Schmidt nije na{ao dovoljnomaterijala za podizanje optu`nice (ihap{enje) êngi}a na ~emu su upornoinsistirali predstavnici ameri~ke adminis-tracije. Na{ izvor tvrdi da su predstavnici

ameri~ke ambasade na osnovu doku-mentacije koju su prikupili poku{ali stupi-ti u kontakt sa êngi}em i privoljeti ga nasuradnju {to je on odbio. Nakon toga naSchmidta je vr{en pritisak da ubrza istragui podigne optu`nicu na osnovu koje biêngi} bio stavljen iza re{etaka. Me|utim,uprkos jasnim instrukcijama Schmidt je,koriste}i se razli~itim izgovorima, odbijao

podignuti optu`nicu. Prva stvar na koju setuìlac Schmidt pozvao bio je federalniZakon o amnestiji. Tim zakonom amnesti-rana su sva djela, uklju~uju}i i kriminalna,

po~injena u periodu od decembra 1991. do

decembra 1995. godine. Nakon toga pravni savjetnici upozorili su Schmidta dazakon o amnestiji vaì samo za djela

po~injena na podru~ju Federacije BiH, teda je Hasan êngi} tokom tog perioda“operisao” uglavnom po tre}im zemljama,Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji… te da za tadjela amnestija ne vaì.

Tuìtelj Schmidt na{ao je rje{enje i zataj “problem” rekav{i da ukoliko postojedokazi da je êngi} po~inio neko krivi~nodjelo u tre}oj zemlji, onda mu se trebasuditi u zemlji u kojoj je djelo po~injeno, a

ne u BiH. Kona~no, kada su tuìocuSchmidtu prezentirani dokazi o organizo-vanju Bosanske investicione organizacije (BIO) u ~ijem sastavu su bili Bio Turs iBio Air te dokapitalizirani Bosanski trans-

portni servis i privatizirani Bosnaplod Schmidt je jednostavno odgovorio da u timslu~ajevima nema o{te}ene strane.Odnosno, da se uglavnom radilo s donira-nim sredstvima i opremom, a sam donator nije pokazao interes za sudbinu doniranognovca - dakle da ne postoji “o{te}enastrana”. Osim toga, analiziraju}i priku-

pljenu dokumentaciju, Schmidt je zak-

lju~io da bi bilo te{ko povezati êngi}a sakriminalom i zloupotrebama s obzirom dase njegovo ime nigdje ne spominje te da suodgovorna lica u konkretnim slu~ajevimadirektori BIO firmi.

EKSKLUZIVNO


Vi se jo{ nis te umoril i odzloupotrebe medija koji je u Va{emsuvlasni{tvu. Kao i ranije, tako i ovajput u “Slobodnoj Bosni” od18.11.2004. god. montirate Hasanuêngi}u prijetnje tuìtelju Johnu Sch-midtu. Na sre}u postoje mediji kojisu utjecajniji i informiraniji od Va{e“Slobodne Bosne” koji su javnost ve}obavijestili o navodnom izvoru prijet-nji, a to nije Hasan êngi}. Ja nisamkrunisani niti nekrunisani bo{nja~kisuveren. Nisam nikakav tajkun inemam nikakvo bogatstvo. To Vidobro znate, kao {to znate da sam jedan od onih Bosanaca koji subranili domovinu. To je razlog zbogkojeg me uz pomo} svojih ideolo{kihpatrona uporno proganjate.

Ne sporim Vam pravo ni na la` nina istinu, posebno ne na Va{e mi{lje-nje o mojoj osobi. Ovom prilikom samoukazujem Va{im ~itaocima na kakveste montaè i zloupotrebe sposobni.

Hasan êngi}

HASAN ÊNGI] - SENADU AVDI]U

Oslobodite se “ideolo{kih

patrona”!

Gospodine êngi}u,Postoji milijardu razloga zbog kojih bih prema Vama trebao a mo`da ~ak i morao biti

bezobrazan, pa i nemilosrdan. Jedan od njih je sadràn u Va{oj re~enici da Vas list ~iji sam“suvlasnik” (kako ste ovo samo odmjereno odvagali!)” napada, kleve}e i trpa iza re{etakasamo zato {to ste “jedan od onih Bosanaca koji su branili domovinu”.

Hajdemo redom, ~injenicama se bavimo, efendijo iz napa}ene Ustikoline. Dakle, otkriliste epohalnu stvar: Senad Avdi} je ne samo urednik, nego i “suvlasnik” “Slobodne Bosne”!

Halal vjera: trebalo je u}i u sudski registar i po zakonu o dostupnosti informacija (namet-nuo ga biv{i visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp) dobiti taj podatak - S. Avdi} jesuvlasnik “Slobodne Bosne”. Ergo, dok je Hasan êngi} osoba “koja nema nikakvo bogat-stvo” i “branilac domovine”, nezasiti i para gladan Senad Avdi} je formirao firmu ~iji jesuvlasnik, osobno!

Posljednji put podsje}am gospodina Hasana êngi}a da je svaka “inkriminacija” kojuon, njegov otac Halid i njegova supruga Fahira imaju protiv mene dostupna svakomgra|aninu ove zemlje. Ja kao “suvlasnik SB” barem dosada nisam bio predmet istrage niti jedne ovda{nje ni inozemne javne ili tajne slu`be. Meni nije zabranjen ulazak ni u jednuzemlju svijeta; meni nikad niko nije ultimativno traìo smjenu; zapravo ja nikoga ne intere-siram, {to nekom ko ima ozbiljno mi{ljenje o sebi nije ba{ imponiraju}i fakat.

Dok se Hasan êngi} smucao po dunjaluku sa hanumom Fahirom “brane}i domovinu”,ovaj je novinar, Senad Avdi}, tumarao opkoljenom domovinom, od Blagaja do Grada~ca, od

Bugojna do Tar~ina. Kakva je - takva je; kolika je - tolika je, ali, jebi ga: domovina koju je izZagreba, Ljubljane, Be~a, Istanbula branio Hasan êngi} nije, valjda, mogla biti ni ljep{a, nibolja, ni ve}a...

Senad Avdi}

Haram Vam bilo!

SENAD AVDI] - HASANU ÊNGI]U

PISMOM NA PISMO: Hasan êngi}


23/80

“Republ ic i Srpskoj u narednih neko-liko dana prijeti ukidanje policije i

zabrana rada Srpske demokratske stranke

kao pol it i~ke par ti je ukoliko ne po~ne da

izru~uje optuène za ratne zlo~ine

Tribunalu”, dramati~no je kazao Draganâvi} na sastanku u Beogradu sa pred-stavnicima srbijanskog dràvnog vrha.

“Ashdown je sp reman da u nekoliko

narednih dana, a na osnovu izvje{taja

g la vne tu ìte ljice T ribunala Carle d el

Ponte Savjetu bezbjednosti UN-a, izreknezabranu rada SDS-u”, kazao je âvi} i od

premijera Srbije Vojislava Ko{tunicezatraìo da preduzme hitne mjere kako bise optuèni iz RS koji borave na teritorijiSrbije u {to kra}em roku isporu~iliTribunalu.

TADI] I ÂVI] PROTIV KO[TUNICE

Na{ izvor koji je prisustvovao sas-tanku najvi{eg dràvnog vrha RS i SCG uPredsjedni{tvu Srbije tvrdi da se saâvi}evim stavom sloìo i predsjednik Srbije Boris Tadi}. On je potvrdio da }eSrbija osjetiti direktne posljedice nega-tivnog izvje{taja Del Ponteove u viduusporavanja evroatlantskih integracija,kao i pristupa me|unarodnim finansi-

jskim organizacijama, a kao najgoru stvar koja se moè desiti Srbiji naveo je opas-nost da u vrlo kratkom roku ostane bezKosova. Tako|er, Tadi} je istakao da netreba zanemariti prijetnju ukidanjaRepublike Srpske ukoliko uskoro ne buduuhap{eni i izru~eni Haagu glavni

optuènici za ratne zlo~ine koji ìve i borave u Srbiji, prije svih general RatkoMladi}.

Nakon {to je premijer Srbije Vojislav

Ko{tunica kazao da je “potrebno skinutito breme s vrata, ali da u odnosu na

hap{en ja predn ost im a do bro vo ljna

predaja”, predsjednik RS âvi} o{tro jereagovao i kazao da vremena za ~ekanjevi{e nema, da je “voda do{la do grla” ida je neophodno da se svi optuèni kojisu dostupni srbijanskoj policiji, a ~ije seadrese uglavnom znaju, odmah uhapse iisporu~e. âvi} je tako|er Ko{tunicirekao da, ukoliko MUP Srbije ne}e to dau~ini, specijalne jedinice MUP-a RS }e

pre}i Drinu i uhapsiti zlo~ince koji senalaze u susjednoj dràvi!? Predsjednik Republike Srpske napomenuo je da se

javnosti nakon toga moè re}i da jehap{enje izvr{eno u pograni~nim dije-lovima RS, te predloìo da neke odoptuènih MUP Srbije isporu~i vlastima

RS, a da }e ih oni nakon toga proslijedi-ti u Haag.

“RS je u druga~i joj poz ic ij i od Srbije.

Vi nemate visokog preds tavnika koj i ima

v elik a o vla{} en ja. P olitik a in terv en -cionizma u RS n ije n epoznata i siguran

sam da }e visoki predstavnik provesti

sankcije k akve god one b ile uko liko ne

bude saradnje s Haagom”, zaklju~io jeâvi}.

Dragan Jo~ i}, ministar unutra{njih poslova Srbije, kazao je kako mu se nesvi|a prijedlog da Srbija optuène dràv-ljane RS isporu~i vlastima u Banjoj Luci,koje bi ih potom trebale proslijediti uHaag, jer bi to iskomplikovalo poloàjSrbije pred me|unarodnom javno{}u. Nasastanku je dogovoreno da u narednih

petnaest dana MUPSrbije i MUPRS {aljusedmodnevne izvje{taje jedni drugima ota~nim lokacijama na kojima se nalazeoptuèni za ratne zlo~ine. Prema opera-tivnim saznanjima MUP-a RS, ve}ina od

Obra~un Dragana ̂ avi}a i Vojislava Ku{tunice u Beogradu


Po~etkom ove nedjelje DRAGAN ÂVI], predsjednik Republike Srpske, sastao seu Beogradu sa srbijanskim dràvnim vrhom i zatraìo da se hitno uhapse i u

Haag isporu~e najtraèniji ratni zlo~inci koji se kriju u susjednoj dràvi;na{a novinarka otkriva najva`nije dijelove ovog dramati~nog sastanka

ÂVI] REKAO KO[TUNICI:“Ne uhapsite li Ratka Mladi}a,

bit }ete krivi za nestanakREPUBLIKE SRPSKE!”Pi{e

Mirha Dedi}

DRAMATIÂN TOK SASTANKA: Delegaciju RS predvo|enu predsjednikomDraganom âvi}em i premijerom Draganom Mikerevi}em po~etkom ove nedjeljeu Beogradu je primio najvi{i dràvni, vojni i policijski vrh Srbije


24/80

11 gra|ana RS koji su optuèni za ratnezlo~ine imaju dràvljanstvo SCG i nalazese na teritoriji Srbije.

Premijer Srbije Vojislav Ko{tunica jena sastanku odbacio mogu}nost da }eRepublika Srpska biti ukinuta, te ustvrdio

da }e RS postojati zbog Dejtonskog spo-razuma i naroda koji tamo ìvi, a ne zato{to }e neko izru~iti Karadì}a i Mladi}a uHaag. Ko{tunica je upozorio predstavnikeRepublike Srpske kako bi hap{enja ratnihzlo~inaca mogla izazvati velike nemire uSrbiji.

Jovan S imi}, savjetnik predsjednikaSrbije Borisa Tadi}a, koji je prisustvovaosastanku, obja{njava za na{ list da }eocjena Del Ponteove da Srbija ne sara|ujesa Haagom zna~iti lo{iju pregovara~ku

poziciju dràve kada je rije~ o kona~nom

statusu Kosova.“Ne}emo imati kredibil itet i moè se

dogodit i da se o kona~nom sta tusu razgo-vara mimo Srb ije , odnosno da tu ne}emo

mo} i n i{ ta zna~a jno da uradimo. Raz log

za to je {to sm o u pri~i oko saradnje sa

Tribunalom izgubili kredibilitet. Niko vas

ne}e slu{ati ako jedno pri~ate , drugo mis-lite, a tre}e rad ite. Kada je re~ o o stalim

po sledicam a, n iko nas ne}e bombar-dovati , a li }e zato bit i zaustavljena izrada

studije o izvodljivosti , pristup programu

Partners tvo za mir. Pored toga , b i} emo

van me|unarodnih f inansijskih tokova”,

smatra Simi}.

KOGA TRA@ICARLA DEL PONTE

Tadi}ev savjetnik isti~e da PaddyAshdown, visoki predstavnik me|unaro-dne zajednice u BiH, namjerava da ukine

policiju u RS ukoliko jedanaestorica Srbaoptuènih za ratne zlo~ine ne buduizru~eni Tribunalu.

“Nije isk lju~eno da Paddy Ashdown

vrlo brzo zabrani nekim funkcionerima u

RS bavljenje politikom. Ukidanjem polici-

je ova j entite t realno ide ka ga{enju. U toj

s ituac iji v lasti RS jesu ta lac Vlade Srbije

koja nije spremna da postupa po optu`nica-ma Tribunala i hapsi optuène. Oni su od

Ko{tunice traìli da sedam-osam optuènihiz RS koji su u Srbij i izru~i Tribunalu ili ih

prebaci u RS koja je spremna da ih izru~i”,

tvrdi Simi} za na{ list.Simi} tvrdi da Tribunalu nisu dostav-

ljeni “svi relevantni dokumenti”. “Pitajtekoga god ho}ete iz vlade da li je dat, re-cimo, dosje R atka M ladi}a i za{to nije

dat”, dodaje Simi}.SCG je do danas od Ha{kog suda

dobila 704 zahtjeva. Od tog broja, 640 jerije{eno, a ve}ina ostalih trebala bi da

bude rije{ena do kraja godine. Ha{ki tribunal na “ostatku” najvi{e insistira i zbogtoga je predsjednik suda Theodor Meron

saradnju Srbije ocijenio kao “skoronepostoje}u”.

Ne obaziru}i se na ustavne ingerenci- je, ovla{}enja i mehanizme, predsjednik

Srbije Boris Tadi} nakon sastanka dao jeobe}anje da }e, ukoliko ne bude dobro-voljne predaje ha{kih optuènika, usli-

jediti njihovo hap{enje te da je s timsaglasan i srpski premijer Vojislav Ko{tu-nica. To je izazvalo revolt kod Ko{tunicekoji se nije htio pojaviti na konferenciji za

novinare odrànoj nakon sastanka. Ina~e,otvoreni sukob izme|u Ko{tunice i Tadi}azapo~eo je prije sedam dana kada je

poslanik iz republi~kog parlamen-ta koji pripada Ko{tunicinomDSS-u pri{ao Tadi}evom DS-u.Od tada je, kako tvrde upu}eniizvori, izme|u Tadi}a i Ko{tunice

prekinuta svaka komunikacija. Na{ izvor isti~e da su se u

ponedjeljak, na dan odràvanjaovog sastanka, odvijali i prego-vori s policijskim generalomSretenom Luki}em da se dobro-

voljno preda Tribunalu. Me|utim,Luki} se branio da je bolestan i danije sposoban za bilo kakvo puto-vanje, samim tim ni za transfer uScheveningen.

“SB” NA LICU MJESTA


BORI SE, BORISE: Carla del Ponte i predsjednik Srbije Boris Tadi}

KO[TUNICIN OPTIMIZAM:Premijer Srbije VojislavKo{tunica je na sastankuodbacio mogu}nost da }eRepublika Srpska bitiukinuta, te ustvrdio da }eRS postojati zbog

Dejtonskog sporazuma inaroda koji tamo ìvi, a nezato {to }e neko izru~itiKaradì}a i Mladi}a u Haag


25/80

Izvor na{eg lista navodi da se Luki}iskreno namjeravao predati do 23. no-vembra, ali da je to na nagovor Ko{-tunicinih savjetnika odloèno. Pri tom,Luki} je ubije|en da }e u me|uvre-menu prikupiti dokumente koji bi u

velikoj mjeri mogli da dokaù da je pri likom rukovo|enja jedinicama naKosovu postupao po svim pravilimaratovanja. Pored Luki}a, kao jedan odmogu}ih putnika za Haag spominje sekomandant zvorni~ke brigade VinkoPandurevi} , optuèn za ratne zlo~ine uSrebrenici. Njega je na predaju, na

posredan na~in, iz ha{ke sudnice poz-vao L jubi{a Beara .

Zvani~ni Beograd te{ko se miri s kon-statacijom Tribunala da nikakve saradnjenema. Bez obzira na brojne “predstave”,

od kojih je naj~udnija ona vezana za“isporuku” magacionera Gorana Hadì}a, pogotovo {to u Tribunalu znaju ko jeHadì}u dojavio spasonosnu vijest i gdjega je odveo.

“Velika ve}ina bjegunaca, vjerovatno

vi{e od 12, ìvi slobodno u Srbiji.

Premijer Ko{tunica otvoreno je stavio do

znanja da nije voljan da ih uhapsi, ve}

samo da poku{a da ih ubijedi da se preda-ju dobrovoljno”, naglasila je Del Pon-teova u svom izvje{taju.

Glavna tuìteljica je pred Vije}em si-gurnosti kazala i da je “Vlada Srbije nam-

jerno odabrala da ignori{e svoje zakonske

obaveze”. Kao ilustraciju za tu tvrdnjuDel Ponteova je spomenula slu~aj GoranaHadì}a, podsje}aju}i da je on nestaonekoliko sati po{to je vlastima u Be-

ogradu 13. jula ove godine uru~ena op-tu`nica protiv njega.

Osvr}u}i se na prebacivanje Ljubi{eBeare u Haag, Del Ponteova je kazala da

je “do hap {en ja o~ig ledno do{lo samozato { to je moja kance la ri ja dostavi la sve

informaci je o njegovom boravi{ tu i { to je

Beograd znao da ga mi nadziremo.

Nadalje, treb alo je da dva dana kasn ije

govorim pred ministrima EU”.

SVI ROKOVISU ISTEKLI

Po~etkom pro{log mjeseca, prilikom posljednjeg boravka u Beogradu, Carladel Ponte je izjavila da je 23. novembar

rok do kojeg vlasti treba da “konkretno,p rv en stv en o h ap {en jem i iz ru ~en jem

ha{kih bjegunaca , potvrde dekla ra tivnu

spremnost na saradnju s Haagom”.

Ko{tunica jo{ iz vremena kada se nalaziona funkciji predsjednika Savezne Repu-

blike Jugoslavije (SRJ) ima jasan i nega-tivan stav o Tribunalu (iz tog vremena jeostala ~uvena re~enica po kojoj je Ha{kisud za njega “deveta rupa na svirali”).Kasnije je u vi{e navrata ipak izjavljivaoda je saradnja sa tim sudom ne{to sa ~imese treba suo~iti, ali premijer nije ba{ naj-

jasniji kada kaè da se zalaè za “dvosm- jernu saradnju”. On i dalje stoji ~vrsto prisvom stavu koji se svodi na ~ekanje da seosumnji~eni pojave pred nekom oddràvnih institucija i kaù da su spremniza put...

Obra~un Dragana ̂ avi}a i Vojislava Ku{tunice u Beogradu


Ha{ki tribunal traìRatka Mladi}a, GoranaHadì}a, Neboj{uPavkovi}a, VladimiraLazarevi}a, Vlastimira\or|evi}a i SretenaLuki}a iz Srbije, te bje-gunce iz BiH (RS)Ljubomira Borov~anina,Gorana Borovnicu, GojkaJankovi}a, RadovanaKaradì}a, Milana iSredoja Luki}a,Dragomira Milo{evi}a,

Dragana Nikoli}a,Vujadina Popovi}a, SavuTodovi}a, DraganaZelenovi}a, Stojana@upljanina i VinkaPandurevi}a. Od 21optuènog, za 19 se sumnjada se nalaze na prostorimaSCG.

KO SE KRIJE U SRBIJI

Od Luki}a do Mladi}a...

êkaju}i odjek iz New YorkaSrbija kao da i dalje ne shvataozbiljnost situacije u kojoj se na{la.Da li }e Srbija u 2005. godini dobiti

73,6 miliona dolara, najvi{e zavisi odizru~enja ratnog zlo~inca RatkaMladi}a Ha{kom tribunalu - stav jeameri~kog Kongresa. Drugi uslov jeda Srbija preduzme mjere u skladusa Dejtonskim sporazumom (prekidfinansijske, politi~ke, bezbjednosnepodr{ke ~iji je cilj odràvanje odvo- jenih institucija Republike Srpske),dok je tre}i primjena politike kojaodraàva po{tovanje prava manjina ivladavine zakona. Ameri~ki Kongres je, me|utim, usvojio prijedlog o

pomo}i Crnoj Gori u iznosu od 20miliona dolara, dok je za Kosovopredvi|eno 75 miliona dolara unarednoj godini...

[TA GUBI SRBIJA

Ameri~ka pomo} CrnojGori i Kosovu

BEZ KRIVICE KRIVI: Filip Vujanovi},predsjednik Crne Gore

ODUSTAO OD PREDAJE HAAGU: Sreten Luki},policijski general MUP-a Srbije, optuèn zazlo~ine nad kosovskim Albancima


26/80

“Dozvolite m i da izrazim nadu da }evas Bog vod iti u dono{en ju odluka i dati

blagoslov ishodu va{ih nastojanja”. Ovim je rije~ima u srijedu, 24. novembra, nakonnekoliko odlaganja po~etka zasjedanja,

supervizorica za Br~ko Susan Johnsonotvorila rad br~anske Skup{tine, koja jeimala zadatak da toga dana verificiramandate poslanicima i izabere predsjed-

nika Skup{tine i gradona~elnika Br~koDistrikta. U {eretskim komentarima ka`ese da je Amerikanka, zatra`iv{i da se“stane na loptu” i jo{ jednom razmisli oformiranju skup{tinske ve}ine SDA,

Stranke za

Documents

Slobodna Bosna 419