Slobodna Bosna 439

8/15/2019 Slobodna Bosna 439

1/80

EKSKLUZIVNO KAKO SU SARAJLIJE “PALE” U BELGIJI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

D

2 . 8 0

E U R / A

3 . 2 0

E U R / L 3 . 2 0

E U R

N L 3 . 2 0

E U R / B

3 . 2 0 / 1 5

K n

1 0 0

D i n / 4

U S D / 4 . 3 0

C H F / 3 5

S E K /

3 0

D K K / 3 3

N O K / 2 . 2 0

G B P / 9 5

C Z K

DIRK NOWITZKI EKSKLUZIVNO ZA SB

ZAHVALAN SAM

BOSANSKIM

TRENERIMA

PLJUNI

I ZAPJEVAJ

BESPLATANTV PRILOG

EX JUGOSLAVIJO


2/80


3/80

14 BiH IZME\UPONOSA I BANKROTA Sukob Vlade BiH i MMF-a

Vije}e ministara BiH, odnosno premijer ADNAN TERZI], energi~no su ovihdana odbili zahtjev Me|unarodnog mo-netarnog fonda (MMF) kojim se traìlatemeljita reforma birokratskog aparatadràvnih institucija i radikalno smanjenjenjegovih tro{kova; na{ novinar analizirasu{tinske razloge sukoba Vije}a mi-nistara sa MMF-om

18 SPISAK ZLOÎNACA IZ SREBRENICE

Ashdownovi “profesio-nalci” u slu`bi zlo~ina

Spisak od blizu 900 ljudi, danaszaposlenih u dràvnim i entitetskim insti-tucijama, za koje je Komisija koja jeistraìvala doga|aje u Srebrenici iz ljeta1995. godine ustanovila da su sudjelovaliu genocidu nad Bo{njacima, jo{ uvijek se tretira kao prvorazredna dràvna tajna;na{ list je u pro{lom broju objavio“najzvu~nija” imena sa izvornog spiska

32 SKANDALU PARLAMENTU

Otpu{teni radnici OSA-ena ulici

Iako je vi{e nego evidentno kako suvladaju}e nacionalisti~ke stranke uz

pomo} me|unarodnih supervizoranavodnu reformu obavje{tajnih slu`biiskoristile za protivzakonitu ~istku svo-

jih politi~kih protivnika i instaliranjevlastitih strana~kih egzekutora, za-

nimljivo je da su u tome nai{li na podr{ku korumpiranih predstavnikaopozicije od kojih je jedan TOMISLAVLIMOV (SDP) na ~elu skup{tinskekomisije za nadzor zakonitosti radatajnih slu`bi

46 POVRATAK“BIJELOG DUGMETA”Pljuni i zapjevaj ex Jugoslavijo

Napokon je potvr|eno da }e sredinom juna na sarajevski stadion “Ko{evo”“istr~ati” najve}i rock band u povijesti“komunizma”, sarajevska grupa BIJE-LO DUGME, ~iji je osniva~,umjetni~ki i finansijski poslovo|aGORAN BREGOVI], pritisnutastronomskim finansijskim izazovom,napokon kapitulirao i pristao nakon 15godina oìvjeti svoju uvijek profitabil-nu firmu: “SB” u velikoj anketi prove-denoj me|u muzi~kim kriti~arima, kul-turnim fenomenolozima, umjetnicima idrugim “pozvanim” sa prostora neka-

da{nje zajedni~ke zemlje analizira {ta je “Bijelo dugme” zna~i lo nekada i dali se i{ta od njihovog zna~aja i “feno-mena” iz biv{e dràve moè protegnutina dana{nje vrijeme i prostore

SadràjSLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^D.O.O. Pres-Sing

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,

Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Nidàra AHMETA[EVI], Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minis tarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog

ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja poreza

na promet proizvoda i usluga.[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Porezni identifikacijski broj 4200333040003e-mail: [email protected]

439

JEDNOKRATNI POVRATAKBIJELOG DUGMETA: Dolazak

Gorana Bregovi}a u Zagrebna okupljanje sa biv{impjeva~ima Bijelog dugmeta definitivno je potvrdio da }ekultni rock band iz Sarajevaodràti nekoliko konceratatokom ljeta


4/80

Stranka za BiH ovih je dana po-krenula kampanju da se premi-

jer Republike Srpske Pero Bu-kejlovi} proglasi “personomnon grata” u Sarajevu, dakle da

mu se zabrani ulazak u glavni grad Bosnei Hercegovine. Razlog je uglavnom poz-nat: Bukejlovi}eva tvrdnja da su Srbi uSarajevu tokom rata bili `rtve ve}eg iteèg genocida nego Bo{njaci iz Srebre-nice u ljeto 1995. godine.

Odakle premijeru RS ovakva, vansumnje, imbecilna saznanja?

Pa podastro mu ih njegov direktor po-licije Dragomir Andan, koji je nekolikonedjelja prije Bukejlovi}a kazao da je uratnom Sarajevu ubijeno, masakrirano,likvidirano vi{e od pet hiljada Srba. Te da

je u muslimanskim logorima mu~eno izlostavljano vi{estruko vi{e njihovihsunarodnika. Niko jo{ uvijek nije zatraìozabranu ulaska Andana u Sarajevo u koje,uzgred, vi{e nego ~esto navrati sa kom-

pletnom familijom, da pojede }evape i

malo protegne noge u {etnji gradom.U ~emu je, dakle, Bukejlovi}ev grijeh? Utome {to je vjerovao u podatke prvog ~ovjekasvoje policije! To, priznat }ete, i nije nekispecijalno ka`njiv grijeh, dakle vjerovati {efu

policije kojeg je postavila ista stranka, {tavi{e,ista osoba kao i premijera Bukejlovi}a. IAndana i njega postavio je, poznato je, pred-sjednik RS Dragan âvi}. Traìti da se Bu-kejlovi}a ka`njava zbog Andanovih laì bilo

bi isto kao optu ìvati Edhema Bi~ak~i}a zato{to je odmah nakon rata otvorio fabriku boja ilakova Bakira Alispahi}a (u me|uvremenu

propalu i uni{tenu) i pri tom najavljuju}i lati-

noamerikanizaciju BiH izjavom da seubudu}e investitorima u ovoj zemlji ne}ezavirivati u porijeklo novca koji ulaù. Kao{to je sve poteze premijera Bi~ak~i}a i nje-govog ministra Alispahi}a aminovao pred-sjednik Izetbegovi}, tako i predsjednik Dragan ̂ avi} koordinira i subordinira lajanjesvoga premijera i njegovog direktora policije.

Ali, vratimo se “inicijativi” Strankeza BiH o otkazivanju gostoprimstva PeriBukejlovi}u. êmu uop}e, osim zbogskupljanja jeftinog politi~kog sitni{adanas, deset godina nakon rata, bilo

kome u ovoj zemlji zabranjivati da ide i putuje bilo gdje? Ako to, recimo, nijera|eno ~ak ni tokom srpske opsade ivi{egodi{njeg krvolo~nog razaranjaSarajeva i Sarajlija.

Recimo, u ljeto 1994. godine uz punusuglasnost i “moralnu i materijalnuodgovornost” tada{njeg bo{nja~kog vrha(vjerovatno i Oca Stranke za BiH HarisaSilajdì}a) u Sarajevu je sa suprugom uneslu`benoj privatnoj posjeti boravio prviKaradì}ev zamjenik Nikola Koljevi}.Stigao sa suprugom u vozilu UNPRO-FOR-a da na groblju Bare obi|e grob sinana godi{njicu njegove pogibije. Pomoliose Koljevi} na sinovljevom grobu, obaviovjerski ritual, zaprepastio obli`nje gro-

bare, pa se mirno i dostojanstveno vrationa Pale da obavlja dràvni~ke poslovekoji su uklju~ivali i nastavak ubijanjaSarajlija i njihov permanentni transfer nagroblje Bare.

êmu uop}e sluì unutarsarajevskahisterija koja je uslijedila nakonBukejlovi}evog dràvni~kog pre-seravanja o genocidu nad Srbimau Sarajevu njegovog uspore|i-

vanja sa masovnim pokoljem Bo{njaka u

Srebrenici? Tribunal u Haagu je manje-vi{esvu tu mirnodopsku razmjenu verbalneartiljerijske vatre uspio objektivizirati i

posloìti. General Vojske RS RadislavKrsti} osu|en je na ~etiri decenije zatvorazbog genocida u Srebrenici. Presude za istizlo~in izre~ene su i nekolicini njegovih

podre|enih oficira a zbog u~e{}a u geno-cidu, nema nikakve sumnje, godinama }erobijati i desetak drugih Srba u Haagu. Je liu Haagu ikom presu|eno zbog zlo~ina uSarajevu? Jeste: generalu Stanislavu Gali}u,komandantu Sarajevsko-romanijskog kor-

pusa Vojske RS, a u narednih godinu-dvijezlo~ine u Sarajevu krvavo }e platiti i njegov

prethodnik na toj du`nosti generalDragomir Milo{evi}. A da ne govorimo {ta}e se desiti kada glavna maca (RatkoMladi}) do|e na {eveningenska vratanca ikako }e njega skupo ko{tati ~etvorogodi{njemrcvarenje Sarajeva tokom kojeg je ubijenovi{e od deset hiljada njegovih gra|ana me|ukojima bio nije mali broj Srba.

Dakle, zamajavati se sa izjavamastanovitog Bukejlovi}a, premijerske siro-vine iz Banje Luke, potpuno je besmislen

posao, koji privla~i samo besposlenu

~eljad, a takvih je krcata bo{nja~ko-sarajevska politi~ka scena. Jedan od takvih besposli~ara, Su le jman T ih i} , nakonBukejlovi}eve izjave predloìo je formi-ranje nekakve fantomske Komisije za

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 14. 4. 2005.

Pi{e

Senad Avdi}

MNOGO BUKE OKO BUK

Jednonacionalno Sarajevo je Mil

êmu uop}e sluìunutarsarajevska

histerija koja je uslijedi-la nakon Bukejlovi}evog

dràvni~kogpreseravanja o

genocidu nad Srbimau Sarajevu u njegovog

uspore|ivanja samasovnim pokoljem

Bo{njaka u Srebrenici?Tribunal u Haagu je

manje-vi{e svu tumirnodopsku razmjenu

verbalne artiljerijske vatre uspioobjektivizirati

i posloìti


5/80

istinu u BiH koja bi se bavila pored osta-log i ~injenicama o stradanju Srba u rat-nom Sarajevu. Tihi} je bio motiviran,o~igledno, ozbiljnim u~inkom sli~nekomisije koja je istraìvala istinu o srp-skim zvjerstvima nad 8 hiljada Bo{njakau Srebrenici?

A

li za{to je formirana Komisija zaSrebrenicu? Zato {to vlasti u RSsve dok nisu objelodanjenirezultati te istrage nisu èljele

priznati da je u Srebrenici nakonnjenog pada ikome opaljena “~voka” akamoli da je neko ubijen. Tihi} i njegovaStranka demokratske akcije dodu{e neosporavaju da je bilo “pojedina~nihslu~ajeva ubijanja Srba u Sarajevu”, uzogradu da su (POJEDINA^NE) zlo~ine~inili “odmetnuti pojedinci” i manje (pa-ravojne) grupe. E, tako se ne moè pole-mizirati sa Bukejlovi}em, i tako jedno-stavno ne stoje stvari. Zlo~ini i zlostav-ljanje Srba u ratnom Sarajevu imali su sve

elemente sistemskog djelovanja, oni sudizajnirani u institucijama vlasti (vojske, policije, tajnih slu`bi, strana~kih milici- ja...) Zlo~ini nad Srbima nisu bili “glavnitok” bo{nja~ke politike u Sarajevu, ali jesu

bili jedan od njenih ozbiljnih rukavacakoji, na svu sre}u, nikad nije uspio “nabu-

jati” u mjeri koju su to vrlo va`ni segmen-ti vlasti u gradu, ali i na brdima sa kojih jegrad razaran, prièljkivali i planirali!

Dakle, Tihi}evo plediranje za osni-vanje komisije za Istinu o Sarajevu (i {ire)

prvorazredna je budala{tina: istina je dasu u Sarajevu Srbi ubijani a dràvni

poslovi su bili da se po~initelji tih zlo~inaotkriju, optuè i propisno kazne. Sveizvan toga je ili zata{kavanje zlo~ina iliopasni dràvni {lamperaj.

A mo`da i jedno i drugo: kako dru-ga~ije protuma~iti da je nakon Bu-kejlovi}evih tvrdnji kako su Srbi doìvjeligenocid kako bi Sarajevo postalo etni~ki~isto – bo{nja~ko, vladaju}a klika uSarajevu po prvi put u posljednjih stotinui pedeset godina formirala jednonaciona-lnu, bo{nja~ku gradsku vlast. Imalo toSDA-ovsko ludilo u sebi sistema ili

nemalo, treba re}i da je konstituiranjeetni~ki ~iste vlasti u Sarajevu jedini pravivjetar u jedra Bukejlovi}evom i An-danovom raspadnutom post~etni~kom

brodu.

14. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA 5

JLOVI]A

{evi}ev projekat

ÊTVRTAK, 7. APRIL

ZDRAVKO GREBO dan nakon {to je dobio [estoaprilsku nagradu gradaSarajeva od ilegalno izabrane Gradske uprave kaè da je predsjednik SDP-aZlatko Lagumdìja “politi~ka {teto~ina”. Sve to moè biti ta~no, i plaho stoji li-beralnom profesoru Grebi. Ali, mnogo bi profesor Grebo vjerodostojniji bio da jeLagumdìjino {teto~instvo detektirao samo koju sekundicu prije nego {to je SDPuspio zakonski osporiti vlast koja je Zdravka nagradila. Ovako ispade malo hinj-

ski i uz malo previ{e arome osvetoljubivosti.

PETAK, 8. APRIL

Prije tri mjeseca sve~ano i uz obilnu medijsku pompu otvoreni su “pogoni”sarajevskog “Malog Haaga”, Odjela za ratne zlo~ine pri Sudu BiH. Iako je ovajodjel i tehni~ki i personalno kompletiran, premda postoji i nekoliko ~vrstihoptu`nica, jo{ uvijek pred njim nije po~elo nijedno su|enje za ratne zlo~ine. Cijelastvar je u rukama klju~nog ~ovjeka Suda BiH, registrara Amerikanca MichaelaJohnsona. Kome taj gospodin polaè ra~une nikom u ovoj zemlji nije poznato,osim, mogu}e, pojedinim ratnim zlo~incima.

SUBOTA, 9. APRIL

NASERA ORI]A nakon izlaska iz Srebrenice u prolje}e 1995. godineislje|ivale ovda{nje bezbjednosne slu`be iz Sarajevu. Na ~elu istrage bio jetada{nji perspektivni bezbjednjak iz Te{nja Amir Ahmi}. Ahmi} }e kasnije, popreporuci tada{njeg oficira za vezu Bo{njaka sa Haagom Vasvije Vidovi},preuzeti njenu funkciju. Vidovi}ka je potom oti{la u advokate i trenutno uHaagu brani Ori}a. Zbilja niko pametan ne bi pristao da bude u Ori}evoj koì.

NEDJELJA, 10. APRIL

EDHEM BIÂKÎ] obja{njava nelogi~nost svoje smjene (odnosno dviju smjena) jer, kako veli, protiv njega nijedno tuìla{tvo u zemlji nikada nije podiglo nijednuoptu`nicu. To bi, kao, trebalo posvjedo~iti o inkvizitorskim metodama ambasadora

Wolfganga Petritscha koji je Bi~ak~i}a smijenio. No, mnogo vi{e to govori o stanjuu ovda{njem pravosu|u! Ako jo{ uvijek niko nije optuìo Bi~ak~i}a zato {to jedràvnim novcem (milion dolara) finansirao ameri~ke advokate koji su trebali podi}i(a nikada nisu) privatnu tu`bu Alije i Bakira Izetbegovi}a protiv “New York Timesa”, onda je prije Bi~ak~i}aPetritsch trebao smijeniti kompletan tuìla{ki ansambl u BiH!

PONEDJELJAK, 11. APRIL

MILAN BOROVÂNIN, jo{ jedan zlo~inac iz Srebrenice, preko Beogradaotputovao u Haag. Za{to ne iz Banje Luke? Dobro informirani kaù da je razlogtaj {to }e svi ha{ki optuènici koji se dobrovoljno predaju i kojima se ne budestiglo suditi u Haagu (a takvih }e biti nekoliko desetina) biti su|eni u zemlji ukojoj su se dobrovoljno predali. Dakle, Borov~aninu, Pandurevi}u, Stani{i}u...}e se suditi u Beogradu, Praljku, ]ori}u, Petkovi}u u Zagrebu. Na Sudu BiH}e se suditi samo Bo{njacima i “ostalima” koji nisu bili pametni da u Haag

odlete sa beogradskog “Sur~ina” ili zagreba~kog “Plesa”.

SRIJEDA, 13. APRIL

Preko 100 kardinala za koji dan }e izabrati nasljednika PAPE IVANA PAVLADRUGOG. Neko danas re~e kako tekst zakletve kardinala da }e glasati premasavjesti glasi: OCA MI MRTVOG!

UTORAK, 12. APRIL

Na BHT 1 dopisnik iz Brisela izvje{tava sa promocije Izvje{tajaMe|unarodne komisije za Balkan. Nijednom rije~ju se ne spominju dijelovitog izvje{taja u kojima se govori o radu Visokog predstavnika u BiH. Odizvje{ta~a Federalne televizije saznajemo da su ocjene rada OHR-a u tomIzvje{taju poraàvaju}e. O tome }e nas ne{to kasnije izvijestiti i izvje{ta~Glasa Amerike iz Brisela. Najzabavnije u svemu je to da za ameri~ku tele-viziju izvje{tava isti novinar koji je u svom javljanju za BHT 1 zaboravio informirati da je OHR uop}e spomi-njan. Nije, jasno, on kriv, on samo govori onako kako vole da ~uju {efovi dràvne televizije a ovi opet emiti-raju samo ono {to voli ~uti onaj ko ih je postavio - Paddy Ashdown!

SEDAM DANA & LJUDI


6/80

MINI MARKET Politi~ari su frustrirani, jer su izgubili uticaj nabh. pravosu|eBRANKO PERI], predsjednik Visokogsudskog i tuìla~kog vije}a BiH

[APTA^ KONJICU

Na~elnik Konjica Bubalo

smijenio svog protivkandidatana izborima dr. Buturovi}aNa~elnik Op}ine Konjic Emir Bubalo nakon pobjede na lokalnim

izborima odlu~io se obra~unati sa protukandidatom koji je imao pri-bli`no isto glasova kao i on. Radi se o ratnom i poslijeratnom direk-toru konji~ke bolnice i jedinom hirurgu, koji je izveo preko ~etiri hi-ljade operacija. Naime, Bubalo je zajedno sa svojim ~lanovimaOp}inskog vije}a nedavno smijenio dr. Seada Buturovi}a i na nje-govo mjesto postavio Dèmala Leparu. Ina~e, Lepara je specijal-ista pedijatar koji je davno prije rata bio direktor konji~ke bolnice,tada{nji tvrdi komunisti~ki kadar koji je sada pod punom kontrolomSDA-ovog na~elnika Bubala. Kako to ve} nalaè funkcija, na~elnik

Bubalo je dokazuju}i svoju mo} navodno kupio veliki stan (na imesupruge) u jo{ uvijek nedovr{enim oblakoderima Bosmal CityCentera, zajedno sa Dàhidom Muratbegovi}em, sada{njim{efom vojne industrije na podru~ju konji~ke op}ine.

No, to nije sve u kadrovskoj politici uvijek zanimljivog Konjica.Sa ovih podru~ja promaknu}a u novoj zajedni~koj vojsci posljednjihmjeseci su ostvarili biv{i vodnik JNA i pripadnik Op}inskog {taba TOKonjic za bezbjednost Enes Jahi}, koji je dobio ~in pukovnika uKomandi obuke i doktrine Prvog korpusa ABiH u kasarni Rajlovac. UObavje{tajnoj upravi General{taba Zajedni~ke komande ABiHunapre|enje u ~in pukovnika je dobio Smajo Hadàjlija. Kaoporu~nik JNA Hadàjlija se iz Beograda pojavio na podru~juButurovi} Polja 1993. godine, a u 44. brdsku brigadu Neretvica pod

komandom Hase Hakalovi}a primio ga je ro|ak Jusuf Hadàjlija,pomo}nik komandanta za bezbjednost. Potporu~nik JNA SenadMemi}, koji je do{ao iz Srbije po~etkom 1993. godine tako|er uHakalovi}ev brigadu, sada je pukovnik u zajedni~koj komandi, aNijaz Heri} (tenkista JNA u Vukovaru) sada je u Prvom korpusu ABiH.

Dok biv{i oficiri JNA zauzimaju najpresti`nije pozicije u budu}ojzajedni~koj vojsci, organizatore odbrane, ratne komandante izkonji~ke op}ine (Hasu Hakalovi}a, Midhata Cerovca, JasminaGusku, Mitku Pirki}a) islje|uju ha{ki istraìtelji u Mostaru.

(A.B.)

GLAVNI GAD BiH

Ivo Kom{i} autor pla}enog (pr)oglasa Gradskog vije}a

Sarajeva?“Mogu}e je da u jednom broju op}inskih vije}a, ne

znamo iz kojih razloga, procedura nije bila do kraja korekt-na u svim formalnim aspektima, no sam ishod glasanja jesu{tinski legitiman, budu}i da je izraz onakvog odnosa poli-ti~kih snaga kakvim su ga gra|ani oblikovali svojom suv-

erenom voljom na lokalnim izborima”, napisano je pored osta-log u nedavno objavljenom pla}enom novinskom (pr)oglasunovoizabranog Gradskog vije}a Sarajeva. Istog dana kada sepla}eni oglas pojavio u dnevnim novinama, Izborna komisija BiH

“D ràvna grani~na slu`ba DG S) je institucija koja se

odavno raspala i pocijepala po nacionalnim {avovima, a na

okupu je odràvaju kriminalni interesi pojedinaca”, kaè jedanvisoki du`nosnik DGS-a koji je èlio ostati anoniman, te dodaje:“Ko god se usudi kritikovati stanje u DGS-u, posebice radrukovodn ih organa, b iva odmah ka`njen premje {ta jem u neku

nedo|iju, ili se protiv njega pokre}e disciplinski postupak”, tvrdina{ sagovornik navode}i primjer Nermina Mrkaljevi}a, na~elni-ka terenske kancelarije Istok sa sjedi{tem u Vi{egradu, koji je

pismeno upozorio nadle`ne dràvne i me|unarodne institucije okriminalu, korupciji, pomaganju osobama osumnji~enim zaratne zlo~ine i zbog toga bio disciplinski ka`njen sa 2000 KM.Inspektori unutra{nje kontrole DGS-a koji su se u disiplinskom

postupku pojavili u ulozi tuìtelja za svoj “dobro obavljeni”

posao nov~ano su nagra|eni, a neposredno nakon okon~anja procesa predsjednik Disciplinske komisije DGS-a MugdimVranac kupio je novu opel vectru . “Kakva ins ti tuci ja , takva i{kola u kojoj se {koluju njeni budu} i pol icajci”, kaè na{ izvor navode}i kako su korupcija, nepotizam i veze osnovni kriteriji

prijema novih kadeta i budu}ih policajaca DGS-a u Centar zaobuku dràvnih policijskih slu`benika smje{ten u Suhodolu.

U [KOLU KOD MAME Naime, prema zvani~nim kriterijima, da bi se uop}e mogli

kandidovati za upis u Centar za obuku Suhodol kandidati moraju biti mla|i od 27 godina, biti dràvljani BiH, imati diplomu ozavr{enoj srednjoj {koli kao i potvrdu o neka`njavanju.

Nezvani~no, osnovni kriterij za prijem novih kadeta u Centar zaobuku su novac, te prijateljske, porodi~ne, politi~ke... veze savisokim du`nosnicima DGS-a. Prvo ime Centra za obukusvakako je njen aktuelni direktor Safet Varaji}. On je profesor fizike, a prije preuzimanja odgovorne du`nosti direktora Centra~etiri godine radio je kao oficir za vezu izme|u policije DistriktaBr~ko i Federalnog MUP-a. Prema onome {to smo uspjeli saz-nati, direktorsko mjesto Varaji}u osigurao je biv{i direktor DGS-a Slavi{a Vukovi}. Vukovi} je u Centar za obuku Suhodolzaposlio i suprugu svog dugogodi{njeg ku}nog prijatelja, RaduRadojkovi}, na mjesto psihologa predava~a. Biv{i direktor je u{kolu u Suhodolu formalno zaposlio i vlastitu snahu DraganuVukovi}-Polovinu , koja je u to vrijeme u Kanadi „ganjala“ post-diplomski studij. Spomenuti trojac Vukovi}-Varaji}-Radojkovi}

odgovoran je za prijem svih polaznika {kole u Suhodolu, posebice kadeta koji dolaze iz RS-a. “Bo{nja~ki i hrvatski kadrovinepovje rl jivi su prema Varaj i}u zbog njegove izuze tno bli ske

veze sa R adojkovi}kom koja je nakon odlaska Vukovi}a sa

mjesta direktora DGS-a preuzela kontrolu nad Centrom”, kaènas sagovornik. Boris Radojkovi}, sin Rade Radojkovi}, jedan

je od svr{enih polaznika {kole u Suhodolu. Bilo bi pravo ~udo daRadojkovi} junior nije pro{ao prijemno testiranje s obzirom da

je njegova majka, zajedno sa Denisom [iljegovi}em, instruk-torom borila~kih vje{tina, zaduèna za sastavljanje testova za

prijemni ispit a bila je predsjednik Komisije za odabir kandida-ta. A kad smo ve} kod [iljegovi}a, valja spomenuti da je onuhljebio svog zeta Nedeljka Lu~i}a pomogav{i mu prvo pri{kolovanju, a zatim i zaposlenju u Centru za obuku. U Centar zaobuku primljen je i brat Vesne Stevanovi}, profesorice i men-torice u Centru, koja je trenutno zaposlena u Glavnom ureduDGS-a u Lukavici. Ona je (i)legalno premje{tena iz Br~kog uSarajevo uz asistenciju Radeta Dostani}a, na~elnika uprave zaoperacije DGS-a, za kojeg kaù da pripada krugu onih pripadni-

NEPOTIZAM K

êlnici DGS-a u {koli u Suhodolu



7/80

poni{tila je izbore u dvije od ukupno ~etri sarajevske op}ine kojekonstituiraju Gradsko vije}e.

Cijeli problem s konstituiranjem Gradskog vije}a pisac ovogsramnog proglasa-oglasa (autor je navodno vije}nik SDU-ovac dr.Ivo Kom{i}) svodi na nehoti~ne proceduralne propuste koji,me|utim, su{tinski ne dovode u pitanje legitimnost izbora gradskih

vije}nika. Besprizorna izborna kra|a, razbojni~ko prekrajanjeizborne volje gra|ana, hajdu~ka raspodjela izbornog plijena - sve suto za pisca ovog pla}enog (pr)oglasa samo “proceduralni” propustikoji su nastali “ne znamo iz kojih razloga”! Kao da te “proceduralnepropuste” a zapravo izbornu kra|u nisu izveli upravo novoizabranigradski vije}nici svjesno kr{e}i Izborni zakon BiH koji preciznodefinira na~in izbora gradskih vje}nika. Za Kom{i}a je obi~ni, sitni“proceduralni propust” to {to je njegova minijaturna ali zatoposlu{na partija, SDU, u gradskom vije}u dobila pet puta vi{e mjes-ta nego joj pripada na osnovu rezultata lokalnih izbora.

Mo`da }e Kom{i} i ostali nezakonito izabrani vije}nici iz ovebezo~ne izborne plja~ke iscijediti za sebe neku kratkoro~nu korist uvidu nove ~etverogodi{nje sinekure, no Sarajevo }e sasvim sigurnopretrpjeti i ve} trpi nenadoknadivu {tetu. Za tu {tetu nisu krivi “poje-dini mediji koji demoniziraju Gradsko vije}e”, kako pi{e u pla}enomproglasu-oglasu, nego upravo izabrani gradski vije}nici, poput Ive

Kom{i}a naprimjer, koji bi napokon morali shvatiti da se ne smijupoigravati s voljom gra|ana izraènom na slobodnim idemokratskim izborima. (A.M.)

GATARA IZ KATARA

Iako se tek vratio iz Katara, reisCeri} ponovo putuje u Katar!Tek {to se prije desetak dana vratio iz Katara gdje je boravio

nekoliko dana sa svojom k}erkomEminom

, reisMustafa

ef.Ceri}ponovo je spakovao kofere i vinuo se nebu pod oblake. Sudbina je

namjestila da reis Ceri} u razmaku od samo dvadesetak dana dobije dva poziva iz Katara! Nakon poduèg razmi{l janja, ef. Ceri} prih-

Stranka za BiH je ve} etabliran snaàn politi~ki faktor s usmjerenjem ka budu}nostiHARIS SILAJDZI], osniva~ SBiH


ka DGS-a koji {tite osumnji~ene za ratne zlo~ine. Tu se u prvomredu misli na Petka Pavlovi}a, smijenjenog komandira jediniceDGS-a u Zvorniku, njegovog nasljednika Jovana Rai}a, te Vitu\ur|i}a, komandira jedinice DGS-a u Bijeljini.

SVE OVÎNE NA BROJUZa hrvatske polaznike {kole u Suhodolu zaduèn je Mile

Juri}, a u obavljanju ove du`nosti pridru ìla mu se i njegovasekretarica Violeta Vegar. Naime, Sanela Hajrovac, biv{i kadet{kole u Suhodolu, navodno je platila 3000 eura Ivici Bo{njaku(biv{em inspektoru unutra{nje kontrole, koji trenutno radi uSIPA-i ) koji joj je osigurao upis preko svoje dobre prijateljiceVegarove.

Sli~no stoje stvari i sa Bo{njacima. Tako je {kolu u Suhodol primljen Ejub Stupar, brat blagajnice Hanife Stupar, koja je u bliskim odnosima sa svojim {efom Mustafom Ov~inom ,na~elnikom uprave i administracije DGS-a. Koliko su bliskiOv~ina i Hanifa Stupar, najbolje ilustruje podatak da jespomenuta po njegovom nalogu privremeno “prekomandovana”iz Suhodola u Glavnu upravu DGS-a. Ta privremena “preko-manda” traje ve} tri godine. I jedno i drugo su iz Zenice, odakle

je i Fadil Jaganjac, na~elnik Terenske kancelarije. Ina~e, veliki broj bo{nja~kih polaznika {kole u Suhodolu koje je proteìraoOv~ina primljeno je uz pomo} Jaganjca i Nijaza Spahi}a, zam-

jenika direktora DGS-a, tako|er Zeni~anina.(M. Fazli})

KOMUNIZAM

uciraju vlastitu djecu i rodbinu!

Profesorica Vesna Stevanovi}, tvrde svjedoci, u intimnoj je vezisa kolegom Denisom [iljegovi}em. Njih je, navodno, u ljubavnomklin~u iznenadio Rifet Lakota, koji je nakon te epizode preba~enza komandira jedinice DGS-a u Vi{egradu. Stevanovi} i [iljegovi}kaljubavne igre nastavili su na Tjenti{tu i to nao~igled kadeta koji supo~eli potpisivati peticiju protiv spomenutog para, ali cijeli slu~ajzata{kao je Varaji}. “Nemam pojma o ~emu govorite”, proko-mentarisao je ~itav slu~aj direktor Varaji} dodav{i kako on nije bio

na Tjenti{tu. “[to se ti~e sina gospo|e Radojkovi}, on jezavr{io {kolu u Centru, ali on nije jedini koji je imao rodbinuili prijatelje u DGS-u. U tome nema ni{ta sporno”, kazao je Varaji} napomenuv{i da se prilikom prijema isklju~ivo ocjenjujekvalitet i znanje kandidata.

SEKS I LA@

Bitka na Sutjesci

Ivo Kom{i}


8/80

MINI MARKET Dobili smo bitku za koridor 5CBRANKO DOKI], ministar transporta BiH

vatio je oba poziva. Na pitanje jednog prijatelja za{to se toliko dvou-mi oko ovog poziva, ef. Ceri} je navodno odgovorio: “Ma nedvoumim se. Samo se pitam je li mi isplatnije spojiti dva pozi-va i ostati u cugu cijeli mjesec u Kataru ili da stalno letimtamo-vamo?”

(A.M.)

OHR, REHABILITACIONI CENTAR

Razmatra se mogu}nostrehabilitacije smijenjenih Nikole

Grabovca i Dragana ZelenikeKomisija koja je dobila zadatak da preispita mogu}nost rehabi-

litacije politi~kih i javnih du`nosnika koji su smijenjeni odlukamavisokih predstavnika u BiH sa~inila je spisak na kojem se nalazisedam imena. Prema izvoru bliskom OHR-u, na spisku se nalazeimena Nikole Grabovca, biv{eg ministra finansija i dopredsjednikafederalne Vlade, te Dragana Zelenike, biv{eg uposlenika Porezne

uprave. Podsje}anja radi, Grabovac je s mjesta ministra finansijasmijenjen zbog afere Am [ped , dok je Zelenika odmah nakon ime-novanja na mjesto zamjenika glavnog inspektora Finansijske policije smijenjen odlukom Wolfganga Petritscha. Ipak, njihova rehabi-

AV, AV,

Ajanovi}evo mucaza govornicom Fed


PARLAMENTARNI SILED@IJA:Mirnes Ajanovi}


9/80

Avazov ku}ni ljubimac, politi~ki papagaj i parlamentarni van-dal Mirnes Ajanovi} zatraìo je od Parlamenta BiH da preispitafinansijsko poslovanje Slobodne Bosne ! Ajanovi} zapravo pon-avlja gluposti iz nedavnog “bratoubila~kog” teksta objavljenog uAvazu kako u Slobodnoj Bosni postoje “crni fondovi” skiveni uhrvatskim bankama i da je zbog tih fondova nedavno cijelaRedakcija SB odletjela u Zagreb kako bi prikrila tragove krimi-nalnog poslovanja!

Ne pada nam na pamet da za{titu od Ajanovi}a potraìmo nasudu, ali ne zato {to ne vjerujemo u ovda{nje pravosu|e, nego zato{to duboko vjerujemo da se slu~aj Ajanovi} ne moè razrije{iti nasudu nego u du{evnoj bolnici.

Kada je prije nekoliko godina prvi i jedini put Poreska upravaFBiH poku{ala zaviriti u poslovne knjige NIK Avaza, la`ni no-vinar [}epan Mali zavriskao je kao da su ga poveli na klanje azbog te ne~uvene drskosti ekspresno je smijenjen cijeli vrhPoreske uprave FBiH na ~elu s Ramizom Dèferovi}em. Me|unovinskim redakcijama koje su tada javno traìle da se osigura

potpuna politi~ka neutralnost i profesionalizam Poreske upravetokom kontrole u “Avazu”, bila je i “Slobodna Bosna”.

Od tada je kroz Redakciju Slobodne Bosne prodefilovalonekoliko postava Poreske uprave i Finansijske policije koje su tra-gale za “crnim fondovima” a Slobodna Bosna nikada od tihu~estalih kontrola nije pravila slu~aj i dizala galamu kao {to je to~inio [}epan Mali optuùju}i nesretnog Dèferovi}a da “gu{imedijske slobode”. [utjeli smo ~ak i onda kada su nam inspektoriumjesto “crnih fondova” otkrili jedan drugi finansijski “kriminal”koji smo skru{eno priznali: Udruènju Srebreni~ana uplatili smodonaciju od 15.000 KM – {to je bilo puno vi{e od zakonomdozvoljenog nivoa (2 posto od ostatka dohotka) pa su nam za

prekomjernu isplatu donacije zara~unali jo{ i zatezne kamate uiznosu od 7.000 KM!

Nije dakle nikada ni bio niti }e ikada biti problem kontrolirati poslovne knjige Slobodne Bosne, no ìvo nas zanima ima li ijednadràvna institucija zaduèna za finansijsku kotrolu (Poreska uprava,

Finansijska policija, MUP, Komisija za indirektno oporezivanje...)koja bi se usudila provjeriti poslovanje [}epana Malog, izbjeglice izPogorice, koji je munjevitom brzinom stekao zavidno bogatstvo:~etiri-pet vila, nekoliko stanova, poslovnu zgradu “najljep{u naBalkanu”, “supermodernu {tampariju” i golemi vozni park na kojem

bi mu pozavidjeli ~ak i ~lanovi Vije}a ministara BiH. (A.M.)


litacija dovodi se u pitanje jer su protiv obojice nadle`nimtuìla{tvima podnesene krivi~ne prijave za zloupotrebu poloàja.

(M.F.)

BO[NJA^KI SERATORI

Biv{i Zulfikarpa{i}ev a danasRadon~i}ev potr~ko \apoogor~en {to nije imenovan

za senatora!Glavni urednik Dnevnog avaza Fahrudin \apo nikako ne moè

halaliti svome nekada{njem meceni Adilu Zulfikarpa{i}u {to se i

njegovo (\apino) ime nije na{lo me|u stotinjak nedavno imenovanihsenatora Bo{nja~kog instituta - privatne zaklade Adila Zulfikar-pa{i}a. \apo se potajno nadao da }e biti honorirano njegovovi{egodi{nje ponizno i servilno motanje oko Zulfikarpa{i}evih nogu,no o~ito se prevario.

Kolike su bile \apine ambicije a koliko kasnije razo~arenje,vidljivo je i po medijskom tretmanu izbora senatora: najava izborasenatora u Avazu je tretirana kao centralna vijest dana, no nekolikodana kasnije, kada je Senat konstituiran, vijest o tome u Dnevnomavazu mogla se prona}i samo uz pomo} lupe.

\apina muka bila bi upola manja da Zulfikarpa{i} za potpred-sjednika Senata nije izabrao “staljinisti~kog autokratu” ZlatkaLagumdìju. Koji }e, zacijelo, tek na sebe navu}i bijesRadon~i}evih krvolo~nih novinara-lutalica. (M.A.)

RECI DOGI NE

Zaplijenjenih 27 kilogramaheroina vozili Mirsad Plojevi}

i Besim Bajramovi}!Nakon {to su pripadnici Dràvne grani~ne slu`be i EUFOR-a,

po~etkom ovog tjedna, na grani~nom prijelazu Pavlovi}a most kodBijeljine zaplijenili vi{e od 27 kilograma heroina, jo{ je jednompotvr|eno kako je BiH postala va`na etapa na tzv. balkanskoj rutikrijum~arenja droge prema zapadnoeuropskom trì{tu, ali i depo zaprivremeno skladi{tenje. Premda njihova imena nisu objavljena,ukupno 52 paketi}a heroina koji su prona|eni ispod poklopca moto-

One koji su dragovoljno sara|ivali sa UDB-om biv{e Jugoslavije pozivam da se iskreno pokaju

MUSTAFA ef. CERI], reisu-l-ulemaIslamske zajednice BiH

VAZ”

o ~itanje “Avaza”ralnog parlamenta!Nikola Grabovac


10/80

Samozvani “pisac i publicista” i jo{ samozvaniji bo{nja~ki KomesarFatmir Alispahi} kona~no se pojavio na Kantonalnom sudu u Sarajevupovodom tu`be za klevetu koju je prije vi{e od godinu dana protiv njegapodigao nekada{nji direktor Federalne Obavje{tajno-sigurnosne slu`beMunir Alibabi}. Alispahi} je u brojnim bo{nja~kim medijima (Jutarnji list,Valter, Avaz, Ljiljan) prije dvije godine pokrenuo nezapam}enu hajku pro-tiv Alibabi}a pod radnim naslovom “Kako je Munir Alibabi} prodavaodràvne tajne”, objavljuju}i transkipte koje mu je ustupila kriminalna

skupina iz FOSS-a predvo|ena biv{im direktorom Ivanom Vuk{i}em injegovom intimnom suradnicom Kristinom [ili}.

U svom iskazu pred sudijom Kantonalnog suda u Sarajevu “pisac ipublicista” Alispahi} priznao je vlastitu krivicu za iznesene klevete, ali jepojasnio da su najve}i krivci za hajku na Munira Alibabi}a ~elni ljudiFOSS-a koji su ga (Komesara Alispahi}a) izmanipulisali daju}i mu kom-promitiraju}e dokumente!? Alispahi} je kazao i kako upravo ti ljudi izFOSS-a, a ne on, trebaju odgovarati za kr{enje zakona. Jer, kako je kazao,nakon {to je Parlament BiH ustanovio da je FOSS kr{io zakon i ljudskaprava montiraju}i aferu “Dràvni udar”, on vi{e nije klevetao tuìtelja Alibabi}a.

Ta~no je da ~elnici FOSS-a trebaju odgovarati zbog kr{enja zakona, alioptu`nicu protiv njih treba pro{iriti: za krivi~no djelo zloupotrebedu{evnog bolesnika, {to Fatmir Alispahi}, prema medicinskoj doku-mentaciji, izvorno jeste! (S.A.)


MINI MARKET Meliha Ali} ~esto zna, nezadovoljna, pozivati zbog toga kako je prezentovana njena frizura ili glavanovinari TVSA

ra i skriveni ispod sjedi{ta golfa I , prevozili su Mirsad Plojevi} iBesim Bajramovi}. Plojevi}, koji je ro|en u Novom Pazaru, imadràvljanstvo BiH i stalno prebivali{te u Sarajevu, dok Bajramovi}ìvi u Zenici. Nezvani~no doznajemo da je Mirsad Plojevi} u Sarajevubio blizak sandà~kom kriminalnom miljeu, te da se kretao udru{tvu osoba koje su ranije dovo|ene u vezu s trgovinom drogom,

te ubojstvima Muzafera Kali}a i Zihada Hasanovi}a, koji su lik-vidirani u obra~unima unutar sandà~kog narkoklana. Dalju istraguo ovom slu~aju preuzelo je Tuìteljstvo BiH.

(S.M.)

IZMET @IGI]

Federalni ministar Izet @igi}podnio jo{ jednu ostavku

Federalni ministar energetike i rudarstva Izet @igi} podnio je jubilarnu, desetu ostavku tokom svog dvogodi{njeg mandata u VladiFederacije BiH. @igi} je ovoga puta odstupio s funkcije Vladinogkoordinatora za privatizaciju o~ito razapet izme|u diktatastrana~kog vrha i realne nemogu}nosti da realizira postavljene ci-ljeve. Jedan od tih nerealiziranih ciljeva svakako je i preuzimanjekontrole nad Fabrikom duhana Sarajevo, jedne od najprofitabilnijihkompanija u BiH, za koju se Stranka za BiH gr~evito borila prilikomraspodjele izbornog plijena. @igi} je trpio pritisak zbog privatizacijeFeroelektra, Sarajevske pivare, Sarajevo osiguranja, BH Steela ,FDS-a, Elektroprivrede ... Posljednjih sedmica pritisak je kulminiraozbog privatizacije sarajevskog Energopetrola i to je najvjerovatnijepresudno uticalo na @igi}evu odluku o povla~enju. No ne treba ùriti

sa zaklju~cima: @igi} je poznat ne samo po tome {to ~esto podnosiostavke nego jo{ vi{e po tome {to ih jo{ energi~nije povla~i!(A.M.)

ME\UNARODNA ZAJEBNICA

Britanska vlada reformirapravosu|e u Prijedorupostavljanjem oznaka

po hodnicima!? Vjerojatno da }e, ako se iko ikada prihvati tog posla, biti

nemogu}e precizno utvrditi koliko su “programa-pomo}i” svakojakeme|unarodne organizacije implementirale u poslijeratnoj BiH, kao ikoliko je novca potro{eno na raznorazne gluposti koje se kod nas,posve ozbiljno, nazivaju projektima. Jedan je takav “projekat”, unovembru 2003., u Osnovnom sudu u Prijedoru pokrenula britanskavlada, s tim da je, kako se navodi u njihovom programu, “faza dijag-nosticiranja” problema po~ela mjesec dana ranije. Naime, upravo jetoliko vremena bilo potrebno da se ustanovi kako na vratima svihkancelarija u prijedorskom Osnovnom sudu nema oznaka, da nahodnicima nedostaju putokazi i da slu`benici suda ne nose identi-

fikacijske kartice?!“Istraìvanje u okviru ovog projekta je pokazalo da je zbog

svega toga sudsko osoblje bilo prekidano u svom radu ~estimupitima od strane gra|ana koji koriste Sud, a sami gra|ani su

JAZAVAC P

Fatmir Alispahi} priznaohu{kali da javno bl

PRIZNAO KRIVICU:Fatmir Alispahi}


11/80

postajali nervozni i nezadovoljni {to se ne mogu brè i jed-nostavnije sna}i u zgradi Suda i do}i do informacija ilizaposlenika koji im trebaju”, navodi se u nalazima istraìvanjakoje je provedeno u sklopu projekta “Pravda u zajednici”, a koji je,opet, dio Programa sigurnosti ipristupa pravdi na Balkanu.

Nakon {to je, dakle,“ustanovljeno” da bi rje{avanjetog problema rezultiralo efikasni- jim radom lokalnog pravosu|a ismanjenjem nezadovoljstva i ner-voze me|u gra|anima Prijedora (apoznato da je nervoza kodBosanaca neminovno vodi dokonflikta), sredstva za finan-ciranje ovog “projekta” osigurana su iz Fonda britanske vlade zaprevenciju konflikata, dok je implementacija povjerena {esto~lanomtimu. Prema zvani~nim podacima, “projekat” postavljanja oznakana vratima i hodnicima Osnovnog suda u Prijedoru (~ija vrijednost

nije poznata), trajat }e od novembra 2003. do juna 2005. godine (?),kada bi taj “iznimno sloèn i zahtjevan posao”, trebao biti okon~an.Pored Prijedora, “projekat” britanske vlade za prevenciju konflikatarealiziran je i u Op}inskom sudu u @ep~u, ali nam nije poznato sakoliko uspjeha.

(S. M.)

DAJTE [ANSU MIRZI

Niko ne osje}a da je direktor

FIPA-e Mirza Hajri} prije ~etirimjeseca oti{ao u Washington Ve} puna ~etiri mjeseca Agencija za promociju stranih investici-

ja (FIPA) radi bez direktora. Raniji direktor Mirza Hajri} prekoman-dovan je u Washington jo{ po~etkom januara i jo{ od tada stojiupra`njena direktorska fetelja ove “va`ne institucije” za koju je raniji direktor Mir za Hajri} bez imalo zazora tvrdio da je najzasluìja zapriliv stranih investicija. No pokazuje se da je uloga FIPA-e posvebezna~ajna, ~ak u toj mjeri da je Vije}e ministara BiH zaboraviloimenovati Hari}evog nasljednika! Ipak, Hajri}ev odlazak uWashington predstavlja nenadoknadiv gubitak. Za Svjetsku banku.

(M.A.)

Reforma policije }e biti kao Mont Everest, na koji }emo se morati popeti

PADDY ASHDOWN, visoki predstavnik u BiH

D LUDOM

da su ga ~elnici FOSS-ai Munira Alibabi}a


Mirza Hajri}

DOKAZAO KLEVETE AVAZA,LJILJANA, JUTARNJIH NOVINA...:Munir Alibabi}

ORGANIZATOR HAJKE NAALIBABI]A: Ivan Vuk{i}


12/80

DRAGAN VIKI]zapovjednik Specijalne policije

Ako je vlast izabrana nelegalno, onda jesigurno da to nisu smjeli u~initi. To je valj-da neki logi~an zaklju~ak. Mnoge od dobit-nika ovogodi{nje [estoaprilske nagradeli~no poznajem i mislim da su je zasluìli.To nije sporno. Ne znam ho}e li se odlukeo dobitnicima nagrade staviti van snage, ali

meni je ào ovih ljudi koji su dobili[estoaprilske nagrade. Ato {to su dodijelilisami sebi nagradu je malo nelogi~no, alikod nas je sva{ta ne{to nelogi~no.

Naravno da takva vlast nije imala pravo da dodijeli [estoaprilske nagrade. Nelegalno su izabrani i samim tim sudegradirali ovu nagradu, koja je sama

po sebi vi{e postala smije{na. Ljudi kojisu je dobili naravno nisu krivi i ne bih uto ulazio. Naravno, nagrade im se netrebaju oduzeti. Ho}u jo{ da kaèm da

je sama procedura u kojoj ljudi samisebe predloè i onda raja glasa -komi~na. Mislim da bi trebalo napraviti

neki modul da vi{e ljudi u~estvuje u glasanju, a ne da neka komisija odre|uje pobjednike. I samo jo{ kad bi meni dodijelili neku sed-moaprilsku nagradu!?

NERMINA KURSPAHI]

knjièvnica

ALMIR KURTumjetnik

Postoje dvije razine nastalog proble-ma. Prva razina je sama nagrada, i

odnos nagra|enog prema njoj, a druga je izvedena, instrumentalizirana od bahatih vlastoljubaca. Li~no mi je ~astda sam dobila [estoaprilsku nagradu jer

je smatram antifa{isti~kom. Takva na-grada se ne odbija jer u sebi nosisje}anje na sve one uglednike koji su jezasluèno primili. Osim toga, o tojnagradi i onima koji }e je primiti

odlu~ila je neovisna komisija, koju je formirala pro{la gradskavlada, ona ista koja to sada osporava. ^lanovi te komisije dali sumi najvi{e glasova. Ja im se na tome zahvaljujem, i primanjemnagrade i njima izraàvam po{tovanje.


MINI MARKET Vojislav [e{elj je na{ najzna~ajniji i najaktuelnijibosanski SrbinMIRKO BLAGOJEVI], poslanik SRS

“dr. Vojislav [e{elj”

ÊTIRI HASA

Me|u diplomatama optuènim

za kriminal nalazi se iHasan Muratovi}, rektorSarajevskog univerziteta

Nakon uvo|enja institucije budètskog trezora tokom 2001.godine vlast Alijanse za promjene provela je op{irne revizorskemjere u svim dràvnim institucijama. Izme|u ostalog, revizijom subila zahva}ena i bosanskohercegova~ka diplomatsko-konzularnapredstavni{tva. Tom prilikom ustanovljeno je da 28 konzulata iambasada BiH nije upla}ivalo sredstva od naplate taksa za izda-vanje paso{a i drugih dokumenata u dràvni budèt nego su pro-tivzakonito zadràna i tro{ena. Sukladno tom nalazu MIP BiHKantonalnom tuìla{tvu Sarajevo podnijelo je krivi~ne prijave protiv28 bh. diplomata, me|u kojima je i biv{i ambasador BiH u HrvatskojHasan Muratovi}, tvorac sintagme o “policijskoj dràvi” koju jenavodno poku{ala stvoriti Alijansa za promjene. Iako spomenute prijave ve} godinama skupljaju pra{inu po ladicama Kantonalnogtuìla{tva, aktuelni rektor sarajevskog Univerziteta je, za svakislu~aj, preduzeo neophodne mjere za{tite svog novoste~enogpoloàja. Naime, u novom Statutu Senata sarajevskog Univerzitetau ~lanovima 88 i 89 doslovno se kaè da rektor Univerziteta moèbiti smijenjen samo ukoliko postoji pravosna`na sudska presuda zapo~injeno krivi~no djelo sa propisanom zatvorskom kaznom.

(M.F.)

PRO ETCONTRA

NE

NE

DA

SMATRATE LI DA JE VL U SARAJEVU MOGLA D

Hasan Muratovi}


13/80

KAD HAAG DO\E PO SVOJE

Brigadir Kubura uz pogrde i

uvrede do~ekao generalaDeli}a u zatvoru u Haagu!?Kako je ovih dana medije izvijestila Islamska zajednica iz Nje-

ma~ke, njeni su predstavnici pro{le nedjelje u zatvoru u Scheve-ningenu posjetili Bo{njake optuène za ratne zlo~ine koji susmje{teni u pritvorskoj jedinici Tribunala u Haagu. Na susret sapredstavnicima Islamske zajednice odazvali su se svi Bo{njaci-ha{kipritvorenici kojima je tom prilikom dodijeljena i simboli~na finan-sijska pomo}. Vjerski velikodostojnici posebno su naglasili da sedru{tvu u zatvoru pridruìo i penzionisani general Sefer Halilovi}koji je ranije odbijao do}i na sli~na “okupljanja”.

Islamskim velikodostojnicima tokom posjete armijski general

Rasim Deli} se poàlio {to je smje{ten u tzv. srpski paviljon ukojem je on jedini Bo{njak.

Na{i izvori iz pritvora u Scheveningenu ovo potvr|uju ipoja{njavaju da su zatvorske vlasti odlu~ile generala Deli}a smje-stiti u “srpski” dio zatvora nakon {to je, odmah po Deli}evomdolasku u Haag, do{lo do krajnje neprijatnog susreta izme|u Deli}ai brigadira Amira Kubure, nekada{njeg komandanta Sedme mus-limanske brigade. Kubura je naime osuo verbalnu paljbu na svognekada{njeg komandanta Deli}a vi~u}i na njega: “Ti si me u sve

ovo uvukao, vrijeme je da ti odgo-vara{“. Navodno je Kubura u posljed-nji trenutak sprije~en da se fizi~ki

obra~una sa svojim nekada{njimpretpostavljenim, nakon ~ega je Deli}preba~en u zatvorsku }eliju iz koje }eimati manje prilika susretati se sa svo-

jim ratnim suborcima!?

Smatram da je ovo pitanje zaistaveoma komplicirano. Da ova nelegalnoizabrana vlast nije dala kandidatimanagrade, oni bi ostali bez nagrada iakosu ih zasluìli.Te{ko je odgovoriti pre-cizno na ovakvo pitanje. Jer, ipak odlu-ka o nagradi je donesena legalno, dakle

donijela je ona vlast koja je zakonitoizabrana. A dodjelu su uzurpirali ljudikoji su na vlast do{li nelegalno.

DAMIR HAD@I]na~elnik Op}ine Novi Grad

îm je ova vlast izabrana nelegalnoi ~im je smatramo nelegalnom, logi~noda su sve njene odluke nelegalne i

nevaè}e. Ono {to je problemati~no, jeste odnos prema laureatima, premaljudima koji su dobili ta priznanja.Li~no mislim da su ljudi koji su dobili[estoaprilsku nagradu to priznanje izasluìli; svi osim aktuelne Vlade Kan-tona Sarajevo. Dodjeljivanje nagradeVladi Kantona nije bilo mogu}e ni u

najrigidnije vrijeme jer je u demokratskim dru{tvima nemogu}e da jedan organ dodjeljuje drugom organu ili sam sebi bilo kakvunagradu. A ostali dobitnici, bez obzira na vije}e koje dodjeljujenagradu, sasvim sigurno su ljudi koje niko ne bi osporio. @ao mi je{to su nagrade za njihov doprinos Sarajevu politi~ki izmanipuli-rane i bezrazlo`no dovedene u pitanje.

SELVEDIN AVDI]zamjenik glavnog urednika magazina “Start”

Li~no smatram da vlast koja je nele-galno izabrana nije imala pravo dodi-

jeliti ovu nagradu. Oni su nezakonitoizabrani i sve {to rade je isto takvo. Oninemaju pravo ni na kakve izbore, dod-

jele, ni bilo kakve radnje vezane za

vlast. Pogotovo nemaju pravo dodijelitinagradu sami sebi i jo{ prihvatiti takvone{to. Ne znam samo kako su ljudi kojisu dobili nagrade imali obraza da bilo{ta uzmu od takve vlasti; ja li~no od

tako siledìjski formirane vlasti nikad ni{ta iz ruke ne bih uzeo.

Europske reforme HDZ-a nam trebaju kao kruhnasu{ni

BARI[A ÔLAK, predsjednik HDZ-a BiH


T KOJA JE NEZAKONITO IZABRANADIJELITI [ESTOAPRILSKE NAGRADE?

DA/NE

DA/NE

NE

IVAN LOVRENOVI]knjièvnik

OBRAÛN U SCHEVENINGENU:Brigadir Amir Kubura,

navodno jeistresao puno ù~i na

ra~un svog ratnogkomandanta Rasima Deli}a,nakon njegovog dobrovoljnog dolaska u Haag


14/80

Nerazumno “juna~enje” Vije}aministara BiH pred delegacijomMe|unarodnog monetarnogfonda oko uvjeta za potpisiva-nje novog stand by aran`mana

ugrozilo je realizaciju dva kredita od po60 miliona dolara koja je na{oj dràvi

ranije odobrila Svjetska banka. Rije~ je okreditu SOSAC II namijenjenom socijal-nom sektoru te drugom kreditu namije-njenom za restrukturiranje kompanija.Oba kredita su trebala biti operativna po-~etkom maja, no ostat }e blokirana do

postizanja sporazuma izme|u BiH iMMF-a.

Kao {to smo ranije pisali, pregovori sMMF-om zapeli su oko naizgled

banalnog razloga: MMF je izri~ito zahti- jevao smanjenje pla}a dràvnoj adminis-traciji za 10 posto, uvjeren da ovogodi{nji

priliv sredstava u dràvni i entiteske budète ne}e biti dovoljan za podmirenjetro{kova sve glomaznijeg i nezaja`ljivijegdràvnog aparata. Prema uporednim

podacima iz ve}ine tranzicijskih dràva,dràvni aparat BiH po udjelu potro{njenacionalnog dohotka ve} spada me|unajskuplje u cijeloj jugoisto~noj Evropi a

dodatni problem je {to tek predstojiformiranje novih dràvnih institucija i {to}e se na njihovo odràvanje uskoro izdva-

jati preko 60 posto dràvnog i entitetskih budèta!?

PREGOVORI SA MMF-omPregovori Vije}a ministara s dele-

gacijom MMF-a zapo~eti su jo{ sredinom pro{le godine kada je formalno istekao prethodni stand by aran`man potpisan

po~etkom 2002. godine. Izostanak spo-razuma s MMF-om na{a je delegacija poku{ala opravdati navodnom za{titom prava boraca i invalida rata: zahtjevMMF-a za smanjenje pla}a dràvnojadministraciji namjerno je iskrivljen unavodni zahtjev MMF-a da se za 10

posto smanje prinadle`nosti isklju~ivo bora~koj populaciji uz neophodnidodatak da tako ne{to Vije}e ministaranikada ne}e dopustiti makar ostalo bezkredita MMF-a.

S naslovne stranice svog vi{e negolojalnog biltena Dnevnog avaza premijer Terzi} je slavodobitno poru~io kako BiHne pristaje na diktat i da “BiH ne trebakredit MMF-a”! Ranija manipulacija

pro{irena je novom: Terzi} je ustvrdiokako je MMF iza{ao s novim zahtjevomda se pla}e budètskim korisnicimaumjesto za 10 umanje za 15 posto! Ve}

sutradan iz sarajevske kancelarije Me-|unarodnog monetarnog fonda upu}en jeo{tar demantij u kome se tvrdi da MMFnije promijenio raniji zahtjev nego jesamo ponudio druga~iju raspodjelu tereta:ako je Vije}u ministara toliko stalo doza{tite prava boraca, MMF nema ni{ta

protiv da njihove prinadle`nosti ostanuiste a da se nedostatak sredstava nadokna-di smanjenjem pla}a ostalim budètskimkorisnicima za 15 posto! Drugim rije-

~ima, Vije}u ministara i entitetskim vla-dama ostavljena je mogu}nost unutra{nje preraspodjele tro{kova, no tro{kovi bu-dètskih korisnika u kona~nici moraju bitismanjeni za 10 posto!

Nakon bezuspje{nog zaklanjanja iza bora~ke populacije, premijer Terzi} sedosjetio da pla}e budètskim korisnicima

poku{a za{tititi pozivom na ustavnuodredbu koja navodno zabranjuje “sma-njenje pla}a du`nosnicima izabranim uinstitucije BiH”. Takva odredba doista jezapisana u Ustavu BiH no izvorno zna-~enje te odredbe posve je druga~ije.

Njome se naime svojedobno èljelo za-{tititi dràvne ~inovnike od entitetskogdiktata i ucjena a nikako trajno one-mogu}iti smanjenje pla}a. Rasprostra-njeno i bahato kr{enje Ustava BiH na svestrane a slijepo pridràvanje njegovihodredbi ba{ u slu~aju zagarantirane visine

BiH IZME\U PONOSA I BANKROTA


Vije}e ministara BiH, odnosno premijer ADNAN TERZI], energi~no su ovih danaodbili zahtjev Me|unarodnog monetarnog fonda (MMF) kojim se traìla temeljitareforma birokratskog aparata dràvnih institucija i radikalno smanjenje njegovih

tro{kova; na{ novinar analizira su{tinske razloge sukoba Vije}a ministara sa

MMF-om i najavljuje po dràvu i gra|ane dramati~ne posljedice tog sukoba

ADNAN TERZI] PROTIV SVFINANSIJSKIH MO]NIKAADNAN TERZI] PROTIV SVFINANSIJSKIH MO]NIKA

Pi{e

Asim Metiljevi}

Zbog odbijanja da obuzda parazitsVije}e ministara gura BiH u potpu


15/80

Sukob Vlade BiH i MMF-a


ETSKIHETSKIH

ku dràvnu birokratijuu katastrofu!

HISTORIJSKO NE MMF-u:Za {ta se zapravo zalaè

dràvni premijer Adnan Terzi} odbijaju}i kredit vode}e svjetskemonetarne institucije


16/80

pla}a dràvnoj administraciji predstavljanevi|eno licemjerstvo i cinizam iste tevlasti.

Jedino gore od toga je kasniji altru-izam dràvnog premijera Adnana Terzi}akoji je formalno pokrenuo proceduru za

izmjenu ove ustavne odredbe kako bi senjenom eliminacijom otklonile preprekeza prihvatanje zahtjeva MMF-a! Unajboljem slu~aju, procedura za promjenuUstava potrajat }e barem pet-{est mjesecitako da stand by aran`man s MMF-omne}e biti potpisan ni do kraja godine.

I dok se premijer Adnan Terzi} javno juna~i zbog hrabrosti i odlu~nosti s kojom je odbio “diktat” MMF-a, u tajnosti, izazatvorenih vrata, on istodobno misijuMMF-a poku{ava izmoliti da uputi pismoSvjetskoj banci u Va{ingtonu u kome }e

pohvaliti “napredak u pregovorima BiH sMMF-om” kako bi Svjetska banka naosnovu tog priznanja deblokirala ve}odobrene kredite BiH u iznosu od 120miliona dolara! Nismo uspjeli doznatiho}e li misija MFF-a pristati na ovaj ustu-

pak, no sude}i po intonaciji i o{trini skojom je prethodno demantovala nekeTerzi}eve izjave, {anse za slanje takvog

pisama svedene su na minimum.

DIKTAT ILI ZAHTJEVZA REFORME

Upu}eni me|utim tvrde da tako

intonirano pismo ionako ne bi uticalo naodluku Svjetske banke koja u pravilusvoju finansijsku politiku prema nekojdràvi tijesno koordinira s MMF-om.Upravo se u toj me|uovisnosti dvijemo}ne finansijske institucije krije zna~ajstand by aran`mana: sam po sebi stand byaranàman nije osobito zna~ajan jer se u

pravilu radi o malim iznosima kredita s ne ba{ pretjerano povoljnim uvjet ima

otplate, no potpis na taj aran`man pred-stavlja jasnu poruku ostalim investitorimai kreditorima da slijede primjer MMF-a.

Upravo se to desilo sa dva kreditaSvjetske banke.

Pri~a za sebe su razlozi zbog kojih jeVije}e ministara odbilo “diktat” MMF-ada smanji pla}e korisnicima dràvnog

budèta. Bez sumnje, takva odluka jemotivirana isklju~ivo politi~kim razlozi-ma. Naime, golemi dio dràvnog aparatana svim razinama vlasti tokom posljednjih

petnaestak godina apsolutne vlasti nacio-nalnih partija popunjavan je po jasnomstrana~ko-rodbinskom principu. Tri na-cionalne stranke, svaka u svojoj “zoniodgovornosti”, uspjele su u dràvne insti-tucije, javna preduze}a, brojne zavode idirekcije ugurati glavninu svojih kadrova inajodanijih strana~kih pristalica i to je nji-hova najvjernija glasa~ka baza uz pomo}koje bez pretjerane brige uspijevaju glatkodobiti izbore. Brigom za materijalni status

dràvne administracije vladaju}e nacio-nalne stranke na najefikasniji na~in inve-stiraju u svoju predizbornu kampanju i to

je jedino razlog zbog kojeg premijer Terzi} ne pristaje na “diktat” MMF-a.

BiH IZME\U PONOSA I BANKROTA


BiH je s MMF-om do sada potpisala dva stand by aranàmanau ukupnom iznosu od oko 120 miliona dolara. No, najve}idoprinos makroekonomskoj stabilnosti MMF je dao prekokreditiranja konvertibilne valute {to je obezbije|enouspostavom Valutnog odbora na ~ijem je ~elu sve dokraja 2004. godine bio namje{tenik MMF-a Peter Nichol.Konvertibilnu marku i valutni odbor 1997. godine ponalogu i tro{ku MMF-a kreirao je ameri~ki profesor StevenHanke, direktor Instituta za primijenjenu ekonomiju

presti`nog John Hopkins univerziteta a sve vrijeme tokomsedmogodi{njeg mandata u BiH guverner Centralne bankePeter Nichol primao je pla}u izravno od MMF-a.

MMF I EKONOMSKA STABILNOST BiH

Uloga Petera Nichola jenemjerljiva

Najva`nije pitanje koje MMF poku{a-va razrije{iti s nekom zemljom jeste njenavanjska likvidnost - vanjska zaduènost,bilansa teku}eg ra~una te trgovinskabilansa. Tom glavnom cilju podre|en jestand by aran`man koji ima stabilizira- ju}u ulogu: dràvama s nepovol jnombilansom teku}eg ra~una, kao {to je BiH,u pravilu se sugerira smanjenje zaduè-

nosti, rezanje tro{kova dràvnog aparata,uskla|ivanje potro{nje s realnim prihodi-ma. Upravo je to sugerirano i BiH koja,istina, nema osobitih problema s vanj-skim dugom, ali ima itekakvih s trgovin-skom bilansom (minus od 6,3 milijardeKM) i platnom bilansom teku}eg ra~unakoja je me|u najnepovoljnijim me|u tran-zicijskim dràvama Evrope.

MMF-OV POGLED NA BiH

Deficit od 6,3 milijarde KM

ugroàva zemlju

BEZUSPJE[NA UVJERAVANJA BOSANSKOHERCEGOVA^KIH VLASTI: Jedna odsjednica Me|unarodnog monetarnog fonda

KRUPAN DOPRINOS:Peter Nichol


17/80


18/80

Dragan Andan, direktor policijeRepublike Srpske, navodno je

pro{le nedjelje najavio da }etuìti na{ list zbog toga {to smoobjavili da se Andan nalazi na

spisku Komisije za Srebrenicu kao jedanod u~esnika u genocidu nad Bo{njacima uSrebrenici.

Me|utim, poznavaoci afera u kojima je Andan u~estvovao smatraju da biaktuelni direktor policije eventualnomtu`bom mogao samo uzdrmati svoj te{ko

ste~eni status u dràvnim institucijamaRS. Naime, nakon prijetnje tu`bom,redakciji SB javili su se Andanovidoju~era{nji “saborci” iz RS i ponudilina{em listu dokumente kao i li~na svje-do~enja koja ukazuju na karakter An-danovog anga`mana tokom rata u BiH, alii niz dokaza koji upu}uju da je Andan

SPISAK ZLO ÎNACA IZ SREBRENICE


Spisak od blizu 900

ljudi, danas zaposlenihu dràvnim i entitetskiminstitucijama, za koje

je Komisija koja jeistraìvala doga|aje uSrebrenici iz ljeta1995. godineustanovila da susudjelovali u genocidu

nad Bo{njacima jo{uvijek se tretira kaoprvorazredna dràvnatajna; na{ list je upro{lom broju objavio“najzvu~nija” imenasa izvornog spiska,a u ovom brojunastavljamo istraìvati

za{to jo{ niko od tihljudi nije udaljen safunkcije koju obavlja

Pi{e

Emir Hodì}

ZLOÎNCI IZ SREBI DALJE NA FUNKCI

[TA JE RADIO U BIJELJINI, NA IGMANU, SREBRENICI: Dragan Andan, direktor policije RS

Direktor policije RS DR

nije se odvajao od zlo~in


19/80

nelegalno postavljen na mjesto direktora policije RS-a. Te{ko da bi Andan na bilokom sudu mogao dokazati da ispunjavadva osnovna uvjeta za postavljanje na

mjesto direktora policije, a to su – da nijedisciplinski gonjen i da ima najmanje petgodina staà na rukovode}im mjestima usektoru javne bezbjednosti.

Jedina neistina koju je na{ list objaviovezana za Andana jeste da je on u vrijemeakcije Srebrenica bio na~elnik CSB-aBijeljina. U tom periodu Andan je biokomandant Jedinice za specijalne nam-

jene Vojske RS, {to ga stavlja u znatnoteì poloàj.

POLICAJAC NA BRANIKU

OTAD@BINEUo~i prvih poslijeratnih izbora Andan je radio kao na~elnik SJB Stari Grad.Kada je po~elo granatiranja Sarajeva,Andan je pozvao Sarajlije da iza|u izgrada. U prolje}e 1992. godine raspo-re|en je za na~elnika SCB Bijeljina. Tu }ese zadràti svega nekoliko mjeseci,ta~nije do 11. septembra, kada je zbog

plja~ke razrije{en du`nosti i odlukomtada{njeg ministra Mi}e Stani{i}a udaljeniz MUP-a RS. Andan je u to vrijeme

poku{ao da preko poker aparata koje jekao ratni plijen dovezao iz Br~kog, a

instalirao u bijeljinskom kafi}u, zaradineki dinar. Nakon otkaza odlazi u Beo-grad u kojem traì posao za supruguNadu . Zapo{ljava je u Birou RepublikeSrpske koji je u to vrijeme vodio Mom -~ ilo Mandi}. Po~etkom 1993. Andan se

vra}a u BiH i to kao komandant tjelesnegarde Ratka Mladi}a. Dalji Andanov ratni

put vezan je isklju~ivo za Mladi}a. Istegodine sa Mladi}em se pojavio na Ig-manu, odakle se ponovo obratio Saraj-lijama. U Mladi}evom dru{tvu Andan je

stigao u Srebrenicu, u ljeto 1995. godine,zbog ~ega je i dospio na “srebreni~kulistu”. Aktuelni direktor policije rukovo-dio je i punktom u Han Pijesku, na kojemsu tada{nji ministri RS-a presretani iodvo|enu u Crnu Rijeku, gdje su ponekoliko dana maltretirani na Mladi}evoj

privatnoj farmi svinja. Jedan od njih je bio i ministar Zoran \eri}, koji Andanunikada nije zaboravio ovo poniènje.

Andan je uz Mladi}a bio i 1996.godine kada je odlukom Biljane Plav{i}smijenjen. Tada je na njegovo mjesto

postavljen Pero ôli}. U to vrijeme Mladi}i Andan napu{taju BiH i odlaze u Beograd.

Me|utim, Andan je u svom prvomintervjuu nakon {to je izabran za direkto-ra policije RS kazao da nema nikakvih ni

privatnih, ni rodbinskih veza sa RatkomMladi}em, niti sa bilo kojim drugim rat-nim komandantom.

“U ratu sam profesionalno zavr{avao

svoj dio posla. Pro{ao sam sve provjere

me|unarodne zajed-nice i da iza mene

postoji bilo {ta prlja-vo, danas se sig-urno ne bih nalazio

na ovoj poziciji”.

Ashdownovi “profesionalci” u slu`bi zlo~ina


ENICEAMAANDANOV PRET-POSTAVLJENI:

Ratko Mladi}

Najuticajniji policajac iz RS ve} godina-ma je direktor SIPA-e Sredoje Novi},favorit me|unarodne zajednice. Premana{im izvorima iz Beograda, velikipovratak predratnog udba{aNovi}a na policijsku scenu uBiH desio se sredinom 1998.godine kada je postavljen zaministra policije RS. Tada{nji pre-mijer RS Milorad Dodik odlu~io seza Novi}a nakon {to je posjetioBeograd traè}i od SlobodanaMilo{evi}a da mu izdiktira ime

ministra policije u svojoj vladi.Milo{evi} je uputioDodika na svog u tovrijeme najpouzdani- jeg suradnika - {efa

SDB-a Srbije Jovicu Stani{i}a. Dodik iStani{i} sreli su se u Beogradu na splavu

~iji je vlasnik bio FrankoSimatovi} Frenki, osniva~

“Crvenih beretki”.Stani{ic i Simatovi}tada su rekli (naredili)Dodiku da za ministrapolicije imenuje SredojaNovi}a, zato {to je, kako

su rekli, rije~ o “prov- jerenom i iskusnom”

policajcu...

Sredoja Novi}a na mjestoministra policije RS postavili

Jovica Stani{i} i FrenkiSimatovi}!

VLADA(R) U SJENCI

GAN ANDAN tokom rata

a RATKA MLADI]A!

SredojeNovi}


20/80

Iz glavnog grada Srbije Andan sevra}a 1998. godine sa Branom Milju{em i

promovi{e ga kao budu}eg mandataraVlade RS na prijedlog tada{njeg pred-sjednika ovog entiteta Nikole Popla{ena.Me|utim, promocija je bila bezuspje{na.

Ve} slijede}e godine pribliàva seSredoju Novi}u, tada{njem ministru poli-cije RS, i podsje}a ga na dane (i godine)kada su zajedno “àrili i palili”. Novi} gaubrzo postavlja na mjesto na~elnikaOdjeljenja policije. Po~etkom 2003.godine, po kazni, raspore|en je na mjestoinspektora u Prijedoru jer je neovla{tenodavao intervjue. Dok je bio na~elnik SJBIsto~no Sarajevo ponovo se obra}a Saraj-lijama i optuùje ih da su tokom rata

pobili pet hiljada Srba.O kakvom se ~ovjeku radi, potvr|uje i

sudski postupak koji se vodi protiv pripadnika MUP-a za ubistvo Novice Luki}a prilikom policijske akcije poku{aja

hap{enja ha{kih optuènika. Naime, An-dan tvrdi da nije u~estvovao u akciji, dok su svi saslu{ani svjedoci potvrdili da je onrukovodio tom akcijom.

MLADI]EVPROFESIONALACU SREBRENICI

U intervjuu koji je dao za Ekstra ma- gazinAndan kaè da ne raspolaè spiskomKomisije za Srebrenicu na kojem se na{lo892 lica koja su zaposlena u dràvnim

organima, te isti~e da su tvrdnje kako senalazi na tom spisku obi~na glupost.O njemu se pi{e, kako kaè, “na

osnovu izvje{taja AID-a, koji su tokomrata vo|eni protiv njega i svih kolega koj i

su bili u MUP-u RS”.“Uop{ te se ne b ih iznenadio kad b i se

sut ra pojavila ne~ ija zabil je{ka iz ratnog

vremena o mom pona{anju ili ne~ijem

v i|en ju mog pona{an ja. Sve su stav ili u

funkciju moje diskreditacije”.Andan tako|er tvrdi da uprkos

velikim pritiscima me|unarodne zajed-nice ne}e do}i do najavljene reforme poli-

cije u BiH koja bi zna~ila ukidanje Mini-starstva unutra{njih poslova RepublikeSrpske.

“O ukidanju MUP-a RS ne moè se nirazmi{ljat i, a kamoli razgovarati . Mi una-

pre|u jemo na{ rad i mis limo da bez veze

sa bazom ili krovnim m inistarstvom u

Sarajevu moèmo da funkcioni{emo u

na{em prostoru. Na{i rezultat i demantuju

sve one koji tvrde da smo neefikasni i

tromi”.

Dobro upu}eni izvori tvrde da jeAndan sklon manipulaciji i ucjenama, kaoi da u policiji proteìra osobe koje suumije{ane u ratne zlo~ine.

Andanovi bliski saradnici navode i daon odràva ~este kontakte sa mnogima izmreè za podr{ku ha{kih optuènika. Zanjegovo postavljanje na mjesto direktora

policije lobirali su mnogi, od firme RMGsa Pala do pripadnika kontraobavje{tajneslu`be Vojske SCG s kojom godinamasara|uje. Ipak, najva`niji glas da Andando|e na ~elo policije RS bio je glas

Dragana âvi}a. âvi} je Komisiji zaizbor direktora RS doslovno kazao - iliAndan ili niko drugi.

Dragan âvi}, koji je za sebe tvrdioda je dugo osporavan i sputavan u SDS-u,izborom za predsjednika SDS-a okon~ao

je proces preuzimanja svih poluga vlasti uRepublici Srpskoj. Prije njega u RS je touspio uraditi jedino Radovan Karadì}.

âvi} se pro{le godine i kod pred-stavnika me|unarodne zajednice izborioza status “Broja Jedan” u Republici Srp-skoj. U tome mu je u velikoj mjeri pomo-gao i visoki predstavnik Paddy Ashdown.

Naime, u prolje}e pro{le godine âvi} i

Ashdown su oti{li u London gdje su pri-mljeni na najvi{em nivou. U ministarstvuinostranih poslova Velike Britanijeâvi}u je saop{teno da s funkcija uskoroodlaze Dragan Kalini} i Zoran \eri} jer su odgovorni za opstruiranje hap{enjaha{kih optuènika, a da u budu}nosti ovazemlja ra~una isklju~ivo na njega. Ash-down je u razgovoru s britanskim zva-ni~nicima sugerisao da je âvi}a, jedini~ovjek na kojeg se iz Republike Srpske u

budu}nosti moè ra~unati.Dva i po mjeseca kasnije, ta~nije 30.

juna, OHR je smijenio 60 du`nosnika iz RS.

Na spisku su se na{li Kalini} i \eri}.Odlaskom Kalini}a, zapo~ela je âvi}evaapsolutna vladavina u SDS-u. Prije desetak dana na Skup{tini stranke je i ovjerena, kada

je izabrana sa 180 glasova za i 20 protiv.

SPISAK ZLO ÎNACA IZ SREBRENICE


Srpski obavje{tajci posljednjih danaintenzivno rade u Zvorniku kako bi

pripremili teren za objavljivanje SpiskaKomisije za Srebrenicu na kojem senalaze imena skoro 900 osoba koje se

dovode u vezu sa masakrom nadBo{njacima Srebrenice. Interesantno jeda nijedan politi~ar-Bo{njak nije jo{ uvi-

jek dobio integralni spisak, pa ~ak ni[efket Hafizovi}, potpredsjednik Skup{tine Republike Srpske, tako da bilokakve naknadne izmjene spiskova moèkontrolirati isklju~ivo Smail êki}, ~lanove komisije, pored Almira Dùve jediniBo{njak koji posjeduje izvorni spisak zlo~inaca. Prema tvrdnji na{ega izvora,

bliskog ~lanovima Komisije za Srebre-nicu, sam êki} je prilikom kreiranja

spiska predloìo da na njemu budeaktuelni zamjenik direktora dràvneObavje{tajno-sigurnosne slu`be (OSA-e)Risto Zari} je, me|utim, zahvaljuju}ianga`manu ljudi iz SIPA-e, skinut saspiska u posljednjem trenu. Isti izvor jeustvrdio za Slobodnu Bosnu da je Zari}skinut kako bi se ispo{tovao dogovor ome|usobnom neoptuìvanju za ratnezlo~ine visokih srpskih i bo{nja~kihfunkcionera.

ZARI]EV RATNI PUTZari}, do rata angaìran u Slu`bi

dràvne bezbjednosti u Tuzli, zadrào jedobre relacije s ljudima koji su radili uobavje{tajno-sigurnosnom sektoru, a

pro{le sedmice se, nakon {to je SlobodnaBosna objavila da }e i on biti optuèn za

povezanost sa genocidom u Srebrenici,~ak obreo u Tuzli, gdje se “slu`beno”sastao sa tamo{njima obavje{tajcima.

Navodno je Zari} pristao na dogovor daza ratne zlo~ine ne}e optuìvati ugledne~lanove SDA Seada Deli}a i Mehmeda@ili}a, a da, zauzvrat, bo~nja~ki funkci-oneri njega ne dovode u vezu sa zlo-

~inima.Do rata, Zari} je u Tuzli bio duboko usjeni Gorana @ugi}a, na~elnika tuzlan-skog odjeljenja SDB-a, rade}i poslove ponjegovom nalogu. Istina, mnogo vi{e je u

IZME\U BEOGRADA I BANJE LUKE: Iz glavnog grada Srbije Andan se vra}a 1998. godine saBranom Milju{em i promovi{e ga kao budu}eg mandatara Vlade RS na prijedlog tada{njegpredsjednika ovog entiteta Nikole Popla{ena.Me|utim, promocija je bila bezuspje{na. Ve}slijede}e godine pribliàva se Sredoju Novi}u,tada{njem ministru policije RS

ZA[TO JEIZBAÊN SMe|unarodni zvani~nici


21/80

to vrijeme SDS-u bio naklonjen êdoOstoji}, Zari}ev prvi suradnik, koji je ~ak i sudjelovao u naoruàvanju Srba u Tuzlii okolnim selima, organiziraju}i ~etni~ketrojke. Uz Zari}a i Ostoji}a, tre}i @ugi}ev

vaàn suradnik bio je Milojko \in|i}, bliì ro|ak ubijenog srbijanskog premijera Zorana \in|i}a. Kada se odigralasudbonosna bitka na Br~anskoj Malti uTuzli, ova ~etvorka je prebjegla u Zvornik

i preuzela obavje{tajni sektor te kon-trolisala stanje na terenu nakon prove-denog etni~kog ~i{}enja. U to vrijemeBo{njaci su jo{ uvijek protjerivani iznaselja u dolini rijeka Sapna i Ho~a, tako

da je SDB morao biti angaìran u etni~-kom ~i{}enju.

ZVORNI^KIBEZBJEDNJACI

Na{ izvor u Zvorniku potvrdio je zaSlobodnu Bosnu da je \in|i}, koji se pro-tivio politici etni~kog ~i{}enja, ve} u

prvim danima po dolasku u Zvornik ubijen. Tako|er, ubijen je i dr. MilenkoVidovi}, koji je kao liberalno orijentirantrebao preuzeti lokalni SDS i mjestona~elnika Op}ine i poku{ati zaustaviti

zlo~ine u Zvorniku. Kada je Goran @ugi},u jesen 1992. godine, odlu~io pre}i uHerceg-Novi, gdje je preuzeo funkcijuna~elnika CSB-a, a kasnije postao prvi~ovjek sigurnosti Mila \ukanovi}a, tek tada se Risto Zari} razmahao. Kaozna~ajan kadar i profesionalac, on dobija

jake pozicije i sve vrijeme rata je bioizvrsno obavije{ten o de{avanjima uPodrinju, tako da ne postoji zna~ajnijidoga|aj o kome Zari} nije imao vi{ak informacija, ~ak i u odnosu na dobro oba-vije{tene krugove. Stoga je i bilo logi~noda on svojim informacijama pripomogne

rasvjetljavanju posljedica i uzroka genoci-da u Srebrenici. Posebice je, borave}itokom ’95. u Zvorniku, morao biti uk-lju~en u obavje{tajno-sigurnosno “pokri-vanje terena”, {to je nakon uklju~ivanjaZvorni~ke brigade Vinka Pandurevi}a iDrinskoga korpusa Radislava Krst i}azna~ilo ubijanje najmanje 3.500 ljudi na

podru~ju ove op}ine. Ukoliko Risto Zari}nije na spisku osoba povezanih sa geno-cidom u Srebrenici, onda se postavlja

pitanje za{to nije i gdje se zapravo nalazi.U krajnjem slu~aju, ukoliko se dokaè da

je SDB dokumentirao zlo~ine u Zvorniku,Risto Zari} bi mogao biti amnestiran. U protivnom, spisak ne bi bio potpuno vali-dan.

(M. Pargan)

Ashdownovi “profesionalci” u slu`bi zlo~ina


Kao “dobar poznavalac terena” RistoZari} je nekoliko nedjelja prije okupacijeSrebrenice i genocida nad tamo{njimBo{njacima premje{ten u rodni Zvornik.Kakva je njegova uloga bila u ubistvima ikasnijim operacijama prikrivanja zlo~ina,nije do kraja poznato; zna se samo da seZari} nakon okupacije Srebrenice hvaliokolegama da je on li~no zaplijenio ratnidnevnik Nasera Ori}a, srebreni~kogkomandanta!

SUVENIR NA VOJNI^KE DANE

ZAMJENIK DIREKTORA SIPA-eKONA^NOG SPISKA ZLOÎNACA

SIPA traìli od Komisije za Srebrenicu da izostavi ime Riste Zari}a!?

SKANDALOZNO BRISANJE SA SPISKA ZLOÎNACA IZ SREBRENICE: Risto Zari}

Zari} u okupiranojSrebrenici zaplijenio

dnevnik Nasera Ori}a!

Naser Ori}


22/80

“Or ganiz ovana skupi na p lja ~ka{ a

dràvljana Belgije, Nizozemske i

Lu ksemburg a, p orijek lom iz B osne i

Hercegovine, l i{ena je slobode u posljed-n ja tri d ana. K rim inalisti~k a policija i

jedinica specijalne policije grada

Luksemburga s lobode je li{ ila 21 osobu

na podru~ju nekoliko regija . Belg ijska

policija je na traènje Interpola

Luksemburg isporu~ila tri osobe iz grada

L ijeà koji se tako|er dovode u vezu sa

uhap{enom grupom plja~ka{a”.

Ovu kratku vijest luksembur{kednevne novine su objavile po~etkom feb-ruara ove godine. U desetak narednih

dana petorica Sarajlija, belgijskih dràv-ljana, naprasno su stigli u rodni grad na“redovni godi{nji odmor”. [estog Sa-rajliju-Belgijanca, koji je iz istih razloga

po{ao za Bosnu, zbog “manjih nejasno}a”zadràla je njema~ka policija nedaleko odMinhena, da bi tokom posljednjih mjesecdana tako|er bio izru~en u pritvor u graduLuksemburgu.

Opskrbljeni skupocjenim poklonima,ne {tede}i cehova za pi}a i meze,“Belgijanci” su uòj familiji i prijateljima{irom Sarajeva prenijeli pozdrave svojih

prijatelja koji zbog poslovnih obaveza

ove godine ne}e navra}ati u rodne kra- jeve.

KADA “PADNU”LEGENDE

Izvor na{eg lista u luksembur{koj policiji potvrdio nam je da su Bosanciuhap{eni u okviru operacije “Jug” protivorganizovanih kriminalnih grupa sa

podru~ja ex Jugoslavije. Njih su tokom2004. godine detaljno pratile, snimale iuz tajne policijske posrednike “ispiti-vale” kriminalisti~ke policije

Luksemburga, Belgije, Francuske i Njema~ke. Prema krivi~nim prijavamadostavljenim gradskom tuìocu, 21osoba ro|ena u Sarajevu, dvije u Zenici i

po jedna u Mostaru i Prijepolju osum-nji~ene su za pra}enje klijenata vi{e odtrideset banaka na podru~ju Luksem-

burga, Belgije i Njema~ke koji su po-

dizali gotovinu u bankama u iznosima od20 do 45 hiljada eura. Nakon {to bi“pikirali” bogatog bankovnog klijenta,organizovana grupa bi ga jednostavno“olak{ala” (dèparila). U rijetkim slu-~ajevima kori{tena je i sila, tako {to bi se

bankovni klijent uspavao hloroformom prilikom izlaska iz privatnog vozila na parkirali{tu ili u vozilu javnog prevoza,ili bi izbila inscenirana tu~a u kojoj biklijentu bila oduzeta torba (kofer) sa

parama, ili...

U izvje{tajima policije tri evropskedràve tvrdi se da je ova grupa samotokom pro{le godine na razli~ite na~ine izdèpova bogatih Evropljana “izbunarila”

preko 500 hiljada eura?! Koliko }e za ovetvrdnje policija mo}i da pruì dokaza tek }e se vidjeti polovicom maja ove godinedo kada }e, prema predvi|anjima luksem-

bur{ke policije, tuìlac podi}i optu`nicu.Za sada policija obra|uje uhap{ene nasto-

je}i da me|u njima na|e svjedoke protivostalih i da ih kao svaka druga policija nasvijetu jednostavno posva|a i navede na

me|usobno optuìvanje.Ugledni sarajevski privatnici, ina~e biv{i poslovni partneri trenutnih uhap-{enika u Luksemburgu, koji su na vrijemeiza{li iz poslova “na dèpu”, “{ani”,“valiranju” i “reketu” po Evropi, tvrde da}e problem policije biti veliki jer se radi“o doajen ima jednog oblik a ìvota, a n e

BELGIJA, LUKSEMBURG


Prije mjesec i po dana u zdruènoj akciji luksembur{ke i(uglavnom Sarajlija) pod optu`bom da su sa~injavali “orga

ovim zemljama, ali i {irom zapadne Evrope; na{ novinar eksbogatu me|unarodnu historiju sarajevskih kriminalaca k

urbani sarajevski

U zatvoru u Luksemburgu pritvorenNijedan od njih nikada nije do

Pi{e

Istraìva~ki tim SB

ME\UNARODNI S

[KOLE DOMILJENO SVRATI[TE SARAJEVSKIH“NESTA[NIH” AVANTURISTA: Tridesetak uhap{enih Bosanacasmje{teno je u zatvor u Luksemburgu


23/80

kra|e para , je r pare n ikada n isu b ile n ji-hov cil j”.

HUDI ROBINIIZ SARAJEVA

Krajem 80-ih godina legendarni sarajevski reìser [ibaKrvavac do{ao je na idejuda napi{e scenarij o dvostrukom moralusarajevskih lopova koji kradu u inostranstvu,a u Sarajevu na odmoru tro{e banoslovnesume novca na porodicu, kom{ije, prijatelje,kafanu i kocku. Kako bi se tada mladi reìser

Benjamin Filipovi} upoznao sa scenarijem,[iba ga je odveo u legendarni no}ni klubStari sat u kojem su radila dvojica trenutnouhap{enih u Luksemburgu. [iba ih je zamo-lio da Filipovi}u ispri~aju zanimljive detaljeiz svojih “pe~albarskih ìvota, tamo gore,vani”. Jedan od sugovornika je upitaoFilipovi}a da li èli pri~u za pulsku Zlatnu arenu ili za ameri~kog Oskara . Mladi reìser

je odgovorio da èli najbolju pri~u zaOskara.

“Onda , ja rane , z a dvi je sedmice ide {

sa nama u Belgiju. Ja kamenom razbijem

iz log na Cartie rovo j zla ta ri i pokup im

nakit, a ti ostane{ da ~eka{ policiju.

Onda dobije{ sedam godina m urije i

napi{e{ scenario u zatvoru. Poslije

iz a|e{ i u zme{ Oskara . Nama lova, te bi

s la va . J el’ d og ovore no ”, objasnio jeFilipovi}u njegov sugovornik ne dobiv{ikonkretan odgovor.

Nekoliko mjeseci prije nego {toAbdulah Sidran preuzeo nedovr{eni [ibinscenario po kome }e biti snimljen filmPraznik u Sarajevu , sarajevska policija jezbog manje tu~e u kockarnici na Sken-deriji privela sada {ezdesetogodi{njeg sta-

nara luksembur{kog pritvora.Dvojica inspektora su incident isko-

ristila da bi od privedenog izvukla pri~u o jugoslavenskim kriminalcima i njihovimvezama koji “rade” po Njema~koj, Fran-cuskoj i Belgiji. Umjesto iskaza privedeni

je policajcima odrào lekciju:“K ako vas nije stid? Moj sat na ruci

vrijedi koliko vi prim ite plate za dvije

godine. Vi privodite branioca na{eg soci-jal isti~kog sistema od vanjskih neprijate-l ja . Dok ja gore kao Hudi Robin i spravno

Rob in Hud , op.a.) slab im kap italizam i

ja~am prole ta ri ja t u Jugoslavi ji , v i ovdje

mene pitate za najuspje{nije sinove na{ih

naroda u svom poslu. Ni ja, niti jedan

drugi prega lac za kojeg pitate nije le` ’o u

zatvorima u Jugi”?

I ni{ta tada privedeni “sezonac” sasada{njom belgijskom adresom 4000Liege rue Fabry nije slagao. Od 25 luk-sembur{kih pritvorenika samo su trojica uevidencijama bosanske policije osu|iva-na, i to na maloljetni~ki zatvor u Stocu.Razlog za{to Bosanci koji su sada uhap-{eni pod optu`bom za organizovani kri-minal nikada nisu krali u svojoj zemlji

ovda{nji kriminalci, policajci i psiholozituma~e identi~no:

“Ako pogledate koliko su stari ti

lju di k oji su n ama dob ro p ozn ati p re ko

20 god in a, z ak lju ~it } et e d a ve} in a n jih

v e} im a ène i od raslu djecu. R ad i se o

posljednjim romanti~ar ima sarajevskog

n azo vi p od zem lja, k oji su u vje ren i d a

k ra| om no vca od bo gatih Ev ro pljana

uspostavljaju pravdu za svoje porodice i

obi~nu raju u Sarajevu. Oni nem aju

odnosa n i p rema kojoj sumi novca, r ad i-lo se o deset m araka ili deset m iliona

KM. Njima lova kako dolazi tako i

o dlazi. B itno im je samo da izv edu {to

sm je{niju , aspurdniju , a time i

s av r{ en ij u p lj a~ ku . Zbog t oga je neob-j a{nj ivo da ma te ri ja lno s it ui ran ~ov jek

star preko 50 godina ima poriv da i

da lje krade”, kaè za na{ list sarajevskiugostitelj, “umirovljenik” crvenih Inter-

No} u kojoj su “pale” sarajevske legende


lgijanske policije uhap{eno je tridesetak dràvljana BiHovanu skupinu plja~ka{a” koja je godinama “djelovala” uzivno objavljuje nepoznate detalje iz ove akcije te istraùjesu svoje plja~ka{ke sposobnosti pretvorili u svojevrstan

mjetni~ki pravac”

25 Bosanaca optuènih za kriminalao u sukob sa zakonom u BiH

OM SARAJEVSKE

EPARENJA


24/80

polovih potjernica u [vicarskoj, Nje-ma~koj i Italiji.

LJUDI KOJI SU VOLJELI VOZOVE

U slu`benim izvje{tajima policija

evropskih zemalja, Bosanci “pali” u Luk-semburgu imaju zajedni~ke karakteris-tike. Prije po~etka rata 1992. godine svisu godinama povremeno boravili u Bel-giji, Luksemburgu, Njema~koj, Francus-koj, Italiji i [vicarskoj. Po~etkom agresi-

je na BiH napustili su ovda{nje prostore i prijavili se kao izbjeglice, na osnovu ~egasu dobili dràvljanstva i paso{e Belgije i

Nizozemske. Iako nikada nisu imalizvani~ni radni anga`man, ~lanovi nji-hovih porodica su vlasnici stanova i ku}au zemljama Beneluksa. U kockarnicama

po Francuskoj, Italiji i Sloveniji tro{ili suogromne svote novca u posljednjih desetgodina iako nisu imali legalne izvorefinansiranja. Sve ove informacije su pri-vukle policiju vi{e zemalja da ih godina-ma drì pod nadzorom.

Prije nego {to se raspala zajedni~kadràva, luksembur{ki pritvorenici su naj-radije “radili” sa beogradskim i crno-gorskim kriminalcima. Beogradske “ko-lege” i uvele su sarajevske perfekcionistedèparenja desetak godina prije rata uzlatni posao na vozu Antverpen – Luk-semburg. Radilo se o prebogatim jevre-

jskim vlasnicima zlatara koji su godi{njuzaradu od neprijavljenog poreza u gotovi-ni nosili i “prali” u luksembur{kim banka-ma. Grupe bukvalno gladnih, promrzlih inenaspavanih bosanskih i srbijanskihkriminalaca su mjesecima pratili kretanjavlasnika antverpenskih zlatara do ulaskau voz. Zlatari su ra~unali da ih carinici nagranici ne}e tako detaljno pretresati kao uslu~aju putovanja automobilima. Sasobom su nosili sume u vrijednosti da-na{njih 200 do 400 hiljada eura. Kada biih ovda{nji kriminalci “dèparili”, oni

jednostavno nisu mogli prijaviti kra|u policiji jer nisu imali zakonsko pokri}e zatako velike sume novca koje su u gotovi-ni nosili sa sobom.

U vozu, “na dèpu”, radile su grupeod dvadesetak ljudi, pa je dobit nakraju sluìla svakom pojedina~noza pla}anje kafanskih cehova ikockarskih gubitaka.

Utakmici reprezentacije BiHsa FC Fortuna u Dizeldorfu 1995.godine koju je organiziraoSarajlija i tada{nji trener FortuneAleksandar Aca Rist i} prisustvo-

vali su skoro svi uhap{eni uLuksemburgu. Utakmicu su pos-matrali i biv{i igra~i FK SarajevaEdhem [ljivo, Nihad Milak,

bra}a Safet i S ea d Su{i} , FK

Veleà Vaha Halilhodì}, Bla` Sli{kovi},FK @eljezni~ara Haris [koro , Mehmed

Ba`darevi}... Iako je stadion bio pungledalaca, niko nije pratio utakmicu ve}su svi plakali. Kroz suze sada uhap{eniBosanci su pozivali svoje prijatelje kojisu se poslije utakmice namjeravali vratitiu Bosnu: “H ajte svi sa nama u Belgiju,pun i smo ko brodovi. Ako sad ne do|ete ,

za petn aest d ana }emo b iti crni kokuzi,

haj te sa nama odmah” .

Sve nekada{nje “velike poslove” lo- povima u Belgiji i Luksemburgu pokvario je rat. Tada su se najbolji drugovi u poslu posva|ali oko nacija. @eljko Ra`natovi}

Arkan, jedan od kumova na vjen~anu Sa-rajlije iz Lijeà, postao je okorjeli ~etnik,Zlatko Bagari} je “postao usta{a”, i zajed-ni~ki poslovi su se raspali. Jedan odnajboljih iz belgijske grupe, Srbin rodomiz Vogo{}e, zvani Kenta, morao je pobje}iu Ameriku i priklju~iti se ~etni~kim orga-nizacijama jer je od ukradenih para pos-lao kamion lijekova u okupiranu Vogo{}u1993. godine.

Iako su u Belgiju preselili porodice izSarajeva, Zenice i Mostara, iako su kupilistanove i vikendice, dana{nji “luksem-

bur{ki pritvorenici” jednostavno nisu zna-

li stati. Da li }e ih to poslije svih pu{tanjaiz pritvora u Belgiji uz skupe kaucije inedostatke dokaza sada skupo stajati uLuksemburgu, vjerovatno }e se znati dokraja ljeta ove godine.

BELGIJA, LUKSEMBURG


Luksembur{ki novinari i njihovi policij-ski izvori potvrdili su za Slobodnu Bosnuidentitet dvadeset i pet osoba nad kojim setrenutno provodi policijska istraga uLuksemburgu. Radi se o Davoru M. (48),Murizu Lj. (49), Hami K. (49), Spahi D.(52), Jusufu K. (50), Samiru O. (43),Osmanu Z. (51), Zlaji B. (53), PredraguK. (58), Petku G. (60), [emsi A. (58),Mahi B. (35), Jusmiru D`. (45), izvjesnojènskoj osobi koja se povezuje sa biv{imigra~ima FK Sarajeva koji ìve u Francuskoj

i Belgiji i jo{ desetak osoba mla|ih od 40godina. Prije nego {to je uhap{ena ovagrupa u Luksemburgu su na kazne zatvoraod ~etiri i dvije i po godine osu|ena dvojicaSarajlija, navodnih vlasnika poznatijihkafana i picerija na Marijinom Dvoru iGrbavici Nermin H. i Enver H.

Neslu`beno, nijedan uhap{eni Bosa-nac nije traìo konzularnu za{titu bh.ambasade u Briselu. Svi uhap{eni se

izja{njavaju kao dràvljani zemalja Bene-luksa, pa }e im biti su|eno kao i svimdrugim iz zemalja Evropske unije, {topodrazumijeva vrlo strogu primjenu za-kona. Ve}ina uhap{enih su formalno neza-poslene osobe na socijalnoj pomo}i, kojeizdràvaju svoje porodice nastanjeneuglavnom u belgijskom gradu Lijeù. Dase radi o dobro planiranoj policijskoj ope-raciji, svjedo~i i ~injenica da je hap{enjeizvedeno na podru~ju Luksemburga, gdje je kaznena politika prema organiz iranom

kriminalu mnogo stroìja nego u susjednojBelgiji. Ako budu pravosna`no osu|eni zaorganizirani kriminal, vrlo je vjerovatno daosumnji~ene ~ekaju dugogodi{nje kazneuz gubljenje prava na socijalnu naknadu umjestima prijavljenog boravka u Belgiji. Tozna~i da bi ih u ostatku ìvota mogleizdràvati nezaposlene supruge, dok im jestalni policijskih nadzor svakako zagaran-tovan.

KO JE UHAP[EN

Veterani me|unarodnog

“rada na dèpu”

INTERNACIONALCI: U slu`benimizvje{tajima policija evropskihzemalja, Bosanci ”pali” uLuksemburgu imaju zajedni~kekarakteristike. Prije po~etkarata 1992. godine svi su

godinama povremeno boraviliu Belgiji, Luksemburgu,Njema~koj, Francuskoj,Italiji i [vicarskoj


25/80


LOTO 6 od 42

JACK POT OKO

250.000 KM

Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320e-mail: [email protected]

www.lutrijabih.ba

Izvla~enje brojeva ovogkola obavit }e se

u utorak, 19. aprila,

na FTV u 20 sati


26/80

Sredinom decembra pro{le go-dine gvardijan Franjeva~kog sa-mostana Plehan kod Derventefra Mirko Fil ipovi} na adresevi{e hrvatskih umjetnika uputio

je pismo s molbom da barem jednim svojim umjetni~kim djelom sudjeluju u akciji prikupljanja sredstava za izgradnjusamostanske i ùpne crkve. U tom tre-nutku nitko nije o~ekivao da }e za kratkovrijeme dobiti toliko odgovora. Ipak, tri i

pol mjeseca kasnije, pred izlo`bu koja je pro{log tjedan postavljena u tri dvoranezagreba~kog muzeja Mimara , prikupljeno

je ~ak 170 umjetnina (slika, reljefa, grafi-ka, skulptura), koje }e biti izloène do 13.aprila. Premda je aukcijska ve~era plani-rana dva dana poslije, do sada je ve}

prodato petnaestak umjetni~kih djela.

KAKO OBNOVITISAMOSTAN

Organizaciju izlo`be za koju je uZagrebu bio zaduèn mladi fratar IvanNuji}, ina~e rodom iz sela So~anica kodDervente, tako|er su pomogli ministar

kulture u Vladi Republike Hrvatske BoòBi{kupi} i direktor muzeja Mimara Tugomir Luk{i}. Recimo i kako su o tomdoga|aju izvijestili gotovo svi mediji uHrvatskoj, i niti jedan u BiH!?.

“Preko dva Odbora za izgradnju

Plehana koji djeluju u Zagrebu i [vi-carskoj, u proteklih godinu dana prikupil i

smo preko 100 .000 KM. Odre|enu sumu

novca dobil i smo i od Ministarstva kulture

Republike Hrvatske, s t im da su ta sredstva

namijenjena za izgradnju manjeg objekta u

koji bi, eventualno, mogli smjes ti ti na{u

knjì nicu, arhivu, mati~ne knjige”, kaè fraMirko Filipovi} i obja{njava kako je vri-

jedna arhiva koju su franjevci s Plehana bri`no skupljali i ~uvali stolje}ima od1992. pohranjena u podrumu jedne pri-vatne ku}e u Slavonskom Brodu.

Dok sa zebnjom pri~a o tome kakonitko jo{ ne zna u kakvom su stanju doku-

menti koje su franjevci uspjeli spasiti oduni{tenja, prije nego {to su pripadniciVojske Republike Srpske, 2. jula 1992.,kamionom punim eksploziva raznijelisamostansko zdanje, fra Mirko nam

pokazuje knjigu u kojoj su zapisani po

Documents

Slobodna Bosna 439