Slobodna Bosna 831

DUBROVA^KA TRILOGIJA ZLATKA LAGUMD@IJE: STAN LJETNE NO]I

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

ZLOÎN I KAZNADodikov izborni poraz

Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokra-ta (SNSD) na lokalnim izborima pretrpio jeozbiljan poraz u Republici Srpskoj; na{anovinarka analizira za{to je Milorad Dodikizgubio izbore, kakvu je kampanju vodio,koga namjerava kazniti i u ~emu je SDSbio bolji

NAPAD NA SVJEDOKATU@ITELJSTVA BiHOsveta ili nova prijetnja Adnanu âu{evi}u

ADNAN ÂU[EVI], nekada{nji vehabija izGornjeg Vakufa, jedan od klju~nih svjedokau sudskim procesima protiv bugojanskihterorista RIJADA RUSTEMPA[I]A iHARISA ÂU[EVI]A OKSA, napadnut jepro{log vikenda kada se vra}ao ku}i u seloVoljice; dok policija Srednjobosanskogkantona i dalje traga za maskiranimnapada~ima SLOBODNA BOSNAobjavljuje najzanimljivije dijelove iskazakoje je Adnan âu{evi} dao istraìteljima,otkrivaju}i tajne poslove Rustempa{i}a iHarisa âu{evi}a, prvooptuènog zanapad na zgradu Policijske uprave uBugojnu

I LA/PAD/ JE LET Lagumdìjin lokalni trijumf uDubrovniku

U jeku predizborne kampanje za lokalneizbore lider SDP-a BiH poduzeo jeodsudne gra|evinske radove nanadzi|ivanju svog neudobnog stana u

Dubrovniku; na{ novinar istraìo je svestambene poduhvate ministra vanjskihposlova u mirnodopskom periodu

PREDIZBORNO “RiTA“-NJE VLADE RS-aVrh RS-a na optuèni~koj klupi

“Slobodna Bosna“ do{la je u posjedugovora kojim je MILORAD DODIKogromne prirodne resurse RepublikeSrpske trajno prodao ruskom milijarderuRA[IDU SERDAROVU u sklopu izgradnjefamoznog projekta RiTE Ugljevik, kupovinetermoelektrane Ugljevik, vrijednog nekolikomilijardi dolara; kako }e bratski zagrljajDodika i ruskih prijatelja polomitiekonomsku ki~mu entiteta

FONDACIJA ZA KINEMATOGRAFIJUPazi, snima se

Fondacija za kinematografiju FBiH ovegodine dodijelila je 1.310.000 KM kaopodr{ku za 11 dugometra`nih i {estkratkometra`nih filmova, te razvoj novihscenarija i filmskih projekata; na{anovinarka pi{e o tome za{to je ìri

Fondacije ovogputa odlu~iodati prednostdebitantima uodnosu na ve}etabliranefilmske autore,od kojih semnogoo~ekivalo, adobilo veomamalo...

OTVORENO I ODGOVORNOAutor pri~e koja je dio svih nas

Svoj tre}i dugometra`ni igrani filmHALIMIN PUT, ARSEN ANTON OSTOJI]snimio je po scenariju na{eg FE\EISOVI]A; u sedmici prije sarajevskepremijere reditelj iz Hrvatske za na{magazin govori o nastanku potresnog filmao “dvije ène koje dijele jedno maj~instvo”

11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

15

20

26

58

34

54

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 11.10.2012 0:05 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.4

ODRON NA EVROPSKOM PUTU

Evropskakomisija uru~ilaBiH najgoriIzvje{taj onapretku BiH do sada [ef Delegacije Evropske unije u BiHamba sador Peter Sorensen uru~io je usrijedu, 10. oktobra, predsjedavaju}emVije}a ministara BiH VjekoslavuBevandi Izvje{taj Evropske komisije onapretku BiH za 2012. godinu.Prezentiraju}i glavne karakteristikeizvje{taja, ambasador Sorensen jerekao da su zemlje regije na~inilepomake u provedbi reformi te dao~ekuje da i Bosna i Hercegovina krene tim putem.Prenose}i poruke komesara zapro{irenje EU-a [tefana Fülea,Sorensen je rekao da Evropska unijaèli da BiH postane njezina ~lanica i dau tim procesima èli pomo}i, ali davlasti u BiH na svim nivoima morajupreuzeti odgovornost, ispuniti preuzeteobaveze i provesti dogovorene reforme.Sorensen je naglasio da je nepostoja-nje kvalitetnog koordinacijskog meha-nizma dodatni problem u realiziranjuzacrtanih ciljeva i da o~ekuje da }e se uidu}em razdoblju vi{e pa`nje posvetitinjegovu uspostavljanju. Bevanda je rekao da }e Vije}e

Sedineta Kari}a, direktora firme Sidoil izSrebrenika, krajem aprila 2010. godineApelaciono vije}e Odjela za organizovanikriminal, privredni kriminal i korupciju SudaBiH pravosna`no je osudilo na pet godinazatvora i nov~anu kaznu od 50 hiljadamaraka. Kari}, kao direktor, i SSenida Kari},kao osniva~ Sidoila, sa jo{ pet suradnikapravosna`no su osu|eni za produènokrivi~no djelo porezne utaje, a bavili su seuvozom tekstila iz Ma|arske i Turske. Uistrazi vo|enoj u predmetu Sedinet Kari} idrugi spomenuta su jo{ neka lica, me|ukojima i ime tada{njeg upravnika Carin a -rnice u Tuzli, EEnvera Bijedi}a, aktuelnogSDP-ovog ministra prometa i komunikacijau Vladi Federacije BiH. U svojoj izjavi datojslu`benicima Federalnog MUP-a po~etkomfebruara 2004. godine svjedokinja SSelmaGubaljevi} dala je “sjajne preporuke“ zadodjeljivanje ministarske pozicije Bijedi}u.“Carinicima u Srebreniku, izvjesnom Muj -ka nu i Ismetu, pla}ano je 1.500 KM pokamionu, a upravniku Carinarnice u TuzliEnveru Bijedi}u 1.000 KM po kamionu. Ja

sam li~no donosila pare u koverti icarinicima i upravniku. Upra vniku samnekad pare donosila u hotel Bristol u Tuzli, anekad u tuzlansko naselje Big Hilton ispredradnje ‘8. mart‘. Ako bi se desilo da neodnesem pare, idu}e sedmice odmah bi nasposjetili revizori CAFAO-a i procjena robeuàsno bi sko~ila. Jednom prilikom naprijedlog Dragana Staji}a dogovorili smo seda ne platimo upravniku Carine TuzlaEnveru Bijedi}u i tada, prilikom carinjenja,svi kamioni iz ‘{oping ture’ iz Ma|arske iTurske su stopirani, zadràni na carinjenju uSrebreniku ~etri, pet dana, a poslata nam jecarinska revizija iz Tuzle. Carinska osnovicakretala se izme|u 200 i 300 hiljada marakatako da smo shvatili da mu moramo pla}atitih 1.000 KM po kamionu“, izjavila jeinspektorima Feder alnog MUP-a SSelmaGubaljevi}. Sli~nu izjavu inspek torima daoje i DDragan Staji} rekav{i kako mu je iSedinet Kari} ispri~ao da podmi}uje carinikei da je davao novac nekom EEnveru Enki,upravniku Carinarnice u Tuzli.

(M. Fazli})

Kako je “poslovao“ ministarEnver Bijedić dok je bio

upravnik Carinarnice u Tuzli

(NE)POTKUPLJIVI MINISTAR

MINI MARKET

MITO BEKRIJOIzjava svjedoka o davanju mita Enveru Bijedi}u, aktuelnom ministru prometa i komunikacijaVlade FBiH

Peter Sorensen

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.10.2012 1:03 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


ministara BiH uskoro odràti tematskusjednicu na kojoj }e razmatrati Izvje{tajo napretku BiH za 2012. godinu a u {ali je dometnuo da bi se prema objavljenom sadràju re~eni dokumentmogao nazvati Izvje{tajem o nazatkuBiH! (M.A.)

KRAJ MAYORIZACIJE

Novi mayor -gradona~elnikSarajeva, prviput nakon rata,bi}e HrvatSude}i prema dosada{njim rezultatimaloklanih izbora u ~etiri gradske op}ine,novog gradona~elnika Sarajeva imeno-vat }e SDA, odnosno stranke okupljeneoko SDA u Gradskom vije}u Sarajeva.SDA je pobijedila u dvije od ~etirigradske op}ine - u Novom Sarajevu iNovom Gradu, ali je i u druge dvijeop}ine - Centru i Starom Gradu, ostvarila solidan izborni rezultat natemelju kojeg moè formirati ve}inu uGradskom vije}u.Kako smo doznali, SDA je ~vrstorije{ena da novi gradona~elnik Sarajevabude iz reda hrvatskog naroda, {to bibio prvi put nakon rata dagradona~elnik glavnog grada BiH nebude iz reda ve}inskog, bo{nja~kognaroda. O konkretnim imenima u SDAjo{ ne èle razgovarati, no doznali smoda se spisak potencijalnih kandidatane}e ograni~iti na malobrojne strana~keaktiviste SDA iz reda Hrvata. (A.M.)

MINI MARKET

Izborni rasplet krize?

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.10.2012 1:04 Page 5

Izbacio je, udaljio je, prije neki dan iz sudnice Ha{kogtribunala sudac AAlphonse Orie optuènog RRatkaMladi}a, osumnji~enog da je po~inio stra{ne zlo~ine,

uklju~uju}i i genocid. Tokom svjedo~enja jednog odsvjedoka optuèni Mladi} je gestikulirao na “neprimjerenna~in“, ~ime je prekr{io bitne odredbe ku}nog pona{anjau sudnici, tj. kako je slu`beno priop}eno, prekr{io“pravila pona{anja“. Time je, pratimo i citiramo sudskaobrazl oènja, za{ti}en integritet, neovisnost Ha{kog suda.

Za moj ukus, o~ekivanja... cijela ta pri~a sa “ha{komistinom“ je podosta troma, bezobrazno i nedopustivobirokratizirana.

U Sudu BiH se, recimo, vodi stra{no vaàn proces,protiv VVeselina Batkovi}a, kolja~a sa Grbavice; dok se“uùrbano“u Haagu konstituiraju raspravna, vanrasp -ravna, apelacijska vije}a, dok se ta me|unarodna pravnaornamentika, koja je samoj sebi svrha, razgranava, uSarajevu se najteì ratni zlo~ini, korak-po korak istraùju,raspetljavaju i sankcioniraju.

Svi su dokazi Tuìteljstva BiH protiv Vlahovi}aizneseni, svi svjedoci/`rtve saslu{ani, materijalne~injenice predo~ene crno na bijelo. Trenuta~no se

odvija “drugo poluvrijeme“ - izvo|enje dokazaVlahovi}eve odbrane. Pravni eksperti uvjeravaju da seni{ta nema prigovoriti, zamjeriti pravnoj proceduri,njenoj ta~nosti, preciznosti i valjanosti. Izvo|enje dokazaBatkove odbrane, ako ih bude, tek slijedi.

Ha{ki tribunal je {lampava, troma, nezaja`ljiva,“spora ali pravedna“, neefikasna mastodontska institucija.Traè razli~ite na~ine, modele, forme, da bi obavijestilivlasti u Beogradu da moraju poraditi na otkrivanju,ka`njavanju, ~vrstom sankcioniranju ratnih zlo~inca.

“Skup{tina Srbije je sigurna ku}a za Ratka Mladi}a“,egzaltirano je izjavio AAleksandar Vu~i}, koji }e kasnijepostati legitimni predstavnik u pravednoj borbi za pravanaroda (srpskog).

C ijela pri~a o izgradnji pravne dràve u Bosni iHercegovini ima sudsko-pravosudnu logiku inaravno, adekvatne, s tim u skladu, reperkusije. U

zakonskom, jedino bitnom klju~u, nema prostora zaimprovizacije, ishitrene odluke. ““Kapacitet na{egpravnog poretka je, ne bi smjelo biti dilema, niti besp -otrebnih polemika, neupitan“, brunda samouvjereno

izborno poraèni, demokratski relativizirani hazjajinMilorad Dodik. ““Prepustimo institucijama sistema daobave svoj posao“, papagajski ponavlja ZZlatko Lagum -dìja. I jedan i drugi, i Dodik i Lagumdìja, bagateli{u,pojeftinjuju pravni poredak.

Jedino {to je ostalo/preostalo, jeste po{tovanje pravila iobi~aja Suda, valja se pridràvati tih rigoroznihstandarda. Ustavni sud Federacije, {ta god mi o njemu

mislili, jedna je politi~ko-strana~ka ekspozitura. “U pravuje i @ivko Budimir, a nije u pravu nego u krivupredsjednik Federacije koji je smijenio ministra DesnicuRadivojevi}a, {to ne zna~i da je to ovaj, Radivojevi},preozbiljno shvatio“. Ne smije, niti moè u ustavnimpitanjima biti kompromisa.

Gledam, motrim, nadzirem ~lanove Ustavnog sudaFederacije BiH i svakakvih prigovora, igormalnih i su{tinskih, mogao bih na}i svakome;

recimo, krajnje je sporna AAleeksandra Martinovi},sutkinja, koja je oslobodila, uz ne{to sudske samilosti,


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Cijela priča o izgradnji pravne države u Bosni i Hercegovini imasudsko-pravosudnu logiku i naravno, adekvatne, s tim u skladu,reperkusije. U zakonskom, jedino bitnom ključu, nema prostora zaimprovizacije, ishitrene odluke. “Kapacitet našeg pravnog poretkaje, ne bi smjelo biti dilema, niti bespotrebnih polemika, neupitan“,brunda samouvjereno izborno poraženi, demokratski relativiziranihazjajin Milorad Dodik. “Prepustimo institucijama sistema da obavesvoj posao“, papagajski ponavlja Zlatko Lagumdžija. I jedan i drugi, iDodik i Lagumdžija, bagatelišu, pojeftinjuju pravni poredak

BILO NEKAD U OKOLINIPi{e: SENAD AVDI]

Kada }e pravna dràv

Iluzije:Iluzije.qxd 11.10.2012 5:35 Page 6

Ismeta Bajram ovi}a ]elu. Ima u tom Sudu i izvjesna KKataSenjak, jadnica koja je na ~elu suda, za koju bih morao na}ipristojnu rije~.

Ima, recimo, u Ustavnom sudu Federacije FFaris Vehabovi},~vrst, dosljedan de~ko, neke sitne poslove u sarajevskoj policiji

zavr{io prije nego {to }e preko Ustavnog suda BiH do}i doEvropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Kako se god raspetljala ta vlast, ni{ta gra|ani ne traè, osimpravne sigurnosti, jednakopravnosti. Moè biti da je to minimum, asve su prilike da je optimalan zahtjev. �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ava zasjati nad ovim gradom

ZA[TITA USTAVNOSTI ILIZAMAGLJIVANJE PROBLEMA Od Ustavnog suda FBiH gra|anio~ekuju samoza{titu pravnog poretka


ÊTVRTAK, 4. OKTOBARZvrje, urlaju predizborne horde, autom o-

bili, autobusi, isijavaju optimizam, prijetejednim, obe}avaju drugim, nagovje{tavajutre}im..., a moj me poznanik sa Ba{~ar{ije,Mi{el/Mikele, po~astio prvoklasnim tartar-biftekom. Ispri~ava se jer od sedam-osamza~ina nije ba{ sve uspio nabaviti.

Starog gospodina ve} dugo poznajem,~itav ìvot proveo na Ba{~ar{iji, svekulture, razli~itosti, srodnosti, gastro-et -ni~ko-estetske, pro{le su kroz njega; ho}e,me|utim moj drug Mi{el da su na okupu,da ni{ta ne fali nikome. Njegova filo zofijaje trajna, nepotkupljiva, vjero dostojna,jedina mogu}a: sve mora{ imati u tartarbifteku da bi imao cjelishodan ukus.

PETAK, 5. OKTOBARVesela, ugodna predizborna ve~er sa

prijatelji(ca)ma iz Isto~nog Sarajeva; sutravalja {utjeti. ““I, kako je u Lukavici?“, zna -tièljno pitam. ““Nikako, moè{ misliti da je~ak i u Sarajevu bolje!“, odgovaraju uglas.

SUBOTA, 6. OKTOBARSa VESOM GATALOM i NINOM

RASPUDI]EM, ortodoksnim neizlije~e -

nim Mostarcima, dokasno dogovaramokvire sutra{nje emisije na OBN televiziji.I da bih cijelu stvar izmjestio iz ultimativnenacionalne pri~e, posegnem za {alom kojusam dobio sa izvora Neretve.

Pita, dakle, neki siromah u Mostarudobrodrè}eg tajkuna da li ima “dvoje popedeset maraka“. ““Naravno da imam“,isprsi se tajkun. ““Pa, daj mi baremjedno“, veli hudnik, zlosretnik usocijalnoj potrebi.

NEDJELJA, 7. OKTOBARUznemiran sam dana{njom slikom sa

birali{ta: FAHRUDIN RADONČI], pre d -sje dnik Saveza za bolju budu}nost, naizborno mjesto do{ao u pratnji vlasniceAvaza AZRE BUČAN (ex Radon~i}). Nijedovoljan, ali je ~vrst i indikativan dokaz da~ak ni “Avaz“ nije (vi{e) politi~ki istrana~ki nepristrasan.

PONEDJELJAK, 8. OKTOBARUmro je u Zagrebu veliki bosanskoh e -

rcegova~ki umjetnik MERSAD BERBER.Ogroman gubitak za likovnu umjetnost.Kada je Berber u ljeto 1992. godine,mislim, u aran`manu francuskog mirovno-humanitarnog aktiviste, to se obi~no zovehoh{tapler, BBernarda Kouchnera napustioSarajevo, bio je to stra{an udarac i nimaloohrabruju}a poruka za nas koji smo ostali uopkoljenoj kotlini-logoru. Iz hiljadu seuglova i kutova, vizura i naracija o MersaduBerberu moè govoriti. Mislim da je ipaknajta~nija sljede}a: imao je njegov otacfrizersku radnju u Banjoj Luci u kojoj jevidno, ~itkim slovima bila ispisanamaksima frizerskog, a i svakog drugogzanata: SVE JE PROLAZNO, SAMO JEONDUL ACIJA TRAJNA!

UTORAK, 9. OKTOBAR SAFET SU[I], selektor nogometno-

fudbalske reprezentacije BiH, kaè da je “Alen Halilovi}, nogometa{ Dinama,

izgleda, izgubljen za Bosnu i Hercego -vinu“. Upoznao sam prije dvadesetak go -dina u srednoj Bosni vreme{nog gospodinaSakiba \ulabi}a koji je sedamdesetihgodina pro{log stolje}a obavljao nekeva`ne, izvr{ne, funkcije u Fudbalskomklubu Sarajevo. Nevjerovatan, nestvaran,lik! Tvrdio, i knjigu o tome napisao, da jebio osobni sekretar MEHMEDA SPAHE,predsjednika Jugoslovenske muslimanskeorganizacije (JMO). Pa, pored ostalihposlova i{ao Sakib u Zavidovi}e da obradifamiliju Su{i}, oca i mater, ~iji je ve} jedansin, SSead, oti{ao u Crvenu zvezdu, da imdrugi sin, Safet, “ne bude izgubljen za“Sarajevo“. \ulabi}eva pri~a je fascinan -tna, {to ne mora zna~iti da je istinita, bio jena ~elu pregovara~kog tima, vodio jeodvojene razgovore sa tatom i mamomSu{i}, jerbo je sin maloljetni Safetprethodno potpisao za beogradski Partizan.“Deset dana ja nisam mrdao iz Zavidovi}a,dok Papeta nisam uz suglasnost roditeljadoveo u Sarajevo.“ Sve treba uzeti sa

rezervom, Sakiba osobito. ““U jednoj mita{ni milion maraka, a drugoj Kur’an“,obja{njavao mi je Sakib \ulabi} tehnikepregovora sa familijom Su{i} nakon kojihje maloljetni Safet, samo malkice stariji odAlena Halilovi}a, iskazao vjernost “Sa -rajevu“.

SRIJEDA, 10. OKTOBARDanas se, moè biti grubo i neuvi|avno,

{alim sa poznanikom iz Crne Gore (Po d -gorica). Ubrzo }e, samo {to nisu, izbori utoj dràvi, golem je belaj oko bira~kihspiskova, nesre|eni su, neaùrirani.

“Pri~a mi drug, umro mu otac prije 20godina, ali uredno stari upisan pa mrtavizlazi na izbore i glasa za Mila \ukanovi}a.Pa pita sin izbornu komisiju: mogu li sjestina bira~ko mjesto, eto samo da vidim}a}u“, oprezno se na{alim ja.

“A nije to ni{ta, juna~e“, odgovarajuspremni na svaku vrstu provokacije mojicrnogorski partneri. ““Zna{ li kad je sin-jedinac iz Roàja odlu~io da se iseli u NoviZelend? Pla~e mater, ~upa kose, lomi prste,vriska, cika, a tata }e je smirivati: “Stanièno, mali nam ide u Novi Zeland, vrati}ese kada-tad, ne ide u Sarajevo da ostanezanavijek.“

Pri~a mi neko ve~er odli~an momak,drug prekoentitetski, ALEKSANDAR TRI -FU NOVI] iz Banje Luke, kako mu jepozlilo u Pri{tini, pa ga tamo{nji lije~nicimaksimalno zbrinuli. ““Mora da su ti uzelineki od organa“, na{alim se ja, a Trifunovi}sa svih svojih sto i kusur kilograma prasneu smijeh.

Danima mi nema{toviti, dogmatsko-radikalni, ali nezaustavljivi samoljubivinovinar ZIJA DIZDAREVI], urednik svihopskurnih, pogroma{kih ideolo{kihmedijs kih tvorevina, od radija do “neutr -alnog“ Komunista optere}uje svojombudu}om knjigom. ““Tebi sam posvetio dvatri-retka, pa pro~itaj“, najavljuje mi autorDizdarevi}. Ni{ta meni draè od iskrene,neoptere}ene, izvorne, autodestruktivne{ege kakvu sam ostvario sa crnogorskim“partnerima“ - tako bih nevi|eno neda -rovitom spisatelju Dizdarevi}u lak{eobjasnio da to o ~emu on pi{e, taj uàsnistilsko-jezi~ki kalambur, za po~etakobjasni sebi, a malo kasnije meni!


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.10.2012 22:00 Page 4


UROTA PROTIV DESPOTA

Lagumdìjinispin doktoritvrde da je“ne{to lo{iji”rezultat SDP-aposljedica urotei hajke protivSDP-a “SDP pove}ao broj na~elnika, vije}nika i

ukupni broj glasova u odnosu na pro{lelokalne izbore.” Ovo je naslov saop}enjasa zvani~ne stranice SDP-a BiH objavljenog nakon sjednice strana~kog Predsjedni{tva.Umjesto konkretnih zaklju~aka i analizeuzroka izbornog debakla ove stranke, izda-to je saop}enje vje{tih Lagumd ijinih spindoktora u kojem se, izme|u ostalog,zaklju~uje kako su za lo{e rezultate strankekrivi svi osim, naravno, ~elnika SDP-a.“Cjelokupna javnost bila je svje-

dokom do sada nezabiljeènevi{emjese~ne harange koja se vodilaprotiv SDP-a i njenih zvani~nika.Uprkos tome SDP je zabiljeìopove}anje i broja na~elnika i vije}nika,kao i ukupnog broja glasova u odnosuna prethodne lokalne izbore.”U saop}enju koje kao da je pisao DamirKaletovi} nije jasno kakva je to zapravohajka vo|ena protiv ove stranke, sobzirom da su se Lagumdìja i SDP izbo-rili za naklonost Avaza sa kojim su zajed-no pljuckali na sve svoje protivnike.No, matematika Predsjedni{tvu SDP-ao~ito nije ja~a strana.A ona kaè kako je ova stranka zabiljeìlapad povjerenja bira~a od oko 30 posto uBiH a u nekim op}inama i cijelih 50 pro-cenata! U Sarajevu su, recimo, 2010.godine imali oko 44 hiljade glasova zadràvnu listu, a na lokalnim izborimapro{le nedjelje dobili su oko 22 hiljade. UZeni~ko-dobojskom kantonu su sa oko 63hiljade pali na 33, a u Tuzlanskom kan-tonu sa 23.300 na 11.500.“S obzirom da je SDP pobijedila i uDistriktu Br~ko, te svojim izbornimrezultatom stvorila pretpostavke dapostane pojedina~no najja~a stranka u

MINI MARKET

Nakon {to ostali ~lanovi Upravnogodbora BHRT-a nisu podràli zahtjevAhmeda @ili}a da se preispita odlukageneralnog direktora dràvnog javnogservisa MMuhameda Bakarevi}a o imeno-vanju ~etiri njegova pomo}nika, @ili} jezatraìo pomo} Parlamenta BiH.Upozoravaju}i kako su sva ~etiripomo}nika, kao i generalni direktorBHRT-a bo{nja~ke nacionalnosti, @ili} jeposlao pismo kolegijima oba doma

Parlamenta BiH, kao i ~lanovimaKomisije za vanjsku politiku, carine,saobra}aj i komunikacije i Zajedni~kekomisije za ljudska prava. Tako je ispaloda se Ahmed @ili}, kao bo{nja~ki ~lanUpravnog odbora, vi{e zalaè zanacionalni balans rukovodnog kadra naBHRT-u od njegovih srpskih i hrvatskihkolega NNikole Dereti}a i MMarije Putice,odnosno, MMirka Vukovi}a kao pred-stavnika ostalih. (E. H.)

NACIONALNI DEBILANS

Direktor BHRT-a MuhamedBakarević ne odustaje od imenovanja četiri

istonacionalna pomoćnika

Predstavnici Centralne izborne kom i -sije BiH zatraìli su koncem septembra odFederalne uprave policije da izvr{i prov-jeru u op}inama Trnovo, Drvar i Isto~niMostar, nakon {to su dobili informacije osumnjivim promjenama broja upisanihbira~a. Nakon kra}e istrage, federalni suinspektori ustanovili da se broj bira~a uDrvaru smanjio za oko 90 , dok se uIsto~nom Mostaru, postdejtonskoj op}inikoja je formirana u predratnom seluZijemlje, vi{e nego udvostru~io. Tako je uodnosu na dosada{njih stotinjak, brojstanovnika Isto~nog Mostara posljednjihmjeseci naglo porastao na 215.

No, najdrasti~niji demografski skokzabiljeèn je u Trnovu, gdje se brojstanovnika od 6. maja do 23. augusta ovegodine pove}ao za ~ak 1.352 novih ìte-lja! Budu}i da tako veliki priliv stano -vni{tva u kratkom razdoblju od svega tri

mjeseca nema ni ~itav grad Sarajevo,osnovano se sumnja kako je posrijediozbiljna izborna prijevara u organizacijivje~itog na~elnika Op}ine Trnovo, najn -ovijeg SDP-og kadrovskog poja~anja IIbreBerila. Berilo je ranije, dok je nosiostrana~ke dresove SDA i Stranke za BiH,dokazao da mu potkupljivanje susjeda nijestrano. No, u posljednoj je predizbornojkampanji Berilo izgleda odlu~io pove}atiglasa~ko tijelo pa je, dakako uz adekvatnustimulaciju, natjerao mnogobrojnu trno -vsku “dijasporu“ u drugim sarajevskimop}inama (a ponajvi{e na Ilidì i NovomGradu) da se, makar fiktivno, vrate u pri-jeratne domove i registriraju za lokalneizbore. Navodno se me|u novoprido{limstanovnicima Op}ine Trnovo na{lo i stot-injak Roma, koji su se prijavili na istojadresi - u hotelu Mar{al na Bjela{nici?!

(S.M.)

E ROMALE, E MAR[ALE

Načelnik Trnova Ibro Beriloprijavio na adresu hotela

Maršal stotinjak Roma kakobi glasali za SDP

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 11.10.2012 0:40 Page 10

PRO ET CONTRA


budu}em gradskom vije}u GradaSarajeva, o~ekujemo da kandidati SDP-a budu izabrani za gradona~elnikeGrada Sarajeva i Distrikta Br~ko.”Te{ko. Na izborima prije dvije godine uBr~kom je SDP imao devet mandata samanjinama, odnosno, 10.500 glasova, doksu protekle nedjelje osvojili 6.500 glasova,odnosno {est mandata i po snazi su tekpeta partija u ovom gradu! (N.H.)

GRAND KRADE

Mile Radi{i},Dodikov kum ivlasnik “Grandtradea”, zaprijetio novinaru Sini{iVukeli}u da }ega “roknuti”Mile Radi{i}, kontroverzni banjalu~kibiznismen, vlasnik firme Grand trade ikum predsjednika RS-a Milorada Dodika,poru~io je novinaru banjalu~keAlternativne televizije Sini{i Vukeli}u da}e ga „roknuti“ zbog njegovog istraìvanjaposlovanja ovog preduze}a. Vukeli} je prviobjavio pri~u o mahinacijama u svezi saprodajom zemlji{ta biv{e “Medicinskeelektronike“, a epilog njegovog rada bio jetakav da je na Specijalnom tu ila{tvu RS-ai biv{i direktor Investiciono-razvojne bankeRS-a (IRB RS) Jasminko Joti} priznaoda je u~estvovao u obaranju cijena akcijana trì{tu hartija od vrijednosti, kako biRadi{i} zemlji{te i lokaciju vrijednu preko50 miliona maraka kupio za manje od trimiliona. Uprkos priznanjima, 21. oktobra2011. banjalu~ki Okru`ni sud oslobodio jeRadi{i}a. No, ove sedmice Vrhovni sudRS-a donio je odluku da se ukida oslo-ba|aju}a presuda u slu~aju “Medicinskaelektronika” i predmet vratio na ponovnosu|enje. Odmah potom, Vukeli} je nazvaoRadi{i}a traè}i izjavu, a ovaj ga je najgrublje izvrije|ao. “Prijetio mi je ubistvom i poru~io da }eme ’roknuti’. Sada je slu~aj prijavljenCJB Banja Luka, pa neka se oni poza bave njegovim rje{avanjem”, kaè Vukeli}. (N.D.)

MINI MARKET

ENVER PU[KAReìser

DA/NENisam iznena|en rezultatima.Ono {to me je iznenadilo jeizlaznost gra|ana na izbore.Volio bih da je izlaznost bilave}a jer bi tim ambijentomstvarali uslove za bolji ìvot.

NERZUK ]URAKProfesor na

FPN-a

NEMogao se o~ekivati pad SNSD-a i SDP-a i ozbiljanprogres SDA i SDS-a, koji sedugo pripremao za ovaj velikipovratak. [to se ti~e SBBiH,manipulacija kroz Dnevni avazje upu}ivala da }e osvojiti vi{eglasova nego {to jesu. Ovi

izbori su indikator jednognarodnog raspoloènja.

FARUK BALIJAGI]Advokat

NENisam iznena|en rezultatimaizbora jer je vladaju}aplatforma zaista pokazala svojunesposobnost za vo|enjevlasti. Vladaju}a platforma nijeuspjela da zadrì postoje}estanje kriminala, korupcije igra|anske nesigurnosti zaìvot u BiH.

AHMED BURI]Novinar

NENisam iznena|en. Narodi supokazali da cijene ono {to im jedosad napravljeno, tako da sadmogu u svijetlu budu}nost.

Izlaznost pokazuje da nas jene{to vi{e od pola glupih, dok suostali lijeni. Dobitna kombinacija,ba{ kao i vlast koju su izabrali.

DRAGAN JOVIÎ]DirektorKamernogteatra 55

NENisam iznena|en rezultatimalokalnih izbora i mislim da suovakvi rezultati nekakavlogi~an slijed.

ADNAN TERZI]Potpred -sjednikSBBiH

NEStvoren je takav ambijent da su za poznavaoce politi~kih prilika ovo o~ekivani rezultati.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Da li ste iznenađeni rezultatima

lokalnih izbora?

Priredila: Ma{a ]osi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 11.10.2012 0:41 Page 11

Novoformirani bo{nja~ki politi~kiblok, koji ~ine SDP i SBB,pretrpio je pravi brodolom naproteklim lokalnim izborima: usamo dvije godine, koliko je

proteklo od parlamentarnih do lokalnihizbora, ~lanice ovog bloka izgubile supodr{ku 165.000 glasa~a! Svaki tre}i glasa~koji je na parlamentarnim izborima prijedvije godine glasao za SDP, na lokalnimizborima je glasao za neku drugu partiju ilipak nije ni iza{ao na izbore razo~araniznevjerenim obe}anjima SDP-a. Prijedvije godine, na parlamentarnim izborima,SDP je dobio rekordan broj glasova - 287hiljada, a kandidat SDP-a za ~lanaPredsjedni{tva BiH @@eljko Kom{i} jo{ ivi{e - ravno 337 hiljada glasova! Dvijegodine kasnije, podr{ka SDP-u pala je zatre}inu, ili u apsolutnom iznosu za 118hiljada glasova!

Pad SBB-a bio je jednako strmoglav:prije dvije godine, kada je prvi put iza{aona izbore, SBB je osvojio vi{e negosolidnih 130 hiljada glasova, no dvijegodine kasnije, na lokalnim izborima,partija FFahrudina Radon~i}a osvojila jeneupore divo manje glasova - 87 hiljada -{to zna~i da je kao i SDP izgubila naklonostsvakog tre}eg glasa~a!

LAGUMD@IJINE KRIVE PROGNOZESlika izbornih rezultata s tek minulih

lokalnih izbora puno je jasnija i bistrijakada se izborni rezultati SDP-a i SBB-ausporede s rezultatom koji je ostvarila

SDA, dakle partija kojoj su lideri SDP-a iSBB-a ZZlatko Lagumdìja i FahrudinRadon~i} prognozirali izborni fijasko iodlazak u opoziciju.

“Lokalni izbori prakti~no }e potvrditivladaju}u {estorku, koja podrazumijeva daje zaista vrijeme da SDA ode u opoziciju.Mislim da }e rezultat lokalnih izborapokazati da SDP i SBB imaju duplo vi{eglasova nego SDA“, izjavio je Lagumdìjanakon {to je glasao na lokalnim izborima unedjelju, 7. oktobra.

No, izborni rezultati dijametralno susuprotni Lagumdìjinim prognozama:SDA je dobila vi{e glasova nego SDP iSBB zajedno, a osvojila je i tri puta vi{ena~elni~kih pozicija nego SDP i SBBzajedno! Prije dvije godine, na parlam -entarnim izborima, SDA je bila drugop -lasirana stranka s osvojenih 220 hiljadaglasova, i za prvoplasiranom partijomSDP-om zaostajala je za oko 67 hiljadaglasova.

Na osnovu nepotpunih rezultata izbora,moè se re}i da je dana{nji odnos snagaizme|u SDP i SDA upravo suprotan: SDAje na lokalnim izborima osvojila 278 hiljadaglasova, odnosno 109 hiljada vi{e negoSDP, i 195 hiljada vi{e nego SBB! Zbirglasova SDP-a i SBB-a na lokalnimizborima (252 hiljade) za oko 25 hiljada jemanji od broja glasova koji je osvojila SDA.

Jo{ je uvjerljivija razlika u brojuosvojenih na~elni~kih pozicija: SDA jeosvojila tri puta vi{e na~elni~kih pozicijanego SDP i SBB zajedno, pri ~emu je zaSDA jednako va`no da je osvojila vlast uskoro svim ve}im urbanim centrima(Sarajevo, Zenica, Biha}, Travnik) ukojima su koncentrirani zna~ajni ekono m -ski, socijalni, kulturni resursi i potencijaliBiH.

Naravno da su gra|ani BiH na lokalnimizborima birali op}insku vlast, ali nemanikakve sumnje da su op}inski izbori,barem za bo{nja~ku politi~ku scenu, imali i


PREVRAT BO[NJA^KE POLITIKE

Samoproglašeni favoriti lokalnih izbora, SDP i SBB, pretrpjeli su težak izborni porazkoji će presudno utjecati na rasplet političke krize koja već dulje vremena potresa

bošnjačku političku scenu i paralizira funkcioniranje vlasti na svim razinama

SDP I SBB U DVIJE GODINEIZGUBILI NAKLONOST

TRE]INE SVOJIH BIRAÂ! SDA na lokalnim izborima osvojila 278 hiljada glasova,

odnosno 25 hiljada vi{e nego SDP i SBB zajedno

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Srpske i hrvatske ~lanice {esto~lanekoalicije na dràvnoj razini, prije svegaHDZ i SNSD, pokazale su visok respektprema volji bo{nja~kih glasa~a pokazanojna lokalnim izborima. Lider HDZ-aDragan ôvi} ve} je dao do znanja dane}e ponoviti gre{ku Zlatka Lagumdìje izprethodnog razdoblja, kada je iz vlasti

eliminirao legitimne hrvatske pred -stavnike. ôvi} je otkazao sjednicu Domanaroda Parlamenta BiH na kojoj se trebaloglasati o smjeni SDA-ovih ministara uVije}u ministara BiH, a lidere {esto~lanekoalicije pozvao je na dogovor i uspostavuvlasti u skladu s rezultatima demokratskihizbora. �

IZBOR LEGITIMNE VLASTI

Čović će poštovati volju bošnjačkog naroda

Asim:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 23:23 Page 12


KO BI GORI, SAD JE DOLI

��

+ 57.000 - 118.000 - 47.000


vrlo nagla{enu nacionalnu dimenziju. Nanjima se, naime, testirala politi~ka podr{kabo{nja~kim partijama, koje su u me|u -sobnoj borbi za prevlast i eliminacijuizazvale najdublju politi~ku krizu u BiHnakon rata. Stoga su lokalni izbori tretiranii kao svojevrsna narodna arbitraà - nanjima se, pored ostalog, odlu~ivalo i o tomekoje }e partije dobiti ve}insku demokratskulegitimaciju bo{nja~kog naroda.

UZROCI SDP-ovog DEBAKLAZa nacionalnu dimenziju lokalnih izbora

najvi{e se zalagao lider SDP-a ZlatkoLagumdìja, koji je upravo s jednog birali{taza lokalne izbore jasno nazna~io da }erezultati lokalnih izbora izravno utjecati narasplet krize na vi{im razinama vlasti.Lagumdìja je naime poru~io da se SDA treba“lagano pripremati za odlazak u opoziciju“nagla{avaju}i kako je sasvim “prirodno“ da senakon poraza na lokalnim izborima ovastranka povu~e iz vlasti na nivou Federacije iBiH, jer, kako je rekao, ne vidi niti jednu“sredinu u kojoj bi SDA mogla imatina~elnike i ve}inu u op}inskom vije}u“.

Lagumdìja je o~ito bio uvjeren unadmo}nu izbornu pobjedu SDP-a i SBB-a,na temelju koje bi, pozivaju}i se na voljunaroda, iz vlasti na vi{im razinamadefinitivno eliminirao SDA.

No, volja koju je narod pokazao nalokalnim izborima nije ni nalik projekc ijamalidera SDP-a. Upravo suprotno, Lagum-d ija je izgubio bo{nja~ku demokratskulegitimaciju, a njegova partija SDP moèzadràti vlast na vi{im razinama isklju~ivou dogovoru s SDA.

Teàk izborni poraz SDP-a na lokalnimizborima prije svega je rezultat krajnjeskromnih rezultata SDP-ove vlasti na vi{imrazinama i iznevjerenih predizbornih obe}a -nja, u ~ijem je davanju SDP prednja~io predparlamentarne izbore 2010. godine.

Umjesto obe}ane borbe protiv korup c -ije, otkriveno je nekoliko krupnih koru -pcijskih afera u kojima su glavni akteri biliistaknuti ~lanovi strana~kog rukov odstvaSDP-a.

Umjesto najavljenih mjera koje su tre -bale pobolj{ati me|unarodni imid` dràve i

ohrabriti strane investitore, u proteklojgodini kreditni rejting BiH dva puta jekorigiran na niì i trenutno je na korak dokreditnog rejtinga “sme}e“.

Umjesto najavljenih mjera {tednje iracionalizacije glomaznog i rastro{nogadministrativnog aparata dràve, SDP-ovavlast je nastavila s olakim zaduìvanjemdràve kod komercijalnih banaka i MMF-akako bi o~uvala privilegije i nezasluènovisoki standard dràvne birokratije, ~iji jebroj dodatno uve}an za nekoliko hiljadaSDP-ovih aktivista uhljebljenih poro|a~koj i jaranskoj liniji.

Umjesto najavljenih mjera za smanjenjegoleme nezaposlenosti, po kojoj je BiH bezpremca u Evropi, broj nezaposlenihdostigao je rekordne razmjere a brojzaposlenih pao je ispod razine 2009.godine.

U protekle dvije godine nije ispunjenniti jedan od preostalih uvjeta koje BiHmora ispuniti na temelju potpisanogugovora sa EU (SSP) i ugovora s NATOalijansom (MAP). [tavi{e, {anse da seBiH pomakne na putu euroatlantskihintegracija danas su neuporedivo manjenego prije dvije godine, budu}i da su ume|uvremenu dodatno zao{treni me -|ustrana~ki a jo{ vi{e me|unacionalniodnosi u dràvi. Iako nominalno multi -etni~ka stranka, SDP je “uspio“, pre -krajanjem izborne volje iskazane naparlamentarnim izborima 2010. godine,dodatno pove}ati etni~ku distancu inepovjerenje izme|u tri konstitutivnanaroda.

U najkra}em, SDP je na lokalnimizborima jo{ i dobro pro{ao - kako je radioi kako je zasluìo! �

SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.

PREVRAT BO[NJA^KE POLITIKE

�

U izbornu kampanju za lokalne izboreSDP je u{ao s vidnim nedostatkomsamopouzdanja, koje je naglo splasnulonakon {to je strana~ke redove napustionajpopularniji SDP-ovac @eljko Kom{i}.Indivudualni rejting @eljka Kom{i}a bio jedaleko iznad kolektivnog rejtinga SDP-a,{to je potvr|eno i na izborima 2010.godine, na kojima je Kom{i} dobio 50hiljada glasova vi{e od SDP-a.

Tokom ranijih godina, SDP je napustilacijela plejada istaknutih politi~ara, poputNijaza Durakovi}a, Bogi}a Bogi}evi}a,Seada Avdi}a, Nermina Pe}anca..., alispecifi~nost odlaska Kom{i}a krije se utome {to u sukob s autoritarnim lideromSDP-a Zlatkom Lagumdìjom nije do{aozbog borbe za strana~ko prijestolje negozbog borbe za socijaldemokratske prin -cipe. �

AUTOKRATSKI USTROJ SDP-a

Visoka cijena Komšićevog progona

14

IZBORNI TRIJUMFSDA je osvojila najve}i broj

glasova i najve}I brojna~elni~kih pozicija

IZBORNI TRIJUMFSDA je osvojila najve}i broj

glasova i najve}I brojna~elni~kih pozicija

NENADOKNADIV GUBITAKNakon sukoba @eljka Kom{i}a i ZlatkaLagumdìje usljedio je strmoglavi padpodr{ke SDP-u



DODIKOV IZBORNI PORAZ

Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na lokalnim izborimapretrpio je ozbiljan poraz u Republici Srpskoj; naša novinarka analizira zaštoje Milorad Dodik izgubio izbore, kakvu je kampanju vodio, koga namjerava

kazniti i u čemu je SDS bio bolji

DODIK UBRZO GUBI I VE]INU USKUP[TINI RS-a

Dodikov krah:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 22:32 Page 15

Predsjednik RS-a MMilorad Dodik jeu izbornoj no}i bio u {oku. Ninajcrnja predvi|anja nisu i{la takodaleko koliko su bira~i {irom RS-a kaznili vladaju}u stranku.

“Sad je sve oko Banjaluke ‘tu|e’.Gradi{ka, Dubica, Srbac, Prnjavor, Prije -dor, Čelinac (rodno mjesto AleksandraDòmbi}a), sve smo izgubili. Ostali su namsamo Lakta{i“, komentarisalo je najuèrukovodstvo SNSD-a u izbornoj no}i.

Te ve~eri svira~i koji su u banjalu~kuAkvanu bili pozvani kako bi uve~ali slavlj -eni~ku atmosferu nisu ni raspakovali svojeinstrumente. Ni helikopteri nisu poletjeliprema Bijeljini, gdje su ~elnici SNSD-anamjeravali napraviti spektakularno slavlje.Kada su ~uli prve rezultate izbora, ~elniciSNSD-a iz Akvane su pre{li u Banskedvore, gdje su sa prili~no kiselim osmije-hom na licu do~ekali pobjedu njihovogkandidata za gradona~elnika Banje LukeSlobodana Gavranovi}a.

Od 62 op{tine u RS-u, Srpskademokratska stranka (SDS) je sama ili ukoaliciji s drugim opozicionim partijamapobijedila u 36 op{tina. Dodikov SNSDizgubio je na~elnike u vi{e od 20 op{tina,odnosno od 41 na~elni~ke pozicije pao jena samo 18.

SNSD je izgubio bitku u ~etiri od petnajve}ih gradova u RS, dakle, Prijedoru,Doboju, Trebinju i Bijeljini, ali i svoja dosada neupitna upori{ta, poput Srpca iDubice, ~ime je taj poraz jo{ izraèniji.Posebno je za SNSD bolan poraz uBijeljini, s obzirom da je kampanju za nji-hovog kandidata za gradona~elnikaMiroslava Milovanovi}a vodilo cjelokupnorukovodstvo SNSD-a, odnosno RS-a.

Podaci da je Dodik izgubio u Srpcu,rodnom mjestu premijera AleksandraDòmbi}a, ili Prnjavoru, gdje je kandidatbio jedan od ja~ih SNSD-ovaca DDragoKalabi}, vi{e su nego uznemiruju}i zaSNSD. Izvori bliski SNSD-u za na{ listtvrde da je Dodiku te{ko pao poraz uVi{egradu, gdje s EEmirom Kusturicom zidaAndri}grad. Upu}eni u prilike tvrde da jeSNSD u Vi{egradu izgubio upravo zbogKusturice. Naime, gra|ani Vi{egrada, gla -saju}i za kandidata SDS-a SSlavi{u Mi{ -kovi}a, pokazali su da su protiv toga daKusturica dobije Kamengrad na ra~un oveop{tine i RS-a. Ideju o Kamengradu zdu{noje pomagala op{tinska vlast na ~elu sa dosa-da{njim na~elnikom op{tine, SNSD-ovcemTomislavom Popovi}em. Op{tina Vi{egradosigurala je zemlji{te i infrastrukturu zaprojekat koji }e ko{tati oko 25 miliona KM.Dodik su potrudio da i javna preduze}a RS-aizdvoje odre|enu sumu novca za ovaj

Kusturicin projekat. Tako je po~etkom sep-tembra Rudnik i TE Ugljevik za Andri}gradmorao izdvojiti pola miliona KM. Pro{legodine je Vlada RS-a donijela odlukukojom korisnika sredstava za izgradnjuprve faze izgradnje “Andri}grada” oslo-ba|a primjene Zakona o javnim nabavkamaBiH, te istom odlukom obavezala i lokalnezajednice, javna preduze}a i neka mini -starstva da daju novac za ovaj projekt. Tomodlukom projekat kamenog grada uVi{egradu, koji se realizira po ideji EmiraKusturice, dobio je vi{e sredstava nego svedruge humanitarne i socijalne organizacije iudruènja iz oblasti sporta i kulture kojimaje kao donacija raspore|eno 1.084.383,90KM ili 10 posto iz neto dobiti RiTEUgljevik ostvarene tokom pro{le godine.

Da je ovaj Dodikov potez bio potpunopogre{an, pokazali se izborni rezultati i uUgljeviku, gdje se nije vodila predizbornakampanja ve} pravi rat izme|u kandidataSNSD-a i SDS-a. Naime, Dodiku je biloizuzetno stalo do Ugljevika, kako stranainvesticija u RiTe Ugljevik ne bi bila dove-dena u pitanje. Me|utim Ugljevi~ani, kojiudi{u najzaga|eniji zrak u BiH, bili su kivnina Dodika jer je, umjesto za filter na dim-njak TE Ugljevik, Dodik pola milionapreusmjerio Kusturici. To je, kako tvrde,upu}eni i najva`niji razlog {to je uUgljeviku najvi{e glasova dobio kandidatSDS-a VVasilije Peri}.

STEVANDI] UCIJENJEN RATNOM PRO[LO[]U?!

SNSD se od ve}ih gradova u RS-u uspiozadràti jedino u Banjoj Luci, i to zahvalju-ju}i ~injenici da je SDS istakao svog kandi-data u ovom gradu iako je cijela opozicijastala iza lidera DS-a DDragana Čavi}a. Danije bilo toga, sve su prilike da bi iGavranovi} bio potu~en u Banjoj Luci, jerako se skupe svi glasovi opozicije, vidi se

da ih je oko pet hiljada vi{e nego {to jeosvojio SNSD. Ovih dana u banjalu~kimkuloarima moglo se ~uti da je uloga kandi-data SDS-a NNenada Stevandi}a bila da ras-turi opoziciono bira~ko tijelo, te da je svevrijeme bio u dosluhu sa Gavranovi}em.Stevandi} je navodno bio ucijenjen svojomratnom pro{lo{}u.

Portal @urnal je prije dvije godineobjavio da je Nenad Stevandi} “pripremaorat na ovim prostorima, dijelio naoruànje,trgovao njime i sa ‘drugom stranom’,formirao teroristi~ke grupe ({to su seobu~avale u Pan~evu, Ni{u...), nare|ivaoprogone Bo{njaka i Hrvata, zlo~ine nadnjima, plja~kanje, dizanje u vazduh nji-hovih objekata i automobila, organizovaonjihov progon iz Banje Luke”. Svi navodi oStevandi}u izvu~eni iz ha{kih dokumenata(svjedo~enja), i dokumenata VRS-a i MUP-aRepublike Srpske.

Tokom 1991. godine, Stevandi} je, premapisanju SSlobodana Vaskovi}a, pripadnikenajgorih kriminalnih strukura iz Banje Lukeslao put Srbije na trening u tamo{njim centri-ma Dràvne bezbjednosti, gdje su obu~avaniza rukovanje eksplo zivom, oru`jem i pripre-mani za izvo|enje teroristi~kih akcija u ovomgradu. Steva n di} je sve to vrijeme bio nadirektnoj liniji sa {efom srbijanskog DB-aJovicom Stani{i}em, a nikada tu bliskost nijeni krio. Istovremeno je bio i na direktnoj vezisa RRadovanom Karadì}em, ha{kim zatvore -nikom, a sadràj njihovih presretnutih raz-govora najbolje argumentuje sve iznesene~injenice.

Po~etkom rata u BiH Stevandi} je biokomandant Srpkih odbrambenih snaga(SOS) u Banjoj Luci. Tako|e je bio i ~lanratnog {taba Autonomne regije KrajinaSrpske Republike BiH, zajedno sa presu -|enim ratnim zlo~incem RRadoslavomBr|aninom, generalom MMomirom Tali}em,Stojanom @upljaninom…


ZLOÎN I KAZNA

Pi{e: MIRHA DEDI]

FAMILIJARNI IZLAZAK NA IZBORE

Milorad Dodik sa suprugomSneànom i sinom Igorom

FAMILIJARNI IZLAZAK NA IZBORE

Milorad Dodik sa suprugomSneànom i sinom Igorom


Stevandi} }e zbog sumnje da je tokomizbora sara|ivao sa SNSD-om, prema nezv -ani~nim najavama iz SDS-a, uskoro bitiizba~en iz ove stranke.

Me|utim, nije Stevandi} jedini kandidat uRS-u koji ima kompromituju}u ratnu pro{lost.

Biv{i premijer Republike SrpskeGojko Kli~kovi} i ~lan Glavnog odbora

SDS-a, koji se tereti za ratne zlo~ine nadBo{njacima u Bosanskoj krajini, bi}e novina~elnik Krupe na Uni. Kli~kovi} je naSudu BiH bio optuèn da je kao ko -mandant Kriznog {taba po~inio ratnizlo~in u Bosanskoj Krupi nad Bo{njacima.Na Sokocu je pobijedio MMilovan CickoBjelica, tokom rata ~lan Kriznog {taba na

Sokocu i osoba od velikog povjerenjaRadovana Karadì}a.

DODIK RASPU[TA SVE GUBITNI^KEOP[TINSKE ODBORE

Milorad Dodik tvrdi da mu je sasvimjasno {ta je narod poru~io i njemu i SNSD-una ovim izborima. ““Poru~ili su da su

dobrim dijelom nezadovoljni i da SNSD-ovi ljudi u ve}ini nisu opravdali njihovao~ekivanja i povjerenje. Sve i svi koji stojeizme|u SNSD-a i èlja naroda morat }epotraìti neko drugo mjesto, jer im s namamjesta vi{e nema. O~igledno da smo semnogima trebali ranije zahvaliti, ali evo,sada im se zahvalio narod”, kazao je Dodik.

U SNSD-u je nakon izbora stvorena ten-zija i mnogi se pla{e da li }e se na sjedniciGlavnog odbora SNSD-a na}i u nemilosti{efa. Dodik }e, kako saznajemo, napravitirezove u Vladi RS-a tako {to }e smijenitinekoliko ministara. Jo{ u martu na sastankuGO na Mrakovici Dodik je otvoreno rekaoda je nezadovoljan radom RRanka [krbi}a,ministra zdravlja, AAntona Kasipovi}a,mini stra kulture, @@eljka Kova~evi}a, minis-tra energetike, i ZZorana Tegeltije, ministrafinansija, ali i premijera Aleksandra Dò m -bi}a.

17


SNSD u Vi{egradu i Ugljeviku izgubio zbog Kusturice, uVlasenici zbog podr{ke otmi~aru, u Trebinju i Bijeljini

zbog lo{eg odabira kandidata

11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

DODIKOV POGRE[AN ODABIR KANDIDATA Pokazalo se da su ministar Miroslav Milovanovi}, SNSD-ov kandidat za na~elnika Bijeljine, Mi}o Kraljevi} za Vlasenicu i Drago Kalabi} zaPrnjavor pogre{an odabir {efa SNSD-a

��

PROMA[ENA INVESTICIJAZbog izdvajanja milonskih suma za Kusturicin Andri}grad gra|ani Vi{egrada na izborimakaznili SNSD


Pored toga, Dodik }e napraviti otklonod banjalu~kih tajkuna koji su nanosiliveliku {tetu imidù SNSD-u. Na{ list sazna-je da }e Dodik naloìti ponovno hap{enjeMileta Radi{i}a, vlasnika preduze}a Grand-trade, koji u tzv. Picinom parku podièveleljepni poslovno-stambeni kompleks, ijo{ nekih tajkuna koji su u javnosti poznatikao glavni sponzori SNSD-a.

Ve} tre}eg dana nakon Dodik je odlu~ioda raspusti op{tinske odbore gdje je SNSDizgubio i na~elni~ka mjesta i odborni~kuve}inu. Neki od njih su ga ve} preduhitrili.Tako je NNikola Kragulj, sada ve} biv{ina~elnik op{tine Gradi{ka, podnio ostavkuna mjesto predsjednik op{tinskog odboraSNSD-a. Dodik je u jednom danu raspustioodbore stranke u Doboju i Vi{egradu,Sokocu, Gacku, Prnjavoru, Petrovu,Kostajnici, Palama i Loparama i istovre-meno imenovao povjerenike. U Doboju iVi{egradu je Dodik za povjerenika imen-ovao samog sebe, a u Prnjavoru SSredojaNovi}a, ministra civilnih poslova RS-a.

O~ekuje se i smjena izvr{nog sekretaraSNSD-a RRajka Vasi}a, koji je svojim baha-tim i osionim istupima, prema mi{ljenju{efa, nanio veliku {tetu SNSD-u. Vasi} se uodre|enim situacijama pona{ao kao da jeiznad Dodika. Naime, tokom predizbornekampanje Vasi} je od predsjednika op{tin-skih odbora traìo da ne istupaju na BN TV

i Alternativnoj televiziji. Ina~e, raskolme|u strujama u SNSD-u, koji je ve} godi-nama traje, nakon izbora postao je jo{dublji.

Na{ dobro obavije{teni izvor iz SNSD-atvrdi da {ire rukovodstvo ove stranke sma-tra kako bi Dodik prvenstveno trebaokazniti sebe jer je ~itavu kampanju vodiosamostalno. Naime, rukovodstvo ovestranke okupljeno oko NNeboj{e Radma -novi}a smatra da je glavni krivac za pot-puni debakl na izborima Milorad Dodikkoji je tokom kampanje uglavnom pjevaopo {atorima, nevje{to kopiraju}i srbijan-skog premijera IIvicu Da~i}a.

Dodikov nastup u Modri~i sa MMirosla -vom Ili}em je, prema mi{ljenju ve}eg dijelarukovodstva SNSD-a, bio u najmanju rukunaprimjeren. Naime, Dodik se na petogo-di{njicu smrti MMilana Jeli}a, biv{eg pred-sjednika RS-a, na{ao na parastosu na grad-skom groblju, a samo nekoliko sati kasnijena trgu koji nosi ime pokojnog Jeli}a nastrana~kom mitingu zagrljen sa Mirosla-v om Ili}em iz sveg glasa pjevao — “Ovano} ima ~udnu mo}…” U Modri~i je pobi-jedio kandidat SNSD-a MMladen Kreki}.

Pjevao je Dodik gotovo u svim ve}imgradovima u RS-u i apelovao na gra|ane daglasaju za kandidata SNSD-a. Tako jebezrezervno podrào presu|enog otmi~araMiroslava Mi}u Kraljevi}a na izbornom

mitingu u Vlasenici. Čak je Dodik zaklju~ioda je Kraljevi}u “napakovano“, iako je ovajvisoki funkcioner stranke priznao da je oteoLazu Vidakovi}a 1. septembra 2010. godinei drào ga u ropstvu deset dana, kako ne biglasao za smjenu BBranislava Bo{kovi}a,tada{njeg na~elnika op{tine Osmaci,tako|er ~lana SNSD-a. Zbog otmiceKraljevi}u je Osnovni sud u Bijeljiniizrekao kaznu od ~etiri hiljade KM.

Kada je zapo~eo kampanju Dodik jerukovodstvu stranke kazao je da svimsnagama idu naprijed i da ne biraju sreds-tva u osvajanju vlasti u odre|enim op{tina-ma. I pored toga {to su imali velika finans-ijska sredstva i naklonost ve}ine medija uRS-u, SNSD je pretrpio veliki poraz uRepublici Srpskoj. Me|utim pojedinipotezi SNSD-a u diskreditaciji konkurenci-je pokazali su se efikasnim.

BITKA ZA RAFINERIJUSNSD-u je zbog Rafinerije nafte bilo

izuzetno bitno da preuzme vlast u Brodu.Zbog toga je socijalista MMilovan Čerekuhap{en mjesec dana prije izbora, takoda i nije mogao voditi kampanju.Pokazalo se da je Čerekovo hap{enje,koji je dobio jedva dvije hiljade glasova,imalo velikog efekta na bira~e. Na njego-vo mjesto do{ao je IIlija Jovi~i} iz SNSD-a.Isto tako, zbog stranih investicija i


ZLOÎN I KAZNA

“SDS je na pro{limlokalnim izborima, koji suodràni 2008. godine, osvojio16 na~elni~kih mjesta, dok jena ovim izborima stranka osvo-jila 31 na~elni~ke pozicije idevet u koaliciji, dakle ukupno~etrdeset”, kaè za na{ listDragan ]uluzan, generalnisekretar SDS-a.

SDS i njeni koalicioni partn -eri ostvarili su pobjedu u ve}iniop{tina u RS - Bijeljini, Doboju,Gradi{ki, Sokocu, Nevesinju,Berkovi}ima, Prnjavoru,Donjem @abaru, Dubici,Vi{egradu, Palama, Gacku,Tesli}u, Isto~noj Ilidì, [amcu,Isto~nom Mostaru, Trnovu,Isto~nom Starom Gradu,Loparama, Kostajnici, Srpcu,Ljubinju, Kneèvu, âjni~u,Han Pijesku, Krupi na Uni.Opoziciona koalicija pobijedilaje i u Trebinju.

]uluzan kaè da je ovastranka dobila preko 60 hiljadaglasova vi{e u odnosu napro{le lokalne izbore i dara~unaju da }e kada prebroja-vanje bude zavr{eno ukupanbroj osvojenih glasova SDS-abiti oko 167 hiljada. Na pro{limlokalnim izborima SDS je osvo-jio oko 110 hiljada glasova.Prema ra~unici SDS-a, SNSDje na ovim izborima osvojiooko 27 posto glasova, {to jeukupno oko 180 hiljada glaso-va. “Imaju}i u vidu da je SNSDna pro{lim izborima osvojio250 hiljada glasova, njihovovogodi{nji gubitak iznosi oko70 hiljada glasova”, kaè na{sagovornik.

]uluzan kaè da je SNSDna posljednjim izborima izgu-bio na~elnike u Kostajnici,Krupi na Uni, Gradi{ci, Dubici,Prnjavoru, Kneèvu, Srpcu,

[ipovu, Kotor Varo{i, Tesli}u,Petrovu, [amcu, Donjim@abarima kod Br~kog,Vlasenici, Han Pijesku,Sokocu, Rogatici, Trnovu,Vi{egradu, âjni~u i Trebinju.

Me|utim, prema ra~unicikoju je izvela Slobodna Bosna,a na osnovu podataka CIK-aBiH na dan 10. oktobra, SNSDje u 139 op{tina u BiH osvojio162.539 glasova, {to je za87.688 glasova manje nego2010. godine. Prema istojra~unici SDS je prema zbroje-nim glasovima na dan 10.oktobra osvojio 122.934 glasa,odnosno oko dvije hiljade vi{enego na izborima odrànimprije dvije godine. �

SNSD POSTAO RURALNA PARTIJA

Dodikov SNSD dobio 70 hiljada glasova manje nego2010. godine

SDS NEPOBJEDIV U BIJELJINI Mi}o Mi}i}, na~elnik op{tine Bijeljina

�


izgradnje hidroelektrana na Drini, Do -diku je bilo bitno da osvoji vlast u Fo~i.To je ujedno jedina op{tina gdje su koali-ciju napravili SNSD i SDS. Njihovzajedni~ki kandidat RRadisav Ma{i},direktor lokalnog radija, osvojio jenajve}i broj glasova na izborima.

Lokalni izbori ozbiljno su uzdrmalikoaliciju na nivou RS-a. To se vidjelo ve} uizbornoj no}i kada je novi gradona~elnikBanje Luke Slobodan Gavranovi} poru~ioda za socijaliste ne}e biti mjesta u skup{tin-skoj ve}ini u gradu. Gavranovi} je biorevoltiran jer su socijalisti nakon hap{enja

Milovana Čereka podràli kandidata SDS-aStevandi}a.

Sada }e biti upitna skup{tinska ve}ina uNarodnoj skup{tini RS-a, tvrdi na{ dobroupu}eni izvor, jer }e se socijalisti distanciratiod vladaju}e koalicije. O~ekuje se da }e otkl -on od SNSD-a, zbog nadolaze}ih op{tih izb-ora, napraviti i DNS MMarka Pavi}a.

Na{ izvor tvrdi da je Dodik posljednihnekoliko dana prili~no depresivan. Jedinautjehu mu ~ini pobjeda SNSD-a u BanjojLuci. ““Dobili smo Banja Luku, to je va`no!”,ponavlja Dodik svojim saradnicima.

Banja Luka je, kako tvrdi na{ izvor,jako va`na za ovu stranku jer ima velikibudèt, pored toga u Banjoj Luci ~elniciSNSD-a imaju veliku imovinu koju su stek-li uglavnom na sumnjiv na~in, a ve}ina njihje u ovom gradu razvila i paralelni “biznis”.

SNSD }e imati problem da u BanjojLuci formira skup{tinsku ve}inu. Kako sasocijalistima ne}e, a SDS principjelno ne}epraviti koaliciju sa SNSD, Dodikov SNSD}e, kako tvrdi na{ izvor, kupovati odbornikeiz drugih stranaka koje njihove mati~nestranke nemaju pod kontrolom.

Tokom predizborne kampanje Dodik je pod{atorima naj~e{}e izvodio pjesmu Posljedniboem [ekija Turkovi}a. “Jednoga dana àli}emnogi {to me vi{e nema, osta}e tajna i uspome -na na posljednjeg boema…”, pjevao je Dodik ine slute}i da je njegov odlazak sve bliì. �



UTJEHU, DAJTE MI UTJEHU Jedina Dodikova utjeha na proteklim izborima je osvajanje Banje Luke sa kandidatomSlobodanom Gavranovi}em



NAPAD NA SVJEDOKA TU@ITELJSTVA BiH

ADNAN ČAUŠEVIĆ, nekadašnji vehabija iz Gornjeg Vakufa, jedan od ključnihsvjedoka u sudskim procesima protiv bugojanskih terorista RIJADA

RUSTEMPAŠIĆA i HARISA ČAUŠEVIĆA OKSA, napadnut je prošlog vikenda kadase vraćao kući u selo Voljice; dok policija Srednjobosanskog kantona i dalje tragaza maskiranim napadačima SLOBODNA BOSNA objavljuje najzanimljivije dijelove

iskaza koje je Adnan Čaušević dao istražiteljima, otkrivajući tajne posloveRustempašića i Harisa Čauševića, prvooptuženog za napad na zgradu Policijske

uprave u Bugojnu

ADNAN ÂU[EVI]NEZA[TI]ENI SVJEDOK PROTIV

BUGOJANSKIH TERORISTA

Rustempasic:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 22:19 Page 20

Adnan âu{evi}, nekada{nji veha -bija iz mjesta Voljice kod GornjegVakufa/Uskoplja i jedan od klju -~nih svjedoka u dva sudskaprocesa protiv optuènih terorista

iz Bugojna, napadnut je u subotu (6. okt o -bra), oko 13 sati, u blizini tog sela.âu{evi} je policajcima prijavio da su gadvojica maskiranih mu{karaca napala nalokalnom putu, kada je iza{ao iz svogautomobila, jer ga je na cesti do~ekaozaustavljen Golf 2. Prema âu{evi}evomsvjedo~enju, tada ga je jedan od napada~audario metalnom {ipkom po le|ima, nakon~ega mu je pri{ao drugi mu{karac i ubo gau stomak, najvjerojatnije {rafcigerom. Uprvom iskazu datom policiji, Adnanâu{evi} je kazao kako sumnja da je napadiz zasjede organizirao RRijad Rustempa{i},osu|eni terorista iz Bugojna, koji je jo{ usudnici Suda BiH javno zaprijetio da }e muse osvetiti i da }e zaàliti {to je odlu~iosvjedo~iti protiv njega. Na njegovu sre}u,âu{evi}a je zadobio samo lak{e ozljede,pa je poslije kra}eg boravka u Kantonalnojbolnici u Bugojnu, po~etkom tjedna pu{tenna ku}no lije~enje.

PRIJATELJSKI ALIBIIako se napad na Adnana âu{evi}a

dogodio u subotu, policajci iz MUP-aSrednjobosanskog kantona tek su, kakonezvani~no doznajemo, u ponedjeljak “pro -n a{li“ Rijada Rustempa{i}a. Navodno jeRustempa{i} na policijskom saslu{anjunegirao âu{evi}eve optu`be, tvrde}i kakou vrijeme kada su neza{ti}enog svjedokasa~ekali maskirani razbojnici nije ni bioblizu mjesta napada. Rustempa{i}ev jeiskaz, prema istim, nezvani~nim izvorima,potvrdilo desetak svjedoka, njegovihprijatelja, s kojima je u subotu poslijepodnebio u istom dru{tvu. No, kako slu`benoizvje{}e iz MUP-a Srednjobosanskogkantona jo{ nije dostavljeno nadle`nomKantonalnom tuìteljstvu u Travniku, a upoliciji ne èle otkriti nalaze dosada{njeistrage, sve su prilike da }e okolnostinapada na âu{evi}a, unato~ ozbiljnostisituacije, jo{ neko vrijeme ostati nepoznate.Ni{ta neobi~no, ako se zna da su pojedini

policajci iz MUP-a Srednjobosanskogkantona, a posebice njihove kolege u Bu -gojnu, godinama {titili bugojanske teroristei zata{kavali njihove brojne incidente, o~emu je Slobodna Bosna ranije op{irnopisala.

Svjedo~enje Adnana âu{evi}a je,podsjetimo, uz iskaz MMirsada Huseinbe -govi}a i za{ti}enog svjedoka “L“, bilo odpresudne va`nosti za procesuiranje RijadaRustempa{i}a, AAbdulaha Handì}a i EEdisaVeli}a, koji su prvostupanjskom presudomSuda BiH 10. novembra pro{le godineprogla{eni krivim za kazneno djelo terori -zma i udruìvanja radi ~injenja kaznenihdjela. Rustempa{i} je osu|en na ~etiri i polgodine zatvora, dok su njegovoj “bra}i“Handì}u i Veli}u izre~ene jednako simbo-l i ~ne zatvorske kazne u trajanju od trigodine i ~etiri mjeseca. Odmah poslijeizricanja presude, trojica su osu|enihterorista uz drsko vrije|anje dràvnihinstitucija ({to su zabiljeìle brojne tvkamere), slobodno napustili zgradu SudaBiH. No, da skandal bude jo{ ve}i, Ruste m -pa{i}, Handì} i Veli} nisu na izdràvanjezatvorske kazne upu}eni ni mjesec dananakon {to je Apelacijsko vije}e Suda BiH(10. septembra) donijelo pravomo}nepresude. Na pitanje “SB“ kako je mogu}eda su trojica osu|enih terorista i dalje naslobodi, iz Suda BiH smo dobili kratkiodgovor da je zahtjev za izdràvanjezatvorske kazne za Rijada Rustempa{i}a,Abdulaha Handì}a i Edisa Veli}a nedavnoupu}en, te da je postupak u toku. Kako je,me|utim, Rijad Rustempa{i}u i njegovimprijateljima pritvor ukinut jo{ u oktobru2010., trojica se terorista na slobodi nalazeve} pune dvije godine, nastavljaju}i svojeradikalno djelovanje. U tom je smislupoznato da je Rustempa{i} redovno posje -}ivao vehabijske skupove, propagiraoselefijsko tuma~enje islama, dok suHandì} i Veli} naj~e{}e boravili u GornjojMao~i, kod tamo{njeg podjednako agre -sivnog vjerskog vo|e NNusreta Imamovi}a.

SIMBOLI^NE ZATVORSKE KAZNEU obrazloènju prvostupanjske presude

Suda BiH, koja je potvr|ena po~etkomseptembra, navodi se da je prvooptuèniRustempa{i} organizirao grupu ljudi unamjeri izvr{enja teroristi~kog ~ina na


OSVETA ILI NOVA PRIJETNJA ADNANU ÂU[EVI]U

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Adnan âu{evi} za napad optu ioRijada Rustempa{i}a, osu|enog

teroristu koji je, godinu dana nakon izricanja presude, jo{ uvijek na slobodi?!

[TA JE ADNAN ÂU[EVI]OTKRIO ISTRA@ITELJIMA Svjedok Tuìteljstva BiH izjavio je kakoje Haris âu{evi} Oks namjeravao da unapadu na zgradu PU Bugojno koristiru~ni baca~ granata, ali je NaserPalislamovi} inzistirao da se objekatdigne u zrak razornim eksplozivom

��


teritoriji BiH, sa ciljem ozbiljne destabi -lizacije osnovnih politi~kih, ustavnih idru{tvenih struktura i ozbiljnog zastra{i -vanja stanovni{tva, pri ~emu su nastupali spozicija etni~kog i religijskog ekstremizmai radikalizma. Utvr|eno je, tako|er, da sutrojica optuènika posjedovali razli~itevrste oru`ja i minsko-eksplozivnih sredst a -va. Prilikom pretresa objekata koje sukoristili Rustempa{i}, Handì} i Veli}, iskrivenih skladi{ta u okolici Bugojna iSarajeva, policija je prona{la ~etiriprotutenkovske antimagnetne mine i 15komada upalja~a, ko{uljice granata (kalibra75 i 90 milimetara) s eksplozivnim pu -njenjem, elektri~ne i inicijalne detonat orskekapisle, kumulativne bombe, auto matskepu{ke, municiju... Sve skupa je zaplijenjenovi{e od 23 kilograma razornog eksplozivatrotila i oko 600 grama hek solita. Uz ubojitisu arsenal oru`ja kod Rijada Rustempa{i}a,Abdulaha Handì}a i Edisa Veli}aprona|eni i vojni priru~nici za rukovanjeeksplozivom, kao i vi{e CD-a, DVD-a istogsadràja, te vojne uniforme, dvogledi,teleskop za dnevno osmatranje, ure|aj za

no}no osmatranje, kompasi. Prema sudskojpresudi, trojica su optuè nika u razdobljuod novembra 2007. do marta 2008. i od jula2008. do novembra 2009. odràvali sas -tanke na vi{e lokacija u Bugojnu i Sarajevu,na kojima su dogo varali mogu}e metenapada.

KAKO JE PLANIRAN NAPAD NA POLICIJSKU UPRAVU BUGOJNO

Podsjetimo, Rustempa{i}, Handì} iVeli} su planirali teroristi~ke akcije ({todokazuju snimci njihovih prislu{kivanihrazgovora) u hrvatskim mjestima za vrijemekatoli~kog blagdana Boì}a, napade nasrpska sela i LOT-timove EUFOR-a koji subili stac ionirani u privatnim ku}ama napodru~ju Bug ojna. No, unato~ ~injenici daje kod njih prona|ena golema koli~inaoru`ja i municije koja im zasigurno nijekoristila za osobnu za{titu, Rustempa{i} injegovi kompanjoni su oslobo|eni po to~kiopt u`nice koja ih je teretila za neovla{tenipromet oru`jem i vojnom opremom. U tomsmislu valja podsjetiti da je Rijad Ruste -mpa{i} i ranije osu|ivan zbog nedozv -oljenog drànja oru`ja, nakon {to su kodnjega 2004. godine prona|ene protut -enkovske mine i eksploziv. Blage zakonske

sankcije koje su osu|enim teroristimaizre~ene, ~lanovi su Sudskog vije}a SudaBiH pravdali ~injenicom “da nisu nastupile

{tetne posljedice, a planirani napadi nisurealizirani“?!

Nakon {to je pojavio kao jedan odnajva`nijih svjedoka Tuìteljstva BiH usudskom procesu protiv Rustempa{i}a,Handì}a i Veli}a, Adnan âu{evi}, neko}tako|er pripadnik jake zajednice bugoja n -skih vehabija, trebao je biti i svjedok nasu|enju njegovom daljem ro|aku HHarisuâu{evi}u zvanom OOks, prvooptuènom zateroristi~ki napad na zgradu Policijskeuprave u Bugojnu 27. juna 2010. Me|utim,premda je Adnan âu{evi} tijekom istrage


NAPAD NA SVJEDOKA TU@ITELJSTVA BiH

POTRAGA ZA TERORISTOM: Iako se napad na AdnanaČauševića dogodio u subotu, policajci iz MUP-aSrednjobosanskog kantona tek su, kako nezvaničnodoznajemo, u ponedjeljak “pronašli“ RijadaRustempašića

OSVETA ZBOG HAP[ENJA PRIJATELJAHaris âu{evi} je napad na policiju planirao mjesecima nakon hap{enja Rijada Rustempa{i}a

PRIJETNJE SVJEDOKURijad Rustempa{I} je javnoporu~io Adnanu âu{evi}u da }e mu se osvetiti

PRIJETNJE SVJEDOKURijad Rustempa{I} je javnoporu~io Adnanu âu{evi}u da }e mu se osvetiti

�


dao dva iskaza u Tuìteljstvu BiH, uoktobru pro{le godine nije u sudnici SudaBiH èlio svjedo~iti protiv Harisa âu{evi -}a, nemu{to se pravdaju}i kako je ranijedate izjave izmislio pod pritiskom tuì -telja?! No, kako je svima u sudnici bilojasno da je svjedok âu{evi} negiraoprethodne iskaze iz straha od osvete (tadajo{ nije prijavio prijetnje), prihva}ene sunjegove pismene izjave koje je dao u julu inovembru 2010. godine. Tada je Adnanâu{evi} potvrdio da Harisa âu{evi}apoznaje od djetinjstva (obojica su ro|ena uselu Voljice), kao i da ga je upravo Haris2008. upoznao s Rijadom Rustempa{i}em.

Isti je svjedok ponovno potvrdio kako jeznao da Rustempa{i} ima veliku koli~inunaoruànja i da je zajedno sa njim i Harisomâu{evi}em sudjelovao u skri vanju oru`ja uselu Oborci kod Gornjeg Vakufa. Adnan jeotkrio i da mu je Haris âu{evi} pakleniosvetni~ki plan zbog hap{enja prijateljaRustempa{i}a prvi put iznio u prolje}e2010. Nekoliko dana kasnije, sastali su se uHarisovoj ku}i, kada mu je terorista kazaoda planira neki objekat u Bugojnu “dignuti uzrak“. Nakon {to ga je Adnan upozorio da sene bi izlagao riziku, budu}i da je oènjen iima dvoje djece, Haris je nastavio subje|ivanjem, govore}i kako }e se poslijenapada povu}i u {umu, a onda spojiti sdrugom bra}om, koja su ih trebalapremjestiti na sigurno mjesto. Imena svojihjataka, me|utim, svjedoku nije otkrio.

U pismenom iskazu Adnana âu{evi}aje nadalje naveo kako je njegova zada}atrebala biti da naoruàn kala{njikovom,kojeg je imao Haris, {titi teroriste, u slu~ajuda ih policajci otkriju prije ili poslijenapada. Ro|aci âu{evi} su se ponovnosreli 26. juna 2010., kada je Haris kazaoAdnanu da je najbolje s akcijom krenuti izru{evne stare bolnice iznad Bugojna, gdjesu se trebali povu}i poslije obavljenogposla. Kada je Adnan pitao Harisa koga }enapasti, on mu je otkrio da je metapolicijska zgrada, uz obja{njenje kako supolicajci najodgovorniji za hap{enje RijadaRustempa{i}a. Ranije je Haris âu{evi},prema Adnanovom priznanju, planiraominirati katoli~ku crkvu u Bugojnu.

ZABORAVI [TA SI ÛO I VIDIONakon {to su {etaju}i po Bugojnu

osmotrili kojim }e pravcem izvesti napad,odnosno, kako }e i gdje pobje}i poslijeakcije, âu{evi}ima se istog dana pridruìodrugooptuèni NNaser Palislamovi}, kojeg jeAdnan tada prvi put vidio. Palislamovi} jeotkrio da }e u napadu koristiti 15 kilogramaeksploziva, koji je vjerojatno bio spremljenu staroj bolnici. U iskazu datomTuìteljstvu BiH Adnan âu{evi} je otkrioi kako je Haris âu{evi} inzistirao da senapad na zgradu Policijske uprave uBugojnu izvede ru~nim baca~em raketa(kojeg je tako|er ~uvao u svom ku}nomarsenalu), a da je ideja o postavljanjurazornog eksploziva bila Palislamovi}eva,koji im je dvije inicijalne kapisle isporogore}i {tapin pokazao jo{ dok su se(dan prije eksplozije) vozili u njegovomterencu. Adnan âu{evi} se s Harisom iNaserom Palislamovi}em rastao kasnonave~er, nimalo ugodno, budu}i da ga jero|ak èstoko napao jer mu se nije htiopridruìti. Na rastanku mu je Hariszaprijetio da zaboravi {to je vidio i ~uo, alije Adnan âu{evi}, sude}i prema njegovomiskazu, zapamtio svaki detalj. �


OSVETA ILI NOVA PRIJETNJA ADNANU ÂU[EVI]U

U iskazima koje je dao na saslu{anju uTuìteljstvu BiH, svjedok Adnan âu{evi}je precizirao kako su Haris âu{evi} iNaser Palislamovi} dogovorili da napadizvedu 27. juna 2010., poslije sabaha.Haris âu{evi} je rekao da }e oneksplozivnu napravu postaviti poredzgrade Policijske uprave Bugojno, Adnan jetrebao ostati na 50-tak metara udaljenomparkingu i sa kala{njikovom paziti da netkone nai|e, dok bi ih Palislamovi} ~ekao u

svom terencu. Na pitanje tuìtelja za{to jeHaris âu{evi} predloìo da policijskuzgradu napadnu oko pet sati ujutro, Adnanje odgovorio: “Zato {to je tada trebala dabude smjena policije, jer su i{li naobezbje|enje Ajvatovice“, ~ime jenedvojbeno potvrdio kako su Harisâu{evi} i Naser Palislamovi}, spremaju}ikrvavu osvetu poslije hap{enja RijadaRustempa{i}a, namjeravali ubiti {to ve}ibroj policajaca. �

PAKLENI PLAN

Haris Čaušević je namjeravaonapraviti masakr bugojanskih policajaca?!

PRIJATELJSTVO IZ DJETINJSTVA: AdnanČaušević je potvrdio daHarisa Čauševića poznajeod djetinjstva (obojica surođena u selu Voljice), kaoi da ga je upravo Haris2008. upoznao s RijadomRustempašićem

@RTVA BEZUMNOG TERORISTI^KOG ÎNAPolicajac Tarik Ljubu{ki} smrtno je stradao u napadu na PU Bugojno


Na promotivnu kampanju “Kupujmodoma}e“, najnoviji izum federalnogministra poljoprivrede, vodoprivrede

i {umarstva JJerka Ivankovi}a Lijanovi}a, uovoj su godini potro{ena gotovo dvamilijuna KM!!! Milijunski iznos zanavodnu promociju doma}ih proizvoda, azapravo predizbornu kampanju ministraIvankovi}a Lijanovi}a i njegove obiteljskestranke Radom za boljitak, utro{en je izprora~unskih sredstava namijenjenih zapoticaje poljoprivrednih proizvo|a~a.Ubjedljivo najvi{e novca, preko milijunmaraka, federalno Ministarstvo poljopriv -rede, vodoprivrede i {umarstva do sada jeuplatilo sarajevskoj agenciji Europlakat sa~ijih se billboarda, postavljenih u gotovosvim kantonima, ve} mjesecima prepre -deno smije{i ministar Jerko Ivankovi}Lijanovi}. Ostatak novca je dobilo desetakmedijskih ku}a i marketin{kih agencija, najednako netransparentan na~in i bez ikakvihkriterija.

Najvi{e para, skoro 255.000 KM, pon o -vno je upla}eno agenciji Tim System, ~ijadirektorica, biv{a televizijska novin arkaSanela Pra{ovi}-GGadò, nedvojbeno, imaprivilegiran status kod ministra JerkeIvankovi}a Lijanovi}a. Na ra~un njezineagencije je u 2011. godini, u dva navrata,ispla}eno 326.000 KM, s tim da je SanelaPra{ovi}-Gadò poslove dobila bez javnognatje~aja, u izravnim pregovorima sministrom Ivankovi}em Lijanovi}em. No,valja napomenuti da je od nje jo{ boljepro{ao najva`niji SDP-ov ogla{iva~ NNevenKulenovi}, vlasnik marketin{ke agencijeS.V.-RSA, koji je federalnom Ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvaispostavio fakturu u iznosu od 545.430KM!!!

Prema dokumentaciji do koje je do{laSlobodna Bosna, me|u televizijskimku}ama koje su dobile najvi{e novca zapromociju kampanje “Kupujmo doma}e“je dràvni javni servis, kojem je upla}eno119.500 KM. Potom slijedi TelevizijaPink - 100.000 maraka, Hayat TV i OBN- po 80.000 KM. Najmanje novca je

dopalo FACE TV, ukupno 63.000 KM.Na popisu printanih medija koji suprofitirali na rasipni~koj kampanji JerkeIvankovi}a Lijanovi}a prvi je, dakako,Dnevni avaz sa 43.600 KM. Potomslijede mostarski Dnevni list (37.200KM) i Oslobo|enje (34.700). Najmanjenovca je izdvojeno za bh. izdanjezagreba~kog Ve~ernjeg lista, svega22.500 maraka, {to nije iznena|uju}ebudu}i da je u tim dnevnim novinamaobjavljena serija kriti~kih tekstova o~elnicima Narodne stranke Radom zaboljitak. I, kona~no, video servisuInfobiro, pretpostavlja se za uslugesnimanja, upla}eno je 80.000 KM.

I mada je za medijsku promociju“Kupujmo doma}e“ od poljoprivrednika uFederaciji BiH bezo~no pokradeno blizudva milijuna maraka, efekti agresivnemarketin{ke promocije nisu ni izblizaispunili o~ekivanja. Niti se, naàlost,prodaja doma}ih poljoprivrednih proizvodazna~ajnije pove}ala, niti su, na sre}u, bra}aIvankovi} Lijanovi} ostvarili bolji izbornirezultat. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Na promotivnu kampanju “Kupuj domaće“ potrošena gotovo dva milijuna KM!

Sramna marketinška promocija Lijanovića na račun poljoprivrednika

KUPUJ DOMA]E,PLATI LIJANUNavodna promocijadoma}ih proizvoda, azapravo predizborna kampanja ministraIvankovi}a Lijanovi}a,pla}ena je sredstvima namijenjenim zapoljoprivredne poticaje

KUPUJ DOMA]E,PLATI LIJANUNavodna promocijadoma}ih proizvoda, azapravo predizborna kampanja ministraIvankovi}a Lijanovi}a,pla}ena je sredstvima namijenjenim zapoljoprivredne poticaje

Skandal:Skandal.qxd 10.10.2012 22:49 Page 24



I LA/PAD/ JE LET

U jeku predizborne kampanje za lokalne izbore lider SDP-a BiH poduzeo jeodsudne građevinske radove na nadziđivanju svog neudobnog stana u

Dubrovniku; naš novinar istražio je sve stambene poduhvate ministra vanjskihposlova u mirnodopskom periodu

ZLATKO LAGUMD@IJA, STAN LJETNJE NO]I

KVADRATURA ZA ÔVJEKA

LIDEROVA MANSARDARadovi na kvadratnom umnoàvanjustana brata i sestre Lagumdìja uDubrovniku

LIDEROVA MANSARDARadovi na kvadratnom umnoàvanjustana brata i sestre Lagumdìja uDubrovniku

Zlaja:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 22:21 Page 26

Usklopu “priprema“ za protekleop}inske izbore lider SDP-aZlatko Lagumdìja ljetos jepokrenuo opse`ne gra|evinskeradove na pro{irenju potkrovlja,

mansarde, jednosobnog stana u dubro -va~kom naselju Lapad koji dijeli sa svojomsestrom SSanjom Hadì}-Lagumdìja. Mini -star vanjskih poslova BiH Zlatko Lagu m -dìja za privatne posjete Dubrov nikunavodno koristi diplomatsko vozilobosanskohecegova~ke Ambasade u Zagre -bu. Tako Lagumdìja u Dubrovnik dolaziluksuznim terencem BMW 5 sa policij -skom pratnjom susjedne nam Repu blikeHrvatske. A zaista bi bilo neprimje reno daministar vanjskih poslova koji u grad dolazipod policijskom pratnjom “odsjedne“ uskromnom stan~i}u od ~etrdesetakkvadratnih metara.

ISKRCAVANJE U DUBROVNIKUStoga je Lagumdìja, kako nezva -

ni~no saznajemo, naslije|enu kvadra -turu stana u~etverostru~io pa, umjesto40, sada ima stan u Dubrovniku odnekih 160 kvadrata. Cijena po kvadrat -nom metru u dubrova ~kom naseljuLapad, gdje Lagumdìja ima stan,kre}e se izme|u tri i ~etiri hiljadeeura, pa }e vrijednost njihovenekretnine sa po~etnih 120hiljada eura porasti na blizupola miliona eura! A posjed -ovati nekre tninu u Dubro -vniku stvar je prestià sobzirom da je me|una -rodno prizn a ta svjetskaagencija za trgovinunekretnina ma sa sjedi{t -em u Londonu SavillsInternational 2010. godi -ne objavila da je Dubrovnikpostao jedna od najatrak -tivnijih svjetskih destina -cija za kupnju nek-r e tnina. Prema tom izvje { -taju, prosje~na cije na kva -dra tnog metra u ljeto 2010.godine bila je 4.600 eura, {toje Dubrovnik usto li~ilo na

21. mjesto na listi najskupljih lokacija zakupnju nekretnina na svijetu.

Prema navodima na{ih izvora, proce -dura za dobijanje neophodnih prostornih,urbanisti~kih, gra|evinskih dozvola za

nadogradnju, pro{irenje ili sanacijuobjekata malo je ubrzana, ali je idalje vrlo komplicirana, pose -bno ako je objekat smje{ten ustaroj gradskoj jezgri Dubro -vnika. U slu~aju stana uvlasni{tvu Zlatka i SanjeLagumdìja-Hadì} (koja ve}

nekoliko decenija ìvi uLondonu), osim {to su

morali posjedovati svedozvole i platiti le-

g alizaciju nove st-a m be ne jedinice,prije po~etka bilokakvih radovamo r ali su dobiti ipismenu saglas -nost svih stanara.Susjed iz zgrade uulici Marka Maro -

jice 31 pak tvrdi danikada nije dao, niti

je od njega traènabila kakva saglasnost

za nadzi|ivanje potkr o-vlja, odnosno mansarde.

Na na{e pitanje kakvi sususjedi Zlatko Lagumdìjai njegovu sestra SanjaHadì}, odgovara da ne znani ko su, ni kakvi su, ni

kako izgledaju, pa je ostaoprili~no iznena|en ~injeni -

com da mu je “prvi“ susjed ministar vanjskihposlova BiH. ““Ja sam poznavao samonjihovu majku Raziju Lagumdìju, koja jegore imala atelje. Prije rata ovdje su stanoveimali svi, mislim Srbi, muslimani, Hrvati...Sada, sve se promijenilo, a ja ìvimpenzionerski. Politika me uop}e ne inter e -sira“, rije~i su dubrova~kog susjeda ZlatkaLagumdìje koji je, razumije se, èlio ostatianoniman. Telefonski smo kontaktirali iostale stanare ulice Marka Marojice na broju31 koji su bili vrlo {krti na rije~ima, ali op}aocjena je da su Lagumdìje dobri susjedi i davjerovatno posjeduju sve neophodne papire idozvole za nadogradnju, uklju~uju}i isuglasnost stanara.

KVADRATNA EKSPANZIJAStan u Dubrovniku tek je jedna od

brojnih nekretnina u (su)vlasni{tvu ministrai lidera SDP-a BiH Lagumdìje. Lagum -dìja je sa svojim puncem, penzion eromskromnih primanja FFahrudinom Radonjom,suvlasnik dvije nekretnine na dvijeeksluzivne lokacije u Sarajevu. Prva jeposjed sa ku}om i vo}njakom na Poljinama,sarajevskom Beverly Hillsu. Druga je stanu sarajevskoj Alipa{inoj ulici, koji je uzemlji{noknji{kom izvatku opisan kao:“poseban dio zgrade koji se u naravi sastojiod stambenog prostora povr{ine 182 metrakvadratna i dva parking mjesta ukupnepovr{ine 25 metara kvadratnih“. U ovomstanu trenutno ìvi lider Zlatko Lagumdìjasa svojim porodicom.

Stambena ekspanzija Zlatka Lagum -dìje po~ela je sa po~etkom rata u BiH.Prije toga, Lagumdìja je sa svojom prvomsuprugom ìvio na Grbavici u jednom od


LAGUMD@IJIN LOKALNI TRIJUMF U DUBROVNIKU

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ] I ARHIV “SB”

Jedina nekretnina koja je u stopo -stotnom vlasni{tvu Zlatka Lagum dìje jestan u ]emalu{i, dok stan u Alipa{inojulici i posjed na Poljinama dijeli sapuncem Fahrudinom Radonjom, a “pro -{ireni“ stan u Dubrovniku sa sestrom Sa -

njom Hadì} Lagumìja. Sa sestrom Sa -njom, te ~lanovima porodica Saliha -midì} i Hadìbuli}, Zlatko Lagumdìjadijeli i prava kori{tenja pa{njaka, oranica,puta, gra dili{ta, dvori{ta i ku}e uTrebinju. �

USTA PUNA PUNCA

Sarajevske nekretnine Lagumdžijadijeli sa puncem Fahrudinom R.

Nadzi|ivanjem stana u Dubrovniku, Lagumdìja senametnuo kao regionalni stambeni lider: u BiH iHrvatskoj (su)vlasnik oko hiljadu kvadratnih metara

stambenog prostora

MINISTAR NA KVADRATZlatko Lagumdìja

��


nebodera u [oping centru. Nakon razvoda,stan je pripao supruzi, a Lagumdìja sepreselio kod svoje majke koja je stanovalau ulici Danijela Ozme na broju jedan. Biv{aLagumdìjina supruga prodala je zajedni~kistan prije desetak godina.

Po~etkom rata, op}inske vlasti uSarajevu na privremeno kori{}enje ustupile

su Lagumdìji petosoban stan MMejreKneèvi} u Dalmatinskoj ulici, u strogomcentru Sarajeva, u kojem je Lagumdìjastanovao sve do 1999. godine. Navodno,Lagumdìja nikada ne bi (dobrovoljno)iza{ao iz tog stana da Centralna izbornakomisija nije usvojila privremena izbornapravila u kojima je jasno stajalo da se na

izbornim listama ne mogu na}i imena ljudikoji (i)legalno borave i ìve u tu|imku}ama i stanovima. Nakon izlaska izstana, Mejra Kneèvi} zatekla je pusto{, aAvaz je o tome mjesecima pisao spominju}i“~uvenu“ pe} naftaricu koju je Lagumdìjanavodno odnio iz stana zajedno sanamje{tajem. Da ne bi zavr{io na ulici,Zlatku Lagumdìji u pomo} je priteklaJevrejska zajednica na ~elu sa JJakobomFincijem, koji mu je prona{ao odgovaraju}iprostor u strogom centru grada, u ulici]emalu{a. Na mjestu gdje je nekad bilafiskulturna sala osnovne {kole Lagumdìjaje napravio dvoeta`ni stan od 150 kvadrata.Novac za rekonstrukciju fiskulturnedvorane, odnosno izgradnju stana od oko150 hiljada KM, Lagumdìji je osiguraoEkonomski fakultet. Ova nov~ana trans -akcija 2008. godine bila je predmetsudskoga spora. Tada{nji dekan Ekon o -mskog fakulteta SSead Kreso bio je optuènda je budèt ove visoko{kolske ustanoveo{tetio za 225.505 maraka. Krajem maja2008. godine Seada Kresu Kantonalni sudu Sarajevu oslobodio je krivnje da jeradnicima fakulteta pribavio koristdonose}i odluke o dodjeli kredita ibespovratnih sredstava za rje{avanjenjihovih stambenih problema. ParamaEkonomskog fakulteta udomljeni su ZlatkoLagumdìja, BBoris Tihi, Nijaz Mesihovi},Aida Habul i drugi. Lagumdìja je, kaosvjedok odbrane Krese, potvrdio je da je2001. godine od fakulteta dobio nepovratnasredstva u iznosu od 78.750 KM. Nakonpreseljenja u stan u Alpa{inoj ulici, stan u]emalu{i Lagumdìja je izdao AmbasadiNjema~ke, uz mjese~nu naknadu od 3.600maraka. �


Stan u Dubrovniku, koji su brat i sestraZlatko i Sanja naslijedili od svojih roditelja,nalazi se u ulici Marka Marojice na broju31. To je ulica u dubrova~kom naseljuPeyton, koje je dobilo naziv po istoimenojseriji Peyton Place (Gradi} Pejton). Naseljese nalazi u centru Dubrovnika, na Lapadu,

odmah ispod glavne gradske ulice IveVojnovi}a. Peyton je izgra|en krajemsedamdesetih i po~etkom osamdesetihgodina i u njemu je uglavnom ìvjela vi{asrednja klasa. Specifi~nost naselja je {to seiz njega pruà prekrasan pogled na ostatakgrada, osobito na gradsku luku Gru`. �

DUBROV^KI (EPI)CENTAR

Gradić Peyton u Dubrovniku

I LA/PAD/ JE LET

NEKRETNINE, TO IMANJE1. Stan u kojem trenutno ìviporodica Lagumdìja; 2. Imanjena Poljinama gdje po{tu primapunac Zlatka LagumdìjeFahrudin Radonja 3. Stan u ulici ]emalu{a (re)konstruisan sumnjivim kreditnim aran`manom

1

2

3

�




EVROPSKA SEDMICA REGIJA U BRISELU

EVROPSKI GRADOVI I REGIJENOSITELJI PROMJENA

Program Otvorenih dana sastojao se od 108 radionica,seminara, debata i izlo`bi, koje su organizirane u

partnerstvu sa 219 regija i gradova iz 33 evropske zemlje

Brisel:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 23:04 Page 30

Kriza koja potresa Evropsku unijustvara sve ve}i raskol izme|ubogatih i siroma{nih, i dovodi uisku{enje i njene temeljne vrijed-nosti. Dovedena je u pitanje i soli -

darnost me|u ~lanicama, promoviranazvani~nim politikama EU-a, koja se ispolja-va i izdvajanjem sredstava iz budèta unijeza manje razvijene evropske regije. Upravoiz tih fondova, koji jo{ uvijek Bosni iHercegovini kao zemlji koja je tek potenci-jalni kandidat nisu na raspolaganju, nove suse ~lanice proteklih decenija povezivale,razvijale i gradile. Solidarnost i kohezija(pogodnosti za sve u smanjenju jaza u bogat-stvu izme|u siroma {nijih zemalja i regija)osnove su regionalne politike EU-a. Ovihdana, u vrijeme dok se pod pritiskom krizeu eurozoni oblikuje kohezijsku politika(2014 - 2020) i razgovara o novom budètuUnije, u Briselu je odràn deseti po redunajzna~ajniji doga|aj za regionalnu politikuUnije - Otvoreni dani, Evropska sedmicaregija i gradova. U sklopu toga je predstavlj -eno i ono najbolje {to se u Evropi stvara -hrana, regionalni specijaliteti, vina po koji-ma su pojedine evropske oblasti poznate…

Evropski parlament i Evropski odborregija ovog mjeseca iznose svoje stajali{te oprijedlogu Evropske komisije po pitanjukohezijske politike 2014 - 2020, a rasprava

}e se nastaviti u Evropskom vije}u i me|udràvama ~lanicama, gdje }e glavna tema bitinovi vi{egodi{nji finansijski okvir EU-a.Nekoliko narednih sedmica, sve do summitaEvropskog vije}a krajem novembra, moglobi biti presudno za dono{enje kona~nog pri-jedloga vi{egodi{njeg evropskog budèta (2014 - 2020). Zbog toga su ovogodi{njiOtvoreni dani bili vi{e politi~ki “obojeni”, sanagla{enijim porukama da je razvoj regijamotor pokreta~ EU-a, te da bogatije zemljetrebaju to prihvatiti i ubudu}e pomagati slabi-je razvijenim regijama.

ZAHTJEVI ZA OÛVANJE VRIJEDNOSTIEVROPSKE REGIONALNE POLITIKE Video poruka predsjednika Evropske

komisije JJose Manuela Barrosa bila je da jekoheziona politika EU-a “potrebnija negoikada”.Barroso je naveo podatak kako sustru kturni fondovi pomogli podru~japogo|ena krizom. Od 2009 do 2012, EU jereprogramirala gotovo 20 milijardi eura kaoodgovor na najhitnije potrebe. Osim toga,“ove godine, u dràvama ~lanicama neza-poslenost najvi{e poga|a mlade a mi smobili u mogu}nosti osigurati i 10,4 milijardeeura iz strukturnih fondova za pomo} neza-poslenim mladim ljudima i podr{ku na{immalim i srednjim poduze}ima. “ Poja{nje-nja radi, na strukturni i kohezijski fond EU-aotpada tre}ina budèta EU-a, a ona se izd-vajaju za finansiranje projekata koji dopri-nose smanjivanju razlika izme|u razvijenihi manje razvijenih dijelova EU-a te konku-


DESET GODINA NAJVE]EG SKUPA REGIONALNE POLITIKE EU-a

Pi{e: DANKA SAVI] (Brisel)

U Briselu su od 8. do 11. oktobra održani Otvorenidani, Evropska sedmica regija i gradova, najveći

godišnji skup u području regionalne politike Evropskeunije, koji je pratila i naša novinarka

MANIFESTACIJA OD NAJVE]EG ZNAÂJA ZA

REGIONALNU POLITIKU EU-aOtvorene dane organizira Odbor

regija u suradnji s Evropskom komisijom i Evropskim parlamentom, a

ove godine na njima u~estvuje 219 regija i gradova iz 33 evropske zemlje

��


r e ntnosti evropske privrede. Fondovima sekoriste zemlje ~lanice koje imaju potrebe zadodatnim ulaganjima u ujedna~en i odrìvekonomski razvoj.

OTVARANJE UREDA GRADA ZAGREBA Povjerenik za regionalnu politiku

Johannes Hahn kazao je da sve vi{e i vi{ekohezijska politika ne samo da treba siro-ma{nim regijama nego ima i dodatnizadatak “provedbe EU-ciljeva cijeleEvrope, davanjem finansijskih poticajasvim regijama “. Dakle, moraju se odrà -vati i manje razvijene regije, tranzicijskeregije, ali i vi{e razvijene regije. HHermanvan Rompuy, predsjednik Evrop skogvije}a, nazvao je klju~nim sastanak ovogtijela u novembru na kojem se o~ekujedogovor oko EU budèta, koji odre|ujekoliko }e biti izdvojena za budu}u politikukohezije. Neuspjeh u tome bi bio porazanza radna mjesta i rast.

Program ovogodi{njih jubilarnih Otvor e -nih dana sastojao se od 108 radionica, semi-nara, debata i izlo`bi, koje su organizirane upartnerstvu sa 219 regija i gradova iz 33evropske zemlje, uz u~e{}e predstavnikatvrtki, finansijskih institucija, me|unarodnihorganizacija i akademskih organizacija. Ovoje ujedno i najve}a Evropska sedmica regijai gradova do sada sa 24 regionalna partners-tva, sastavljena od 219 prijavljenih sudioni-ka, pedeset gradova (od kojih je 21 glavnigrad) te 169 evropskih regija. Pored zemaljakandidata, poput Hrvatske, Makedonije,u~estvuju i Bosna i Hercegovina, Crna Gora,Srbija, te Norv e{ka i [vicarska. Otvorenidani ve} cijelu deceniju po~etkom jeseniokupljaju predstavnike razli~itih dràva,regija i gradova Evrope kako bi raspravljalio temama bitnim za zajedni~ki razvojEvrope - za{titi okoli{a, regionalnom razvo-ju, zajedni~kim inicijativama, privrednimmogu}nostima. Posljednjih dana u Briselu jeoko {est hiljada gostiju razgovaralo o tomekako osnaìti regionalnu politiku, pretvoritije u glavni instrument za ostvarenje ciljarasta iz strategije Evropa 2020 i podràli EUizlazak iz krize.

PROBUDI SE, BOSNO U Briselu, ina~e, postoji preko tri sto-

tine regionalnim predstavni{tava i uredaglavnih gradova koji svojim djelovanjemnastoje uticati na dono{enje odluka unutarevropskih institucija i iskoristiti mogu -}nosti finansiranja razvojnih projekata izevropskih fondova. Pomenimo i to da jeprvog dana odràvanja Evropske sedmiceregija i gradova u Briselu otvoren uredgrada Zagreba kojeg }e voditi IInes Sabali},dugogodi{nja briselska dopisnica Globusai drugih medija. Hrvatska, ina~e, u belgij -skoj prijestonici i sjedi{tu Evropske unijeima urede ~etiri regije.


EVROPSKA SEDMICA REGIJA U BRISELU

Sarajevska razvojna agencija SERDA,~iji su predstavnici tako|er u~estvovali uOtvorenim danima u Briselu, sa 92 aplic i r -ana projekta najuspje{nija je agencija pobroju apliciranih projekata u jugoisto~nojEvropi. Iako BiH u ovoj fazi moè koristitisvega dvije komponente IPA-e, (za razvojinstitucija i prekograni~nu saradnju),SERDA koristi svaku mogu }nost daaplicira za projekte. Svaki od ponu|enihprograma ima svoje specifi~ne uvjete, azajedni~ki projekti traè da u njimau~estvuju najmanje ~etiri partnera iz drugihdràva. “Da bi se prijavljivali za projekte

moramo imati partnerstva u Odboruregija. Sarajevo ima ogroman potencijalda razvija saradnju sa drugim regijamai da koristi prednosti koje se timedobijaju“, kaè [efkija Okeri}, direktorSERDA-e. ^lanice Odbora mogu biti samoregije koje su administrativno-upravnecjeline. Bosna i Hercegovina u procesuevropskih integracija trebala bi donijeti izakon o regionalno-ekonomskom razvoju ina temelju toga formirati ekonomskeregione. Hrvatska i Srbija su to ve} uradile,prva ima tri ekonomske regije, a druga imapet. �

USPJEH SARAJEVSKE SERDE

Sa 92 aplicirana projekta, SERDAje po broju projekata najuspješnijaagencija u jugoistočnoj Evropi

32

FINANSIJSKI POTICAJ SVIM

REGIJAMAJohannes Hahn,

povjerenik za regionalnu politiku

FINANSIJSKI POTICAJ SVIM

REGIJAMAJohannes Hahn,

povjerenik za regionalnu politiku

[TA NAKON ULASKA HRVATSKE U EUNa skupu ~iji je suorganizator bio Kanton Sarajevo okupili su se predstavnici Evropskekomisije, Evropskog parlamenta i Odbora regija, CEFTA-e, Vije}a za regionalnu saradnju, tepredstavnici drugih regija

�


U nezvani~nim razgovorima proteklihdana u vi{e navrata ovdje smo mogli ~uti dapostoji velika zabrinutost zbog olakog od -nosa vlasti BiH prema pripremama koje suuo~i ulaska Hrvatske u EU ve} morale bitinapravljene. Predstavnici resornih tijelaostavljaju dojam da nisu ba{ svjesni posljed-ica koje }e uslijediti zbog nedovoljnepripremljenosti za ulazak Hrvatske u EU.Bh. zvani~nici pona{aju se kao da o~ekuju }eim se “gledati kroz prste”, te da }e im bitirazumijevanja za njihovo ka{njenje, {to se,

naravno, ne}e dogoditi. U ne{to blaòjformi, ovakve su poruke upu}ene i sa skupapod nazivom “U susret EU 28: Perspektivepristupanja Hrvatske Evropskoj uniji zabudu}i tok evropskih integracija i region-alne saradnje”, koji je u Evropskom parla-mentu organizovao Kanton Sarajevo, usaradnji sa Uredom JJelka Kacina, zam-jenikom predsjedavaju}eg DelegacijeEvropskog parlamenta za odnose sAlbanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom iKosovom. Tako je, recimo, PPaola Pam -

paloni, {efica odjela za BiH u Direkciji zapro{irenje Evropske komisije, upozorila naposljedice po izvoz za BiH nakon ulaskaHrvatske u EU, naro~ito kada su u pitanjuproizvodi ìvotinjs kog projekla jer jednos-tavno ne}e biti nikakvog izvoza ovihproizvoda u Hrvatsku ukoliko na{a zemljane dobije certifikate da je u potpunostiuskladila pravila o sigurnosti hrane s EU-om. ““Ne propu{tamo nijednu priliku dana{im partnerima u BiH ukaèmo na tokoliko je hitno sprije~iti negativneposljedice”, nastavila je Pampaloni. JelkoKacin kazao je da ova konferencija trebada bude poziv na bu|enje jer ovo je “pravitrenutak za mobilizaciju zbog {oka koji }ese dogoditi”. Na pomenutom okruglomstolu okupili su se predstavnici Evropskekomisije, Evro pskog parlamenta zaduèniza Zapadni Balkan i Odbora regija, te pred-stavnici CEFTA-e, Vije}a za regionalnusaradnju i drugih politi~kih organizacija ipredsjednika regija. Ina~e, pored Dele -gacije Kantona Sarajevo i Sarajevskeregionalne razvojne agencije SERDA, uo~iizlaska ovog broja SB prezentaciju jeodràlo i Predstavni{tvo Republike Srpske usredi{tu EU-a, koje je itekako aktivno upromociji ovog entiteta u Briselu. O nji-hovim aktivnostima èljeli smo razgovaratis MMariom \uragi}em, {efom Regionalnogpredstavni{tva RS-a u Briselu, ali je onodbio dati izjavu za medije iz Federacije(SB i agenciju Fena) i razgovarao je samos novinarkom RTRS-a. �

33

DESET GODINA NAJVE]EG SKUPA REGIONALNE POLITIKE EU-a

Odbor regija je savjetodavno tijeloEvropske unije, a ~ine ga predstavniciregionalnih vlasti i lokalne samouprave kojii na evropskom nivou sudjeluju u izradi iprovo|enju zajedni~kih politika. Evropskakomisija i Vije}e EU-a moraju konsultiratiOdbor regija o pitanjima koja se odnose nalokalnu i regionalnu upravu. PremaUgovoru o EU i Ugovoru iz Amsterdama,to su pitanja ekonomske i socijalne kohe-

zije, transevropske infrastrukturne mreè,zdravstvene politike, obrazovanja, kulture,zapo{ljavanja, socijalne politike, okoli{a itransporta. Tako|er, Evropska komisija iVije}e EU-a mogu zatraìti mi{ljenjeOdbora o drugim pitanjima ako ono moèimati uticaja na regionalni i lokalni nivo.Mi{ljenje Odbora moè zatraìti i Evropskiparlament, a moè ga dati i Odbor navlastitu inicijativu. �

SNAGA REGIJA U EU

Evropska komisija i Vijeće EUmoraju konsultirati Odbor regija otemama koje se odnose na regionalni nivo


DEBATA U EVROPSKOM PARLAMENTUJedan od u~esnika Herman Van Rompuy, predsjednik Evropskog vije}a, kazao je da je za dogovor oko budèta EU-a klju~an sastanak ovogtijela u novembru


“Do{ao sam da ulaèm u RepublikuSrpsku jer volim Srbe.“ Ovim se rije~imajavnosti RS-a prije godinu i pol predstavioRa{id Serdarov Selimovi~, ruski bisnismeniz pokrajine Dagestan, koji od tog dana nesilazi na naslovnica medija u RS-u kao

“srboljubac“ i ruski patriota koji }e ne po -stoje}u privredu ovog entiteta di}i doneslu}enih ekonomskih visina ulaù}i ~etirimilijarde maraka u izgradnju tre}eg blokaRiTE Ugljevik.

Kao {to je i red, do~ekao ga jepredsjednik RS-a MMilorad Dodik, odmahmu dao suglasnost na izgradnju RiTE tri, teusput jo{ ne{to manjh koncesija za eksp l -

oataciju svega i sva~ega, {to bi moglo bitiod koristi Serdarovom preduze}u ComsarEnergy limited.

Slobodna Bosna je u posjedu Ugovorakoji je Vlada RS-a potpisala sa preduze}emComsar Energy limited (CEL) u kojem sena 15 strana, ovjerenih kod notara uBijeljini, stranom ulaga~u daje sve rudnobogatstvo oko Ugljevika!


PREDIZBORNA “RiTA” - NIJE VLADE RS-a

Pi{e: NA\A DIKLI]

“Slobodna Bosna“ došla je u posjed ugovora kojim je MILORAD DODIK ogromneprirodne resurse Republike Srpske trajno prodao ruskom milijarderu RAŠIDUSERDAROVU u sklopu izgradnje famoznog projekta RiTE Ugljevik, kupovine termoelektrane Ugljevik, vrijednog nekoliko milijardi dolara; kako će bratski

zagrljaj Dodika i ruskih prijatelja polomiti ekonomsku kičmu entiteta

NAS I RUSA 600 MEGAVATA

Re{id Serdarov, biznismen sa “Forbesove“i Putinove liste, o~ekuje da }e za simboli~na uloèna

sredstva iz Republike Srpske, dugoro~no, izvu}i desetinemilijardi profita

DODIKOV ENERGETSKI PLAN

Serdarov:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 22:12 Page 34

Sjedi{te CEL-a je u Nikoziji, na Kipru,a ugovor, zbog kojeg bi se kompletna VladaRS-a mogla na}i na optuèni~koj klupi,potpisao je zastupnik CEL-a JJean F. M.Cordemans, dràvljanin Belgije, a za RS -Anto Gaji} iz Ugljevika i MMilutin Tasovac,funkcioneri RiTE Ugljevik.

Godinu i po niko nije postavio pitanjeza{to se stranom investitoru metodomdirektne pogodbe na nevi|eno daje da gradii eksploati{e rudna bogatstva RS-a, da li }eovaj entitet imati ikakve koristi od ovog

projekta, a studija o ekonomskoj opravda -nosti nije ni spomenuta. Sve donedavno.

KUPI[ ÊTIRI, DOBIJE[ 26

MILIJARDI MARAKAProf. dr. ekonomskih nauka AAleksa

Milojevi}, koji je i predsjednik Ekono m -skog instituta RS-a, po~eo je da radi nastudiji i do{ao do zapanjuju}ih podataka.

Ono {to je posebno zasmetalo Miloje -vi}u jeste ~injenica da nema ugovora koji bi

omogu}io Serdarovu da uzme koncesionidio dobiti (koji moè iznositi i do 80 posto),ve} se Serdarov prikazuje kao vlasnikzemlji{ta na podru~ju gdje se kopa ugalj.

Milojevi} za SB poja{njava za{to sebori protiv izgradnje RiTE “Ugljevik 3“:“Cilj je prikrivanje namjere da se ugaljSerdarovu ustupi besplatno ili da se stvorepovoljne okolnosti njegovog besplatnogpreuzimanja.“

U analizi, koju je Milojevi} poslaopredsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, pre -mijeru AAleksandru Dòmbi}u, Serdaro vu,te od kojih je traìo odgovor, (koji posopstvenom priznanju nije dobio ve} dvamjeseca) dalje se isti~e:

“Ovakav posao bi uobi~ajeno po~eo saekonomskim studijama opravdanosti. Ov -dje toga nema. Ni traga o tome da li je ovonajpovoljniji investicioni izbor i kojedru{tvene {tete, odnosno koristi, ovakvainvesticija moè da donese. Uporedo sa timobavljali bi se istra`ni radovi, na osnovi~ega bi se donosila odluka o pribavljanjusredstava za otvaranje rudnika. Na kraju, ilipred sami kraj, pristupilo bi se projektova-nju i izgradnji termoelektrane. Ovdje je sveobrnuto. Odmah je donesena odluka da segradi termoelektrana kapaciteta 600 MW,prije nego {to su obavljeni i osnovniistra`ni radovi. U julu 2011. godine stièobe}anje da }e termoelektrana bitiizgra|ena za 30 mjeseci odnosno do kraja2013. ili po~etka 2014. godine. U novem-bru ‘Komsar Enerdì Republika Srpska’(preduze}e koje je Serdarov osnovao zajed-no sa Vladom RS-a, op. a.) dobiva koncesi-ju na istraìvanje u vremenu trajanja od 30

35

VRH RS-a NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI

EVO SVE CRNO NA BIJELOUgovor na osnovu kojeg je strani investitor, preduze}e RiTE

Ugljevik, a.d., postao vlasnik Termoelektrane Ugljevik i svih resursa u RS

Ra{id Serdrov, ~ije je bogatstvo maga-zin Forbes procijenio na pet milijardidolara, porijeklom je iz Dagestana, aprema navodima ruskih medija dobar jeprijatelj ruskog predsjednika VladimiraPutina. Serdarov je generalni direktorSouth-Ural industrial Company, ~lan“Engleskog kluba” u Moskvi i dobitnik priz-nanja “Zlatni orden ~asti”. Ipak, kada senjegovo ime ukuca na internetskim traìli-cama, prvi rezultat koji se izbacuje uz imeSerdarova je “ruska mafija“. Serdarovnikada nije uspio pojasniti porijekloimovine, te ga je istraìvala i ruska policija.U izvje{taju o ruskoj mafiji ozna~en je“dijamantskom oznakom“ {to zna~i da sebavi kriminalom najvi{eg (federalnog)nivoa”. �

KO JE RA[ID SERDAROV

Putinov intimus sa “dijamantnomoznakom“

BIZNISMEN I KOLEKCIONARRa{id SerdrovBIZNISMEN I KOLEKCIONARRa{id Serdrov


��


mjeseci. Tako }e ‘Ugljevik 3’ biti izgra|enpola godine prije nego {to se zavr{e istra`niradovi.”

Tu paradoksima oko razvla~enjanacionalnog bogatstva nije kraj.

Prema ovoj analizi, ako se Serdrovu,koji gradi RiTE iz “patrotskih razloga“dozvoli gradnja i ulaganje od ~etiri milija r -de maraka (kako je najavljivano), od rude izUgljevika, ruski investitor izvu}i }e ~istih26 milijardi maraka.

Me|utim, u ~lanu 6 ugovora, navodi seda je “upla}eni i upisani osnovni kapitalDru{tva milijardu maraka u novcu“.Devetsto hiljada maraka upla}uje CEL, aostatak Comsar Energy RS, zajedni~kodru{tvo.

BEZUSLOVNI USLOVI VLADE RS-aDa bi se sprije~ilo kr~mljenje nacio -

nalnog bogatstva, prije desetak dana uUgljeviku su se sastali predsjednikEkonomskog instituta RS-a i predstavnicisvih sindikata koji imaju veze saizgradnjom RiTE “Ugljevik tri“. Zajedni~kije dogovoreno da se zatraì od Vlade RS-aili da se o~ituje o Milojevi}evoj studiji ilida napravi sopstvenu o ekonomskoj oprav -danosti i dokaù da Milojevi} nije u pravu.Rok koji im je ostavljen je 15 radnih dana.Za sada nema odgovora, a sat otkucava...Ostalo je jo{ sedam dana da Vlada RS-aopravda svoju odluku ili...

“Iskoristit }e se sva legalna sredstva, dase program izgradnje Ugljevika 3 zaustavi.Traìt }emo za{titu prirodnih bogatstavaRS-a na nadle`nom sudu“, poru~ujeMilojevi}.

Oteàvaju}a okolnost je {to se struja,prema Milojevi}evim navodima, ne}eprodavati u RS-u, ve} }e se izvoziti...

“Sve ovo {to do sada znamo ide na {tetuRS-a, a i udruènje malih akcionara izUgljevika pokrenut }e tu`bu da bi za{titilisvoja prava“, navodi Milojevi}.

Du{an Vrhovac, predsjednik sindikataenergeti~ara RS-a, veoma je skepti~an usvezi s ovim ulaganjima.

“Ja sam na~elno protiv toga da senacionalna bogatstva daju stranim investit o-rima, a slu~aj Ugljevik 3 mi je poprili~nosumnjiv. Ne stajem na stranu ni jednih nidrugih, ali smatram da Vlada RS-a moraodgovoriti na pitanje za{to se strancima

daju sva prirodna bogatstva RS-a. Ja sam zato da je entitet gradi sam. Ciglu po ciglu,ako treba, bolje je nego da je daje stra n -cima. Ne mislim sam donositi nikakveodluke, ali sam Studiju poslao ~lanovimaGlavnog odbora sindikata udruènih rad -nika energetike, pa neka oni odlu~e.“

I OObrad Belenzada, predsjednik entite t -skog sindikata metalskih radnika ima isti stav.

“Vlada RS-a ima rok da nam odgovori.O~ekujem odgovor, a imamo i mi mjere dase za{titimo“, poru~uje Belenzada.

Ako do ovoga do|e, ovo }e biti prvi putu historiji RS-a da se Vlada RS-a na|e naoptuèni~koj klupi zbog lo{eg poslovanja,ili kako to o{trije kaè Milojevi} “orga -niziranog kriminala“.

U svakom slu~aju, ako se ostvari ovo{to je u krajem pro{le sedmice dogovorenou Ugljeviku, prvi put bi vlast RS-a biladovedena na optuèni~ku klupu, {to bimoglo predstavljati po~etak politi~kog iekonomskog preokreta u RS-u. �


PREDIZBORNA “RiTA” - NIJE VLADE RS-a

U ^lanu 19. ugovora pi{e: “Za prvogpredsjednika Upravnog odbora imenuje segospodin Ra{id Serdarov, koji je ovla{tenda podnese prijavu za registraciju dru{tvaili da za to ovlasti drugo lice.“

- Za prve ~lanove UO imenuju se:

1) Ra{id Hamdani, dràvljanin [vajca rske2) Du{ko Perovi}, dràvljanin Srbije3) Jean Franciois Cordemans,

dràvljanin Belgije

4) Milutin Tasovac, dràvljanin BiHDu{ko Perovi} je ve} zavr{io niz

poslova za RS u Rusiji, uglavnom na {tetuRS-a, iako je {ef tamo{njeg Predsta vni{tva.Naime, Perovi} je u RS doveo Njeftega -zinkor i u~estvovao u prodaji naftnogsektora. Iako ga je predsjednik RS-aMilorad Dodik odlikovao Ordenom SvetogSave, to nije sprije~ilo srljanje u propastbrodske rafinerije koja ima akumuliranih650 miliona maraka gubitaka, ali i privile gijuda ne pla}a porez do 2015. godine. �

DU[KO PEROVI], DODIKOVA RUSKA VEZA

Bratski zagrljaj Moskve i Banje Luke

STRUJA NAS JEODR@ALA, NJOJZI HVALA

Milorad Dodik i Vladimir Putin

STRUJA NAS JEODR@ALA, NJOJZI HVALA

Milorad Dodik i Vladimir Putin

LJUBAV BEZ GRANICARa{id SerdarovSelimovi~,strate{ki vlasnik rudnih idrugih bogatstava u BiH

�




NEKA BOLJA BiH

Jedan od najvećih bh. nogometaša i nogometnih stručnjaka DUŠAN BAJEVIĆ (64) vratio se u bh. nogomet nakon nekoliko godina

odsustva kao ambasador Komiteta za normalizaciju NS BiH; samo za SB aktuelni trener grčkog ATROMITOSA pričao je o očekivanjima od meča

BiH - Grčka, razlozima propasti bh. nogometa, svom Mostaru...

DUŠKOBAJEVIĆPRINC S OBJE STRANE NERETVE

“Ne o~ekujte da nogomet rije{i krizu u Mostaru i BiH; ljudi su predugo gladni i sami se moraju

izboriti za budu}nost“

Dusko:TEKST osnova.qxd 11.10.2012 0:53 Page 38


I DU[KO JO[ IMA DAHA


Iako su brojke fascinantne, one neotkrivaju koliko je, zapravo, DDu{koBajevi} veliki nogometni stru~njak.Kratka biografija na internetskojstranici atenskog Atromitosa, kluba

koji je preuzeo pro{log ljeta, krcata jevelikm brojkama. A jedna je re~enicaitekako zanimljiva. Vodio je timove u 632utakmice gr~ke Super lige. Omjer pobjeda iporaza mu je 393-137-102, {to ga ~ininajuspje{nijim trenerom u modernojhistoriji gr~kog nogometa. Fascinantnakarijera gra|ena u Gr~koj, isprva kao igra~a zatim i kao trener, ~ini ga najboljimsugovornikom za najavu me~a kojireprezentacija BiH igra u Pireju u petak,kada ovaj broj SB ve} bude u prodaji. No,ne samo zbog razmi{ljanja o toj utakmicive} i zato {to je Bajevi} osoba do ~ijeg semi{ljenja drì. Fascinantna figura bh.nogometa u koji se vratio tek imenovanjemKomiteta za normalizaciju NS BiH,preuzev{i du`nost ambasadora. Na prvipogled protokolarnu, no iznimno va`nu. Jeronako kako Mostarci i svi ostali Bosanci iHercegovci s pa`njom prate {ta Du{kokaè, tako ga po{tuju i slu{aju i gazdeevropskog nogometa.

PAKAO PIREJANagovoriti ga na razgovor o Grcima, o

njihovim manama i prednostima iznimno jete{ko jer su tamo{nji novinari majstoriimprovizacije pa se re~enice vrlo brzookrenu u svoju suprotnost. No, potcrtavaono {to svi znamo. U Pireju nas u petako~ekuje pakao. ““O~ekuje nas jedan paklenprotivnik, iskusan, jak. I jo{ vatrenija,paklena atmosfera o kojoj ne treba suvi{epri~ati“, kaè Bajevi} na po~etku razgovoraza SB. ““Grci na takav ambijent uvijekra~unaju, publika je doslovce njihov 12igra~. Dobra je to ekipa, tim koji je ipak bione tako davno prvak Evrope.“ Ipak, kaèkako se u toj utakmici moè osvojiti bod ilitri, iskorak koji bi nas stavio u pozicijufavorita za odlazak na SP. ““Treba ihrespektovati, ali imamo mi sjajnureprezentaciju koja u zadnje vrijeme igraodli~no. To nam daje za pravo dao~ekujemo i da se nadamo najboljem.Treba igrati ~vrsto, jaku utakmicu svjesnipritiska kojem ne smijemo podle}i. Gledaosam utakmice, impresionira to {to imamodobru formu iako nismo igrali protiv suvi{ejakih protivnika, ali to ne umanjuje dobruigru, zalaganje i htijenje. Izgledamo dobro,zaista.“ U Pireju }emo vjerovatnije igratibez MMiralema Pjani}a, no Bajevi} se ne èliupu{tati u analizu koliko }e nam taj sjajniveznjak nedostajati u grotlu Olympiacos o v -

og stadiona. ““E, to su ve} Safetove stvari,on o tome odlu~uje. I ja sam trener kao i on,i takav se komentar uvijek moè pogre{noprotuma~iti kao petljanje u njegov posao. Aja to ne èlim.“ No, zato }e ponuditi svojevi|enje kvaliteta tima kojeg sa klupe vodiportugalski stru~njak Santos. Nastavio jeputem koji je napravio OOtto Rehagel,dovev{i Grke defanzivom i munjevitomkontrom do naslova prvaka Evrope, no unioje svjeìnu, nijanse koje Grke danas, kakokaè Bajevi}, ~ine jo{ opasnijim. ““Oni sunepredvidivi. Grci su takvi, kada niko to odnjih ne o~ekuje, oni naprave rezultat. Oniimaju taj patos, to se kod nas kaè htijenje,èlju za pobjedom, borbenost, zalaganje.Oni su kao Nijemci, njima utakmica traje90 minuta u ~emu im uveliko pomaèatmosfara. Navija~i im diù krila da budujo{ ja~i.“

“NISAM ZNAO DA JE TAKO LO[E“U bh. nogomet se, aktivno, nakon mn o -

go godina vratio prije dvadesetak mjeseci,

kada je imenovan amabasadorom priKomitetu za normalizaciju. Kaè da, doknije po~eo sura|ivati sa IIvicom Osimom iostalima, nije ni znao koliko je stanje,zapravo te{ko. ““Nisam znao da je tako lo{e.Fudbal, igra, s time nema nikakve veze.Ima puno drugih situacija koje uti~u da jetako lo{e“, kaè. ““A ve}inu tih stvari nemoè mijenjati Savez. Te{ka je stanjeuop}e, u dru{tvu, i Savez nije ta snaga kojamoè pokrenuti stvari naprijed. Nemoèmo mi mijenati politiku u zemlji,te{ko da moèmo na}i rje{enje. Ne moguoni koji vladaju na}i izlaz, a da ga mi prekono}i rije{imo. Politi~ari ne mogu jedni sdrugima i te{ko je nama da to ispravljamo.Ali zaista vjerujem da }e se, nekako, tojednom promijeniti.“ Mo`da grije{imo, nou~inilo nam se da nije optimista kada je upitanju novembar ili po~etak decembra zakada je zakazana izborna Skup{tina NSBiH. ““Mo`da nisam najbolja osoba, radimkao ambasador, sa posebnim statusom. Nebi bilo dobro da pri~am o tome {ta ljudi


NEKA BOLJA BiH

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

POVRATAK U BH. NOGOMETDu{ko Bajevi}, Ivica i Asima Osim

MOSTARSKA RAJAEnver Mari}, Mi{o Mari} i Du{ko Bajevi}MOSTARSKA RAJAEnver Mari}, Mi{o Mari} i Du{ko Bajevi}


rade, da ispada da ih kritikujem ili tako.“Ali... ““Kada budu izbori, treba izabratiljude koji su tu isklju~ivo zato da bi radili.Ljude bez vlastitih ambicija za promocijomili kakvim profitom od te du`nosti. Zadobro fudbala, a ne zarad li~nih interesa.Mi smo uradili svoje, sada je na njima danastave posao.“ Rje{enje je, kaè, u onome

{to je poru~io MMichel Platini tokom svojenedavne posjete Sarajevu. ““Komitet i Savezje napravio dosta toga, pomak u odre|enimstvarima. Ali kao {to je rekao Platini,moramo sami sebi pomo}i pa }e i onipomo}i. U pravu je, oni koji do|u, ali i onikoji ostanu iz Komiteta moraju nastavitiovim putem kojim smo krenuli.“

Jedan od najboljih intervjua posljednjihgodina sa Du{kom Bajevi}em nije napravioneki sportski ili kakav drugi novinar negopoznati mostarski odvjetnik JJosip Museli-m o vi} u Ve~ernjem listu.

GODINE ZANOSABio je to prvi, kako je Muselimovi}

kazao, zadatak novinara-profesionalca. Inapravio ga je izvanredno. Posebice u dijeluu kojem je Bajevi} govorio o Mostarukakvog, naàlost, vi{e nema. ““Ja bezMostara ne mogu normalno ìvjeti“, kazaoje Bajevi}. Dodao je i ovo: ““Prije 43 godineupoznao sam suprugu Begu i s njom proveosretne, najsretnije dane moga ìvota. Ogodinama zajedni~kog ìvota mogle bi senapisati stranice i stranice. Sretni smo usvakom trenutku koji moèmo podijelitizajedno. Na{ veliki jubilej, ~etrdeset godinabraka, proslavili smo u Mostaru, s na{imobiteljima i najbliìm prijateljima.“ Pri~aoje i o svom fi}i kojeg Mostarci i danaspamte. ““A taj mali fi}o ‘vozao’ je godinena{eg zanosa, na{a prva putovanja i na{eprve radosti. S vremena na vrijeme, ovimvozilom, kao svojim, sluìli su se i mojisuigra~i Enver Mari} i Franjo Vladi}. Kadase na|emo u dru{tvu, ponovno i svaki putponovno, rado se vra}amo u te godine i ono{to su one donosile i {to su nam zna~ile.“ SaAtromitosom ima ugovor na dvije godine ikada okon~a, planira se penzionirati. Ivratiti, ako se tako moè re}i, u svoj Mostar.“U Mostar. A gdje bih drugo? Gdje dadrugo ìvim. U Mostar, da budem sa svojimprijateljima, pa sa Marom (EnveromMari}em, op.a.) na kafu sa jedne na drugustranu. To je moj ìvot.“ Nije tako o{tar kaoEnver Mari} kad pri~a o svom gradu ili obh. nogometu, no iz svake re~enice se vidikako ga boli kada vidi svoj podijeljeni grad,ljude koji te{ko ìve, stenju}i pod teretompoliti~kih previranja. ““Narod zasluùje daìvi mnogo bolje. Mostar je oti{ao dovraga,nigdje ga nema. Nema ~ak ni izbora dolje.Narod je prepu{ten sebi, narod gladuje. Inije to tako samo u Mostaru. Sastan~i se,razgovara, novine pi{u a sve to predugotraje.“ I sve je potpuno druga~ije od ìvotakakvim su ìvjeli Du{ko, Enver ili FFranjoVladi}. ““Ko zna, mo`da je recept ono kakosmo mi ìvjeli, bili smo skupa i druge stvariosim na{eg prijateljstva nas nisu zanimale.Danas je druga~ije, druge su generacije,druga~iji je ku}ni odgoj. Djeca su nau~enadruga~ije. Rat je bio nedavno, jo{ ìvimopod njegovim utiskom, ali ne moè vi{eovako, da stalno ostaje isto i da se ni{ta nemijenja.“ I uvijek se, kada pri~a o Mostaru,vrati na svog Maru. ““Nije Mara pesimista.On je tabijasuz. Mara nema dlake na jeziku,on ti kaè {to misli i kaè ti onako kako je.Najva`nije je da je zdrav. A to {to sesekira... Tabijasuz...“ �


I DU[KO JO[ IMA DAHA

Jedan od najzanimljivijih detalja ubiografiji Du{ka Bajevi}a jeste to da jedva puta, sa klupe, usred me~eva odlazioiz klubova koje je vodio. Prvi put kada jeradio u gr~kom AEK-u, drugi put ubeogradskoj Crvenoj zvezdi. “Nemoj mena to podsje}ati“, kaè nam slatko sesmiju}i. Pitamo ga {ta se de{avalo unjemu, koliko je dugo kipilo pa je odlu~ioprelomiti i oti}i na takav neobi~an na~in.“Nemoj, bogati, da se opisujem. Napi{ikako me vidi{ pa kad pro~itam re}i }uti {ta mislim, da li si u pravu.“ Pri~e su,

kaè, razli~ite.“Navija~ima AEK-a jebilo krivo {to sam oti{aou Olympiacos. Navija~ise s time nisu moglipomiriti. A Zvezda jedruga~ija, dublja pri~a.Ako te publika ne}e, nemoè{ protiv nje i tu jekraj. Voditi tim nije samosara|ivati sa 11 igra~a,mora{ biti u dobrimodnosima sa svima, patako i sa publikom. Akojedan dio te suradnje nevalja, onda nije dobro.“

Iz Zvezde je oti{ao iako je klub imaoodli~ne rezultate, malo im je ~aknedostajalo da iz trke za Evropu u dvijeutakmice budu bolji i od Milana. “Zvezdaje imala tada devet bodova vi{e oddrugoplasiranog, ali su tamo bile nekedruge stvari kojih se ne èlim sje}ati,koje mi nisu prijatne, tako da imastvari koje ne treba ni spominjati urazgovorima. Ne treba mi pod staredane da po tome ~eprkam.“ ZvezdineDelije su mu stalno skandirale Du{ko,odlazi. “I ja sam ih poslu{ao.“ �

ÛDNI SLUÂJEVI AEK-a I ZVEZDE

Bajević je jedini stručnjak koji jeklubove napuštao sa klupe

VELE@OVA GARDASergej Barbarez i Du{ko Bajevi}

Napad navija~a AEK-a na Bajevi}a

Napad navija~a AEK-a na Bajevi}a



DVADESET GODINA AKTA OJEDINSTVENOMTR@I[TU EU-a Pod motom “Zajedno za novi rast”, {iromEU-a }e izme|u 15. i 20. oktobra bitiobiljeèna dvadeseta godi{njica jedin-stvenog trì{ta. U protekle dvije decenijejedinstveno trì{te evropskimpotro{a~ima je donijelo mogu}nost izbo-ra i niè cijene, priliku da slobodno putu-ju, presele se i rade gdje èle, a mladi-ma je otvorena mogu}nost obrazovanjau inozemstvu koju je u proteklih ~etvrtstolje}a iskoristilo vi{e od dva i pol mili -ona studenata. Istovremeno je 23 mili -ona firmi u EU dobilo pristup do pola mil-ijarde potro{a~a i ve}ih stranih investici-ja. Akt o jedinstvenom trì{tu 2 jenasljednik Akta o jedinstvenom trì{tu,usvojen u aprilu pro{le godine kaoodgovor na krizu i potrebu ubrzavanjaekonomskog rasta. Evropska komisijausvojila je Akt o jedinstvenom trì{tu 2 s12 klju~nih akcija za ekonomski rast,izme|u ostalog, razbijanje monopolanacionalnih èljeznica kao i povezivanjenacionalnih slu`bi za zapo{ljavanje.

ZAKON O VE]EMUÊ[]U @ENA U UPRAVNIM ODBORIMA U EU Evropska komisija priprema zakonkojim }e se osigurati ravnopravno sud-jelovanje èna u upravnim odborimafirmi u svim ~lanicama EU-a do 2020.godine. Cilj tog zakona je da se do tograzdoblja osigura da ène u upravnimodborima sudjeluju sa 40 posto. Premapodacima Evropske komisije iz januara2012., ène ~ine samo 13,7 posto~lanova upravnih odbora velikih kom-panija. Evropski komesar za pravduVivian Reding pro{le godine je

EVROPA, ODMAH

Krajem naredne sedmice, na samitu uBriselu (18. i 19. oktobar), evropskilideri bi trebali razmatrati izvje{taj o

sigurnosti atomskih elektrana u Evropskojuniji, ~iji su uznemiruju}i navodi prijezvani~ne objave “procurili” u medijima.Zbog prisustva i blizine nuklearnih reakto-ra, ova je tema za ~itavu Belgiju vrlo va`nai aktuelna - potreba za kontrolom svih nuk-learnih postrojenja nametnuta je i nakon

{to je pro{log mjeseca objavljeno da suotkrivene nepravilnosti u reaktorskoj posu-di jednog nuklearnog reaktora u Belgiji,mogu}e pukotine na posudi reaktora broj 3centrale u Doelu, nedaleko od Antwerpena.Stres test nuklearnih elektrana, koji je tra-jao nekoliko mjeseci duè nego {to je prvo-bitno bilo planirano (trajao je do po~etkaoktobra), proveden je u svih 14 zemalja EUkoje imaju elektrane a izvan EU-a on je

U Briselu će se naredne sedmice razmatrati izvještaj o sigurnosti atomskih elektrana u Evropskoj

uniji, čiji su uznemirujući navodi prije zvanične objave “procurili” u medijima

Procjene Evropske komisije govou EU trebalo uložiti od 10 do 25

Vivian Reding

[TA DONOSI IZVJE[TAJEVROPSKE KOMISIJEStanje sa nuklearnim reaktorimau EU upozorava Evropu da moranau~iti lekcije iz Fukushime

EUROPA:EUROPA.qxd 10.10.2012 15:43 Page 42


pokrenula kampanju kojom se firmepozivaju da do 2015. godine pove}ajubroj èna u upravnim odborima na 30posto, a do 2020. godine na 40 posto.Pet ~lanica EU-a (Francuska, Belgija,Nizozemska, Italija i [panija) ve}primjenjuje takav zakon.

U SEKTORU USLUGA PRO[LEGODINE U EU RADILO SKORO70% ZAPOSLENIHPodaci Eurostata pokazuju da je pro{legodine u Uniji gotovo 70 postozaposlenih radilo u sektoru usluga, uindustriji 25,2 posto, a u poljoprivreditek pet posto. Sektor usluga je bionajustupljeniji u Luksemburgu, tamo jena uslu`nim poslovima radilo 85,4posto radnika, a najmanje u Rumuniji42,6 posto.Ve}i dio radnika angaòvan

je u uslu`nim djelatnostima i uNizozemskoj (80,1), Britaniji (79,6),[vedskoj (78,1), Danskoj (77,7), Irskoj(76,5), Francuskoj (74,9), Kipru (74,7) ina Malti (74,2). Najvi{e industrijskihradnika ima u ê{koj, 38 odsto, zatimSlova~koj, a iznad 30 posto industrijskihradnika imaju jo{ i Estonija (32,6),Bugarska (31,8), Slovenija (31,7),Ma|arska (30,7) i Poljska (30,6).

GR^KI PRIJEDLOGMAKEDONIJI Gr~ka je predloìla Makedoniji sklapanjememoranduma u svrhu rje{enja sporazbog imena Makedonije, objavili su kra-jem pro{le sedmice makedonski mediji.Prema tim informacijama, gr~ki min-istar vanjskih poslova DimitrisAvramopoulos je svom makedonskomkolegi poslao pismo s nekoliko ta~aka okojima bi se dvije strane trebaledogovo riti. Izme|u ostaloga, u prijed-logu je rije~ o tome da obje dràve priz-naju sada{nju me|usobnu granicu teda izjave kako nemaju teritorijalnih pre-tenzija jedna prema drugoj. Kako pi{umediji, Gr~ka nadalje predlaè da sezajedni~kim memorandumom utvrdirje{enje spora zbog imena Makedonije,a kona~no rje{enje prema gr~kom pri-jedlogu trebalo bi sadràvati “geograf-sku odrednicu”.

napravljen i [vajcarskoj i Ukrajini. Rea -ktori su testirani kako bi se vidjelo kako sepona{aju u ekstremnim uvjetima, npr. uslu~aju zemljotresa ili teroristi~kog napada.Njema~ki list Die Welt je preduhitrio EK iobjavio, vrlo porazne, najva`nije zaklju~keispitivanja izdr`ljivosti evopskih atomskihelektrana koji pokazuju da bi se Fukushimamogla dogoditi i u Evropi. Na izradiizvje{taja u~estvovalo je 14 zemalja EU-akoje imaju nuklearne elektrane, ali iLitvanija, [vajcarska, Ukrajina i Hrvatska.U Uniji ima 68 elektrana a neki od 134ukupno reaktora (poput nuklearki Olkilutou Finskoj i Forsmark u [vedskoj) ne}eizdràti niti sat vremena ako odjednom nes-tane elektri~ne energije ili ako do|e donepredvi|enog otkazivanja sistema zahla|enje, {to se dogodilo u japanskoj elek-

trani u Fukushimi. Osim toga, utvr|eno jeda ima elektrana koje jo{ nisu provele sigu -rnosne mjere koje su dogovorene jo{ nakontragedije u êrnobilu prije vi{e od dvade-set godina. Procjene govore da bi u nuk-learne reaktore u EU trebalo uloìti do 25milijardi eura kako bi se pove}ala sigurnost iizbjegla katastrofa poput one u Fukus himi.U krugu od tridesetak kilometara oko prekostotinu reaktora u Uniji ìvi po vi{e od stohiljada ljudi. Reìmi sigurnosti oko reakto-ra su razli~iti te je i visina sredstava potreb-na da se ulaì u njihovu sigurnost razli~ita,u rasponu od 30 i 200 miliona eura. Poukeizvu~ene iz katastrofe u Japanu itekako suuznemirile evropske zemlje, ono {to sedogodilo prije godinu i po dana uFukushimi dokaz je da se mogu dogoditidvije prirodne nepogode istovremeno kojemogu da prekinu sistem snabdijevanja stru-jom reaktora i samim tim njihovo hla|enje.

Stres test evropskih reaktora pokazao je da~etiri reaktora u dvije zemlje EU-a imajumanje od sat vremena na raspolaganju dareaguju i podignu sistem sigurnosti uslu~aju nestanka struje. Istovre meno u~etiri zemlje rade dodatni sistemi sigurnos-ti elektrana koji su potpuno nezavisni oduobi~ajenih sigurnosnih mjera. Jo{ petzemalja EU-a razmatra uvo|enje takvih sis-tema. U medijima su se navodila i upo-zorenja nevladinih organizacija, poputUdruènja protiv atomske energije “Ozra -~eni”, koji misle da je stanje u evropskimnuklearkama jo{ mnogo gore nego {to }e topisati u izvje{taju Evropske komisije. Ovaje organizacija ustanovila kako ve}inuevropskih nuklearki zapravo uop}e nisuprovjerili nezavisni stru~njaci.

(D. Savi})

vore da bi u nuklearne reaktore5 milijardi eura!

EUROPA:EUROPA.qxd 10.10.2012 15:44 Page 43


BUSINESS� Doma}i pivari kontroliraju tek tre}inu bh. trì{ta� Sumorne prognoze MMF-a� [estomjese~ni priliv od doznaka 1,66 milijardi KM� Ponovni rast trgovinskog deficita

Pivarska industrija zasluùje punupodr{ku nadle`nih vlasti, a posebno zbogranijeg neopravdanog odbacivanja zahtjevaza primjenu mjera za{tite od prekomjernoguvoza, izjavio je Feni projekt-menadèr uVanjskotrgovinskoj komori BiH IIgor Ga -vran.

Ministarstvo vanjske trgovine i eko -nomskih odnosa BiH, u saradnji s Vanjsko -trgovinskom komorom BiH, radi na fina-liziranju prijedloga koji se odnose na pod -r{ku pivarskoj industriji Bosne i Herce -govine.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH MMirko [arovi} nedavno jeizjavio da }e taj prijedlog vrlo brzo bitiupu}en nadle`nim institucijama.

Zahtjevi pivara za za{titu doma}eproizvodnje, po njegovim rije~ima, oprav-dani su i razumljivi.

“Udio potro{nje doma}eg piva na trì{tuBiH se iz godine u godinu smanjuje.Trenutno je na pribli`nom nivou od jedne

tre}ine ukupne potro{nje, {to je dalekoispod kapaciteta na{ih 5-6 pivarskih kom-panija. Logi~no, usljed pada prodaje iudjela, smanjuju se i finansijski efekti,smanjuje se i broj radnika, i tako dalje“,istakao je [arovi} najavljuju}i hitnu akcijuna za{titi doma}ih pivara.

Bh. pivari se àle na nelojalnu konk u -renciju pivara iz susjednih zemalja, od kojihsu neke ~lanice velikih svjetskih pivarskihgrupacija.

I odlukama Konkurencijskog vije}aBiH potvr|eno je da pivare iz susjednihdràva ne po{tuju principe fer trgovine uBiH. Tako je, naprimjer, Konkurencijskovije}e BiH izreklo nov~anu kaznuApatinskoj pivari u iznosu od 265.000 KM“zbog ograni~avanja cijena bh. distributeri-ma i sklapanja zabranjenih sporazuma”.

Da je Konkurencijsko vije}e BiH biloagilnije i revnosnije u za{titi principa fertrgovine, sli~nih kazni bilo bi barem desetaku svakoj godini.

Povećanedoznake bh.dijaspore

Iz dijaspore je u BiH u prvih {estmjeseci ove godine stiglo 1,66 milijardimaraka, {to je za 30 miliona maraka vi{eu odnosu na isti period pro{le godine,kada je stiglo 1,63 milijarde KM, podacisu Centralne banke BiH.

“Od toga je nov~anih po{iljkistanovnicima BiH bilo 959.300.000KM, dok se na ostale teku}e transfere,naj~e{}e penzije iz inostranstva, odnosi704.600.000 KM“, rekli su u Centralnojbanci BiH. Istakli su da ovi transferi izinostranstva ~ine sastavni dio platnogbilansa BiH.

“Novac uglavnom stiè putem pos-l o vnih banaka. Teku}i transferi su zna -~ajan izvor priliva svjeèg novca, pose -bno u situaciji kada nema dotoka novogkapitala, a strana ulaganja nisu na èlje -nom nivou“, kazali su u CBBiH,prenose agencije.

Ekonomski analiti~ar iz Banje LukeZoran Pavlovi} kaè da je priliv novcaiz dijaspore veoma zna~ajan za vanj -skotrgovinski bilans BiH.

“Svaki trend pove}anja je dobrod o -{ao jer da toga nije, BiH bi bila uvelikim problemima. To je, prakti~no,kompenzacija za ono {to stanovnici nemogu da zarade u BiH, jer su neza-posleni ili su im primanja veoma niska.Mnogima je ovo i jedini izvor prihoda“,kazao je Pavlovi}.

Prema njegovim rije~ima, stvaraniznos novca koji pristiè iz dijaspore jebar za 30 posto ve}i nego {to pokazujupodaci Centralne banke BiH.

“Dosta novca osobe iz dijasporedonose ro|acima prilikom dolaska uBiH, pogotovo preko ljeta kada do|u naodmor, tako da je ta cifra sigurno ve}a“,istakao je Pavlovi}.

Prema podacima Svjetske banke,BiH se ubraja u vode}e dràve svijetapo brojnosti dijaspore: u dijaspori ìvi30 posto gra|ana ro|enih u BiH!

Pivari izloženi nelojalnojkonkurenciji

Priredio: ASIM METILJEVI]

PREKOMJERNI UVOZStrane pivarske kompanije kontroliraju 70 posto trì{ta u BiH

PREKOMJERNI UVOZStrane pivarske kompanije kontroliraju 70 posto trì{ta u BiH

BIZNIS:BIZNIS.qxd 10.10.2012 22:43 Page 44


Me|unarodni monetarni fond snizio je drugi put zaredom uovoj godini svoje prognoze globalnog privrednog rasta. Premanajnovijim prognozama, MMF u ovoj godini o~ekuje rast globalneekono mije za 3,3 posto, dok je u julu procjenjivao da }e rastiznositi 3,5 posto. Ako se ostvari, bila bi to najslabija stopaekonomskog rasta u svijetu od recesijske 2009. godine.

[to se ti~e BiH, prognoze su vrlo nepovoljne: MMFpredvi|a da Bosna i Hercegovina u ovoj godini ne}eimati privredni rast, dok u slijede}oj godini o~ekuje rastBDP-a od jedan posto. Rast potro{a~kih cijena u ovojgodini bi}e 2,2 posto, a u sljede}oj 2,1 posto. Ni na{iprvi susjedi, s kojim BiH ina~e ostvaruje najve}utrgovinsku razmjenu, ne stoje dobro u prognozamaMMF-a. Za Srbiju Fond predvi|a negativanprivredni rast od 0,5 odsto, dok je ranija prognozaSrbiju iz aprila ove godine bila neuporedivopovoljnija - pozitivan rast od 0,5 posto, a za idu}ugodinu snièna je na dva sa tri posto. Privredni rastSrbije je u 2011. iznosio 1,6 posto BDP-a.

Niì privredni rast u ovoj godini u regionu imat}e i Hrvatska, sa padom BDP-a od 1,1 posto, a zasljede}u godinu prognoziran je rast od jedan posto.Hrvatska inflacija }e u ovoj godini biti tri posto, kolikoje prognozirano i za 2013.

Albanija }e, prema procjeni eksperata MMF-a, u 2012.imati skroman rast BDP-a 0,5 posto, a u 2013. ekonomskuekspanziju od 1,7 posto. Inflacija }e u toj zemlji u ovoj godinibiti dva posto, a u narednoj godini tri procenta.

MMF prognozira da }e Makedonija u ovoj godini imati rastBDP-a od jedan posto, a u 2013. dva posto. Inflacija }e i u ovoj iu narednoj godini biti dva posto.

Crna Gora bi ove godine trebalo, prema ocjeni MMF-a, daostv ari privredni rast od minimalnih 0,2 posto, a u narednoj 1,5posto. Rast potro{a~kih cijena u ovoj godini bi}e 3,4 posto, a usljede}oj tri posto.

Privredni tokovi u BiH uveliko su ovisni od vode}ih evropskihekonomija, prije svega Njema~ke i Italije, koje se zapravo i

najva`niji ekonomski partneri BiH. Naàlost, prognoze za ovedvije dràve tako|er su nepovoljne - MMF predvi|a dodatnousporavanje privrednog rasta a blagi rast italijanske i njema~keprivrede ne treba o~ekivati prije 2014. godine.

Vanjskotrgovinski deficit BiH uposljednjih pet godina, od 2007. dokonca 2011. godine, iznosi oko 35 mili-jardi KM! Godi{nji minus u vanjskojtrgovini BiH iznosi oko 7 milijardiKM, pri ~emu je va`no istaknuti da jedeficit u blagom padu od 2009. godine.Rekordan vanjskotrgovinski deficitzabiljeèn je 2008. godine (- 9 milijardiKM), no ve} naredne, 2009. godine paoje na 6,3 milijarde KM, potom na 6milijardi, da bi u 2011. godini blagoporastao za oko pola milijarde KM.

MMF za BiH predviđa nultu stopu rasta

Petogodišnji minus u vanjskoj trgovini 35milijardi KM 2007. 6.080.080.708 13.625.121.000 -7.545.040.292 44,62%

2008. 6.847.321.546 15.932.566.485 -9.085.244.939 42,98%

2009. 5.634.418.252 12.032.128.258 -6.397.710.006 46,83%

2010. 7.293.816.190 13.329.449.515 -6.035.633.325 54,72%

2011. 8.430.404.889 15.125.998.276 -6.695.593.387 55,73%

MMF PROGNOZIRABiH: Nulta stopa rastaSrbija: Pad 0,5 posto

Hrvatska: Pad 1,1 postoCrna Gora: Rast 0,2 posto

BIZNIS:BIZNIS.qxd 10.10.2012 22:44 Page 45


UZ ODLAZAK BOSANSKOG SAMURAJA

SVJETSKI VA@ANLIKOVNI UMJETNIK

Nakon Sarajeva, posljednjihdvadeset godina svog ìvotaMersad Berber je djelovao u

glavnom gradu Hrvatske

Mersad:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 22:08 Page 46

Upro{li ~etvrtak smo se ~uli po -sljednji put. Poàlio se na preh ladui pristao na sastanak u sljede}iponedjeljak. ““Dogovori jo{ sBekirom, ali bilo bi dobro da

do|e{ negdje oko ru~ka.” U nedjelju samBekiru poslao poruku za profesora. Uponedjeljak nazvao. ““Toni, jutros samkrenuo da prenesem profesoru poruku, alidogodila se stra{na stvar. Merso nije vi{eme|u ìvima. Umro je sino}. Srce”, tiho mije izgovorio BBekir Balagi}, Banjalu~aninkoji je posljednjih dvadeset godina bio desnaruka MMersada Berbera. I tako, eto, umjesto uatelje, valja mi na sahranu za koju, dok ovopi{em, jo{ ne znam gdje }e se dogoditi.

RENESANSNE GODINEImao sam sre}u i ma kako to pateti~no

zvu~alo, ~ast, da poznajem i ponekad sedruìm s Mersadom Berberom. AAbdulahSidran je to puno ljep{e napisao. Jednom,uh koja li je godina, ali poslijeratna jesvjeà, sjedio sam sa Sidranom u njegovomtada{njem domu i on mi je na moju, punuodu{evljenja, pri~u o Berberu rekao kako jesvojevremeno napisao pjesmu o njemu kojudrì neobjavljenu, negdje gore u svojimladicama. Nije mi pro~itao pjesmu, ali jeprepri~ao sadràj. A kako ga pamtim, bi}eda se jedne sarajevske, mirnodopske,renesansne godine, mladi umjetnici nakon

kafana zateknu u ateljeu Mersada Berbera.I tad je Abdulah, o{amu}en {to od alkohola,{to od ljepote Berberovih slika, napisaostihove u kojima govori kako je sretan {todijeli isti prostor i di{e isti zrak sa ~ovje -kom koji ima boànsku ruku. Tako nekakose sje}am Sidranovog priloga mojojpohvali ~udesnom djelu Mersada Berbera.

Edgar Lucie Smith, jedan od najstarijihi najpozntijih likovnih kriti~ara, koji jepratio Berberovo stvarala{tvo imao je paklogi~an, objektivan pristup i u jednom odsvojih eseja napisao je kako Berber pripadanajve}im sljedbenicima klasi~nog {tafe-l ajnog slikarstva i kako je njegov crte` kaoosnova monumentalnih djela slije|enjetradicije najslavnijih slikara-klasika kojistanuju u svjetskim likovnim enciklop e -dijama. No, nisam ni pjesnik ni kriti~ar.Imam samo uspomene nastale za vrijemebrojnih druènja, uglavnom u njegovomzagreba~kom ateljeu koji se nalazi u uliciznakovita imena: Bosanska.

Smail Festi} me je odveo kod Berberaprvi put. Tek je iza{ao iz Sarajeva, sa nabrzinu pokupljenim najdraìm stvarima,stotinama crteà (““u Sarajevu sam zavrijeme opsade znao dnevno nacrtati i poosamdeset crteà”) i jednim uljem slavnogVlahe Bukovca ~ija }e djela postati nekovrijeme i Berberova inspiracija. DramuSarajeva, Bosne i Hercegovine i svoju li~nudramu opisao je u formi dnevnika uzagreba~kom Ve~ernjem. I vi{e nije pisao.Za javnost, koliko znam, nikada. Samo jeslikao. I to kako i koliko! Znao sam u dvije

sedmice dva puta navratiti do njegovogateljea, a on bi mi, ne bez ponosa, pokazaocijelu jednu malu izlo`bu novih djelanastalih u trenucima inspiracije koja je kodnjega trajala valjda svaki dan, od jutra domraka. Kada je kao zato~enik ljepote iumjetnosti boravio u svom ateljeu.

U prvoj, zagreba~koj godini, pozvan jeda kao jedan od {esnaest po izboru lon -donske Galerije Albermarli najve}ih evro p -skih slikara gostuje sa svojim djelima.Svake dvije godine dobivao je ravnopravnosa ostalim slikarima mjesec i ne{to dana zasvoju izlo`bu. Samo te prve 1992. godinedjela Mersada Berbera bila su po vri -jednosti negdje na sredini tabele od - 16.Ve} na sljede}oj, kao i svim ostalimizlo`bama slike Mersada Berbera bile sudaleko najskuplje i sve su se prodale.

Hroni~ari su, izvje{tavaju}i o smrtivelikog umjetnika, pomenuli njegovuplanetarnu slavu i priznanja preto~ena upedeset i vi{e svjetskih nagrada. A onagradama, ma kako one drage svakomstvaraocu bile, rekao mi je jednom i topovodom pri~e koja se opetovano pojavilao zasluènom a nedobivenom statusuakademika u bosanskohercegova~koj Aka -demiji: ““Zna{, Toni, mene ve} dugo nezanimaju ni nagrade ni ~asti ni insignije...Stalo mi je da zavr{im ovaj veliki projekat ida polako privodim svoj brod u posljednjuluku...” A radio je na monumentalnomdjelu, epopeji i drami Srebrenice. Godin a -ma je pripremao svoju veliku likovnu pri~u,bio sam svjedokom nastaja nja stotina


ZAÊTNIK LJEPOTE I UMJETNOSTI

Pi{e: TONI SKRBINACFoto: MARIO ILIÎ]

MERSAD BERBERHroničari koji izvještavaju o smrti MERSADA BERBERA gotovo u pravilu pišu igovore o njegovoj planetarnoj slavi i brojnim svjetskim nagradama, iako njeganisu zanimale ni nagrade ni časti ni insignije; naš saradnik dobro je poznavaoBerbera, za bosanskohercegovačku televiziju snimio je dokumentarni film o

njemu, a sada za “SB” piše o liku i djelu velikog bosanskohercegovačkog umjetnika koji je 7. oktobra preminuo u Zagrebu u 73. godini

UMJETNIK BOŽANSKE RUKE Edgar Lucie Smith napisao je da je Berberov crte`

slije|enje tradicije najslavnijih slikara-klasika koji stanuju u svjetskim likovnim enciklopedijama

��


crteà, studija, velike brige oko svakogdetalja i radosti s kojom mi je pri~ao oDedalu i Ikaru koji su se spustili u Bosnu,na Bjela{nicu, koji }e vidjeti dramubosanskog naroda i tu pri~u na krilimaodnijeti u svijet. U velikom projektupridruìo mu se i Sidran sa svojom poe-m om Srebrenici, i dva umjetnika poklonilasu se tragediji mitskih razmjera pretvaraju}ije u rije~ i sliku za nezaborav.

BEZGRANI^NA LJUBAVTe{ko i dugo sam nagovarao Berbera da

radimo sa ekipom TV BiH film o njegovomìvotu. A onda je, nakon stalno ovog i ovogposla, ovog i onog projekta, pristao i jednogseptembarskog dana pojavili smo se unjegovom zagreba~kom ateljeu. Cijeli danisnimanja i druènja sa Berberovom pri~om islikama. Vratio se u dane rane mladosti,pri~ao o Banjaluci i o ku}i Berberovih, ukojoj su vrata uvijek gostu bila otvorena,pri~ao je kako su njemu kasnije pri~ali da jete svoje rodne 1940. godine na dramati~anna~in iza{ao iz rodnog Bosanskog Petrovca.Spremao se pokolj i kom{ije Srbi javili sukom{ijama Muslimanima da moraju hitnobjeàti. Pa su roditelji sjeli u selja~kuzapregu, a Mersada kao bebu skrili u sijeno,da ako se njima ne{to dogodi - on preìvi.Kasnije mu je MMi{o Mari} poslao jednupoùtjelu fotografiju iz svog londonskogegzila, na njoj je bila nekada{nja bosansko -petrova~ka mladost, Mersadov i Mi{in otac,i jedan tre}i mladi}. Prijateljstvo i slogasusjeda i savremenika. Stalno je traìo teisto~nice u naslagama vremena koja suprotutnjala Bosnom. Govorio je o nevjero-v a tnoj toleranciji bosanskih predaka, osrednjovjekovnoj Bosni u kojoj su slo`noìvjele desetine razli~itih religioznih ivotivnih zajednica. I zato se ~udio, i zato nijemogao nikako i nikada razumjeti to silno zlokoje je sna{lo njegove dobre Bo{njane.

Berber nije rado izlazio u kafane, odbijaoje kad god je mogao intervjue, brinule su gatu|e tu`ne sudbine i poga|ao odlazaksvakog od njegovih brojnih prijatelja ipoznanika. Jednom mi je rekao, kada sammu ogor~en pri~ao o jednom na{emzajedni~kom poznaniku: ““Toni, malo nas jeostalo, nemojmo se sva|ati i jedni drugimaprobleme stvarati.” Kad god sam se penjaostepenicama ku}e u ulici znakovita imenaBosanska u ~ijem je potkrovlju bio Berberovatelje, uvijek sam osje}ao kao nekakvulaganu tremu, ne{to {to me podsje}alo nadane studija i vrijeme zna~ajnih ispita zakoje nikada nisam znao da li sam ih dobrospemio. Bilo je potrebno da nam Bekirdonese veliku dèzvu i da se kafe napijem,pa da trema popusti. Jednom sam to i priznaoBerberu: ““Profesore kad god dolazim kodvas imam neku tremu???” “Za{to, zbog~ega”, pitao me Berber. Slegnuo sam ra -

menima: ““Ne znam, ali valjda zato {to samuvijek zadivljen i onim {to radite i onim {togovorite.” “Hvala ti, Toni, ali trema je vrstastraha, a ovdje se nema{ ~ega bojati.” A,mo`da sam se ipak bojao. Berber je, osim {toje radio, osim {to je po cijeli dan uz posaoslu{ao tihe sevdalinke, jako puno ~itao. Iknjige i novine. I pamtio, citirao, analizirao,polemizirao... Kao da sam se bojao nekogpitanja na koje ne}u znati odgovora.

Tokom ve} pomenutih dana snimanjadokumentarca Berber nam je ispri~ao i epi -zodu o svom boravku u Japanu, u Kjotu.Zadivljen marljivo{}u i disciplinom tognaroda, govorio je o samurajskom duhukoji se, valjda, prenosi iz generacije u ge n e-

raciju. I onda je digao trijumfalno ruke irekao: ““I ja sam ne{to kao bosanskisamuraj.” Da bio je upravo to, samurajposve}en svojoj bezgrani~noj i bezrez e -rvnoj ljubavi prema supruzi AAdi, sinovimaEnsaru i AAzeru, prema svojoj Bosni isvakako umjetnosti u ~ijem slatkomropstvu je proveo najve}i dio svog ìvota.

Smail Festi}, mariborski galerista, bioje Berberov prijatelj iz mladosti, druìli suse i sara|ivali. Prvi sam mu javio tu`nuvijest o smrti i njegovog Merse. Rasplakaose kao dijete. Pla~i, moj Smaile, jer suzekojima smo tog dana po{kropili uspomenuna na{eg dragog Mersada Berbera su jo{jedino {to mu moèmo pokloniti... �


UZ ODLAZAK BOSANSKOG SAMURAJA

IZ LIKOVNE MONOGRAFIJE “SREBRENICE”Mersad Berber svoje epohalno djelo promovisao je pro{le godine u Zagrebu

�



Iako je posljednjih mjeseci itekako bilopovoda za raspravu o kvalitetu{kolskih ud`benika, izabranih ponovom sistemu pravila i procedura, nesamo da javna debata o tome nije

pokrenuta nego su potpuno zanemareniapeli stru~njaka koji su upozoravali nakatastrofalno nizak standard ud`benika. Odove {kolske godine u~enici devetih razredaosnovnih {kola na podru~ju Federacije BiHkupuju samo jedan ud`benik za jedanpredmet, na ~iji su kvalitet ljudi iz strukeimali velike zamjerke. U javnosti se,me|utim, stvorio dojam da je ~itava pri~a onovim ud`benicima u su{tini sukob okotoga koja }e izdava~ka ku}a uzeti novac zanjihovo {tampanje, {to ne odgovara istini.Slobodna Bosna u nastavcima nudi stru~nami{ljenja i primjedbe na uvedene ud`be -nika koje su potpuno ignorirane. U pro{lombroju, dosta pa`nje smo posvetili ud`be -niku geografije, koja spada u grupunacionalnih predmeta, a ovdje navodimoprimjere drugih lo{ih ud`benika, poputfizike i matematike. Svi autori ud`benikakoje smo kontaktirali saglasni su u tome daje “proces ocjenjivanja na temelju kojeg jefederalno Ministarstvo obrazovanja napra -vilo odabir ud`benika za deveti razred,nestru~an i neobjektivan”. Model “jedan

ud`benik, jedan predmet” upitan je ne samo{to nije ponudio kvalitet, alternativnemogu}nosti i {to naru{ava konkurenciju,njegovi su dometi vrlo ograni~eni jer neobuhvata hrvatske {kole u Federaciji.

SAMOPROGLA[ENI EKSPERTI Fahreta Sijer~i}, jedna od autorica

knjiga fizike i nastavnica ovog predmeta,kaè da je vrlo diskutabilno to kako jeud`benik izdava~ke ku}e Grafex, koji jeizabran, toliko visoko ocijenjen. Ud`beniku izdanju ove ku}e koji je do sada bio naraspolaganju ona je dugi niz godinakoristila u nastavi. ““Ako je bio poznat pone~emu, onda je bio poznat po svojimmanjkavostima. Pod velikim pritiskomroditelja, i to uglavnom onih kojima je postruci ovaj predmet blizak, skrenuta jepa`nja na to da je taj ud`benik bionedore~en, sa mnogo {turih i nepotpunihobja{njenja, da neke sadràje uop{te neobja{njava, a zahtijeva ih nastavni plan iprogram. To su sve i bili razlozi koji sumene natjerali da pi{em ud`benike”,obja{njava ona. Ostaje dakle otvorenopitanje kako je onda mogu}e da je ponovoba{ ud`benik u izdanju izdava~ke ku}eGrafex (kontakt osoba i izdava~ u ovoj ku}ije MMarina ûljak, supruga IIvana Čuljka,uposlenika federalnog Ministarstva,) dobioocjenu 97,9% i time ostvario pravo da budeodabran.

Sijer~i} smatra da recenzenti nisuozbiljno, profesionalno i odgovorno obaviliposao koji je od njih zahtijevan, na temeljuugovora sa Ministarstvom koji su samipotpisali, te da su pod pritiskom pristali nadono{enje zajedni~kog izvje{taja o ocjeni iopisu ocjene, bez usagla{avanja sapojedina~nim izvje{tajima, ocjenama iopisima ocjena. ““Dvije godine ranije,ud`benik za 7. razred od istih autora uizdanju Grafexa nije dobio ba{ slavnuocjenu, ali je odobren. Sljede}e godinegospodin Ivan Čuljak je obezbijediorecenzente koji }e podi}i ocjenu njegovomud`beniku za 8. razred, na na~in da jeodabrao potpuno iste kao i za 7. razred.”Dvije godine uzastopno, kada je u pitanju


NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (II)

Na području Federacije BiH od ove školske godineučenici devetih razreda osnovnih škola kupuju samojedan udžbenik za jedan predmet; “Slobodna Bosna” unastavcima piše o tome kako je federalno Ministarstvoobrazovanja potpuno ignoriralo dobijene prigovore naizabrane udžbenike i isključilo svaku mogućnostotvaranja rasprave o vrlo oštrim prigovorima na njihov kvalitet koje iznose ljudi iz struke

STANDARDI PRI ODABIRUUD@BENIKA NISUISPO[TOVANI Pi{e: DANKA SAVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Udzbenici:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 22:10 Page 50

ud`benik fizike, radilo je pet istih rec e -zenata. Zatim obja{njava: ““Ove godine tonije moglo da se uradi, neki recezenti supromijenjeni, ali su oni glavni koji sutrebali odraditi posao za gospodina Čuljka,a to su Refik Fazli} i Jusuf Midì}, ostaliisti. Naime, oni su ubijedili ostale recen -zente (~ije najve}e ocjene nisu bile date

tom ud`beniku) da nisu temeljito obaviliposao i time ih natjerali da potpi{u izvje{tajrecenzenta Refika Fazli}a kao zajedni~ki.Dokaz tome je izvje{taj koji je dobilaizdava~ka ku}a po odre|enom predmetu akoji je dostavljen i nama autorima.” Ovimse dovodi u pitanje stru~nost i kompe -tentnost odabranih recenzenata. Osim toga,

mnoge primjedbe koje se odnose na rukopisud`benika Fahrete Sijer~i} i ono {to suzahtijevali recenzenti da se u njemu trebadoraditi nisu na{li mjesta u najboljeocijenjenom rukopisu, niti je to od njihtraèno. ““Gospodin Refik Fazli} tako|er jebio recenzent ranijeg ud`benika ‘Fizike 8‘autora Kasima Imamovi}a i Azize Skoko,


ZA[TO JE SPORAN MODEL “JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET”

Ako je kriterij za odabir bio kvalitet progla{en od strane“eksperata“ u struci, kako je mogu}e da se ekspertimaprogla{avaju oni koji nemaju niti jedan objavljen rad?!

��


odobrenog od strane federalnog Minis t -arstva u kojem se nalazi eksperiment satrljanjem ma~ke po tepihu za dokazivanjepostojanja naelektrisanja, a s kojim jegospodin ministar Damir Ma{i} javnobranio ‘svoju‘ odluku da je potreban jedanud`benik. Ministar mo`da nije potpuno bioupoznat sa svim ranijim doga|anjima okoizbora ud`benika ({to je njegova neozb i -ljnost i manjkavost), ali su to dobro znaliuposlenici Sektora za osnovno obrazovanjekoji su istovremeno i ~lanovi Vije}a zakoordinaciju za odabir ud`benika.” Dakle,ako su korektnost i “stru~nost” u ocjenjiv a -nju ud`benika zaista bili cilj, onda je prvotrebalo sprije~iti da ud`benike ocjenjuju tiisti recezenti.

KOPIRANJE STARIH UD@BENIKA Od kantonalnih ministara je traèn

prijedlog za recenzenta a konkurs zarecenzente je raspisalo federalno Minist a -rstvo za obrazovanje. U kantonalnimministarstvima nije bilo konkursa zarecenzente ve} su oni predlagani od stranesavjetnika za fiziku ili pak samih ministara,onako kako su mislili da mogu li~no uticatina njih. Ve} u tom prvom koraku nijeispo{tovana zakonska procedura, a da negovorimo o referencama recenzenata naosnovu kojih oni treba da se biraju.

U izvje{taju Ministarstva za obraz o -vanje iz pro{log mjeseca, a povodomodabranih ud`benika, navedeno je da suvjerodostojnost postupka i izbjegavanjemogu}nosti odre|enog propusta osiguranina na~in da je izdava~ima omogu}enopravo prigovora na odluku stru~nog timarecenzenata, koje je iskoristilo sedamizdava~kih ku}a dostaviv{i 17 prigovora okojem je odlu~ivala stru~na komisijasastavljena od eksperata za odre|eni

predmet ili nastavnu oblast, i to u potpunodrugom sastavu od stru~nog tima rece n -zenata koji je donio prvostepenu odluku.“Na ovaj na~in osiguran je najdem -okratskiji pristup proceduri dono {enjaodluka, tj. opredme}eno je na~elo obaveznedvostepenosti pri dono {enju odluka kaonajvi{i standard ta~nosti, pravovaljanosti i

neovisnosti rada imeno vanih komisija.Kvalitet ud`benika bio je jedini meritorankriterij koji je odlu~ivao o izboru ud`b e -nika”, navodi se u izvje{taju, koji je, kakovidimo, u potpunoj suprotnosti sa onim {tose zapravo doga|alo oko izbora ud`benika.

Jer, ako je kriterij za odabir bio kvalitetaprogla{ena od strane “eksperata” u struci,

kako je to tvrdio DDamir Ma{i}, kako jemogu}e da se ekspertima progla{avaju onikoji nemaju niti jedan objavljen rad. Osimtoga, vrlo je upitna i transparentnost ~itavogprocesa. Sijer~i} obja{njava da su i autoriimali itekako velike primjedbe na tum a -~enje i uvo|enje pojedinih fizikalnihpojmova u osnovnoj {koli koji su predlagaliva{i recezenti. ““Na pojedinim mjestimasam bila uàsnuta i {okirana kvalitetomznanja i primjedbi vezanih za pojedinefizikalne i metodi~ke pojmove i pristupe.Otkud ministru pravo da smatra da surecenzenti dali ta~ne tvrdnje u primje d -bama? Dokaz za to su i primjedbe upu}eneod strane autora, supervizija bi trebala datimi{ljenje uz prisustvo i jednih i drugih.Sve drugo {to je ura|eno ne moè senazvati transparentno{}u. Tako|er to jedaleko od kvalitete i po{tenog odabira”,dodaje ona.

Veliki broj primjedbi upu}en je i zaud`benik matematike od strane drugih


NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (II)

NIJE DO IZDAVAČKIH KUĆA: Od ove školske godineučenici devetih razreda osnovnih škola na područjuFederacije BiH kupuju samo jedan udžbenik za jedanpredmet, na čiji su kvalitet ljudi iz struke imali velikezamjerke...

NA ÂSU FIZIKEDa li }e u~enici nau~iti sve {to treba kako treba

NATJERANA DA PI[EFahreta Sijer~i}, jedna

od autorica knjiga fizike inastavnica ovog predmeta

NATJERANA DA PI[EFahreta Sijer~i}, jedna

od autorica knjiga fizike inastavnica ovog predmeta

�


autora, a osim kvalitete postoji i drugiozbiljan problem: nastavnica muzi~kogNa|a Pejak je i razrednica u jednom oddevetih razreda, iz svog iskustva kaè da jemodel “jedan ud`benik, jedan predmet”jednostavno neodrìv i da to mi{ljenjedijele njene kolege i roditelji. Navodi jedanod problema s kojim su se u~enici suo~ilipo~etkom ove godine: s obzirom da je iznovog ud`benika matematike izba~ena prvatematska oblast, roditelji su bili prinu|enitraìti stare ud`benike i kopirati zadatkekoji nedostaju.

[TA KA@E VIJE]E RODITELJA

Amela Penava, predsjedavaju}a Vije}aroditelja osnovnih i srednjih {kola KantonaSarajevo, napominje da ““ne treba bitinikakav stru~njak da se zaklju~i da jekvalitet ud`benika lo{“. Ali, Vije}e èli bitipo strani i ne zamjerati se, jer ““zbogdosada{nje nakaradne prakse da ud`benicine prate nastavne planove i programe i zaisti predmet u jednom razredu se ko -risti vi{e ud`benika za razli~ite razrede,predstavnici Vije}a podràvaju ideju feder -a lnog ministra Ma{i}a”. [to se njih ti~e,izabrani ud`benik moè imati vi{ekoautora i tako dobiti na kvaliteti. ““Trebasjesti i razgovarati, i tako do}i do rje{enja.Nama je bitno da je ud`benik prije svegakvalitetan u smislu da u potpunostiomogu}ava u~enicima dobar temelj zanadogradnju u sljede}em razredu i da je kaonastavno pomagalo od koristi prosvjetnimradnicima. Nije bitno da li je jedan autor iliima vi{e koautora, ukoliko ispunjavakriterije koje treba da zadovoljava.” Oni,su, ipak za to da postoji ““konkurencijakvaliteta, i da prosvjetni radnici izaberu oddvije knjige jednu i po njoj rade kaokvalitetnoj knjizi”. ““Na{a djeca trebajudobro obrazovanje u osnovnim {kolamakao temelj svake mlade zdrave li~nosti.Svaki propust generacijama se pokazuje usrednjim {kolama, gdje odli~ni u~enici izrazli~itih osnovnih {kola masovno padaju izfizike, hemije i matematike, {to je zaistaporaàvaju}e”, dodaje Penava. Roditeljièle kvalitet i jednoobraznost, evropskestandarde obrazovanja, te da ud`beniciprate nastavne planove i programe. ““Mi kaoroditelji razli~itih profesija, u velikombroju prosvjetni radnici, i{li smo na svejavne rasprave i dali svoje sugestije.” UVije}u kaù da posebno treba obratitipa`nju na ud`benike geografije, gdje udevetom razredu djeca trebaju upoznati inau~iti sve o BiH, “i na taj na~in graditikod djece patriotizam i ljubav premadomovini...” Ali, kako smo vidjeli u svemu{to je ranije re~eno, upravo je saud`benikom geografije situacija katas t -rofalna. �

53

ZA[TO JE SPORAN MODEL “JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET”

Ranija istraìvanja Inicijative za pra -vi~an obrazovni sistem u BiH, koja su jo{2008. pokrenuli Ured UNICEF-a u Bosni iHercegovini, Regionalni ured za jugo -isto~nu Evropu organizacije Save theChildren Norway i Fond otvoreno dru{tvoBiH, pokazuju da 63% u~enika smatra danastavni planovi i programi, kao i ud`be -nici, ne pripremaju mlade osobe za ìvot udru{tvu zasnovanom na principima parti -cipativne demokratije i vladavine zakona.Analize ud`benika iz nacionalne grupepredmeta, koje su ra|ene, kao i podaci iz{kola o pona{anju pojedinih nastavnika,“pokazuju da se u dijelu {kola, dakle i krozobrazovni ciklus, provodi politika nacion a -

lne homogenizacije i razdvajanja, tepolitika konflikta”, u grupi nacionalnih pre d -meta - maternji jezik, povijest i geografija.Posebnu pa`nju zasluùje pitanje po kojimsu to kriterijima za ud`benike nacionalnegrupe predmeta, geografija i ~itanka,izabrane izdava~ka ku}a Vrijeme iz Zenicei IK “NAM” iz Tuzle. Pro{le godine,izdava~ka ku}a Vrijeme iz Zenice optuìlaje Udruènje izdava~a ud`benika uFederaciji BiH da vodi “nelojalnu ka m -panju” i “medijski lin~” protiv IK Vrijeme i IK“NAM” iz Tuzle. U narednom broju, a naprimjeru ~itanke koju su izdale ove ku}e,vidje}emo o kakvom je kvalitetu rukopisarije~. �

SPORAN ODABIR UD@BENIKA

Ranije analize udžbenika iznacionalne grupe predmetapokazuju da se u školama provodipolitika nacionalne homogenizacijei razdvajanja




FONDACIJA ZA KINEMATOGRAFIJU

POBUNA “PROVJERENIH

KLASIKA“ BH. KINEMATOGRAFIJE

Tanovi}, Pa{ovi}, Kabil, Juki}... konkurisali sa diletantskim, lo{im, povr{nim scenarijima

Fond:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 22:16 Page 54

Ne pro|e niti jedna godina a danakon raspodjele sredstava izbudèta Fondacije za kinem a -tografiju FBiH ne ispliva neki“skandal“ ili “nepravilnost“, na

koje naj~e{}e ukazuju nezadovoljnibosanskohercegova~ki filmski autori iautorice ~iji projekti ne dobiju novac. Ovegodine za to su se pobrinuli reditelji HHarisPa{ovi} i NNamik Kabil: prvi je konsterniranjer on kao “profesionalni reditelj“ nijedobio pare, a drugi (koji tako|er nije dobionovac) tvrdi kako su ga iz Fondacijekontaktirali, tj. reketirali, i ponudili muopciju da njegov projekat “poguraju“ mimokonkursa - {to je on, naravno, principijelnoodbio.

“GURANJE“ MIMO KONKURSAU otvorenom pismu koje je prije

nekoliko dana uputio na adrese nekolikosarajevskih medija, Namik Kabil izme|uostalog navodi: “Moj projekat, scenarij zaigrani film Samo za [ve|anke nije podrànod strane Fondacije. Bio sam nezadovoljantakvim rezultatom, {to je ljudska reakcijaali to nije povod za ovo reagiranje. Naime,dan prije izlaska zvani~nih rezultatakontaktirao me jedan ~lan upravnog odboraFondacije i ponudio mogu}nost, ovdje }uparafrazirati, da se spomenuti projekat, zakoji su oni ve} znali da nije pro{ao,‘pogura‘ mimo konkursa. Odbio sam tokategori~no. Ne smatram sebe nekomvrstom moralizatora ali me je zaprepastilaspomenuta ponuda. Kojim novcem ti ljudiraspolaù, gdje ta~no stoji taj novac kojegnema u sistemu, a kojim se mogu za~epljatiusta onih koji bi se eventualno pobunili? Dali je to novac Ministarstva za kulturu, iline~iji drugo? Nisam ni stigao svariti prvipoziv kada je u nedelju 7. oktobra stigaodrugi poziv, drugog ~lana upravnog odbora.Ponuda je bila ista, ‘ima na~ina‘ ~ulo se sadruge strane telefona. Ovaj ‘na~in‘ se opetodnosio na tajanstvenu mogu}nost daFondacija pogura projekat mimo konk u -rsa.“

Zbog svega navedenog, Kabil je pozvaonadle`ne institucije da obore pro{li konkurs

Fondacije, a Upravni odbor Fondacije,kojim predsjedava AAmer Kapetanovi}, dakolektivno podnese ostavku. Me|utim,~elni ljudi Fondacije kategori~no sudemantirali Kabilove tvrdnje, nazivaju}i ih“klevetama“ i “podmetanjima“.

“Namik Kabil je zloupotrijebio ~inje -nicu da su ga nazvali predsjednik UO AmerKapetanovi} i ~lan UO JJovan Marjanovi}da mu osobno saop}e da nije pro{ao nakonkursu, kao {to su to u~inili i s drugimautorima ~iji projekti nisu pro{li naovogodi{njem konkursu. Ne vidimo u ~emuje problem nazvati autora koji ove godinenije dobio dovoljan broj bodova nakonkursu za produkcijska sredstva, a napro{logodi{njem je dobio od Fondacije20.000 KM za razvoj tog istog projekta.Tim prije {to je njegov projekt, me|utim,stru~ni ìri ove godine ocijenio nedovoljnorazvijenim i na{a je du`nost i obaveza tomu i saop}iti. Dati mu odgovaraju}e upute

i ohrabriti ga da nastavi razvijati projekt tega upoznati o mogu}nostima nastavkasuradnje. A ne, kako navodi, nuditi muopciju da pro|e mimo konkursa, naprostojer takva opcija ne postoji“, saop}eno je izFondacije.

Ove godine iz budètskih sredstavaFondacije za kinematografiju dodijeljeno jeukupno 1.310.000 KM kao podr{ka za 11dugometra`nih i {est kratkometra`nihfilmova, te razvoj {est novih scenarija ifilmskih projekata. O tome ko }e dobitinovac odlu~ivao je ìri koji su ~inili AAhmedImamovi}, Emina Gani}, Ahmed Buri},Dragan Komadina i AAdis Bakra~. Uprkos~injenici da je rad Fondacije za kine -matografiju mnogo transparentniji i ure| e -niji otkako je na ~elu Upravnog odboraAmer Kapetanovi}, dok za vrijeme man -data biv{eg federalnog ministra kulture isporta GGavrila Grahovca to ~esto nije bioslu~aj, pojedini filmski radnici ostali su


PAZI, SNIMA SE

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Fondacija za kinematografiju FBiH ove godine dodijelila je 1.310.000 KM kaopodršku za 11 dugometražnih i šest kratkometražnih filmova, te razvoj novih

scenarija i filmskih projekata; naša novinarka piše o tome zašto je žiri Fondacijeovog puta odlučio dati prednost debitantima u odnosu na već etablirane filmske

autore, od kojih se mnogo očekivalo, a dobilo veoma malo

U kategoriji dugometra`nih filmova,ove godine novac su dobili Faruk[abanovi} za projekat Ptice kao mi(200.000 KM), Zdenko Jurilj za Ringìvota (92.919 KM), Ines Tanovi} zaprvijenac Na{a svakodnevna pri~a(223.000 KM) i Timur Makarevi} zaprojekat Klju~ u produkciji SCCA/Pro.ba(225.000 KM).

Pod stavkom “Sufinanciranje novihdugometra`nih filmova izrazito uspje{nihautora“, Jasmili @bani} dodijeljeno je200.000 KM za projekat Most na Drini.Podsjetimo, za isti je projekat po urge n -tnom postupku, na inicijativu federalnogministra kulture i sporta Salmira Kaplana,Vlada FBiH iz teku}e budètske rezervekrajem pro{le godine izdvojila 100.000KM, a nakon {to je rediteljica @bani}kazaprijetila istupanjem iz ~lanstva Udru-` enja filmskih radnika BiH jer, kako je

navela, ne èli “biti dio Udruènja kojepodràva odluku da se ove godine (2011.)u okviru Fondacije za kinematografiju nedodijele sredstva za dugometra`ne igranefilmove.” Za ve} ugovorene dugometra`nefilmove, Zehra i Fortuna Pjera @alice uprodukciji Refresha, te Hiljadarka Nenada\uri}a u produkciji Heft, dodijeljeno je102.656, odnosno 100.000 KM. Podstavkom “Manji nske bosanskoherce -gova~ke kopro dukcije“ podràni su projektiSierra Nev ada... rumunskog autora CristiPuiua (90.000 KM), Most na kraju svijetaBranka I{tvan~i}a iz Hrvatske (40.000KM), te Na granici Francois Lunela(Francuska) i êfurji raus GoranaVojnovi}a (Slovenija) koji su dobili po35.000 KM. Fondacija je dodijelila sredstvai za {est kratkom etra nih filmova i {estprojekata koji su u fazi razvojascenaristi~ke gra|e. �

KAKO SU RASPODIJELJENA SREDSTVA

Najviše novca dobili Makarević,Šabanović, Ines Tanović i Jasmila Žbanić

55

��


“frapirani“ tim {to na proteklom konkursuFondacije nisu podràni projekti “velikih“,etabliranih rediteljskih imena poput HarisaPa{ovi}a, oskarovca DDanisa Tanovi}a iliElmira Juki}a.

“Vrlo je lo{a odluka Fondacije zakinematografiju da sprije~i da DanisTanovi}, Elmir Juki} i ja snimamo igranefilmove. Ako se izuzmu automatskasredstva za filmove Jasmile @bani} i Pjera@alice, Fondacija je donijela novu odlukuda iz proizvodnje igranog filma u BiHisklju~i profesionalne reditelje. Fondacijaje ovim rekla da je u njenom interesu daDanis Tanovi} ne snima film u BiH ili dadrugi profesori Akademije scenskihumjetnosti u Sarajevu ne snimaju igranefilmove. Time Fondacija sebe vodi kasamoukidanju i doprinosi obezglavljivanjukulture u BiH“, izjavio je Haris Pa{ovi} zaDnevni avaz.

Pored toga {to pomenuta Pa{ovi}evaizjava implicira kako su samo on, Tanovi} iJuki} u ovoj dràvi “profesionalni redi -

telji“, a svi ostali su, valjda, amateri, unajnovijem “skandalu“ oko Fondacije svisu svjesno zanemarili ono su{tinsko,najva`nije pitanje: kakav je zapravokvalitet prijavljenih scenarija pomenutihautora?

Kako iz dobro obavije{tenih izvorasaznaje Slobodna Bosna, osim nekoliko~asnih izuzetaka, poput projekta Na{asvakodnevna pri~a Ines Tanovi} koji jepodràn sa 223.000 KM, Klju~ TimuraMakarevi}a (225.000 KM) te 3D anim i -ranog filma Ptice kao mi Faruka [aban o -vi}a (200.000 KM), konkurencija me|uscenarijima budu}ih dugometra`nih bh.filmova, bar kada su u pitanju poznataimena od kojih se mnogo o~ekivalo, nikada

nije bila lo{ija. Haris Pa{ovi} je konkurisaosa scenarijem koji je napisao zajedno sahrvatskim autorom VVinkom Bre{anom.Članovi ìrija su, kako nezvani~no sazn aj -emo, smatrali da je pri~a, koja se odvija najednoj srpskoj svadbi, povr{na i nedovoljnorazra|ena - drugim rije~ima, daleko odscenarija koji bi u dogledno vrijeme mogaou}i u fazu realizacije filmskog projekta.Elmir Juki} konkurisao je sa scenarijem@aba, ra|enim po istoimenom pozori{nomkomadu DDubravka Mihanovi}a, koji se ve}nekoliko godina izuzetno uspje{no izvodina repertoaru sarajevskog Kamernog teatra55.

@aba je nesumnjivo potvr|eno kvali -tetan tekst, me|utim, osnovna zamjerka


FONDACIJA ZA KINEMATOGRAFIJU

GUBITNICI

SAMO ZA NAMIKA (I ŠVEÐANKE): Ostaje nejasnokako se među eminentne autore uspio svrstati i Namik Kabil, autor “Čuvara noći“, po općoj ocjeni, najdosadnijeg filma u istoriji bh. kinematografije

Haris Pa{ovi}

Namik Kabil

Danis Tanovi}

Elmir Juki}

�


ìrija bila je u tome {to je Juki} prakti~no“prepisao“ Mihanovi}evu dramu, te seuop}e nije potrudio da razvije pri~u uodnosu na pomenutu predstavu. DanisTanovi} na konkurs Fondacije predao jescenarij koji je napisao zajedno sa svojimprijateljem i strana~kim kolegom, PPredr a -gom Kojovi}em. @iri je, navodno, bioprili~no nezadovoljan Tanovi}evim iKojovi}evim scenaristi~kim uratkom, ukojem se glavni junak vra}a u Sarajevonakon 20 godina ìvota u Parizu i posistemu Prljavog Harryja kre}e u obra~unsa ovda{njom mafijom...

Ostaje nejasno kako je me|u pomenuteeminentne autore koji se, ako je suditi pona{im informacijama, na proteklomkonkursu Fondacije ba{ i nisu iskazali, sebeuspio svrstati i Namik Kabil, povratnik izfilmske {kole Los Angelesa koji je, nakon{to mu se izjalovio san o holivudskoj slavi,u Bosni i Hercegovini uspio napisati jedanpristojan scenarij (Kod amidè Idriza) isnimiti tako|er dosta uspje{an dokum e -

ntarac Informativni razgovori, ali onda je“zakucao“ sa svojim dugometra`nimigranim prvijencem Čuvari no}i, po op}ojocjeni vjerovatno najgorem i najdo -sadnijem filmu u istoriji bh. kinema -tografije u kojem se, kako je to ta~nodefinisao jedan kolega novinar, “zvani~none radi ni o ~emu“.

MNOGO PROJEKATA, MALO PARA“Su{tinski problem je ukupnoj koli~ini

sredstava namijenjenih kinematografiji,koja nije ni blizu dovoljna potencijalu kojiimamo. Sa raspoloìvim sredstvimapodràni su zaista samo najurgentnijiprojekti. Naàlost, mnogo potencijalnodobrih projekata }e morati sa~ekati idu}ekonkurse“, kaè reditelj i predsjednikovogodi{njeg ìrija Fondacije AhmedImamovi}.. “Mnogo projekata, malo para, anovac smo morali raspodijeliti. Ono {to jevrlo bitno jeste da je rad Fondacije potpunotransparentan otkako je do{ao novi Upravniodbor. Naàlost, nema dovoljno novca.

Jasmila @bani} dobila je 200.000 KM poautomatizmu kao nosilac u~e{}a uzvani~noj konkurenciji Berlinalea. Kadaizbijemo to i ‘repove’ Fondacije prema,recimo, Pjeru @alici, koji je prije nekolikogodina dobio 900.000 KM, te mu se svakegodine upla}uje odre|en iznos, ostaje vrlomalo sredstava. U ovoj fazi trebali bismoimati bar ~etiri miliona maraka da bismomogli odgovoriti svim zahtjevima.“

@iri Fondacije za kinematografiju ovegodine svjesno je odlu~io podràtidebitante i to je sasvim ispravna odluka, sobzirom da oni autori od kojih se najvi{eo~ekivalo nisu prijavili svoje najboljetekstove. Naravno, nezadovoljnih “bunto-v n ika“ }e uvijek biti, a novca nikaddovoljno. U ovom slu~aju, treba re}i da jedostojanstvo zadrào jedino Danis Tanovi},koji se proteklih dana nije èlio ogla{avati umedijima i “kukati“ kako mu scenarij nijepro{ao na konkursu Fondacije - premda, sobzirom na reference, svakako ima najvi{eprava na to. �


PAZI, SNIMA SE

DOBITNICIJasmila @bani}

Ines Tanovi}

Timur Makarevi}

Faruk [abanovi}


Po~etkom marta ove godine, kadaje “pala” prva klapa filma Hali -min put, pisali smo o svemu {to jebilo vezano za njegovu pred(pro -dukciju), a u tekst “ugradili”,

nara vno, i radnju filma, onu koja je me -dijima tada bila na raspolaganju. Dakle,“Halimin put dirljiva je pri~a o dvije ènekoje dijele jedno maj~instvo u poslijeratnojBosanskoj Krajini, ta~nije, pri~a odobro}udnoj Halimi koja poku{ava prona}isvog nestalog sina, svjesna kako je jedinina~in da uspije u svojoj namjeri taj daprona|e svoju ne}akinju koja je s njim naposeban na~in povezana, a koju niko nijevidio ve} dvadesetak godina.”

NAJBOLJA FILMSKA ULOGA

ALME PRICEDa, kompleksna je to pri~a, istinita,

bolna, tragi~na, potresna, za koju je trebaloimati i talenta, i iskustva, pa ako ho}ete ihrabrosti napisati je i “prebaciti” na filmskoplatno. Doista su, a zaklju~ak donosimonakon {to smo odgledali ovaj film uprostorijama sarajevske producentske ku}eF.I.S.T., izvrstan posao uradili i bosa n -skoher cegov a~ki scenarista FFe|a Isovi} ihrvatski reditelj AArsen Anton Ostoji} igotovo kompletna ekipa filma Halimin put.Moè se tu prona}i i pokoja zamjerka, ali

generalno, Halimin put od sada ubrajamo uneka od najzna~ajnijih ostvarenja realizo-v a nih na ovim prostorima u nekolikoposljednjih godina. Pa nas ~udi ~injenica daje na posljednjem Festivalu igranog filma uPuli Zlatna arena oti{la u ruke samo jednom~lanu ove filmske ekipe: OOlgi Pakalovi} zasporednu ènsku ulogu. ““Vi prvo pa odmahu glavu! Pretpostavljam da vam se tolikodopao film da ne moète da vjerujete? Činimi se da niste jedini, samo {to ne}u japrotiv ìrija, jer je njihovo pravo dadodjeljuju nagrade na na~in kako najboljeznaju i umiju. A ako ja trebam da odg o -vorim na va{e pitanje, onda }u re}i dadoista ne pri~am s Daliborom Matani}em,jednim od ~lanova ìrija, jer je prije ~etirigodine navodno govorio naokolo da je mojfilm Ni~iji sin pobijedio na Puli i u svakompogledu potukao njegov film Kino Likazato jer sam zvao ìri. Kada sam nazvaoDalibora da se na|emo na kavi, dapopri~amo ljudski i da mi objasni {to je

mislio, on je odbio, rekav{i da se ne èlidruìti s hrvatskim redateljima. Eh, nakontakvog bezobrazluka vi{e s njim nekomuniciram niti imam namjere. Samo, nevjerujem da je to utjecalo na odluku ìrija.Ponavljam, ìri ima pravo donositi samo -stalne odluke, a ja se u odluke bilo kojegìrija, ako su ih donijeli svojom glavom,bez interesa sa strane, ne mije{am”, govorinam Arsen Anton Ostoji} na po~etku na{egintervjua.

� Ba{ ne mogu vjerovati da je iko boljeod Alme Price odigrao glavnu ènskuulogu, pa ~ak ni Ana Kari} koja je ovegodine osvojila Zlatnu arenu. Da li ste Viporedili kvalitet te dvije uloge?

Negdje sam rekao da je to vjerojatnonajbolja filmska uloga AAlme Price. Mislimda nisam pogrije{io jer je to vrsta uloge kojanadilazi i sam film. To }e ostati zapisano upovijesti filma. Alma je doista to vrhunskiodigrala, a {to je bilo najljep{e, Alma je i upripremama i na snimanju svojim pon a -{anjem dokazala koliko je vrhunska pro -fesionalka. Ali nemam namjeru porediti tedvije uloge. Ina~e, AAna Kari} mi je izuzetnodraga, to je divna osoba i izvrsna glumica,koje dugo nije bilo na filmu i veselilo me jekada joj je kolega IIgor Mirkovi} dao glavnuulogu u svom filmu.

� A maska je posebna pri~a. Neki mojidrugovi i poznanici koji su ove godinegledali filmove u Puli vele da je maskerfilma Ljudo`der vegetarijanac nagra|en


OTVORENO I ODGOVORNO

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

Svoj treći dugometražni igrani film HALIMIN PUT, ARSEN ANTON OSTOJIĆsnimio je po scenariju našeg FEÐE ISOVIĆA; u sedmici prije sarajevske premijere

reditelj iz Hrvatske za naš magazin govori o nastanku potresnog filma o “dviježene koje dijele jedno majčinstvo”

INTERVIEW

Arsen Anton Ostojić reditelj

“Halimin put“ je izuzetno dirljivfilm, nakon kojeg }ete dugo

razmi{ljati o onome {to ste vidjeli

MALO, ALI DOVOLJNO:Mislim da je bilo važno da i Bosna u ovome sudjeljuje, tako da ja to ne bih mjerio iznosomnovca nego iskrenošćunamjera

��

Arsen Anton:INTERVJU - osnova.qxd 10.10.2012 22:14 Page 58


AUTOR PRIÊ KOJA JE DIO SVIH NAS

HRABAR I OTVORENReditelj iz Splita Arsen Anton Ostoji}


Arenom samo zato {to je Reneu Bitorajcu“nabacio” periku na glavu. Va{ masker je,pak, nekoliko najva`nijih filmskih likova uHaliminom putu u~inio dvadeset i tri godinestarijim...

Drago mi je da vam mogu predstavitiizvrsnu maskerku MMartinu [ubic-Dodo~i},Slovenku sa stalnom beogradskom adre -som, kao i njenu asistenticu VVi{nju Karauli}te frizerku [[tefaniju Roso, koje su zaslu`neza izgled glumaca. Nemam namjeruuspore|ivati ni masku u mom filmu smaskom u nekom drugom filmom. @iri znaza{to je donio odluke koje je donio, jerjedini su oni imali uvid u sve filmove. A napublici je da procijeni da li je maska uHaliminom putu toliko uvjerljiva dapovjerujete da lik Safije ima 18 pa 41godinu te lik Halime 33 pa 56, uz ostaleglumce koji stare: MMustafu Nadarevi}a,Dariju Lorenci Flatz, MMiraja Grbi}a, EEminuMufti} te LLenu Politeo.

� Jo{ }emo malo ostati na {picu Istre.Mo`da je, ipak, najva`nije da ste osvojiliZlatna vrata Pule, {to zna~i da ste osvojilisrca tamo{nje publike. Jer, ocjena 4.86kojom je publika nagradila Halimin putnajvi{a je u istoriji Pulskog festivala!Uostalom, za publiku se i snimaju filmovi,zar ne?

Pa naravno da se filmovi snimanju zapubliku. To je najve}i propust nekih na{ihkriti~ara koji tu jednostavnu ~injenicunikako da shvate. Oni misle da se filmovisnimaju zbog njih?! Samo, da vas isp r -avim. Ne znam da li je ova ocjena najvi{au ~itavoj povijesti Pulskog fes tivala jernemamo dokumentaciju na osnovu kojebismo to mogli zaklju~iti. Ali je sigurnonajvi{a u novijoj historiji, tj. onolikokoliko su nam dostupni podaci omogu}iliuvid. I jo{ ne{to: pored dvije spomenute

nagrade film je dobio i nagradu ìrijaMladih film ofila, kao i specijalno pri -znanje Udruènja kriti~ara Evrope iMediterana FEDEORA.

DRAMA PROTIV KOMEDIJE� Moè li drama pobijediti komediju,

kao {to je Halimin put u Puli pobijedioParadu. Odnosno, moè li Halimin put imatipubliku koja }e danima i sedmicama stajatiu redovima za ulaznice?

Zar to nije fascinantno da jedna ozbiljnadrama pobijedi najgledaniji film desetlje}au regiji, koji je pri tome jo{ i urnebesnakomedija? Jedan kolega mi je rekao da }epo tome ovaj festival i ostati zapam}en. Ada li }e publika hrliti u kina, to doista neznam, jer to ovisi o mnogo faktora. Ono {tosa sigurno{}u mogu tvrditi jest da }e onikoji pogledaju film biti izuzetno zadovoljni.Bilo je publike u Areni koja je na izlasku,

kada su trebali ubaciti svoje glasa~ke listi}eu kutije, pitala za{to nema ocjene 10, a nesamo 5?

� A, recimo, da ste distributer filma kojiste reìrali, {ta biste preporu~ili poten -cijalnim gledaocima ovog filma u regiji, {taje to zbog ~ega bi trebali do}i u kino igledati Halimin put? Tako }ete na najboljina~in najaviti sarajevsku premijeru 17.oktobra i zagreba~ku osam dana poslije.

Halimin put treba pogledati jer je toiskren, emotivan i vrlo uzbudljiv film,koji s toplinom pristupa svim likovima,koji nikoga ne osu|uje i koji na jedanpoetski na~in kroz sudbinu jedne majkegovori o ovim na{im prostorima iminulim vremenima. To je izuzetnodirljiv film koji ostavlja dubok dojam inakon kojeg }ete dugo razmi{ljati oonome {to ste vidjeli.


OTVORENO I ODGOVORNO

�

INDIKACIJE I GOTOVPROIZVODReditelj ArsenAnton Ostoji} nasetu sa glumicomAlmom Pricom (lijevo); scena izfilma Halimin put(desno)

ODGOVORNI AUTOR Reditelj Haliminog puta tvrdi da je atmosfera na

snimanju njegovog filma bila profesionalna i kvalitetna


� Vjerujem da je situacija na samomsnimanju bila ~esto bolna, dramati~na, pa itraumati~na. Da li sam u pravu?

Niste! Situacija na setu je bila profes i -onalna, mirna, kvalitetna, u najboljem redu,~itava ekipa je radila u slozi, nije bilo sva|e,svi su radili brzo i dobro. Ne treba biti bolnona setu da bi film mo`da bio bolan. Tada seobi~no ne uspije ostvariti ono {to stenaumili. Mi smo sve dobro kontrolirali, takoda smo mogli usmjeriti emocije tamo kamosmo i htjeli.

� Naizgled mala sudbina i neva`na èna~ine veliku filmsku pri~u i va`nu filmskuulogu. Ali, koliko pri~a Fe|e Isovi}a uVa{oj reìji moè biti globalno prihva}ena?

Ne znam. To trebamo tek vidjeti. Javjerujem da moè. Film za sada jo{ uvijeknije igrao niti na jednom stranom festivalu.Ali sada kre}e na prve festivale jer je u{ao ukonkurenciju u Kairu, Cottbusu, Tallinnu.Nadam se da }e biti uspje{an.

VIZUALNO PRIKLADNA BANIJA� Nailazite li danas na neke pogre{ke u

Haliminom putu, ili nedovoljno obja{njeneelemente pri~e? Ja bih, recimo, volio znatikolika je udaljenost izme|u sela gdje ìviHalima i sela u kojem ìvi njen brat Avdo saènom, sinom i Safijom, zato {to meinteresuje mogu}nost zata{kavanja “bolneistine”, “grijeha” muslimanke i Srbina,Romea i Julije iz Bosanske Krajine.

Sela su dovoljno daleko da Safija morasatima tr~ati da do|e od jednog do drugogili da se Halima mora voziti autobusom. Nemislim da je to gre{ka, dapa~e, svjesni smobili tih elemenata i na to se pazilo. Osimtoga, unutar obitelji svi su svjesni tog“grijeha” a jedino nekakav zami{ljeniostatak sela ne zna za njega. Ti neki dijelovipri~e su jasno razumljivi iako nisu pot -

crtani. Trebate znati da nije mogu}e em o -tivno doìvjeti film ako ste zbunjenipri~om.

� Kako god, imate najve}u ocjenu unovijoj istoriji Pulskog festivala, a iHrvatski audiovizualni centar dodijelio jeHaliminom putu najvi{e novca od svihprojekata do sada: 1.350.000 KM! Da li stese i sami za~udili da je tolika finansijskasredstva dobila pri~a o èni u dimijama?

Pa, HAVC je dodijelio ta sredstva jer jena tada{njem natje~aju taj tekst bioocijenjen najboljim scenarijem. Zar nijedivno da je HAVC ili hrvatska kinemato -grafija toliko otvorena da dopu{ta da se radefilmovi o “ènama u dimijama”? Mislim daje to bilo vrlo pozitivno, od strane tada{njihpovjerenika SSa{e Vojkovi} i DDarka Luki}a,kao i od Hrvatskog audiovizualnog vije}akoje je odobrilo njihove odluke. To moèbiti samo znak zrelosti neke kinema -tografije. Ali ova pri~a nije s drugogkontinenta. To je u na{em susjedstvu, to jedio nas, to je dio ovog prostora i vremena.Baka glavne glumice, hrvatske dramskeprvakinje AAlme Price, je iz Srebrenice.

� Radnja filma de{ava se u Bosanskojkrajini, a zapravo je sve snimljeno naBaniji, tridesetak kilometara ju`no odZagreba...

Taj dio Hrvatske i li~i na Bosanskukrajinu, vizualno odgovara Cazinskoj kra ji -ni. Odluka da se tamo snima bila je dijelomuvjetovana financijskim sredstvima adijelom stoga {to je vizualno prikladno. Do

sada nitko to nije zamjerio, {to vjerujem daje stvar uvjerljivosti, ali i ~injenice dapubliku ponese pri~a pa niti ne gleda na tedruge, “manje va`ne” stvari.

� Snimili ste vrlo kvalitetno ostvarenje,tako da ne vjerujem da sada imate motivabilo koga optuìvati. Ali, evo ja }u, pa Viprokomentari{ite ako èlite: sramotan jeiznos novca koji je na{a dràva uplatila nara~un Haliminog puta, ne znam je li bilodovoljno i za catering, a film se ti~e svihnas!

Bosna i Hercegovina je uplatila kolikoje mogla da uplati. Hvala sarajevskojFondaciji za kinematografiju te FederalnojTV {to su i to uplatili, i pokazali iskrenuèlju da sudjeljuju u filmu. Mislim da jebilo va`no da i Bosna u ovome sudjeljuje,tako da ja to ne bih mjerio iznosom novcanego iskreno{}u namjera.

� I za razliku od nas, u Hrvatskoj se nesnima jedan film godi{nje, ove godine uPuli bio ih je rekordan broj. Je li i kvalitetve}i u odnosu na, naprimjer, 2008., kada stepremijerno prikazali Va{ drugi dugomet -ra`ni igrani film Ni~iji sin?

Te{ko mi je govoriti o kvaliteti onda isada, jer jo{ uvijek nisam vidio dobar diofilmova s ovogodi{nje Pule. Iskreno, neznam. Mislim da ovaj kvantitet ne morazna~iti da su filmovi bolji. Svakako sujeftiniji, a to se naàlost vidi, ma koliko vibili odu{evljeni maksimalnim iznosomkoji HAVC zna dodijeliti najboljimscenarijima. �


AUTOR PRIÊ KOJA JE DIO SVIH NAS

Iako je na Odsjeku za reìju Akademijedramske umjetnosti u Zagrebu diplomirao1990., Arsen Anton Ostoji} do sada jereìrao tek tri dugometra`na igrana filma.Njegov prvijenac, Ta divna splitska no} iz2004., bio je hrvatski kandidat za Oscara,drugi film Ni~iji sin osvojio je prije ~etirigodine {est Zlatnih arena, a tre}i, Haliminput, tek treba biti distribuiran i prikazan nafestivalima {irom svijeta.

Ro|en je u Splitu 1965. godine. U tih~etrnaest godina, koliko je pro{lo odnjegovog diplomskog ispita na ADU-u doreìranja vlastitog prvog dugometra`nogigranog filma, deset je ìvio u New Yorku,gdje je i magistrirao, te dvije godine uSalzb urgu, u kojem je bio redovni profesori {ef Videoodsjeka na Fakultetu primije -njenih nauka. Danas je, pak, redovniprofesor na Katedri produkcije na zagreb a -~koj ADU. �

SPLITSKI SIN

Magistar, reditelj, profesor



MARK RAVENHILL

[AKA-U-OKO-POZORI [TEMark Ravenhill je doslovce prekono}i, uz Sarah Kane, postaonajpoznatiji predstavnik takozvanog“in-yer-face-theatre”, nov og valabritanskog teatra ~ije je glavnoobilje`je surova, brutalna, iskrenaslika me|uljudskih odnosa udana{njem dru{tvu

Mark:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 22:05 Page 62

Kad se jedna vrata zatvore, drugase otvore - u toj misli je, otpri -like, sadràna ìvotna filozofija iiskustvo 46-godi{njeg MMarkaRavenhilla, jednog od najpozn a -

tijih i najkontroverznijih dramskih pisacadana{njice, koji je ovih dana prvi putposjetio Sarajevo i Bosnu i Hercegovinukao gost 52. internacionalnog teatarskogfestivala MESS. Zbog trodnevne radionicekoju je vodio u Bo{nja~kom institutu, a ukojoj su u~estvovali mladi dramski autori iautorice iz BiH, Hrvatske, Poljske, Slov a -~ke, Ukrajine i Srbije, Ravenhill, ka kokaè, nije uspio vidjeti puno ni od grada, niod Festivala...

“Pogledao sam predstavu Mrzim istinuOlivera Frlji}a i veoma mi se svidjela.Postavlja mnoga pitanja o teatru, politici,otporu, kao i pitanja odnosa unutarporodice i pri tome uspijeva biti vrlokonkretna, uz neke realisti~ne situacije ukojima se svi mogu bar dijelom prepoznati.Svidio mi se na~in na koji je publika vrloneposredno uklju~ena u predstavu i lako}as kojom se ona moè pratiti uprkos velikimpitanjima koje otvara, a glumci su tako|erbili fantasti~ni“, pri~a Ravenhill. ““[to seti~e Sarajeva, kao neko ko dolazi ovdje prviput, sama ta ~injenica opsade koju sugra|ani Sarajeva preìvjeli ‘90-ih godina naneki na~in budi u meni poniznost i divljenjeprema hrabrosti ljudi ovdje. Te{ko jezamisliti da su sa tih prekrasnih planina ibrda iznad grada nekada ispaljivane granate

i meci koji su ubili tolike nedu`ne ljude...Ne moète a da se ne divite veli~iniljudskog duha koji je uspio sve to prevazi}ii nastaviti da ìvi, stvoriti budu}nost nakontakvog pakla.“

GAY U TEATRUMark Ravenhill postao je poznato ime u

svijetu teatra 1996. godine, kada je ulondonskom Royal Court Theatre prvi putizveden njegov komad Shopping andFucking (Kupovanje i je..vanje). Zahva -ljuju}i drami prepunoj nasilnih i seksualnoeksplicitnih scena, u ~ijem su sredi{tutrojica narkomana i homoseksualaca, jedangangster i jedna propala glumica, Ravenhillje doslovce preko no}i, uz SSarah Kane,

postao najpoznatiji predstavnik takozvanog“in-yer-face-theatre” ({aka-u-oko-pozori -{te), nov og vala britanskog teatra ~ije jeglavno obilje`je surova, brutalna, iskrenaslika me|uljudskih odnosa u dana{njemdru{tvu. Ono {to je motiviralo MarkaRavenhilla da napi{e Shopping andFucking (koji je produciran i izvo|en ubrojnim zemljama svijeta, uklju~uju}i iprostore ex-Jugoslavije gdje je, istina,stigao sa “zaka{njenjem” od nekih {est-sedam godina, op.a.) nije bila, kako kaè,èlja da {okira ili da izazove skandal - bilaje to drama ro|ena iz njegove osobnedrame, kada je po~etkom devedesetihsaznao da je HIV pozitivan.

“Dijagnozu sam dobio 1991. godine, a uto vrijeme jo{ nije postojao efikasan lijek zaHIV. U najboljem slu~aju, o~ekivalo se dasa takvom dijagnozom moète ìvjeti jo{pet do deset godina. Ja sam tada imao 25godina i poku{avao sam da se pomirim sa~injenicom da }u do 35. biti mrtav“, pri~aMark. ““Prije nego {to sam saznao da samHIV pozitivan, bio sam mnogo vi{ezainteresiran za reìju nego za pisanje. Aliposao reditelja zahtijeva mnogo energije,cjelodnevne probe, vo|enje ~itavog timaljudi, sve je to prili~no fizi~ki zahtjevno.Shvatio sam kako ne}u imati snage za to,tako da je moja bolest zapravo presudila dapostanem pisac. Ta spoznaja da ne}ete jo{


BRUTALNO ISKREN PISAC

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Jedan od najpoznatijih britanskih savremenih dramskih pisaca MARK RAVENHILL(46) bio je gost proteklog, 52. internacionalnog teatarskog festivala MESS; sautorom provokativne predstave “SHOPPING AND FUCKING“, koja je prije

desetak godina izvođena i na našim scenama, razgovarali smo o njegovom doživljajuteatarske umjetnosti, kontroverzama i skandalima vezanim uz njegov rad te

intimnoj borbi sa teškom bolešću koju i danas u većini zemalja prati stigma...

“MOTHER CLAP’S MOLLY HOUSE”Crna komedija iz 2001. koja istraùje ljudsku

seksualnost jedan je od najpoznatijih Ravenhillovih komada

BAD BOY BRITANSKOGTEATRA

��


dugo ìvjeti daje vam sasvim druga~ijuperspektivu ìvota i vremena - sve se odvijaubrzano, intenzivno...“.

U vrijeme kada se pojavio Shoppingand Fucking, u Londonu je ve} postojalaizvjesna tradicija, ako se tako moè re}i,gay likova u predstavama. Ali istov r -emeno je uvijek postojao i pritisak da segay likovi prikaù kao pozitivni i sre}ni,kao “normalni“ ljudi, uslovno re~eno,obja{ njava Ravenhill: ““Sve je to biloprili~no neiskreno i vjerujem da jeShopping and Fucking donijela promjenuu tom smislu, u na~inu prikazivanja gayosoba u teatru. @elio sam dati jednudruga~iju, realnu dimenziju gay likovima,omogu}iti im da imaju i negativnaiskustva sa nasiljem, drogom i svim onim{to moè pratiti i heteroseksualne likove.U mnogim zemlja ma, uklju~uju}i Bosnu,prije ove predstave gay likovi nisu bili ba{‘popularni’ u teatru, ~ak ni oni pozitivni,tako da se desio taj drasti~ni prelaz od

potpunog izostanka gay karaktera udramama do predstave Shopping andFucking.“ U isto vrijeme kada jeShopping and Fucking prvi put pro -duciran, na trì{tu se pojavio novi lijekprotiv HIV-a, koji je dao nadu milionimaoboljelih diljem svijeta. ““Vijest o otkri}ulijeka bila je u svim novinama i odjednomsu ljudi poput mene mogli da se nadajukako }e ìvjeti mnogo duè odo~ekivanog, ~ak i do~ekati starost. Takose dogodilo da produkcija predstaveShopping and Fuc king nije bila najve}idoga|aj u mom ìvotu, nego upravootkri}e tog lijeka“, pri~a Ravenhill.

U proteklih 15 godina Ravenhill jenapisao jo{ dvadesetak komada - okupiralesu ga razli~ite teme, od odnosa na mik r -oplanu, unutar porodice, pa do globalnihtema poput rata u Iraku i terorizma. Ali bezobzira na pri~u, na{ sagovornik nagla{avakako je za njega najva`nije prenijeti vlastitidoìvljaj svijeta na pozornicu i istovremeno

spoznati {ta to zna~i biti ìv. ““Uvijek sam setrudio biti maksimalno iskren prema sebi iprema publici“, kaè Ravenhill i dodaje dane razmi{lja puno o etiketi “kontroverznog“autora: ““Kada jednom steknete tu repu -taciju kontroverznog pisca, to je ne{to {tovas stalno prati i prili~no je te{ko nositi se stim, jer ljudi onda o~ekuju da }e svaki va{naredni komad biti jo{ {okantniji i ska n -dalozniji od prethodnog. I ako se to nedogodi, odmah pomisle da ne{to nije u redus vama (smijeh). SSkoro da budu ljuti, ilirazo~arani. Kao pisac, nisam mogaodozvoliti da to uti~e na mene, ina~evjerovatno vi{e nikada ni{ta dobro ne bihuradio.“

NOVE PREDSTAVEI STARA PITANJA

Uprkos tome {to predstavlja savremenubritansku dramsku scenu, Mark je veomanaklonjen tradicionalnom teatru i klasi -~nim komadima. Novi tekstovi, kako kaè,


MARK RAVENHILL

NEPRIRODNA KULTURA SREĆE: “Postalo je gotovo tabu biti negativan, neraspoložen, pesimističan, ljut, depresivan. Svi moraju biti vedri i srećni u svakom

momentu, izražavati negativne emocije nije dopušteno. To je jedna vrsta ludila“

KONTROVERZNA DRAMAPredstava Shopping and Fuckingod 1996. do danas izvo|ena je ubrojnim zemljama, a ovih danapriprema se i njena poljska premijera u Teatrdlawas

KONTROVERZNA DRAMAPredstava Shopping and Fuckingod 1996. do danas izvo|ena je ubrojnim zemljama, a ovih danapriprema se i njena poljska premijera u Teatrdlawas

�


~esto zapravo ne donose ni{ta novo - iza{to ih onda uop}e postavljati? ““UVelikoj Brita niji je glavni argument zaproduciranje novih komada da je toispravna i dobra stvar, to tako treba raditi,treba dati {ansu mladim piscima... Aliproblem je u tome {to je jako te{ko napisatidobar komad, pa i nemate ba{ tolikomnogo kvalitetnih novih tekstova. Postoji~itava jedna ma{inerija da bi se ti tekstovipostavili na scenu, cijeli sistem ljudi kojivje{ta~ki stvaraju predstave i pi{u protivsvoje volje, pa onda imaju druge ljude kojito prepravljaju, dora|uju, skra}uju,pro{iruju... To {to je neki komad teknedavno napisan ne zna~i nu`no da on nudii neki novi na~in razmi{ljanja ili pogledana svijet, a to bi zapravo trebalo biti

najva`nije. Mnogi od tih komada samoponavljaju stvari koje su ve} ispisane punoranije, u drugim dra mama. A nove teme inova pitanja uvijek se na me}u - svijet semijenja, dru{ tvo se mijenja i stalnosaznajemo neke nove stvari o namasamima.“

Ravenhill je trenutno angaìran kaorezidencijalni pisac u ~uvenoj RoyalShakespeare Company. Otkriva nam darazmi{lja o novom komadu koji }e se bavititakozvanom “kulturom sre}e“ - ~udnimfenomenom koji se iz Amerike, poputepidemije, {iri na Evropu.

“U Velikoj Britaniji trenutno postoji tajedna ogromna kultura optimizma, sre}e,pozitive. Recimo, kad sretnete nekog naulici i pitate ga ‘kako si’, on }e vam sa{irokim osmijehom odgovoriti: ‘Izvrsno!Sjajno se osje}am‘! Taj nametnuti optimi -zam se nekako preselio iz Amerike,posebno iz Kalifornije, gdje je takvopona{anje ve} odavno postalo kulturolo{kastvar. Nevjerovatno je kako se to pretvara uskoro oficijelnu kulturu zemlje - na radnimmjestima, u {kolama, u domovima... Svisvakoga provjeravaju sve vrijeme: roditeljidjecu, u~itelji u~enike, {ef radnike,prijatelji prijatelje, kako bi se pobrinuli dasvako bude sretan i veseo. Na neki ~udanna~in, to provjeranje podsje}a me na Stasi“,zaklju~uje Ravenhill. ““Postalo je gotovotabu biti negativan, neraspoloèn, pesi -misti~an, ljut, depresivan. Svi moraju bitivedri i sre}ni u svakom momentu, izra` a -vati negativne emocije nije dopu{ teno. Toje jedna vrsta ludila, ta neprirodna kulturasre}e.“ �


BRUTALNO ISKREN PISAC

Prije pet godina Ravenhill jena festivalu u Edinburgupredstavio zanimljiv projekatpod nazivom Ravenhill forBreakfast (Ravenhill zadoru~ak). Napisao je po jedankratki, 20-minutni komad zasvaki dan trajanja Festivala.Cijeli “serijal“ sastojao se od 16komada, koji su se bavilipitanjima rata protiv terorizma iislam ofobije.

“Kad se sve sabere, to jeukupno negdje oko {est satidrame, a {est sati je upozori{nim uslovimaotprilike duìna Rata i mira.Takav projekat zahtijevao jeveliku temu, a taj sudarcivilizacija, terorizam, rat i

konflikt izme|u muslimana izapadnog svijeta jesunajve}e teme na{eg doba“,obja{ njava Ravenhill.

Publika je dolazila napredstave svako jutro u devetsati. Svi bi dobili kafu i pecivoza doru~ak i onda gledalipredstavu. Neki su dolazilisvakog jutra, a neki bi do{lisamo jedanput ili dvaput, jer sesvaki komad mogao gledatikao zasebna pri~a. “Sve {toje u to vrijeme u teatrura|eno o pomenutimtemama bilo je ra|eno udokumentaristi~koj, gotovonovinars koj formi. A teatar,po mom mi{ljenju, trebapronalaziti metafore na

druga~iji na~in odnovinarstva i to je ono {tosam poku{ao da uradim,premda je publika ve} imala

jasno definirane slike u glavio 11. septembru, ratu uIraku, Abu Ghraibu... Nisamim nudio nikakvu poruku, akamoli rje{enje, samo samnastojao na neki na~inpro{iriti perspektivu ljudi otim doga|ajima i mo`da imponuditi malo druga~ijevi|enje stvari. înjenica jeda u Velikoj Britaniji imadosta islamof obije, ali ono{to je za mene bila mo`danajve}a satisfakcija jesteizvo|enje tog projekta uIstanbulu. To je najboljapotvrda kako kr{}anska iislamska kultura mogu po -stojati zajedno, sli~no kao uSarajevu.“ �

RAVENHILL ZA DORUÂK

“Rat, terorizam i islamofobija su najveće teme našeg doba“

UTRKA SA ŽIVOTOM:“Dijagnozu sam dobio1991. U to vrijeme očekivalo se da sa HIV-ommožete živjeti u najboljemslučaju još pet do desetgodina. Ja sam tada imao25 godina i pokušavaosam da se pomirim sačinjenicom da ću do 35.biti mrtav“

U @IVOTU I TEATRU“Uvijek sam se trudio bitimaksimalno iskren prema

sebi i prema publici“


Kada spomenete naslove knjigapoput Nacije i nacionalizam od1780 - program, mit, stvarnost,Trijumf buròazije, Kulturapam}enja i historija, O istoriji,

onda grandioznu ~etvorotomnu Vrijeme...,u kojima podastire povijest kapitalizma odpo~etka Francuske revolucije pa sve dorasapa Sovjetskog saveza - jasno je dagovorite o jednom od najve}ih inajva`nijih intelektualaca XX stolje}a,Ericu Hobs bawmu. Taj nas je polihistor,profesor, mar ksista, kulturni antropolog,

teoreti~ar, ~ije smo knjige u redovitimrazmacima dobijali i u prijevodima najezike koji su se govorili u biv{oj namdomovini, napustio 1. oktobra, u starostiod 95 godina, upravo kada je pripremao

knjigu u kojoj je sakupio neke od svojihnovijih eseja.

Iako po mnogo~emu kontroverzan, ~lankomunisti~kog pokreta u cijeloj Europi iredoviti ~lan Komunisti~ke partije Velike


NEKROLOG VELIKANU

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

Bio je marksista, komunista, odrastao u srednjoeuropskoj kulturi, polihistor ipoliglota, Jevrejin porijeklom iz Poljske, čovjek koji se čvrsto držao svojih ideja ikoji se nikada nije želio isticati; prošle sedmice preminuo je ERIC HOBSBAWM,

ogromna intelektualna gromada i veliki poznavalac jazza

POLIHISTOR KAO PRONICLJIVI JAZZ KRITIČAR

JEVREJIN IZ POLJSKE I MARKSISTAPored nau~ne karijere, Eric Hobs bawm je

ostvario i zavidnu karijeru jazz kriti~ara

Eric:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 22:03 Page 66

Britranije, lijevo orijentirani intelektualac,univerzitetski profesor, postmarksista,autor ogromnog opusa i neizmjerne {irineintelektualnih interesa, koji su po svojojteorijskoj zasnovanosti i dalekose`nim ipronicljivim zaklju~cima i analizama bilibez premca u novijoj povijesti engleske ieuropske kulture, Eric John Hobsbawm(ro|en 1917. U Aleksandriji) je bio svesamo ne konvencionalna osoba i aka demik,~ak i kad se raspravlja o njegovim dobronam poznatim knjigama i studijama,pogotovo onima u kojima istraùje povijestmodernog kapitalizma, a industrijskerevolucije u XIX stolje}u posebno, tepovijest radni~ke klase. Oni kojima je jazzpri srcu i koji su uz slu{anje plo~a iodlazaka na koncerte èljeli dubljeproniknuti u tajne ove muzi~ke umjetnostite su se dohvatili knjiga poznatih i manjepoznatih autora, bilo ameri~kih, bilo onih izEurope, morali su se u jednom trenutkudodirnuti i - gle malog ~uda - eseja, te or -ijskih zapisa i razmatranja koje je, kaojednu od svojih postranskih, pomalotajnovitih aktivnosti, ~itav ìvot prakticiraoupravo Eric Hobsbowm.

TAKO JE SVIRAO DUKEIako se niti jedna ozbiljnija knji`nica ne

moè zamisliti, recimo, bez knjige Vrijemeekstrema - istorija kratkog XX vijeka 1914-1991, svaki vatreniji zaljubljenik u jazz sekad-tad morao dohvatiti knjiìce u kojoj supod nazivom The Jazz Scene sakupljenineki od njegovih zapisa o jazz glazbi.Prvobitno objavljena u Engleskoj 1959., unjoj se Eric Hobsbowm potpisuje kaoFrancis Newton i prezentira neke od zapisakoje je publikovao u radni~ko-novolje -vi~arskom tjedniku New Statesman uperiodu od 1959. pa do izlaska knjige.Tristotinjak stranica te knjige svakog }ejazz afacionadosa ispuniti beskrajno dub o -kim razmi{ljanima o fenomenu jazz glazbe,otvoriti pitanja o mnogim njenimaspektima, prodrijeti duboko pod povr{inutonova koje su pred njim nizali najpoznatijijazz i blues glazbenici.

Pogledajmo malo povijest te njegovefasciniranosti jazzom. Poznata je njegovaìvotna sudbina: ro|en u Egiptu, potom jesa roditeljima ìvio u Be~u, pa onda uBerlinu gdje je bio svjedokom ra|anjanacizma i trajno se zarazio ljevi~arskimidejama, on odlazi u Pariz i na koncu dolaziu London, odnosno u Englesku, gdje }estudirati i kasnije nastaviti karijeru kaoprofesor i istraìva~. Ni{ta u njegovomìvotu nije bilo lako niti jednostavno -marksista, komunista, odrastao u srednjoe -uropskoj kulturi, polihistor i poliglota,Jevrejin porijeklom iz Poljske, ~ovjek kojise ~vrsto drào svojih ideja i koji se nikadanije èlio isticati, on se zarazio jazzom kad

je imao 15-l6 godina, oti{av{i sa ro|akomna cjelono}ni koncert orkestra DDukeaEllingtona u jednom londonskom hotelu. Idok je ve}ina do{la da se zabavi i ple{e uzhot tonove Dukeova orkestra, na{ je junakostao zakovan za stolicu skoro zaprepa{tenglazbom koja je bila inovativna, ekspres i -vna, svjeà, puna neobi~nih zvukova,orkestracija i vrhunskih solista. Sam jekasnije rekao da je ostao sjediti jer je biomr{av i ruàn, i sa njim nijedna djevojkanije èljela plesati. Odmah je shvatio da jeu direktnom sudaru sa vitalnom kulturomkoja je krajnje kreativna, koja dolazi saruba dru{tva i koju voli samo manjina, koja}e to uvijek i ostati. Redali su se drugikoncerti, posjete brojnim londonskimklubovima u kojima je podjednako uìvao unastupima engleskih i ameri~kih glazbe -

nika, prve plo~e i knjige. I onda se jednogdana osmjelio i pitao urednike u tjednikuNew Statesman da li bi mogao po~etipone{to pisati o jazzu. Dobio je pravo natjednu kolumnu koju je prilje`no ispu -njavao svojim razmi{ljanjima o raznimaspektima jazza. Bile su to pedesete godine,vrijeme obnovljenog interesa za tradicio -nalni jazz, ali isto tako i revolucionarnihpromjena poznatih kao be-bop, koje }e jazzjo{ vi{e odvesti od {iroke publike idefinitivno je pretvoriti u umjetni~kuformu.

DOMETI DO FREE JAZZAKupio sam pro{le godine revidirano

izdanje knjige The Jazz Scene iz 1989. ujednoj second hand knjiàri za tri funte,

kada se Francis Newton (pseudonim uzetod jednog jazz truba~a koji je djelio sa njimnovoljevi~arske ideje!) vratio sa pravimimenom E.J. Hobsbawm, i to reizdanjeobogatio sa novim predgovorom, kojipokazuje da njegova veza sa Ellingtonom,Davisom ili MMingusom i AArmstrongomnikada nije prestajala i da je i u poznimgodinama pa`ljivo slu{ao najnovije dometesve do free jazza, te pratio literaturu i imaokomunikaciju sa mnogim va`nim jazzkriticima diljem svijeta - od Čehoslova{ke(sada Če{ke!), do Japana, Italije, Gr~ke,Engleske, posebno Francuske i Amerike.

Poliglota, erudita {irokih interesa,izvanredno obavije{ten i na~itan, E.J.H. usvojim esejima dubinski razmatra umjetn o -st jazz glazbe: njenu zasnovanost, razvoj,eksperimentalnost, potom uklopljenost usvijet zabavlja~ke industrije, razmatrastatus publike, koja i sama dijeli margi -nalnu poziciju glazbenika ~iju muziku vole,ukazuje na socijalnu poziciju pojedinihva`nih li~nosti, posebno onih Afroame -rikanaca, od kojih su mnogi dolazili izobitelji srednje klase, istraùje odnose jazzai drugih umjetnosti, ne pokazuje onuodioznost spram popularne glazbe kakvubiljeìmo kod zagovornika Frankfurtskefilozofske posmarksisti~ke {kole (AAdorno,Marcuze i HHorkheimer!), nagla{ava razlikeizme|u ozbiljne glazbe i jazza, inemogu}nost da se estetski principi prveprimijene kao vrijednosni sustav za drugu,otvara prostor da se improvizaciji ioriginalnosti pojedinih genija jazza (PParker,Davis, Ellington i drugi!), ispituje odnoseizme|u ruralnog bluesa i orkestralnogjazza, te odnosa jazza i drugih umjetnosti...E.J.H. se prije pita negoli samo odgovara,otvara {iroka podru~ja razmatranja, podiènas u stadij svekolikog preispitvanja i trajneanalize. Pri tomu rabi ne samo svojulegendarnu akribi~nost i izvanrednu educi -ranost, nego se poziva na mnoga istraì -vanja, citira gomilu najpoznatijih kriti~ara iteoretika. Drugovao je sa znanim jazzkriticima poput NNatta Hentofa, ~uvenoglovca na talente JJohna Hamm onda,posebno se druìo sa RRalfom Gleasonom,imao kontakte sa ~e{kom jazz scenom iposebno sa JJosefom [kvoreckim i velikimkriti~arom LLubomirom Doruzkom, koji muje napisao predgovor za ~e{ki prijevodknjige The Jazz Scene, bio blizak i sanovim generacijama engleskih i ameri~kihjazz teoretika, fotografa i drugih u~esnikajazz ìvota.

Kad je 1982. kona~no napustio Birkb e -ck univerzitet, odlu~io je da definitivno odeu New York. I da predaje povijest, ali istotako i da se iznova uroni u tada vitalnunjujor{ku jazz scenu. Pa }e E.J.H. skoro dokraja svoga ìvota pisati kritike knjiga ojazzu u New York Review of Booksu. �


ERIC HOBSBAWM (1917. - 2012.)

ERUDITA [IROKIH INTERESAU svojim esejima Hobs bawm je dubinskirazmatrao umjetnost

Eric:TEKST osnova.qxd 10.10.2012 22:04 Page 67

“Ako na kraju prihvatimvjeru, bi}e to samo zato {to mije draè da umre vjernik negoda umre nevjernik“, pi{eChristopher Hitchens u svojojposljednjoj knjizi, u svojimposljednjim danima ìvota.Drzak, pretjeran, rasko{nobezobrazan i neuvi|avan, alisavr{eno uvjerljiveargumentacije, on jedecenijama odu{evljavao iljutio ~itaoce. Pisao je iznimnoprovokativne eseje o skorosvim zamislivim temama (osimo sportu) i tako je ostalo sve dosamog kraja. Pa ~ak i kad jetema postao on sam, ta~nijeborba sa neizlje~ivim rakomod kojeg je obolio.

Knjiga Smrtnost govori oposljednjih devetnaestmjeseci njegovog

ìvota, od saznanja o bolestipa do posljednje zabilje{keotipkane u rijetkim trenucimakad su lijekovi protiv bolovadjelovali a pisanje bilomogu}e. Na prvi pogled se~ini kao jeftini triknezaja`ljive izdava~kema{inerije objavljivati bilje{keumiru}eg ~ovjeka. Ali to nijebilo koji ~ovjek, to je osobakoja daje beskompromisan idragocjen, bolno iskren pogledna svijet sa samrtni~kepostelje. To je sve do kraja jo{uvijek onaj isti ~ovjek kojiuporno ponavlja da Boganema i sva|a se sa svima kojitvrde suprotno. To je ~ovjekkoji je u stanju uvjeriti ~itaocada se obra}a samo njemu, on~itaoca nepogre{ivo {armira,provocira, ljuti i budi izintelektualne u~malosti.

Hitchens opisuje kakovijest o njegovoj bolestiizaziva razli~ite komentare, odzluradog prepoznavanja Boìjekazne u pi{~evom tumoru, pado prijateljskih poku{aja da muse situacija olak{a. Onduhovito obja{njava za{to ganerviraju ljudi koji kaù da }ese moliti za njega: kakav je toBog kojeg moè{ ubijediti da tizna{ {ta je bolje nego on?Umoli}e{ ga da ja ne umrem,ali je li tvoja molitva usli{enana ra~un nekog drugog? Takvai sli~na pitanja autor postavljakroz cijelu knjigu.

On me|utim nije cinikkoji odustaje odlije~enja i ~eka svoj

kraj: na nagovor supruge,Hitchens pristaje na sveraspoloìve oblike lije~enjaraka, prolazi najve}emedicinske torture u nadi da }ese borba isplatiti. Kao rezultatsvog iskustva on govori o

osje}aju bespomo}nosti kojibolestan ~ovjek prolazi, oiritantnim eufemizmimasmi{ljenim da se bolesnikaumiri, o nepravednimo~ekivanjima da se bolesnikbori (kao da ishod zavisi samood njegovog pukog truda).Autor nam daje i briljantneuvide u na{u sopstvenuhipokriziju kad se na|emopred bolesnikom, ali u istovrijeme oslikava iambivalentni odnos bolesnikaprema na~inu na koji ga drugivide: koliko god ga nerviraliljudi koji mu daju la`nu nadu,toliko ga povrijede i bliskiprijatelji koji prihvataju njegovkraj i otvoreno ga pitaju: ““Je liti ào {to vi{e nikad ne}e{vidjeti Englesku?“

Christopher Hitchens dosamog kraja vjeruje umogu}nost izlje~enja,

iako je dobro upoznat sasvojim realnim {ansama. On

govori o patnjama ineugodnostima koje drugipre{u}uju: bol je konstantan,tijelo ne moè podnijeti novoubadanje iglama, zatvor sesmjenjuje sa dijarejom, osimkose opadaju i dlake u nosuzbog ~ega nos neprekidnocuri... ““Ja nemam tijelo, jajesam svoje tijelo“, govori sasamrtni~ke postelje ~ovjek kojije u isto vrijeme i nevjerovatnium. Smrtnost je lekcija oumiranju, va`na inadahnjuju}a, ali ne izastra{uju}a. Ova knjiga nasne}e i ne moè pripremiti nasmrt, ali }e nam iskreno,po{teno i pametno progovoritio tabuiziranom vremenu kojejoj prethodi. �


Pi{e: ADISA BA[I]

Ubije|eni ateista, neodoljivi kozer i gorljivi polemi~ar Christopher Hitchens u knjizi“Smrtnost“ opisuje svoje suo~avanje sa neizlje~ivom bole{}u

Christopher Hitchensro|en je 1949. u Engleskoj,studirao je u Oxfordu i dugoìvio u SAD-u. Napisao jepreko dvadeset knjigaraznih ànrova, pisao jepamflete, polemike, eseje,reportaè, knjièvnukritiku... Njegovenaj~uvenije knjige surasprava Bog nije velik iautobiografija Hitch 22.Preminuo je 15. decembrapro{le godine. Smrtnost jenjegova posljednja knjiga.

O AUTORU

EsejChristopheraHitchensa“Smrtnost“(Allen & Unwin,Australija,2012.)

KNJIGA MJESECA

Mala škola umiranja

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 10.10.2012 20:43 Page 68


Biblioteka SarajevoNa poziv Goetheinstituta grupa bh.pisaca napisala jeknjièvne radove oVije}nici i o ìvotu ugradu ~ija je bibliotekausmr}ena. Rezultat jeknjiga BibliotekaSarajevo: literarnomjerenje grada

(Naklada ZORO, Sarajevo, 2012.) a autorisu: Dèvad Karahasan, FeridaDurakovi}, Nenad Veli~kovi}, FadilaNura Haver, Vedrana \eki}, MilanStan~i}, Saida Mustajbegovi}, LejlaKalamuji}, Ahmed Buri}...

A {to sad?Ugledna hrvatskapsihologinja MirjanaKrizmani}, autoricavi{e bestselera zapsiholo{ku pomo}, usvojoj novoj knjizi A {tosad? (V.B.Z., Zagreb,2012.) nudi “upute zanevolje“. Radi sezapravo o nizovimajednostavnih

afirmativnih tvrdnji koje mogu biti povod zarazmi{ljanje i u najkompliciranijim ìvotnimsituacijama kao {to su bolest i smrt bliskeosobe, razvod, preljub, invaliditet, otkaz naposlu... Cijena je 29 KM.

Dijalog 3-4U novom broju~asopisa za filozofiju idru{tvenu teorijuDijalog 3-4, 2011nalaze se, izme|uostalog, prilozi irasprave sa skupova ovizuelnoj kulturi i omjestu sociologije u bh.dru{tvu, te osvrti na

novu knjigu Ive Kom{i}a. âsopis donosii tekst Asje Mandi} o problemimarecepcije savremene umjetnosti, zatimtekst Marine Katni}-Bakar{i} o prozorukao arhitektonskom znaku, tekstDubravke Pozderac- Lejli} o pro{irivanjugranica kulture...

GOSTOVANJE DUBRAVKE UGRE[I]

Povodom jubilejaPEN-a u BiH

Nakon {to jeovih dana zasvoju knjigueseja Napadna minibar:Karaokekultura dobilapresti`nunagradu JeanAmery,hrvatskaknjièvnicaDubravkaUgre{i} sesprema zaSarajevo gdje}e gostovati31. oktobra napoziv PENCentra u BiHpovodomobiljeàvanja20. godi{njiceosnivanja ove

institucije. Knjièvna ve~er Dubravke Ugre{i}uvod je u obiljeàvanje PEN-ovog jubileja, ave~er }e moderirati Dijala Hasanbegovi} iNenad Veli~kovi}. Mjesto odràvanja je ateljeFigure, a vrijeme 19.00 sati.

BIOGRAFIJA ARNOLDA SCHWARZENEGGERA

Istina oTerminatoruNa preko sedam stotina stranica opisao jeArnold Schwarzenegger svoj ìvotni put odaustrijskog snagatora do glumca i ameri~kogsenatora. Naslov autobiografije je Total Recall(potpuno sje}anje ali i totalni opoziv) ali sje}anjeje zapravo vrlo selektivno, u svrhu o~uvanja svihuvrijeènih stereotipa o {tajerskom bodibilderukoji uspijeva zahvaljuju}i ambiciji i upornosti. Usami holivudski vrh dovela ga je uloga uTerminatoru, filmu u kojem izgovori cijelihosamnaest re~enica.

SAJAM KNJIGE U FRANKFURTU

Počinje sezona knjigaOd 10. do 14. oktobra odràva seovogodi{nji Sajam knjige u Frankfurtu.Zemlja po~asni gost ovaj put je NoviZeland, a teme u fokusu Sajma sunove mogu}nosti dje~ije knjige,autorska prava u vrijeme elektronskihknjiga, turisti~ka i kulinarskaliteratura... Nova izdanja predstavi}e7.400 izlaga~a iz preko 100 zemalja.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. The Oatmeal: How to Tell If YourCat Is Plotting to Kill You2. Bill O’Reilly: Killing Kennedy3. Eben M. D. Alexander: Proof ofHeaven4. J. K. Rowling: The CasualVacancy5. Mark Owen: No Easy Day

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Svjetlostkomerc, Sarajevo)

1. Abdulah Sidran: Otkup sirove koè

2. David Lagercrantz: Ja sam Zlatan Ibrahimovi}

3. E L James: Pedeset nijansi: Siva

4. Joè Pirjevec: Tito i drugovi5. Ayad Akhtar: Ameri~ki dervi{

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 10.10.2012 20:44 Page 69


KULT MARKETAMY McDONALD

Life In theBeautiful Light

Kud }e{ boljeproslavedesetogodi{njegscenskog radaod snimanjaalbuma. Tako biukratko glasiomoto mlade pop rockautorice AmyMcDonald. Life

In the Beautiful Light je njezin novi albumkoji donosi trinaest novih pjesama, aobjavio ga je Mercury Records.

DOWN

IV Part I-ThePurple EP

PhilAnselmo,pjeva~nekadslavnogmetalbandaPantera, unovom jeprojektu.Band se

zove Down, a album IV Part I-The PurpleEP. Album ~ini svega {est pjesama, apotpisuje ga izdava~ka ku}a DownRecords.

SMASHING PUMPKINS

OceaniaNovi albumnekadsuperuspje{nogrock bandaSmashingPumpkins nosinaziv Oceania.Ovaj CD rockalternativacasadrì trinaest

pjesama, sa etiketom izdava~ke ku}eMartha’s Music. Sve pjesme su dostupnebesplatno putem njihove slu`bene internetstranice.

Na red je do{ao i dugo o~ekivani albumboogie rock legendi ZZ Top. Album LaFutura donosi deset novih pjesama, a dolazinakon osmogodi{nje stanke i albuma RanchoTexicano.

Te 2004., nakon objave pomenutogalbuma, slavni je trojac u sastavu BBillyGibbons, DDusty Hill i FFrank Beard, potpunozasluèno u{ao u R’N’R ku}u slavnih. No,brojni fanovi su se, ipak, bez razlogapribojavali da bi ta godina mogla ozna~iti iizdava~ki kraj banda. Prije ne{to vi{e odmjesec dana najavljen je izlazak novogaalbuma La Futura, koji vam ovoga puta ipredstavljamo.

ZZ Top je, zapravo, antologija teksa{kogrocka. Sastav je nastao daleke 1969. i krozsve ovo vrijeme nisu nimalo odstupali odzadanog pravca. Istina, bilo je tu sporadi~nihkoketiranja sa zvukom klavijatura, radiprodukcijskih zahtjeva, ali se teksa{ka trojkavrlo brzo vratila na pravi kolosijek i nastavila“pra{iti” sa gitarom, bassom i bubnjem, uznenadma{ni vokal Billyja Gibbonsa. Ukarijeri su snimili dvadeset albuma, od kojihsu ~ak {est zasluìli mjesto u rock enc i -klopedijama. Za razliku od ostalih ameri~kihrock bandova, o ZZ Topu je napisanopetnaest knjiga. Koje govore o burnoj ineobi~noj karijeri i donose razli~ite pogledena biografije ~lanova banda. Po sljednja unizu je ona pjeva~a i gitariste BillyjaGibbonsa pod nazivom Rock+Roll Gerheadiz 2005. godine.

Album La Futura otvara I Gotsta GetPaid. Rije~ je o obradi jedne od najpoznatijihhip-hop pjesama iz ’80-tih godina pro{logastolje}a, 25 Lighters. Kada na hip hop ritam

nabacite “25 kilograma” riffova, uz hrapavivokal, dobijete spektakl. Slijede Chartreuse iConsumption, koje nimalo ne odudaraju odprethodne pjesme. Riff do riffa, jednostavnoa odli~no. Ina~e, kad se sa`me rad ovogkultnog banda, nema tu puno pameti. Triakorda, “kilo” riffova i umjereno brzi beat,kona~na su formula genijalnosti teksa{kihbradonja.

êtvrta po redu pjesma je balada OverYou. Sjajni blues u stilu najplodnijegrazdoblja banda, kasnih ‘80-ih. A najboljepjesme na albumu su Heartache in Blue iHave a Little Mercy. La Futura je definitivnojedno od najboljih rock ostvarenja u ovojgodini, te je kao takvo za~epilo usta svimonima koji ZZ Top drè za band za“ohrndale” teksa{ke kamiondìje.

(M. Ili~i})

MUZIKA

“La Futura”, novi album grupe “ZZ Top”

Bradonje su opet u modi

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Beck: I just started hating some people today

2. Alex Clare: Too Close3. Sofa Surfers: Word in a matchbox (ft.

Mani Obeya)4. Urban Cone: We should go to France5. Knife Party: Bonfire6. Nick Waterhouse: Is That Clear7. Justice (with Morgan Phalen): New

Lands8. Haim: Forever9. Muse: Survival10. Bonaparte: Quarantine (ft.

Housemeister)

NOVI TRIJUMF TEKSA[KE TROJKEBoogie majstori ZZ Top objavili su novi studijski album La Futura

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 10.10.2012 20:33 Page 70

Ljubav i buntovni{tvo su dvije velike temekoje se isprepli}u u novom filmu WWesaAndersona. Rije~ je o Moonrise Kingdomu, zakoji je scenario, uz RRomana Coppolu, napisaoWes Anderson, koji je ujedno reìrao film, tetako|er bio jedan od producenata. Ni{ta to ne~udi, jer je rije~ o jednom velikom, razigranomkreativnom filmskom autoru.

Moonrise Kingdom prikazuje pri~u odvoje zaljubljenih, neobi~nih, usamljenihmaloljet nika, koji su istovremeno u bijegu odonoga {to ne èle, te u kretanju prema onome{to èle. On bjeì iz izvi|a~kog kampa, a onaod ku}e, a idu prema ljubavi i slobodi. Dje~akse zove Sam, glumi ga JJared Gillman, adjevojka je Suzy, koju tuma~i KKara Hayward.Oboje su veoma neprilago|eni protagonistikakve oboàva Wes Anderson. U potrazi idrami koja nastaje nakon toga participirajupolicijski {erif, {ef izvi|a~a, roditelji djevojke,udomitelji dje~aka, socijalna radnica... [efaizvi|a~a glumi EEdward Norton, dok po -licijskog {erifa igra BBruce Willis, socijalnuradnicu TTilda Swinton, djevoj~inog oca BBillMuray.

Willis ovdje zaista tuma~i jednu neobi~nu,za njega toplu i komi~nu ulogu odgovorneosobe. Anderson je mnogo toga smislenognapravio na polju razvijanja svoje prepoz n -atljive poetike, te estetike u kojoj mari za boju,patinu, glazbu, psihologiju boja i tonova,odnose, itd. On ne banalizira, on stvara sjajne,zabavne, mudre filmske radove. Itekako zna{to radi, veoma je na~itan i filmofil koji semnogo tu|ih radova nagledao do sada.

Anderson ne bjeì od stvarnosti. On nasuvla~i u ono bitno iz nje, a jedini bijeg kojikoristi jeste bijeg iz surovog naturalizma na{ihìvota u ma{toviti, bajkoviti, magi~nirealizam. Ta “tekstura” nije mu strana. Prijeovog filma koristio ju je u sjajnoj basni Mr.Fox iz 2009. godine. Anderson se izborio zasvoje mjesto me|u autorima na prijelazu spro{log stolje}a u ovo dana{nje, kroz svoje

filmove Rushmore, Kraljevski Tenenbaumi,The Life Aquatic. Ti filmovi su bili tolikoza~udni da se netko mogao zapitati kako jeuop}e mogu}e da su stvarani. Kralje`nica svihtih filmova kao i ovoga su sna`ni, kreativni,zasebni, neovisni karakteri. Njegove filmovekarakterizira to da uvijek ima velike zvijezdeza ne tako veliki novac.

Npr. Moonrise Kingdom je ve} {esti filmkoji je snimio s BBillom Murrayjem. Nazadnjem je radio i s Edwardom Nortonom iHarveyjem Keitelom. Film mu je imao ~astotvoriti festival u Cannesu. Naredno djelo kojeèli stvoriti jeste The Grand Budapest Hotel,koji bi trebao biti zavr{en 2013. godine.Sura|ivat }e s JJohnnyjem Deppom po prviput, te {esti s OOwenom Wilsonom. Radi{an,ma{tovit. Wes, svako Ti dobro majstore èlim!

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETDUG

Krysztog KrauzeKrzysztof Krauze iJerzy Morawskinapisali su scenarioza ovaj film.Krzysztof Krauze gaje reìrao. Godine1999. u rijeci Visli uVar{avi policija je

prona{la dvije vre}e od plastike, u kojimasu bili le{evi bez glava. Istraga navodi napovezanost s ruskim podzemljem. Ovajfilm osvojio je Zlatnog lava na Poljskomfestivalu iste godine kada je napravljen.

Ocjena: 4

BESKRAJNI SNOVI

PouranDerakhshandeh

Jednadjevoj~ica,Elnaz,hendikepiranaje fizi~ki, tezbog toghendikepa nije

primljena u {kolu. Nailazi na nerazumij e -vanje okoline. Jedna u~iteljica doìvljavaniz suludih situacija prije nego {to sesusretne s hendikepiranom curicom.Osmogodi{nja Reyhaneh, koja ide u istu{kolu, ima no}nu moru koja se sutradanobistini. Film iz 2010. godine. Ocjena: 5

DUNJIN CVIJET

Victor EriceRije~ je odokumentarnomfilmu o AntonijuLopezu,{panjolskomslikaru. Pratimoproces izrade

slike sa stablom dunje. Dunja koja seslika jeste dunja koju je sam slikarposadio u vlastitom vrtu. Svake godine,dolaskom jeseni, to stablo postaje stalnimotiv. Cilj slikara jeste “uhvatiti” zrakesvjetlosti koje prolaze kroz li{}e prije negosa stabla ispadnu svi plodovi i li{}e.Slikara ~esto prekidaju nenajavljeniposjetioci. U Cannesu 1992. Dunjin cvijetdobio je nagradu kritike. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Taken (Olivier Megaton)2. Hotel Transylvania (Genndy

Tartakovsky)3. Pitch Perfect (Jason Moore)4. Looper (Rian Johnson)5. Frankenweenie (Tim Burton)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film)

2. Nedodirljivi (Oliver Nakache & Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp, Blitz film i video)

3. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film)

4. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film)

5. Umjetnik (Michel Hazanavicius,Canal+, The Weinstein Company, Blitz film i video)

Ljubav kao bunt

Film “Kraljevstvo izlazećeg mjeseca” (SAD, 2012.), reditelja Wesa Andersona

PRIÂ O DVOJEZALJUBLJENIHNeobi~ni i usamljeni maloljetnici su ubijegu od onoga {to ne èle

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 10.10.2012 20:34 Page 71


KULT MARKETAUTOMOBILI

Land Rover

Land Rover Discovery 4 osvjeèn je za2013. godinu luksuznijom opremom i sapet novih boja karoserije. Najluksuznijimodel sa oznakom HSE dobio je novealuminijumske naplatke od 19 in~a, a ukabini se mogu birati dve nove bojeinterijera.

MOTOCIKLI

Panigale 1199 RS13

Iako jeRS12 uslu`biokogodinudana, zaslijede}u

sezonu i ulazak u WSBK {ampionatDucati je spremio potpuno novu i jo{è{}u verziju modela Panigale. Ovajmodel ne treba mije{ati sa modelomPanigale R koji }e biti predstavljen nasajmu u Milanu.

DESIGN

SegulaFrancuski proizvo|a~ maloserijskihautomobila Segula Technologies razvio jeprototip sportskog hibridnog modelaHagora ukupne snage 220 KS, koji poti~uiz dvotaktnog Rotax BRP motora ielektromotora snage 100 KS. Prototip je duga~ak 3,8 metara, {irok 1,8metara, a visok 1,2 metara. Snagahibridnog pogonskog sklopa prenosi se nato~kove CVT automatskim mjenja~em.

Nogometna reprezentacija Bosne iHercegovine u petak gostuje reprezentacijiGr~ke u Atini u susretu tre}eg kolakvalifikacija za SP u Brazilu 2014. godine.Ekipa BiH u tom susretu nastupit }e bezbitne karike, veznog igra~a italijanskeRome Miralema Pjani}a, koji se oporavljaod povrede i bit }e spreman tek za susretprotiv Litvanije 16. oktobra.

“@elio sam igrati utakmice protiv Gr~kei Litvanije ali, naàlost, za prvi susret nisamspreman”, izjavio je Pjani}. Na kontrolnomtreningu odrànom na stadionu Grbavicapred polazak u Gr~ku Pjani} je objasnio i dasu ~elnici italijanskog kluba traìli od njegada propusti ove susrete zbog sigurnijegoporavka. ““U Romi su traìli od mene da nedo|em i da me u taboru na{eg tima po{tede

ovih utakmica, ali ja sam im objasnio da }ubiti spreman za Litvaniju i da èlim do}i ipomo}i koliko mogu“, izjavio je Pjani}.

Pjani} je optimisti~an pred susret protivGr~ke koji }e biti odigran za dva dana uAtini.

“Ne treba ih se bojati iako su vjerovatnonajbolji protivnik u na{oj grupi. Mislim daimamo kvalitet da se nosimo sa njima.Selektor }e na}i rje{enje da u Gr~kojuzmemo najmanje bod“, kazao je Pjani}.Selektoru reprezentacije BiH SSafetu Su{i}uu posljednje vrijeme ~esto je postavljanopitanje ko }e zamijeniti Pjani}a u po~etnojpostavi, a bh. stru~njak je danas kazao da jenajbliì toj ulozi MMiroslav Stevanovi}.

“Jo{ nisam kona~no odlu~io, imam jo{vremena. Tri igra~a su trenutno najrealnijasolucija Pjani}eve zamjene, a to suStevanovi}, Medunjanin i Zukanovi}, iakoje Stevanovi} najbliì toj ulozi jer meimpresionirala njegova igra protiv Velsa“,objasnio je Su{i}. Bh. stru~njak se osvrnuoi na “vatrenu“ gr~ku atmosferu kojao~ekuje njegov tim u Atini. ““Grci su skloniprovociranju, vatreni su i mi ne smijemodopustiti da nas isprovociraju. Moramo u}iu susret hladnih glava, ne smijemo dobitibespotrebne kartone koji bi nas moglikasnije dovesti u probleme“, rekao je Su{i}.Su{i} za susret protiv Grka na raspolaganjuima sve nogometa{e osim Pjani}a.

(N. Hasi})

SPORT

Utakmica godine u Pireju

Stevanović umjesto Pjanića

NOVE NADEMuamer Svraka i Miroslav Stevanovi}

NOVE NADEMuamer Svraka i Miroslav Stevanovi}

Foto: Mario Ili~i}

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 11.10.2012 0:28 Page 72

Prije ta~no 50 godina, ta~nije 5. oktobra1962. godine, najve}i bend svih vremenatiho je zakora~io na muzi~ku scenu. Tog 5.oktobra Beatlesi su u Liverpoolu objavilisvoj prvi singl, Love Me Do. I nepovratnoizmijenili svijet muzike, ali i svijet u cjelini,budu}i da se upravo taj trenutak ozna~avapo~etkom ludih i prevratni~kih ‘60-ih. Iako}e vrijeme pokazati da je rije~ o po~etkumuzi~ke i inih revolucija, objavljivanjeLove Me Do tada se nije ~inilo tolikorevolucionarnim, posebno ne samim ~lano -vima benda.

Pjesmu su snimili u danas kultnomstudiju Abbey Road, a producent GGeorgeMartin im je platio minimalnu cifru odsedam funti i deset {ilinga (danas bi to bilo137 funti), uz petinu penija za svakuprodanu plo~u. S takvim ugovorom Martinnije nimalo riskirao, ali nije ni trebao,budu}i da su Beatlese prije njega odbile sveostale izdava~ke ku}e. Pri~a se da jetada{nji menadèr Beatlesa Brian Epsteinkupio deset hiljada primjeraka singla kakobi mu pove}ao prodaju, no i uz sve njegovenapore Love Me Do je stigao tek do 17.mjesta na top listama kojima su vladaliCliff Richards sa svojim The Young Ones iapsolutni ljetni hit I Remember Youaustralskog jodlera FFranka Ifielda. Ipak, zatada jo{ relativno nepoznate Beatlese je i17. mjesto na listi bilo veliki uspjeh i

otvorilo je vrata njihovom sljede}em singluPlease Please Me. A ostatak pri~e spada uop}u kulturu...

Na dan obiljeàvanja pola stolje}a odobjave prvog singla momaka iz Liverpoola,oboàvatelji grupe iz ~itavog svijeta okupilisu se u tom gradu na masovnoj posvetidebitantskom hitu The Beatlesa. Neki sudo{li ~ak i iz Japana i Perua na vikendmuzike i beatlemanije, a vi{e od 1.500 ljudiu centru Liverpoola zapjevali su zajednoLove Me Do. Lokalni horovi, {kolske grupei zaposlenici okolnih ureda pridruìli su seobaranju rekorda u “kru`nom“ pjevanju,gdje dvije skupine pjevaju istu pjesmu, alipo~inju u razli~ito vrijeme.

Samo ~etiri mjeseca nakon izlaskaprvog singla, Beatlesi su postali poznati ucijelom svijetu, ali malo je poznato da jenjih ova karijera zapravo po~ela uNjema~koj, ta~nije u hambur{kom Star -Clubu, gdje su dobili svoj prvi profesi o -nalni anga`man. Po~ast ~lanovima bendatako su ovih dana odali i Nijemciokupljaju}i se na hambur{kom Trgu Beatl e -sa i izvode}i uli~ne koncerte. Prije ~etirigodine na tom trgu postavljene su skulpture~etvorke iz Liverpoola, kao trajni podsj e -tnik na mjesto na kojem su odsvirani prvitaktovi jedne velike, nezaboravne muzi~keistorije.

(Priredila: M. Radevi})

Love, love me do...

LIFESTYLE

Pola vijeka najvećeg benda svih vremena


KULT MARKETFINSKA

ParadajzParadajzsmanjuje rizikod mo`danogudara, tvrdefinskiistraìva~i. Onisu prou~avaliuticaj likopena,svijetlocrvenesupstance koja

se moè na}i u paradajzu, paprikama ilubenicama. Rezultati studije, koja jera|ena na uzorku od 1.031 mu{karca,ukazuju da je rizik od mo`danog udarabio smanjen za 55 posto kod osoba kojeunose hranu bogatu likopenom.

VELIKA BRITANIJA

Tematski parkHolivudskifilmskistudioParamountplaniraizgradititematskipark u

Velikoj Britaniji po uzoru na Disneyland uParizu. Prema idejnom rje{enju, izgradnjabudu}eg parka ko{ta}e 2,5 milijardi eura,a u njemu }e biti zaposleno ~ak 27.000ljudi. Bit }e tu najve}i vodeni park uzatvorenom u Evropi, pozori{ta, sale zakoncerte, kina, restorani, hoteli i drugeatrakcije, a ~itav kompleks bit }edvostruko ve}i od Olimpijskog parka uLondonu.

KANADA

TinejdèriKanadskinau~nicitvrdekako }emnogitinejdèrikojinemaju

dovoljno sna imati sr~anih problema ukasnijoj dobi. Istraìva~i su prou~avalinavike spavanja kod 4.100 mladih ljudi -pokazalo se da oni koji nisu spavalidovoljno imaju veliki rizik od pretilosti ilipovi{enog nivoa holesterola u krvi.

LEGENDARNA ÊTVORKA IZ LIVERPOOLA Beatlesi su svoj prvi singl Love Me Do objavili davnog 5. oktobra 1962. godine

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 10.10.2012 15:46 Page 73

74

KULT MARKETARGENTINA

LuisianaLopilato

Argentinska ljepotica jo{ je jednom otkrilasvoju besprijekornu liniju u seksi intimnomrublju Ultimo te time usre}ila mnogemu{karce.

ENGLESKA

MillieMackintosh

Millie se osje}a itekako ugodno u svojojkoì i to je i pokazala u novom izdanjuFHM magazina.

ENGLESKA

Kelly HallJo{ jedna u nizu ljepotica pokazala jesvoje bujne obline za Nuts magazin. Kellyje popularni goli{avi model i redovito sepojavljuje u rubrici Big Boobed Brunette.

Prosje~an tinejdèr provede na internetusat i 40 minuta sedmi~no traè}i pornogr a -fiju. To iznosi pribli`no 87 sati godi{nje.îni vam se puno ili malo? Sat i 35 minutapotrebno im je za ~eprkanje po sadràjimavezanim za mr{avljenje i dijete. U studiji ukojoj je sudjelovalo 1000 tinejdèra saznalose da prosje~an tinejdèr na internetuproìvi pribli`no 31 sat sedmi~no.

Ve}inom ih zanima meka pornografija,plasti~na hirurgija, dijete, osnivanje obitelji iemocionalna potpora. Sat i osam minutaposve}uju stranicama sa savjetima oplasti~nim operacijama, pove}anju grudi,liposukciji i kolagenskim usatcima. Istraìv a -nje je izvr{ilo poduze}e CyberSen tinel, kojezastupa programsku opremu koja omogu}avaroditeljima da prate upotrebu interneta kodsvoje djece, te da bokiraju odre|ene stranice.Ellie Pudd, direktorica prodaje, rekla je:“Istraìvanje ukazuje na alarmantnu ~injenicuda tinejdèri istraùju razli~ite teme zbogpritiska modernog dru{tva.“

Istraìvanje je pokazalo i da tinejdèritraè mnoge informacije o kontracepciji,trudno}i, spolnosti i mr{avljenju. ““Iz nekograzloga lak{e im je ~eprkati po internetunego pitati mamu ili oca za savjet. Upotrebainterneta za istraìvanje o onome o ~emute{ko moèmo razgovarati je dobra, aliroditelji moraju postaviti granice kako biza{titili svoju djecu od neprimjerenih

sadràja.“ Istraìvanje je potvrdilo datinejdèri barem tri sata i deset minutasedmi~no traè teme koje im pomaù pridoma}oj zada}i, sat i 40 minuta za prènjeili slu{anje glazbe. Daljnja dva sata sutinejdèri visili na portalu YouTube, sat i 22minute su ~eprkali po stranicama sazdravstvenim i pou~nim sadràjima, obolestima, pubertetu i sli~nome. Brblja -onice, forumi, Msn, Facebook igraju va`nuulogu u ìvotu tinejdèra i za njih im jepotrebno pribli`no 9 sati i 40 minutasedmi~no, tokom kojih upoznaju noveprijatelje i brbljaju.

Cyber straàr je program koji omog u -}ava roditeljima prili~no dobar nadzor nadonime {to djeca rade na internetu. Da lidjeluje i koliko spretno mora biti dijete dabi ga zaobi{lo, drugo je pitanje. Moramoznati da tinejdère zanimaju “neprimjerenisadràji“, a osim toga kada su u opticaju donjega }e do}i ako ih èli vidjeti, ovako ilionako. [to dijete radi za ra~unalom, moètejednostavno provjeriti jednostavnim klika -njem na pohranjenu povijest posje }enihinternet stranica. Iako te{ko moèmoocijeniti dugoro~an utjecaj interneta i“neprimjernog“ sadràja kome tinejdèrmoè biti izloèn. [ta vi{e {teti djetetu - dani{ta ne zna o spolnosti ili da vidi kako seseksaju dva brazilska transseksualca.

(N. Hasi})

Tinejdžeri i pornografija

CRVENI FENJER

Istraživanje agencije za zaštitu interneta


ISTRA@IVANJETR@I[TAPorazni rezultati o interesovanjima mladih

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 11.10.2012 0:30 Page 74

Glumac DDragan Marinkovi} Maca, {ir o -kim narodnim masama poznat po u~e{}u ureality emisijama u produkciji TelevizijePink, ipak }e, po svemu sude}i, stati na ~eloPozori{ta mladih u Novom Sadu, iako jenedavno navodno odustao od kandidaturenakon burnih reakcija u javnosti. Upravniodbor Pozori{ta mladih podrào je 9.oktobra imenovanje Mari nkovi}a za v.d.direktora, prenijeli su novosadski mediji.UO je ujedno prihvatio ostavku dosada{njegdirektora ZZorana \eri}a, koji je naveo li~nerazloge kao obrazloènje. O imenovanjudirektora zavr {nu rije~ dat }e Skup{tinagrada Novog Sada, koja je nedavno dobilanovu odbo rni~ku ve}inu predvo|enuSrpskom napre dnom strankom.

Marinkovi} je nedavno potvrdio da jenakon burnih reakcija javnosti odustao od~elnog mjesta u Pozori{tu mladih, za koje gaje predloìo Srpski pokret obnove.Prethodno je izjavio da bi upravljanjePozori{tem mladih za njega bilo “velikiprofesionalni izazov“ te da }e mu “radoiza}i ususret ukoliko mu Skup{tina gradaukaè povjerenje“. Dragan Marinkovi}glumu je diplomirao na Akademiji scenskihumjetnosti u Sarajevu. U sarajevskomKamernom teatru 55 ostvario je nekolikouspje{nih uloga, ali se u regionu “pros lavio“kao u~esnik i voditelj reality prog ramaVeliki brat i Farma. Dosada{nji direktorPozori{ta mladih u Novom Sadu Zoran\eri}, koji je izabran 2011. na mandat od

~etiri godine, na osnovu Kon kursa predvi -|enog Zakonom o kulturi, izjavio je najprijeda nije zvani~no obavije{ten o mogu}ojsmjeni, a potom i da ne}e podnijeti ostavkuiako je to od njega traèno. \eri}u je, kakoje nezvani~no prenio Blic, zamjereno to {toje istov remeno dok je bio direktor Pozori{tamladih radio i kao profesor na Akademijiumjet nosti u Banjaluci. \eri} je ume|uvremenu podnio ostavku naAkademiji, a sada i na mjesto direktoraPozori{ta mladih. Neda vno je u NovomSadu smijenjen i direktor Kulturnog centraLasko Bla{kovi}, uz formalno obrazloènjeda je, izme|u ostalog, na prostorijamaKCNS-a u Kato li~koj porti zvani~na tabla sanazivom te ustanove ispisana samolatini~nim pismom. UO KCNS-a je zanovog direktora predloìo AAndreja Fajgeljaiz Pokreta Dveri, koji je poznat i kaopokreta~ “Me|unarodne inicijative zapra}enje antisrbizma“. Nedavno je i za v.d.direktora Gradske biblioteke predloènnekada{nji direktor DDragan Koji}, nakon {toje MMilo{ Pankov podnio ostavku nav ode}ikako ne moè da slijedi kulturnu politikukoju namjerava da vodi nova skup{tinskave}ina u gradu. Za v.d. direktoricu Muzejagrada postavljena je VVesna Jovi~i} (Srpskanapredna stranka), a za v.d. direktoraZavoda za za{titu spomenika kulture uNovom Sadu ponovo je imenovan MMiroslavKopanja (Socijal isti~ka partija Srbije).

(Priredila: M. Radevi})

Macu za direktora!

PREKO EX-YU GRANICA

Kulturna politika Novog Sada


KULT MARKETZAGREB

MakavejevHrvatski filmskisavez organizovaoje 9. oktobra ukinu Tu{kanac uZagrebu filmsko

ve~e posve}eno reditelju Du{anuMakavejevu, u povodu njegovog 80.ro|endana. Kratki utorak u Tu{kancu bioje u cjelini posve}en autoru klju~nihfilmova jugoslovenskog „crnog talasa“, aprema èlji samog Makavejeva, programje po~eo projekcijom dokumentarno-eksperimentalnog filma Zahod MihovilaPansinija iz 1963. godine, koji je autorsvojevremeno posvetio Makavejevu.

KRAGUJEVAC

JoakimInterFestMe|unarodnipozori{ni festivalmalih scenaJoakimInterFestpredstavlja od 7.do 15. oktobradesetak

produkcija iz BiH, Italije, Hrvatske,Makedonije i Srbije, u selekciji pozori{nogkriti~ara Gorana Cvetkovi}a. Bh. teatarove godine u Kragujevcu predstavljajuautorski projekat Olivera Frlji}a Pismo iz1920. u produkciji BNP Zenica, Radni~kahronika Petra Mihajlovi}a, u adaptaciji ireìji Ane \or|evi} i izvedbi ansamblaNarodnog pozori{ta RS iz Banjaluke, teTolstojeva Krojcerova sonata u produkcijiTeatra Kabare Tuzla.

BEOGRAD

[kartUmjetni~ka grupa[kart, ~iji je kredozasnovan nasaradnji, igri itoleranciji uzkori{tenje metodasavremenih

aktivisti~kih kolektiva, predstavlja se od 9.oktobra u Muzeju primenjene umetnosti uBeogradu izlo`bom Poluvreme. Postavkapredstavlja arhivski materijal iz protekle 22godine njihovog rada: samizdat-samodatprodukciju, uli~ni aktivizam, grafi~ki dizajn,12-godi{nje inicijative horova Horke{kart iProba, nove-Nove radinosti i Pesni~enja.

DRAGAN MARINKOVI] MACA Od reality zvijezde TV PINK do

direktora novosadskog Pozori{ta mladih

DRAGAN MARINKOVI] MACA Od reality zvijezde TV PINK do

direktora novosadskog Pozori{ta mladih

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 10.10.2012 15:47 Page 75


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

Umjetnik, istori~ar umjetnosti i teoreti~arvizuelne kulture Kosta Bogdanovi}preminuo je 9. oktobra u Beogradu. Ro|enje u Osijeku kod Sarajeva 1930. godine.Diplomirao je istoriju umetnosti naFilozofskom fakultetu u Beogradu trideset idvije godine kasnije. Izlagao je uBeogradu, Zenici, Splitu, Pan~evu,Kikindi...

“Nakon filma Nemogu}a misija: Duhprotokol, u kojem su igrali na{ glumacMiraj Grbi} i Goran Navojec iz Hrvatske,kasting agencija Zona iz Sarajevasara|ivala je na jo{ jednom holivudskomhitu”. U filmu Sama Mendesa Skyfall, 23.nastavku pri~e o Jamesu Bondu,posredstvom Zone na}i }e se i glumac izBeograda Milorad Kapor.

U Hanikahu Gazi Husrev-begovemedrese u Sarajevu 11. oktobra }e bitiotvorena izlo`ba radova Otpor, autoricaAne Kova~, Mirsade Balji} i AlmeSuljevi}. Kada }e i po~eti obiljeàvanjedvadesetogodi{njice likovnog stvarala{tvaUmjetni~ke ~ete Armije RBiH 1992./1995.Izlo`bu Otpor organizuje Galerija Preporod.

U BKC-u u Kalesiji od 11. do 21.oktobra bi}e otvorena izlo`ba panoanacionalnih spomenika: Kulturno pam}enje- blago koje nestaje. Organizator jeKomisija za o~uvanje nacionalnihspomenika BiH u saradnji sa Zavodom zaza{titu i kori{tenje kulturno-historijskog iprirodnog naslije|a Tuzlanskog kantona.

World Press Photo, Robert BoschStiftung i Mediacentar Sarajevo pozivajunovinare i novinarke na otvaranje izlo`beSEE New Perspectives: Iz ugla fotografasa Balkana, u ~etvrtak, 11. oktobra u 20sati, u Umjetni~koj galeriji Bosne iHercegovine. Za javnost }e Izlo`ba bitiotvorena od 12. oktobra do 1. novembra.

U ponedjeljak, petnaestog oktobra, usarajevskom Art kinu Kriterion u 20 satibi}e promovisan prvi CD novog bendaDamira Imamovi}a koji se zove SevdahTakht. Sada su, pored njega, u toj skupini ibasista Ivan Mihajlovi} i perkusionistaNenad Kova~i}. Do|ite, bi}e i nekog vina,besplatnog, bezbeli!, nakon promocije.

Opet }emo izjavu posuditi odAgencije FENA. A za{to i ne bi,pa to je jedna Agencija. ““Kad sedanas otvori Googleovainternetska traìlica, do~eka vasprigodna ikonica - slika Mehmed-pa{inoga mosta na Drini uVi{egradu, pa kad kliknete na nju,otvori se 1.660.000 rezultata simenom Ive Andri}a. Tako senajve}i svjetski pretraìva~ sje}avelikoga pisca”, kazao jebosanskohercegova~ki pisac inovinar IIvan Lovrenovi}: ““[to imakod nas? Skoro ni{ta. Ima onagrdna Dodik-Kusturi~inanacionalisti~ka potemkinijada nau{}u Rzava u Drinu, i ima - da negrije{imo du{u - lokalni travni~kientuzijazam: vi{ednevni programAndri}evih dana. Pa, mo`da jetako i dobro i pravedno: mi, kaodru{tvo, Andri}a o~ito zasluìlinismo, a njegovo pravo mjesto ijeste u horizontu svjetske literaturei kulture.”

A, sve u povodu 120.godi{njice Andri}evog ro|enja.

Andri}a, o~ito, zasluìli nismo!

IVAN LOVRENOVIĆ, pisac i novinar

AIDA KOSOVIĆ, menadžer u Udruženju “Pixel” iz Sarajeva

AIDAKOSOVI]“U cilju obiljeàvanjaplanirali smoda prikaèmoanimirane filmove uSarajevu, Tuzli i uMostaru”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 10.10.2012 20:30 Page 76


� Danima slu{amo o Mostar Rock Schoolu, a ve}ina nas nezna {ta je to uop{te. Ho}ete li nas upoznati?

Naravno. Mostar Rock School je nastao po modelu koji seprvobitno primijenio u Mitrovici - Mitrovica Rock School -gdje su organizator Musicians Without Borders Int. zajedno saAkademijom Fontys Rock iz Holandije, pokrenuli ovaj vrlointeresantni projekat, koji atraktivnim muzi~kim pravcima iedukativnim pristupom zbliàva mlade ljude u Mitrovici. [to senas ti~e, ja li~no, pa tako i ljudi u [koli, ne razmi{ljamo mnogoo politi~koj situaciji u Mostaru. Fokusiramo se na rad smladima koji èle da se bave glazbom. Angaìrali smopredava~e koji imaju li~ne uspje{ne karijere i veliko iskustvo.Kick-off {kole se desio u Skoplju krajem augusta, gdje je {kolaizabrala {esnaest vrlo talentiranih mladih glazbenika iz Mostarakoji su uz pomo} predava~a formirali ~etiri benda. Pet dana suu Muzi~koj {koli u Skoplju radili probe, photo shootings,prisustvovali radionicama i u dnevnom rasporedu imali sve ono{to imaju profesionalni muzi~ari. A zadnji dan ovog Rockkampa su prezentirali svoj rad koncertom u centralnom parku uSkoplju. Ovo je program, a u suradnji sa Muzi~kim centromPavarotti sa izvrsnom infrastrukturom za glazbene aktivnosti,koji ima ogroman potencijal.

� U petak, 12. oktobra, u mostarskom OKC-u Abra{evi}, adan kasnije i u Locco Baru u Stocu, organizuju koncerte ~iji jezajedni~ki naziv: Rock The City...

Bi}e to otvorenje Rock [kole Mostar. Upisi se zavr{avajudvanaestog oktobra, i istina i prvi sve~ani koncert jeste togdana. Stolac smo tako|er uklju~ili u program otvorenja.Ambijent mi je poznat i familijaran, a ljude iz Stoca mnogovolim. Ona kap koja je prelila ~a{u da se napravi odluka zakoncert u Stocu jeste i u~e{}e jednog stanovnika tog grada naRock kampu u Skoplju. On jednostavno mora zasjati u svomgradu kao i u Skoplju, i to njegovi sugra|ani trebaju da vide. Akapacitet za upis je limitiran, i prvu godinu smo planiraliprimiti {ezdeset polaznika. Program {kole se fokusira na sve“urbane” muzi~ke pravce. Rock, pop, hard rock, metal, reggae,grunge, cross-over, metal, a radit }emo i individualnapredavanja za bubanj, bass gitaru, elektri~nu gitaru, klavijature ivokal. [kola }e tako|er organizirati redovne koncerte u Mostarui BiH za svoje bendove, kao i studijska snimanja u RecordingStudiju MC-a Pavarotti.

ORHAN OHA MASLO, menadžer “Mostar Rock Schoola”

Udruènje za art i vizuelno komunikacijske vje{tine Pixel i Asifa BiH obiljeì}e 28.oktobra Svjetski dan animacije. Na koji na~in? ““U cilju obiljeàvanja planirali smo daprikaèmo animirane filmove u tri bh. grada: u Sarajevu 25. i 26. oktobra u 22 sata u Art kinuKriterion, u Tuzli u Domu mladih Palma 27. oktobra u 20 sati i u OKC-u Abra{evi} uMostaru 3. novembra u 20 sati. U Sarajevu, osim projekcija animiranih filmova, planiramoodràti i radionice za osnovce u periodu od 16 do 18 sati. Od njihovih radova planiramo damontiramo i mini animirani film”, najavljuje AAida Kosovi}, menadèr u Udruènju Pixel izSarajeva.

Jesu li to animirani filmovi koji su do sada zabiljeìli uspjehe na svjetskim festivalima?“Da bih odgovorila na ovo pitanje, mislim da moram malo podrobnije da objasnim samuorganizaciju Asifa. To je me|unarodno udruènje animatora koje postoji od 1957. godine.U svojih 55 godina postojanja izrasla je u udruènje koje broji 57 dràva i vi{e od 5.000~lanova {irom svijeta. Pored brojnih aktivnosti, ovo udruènje svake godine slavi i Svjetskidan animacije. Na taj dan sve dràve ~lanice me|usobno razmjenjuju svoje programeanimiranih filmskih ostvarenja, nastalih u protekloj godini, a koje ~ine ostvarenja njihovih~lanova. Od prikupljenog programa, odabrat }emo desetak animiranih filmova iz jednezemlje koje smatramo najreprezentativnijim i najzanimljivijim, i prikazati ih na{oj publici.Dakle, na{a publika }e imati priliku vidjeti i hitove i manje poznata ostvarenja, a zasigurno}e uìvati”, veli Aida Kosovi}.

A, nakon projekcija, posjetioce u tri grada o~ekuje i... ““Nakon projekcija za na{e posjetioce organizovat }emo koncert grupeParanoid Android. Oni }e svirati prvo ve~e, nakon projekcija, 25. oktobra u Sarajevu, 27. oktobra u Tuzli i 3. novembra u Mostaru.Drugo ve~e projekcija u Sarajevu, na{e posjetioce }e zabavljati neki od poznatih sarajevskih DJ-eva. Nadamo se da }e na{a publikauìvati.”

Mostar Rock Union

Hitovi i manje poznata ostvarenja

Cetri oka:Cetri oka.qxd 10.10.2012 20:30 Page 77


1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica?Kada po~ne drugo polugodi{te.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?Ne bih prevodio dokumente na tri ista jezika.

19. Tange ili badi}?Tango Espana.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Bolje Rab nego Pag!

16. S kim biste voljeli otplesati tango?Uh, a samo s jednom? Te{ko pitanje.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Ribara.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Nisam ni sada ono {to jesam akamoli da sam ono {to nisam.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”Manje nego: “Ne dade se usranom do poluotoka.”

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?Amblendujem.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Olimpijski.

2. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti astronaut?Jesam, ~ak sam i osniva~ Asocijacije nezavisnih kosmonauta BiH.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Hladno oru`je.

10. Jeste li meteoropata?Nekako s prolje}a.

15. Opi{ite [erifa Konjevi}a u tri rije~i?Dobar, lo{, zao.

18. [ta obla~ite kadaèlite izgledati moderno? Dèmper satkan nano-tehnologijom, pantaloneod mikro-fon vlakana isme|e gumene japanke sa aqua-stop efektom.

20. A, begova ili {kembe ~orba? Moj kona~an odgovor je A.

17. Osoba koja vas ìvcira?Pepe.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup?Samo je glupost konstantna ineuni{tiva, ostalo varira. Ja sam uvijek za varijacije.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Uglomjer.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Kompjutera{.

by DINO BAJRAMOVIC

SLOBODAN MAKSIMOVIĆ:

“Na plažu obavezno nosim uglomjer”

9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili? Postigao odlu~uju}i gol u zadnoj minutisudijskog vremena.

Foto: POP TV

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 9.10.2012 15:57 Page 78

KLIN ÔRBA

Nije gre{ka, ovom naslovu ne pripada upitnik, jer vasniko ni{ta ne pita. Nego, velim, hajde da se prvolijepo, pona{ki, pozdravimo. To je temeljna kultura

u civiliziranom svijetu, a tek potom ide legitiman zahtjev:Hljeba i Igara. Hljeb }emo presko~iti, i crvi znaju da se odtoga deblja i postaje nekako trom i mlitav. Dakle: Igara!Bogme smo ih u pro{loj hefti imali u tolikim koli~inamada smo, gotovo preko no}i (one s nedjelje na pone -djeljak), postali najvitkija nacija u globalno ugojenomsvijetu. Kao da smo se kolektivno podmladili za dvadesetnajteìh godina, pa smo se sretno vratili u Ono Vrijeme.Blago nama, te{ko Vremenu.

Bio je MESS, 52. po redu; {to nije nikakva brojka uredu veli~ina GDS-ovog lidera koji je s tisu}ljetnompoliti~kom mudro{}u, a opet, imaju}i odvazda razu mije -vanja za Vrijeme koje je Novac, petominutnom-pet -para~kom presicom obavio posljednju muù krave zvaneSedam-Institucija-Kulture. Dramaturgija Ibrine prediz b -orne muè neodoljivo podsje}a na vladarev biblijsko-kur’anski san. A vladar re~e: “Sanjao sam kako sedammr{avih krava pojede sedam debelih, i sanjao sam sedamklasova zelenih i sedam drugih sasu{enih. O velika{i,protuma~ite mi san moj ako snove znate tuma~iti?“

Naàlost, nisam velika{ica, nego ne{to nalik Trn o -ruìci koja svaki san, pa i stoljetni, uzima zdravo zagotovo. Malo se, u polusnu, pratio re~eni MESS, asporadi~no i njegov ponajbolji dramski program, dakakovan konkurencije za sitne festivalske nagrade, naslovaBH-Lokalni-Izbori. Nakon svega, s neizrecivom rado{}umogu konstatirati: ba{ smo se svi lijepo izigrali.

Teatar je ~udo jedno, ~ak i najzagriènijim doma}i -cama koje se s te{kom mukom odvajaju od svogpredivnog kerami~kog posu|a i plasti~ne lopatice

koja mije{a a ne grebe. Tako, taman pristavim bosanskilonac, kad - jebiga, nestalo mi lovora... Mikijeva abecedakulinarstva tvrdi da bosanski lonac moè biti bez mesa,bez krompira, bez {argarepe i ostale repe, bez kupusasvakako, ali nipo{to bez lovora. Skoro da odustanem, aonda ~ujem radosnu vijest da je moja (po peru i jo{koje~emu) drugarica Ljubica Cica Ostoji} od MESS-adobila Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnostiteatra. To jest, tek }e ga dobiti, te se namah teleportiramdo Akademije scenskih umjetnosti, s namjerom da se

ogrebem za dva-tri listi}a. Kad tamo, pola Sarajeva pri -stavilo bosanski lonac i svi do{li da se ogrebu za lovor.Dramaturzi, glumci, reditelji, pisci, kriti~ari, biv{i isada{nji Cicini studenti, novinari... Pride jo{, ~etaodabrana Ljubicinih teatarskih pajda{a i pajda{ica iz biv{enam zajedni~ke domaje, me|u kojima i uvaènamakedonska pozori{na kriti~arka Liljana Mazova, kojanije do{la da se ogrebe za neki listak lovora, nego jebogme Cicki dolepuhala s obrazom.

[to bi rekao \ole: Sprem’la nam kuma na{a... Jer, Lili jeu Sarajevo pristigla Ju`nom prugom l(j)utih papri~ica ({toju`nije, to lutije) sa sve torbekanjom biv{e-jugoslavensko-republi~ko-makedonskih ajvara, pindùra, papri~ica iobavezne lutenice. Sve {to nam je Lili donijela luto je u P.M.Nema blago, samo: luto, lutije, najlutije... Ludi i pomalo lutinau~nici su otkrili da je luto du{u dalo za dobro raspoloènje,tako da su jo{ lu|i, i svakako lutiji, gastronomi stvorili ~ili~okoladu, za koju tvrde da ~ak i Boshancherosima moèpomo}i da i nakon igara ostanu u Igri.

Ipak, za na{e kulturne gladijatore nije ~okolada, nemaCar para, pa nam Lili do|e kao Hayatova emisijaIspuni mi (zadnju) èlju. Nakon pola tegle makedonske

lutenice, svaki se lonac zaboravi, a ponajprije onajbosanski pun jada i tuge. Tako smo napokon, svi mi,hroni~no pla~ljivi kulturnjaci, s neizmjernom rado{}udo~ekali historijsku nedjeljnu no}, u kojoj smo, obliveniteatarskim suzama radosnicama, do zore klicali glad-i-ja=tor-ski pozdrav: Ave Caesar, morituri te salutant!Dakako, uz simultani prijevod na uzvi{ene narodskeB/H/S jezike: Dèzba, Care, maksuz lamse od Lip{i-Magar~e-Do-Zelene-Trave!

Naravno, mi se uvijek pravimo blesavijim nego {tojesmo, hotimi~no i zlonamjerno zaboravljaju}i da nam jeCar svojevremeno sam sobom posijao i uznjegovaonajzeleniju travu po trotoarima usred Sarajeva, tamannekako izme|u Pozori{ta i Teatra. Ali, nezahvalna kult u -rnja~ka bagra, da ne kaèm stoka, sve smo mi to ugazili,pregazili, pogazili, u crnu zemlju utjerali, i iznova stalinjakati na jadnu vlast. Stoga je pravedno {to nam ovegodine nisu dali ni u travi ni u parama. Barem su nas,nakon sumiranja izbornih rezultata (po kojima su svipobjednici), pozdravili ljubazno kao u reklami zaDomestos: Dobardan, Bakterije! �

Bio je MESS, 52. po redu; što nije nikakva brojka u redu veličinaGDS-ovog lidera koji je s tisućljetnom političkom mudrošću, a opet, imajući odvazda razu mije vanja za Vrijeme koje je Novac,petominutnom-pet paračkom presicom obavio posljednju mužu krave zvane Sedam-Institucija-Kulture

KAKO STEPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 9.10.2012 16:54 Page 79


Kanon Leke DukagjinijaSimon Kuzhini, predsjednik Saveza Albanaca

svijeta, sa svojim suradnicima ve} duè vrijeme sebavi suzbijanjem krvne osvete koja se jo{ zadràla

kod njegovih sunarodnjaka. Pomirio je na desetkeobitelji, ali je, kaè, to malo. Veliki broj albanskih obiteljii danas ìvi u ku}nom pritvoru i prijeti im opasnost daneko od njihovih ~lanova bude ubijen. “Negdje 450 ili500 familija ih ima u Albaniji, ovdje na Kosovunegdje od 130 do 140. O~ekujem da }emo ovih danapomiriti jedno 10 familija, a po~et }emo da radimo is drugima, koji se pripremaju za krvnu osvetu. Jamislim da }e to stati“, optimist je Kuzhini.

U tom cilju, kaè Kuzhini, stvoren je opseàn plan:odràvat }e se simpoziji i okrugli stolovi kojima }eprisustvovati stru~njaci i dobri poznavaoci te pojave. Dabi se krvna osveta suzbila u korijenu, potrebna jepotpuna dokumentacija, smatra taj Prizrenac: “Trebalobi da se svi Albanci samovoljno i svjesno potpi{u ida skupimo tri do ~etiri milijuna potpisa. Kad seskupi ~etiri miliona potpisa, onda }emo zahtijevatiod Ministarstava pravosu|a (Albanije i Kosova) dadonesu rigorozan zakon. Bez njega ne}emo uspjeti.Taj zakon }e nam sigurno pomo}i da se jednomzauvijek to rije{i u na{em dru{tvu.“

Kuzhini smatra da }e se potpisivanjem peticije u biti“dati besa“ (poloìti prisega), a time bi se, kaè, osimkrvne osvete, po~elo i s rje{avanjem te{kog socijalnog stanjamnogih Albanaca. Sociolozi, poput sveu~ili{nog profesora IsmailaHasanija, pozdravljaju bilo kakvu inicijativu za suzbijanje krvneosvete. Ipak, Hasani smatra da bi spomenuti na~in biokontraproduktivan.

“Sje}amo se da se taj proces na Kosovu ’90-ih godinaodvijao po drugoj metodologiji, a bilo je i rezultata.Me|usobno pomirenje Albanaca vezano za krvnu osvetu jetada i{lo lak{e zbog toga {to je socijalna kohezija na Kosovubila ve}a, vezano za represivni reìm Milo{evi}a. Sada jesituacija sasvim druga~ija i mislim da se situacija ne moèpobolj{ati tim spektakularnim mjerama u smislu vr{enjapritiska na vlade obiju dràva“, kaè Hasani.

Za Kosovo i Albaniju su demokratizacija dru{tva i hvatanjepriklju~ka na putu ka Evropskoj uniji prioriteti. Poo{travanjezakona bi stoga, kaè Hasani, bilo kontraproduktivno. “To,uostalom, slu`beni Bruxelles nikada ne bi prihvatio.“ Zato,izlaz iz ovakve situacije, po profesoru Hasaniju, leì u ve}emangaìranju socijalnih radnika, sociologa, antropologa, ljudi kojipoznaju kulturu te sredine, ljudi koji poznaju vrijednosti religije,koji poznaju vrijednosti svakodnevnog, eti~kog koda Albanaca.“Te ljude treba slati kao emisare, da sudjeluju usvakodnevnim razgovorima i uvjeravaju ljude da to trebasprije~iti. I, kona~no, obrazovanje, obrazovanje iobrazovanje…“

Prema “kanonu Leke Dukagjinija“, ako mu{karac iz jedneporodice ubije drugog, porodica `rtve mora odgovoriti na istina~in. Porodica ubice je sigurna jedino u svom domu jer ubistvosuparnika u njegovoj ku}i donosi sramotu. �

P U T O K O S V I J E T APriredio: Nedim Hasi}

Foto: Mario Ili~i}

CRNA:CRNA.qxd 10.10.2012 20:29 Page 80

S&Capital - Uredni{tvu

U 2005. smo biliproglašeni za pobjednike u otvorenom natječaju za FDM(“Lijanovi}i kupuju Fabriku duhanaMostar za 40.000 KM”, SB, br. 828)

Mi s po{tovanjem tvrdimo da vijesti kojeste objavili o S&A Kapitalu 27. rujna jo{ uvi-jek nisu istinite.

Molimo vas da objavite ispravnu vijest.

1. Od 63 radnika, 48 su potpisali i moleza na{e investicije. Preostalih 15 radnikaobavljaju svoj privatni biznis iz prostorijaFDM-a. Od tih 15 radnika, tri radnika sustavili svoje brave na zgradu, {to je pro-tivzakonito, i koriste ove prostorije za privat-ni biznis.

Dakle, oni se suprotstavljaju svakojnovoj investiciji, budu}i da bi njihovi privatniinteresi tada bili uni{teni.

2. Nadalje, ovih 15 “veoma siroma{nih“radnika su zaposlili “najskupljeg odvjetnika”u Mostaru, gospodina Zaklana, koji ima svojprivatni interes da tu tvrtku po{alje u ste~aj,tako da on moè dobiti svoje milijune KMod provizije postignute prodajom strojeva iimovine.

3. Ja ne mogu potvrditi ispravnost doku-menata koje ste objavili na Va{oj web strani-ci. Informacije koje ste predstavili nisu istina.

4. U 2005. smo bili progla{eni za pob-jednike u otvorenom natje~aju za FDM. Tozna~i da smo ponudili najvi{e u konkurenci-ji na otvorenom trì{tu. Postoji dokaz upisanoj formi potpisan od strane Agencije zaprivatizaciju kojom nas progla{avaju zapobjednika.

Moète li nam poslati pismo gospodinaVjekoslava Bevande, koje potvr|uje to {tose (la`no) tvrdi u va{im novinama da nasAgencija za privatizaciju nije proglasila zapobjednika u 2005., unato~ ~injenici da je“na{a ponuda bila najvi{a”, da je to biootvoren javni natje~aj snimljen od stranemedijima, i unato~ ~injenici da se informaci-je mogu lako provjeriti u zapisima agencijaza privatizaciju.

Natje~aj je poni{ten nakon samo neko-liko minuta pod utjecajem istih ljudi kojipla}aju da se zaustavi priliv stranih investi-cija u Bosnu i dobrobiti Bosne.

Lijepi pozdrav

Lisa KellyVoditeljka Pressa i odnosa sa medijimaS&Capital, Chicago

Rasim Abaspahi} - Uredni{tvu

Husein Hodžić iznio jegnusnu laž o kupoviniglasova za muftiju sarajevskog u pokušaju daukalja moje ime i imenaBege Selimovića i muftijesarajevskog Huseina ef.Smajića

(“Izbor novog reisu-l-uleme, zakulisneigre u Islamskoj zajednici“, SB, br. 829)

Po{tovana redakcijo, U sedmi~nom magazinu “Slobodna

Bosna“, br. 829, koji je iza{ao 27.09.2012.godine, objavljen je tekst pod naslovom“Izbor novog reisu-l-uleme, zakulisne igre uIslamskoj zajednici“ autorice Mirhe Dedi}, ukojem su iznesene neistine o kupoviniglasova za muftiju sarajevskog Huseina ef.Smaji}a, gdje je ~istom i neospornom kleve-tom navedeno moje ime u tom kontekstu.Kategori~ki tvrdim da nikada nisam saHuseinom Hodì}em, iz Trebinja, razgo-varao na temu izbora novog reisu-l-uleme,niti da sam prenio selam od bilo koga ko jeu~estvovao pri izboru reisu-l-uleme.

Husein Hodì} je u tekstu naveo kakosam mu ja rekao da mi treba dati svoj brojìro ra~una, kako bi mu novac bio upla}enod strane gosp. Bege ef. Selimovi}a zanavodnu kupovinu glasa. Jedinu istinu kojuje Husein Hodì} izrekao jeste da samuposlen kao voza~ u preduze}u Jedileri.

Pa koja bi to nelegalna kupovina i{lapreko ìro ra~una?!

Ja pod punom moralnom i krivi~nomodgovorno{}u tvrdim da nikada niti sam~uo, niti sam od nekoga dobio upute kada jeu pitanju kupovina glasova, koje, premamojim saznanjima, nije ni bilo. Sarajevskimuftija nije se bavio kupovinom glasova,ve} je svoju kampanju vodio moralno ikorektno.

Ovom prilikom se javno izvinjavammuftiji sarajevskom hadì Huseinu ef.Smaji}u i gosp. Begi ef. Selimovi}u {to suna ovako nepo{ten i nekorektan na~in proz-vani uz poturanje mog imena.

U daljem tekstu, Husein Hodì}, navodida je “Sabor namjestila politi~ka struktura izSDA koja se tamo infiltrirala i tamo dovelasvoje ljude“ {to obja{njava iz kojih pobuda irazloga je Husein Hodì} iznio gnusnu la` ipoku{ao da ukalja moje ime i imenauvaènih gosp. Bege Selimovi}a, i muftijesarajevskog Huseina ef. Smaji}a. Naime,Husein Hodì} iz Trebinja je ~lan jedne novepoliti~ke opcije, ~iji sam i ja ~lan, i koji je

imao namjeru tu istu politi~ku strankupretvoriti u ogranak SBB-a Fahrudina Rad o-n~i}a, ~emu sam se energi~no usprotivio, iuz razumno djelovanje drugih ljudi izstranke uspio to sprije~iti. Kada se to uzmeu obzir i sagleda kroz politi~ku prizmu, pot-puno su jasni razlozi zbog kojih HuseinHodì} iznosi ovakve laì. Molim Vas daovaj demanti objavite u va{em narednombroju, da mu date jednaku va`nost kao inavedenom ~lanku u kojem su iznesenete{ke optu`be, klevete i laì, da tekst budeobjavljen na istoj stranici, sa slikomuvaènog muftije sarajevskog, te da budeisti font slova.

Rasim Abaspahi}


REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 10.10.2012 16:31 Page 81


Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd 10.10.2012 12:45 Page 78

Documents

Slobodna Bosna 831