Slobodna Bosna [broj 674, 15.10.2009]

8/8/2019 Slobodna Bosna [broj 674, 15.10.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-674-15102009 1/84

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Preko Afrike u EvropuBOSANSKOHERCEGOVA^KI NOGOMETNI BUM

www.slobodna-bosna.ba

MUSTAFA MUJEZINOVI]: MOJA VLADA NE]E HAPSITI I PROGONITI

DODIKOV REFERENDUMVODI U NOVI RAT( )KOJI REPUBLIKA SRPSKA NE MO@E DOBITI

Igranje vatrom





PRESLAGIVANJEPOLITI^KE SCENETihi} okuplja novu parlamentarnu

ve}inu

Odnosi izme|u dugogodi{njih koalicionihpartnera, SDA i HDZ-a, i njihovih aktuelnihlidera Sulejmana Tihi}a i Dragana ôvi}a,pali na najniù ta~ku u posljednjih nekolikogodina; “Slobodna Bosna“ otkriva stvarnupozadinu sukoba Tihi}a i ôvi}a i analizirarazloge iznenadnog pribliàvanja Tihi}a,Ljubi}a i Juri{i}a

ZA [TA (NI)JE KRIVA VLADAFEDERACIJEOtvoreno sa federalnim premijerom

MUSTAFA MUJEZINOVI], predsjednikVlade Federacije BiH, kojem je, netom

nakon preuzimanja te du`nosti, zapalaneugodna zada}a da provede mjere {ted-nje, na{ao se na udaru èstokih kritika rat-nih veterana, federalnih zastupnika i medija; u razgovoru za “SB“ federalni premijer je poru~io da od smanjenja pla}a Vladane}e odustati, objasnio da financijskiaran`man s MMF-om nema alternative inajavio uvo|enje imovinskog cenzusa zasva socijalna i veteranska davanja

@ENE ZLATNI LJILJANIêtiri preìvjele heroine

Nekada{nji borci na prvim borbenim linija-ma, ~etiri jedine preìvjele ène u BiHodlikovane najvi{im ratnim priznanjem“Zlatni ljiljan“, ZLATA GAZIBARA, AIDAZUKO, D@EVADA TATARAGI]-[LJIVO i

FADILA PORÎ] danas vode ”svoje bitke”

DOSJE “SB”Po~etak su|enja Radovanu

Karadì}u, napokon

Pred Tribunalom u Haagu bi krajemovog mjeseca trebalo po~eti dugoi{~ekivano su|enje protiv ratnog lideraRepublike Srpske RADOVANAKARAD@I]A; Na{e novinarke istraìlesu ko }e ovom najtraènijemoptuènom ratnom zlo~incu pomagatida prikuplja dokaze za ratne zlo~ine igenocid po~injen tokom rata u BiH

SVI ZLOÎNI SPC-aU ime Boga i ~asnog krsta

Kontroverzna izlo`ba beogradske umjet-nice BILJANE CINCAREVI] “Gospode,pomiluj” posve}ena kritici klera - korumpi-ranog pravoslavnog sve{tenstva, koje sebavi politikom i podgrijava nacionalizam,skriva i aminuje zlo~ine i zlo~ince, izazvala je brojne polemike i o{trom kritikom crkve

isprovocirala brojne desni~arske organi-zacije; ova, nesumnjivo najve}a, kriti~arkaSrpske pravoslavne Crkve u Srbiji govorila je za ”Slobodnu Bosnu”

NA SETU KOD DANISADolazi “Cirkus Columbia”

Na{ oskarovac Danis Tanovi} po~injeovih dana snimanje svog ~etvrtog igra-

nog filma “Cirkus Columbia“ ra|enogpo motivima romana Ivice \iki}a;respektabilna me|unarodna ekipaokupila se u âpljini, gdje }e bitisnimljena ve}ina scena ovog filmskog

ostvarenja

15.10.2009. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

2

6

2

32

54

62

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH



SLOBODNA BOSNA I 15.10.2009.4

SVILEN GAJTAN

Radon~i} priznao

vlastiti kadrovskiproma{ajOpoziciona partija u nastanku, Savezza bolju budu}nost BiH, FahrudinaRadon~i}a brutalno se obru{ila navladu Sarajevskog kantona i premijeraBesima Mehmedi}a, zvanog Svileni.Svoje zamjerke premijeru Mehmedi}uRadon~i} je uputio posredno, prekopropagandno-informativnog biltenasvoje partije, Dnevnog avaza, koji je o

premijeru Mehmedi}u sve donedavnoispisivao neumjesne hvalospjeve. No,kako Mehmedi} nije mogao ili nije htioispuniti neke “specifi~ne zahtjeve“poduzetnika Radon~i}a, do ju~er„sposobni i okretni premijer Mehmedi}“naprasno je postao “korumpirani nes-posobnjakovi}“!Na ~elo Kantonalne vlade Mehmedi} jedo{ao u oktobru pro{le godine, nakoniznu|ene ostavke ranijeg premijeraSamira Silajdì}a. I kod smjeneSilajdì}a i kod izbora Mehmedi}a,Radon~i} je igrao zapaènu ulogu

kadrovika iz sjene u kojoj se, premavlastitom priznanju, ba{ i nije proslavio.(M.A.)

Od ovog broja, naàlost, na velikuna{u àlost, i ogromnu tugu njegove

porodice, ime dugogodi{njeg {efa DTP-aAtifa Dìdi}a u impresumu Slobodne

Bosne bit }e uokvireno crnim okvirom. Na{ je Atif u posljednju nedjelju izgubio bitku sa opakom, smrtonosnom bole{}u.

Strpljivo, marljivo, pedantno iodgovorno Atif je tokom jedanaest godinakoje je proveo rade}i sa nama ostavioogroman, neizbrisiv trag na svaki, a nesamo grafi~ki, identitet na{eg lista. Bio jezaljubljenik, fanatik svoje struke, ~asnog,

po~esto potcijenjenog grafi~kog esnafa ukojem je proveo bezmalo ~etrdeset godi-na. Sve se u grafi~koj industriji u tih 40godina naglava~ke promijenilo, novetehnologije su i{~ezavale pred jo{ novijim

i jo{ suvremenijim tehnolo{kim ~udesima,ali ni{ta od svega toga Atifa nije do~ekalo

nespremnog i nepripremljenog. Niko, pa~ak ni novinari, ne vole toliko od{tam-

pani primjerak novine nego {to ga volegrafi~ari. Posao istinskog zaljubljenika u

taj zanat nije ni{ta manje stresan, ni bogdu manje odgovoran pred javno{}unego {to je posao novinarski. Ako garazumije{ i doìvljava{ odgovorno i pro-fesionalno. Kod Atifa je sve, ama ba{ sve,{to je radio bilo ekstremno odgovorno i

bez ostatka profesionalno.Zato, zbog vi{e od jedanest skladno i

prijateljski zajedno provedenih godina, uime vi{e od 600 zajedni~ki osmi{ljenih

brojeva “SB“ i hiljade neprospavanihno}i i dana, u znak radosnog sje}anja nadobrotu i ljudskost koju je svojim prisu-stvom i radom {irio, velika hvala na{em

kolegi, na{em prijatelju i na{em u~iteljuAtifu Dìdi}u!

ATIF DŽIDIĆ (1950.-2009.)

MINI MARKETPOSLJEDNJI POZDRAV

BesimMehmedi}



FOTO NEDJELJE


DODIKU NIZ DLAKU

Mediji u RS-u

krivotvoriliIzvje{taj Evropskekomisije o BiHGodi{nji izvje{taj Evropske komisije onapretku zemalja zapadnog Balkanademaskirao je medijske manipulacije onavodnom sukobu evrounijske iameri~ke diplomatije oko ustavnihreformi BiH. Amerika se navodnozalagala za eliminiranje iz ustava

famoznog entitetskog glasanja, dok seEU tome usprotivio, pa je na krajuprihva}en stav EU-a.Rije~ je o prozirnoj laì Dodikovihmedijskih trabanata, o ~emu svjedo~iupravo objavljeni Izvje{taj Evropskekomisije u kojem su dva cijela pasusaposve}ena entiteskom glasanju.“Sistem entitetskog glasanja spre~avaefikasnost u dono{enju odluka i zatopredstavlja zapreku za brì napredakprema EU“, doslovno pi{e u jednompasusu Izvje{taja dok se u drugompasusu sugerira “da se stroìja definici-

ja nacionalnog interesa mora na}i uUstavu BiH“.Ve}ina medija u Republici Srpskojobjavili su vijest Srne o Izvje{taju EK-a,no svi su, bez izuzetka, izostavili“sporne“ pasuse o uklanjanju enitetskogglasanja, koji se nimalo ne}e dopastisrpskom vo`du Miloradu Dodiku.Sli~no je me|utim postupio i gr~ki diplo-mata Dimitris Kourkoulas, {ef dele-gacije Evropske komisije u BiH, koji jeprili~no detaljno predstavio glavne porukeEU Izvje{taja, ali se ni jednom rije~ju nijedotakao najva`nijeg i najspornijeg

problema - entitetskog glasanja. (A. M.)

MINI MARKET

Sarajlije za spas mostarskogNarodnog pozorišta

Vi{e desetina sarajevskih umjetnika izraziloje solidarnost sa svojim mostarskim kolegama

Vi{e desetina sarajevskih umjetnika izraziloje solidarnost sa svojim mostarskim kolegama

Glumci na okupu: Aldin Omerovi}, DraganJovi~i}, Ermin Sijamija,Aleksandar Seksan, Mediha Musliovi}...

Glumci na okupu: Aldin Omerovi}, DraganJovi~i}, Ermin Sijamija,Aleksandar Seksan, Mediha Musliovi}...

Meliha ]ilimkovi}, Ivica [ari},Drago Buka i Amila Bak{i}

na skupu u Sarajevu

Meliha ]ilimkovi}, Ivica [ari},Drago Buka i Amila Bak{i}

na skupu u Sarajevu

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }

MiloradDodik



UIzvje{taju Evropske komisije objavljenom ove sed-mice, u dijelu koji se odnosi na stanje na Kosovu,

posebno se “izraàva zabrinutost“ zbog ~injenice davlasti Srbije ne prestaju formirati “paralelne institucijevlasti“ u toj me|unarodno priznatoj dràvi. To je razlog zbogkojeg je slu`beni Beograd “sna`no upozoren“ i “o{tro kri-tiziran“. U poglavlju ovog izvje{taja koji problematizira pri-like u Bosni i Hercegovini, me|utim, nema zaklju~ka, dijag-noze, da i u na{oj zemlji srbijanski dràvni vrh, tako|er, naisti na~in, po istom scenariju i sa istim strate{kim ciljem kaoi na Kosovu formira i nadgleda “paralelne institucije vlasti“!Jer, nemojmo se praviti blesavim i naivnim: politika kojuvodi, prividno sama za sebe i sama po sebi, RepublikaSrpska i njen nedodirljivi diktator Milorad Dodik jeste “para-lelna srbijanska institucija vlasti“ u Bosni i Hercegovini, diri-girana, vo|ena i ohrabrena od strane “slu`benog Beograda“.

I ne samo slu`benog, nego ni{ta manje i od neslu -`benog, opozicijskog i prividno nevladinog sektora. Evo

jedne male, zgodne, svjeè, ilustracije: gostuju}i ove nedjelje na srbijanskoj nezavisnoj televiziji B92, u emisiji ucijelosti posve}enoj “pregovorima u Butmiru“, nezavisni

politi~ki analiti~ar dr. Obrad Kesi} dokazivao je, ‘ladno,ta~ku po ta~ku, da ako ti pregovori “tri naroda“ propadnu,

politi~ka i druga logika nalaè rukovodstvu RepublikeSrpske da zatraì pravo na otcjepljenje. Referendumom,kao najdemokratskijim izrazom narodne volje, naravno.Tri dana kasnije na razgovoru sa diplomatama Evropskeunije i Sjedinjenih Ameri~kih Dràva u Banjoj Luci,demokratsko pravo na referendum o otcjepljenju zatraìo

je i Milorad Dodik. Izme|u politike koju navodno proevropska vlast i euroskepti~na nacionalisti~ka opozicija u Beogradu prakticira prema Kosovu, s jedne, i gledeBosne i Hercegovine, s druge strane, postoji potpunodijalekti~ko (bratstvo i) jedinstvo. Tako je bilo prije stoti-nu godina, tako je bilo prije 20 godina, a tako je i danas-danile.

Kada se vratio sa pregovora iz Daytona, ovjen~an sta-tusom “faktora mira na Balkanu“, srbijanski kasapinSlobodan Milo{evi} se najbliòj kamarili oko sebe

pohvalio: “Izborili smo se za mnogo vi{e nego {to smo

pre dva meseca mogli sanjati - dobili smo polovinu Bosnei Hercegovine!“

Sve je “petooktobarskoj“ demokratskoj vlasti uSrbiji u Milo{evi}evoj politi~koj zaostav{tinisporno i podlo`no ozbiljnoj kritici i reviziji: i to

da je bio sumanuti diktator, da je bio ratni zlo~inac, da je uru{io zemlju i dru{tvo, da je u dogovoru saTu|manom ispumpao Hrvatsku od srpskog sta-novni{tva, da je izgubio Kosovo... sve, sve, sve; samomu se ne osporava (nego uvaàva) ~injenica da je izDaytona na sur~inski aerodrom u kofer~etu donio polaBosne i Hercegovine.

A zbog ~ega Milo{evi} “dva meseca pre Daytona nijemogao ni sanjati“ o tako izda{nom, obilatom bosansko-hercegova~kom ratnom plijenu?

Podsjetimo se malo, a moèmo se podsjetiti i nadu-ga~ko, ako ustreba.

“Mo`da je najve}a gre{ka zapadne diplomatije bila ta{to je u jesen 1995. godine sprije~ila Armiju Bosne iHercegovine da zauzme Prijedor“, priznao je samokri~ki

prije nekoliko godina ameri~ki diplomata R ichardHolbrooke, kreator Dejtonskog mirovnog pregovora.Sje}ate li se tih dana, “slave i ponosa“ s kraja ljeta i

po~etka jeseni posljednje ratne godine? Zlo~ina~kuVojsku Republike Srpske pod komandom “savremenogvojvode @ivojina Mi{i}a“, a su{tinski masovnog ubojiceRatka Mladi}a, samo je nekoliko dana dodatnog ratovanjadijelilo od potpunog sloma i bezuvjetne kapitulacije.

Najprije je Mladi}eva granitno nepopustljiva vojska raz-montirana izuzetno brutalnim, ali ni{ta manje inteligent-nim i u~inkovitim zra~nim NATO udarima, nakon ~egasu uslijedili neminovni, predvidivi, te{ki vojni porazi.Zapadne “granice srpstva“, pred zdruènom hrvatsko-

bosanskom pobjedni~kom euforijom, topile su se poputsladoleda tih vrelih ljetno-jesenjih dana 1995. godine.

Bosanski Petrovac, Grahovo, Bosanska Krupa, SanskiMost, Klju~, Jajce, Mrkonji} Grad... u roku od nekolikodana prestali su postojati u granicama karadì}evsko-mladi}evskog famoznog 64-postotnog vjekovnog srpskog


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Kada se vratio sa pregovora iz Daytona, ovjenčan statusom “faktoramira na Balkanu“, srbijanski kasapin Slobodan Milošević senajbližoj kamarili oko sebe pohvalio: “Izborili smo se za mnogo višenego što smo pre dva meseca mogli sanjati - dobili smo polovinuBosne i Hercegovine!“

BUTMIR, SURÎN, DAYTON I

OSTALE VOJNE BAZEPi{e: SENAD AVDI]

Republika Srpska funkcionira kao “paralelna inst



teritorija u Bosni i Hercegovini. Nije se u danima, nego se u satimamjerilo kada }e se ista stvar desiti sa Prijedorom, Banjom Lukom,

pa sve dalje i sve bliè prema istoku.

U predve~erje jednog od tih dana u kojima je na zapadu (BiH) bilo sva{ta novoga, dok su gra|ani Prijedora i Banje Luke (amogu}e i Lakta{a) ubrzano pakirali najnu`nije stvari i

potrep{tine i formirali izbjegli~ke kolone u zgradu Predsjedni{tvaBosne i Hercegovine, direktno u kabinet Alije Izetbegovi}a utr~avaMalcolm Rifkind, tada{nji ministar odbrane Velike Britanije.Rifkind pani~no upozorava tada{njeg vrhovnog komandantaArmije BiH da je na pomolu humanitarna katastrofa planetarnihdimenzija i posljedica, ukoliko Izetbegovi} ne zaustavi svojuvojsku u oslobodila~kom pohodu. Britanski ministar odbrane,

prema svjedo~enju jednog od sudionika ovog dramati~kog sastan-ka, na kraju upozorava Aliju Izetbegovi}a da }e se, ukoliko ne paci-fizira svoju vojsku, prema relevantnim obavje{tajnim saznanjima i

procjenama, vrlo brzo tada{nja Savezna Republika Jugoslavija, sasvim svojim vojnim potencijalima, ljudstvom i tehnikom, otvorenouklju~iti u rat u Bosni i Hercegovini i da taj i takav rat niko vi{e nasvijetu ne}e mo}i kontrolirati, a kamoli zaustaviti.

Ubrzo nakon sastanka sa Rifkindom, Izetbegovi} okupljavojni vrh, predvo|en komandantom R asimom Deli}em i traìstru~nu procjenu da li se uop}e jugoslovenske vlasti namjerava-

ju vojno (otvoreno) uklju~iti u rat u BiH, te da li je Armija BiHspremna na takav ratni izazov. Zaklju~ak je bio da se ne bi treba-lo “igrati sa |avolovim repom“, te da treba obustaviti “nepri-

jateljstva“, odnosno daljnje vojno napredovanje. I pristupitimirovnim pregovorima na kojima je Milo{evi} bio uvjeren da je“Bosancima poklonio Sarajevo“ a sebi, kasnije i K o{tunici,\in|i}u, Tadi}u, danas-sutra i Tomislavu Nikoli}u, donio “pola

Bosne“.Potpuno je pogre{na teza da je Dajtonski mirovni sporazum,

kao najve}u i nepremjenjivu tekovinu, “donio mir u BiH“; tim jedogovorom spa{ena Republika Srpska, kao {to bi i RepublikaSrpska Krajina bila spa{ena da je glupavi drot Milan Marti} prihva-tio plan Z-4.

U svim daljnjim pregovorima koji }e se voditi, navodno, oustavnoj reformi, u Bosni i Hercegovini, a u osnovi u njenom doki-danju, ovda{nji pregovara~i moraju upozoriti da nikakav referen-dum o samoopredjeljenju odnosno otcjepljenju, {to je Tadi}eva,odnosno Dodikova polazna i zavr{na pregovara~ka pozicija, nijemogu} mirnim putem, da je neizvodiv bez novog, krvavog rata. Tomoraju sebi utuviti u glavu i me|unarodni diplomati, ali Boga mi,ozbiljno se zamisliti i Tadi} i Dodik! Jer Republika Srpska,

}osi}evski kazano, jeste bila bezmalo izgubljena u ratu, ali jespa{ena u miru. A, mir bi trebao biti vrhunski, vrhunaravni interessvakoga na ovim prostorima.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ucija“ slu`benog Beograda formirana na teritoriji BiH

REFERENDUM-IGRANJE VATROM U BiHMilorad Dodik i Boris Tadi}



ÊTVRTAK, 8. OKTOBARU Evropskoj uniji je daleko odmakla

kampanja za zabranu prodaje ribe tune.Kneèvina Monaco ve} je tu zabranu uvela.Dok se ne pridruìmo Evropskoj uniji,mogli bismo povesti akciju za zabranu pro-

daje Tunje (Filipovi}a)...

PETAK, 9. OKTOBARVe~er u Talinu, pred velike doga|aje,

kratki hotelski razgovor sa izbornikomnogometne reprezentacije BiH ]IROMBLA@EVI]EM. U gr~u je, napet, ner-vozan, strog. Svi ga novinari oblije}u,traè}i njegovu poruku, prognozu predsutra{nju tekmu. Samo sam mu jo{ ja falio

da mu pristajem na muku! Prenesem mu poruku koju mi je u ju~era{njem telefon-skom razgovoru poslao Sidran: “Da sam ja]iro, igra~ima bih se pred utakmicu kratkoobratio sljede}om re~enicom: Djeco, akopobijedimo, to }e biti zato {to smo bolji odEstonije; ako izgubimo, onda p...a nammaterina“. Popusti ]iri stres, cr~e od {ege iklima glavom: “Eh, dobar je moj sinAvdo...“

SUBOTA, 10. OKTOBARU ranu zoru, zoru (dobri ~ovjek i veliki

umjetnik Affan Rami} sebi je u toku rata pri{io titulu “uzoriti“- budu}i da seuglavnom u zoru vra}ao ku}i!) rastajem se

od desetak mladi}a koji su iz razli~itihdijelova svijeta do{li na utakmicu na{enogometne reprezentacije u Estoniju. Imaih ro|enih u Trebinju, Gacku, Vi{egradu,Rogatici, Rudom... Mole me i preklinju dautje~em koliko mogu da ih se u ovda{njim

medijima ne tretira kao dijasporu, to ihvrije|a; a ja kumim i molim da se uzdrè od bilo kakvog belaja tokom dana{nje utak-mice. Utom }e, duboko iza pono}i, dvojica“horda{a zla“, pristiglih iz Sarajeva, i mene

po~eti prozivati i psovati “usta{ku p...ku“ .Samo zbog toga jer sam dva-tri dana rani-

je na Hrvatskoj televiziji rekao da su se u[irokom Brijegu sukobile “dvije navija-~ke, manje-vi{e huliganske skupine, a nedva naroda“. Ovi momci {to ih vi{e nikadne}u zvati dijasporom u nevjerici slijeùramenima, jedan mi veli: “Boga mi, tek sadvidim da nije ni na{e maslo za ramazana...“

NEDJELJA, 11. OKTOBARPrijatelj iz Sarajeva me zove da pita ko

je sve od politi~ara putovao o tro{ku VladeFederacije u Estoniju, jer dana{nji mediji uBiH to na{iroko raspredaju. Pobrojim mudesetak politi~ara koje sam vidio i dvo-struko vi{e novinara (zapravo sve osimsebe) koji su o istom tro{ku (dakle javnimfederalnim novcem) pratili sino}nju utak-micu u Talinu.

PONEDJELJAK, 12. OKTOBARObukao se jutros za ugodan jesenji dan,

a vra}am se ku}i, istovjetno obu~en, usred

snje`ne me}ave. “Kako ti nije hladno,~ovje~e?“, pita me na ulici smrznuti poz-nanik. “Ko kaè da mi nije hladno?!“,kaèm cvoko}u}i.

UTORAK, 13. OKTOBARIspra}amo na sarajevskom groblju

“Bare“ na posljednji po~inak na{eg koleguAtifa Dìdi}a. Mnogo finog svijeta seskupilo, ba{ onakvog kakav je i na{ Atko

bio. Pri~am sa poznatim karikaturistom,zaposlenim u “Avazu“ \OKOM NINKO-VI]EM, Atifovim vi{edeceni jskim

prijateljem koji je jedno kratko vrijeme,godinu-dvije prije Atifa, bio grafi~ki ured-nik u “SB“. “Govorio mi je da su godineprovedene u ‘SB’ bile najljep{i dio njegov-og profesionalnog ìvota, a i meni je bilozadovoljstvo {to sam radio sa vama“, kaè\oko. “Smijem li te citirati“, pitam.“Smije{ slobodno“, odgovara.

SRIJEDA, 14. OKTOBAR[VABO OSIM ne prestaje prizivati

Francusku kao idealnog protivnika na{ereprezentacije u baraù za Svjetskonogometno prvenstvo. On zna i razloge, a

ja ih naravno ne znam. Kada sam ga nekidan pitao za jednog na{eg talentovanogreprezentativca i rekao da je mogu vidjeti{ta sve de~ko ima od talenta, a da mi onstru~no kaè {ta mu nedostaje, {ta nema,[vabo je odgovorio: “Nema ni{ta, {ta imakod tebe?!”


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI






ZAJEDNO SMO SKUPA

“Le{inari“ iz

Banje Lukepodràliproteste{irokobrije{kih“[kripara“Na pro{lotjednom skupu koji su podmotom “Prosvjed za istinu, prosvjed za

pravdu“ organizirali navija~iNogometnog kluba [iroki Brijeg (“[kripari“ ) okupilo se blizu deset tisu}anezadovoljnika - Hrvata iz cijele BiH iHrvatske. Pored stanovnika [irokogBrijega i okolnih mjesta, me|u prosvjed-nicima su bili i Hrvati iz drugih hercego-va~kih gradova, iz sredi{nje Bosne iPosavine, ali i iz Dalmacije i Zagreba,uglavnom navija~i nogometnih klubovaHajduk i Dinamo . No, da skup u[irokom Brijegu ne bude isklju~ivo jednonacionalan, potrudili su se srpskinavija~i Fudbalskog kluba Borac iz

Banje Luke, poznati pod nazivomLe{inari . Kako doznajemo, podr{ku[irokobrijeànima dalo je i dvjestotinjakBanjalu~ana, koji su u taj zapadno-hercegova~ki gradi} stigli organizirano,u tri autobusa! (S. M.)

Ve} dulje vreme-na u pravosudnim i

politi~kim krugovi-ma Sarajeva kruèrazli~ite intrepretaci-

je korupcijske afereu kojoj su glavniakteri trojicaistaknutih ~lanovarukovodstva SDP-a

Damir Hadì},Marin Ivani{evi} iAlija Behmen, tedirektor ASAHoldinga NihadImamovi}.

Prije skoro dvijegodine Imamovi} je u op}ini Novi Gradzapo~eo izgradnju poslovno-stambenogobjekta, bez prethodno pribavljenihsaglasnosti i dozvola nadle`nih vlasti. Posvoj prilici, Imamovi} je ra~unao na punu

podr{ku i za{titu Damira Hadì}a, na~elni-ka Novog Grada, s kojim je ve} godinama

u najboljim odnosima. No, stvari sukrenule po zlu: umjesto gra|evinskedozvole, Hadì} je Imamovi}u izdaorje{enje da obustavi radove i zemlji{tedovede u prvobitno stanje. Navodno,Hadì} je pred Imamovi}a iza{ao sa

zahtjevom da na ra~un SDP-a uplati poza-ma{nu sumu novca, nakon ~ega bi po hit-nom postupku gradski oci Alija Behmen iMarin Ivani{evi} pokrenuli proceduru zaizmjenu urbanisti~kog plana i naknadno“uplanili“ Imamovi}ev objekat. NihadImamovi} je poku{aj iznude prijavio

Federalnoj upravi policije, nakon ~ega jeistragu preuzelo Tuìla{tvo BiH. Kakosaznajemo, pro{le je sedmice iskaz daogradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, adan poslije njega i op}inski na~elnik Damir Hadì}. (S. B.)

MITO PARTIJA, OMLADINA AKCIJA

SDP potresakorupcijski skandal

MINI MARKET

Unato~ tome {to unutra{njim Pravi-lnikom o radu Fonda za povratak BiH,osim za pla}anje organiziranja stru~nihseminara, nije predvi|eno finansiranjefakultetskog obrazovanja uposlenika,internom Odlukom direktor FondaMla|en Boòvi} sa 4.000 maraka “pomo-

gao” je {kolovanje dva svoja uposlenika, pravnika i ekonomiste. Dràvni revizorisu u izvje{taju o poslovanju Fonda za

2008. godinu upozorili menad`ment da preispita Odluku koja je jo{ apsurdnija budu}i da taj novac ne}e biti potro{en uBiH. Iako i u Sarajevu i u Banjoj Luci iMostaru postoje i pravni i ekonomskifakultet, kako je navedeno u izvje{tajuUreda za reviziju institucija BiH,

uposlenici dràvnog Fonda za povratak {koluju se na Privrednoj akademiji u Novom Sadu?! (N. [.)

PRIVREDNA KAKADEMIJA

Administracija Fonda za

povratak školuje se nanovosadskoj Privrednojakademiji

SDP-ov DREAM TEAMLagumdìja, Kom{i}, Hadì} sa boljim polovinama na krstarenju

Mediteranom



PRO ET CONTRA


MOSTARSKIKOMBINAT(ORI)

HDZ obe}aoAluminijujeftinu strujuPremda su se ~lanovi visokog izaslanst-va HDZ-a BiH, za pro{lomjese~nogposjeta najuspje{nijem mostarskompoduze}u Aluminiju, naprosto utrkivali udavanju slatkorje~ivih obe}anja, sve suprilike kako od najavljene potporemenad`mentu te kompanije ne}e biti

ni{ta. Na sastanku koji su s rukovod-stvom Aluminija odràli lider te strankeDragan ôvi}, predsjednica FederacijeBiH Borjana Kri{to, federalni ministriVjekoslav Bevanda i Nevenko Hercegte mostarski gradona~elnik LjuboBe{li}, ~elnici su HDZ-a tvrdili da }eproblem opskrbe strujom kombinatauskoro biti rije{en. Kako su objasnilidoma}inima, HDZ }e preko svoje ~lan-ice u Regulatornoj komisiji za elektri~nuenergiju Federacije BiH (FERK-u)Sanele Pokraj~i} isposlovati daAluminij ubudu}e dobija struju po niìm

tarifnim cijenama, {to bi, dakako, imaloklju~nog utjecaja na privatizaciju togpoduze}a. No, kako Sanela Pokraj~i},gotovo posve izvjesno, ne}e postati~lanica FERK-a, budu}i da su svi argu-menti na strani njezinog protukandidataZdenka [imunovi}a, nije te{ko pret-postaviti da }e i posljednji HDZ-ovpohod na Aluminij zavr{iti jednakoneslavno. (S. M.)

MINI MARKET

TANJA TOPI]politi~ka analiti~arka izBanje Luke

DA/NERezultata }e, vjerujem, biti, ali }e oni biti

djelomi~ni. No, ne mislim da }e pregovoridonijeti su{tinske promjene, mislim prijesvega na dogovor o ustavnoj reformi.

Politi~ke pozicije u BiH o tom pitanju su uovom trenutku toliko razli~ite, isklju~ive, reklabih, da je te{ko povjerovati da }e se politi~kilideri dogovoriti o tome tokom butmirskihrazgovora.

LJUBOMIR BERBEROVI]akademik

NENe! Naro~ito ne o svim klju~nim pitanjima.Previ{e se problema nagomilalo i nisam uvjerenda ih je sada mogu}e rije{iti na sastanku uButmiru. Nisam optimista u tom pogledu.

ADIS ARAPOVI]projekt menadèr Centracivilnih inicijativa

NETri su razloga {to ne vjerujem u pozitivan

ishod butmirskih razgovora. Prvo, nemadogovora politi~kih lidera o prioritetima iklju~nim problemima Bosne i Hercegovine.Nadalje, mislim da aktuelnoj vlasti u predizbor-

nom periodu ne odgovara postizanje dogovo-ra, naprotiv. I tre}i razlog je {to me|unarodnazajednica nema mehanizme za adekvatan pri-tisak ili nametanje rje{enja.

ASIM MUJKI]profesor na Fakultetupoliti~kih nauka Sarajevo

NENisam uvjeren, mada je veoma bitno, {to

pokazuje organiziranje skupa, da BiH dospije-va u centar ili bar bliè centru interesovanjaameri~ke administracije. Me|utim, ne moè biti

epohalnih rezultata sastanka u Butmiru, bar neu kvalitativnom smislu, jer se pregovori ne}edoticati trenutno jedne od najva`nijih tema uBiH, ustavne reforme.

DENIS HAD@OVI]generalni sekretar Centra

za sigurnosne studije

NENe vjerujem da su mogu}i neki posebni

dogovori u Butmiru. Prvenstveno zato jer supoliti~ki lideri u Bosni i Hercegovini isuvi{epodijeljeni u stajali{tima oko klju~nih pitanjazbog kojih se razgovori i organiziraju.

MOMIR DEJANOVI]direktor Centra za humanupolitiku Doboj

NE/DABio bih najsretniji kao gra|anin BiH da se

na{i politi~ari sami dogovaraju bez predstavni-ka me|unarodne zajednice. Jesam za to danam pomaù, ali ne i da nude rje{enja. Nisamsiguran da predstavnici me|unarodne zajed-nice uvijek èle dobro bh. gra|anima. S drugestrane, mi nismo u stanju da izaberemoodgovornije politi~are koji nas predstavljaju.

Vjerujete li da ćebutmirski pregovorirezultirati dogovorom

političkih lidera oključnim pitanjima

u Bosni i Hercegovini?



Tokom proteklih desetak mjesecilider HDZ-a Dragan ôvi} gorlji-vo je zagovarao rekonstrukcijuizvr{ne vlasti, osobito VladeFederacije BiH, ~ijim je radom

navodno bio izrazito nezadovoljan.Povoljne rezultate s posljednjih lokalnihizbora iz oktobra 2008. godine ôvi} jenamjeravao kapitalizirati i na vi{im razina-ma vlasti, pa je uskoro za rekonstrukcijufederalne Vlade uspio zagrijati i lidera SDASulejmana Tihi}a. Zajedni~kim snagamaôvi} i Tihi} krenuli su u akciju preslagi-vanja parlamentarne ve}ine, {to je zapravo

bio {ifrirani naziv za eliminaciju iz vlastidvije rivalske partije - Stranke za BiHHarisa Silajdì}a i HDZ-a 1990 BoèLjubi}a. Iako je akcija ôvi}a i Tihi}aokon~ana neslavno, ideja o rekonstrukciji

izvr{ne vlasti ponovo je aktueliziranatokom posljednjih nekoliko sedmica, ali u

bitno izmijenjenom obliku. Kako doznaje-mo, lider SDA Sulejman Tihi} s velikimambicijama krenuo je u potragu za novimkoalicionim partnerima iz reda hrvatskihstranaka koje bi usko~ile umjesto HDZ-aDragana ôvi}a!

TIHI] I ÔVI] SPALILI MOSTOVEIzme|u nekada vjernih politi~kih save-

znika i koalicionih partnera ôvi}a i Tihi}aotvorena je golema pukotina, koju ni Tihi}ni ôvi} vi{e i ne poku{avaju premostiti.Dapa~e, po ôvi}evom izri~itom nalogu,ve} je nekoliko sedmica skoro upotpunosti

blokiran rad Vlade Federacije BiH, ~ime je

na najizravniji na~in ugroèna realizacijanekoliko velikih infrastrukturnih projekata.

U takvim okolnostima, Tihi}u nije pre-ostalo ni{ta drugo nego da poku{a izgraditimost prema drugim partijama s hrvatskim

predznakom. Vo|en tom idejom, najprije sesastao s liderom HDZ-a 1990 BoòmLjubi}em a sli~an sastanak ve} je ugovorioi s liderom HSP-a Zvonkom Juri{i}em.

Nakon sastanka s Ljubi}em (utorak, 13.oktobra) Tihi} je pucao od zadovoljstvazbog postignutog “visokog stepena

politi~ke suglasnosti“ a pred tv kamerama

posebno je istaknuo ~injenicu da je sLjubi}em dogovorio deblokadu cestograd-nje za koju je ranije obezbije|en kreditEIB-a i EBRD-a u visini od skoro milijarduKM. Taj je projekat ugroèn zbog nera-zumnog odbijanja predsjednice FederacijeBiH Borjane Kri{to da imenuje novogministra prostornog ure|enja u Vladi FBiH,odnosno da ovo imenovanje uveè u pakets desetak drugih kadrovskih zahtjeva HDZ-a.Pored ostalog, HDZ izri~ito zahtijevaobnovu konkursne procedure za izbor direktora HT-a Mostar. Na prethodnom


PRESLAGIVANJE POLITI^KE SCENE

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Odnosi izmeđudugogodišnjih koalicionihpartnera, SDA i HDZ-a, injihovih aktuelnih lideraSulejmana Tihića iDragana Čovića, pali nanajnižu tačku uposljednjih nekolikogodina; “SlobodnaBosna“ otkriva stvarnupozadinu sukoba Tihića iČovića i analizira razlogeiznenadnog približavanjaTihića, Ljubića i Jurišića OTVORENRAT TIHI]

I ÔVI]Aôvi} se opredijelio za Dodika,a Tihi} za Ljubi}a i Juri{i}a



konkursu sve postavljene stru~nekriterije zadovoljio je kandidat StipePrli}. No, Prli}ev je problem {to nezadovoljava “najva`niji“ kriterij -

politi~ku suglasnost HDZ-a i njegovoglidera Dragana ôvi}a, koji jeodlu~an u namjeri da preuzmeuticaj u jednoj od najpros-

peritetnijih kompanija uHercegovini.

Po nalogu partijskog {efaôvi}a, predsjednica Fede-racije BiH Borjana Kri{to

nezakonito se upetljala u izbor ~lana FERK-a, Regulatorne komi-

sije za elektri~nu energiju. Nakon provedene

konkursne proce-dure najvi{e bo-dova dobio jek a n d i d a tZ d e n k o[imunovi} ,no Kri{to je po nalogu partijskog

{efa odlu~ila imenovati drugoplasiranukandidatkinju Sanelu Pokraj~i}. (To jeimenovanje u me|uvremenu stopirano,nakon {to se u slu~aj upleo zamjenik visokog predstavnika R affi Gregorian).

HDZ-ov ULTIMATUMôvi}ev HDZ izri~ito zahtijeva ostanak

Josipa Tomi}a na mjestu direktora Naftnihterminala Plo~e, iako je u toj kompaniji

po~injene drska milionska plja~ka zbogkoje je Vlada Federacije BiH umaloizbrisana iz vlasni~kih knjiga.

13

TIHI] OKUPLJA NOVU PARLAMENTARNU VE]INU

15.10.2009. I SLOBODNA BOSNA

IZNEVJERENO

PARTNERSTVOTrajni raspad prudske trojke,Tihi}a, Dodika i ôvi}a



Prema informacijama do kojih smodo{li u Vladi FBiH, postoji jo{ dvadesetak sli~nih kadrovskih ultimatuma HDZ-a.Zapravo, za sva imenovanja hrvatskihkadrova u javnim kompanijama, ustanova-ma, direkcijama i sl., HDZ traì potpunimonopol, na {ta je SDA manje-vi{e {utke

pristajala uz gun|anje ostalih koalicionih partnera. No, pobuna u SDA nastala je onogtrenutka kada je predsjednica Federacije

BiH Borjana Kri{to bez ikakih argumenataodbila potpisati imenovanje SDA-ovogkandidata Harisa Kafedì}a za ministra

prostornog ure|enja, ~ime je na izravanna~in ugroèn nastavak izgradnje autocestena koridoru 5C. Ovaj nerazumni ultimatum

predsjednice Kri{to vremenski se poklapa sultimatumom predsjedavaju}eg Vije}aministara Nikole [piri}a, koji tako|er, bezikakvog pravnog osnova, odbija imenovatiministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a. Uvrhu SDA vlada nepodijeljeno mi{ljenje dasu ovi kadrovski ultimatumi nastali u tijes-noj koordinaciji Milorada Dodika iDragana ôvi}a, koji su odnedavno, izaTihi}evih le|a, sklopili prili~no stabilan

politi~ki pakt. U nekoliko navrata Tihi} se

14

PRESLAGIVANJE POLITI^KE SCENE

Prva ozbiljnija pukotina u odnosimaizme|u Tihi}a i ôvi}a pojavila se potkrajavgusta, kada je objavljena vijest oDodikovoj i ôvi}evoj ekskurziji u Beogradu,i nekoliko dana kasnije, kada su se Dodik i

ôvi} sastali u Mostaru i “postigli suglasnostoko ve}ine aktuelnih politi~kih pitanja u BiH“.

No, politi~ki razlaz Tihi}a i ovi}a krenuo je puno ranije, prije vi{e od tri mjeseca,kada je Tihi} odbio ôvi}ev prijedlog o nas-tavku daljnjih pregovora u okviru tzv.prudske trojke. Tihi} se zalagao da se u pre-govore uklju~e sve partije vladaju}e parla-

mentarne ve}ine, budu}i da “prudska troj-ka“ nema ni politi~ki legitimitet a ni parla-mentarni kapacitet za dono{enje tako krup-nih odluka kakve su pokrenute tokom “prud-skog procesa“. ôvi}u se me|utim jako

dopala uloga ekskluzivnog zastupnikahrvatskih nacionalnih interesa i nimalo muse nije dopao prijedlog da se u pregovoreuklju~i lider rivalskog HDZ-a 1990 BoòLjubi}. “Prudska trojka“ prometnula se u“prudsku dvojku“ pa je Tihi} bio prisiljenodgovoriti istom mjerom - okupljanjem noveparlamentarne ve}ine.

ZA[TO SU SE RASTALI TIHI] I ÔVI]

Dodik razvezao zastave SDA i HDZ-a

SLOBODNA BOSNA I 15.10.2009.

POTRAGA ZAPARTNERIMA: Nakonrazlaza sa Čovićem, Tihićunije preostalo ništa drugonego da pokuša izgraditimost prema drugim

partijama s hrvatskimpredznakom

HSP NA POTEZU

Zapaènauloga u novoj

koalicionojveli~ini

namjenjena je

HSP-u ZvonkaJuri{i}a

NOVI TIHI]EVI PARTNERI

Nakon razlaza sa ôvi}em Tihi} seokrenuo Silajdì}u i Ljubi}u

ZAKULISNI DOGOVOR

PRUDSKE DVOJKEDodik i ôvi} potpuno suusuglasili politi~ke stavove



javno poàlio da je rije~ o neprincipijelnojsrpsko-hrvatskoj nagodbi, ali ta je izjavatoliko nasekirala Dragana ôvi}a da cijeluno} nije oka otvorio, kako je duhovito

prokomentirao analiti~ar internetskog por-tala SveVijesti.ba .

NOVA PARLAMENTARNA VE]INAPrema Tihi}evoj zamisli, novu parla-

mentarnu ve}inu u Federaciji BiH ~inile bi,kao i do sada, ~etiri politi~ke partije, SDA,

SBiH, HDZ 1990, i HSP, koje bi imalekomotnu ve}inu u oba doma ParlamentaFederacije BiH. Ne postoji dakle formalna

prepreka da se iz vlasti eliminira HDZDragana ôvi}a, jer bi u istom paketu bilarazrije{ena i predsjednica Federacije BiHBorjana Kri{to, dakako pod uvjetom da seusprotivi preslagivanju koalicione ve}ine.

U vrhu HDZ-a 1990 jo{ se ne èle javnoizjasniti, no doznajemo da bi golema ve}inastrana~kog rukovodstva ove partije

podràla Tihi}evu ponudu.S drugim potencijalnim saveznikom,

Zvonkom Juri{i}em, Tihi} }e razgovarati u

~etvrtak, 15. oktobra, u Mostaru, i taj bi sus-ret umnogome mogao odrediti kona~ni ishodcijele akcije. U taboru HDZ-a, me|utim,vlada uvjerenje da se radi o Tihi}evom poli-ti~kom manevru kojim poku{ava zastra{itiDragana ôvi}a i pridobiti ga za suradnju.Ovo uvjerenje temelji se na pretpostavci dadvije bo{nja~ke politi~ke partije, SDA iSBiH, ne mogu posti}i dogovor ni oko

jednog zajedni~kog politi~kog cilja.Donedavno, ta je ocjena bila posve utemelje-na, no tokom posljednjih nekoliko sedmica

primjetno je otapanje ledenih me|u-strana~kih odnosa. Najve}e zasluge zazbliàvanje dvije najja~e bo{nja~ke partije

pripadaju Dodiku i ôvi}u, puno vi{e negoTihi}u i Silajdì}u!


TIHI] OKUPLJA NOVU PARLAMENTARNU VE]INU

Prema pouzdanim izvorima iz vrhadvije partije, doznajemo da su Tihi} i Ljubi}postigli visoku suglasnost oko glavnihpitanja koja }e se otvoriti tokom “but-mirskih pregovora“. Pored ostalog, sloìlisu se da je potrebno redizajnirati tzv.entitetsko glasanje i to na taj na~in {to bise u Predstavni~kom domu odlu~ivaloprostom ve}inom dok bi u Domu narodasva tri nacionalna kluba imala mogu}nostupotrebe veta.

Tako|er, Tihi} i Ljubi} imaju podudarnomi{ljenje i oko ostanka OHR-a u BiH,

odnosno transformacije OHR-a u kance-lariju specijalnog izaslanika UN-a.Smatraju da OHR mora ostati u BiH svedok se ne uspostave efikasni institucional-

ni mehanizmi za deblokadu sistema.Ljubi} se zaloìo za teritorijalni

preustroj BiH kojim bi se dokinuo dvoen-titetski ustroj dràve i obezbijedila puna jednakopravnost tri konstitutivna naroda.

I Tihi} i Ljubi} potpuno su suglasni da je potrebno hitno deblokirati rad VladeFederacije BiH i zapo~eti izgradnju ~etiridonice autoceste 5C, za koje je ranijeosiguran novac.

Dva st rana~ka rukovodstva napregovore su do{la u najja~em sastavu: uzLjubi}a su bili Martin Ragu`, Damir

Ljubi}, Rudo Vidovi} i Perica Jele~evi},dok su uz Tihi}a sjedili Asim Sarajli},Mustafa Mujezinovi}, Amir Zuki} iMirsad Kebo.

VISOKA SUGLASNOST TIHI]A I LJUBI]A

Hitno deblokirati federalnu Vladu

PRIBLI@ENI STAVOVIStrana~ke delegacije HDZ-a 1990 i SDA postigle su dogovor o svim klju~nim pitanjima



Nakon vi{ednevnog boravka uTurskoj i Estoniji, federalnog

premijera Mustafu Mujezinovi}a po povratku u BiH nisu, kako sunajavljivali, do~ekali nezado-

voljni “zlatni ljiljani“, ali jesu brojni prob-lemi; izvjestan ste~aj Naftnih terminala Federacije BiH u Plo~ama, zaklju~ak Federalnog parlamenta da se primanjadobitnika najve}ih ratnih priznanja ne}eumanjivati, kojim je u opasnost dovedenaran`man s MMF-om, salva kritika na

ra~un njegovog odlaska u Talin, na utak-micu nogometnih reprezentacija Estonije iBiH, zbog ~ega je postao jedan odnajtraènijih politi~kih du`nosnika u BiH.Potom je premijer Mujezinovi}, zbog odlukeda samo nekoliko sati poslije dolaska uSarajevo sazove izvanrednu sjednicu Vlade,do{ao u sukob i sa svojim zamjenikom, ministromfinancija Vjekoslavom Bevandom. O svim

pote{ko}ama koje posljednjih mjesecioptere}uju Vladu Federacije BiH s premi-

jerom Mustafom Mujezinovi}em razgovaralismo u srijedu (14. oktobra), u pauzi zas-

jedanja Zastupni~kog doma Parlamenta

Federacije BiH.

Federalni ministar financija Vjeko-slav Bevanda optuìo Vas je da ste u

ponedjeljak sazvali sjednicu Vlade bez nje-gove suglasnosti i ranije dostavljenih

materi ala, odnosno, da ste prekr{ili Poslovniki Zakon o radu Vlade Federacije BiH.Zna~i li to da je Vlada ponovno u krizi?

Ni{ta nije ura|eno protivno Pravilniku iZakonu, niti smatram da su doneseneodluke sporne. Ta~no je da smo morali rea-girati hitno, s obzirom na mogu}e pokretanjesta~aja u Naftnim terminalima Federacije BiH, i svi su saglasni da smo dobro uradili.Uostalom, to potvr|uje i ju~era{nja sjedni-ca Vlade (u utorak, 13. oktobra, op.a.), nakojoj su svi zaklju~ci doneseni jednoglasnoi upu}eni Parlamentu. Jasno je da ima puno

politi~ke borbe, optuìvanja, krivi~nih pri- java i meni se ~ini da je krivi~ne prijave

podnosio ko je god pro{ao kroz Naftne ter-minale. Niko, me|utim, nije ni optuèn, niosu|en, niti mi znamo {ta je nestalo. S

jedne strane imamo informacije da je firmau odli~nom stanju, da posluje pozitivno, a sdruge strane nas upozoravaju da je ra~un

blokiran. Onda imamo informacije da jedug u Naftnim terminalima Federacije BiHnastao u periodu od 2000. do 2002. godine,kada je firma poslovala u sastavuEnergopetrola . Moj je stav da situacijutrenutno rje{avamo, i smatram da smorije{ili problem pokretanja ste~aja. Neka

pravosudni organi rade svoj posao, ne smiju~ekati ni na Vladu Federacije BiH, ni naresornog ministra, a posebno ne na federa-lnog premijera. Jer ako premijer budeodre|ivao gdje }e se pokretati istrage, onda}e to biti katastrofa.

Jeste li Vi pitali ministra energije,rudarstva i industrije Vahida He}u za{to se~ekao posljednji trenutak za rje{avanjeproblema u Naftnim terminalima koji trajugodinama?

On mi je odgovorio da su mu uTerminalima Plo~e krili te informacije i da

je tek nedavno saznao. Desetak dana nakon{to sam preuzeo du`nost premijera, me|u

jednim od ve}ih problema koji me jedo~ekao bili su Naftni terminali i prvo {to


ZA [TA (NI)JE KRIVA VLADA FEDERACIJE

Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

MUSTAFA MUJEZINOVIĆ, predsjednik Vlade Federacije BiH, kojem je, netomnakon preuzimanja te dužnosti, zapala neugodna zadaća da provede mjere štednje,našao se na udaru žestokih kritika ratnih veterana, federalnih zastupnika i medija;

u razgovoru za “SB“ federalni premijer je poručio da od smanjenja plaća Vladaneće odustati, objasnio da financijski aranžman s MMF-om nema alternative i

najavio uvođenje imovinskog cenzusa za sva socijalna i veteranska davanja

INTERVIEW

Mustafa Mujezinović federalni premijer

Ako federalni premijer budeodre|ivao protiv koga }e se voditi

istraga, to }e biti katastrofa

NAKNADE ZLATNIMLJILJANIMA: PredstavniciSaveza su čak predložilida imovinski cenzus bude1.200 KM, što odgovara

jednoj i po prosječnojplati. Svi oni koji imajuispod tog iznosa, dobijalibi razliku do 1.200maraka.




OTVORENO SA FEDERALNIM PREMIJEROM

FEDERALNI PREMIJERNA UDARU JAVNOSTIProtiv Mustafe Mujezinovi}a

zdruèno su ustali ratni veterani,opozicija, pozicija i novinari



18


sam shvatio je da firma nema direktora.Zamolio sam ministra He}u da provede pro-ceduru izbora direktora, koja traje vi{e oddva mjeseca iz tog razloga {to kandidati ilinisu kompetentni, ili su ranije ve} bili nanekim funkcijama u Naftnim terminalima.

Moj je prijedlog da se dovedu potpuno noviljudi i u Terminale Federacije BiH i u Naftne terminale FBiH, jer jedino oni mogustvari izvesti na ~istac.

KANTONALNE VLADE SUNAS IZNEVJERILE

Na posljednjoj sjednici Vlade Fede-racije BiH ponovno je razmatran statusstand-by aran`mana s Me|unarodnimmone arnim fondom u kontekstu najavlj-enih u{teda. [to je, konkretno, zaklju~eno?

Mi moramo provesti umanjenja, jer jeto, jednostavno, uslov bez kojeg se ne

moè. Imamo problem s presudamaOp}inskog suda u Sarajevu koje se odnosena kona~ne isplate plata, a one }e biti kadase usvoji zakon o platama, ili kada se done-su druge mjere koje }e ovo pitanje reguli-rati. Naàlost, kantonalne vlade su iznevjerile,nisu imale snage i hrabrosti da daju saglas-nost na aneks kolektivnog ugovora. Dakle,imamo apsurdnu situaciju da su usvojeni

budèti, smanjene su stavke za plate, a nikonema hrabrosti da umanji plate. Svi suumanjili tople obroke, regrese i ostaladavanja koja nemaju karakter plata,me|utim, mora se i}i i u redukcije plata, jer

mora postojati solidarnost i jednak pristupna svim nivoima. Sada traìmo drugemodalitete kojima }emo pravno reguliratiovo pitanje. Sudske odluke se ne komentira-

ju, ali je Sud, zasigurno, duboko u sukobuinteresa i mislim da svoj status ne trebajurje{avati na ovaj na~in. Pomo} koju dobi-

jamo od MMF-a nije mala, ona je gotovo besplatna. Ljudi ne znaju da smo dobilisredstva kojima smo platili ranije dugove idobili jednu odgodu otplate tih dugova. Tonije novo zaduìvanje, tim smo paramavratili stare dugove, a onda smo bili umogu}nosti da teku}e prilive stavimo u

funkciju izmirivanja teku}ih obaveza.

Zna~i li to da }e naknade dobitnicimanajve}ih ratnih priznanja ipak biti umanjeneza deset posto?

Ja sam pro{log mjeseca imao sastanak s predstavnicima Saveza dobitnika najve}ihratnih priznanja i gotovo smo se bili dogovo-rili da se Zakon o posebnim pravima dobit-nika ratnih priznanja ne treba ukidati, po{tose kod nas medalja ne priznaje kao medaljaukoliko iza nje ne stoji novac. O tome smoobavijestili Svjetsku banku, s tim da, akoèlimo nastaviti saradnju, moramo izvr{iti

odre|ene redukcije, odnosno, da naknade nedobijaju ljudi koji su izuzetno dobrosituirani i imaju primanja preko odre|enog

Stalno govorite o u{tedama, aliste, ipak, izdvojili 114.000 KM za pomo}Nogometnom savezu BiH, odnosno,iznajmljivanje ~arter-leta za Estonijukojim ste u Talin oti{li Vi, ministri Nail[e}kanovi}, Gavrilo Grahovac, Senad[epi}, zbog ~ega ste u medijima o{tro

kritizirani?Novinarima treba tema. Me|utim, istim

tim avionom su putovali i novinari, mislimda ih je bilo vi{e od dvadeset, ali oni nesmatraju da je to neki poklon.

Moje kolege iz Slobodne Bosne suu Estoniju putovali o svom tro{ku.Za{to i Vi i Va{e kolege ministri nistesami platili aran`man koji su nudile tur-isti~ke agencije?

Platio sam hotelski ra~un koji je bio vrlo

visok. Ja sam putovao kao federalni premijer koji daje podr{ku nogometnojreprezentaciji svoje zemlje, tako|er sam

se susreo s predsjednikom Estonije i biosam gost Ministarstva vanjskih poslova,gdje smo dogovorili privrednu konferencijunaredne godine. A Vi isto pitanje moètepostaviti novinskim redakcijama, za{to onenisu platile za svoje novinare? Vjerujem dasu gra|ani apsolutno saglasni da na{u

reprezentaciju treba pomo}i. Moralnapodr{ka ne zna~i ni{ta, i kada smo sepojavili s prijedlogom da im platimo avion,oni su prvi put osjetili da imaju podr{kudràve. Ja }u pretrpjeti kritike, ali mislim da je to puno va`nije. Ako se na{areprezentacije plasira na Svjetsko prvenst-vo, vi{e im ne}e trebati nov~ana pomo},ali bi bilo dobro da fudbalerima, prije nego{to krenu na Prvenstvo, barem uru~imodiplomatske paso{e. Apelujemo naMinistarstvo civilnih poslova, Ministarstvo

vanjskih poslova i Predsjedni{tvo BiH da otome razmisle, da na{i fudbaleri budu na{inajbolji ambasadori.

IMA LI PREMIJERA U AVIONU

Vlada FBiH platila je avionske kartei za više od dvadeset novinara


KONTRADIKTORNE INFORMACIJE: S jedne straneimamo informacije da je firma u odličnom stanju, daposluje pozitivno, a s druge strane nas upozoravaju da

je račun blokiran

SMETNJEU KOMUNIKACIJIFederalni ministar financija

Vjekoslav Bevanda optuìoje premijera da je prekr{ioPoslovnik i Zakon o raduVlade FBiH




OTVORENO SA FEDERALNIM PREMIJEROM

imovinskog cenzusa, ili dobijaju primanja

iz tri ili vi{e izvora. Predstavnici Saveza su~ak predloìli da imovinski cenzus bude1.200 KM, {to odgovara jednoj i po pros-

je~noj plati. Svi oni koji imaju ispod tog

iznosa, dobijali bi razliku do 1.200 maraka.

Mi, ipak, moramo voditi ra~una o porodica-ma poginulih boraca, i mislim da nije red daneko ko ima mjese~na primanja od ~etiri ili

pet hiljada KM, ili veliki biznis, sada iz

budèta dobija i 300 ili 400 KM.Istovremeno imamo jako puno stanovni{tvakoje je u stanju te{ke materijalne potrebe,moramo se i o njima pobrinuti. Moramodonijeti zakone o imovinskom cenzusu,utvrditi {ta je ekstremno siroma{tvo, utvrdi-

ti prag za civilna davanja, ali i veteranskadavanja.

Da, ali Vas, kao ni druge ministre izSDA u Vladi Federacije BiH, prije desetakdana, nisu podràle ~ak ni strana~ke kolegeu federalnom Parlamentu?

Postavite se u poziciju poslanika u timokolnostima, kako biste Vi glasali? Na sjed-nici Parlamenta u utorak su dominiralami{ljenja da se dobitnici najve}ih ratnih

priznanja ne smiju zaboraviti, da se morajuza{titi oni koji imaju malo, ali da se morajuizna}i rje{enja kako naknade ne bi dobijali i

oni koji imaju puno.

KOLAPS FEDERALNOG BUD@ETAMinistar financija Vjekoslav Bevanda

je upozorio da }e, ukoliko aran`man sMMF-om bude ugroèn, traìti novi rebala-ns prora~una koji bi bio manji za 123 milijunaKM. Kakva je Va{a procjena, {to se moèdesiti ako Federacija BiH ostane bez sred-stava MMF-a?

Upravo to {to govori ministar finansija.Vlada je jednoglasna da odustajanje odu{teda i reformi zna~i NE stand-byaran`manu i umanjenje budèta za 318 miliona

KM, probleme s komercijalnim bankama,drugim entitetom, probleme na dràvnomnivou. I vi{e ne bismo razgovarali o uman-

jenju primanja za deset posto, ve} za 30 ili40 posto, jer jednostavno u budètu ne bi

bilo sredstava.

Ranije ste izjavili da bi u pitanje do{lai isplata mirovina...

Mislim da budèt ne bi mogao servisira-ti davanja za izuzetne penzije. Zato jakaèm i poziciji i opoziciji da }e svi proble-mi koje mi danas ne rije{imo u duplo goremobliku do~ekati novu vladu i da barem jo{{est-sedam mjeseci, ne smijemo razmi{ljati

populisti~ki. Morate znati da nam Svjetska banka nudi 100 miliona KM koji ne moraju biti iskori{teni kao pomo} budètima. Na{ je plan da ta sredstva usmjerimo u razvojne projekte.

Koji su to konkretno razvojni projekti?Mala i srednja preduze}a u kojima se

moè zaposliti najvi{e ljudi. Tako bi rije{ili problem pomo}i demobilisanim neza- poslenim borcima koja je tako|er iznu|ena,a poslije vi{estruko zloupotrijebljena, jer suljudi davali otkaze da bi primali naknade, aonda radili na crno. Ho}e li ministar za pitanja branitelja

Zahid Crnki} biti smijenjen, {to je, tako|er,

SMJENA ZAHIDA CRNKIĆA: Ministar Crnkić dobroradi, u korist boračke populacije, on je bio na čeluekipe koja je razgovarala s predstavnicimaSvjetske banke

DUGOGODI[NJA PODR[KA SDA Alija Izetbegovi} iMustafa Mujezinovi}

POSLJEDNJEUPOZORENJE

Ukoliko mjere u{tede ne buduprovedene, pla}e budètskim

korisnicima bit }e umanjene za 40 posto





jedan od zahtjeva “zlatnih ljiljana“ koji suprihvatili federalni zastupnici?

Njemu je preporu~eno da podneseostavku, ali ne samo Crnki}u nego i nekimdrugim ministrima. Ministar Crnki} dobroradi, u korist bora~ke populacije, on je bio

na ~elu ekipe koja je razgovarala s pred-stavnicima Svjetske banke i isposlovao dase ne ukida Zakon o pravima dobitnika rat-nih priznanja, jasno im precizirao okolnostii na{e interese.

Kada ste imenovani za federalnogpremijera, kao prioritete u svom radu naveliste, izme|u ostalog, i ubrzanu privatizacijuvelikih poduze}a. No, ~ini se kako sukonkretni rezultati izostali.

Federalna Agencija za privatizaciju je, po na{em nalogu, pripremila plan i pro-gram, i ja ~ekam da nam dostave taj doku-

ment, jer ne moè Vlada raditi umjesto njih.Prema posljednjim informacijama, plan pri-vatizacije je pripremljen, {to ne zna~i da }ese raditi po svaku cijenu, nego po principi-

ma koji ne}e dozvoliti otu|ivanje i obezvrij-

e|ivanje imovine, otpu{tanje radnika...

SDA NIJE JEDNOUMNA STRANKA Koja poduze}a prva idu na prodaju?Jedan od visokih prioriteta je Aluminij i mis-

lim da tu imamo i saglasnost rukovodstva kompanije. Tako|er smatram da je Energoinvest ne{to najvrednije {to imamo. Naàlost, Energo - invest ne donosi dobit, pa nema dimenziju vri-

jednosti poput telekoma, elektroprivreda, koja zasada ne bi trebalo prodavati.

Imate li punu podr{ku Stranke demo-kratske akcije?

Imam. Ne moramo se slagati u svemu,normalno je da bude i razli~itih tonova, nisusvi jednako zainteresirani za odre|ena pitanja.

Ne pla{ite se da }e se ponoviti situaci-ja kao s Va{im prethodnikom NedàdomBrankovi}em koji je imao opoziciju i me|ustrana~kim kolegama u Vladi i uParlamentu?

Morate nam dozvoliti da nismo jed-noumni i da imamo razli~ita mi{ljenja.

Nakon povratka iz Turske ste izjavilikako ste imali uspje{ne kontakte s najvi{imturskim politi~kim du`nosnicima i brojnim

biznismenima. Mogu li se uskoro o~ekivatikonkretni rezultati Va{ih susreta?Razgovarao sam s turskim premi-

jerom R ecepom Tayyipom Erdoganom,

na{im ljudima-biznismenima koji tamoìve, i od kojih su neki ve} investiralinovac u BiH, a imaju dosta ambiciozne

planove. Dobili smo punu podr{ku VladeTurske, oni su od nas traìli konkretne pro-

jekte i mi smo im ponudili da kreditiraju bilo koju dionicu na autoputu, ili na region-alnim putevima, kao i da se prijave na ten-dere za gradnju hidroelektrana. Nakon polasata premijer Erdogan je na{ao dvadesetturskih kompanija koje mogu ponuditi ikredite i izvo|enje radova. Budu}i dasaradnja nije mogu}a bez dogovora dvijedràvne vlade, nadamo se da }e zajedni~kisusreti biti realizirani {to prije.

Kada }e biti imenovan novi mini-star prostornog ure|enja?

To morate pitati predsjednicu FederacijeBiH Borjanu Kri{to, jer ona imenovanjenovog ministra, bez ikakvog upori{ta, jo{nije dala u proceduru. Znam da je punokadrovskih rje{enja blokirano i moj jesljede}i zadatak da taj problem rije{imo posvaku cijenu, pa ~ak i ako ne budemo imalisaglasnosti strana~kih kadrovskih komisija.Nastojat }emo da unutar Vlade izna|emo

rje{enja {to je, na kraju krajeva, na{ formal-ni zadatak. Znam da je kadrovska politika

politika svih politika, ali do kraja mjesecamoramo donijeti odluke.

Da li je istina da je predsjednicaFederacije BiH Borjana Kri{to imeno-vanje novog ministra prostornog ure-|enja uvjetovala podr{kom SDA zaizbor novog direktora Hrvatskih teleko-munikacija Mostar?

Ne znam, ali problemi s imenovanjimapostoje. Me|utim, ovakva situacija ne moè

vje~no trajati i mi smo u nekim slu~ajevima,gdje je stanje bilo kriti~no, morali reagirati.

KADROVSKA SPORENJA

Imenovanje ministra prostornog

uređenja blokirala je Borjana Krišto

APSURDNA SITUACIJA:Nažalost, kantonalnevlade su iznevjerile, nisuimale snage i hrabrosti dadaju saglasnost na aneks

kolektivnog ugovora.Dakle, imamo apsurdnusituaciju da su usvojenibudžeti, smanjene sustavke za plate, a nikonema hrabrosti daumanji plate PO ÎJEM DIKTATU

RADI BORJANA KRI[TOPredsjednica Federacije BiH

protiv federalne Vlade





Borci Armije BiH su ène u bor-

benim redovima zvali Amazonke.Bilo je to ime, bar tako legendakaè, iznimno hrabrih anti~kihèna-ratnika. “Uzeti pu{ku i i}i u

rat a da uop{te ne mora{ jer si èna,zavre|uje posebno po{tivanje”, komentar je

jednog biv{eg borca Armije BiH dok nam poku{ava pomo}i da saznamo adrese ~etiri jedine preìvjele Amazonke, koje su za posebnu hrabrost tokom rata odlikovanenajvi{im ratnim priznanjem Zlatnim ljilj-anom. Poslije dugog traènja pronalaziadrese Zlate Gazibare, Aide Zuko, DèvadeTataragi}-[ljivo i Fadile Por~i}. Jedino sove ~etiri ène nemaju ba{ mnogo kontaka-ta, jer nikada ni{ta ne traè, u sjedi{taUdruènja Zlatnih ljiljana skoro i ne dolaze,nikada se nina{ta ne àle...

U RATU SMO BILI MNOGO BOLJI LJUDIFadilu Por~i} prona{li smo u Biha}u.

@ivi sama u stanu koji joj je dodijelilo biv{eMinistarstvo odbrane FBiH. K}erka, zet idva unuka su nakon rata odselili uSingapur. Nedavno je proslavila 50.ro|endan, naàlost, u bolesni~koj postelji

jer su ~etiri ratne godine provedene uvla`nim zemunicama ostavile posljedice.Pet puta je ranjena, u tijelu jo{ uvijek ima17 gelera. Ljekari su joj prije nekolikogodina dijagnosticirali rijetko oboljenjeHepatitis G1, te{ko oboljenje jetre... Zaizuzetnu hrabrost tokom rata, bore}i se samomcima u Izvi|a~ko-diverzantskoj jedini-ci Tigrovi, 502. vite{ke brigade odlikovana

je najvi{im ratnim priznanjem, Zlatnimljiljanom. “Ne razmi{ljam mnogo ozaslugama i pro{losti. Kad sam sepriklju~ila Armiji BiH, smatrala sam tosvojom obavezom. Danas imam drugebrige, bolest me ubija. Zbog lo{eg imuno-


@ENE ZLATNI LJILJANI

Pi{e: NERMINA [UNJ

Nekadašnji borci naprvim borbenim linijama,četiri jedine preživjeležene u BiH odlikovanenajvišim ratnimpriznanjem “Zlatni ljiljan“,ZLATA GAZIBARA,AIDA ZUKO, DŽEVADATATARAGIĆ-ŠLJIVO IFADILA PORČIĆ danasvode “svoje bitke”

KAKO @IVE BOSADèvada Tataragi}-[ljivo ne èli se

vra}ati u rodnu Fo~u, Zlata Gazibarazauvijek napustila BiH



lo{kog sistema ~esto gubim svijest. Strahme je samo da mi se to ne desi dok samsama u stanu”, kaè Fadila Por~i}. “Moji izUdruènja Zlatnih ljiljana brinu o meni.Do|u, obi|u me...”

U Biha} je ìvotni put odveo po~etkom1992. godine i odmah se dobrovoljno pri-

javila za anga`man u Armiji BiH. Htjela je~ak biti me|u prvima, s diverzantima iz

jedinice Tigrovi. “Ro|ena sam uBosanskom Petrovcu, ali sam godinamaìvjela u Vukovaru. Zato mene nisu zvaliAmazonka ve} Vukovar~anka. Momci izjedinice ophodili su se prema meni kao

prema majci jer sam bila najstarija u jedini-ci. Naàlost, od nas 117, danas nas je samosedmero ìvo”. Kaè da ne razmi{ljamnogo o ukupnoj situciji u kojoj se nalazi

biv{a bora~ka populacija jer joj je ìvot ponovo nametnuo neke nove brige. Pa ipak,osim {to je spomenula da joj nedostaje


ÊTIRI PRE@IVJELE HEROINE

Sanjanka Zlata Gazibara, jedna od~etiri dobitnice Zlatnog ljiljana, vi{e neìvi u Starom Majdanu u SanskomMostu. Odlu~ila je napustiti BiH i od2000. godine ìvi u Sloveniji. Zapravo,njeni suborci je od tada vi{e nikada nisuvidjeli. U odjelu Ministarstva za bora~ka

pitanja USK su nam samo ustupili tele-fonski broj koji im je ostavila prije devetgodina. Glas sa snimka slovena~kogtelefonskog operatera nam kaè da tajbroj telefona vi{e ne postoji. U porodiciGazibara, koja ìvi na Bledu, kaù namda su ~uli za Zlatu, ali da nemaju kon-takta s njom. Zlata Gazibara ro|ena je1957. godine u Sanskom Mostu. Bila jepripadnica 108. motorizovane brigadePetog korpusa a za posebnu hrabrost idoprinos odbrani BiH od agresije, Zlatniljiljan joj je dodijeljen 1994. godine.

KRAJI[KINJA U SLOVENIJI

Niko ne zna

gdje živi hrabraSanjanka ZlataGazibara

SKE AMAZONKE

MIRNODOPSKE BITKEUpe~atljive pri~e o ìvotnimputevima èna odlikovanihnajvi{im ratnim priznanjem

u BiH, Zlatnim ljiljanom

LJILJAN IZ SANSKOG MOSTA Zlata Gazibara bila je pripadnica slavnekraji{ke 108. motorizovane brigade

LJILJAN IZ SANSKOG MOSTA Zlata Gazibara bila je pripadnica slavnekraji{ke 108. motorizovane brigade




novca za posebne medicinske terapije uinostranstvu, niti jednom rje~ju se nije

poàlila na odnos dru{tva prema nosiocimanajvi{ih ratnih priznanja, bar ne prema njoj.“Vjerujem da ne}e biti problema ni sapravnom procedurom oko stana koji samdobila od FMO-a i da mogu smatrati da jemoje stambeno pitanje rije{eno. Imamvojnu penziju, koju sam stekla pod posebnimuvjetima. Ne mogu re}i da nisam zbrinuta.Ne mogu re}i ni da ljudi ne cijene dovoljnomoj ratni anga`man. Jedino {to mi nedosta-je je novac za neophodnu terapiju u Italijiza koju ljekari tvrde da bi mi pomogla.Treba mi za nekoliko dana boravka u Italijioko 6.000 eura”. Fadilina borba sa te{kom

bole{}u po~ela jo{ 1995. ali joj se zdra -vstveno stanje pogor{alo u ljeto 2006.

godine. Tada je, ali samo nakratko, pri~a oFadili bila tema nekoliko novina u BiH ito tokom dva i po mjeseca lije~enja naInfektivnom odjeljenju Klini~kogcentra Univerziteta u Sarajevu.

Danas 45-godi{njakinja, DèvadaTataragi}-Tre{njo stopostotni jeratni vojni invalid. Ro|ena jeFo~anka, ali kaè da nikada nakon ratanije oti{la u svoj rodni grad. “Kad sampobjegla iz Fo~e ‘92., put me je doveo usarajevsko naselje Hrasnica. Bila samsama, moja je porodica bila rasuta po BiH.Radila sam pred rat u vi{egradskomZavodu za djecu zaostalu u mentalnomrazvoju. Tamo sam stekla iskustvo medi-cinske sestre. Po{to sam samo razmi{ljala otome kako da se vratim u Fo~u, odmah sam

se priklju~ila Armiji jer sam mislila da je tojedino {to u tom trenutku treba da u~inim,da pomognem da se rat {to prije okon~a”.

Nikada, kaè, nije razmi{ljala o tome da biza nju rat mogao biti okon~an ve} 1993.godine.

RO\ENJE K]ERKE JE MOJANAJVE]A NAGRADA

Kao medicinska sestra u Diverzanstsko-izvi|a~kom odredu Fikro, u ljeto 1993.godine te{ko je ranjena u eksploziji granate

podno Igmana. Tek od njenih suboraca}emo saznati, jer je te detalje tokom razgov-ora izostavila, da je neposredno prije ranja-vanja u augustu Dèvada oti{la tri kilometra“duboko” u neprijateljsku teritoriju da

pomogne ranjenom borcu Armije BiH. Nikome do danas nije jasno kako je ovaèna nje`ne gra|e na svojim ple}ima uspjela

donijeti ranjenika u krug hrasni~ke fabrikeFamos. Krenula je ponovo po drugog ranjenog. Naàlost, tada su suborci morali oti}ida donesu Dèvadu. “Probudila sam se ubolnici u Konjicu. Potom su me prevezli uSplit pa u Njema~ku, Tursku, [vicarsku...Kraj rata sam do~ekala u bolni~koj postelji.Ljekari su mi jedva spasili noge odamputacije, ali za moju ruku nije bilo spasa.U Sarajevo sam se vratila 1994. godine”.

Nakon rata je Dèvada odlu~ila ostati uHrasnici. U okviru jednog od programaMinistarstva za bora~ka pitanja KantonaSarajevo, dobila je stan na Gorici, ali ga je

zamijenila za stan u Hrasnici kako bi ostalada ìvi u naselju u kojem je uto~i{te na{la1992. godine. “Zadovoljna sam. Imam pen-ziju, nov~anu naknadu za Zlatni ljiljan.Vidje}emo jo{ {ta }e biti s tim. Imam stan.Zaista ne mogu re}i da sam u ovom dru{tvuzapostavljena u bilo kom smislu”. Potpunose, kaè, posvetila privatnom ìvotu. Bila jeizuzetno nepovjerljiva i dugo je razmi{ljalada li da uop}e pristane na razgovor. “@elimìvjeti svoj ìvot u miru. Imam k}erku od 11godina. To je moja najve}a nagrada. Nakondugotrajnog lije~enja opet sam morala vodi-ti bitku da rodim moju djevoj~icu. Imala

sam mnogo komplikacija zbog posljedicaranjavanja, ali i gre{ke ljekara jer su mi

tokom transfuzije dali pogre{nu krv”.K}erka Dèvade Tataragi}-Tre{njo

je od u~iteljice u {koli saznala da joj je majka Zlatni ljiljan. “Nisamjoj nikada mnogo pri~ala o ratu, tek

koliko je potrebno da zna {ta sedoga|alo. Ne èlim da dijete zamaram

pro{lo{}u. Jedino {to pri~am su anegdotezbog kojih se i danas nasmijemo. Mo`danakon svega zvu~i ~udno, ali imam mnogolijepih uspomena iz rata. Bili smo tadapuno, puno bolji ljudi. Nikada ne}u zabo-

raviti medicinsku sestru u Splitu koja mi je‘preko {tele’ nabavljala lijekove iz Karitasa.Ne}u zaboraviti ni novinarku Dinu, zabo-


@ENE ZLATNI LJILJANI

NADLJUDSKA SNAGA: Nikome do danas nije jasnokako je ova žena nježne građe na svojim plećima uspjeladonijeti ranjenika u krug hrasničke fabrike Famos.Krenula je ponovo po drugog ranjenog. Nažalost, tadasu suborci morali otići da donesu Dževadu

MOJA @IVOTNA PRIÂ Dèvada Tataragi}-Tre{njose nakon ratnog spa{avanjaranjenika, godinama moraboriti za svoje zdravlje



ravih joj prezime, koja je tada pisala za~asopis Una. Obilazila me je i pazila kaoro|enu sestru.Voljela bih znati gdje je, da li

je uop}e ìva”. Ispri~ala nam je i nekolikoratnih “nesta{luka” njenih kolega uHrasnici. Jedan je od diverzanata ~ak uspionekom izbjeglici, koji nije znao da je u tojzgradi smje{tena zgrada komande uHrasnici, prodati iscjepana drva sloèna

pred ulazom. “Jadan ~ovjek, po dogovoru,do{ao da vozi drva, me|utim, ‘{alu’ je shva-tio tek kad zamalo nije bio uhap{en”.

U sarajevskoj op}ini Ilidà danas ìvi jo{ jedna dobitnica Zlatnog ljiljana, 39-

godi{nja Sarajka Aida Zuko. Od kanton-alnog Ministarstva za bora~ka pitanja dobi-la je stan u sarajevskom naselju Bu~a

Potok, ali trenutno brine o bolesnoj majcina Ilidì. “Neka vam Dèvada sve kaè omeni. Nisam vam ja za pri~u za novine.Hajde, pri~a}emo neki drugi dan”, kazala

je tokom telefonskog razgovora AidaZuko, nakon brojnih na{ih i Dèvadinihmolbi da razgovaramo. Aida se po~etkomagresije na BiH priklju~ila sarajevskoj

jedinici HVO-a Kralj Tvrtko. Za izuzetnuhrabrost, Zlatni ljiljan joj je dodijeljen1996. godine. Prije nekoliko godina su uSarajevo dolazili neki strani novinari.Razgovarali su s Dèvadom i Aidom, uzeliim ono malo ratnih fotografija {to su imalei nikada se vi{e nisu javili. Poja{njava namDèvada da Aida nije imala ba{ prijatnoiskustvo tokom tog intervjua i da je zatotoliko nepovjerljiva. Aida Zuko ovih danaide i na “neke terapije”. Ima dva gelera u

predjelu glave. Trpi velike bolove. Ali,kaù njeni poznanici, nikada se i niza{to neàli. @ivi od nov~anih naknada za invalid-nost, nov~ane naknade za Zlatni ljiljan.

Navodno je njen kom{ija na Ilidì, pjeva~[erif Konjevi}, kada je ~uo za Aidu, poz-vao da ~uva njegovog sina. Aida Zuko itako zara|uje za ìvot, ali niko vi{e ne

vjeruje da je za posao motivira plata. Volida se brine o drugima, posebno o djeci,kaè o Aidi Dèvada, ali ne voli kada otome treba da pri~a.

15.10.2009. I SLOBODNA BOSNA25

ÊTIRI PRE@IVJELE HEROINE

Od 5.600 èna, koliko ih je premazvani~nim evidencijama bilo angaìrano uArmiji BiH tokom rata, devet èna jeposthumno odlikovano najvi{im vojnim ipolicijskim priznanjima. @ene zlatni ljiljanisu: Emira Ba{i}, Nevzeta Sefer, MevlidaEl~i}, Kornelija Juri}, Atifa Karali},Razija Meri}, Indira Pjani}. FadilaOdàkovi} @uta i Edina âmdì} su

pored Zlatnog ljiljana posthumno odliko-vane i Ordenom zlatnog grba sama~evima, odnosno Medaljom za

POSTHUMNA ODLIKOVANJA

Žene “ljiljani“ kojih više nema

DJELA SVE KAŽU: “Neka vam Dževadasve kaže o meni. Nisam vam ja za pričuza novine. Hajde, pričaćemo neki drugidan”, kazala je tokom telefonskograzgovora Aida Zuko, nakon brojnih našihi Dževadinih molbi da razgovaramo

HRABRA SARAJKA Aida Zuko

UVIJEK NA PRVOJLINIJI ODBRANEFadila Por~i}, ratovala je ”rameuz rame” sa momcima iz slavnekraji{ke diverzantske jedinice “Tigrovi”

ZVALI SU IH AMAZONKEU Armiji Bosne i Hercegovine je tokom rata bilo angaìrano 5.600 èna; trinaest ih je odlikovano najvi{im ratnim priznanjem, Zlatni ljiljan

@IVOT ZA ODBRANU SARAJEVA Fadila Odàkovi} @uta poginula je na@u~i, u septembru 1992. godine







Golemi dio bo{nja~ke javnosti svelikom skepsom do~ekao je novidiplomatski anga`man CarlaBildta u BiH, makar bio upako-van u ameri~ko-evropsko partner-

stvo. [vedskog diplomatu bije glas da je“prosrpski orijentiran“ a takav imid` stekao

je davno, prije petnaestak godina, kada je udecembru 1995. godine imenovan za prvogvisokog predstavnika u BiH. Manje je va`no

je li ovaj imid` zasnovan na predrasudamaili na ~injenicama jer je ionako u politici per-cepcija va`nija od ~injenica. A percepcijaCarla Bildta izrazito je nepovoljna, i te{ko da

bi se prona{ao ijedan bo{nja~ki politi~ar koji bi posvjedo~io suprotno.

UTICAJ SUPRUGEPrili~no nepovoljnoj bo{nja~koj percep-

ciji Bildta pridonijela je i njegova suprugaAna Maria Corazza, zastupnica Evropskenarodne stranke u Evropskom parlamentu,koja se u nekoliko navrata vrlo gorljivozalagala protiv ukidanja viznog reìma zagra|ane BiH. [vedski diplomata Bildt i AnaMaria Corazza upoznali su se prije petnaes-tak godina u Sarajevu, kada je Bildt biovisoki predstavnik u BiH a Ana Maria

Corazza radila u tada{njem uredu WilliamaEagletona u Sarajevu. Rije~ je o uredu koji je formiran 1994. godine sa zadatkom da pripremi projekte postratne rekonstrukcije i

obnove Sarajeva. Nakon rata, ovaj je uredrasformiran a njegovu ulogu preuzela jeSvjetska banka. Carl Bildt i Ana MariaCorazza vjen~ali su se prije 11 godina, uoktobru 1998. godine, upravo u Sarajevu.

O uticaju Ane Marie Corazza na obliko-vanje politike Carla Bildta postoje razli~itanaga|anja, ali se golema ve}ina slaè dasupru`nici tijesno koordiniraju politi~ke

poteze. Rasprostranjeno je mi{ljenje da jeizostanak BiH s liste balkanskih dràvakojima }e do kraja godine biti ukinute vize

politi~ki mamac Carla Bildta kojimnamjerava privoljeti bo{nja~ke politi~ke

lidere na suradnju i popu{tanje.Bildtov imid` dodatno je pogor{an u brutalnoj medijskoj kampanji koja jeo~igledno inspirirana u krugovima Bildtovih


BUTMIRSKI PREGOVORI

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Prvi krug butmirskih pregovora protekao je u atmosferi nepovjerenja bošnjačkihpolitičara prema namjerama švedskog diplomate Carla Bildta; “Slobodna Bosna“

otkriva zašto je Bildtu stalo do uspjeha pregovora u BiH i zašto bošnjačkipolitičari s više povjerenja trebaju prići američko-evropskom paketu reformi

BEZ USPJEHA U BUTMIRU, BILDT

SARAJEVSKA LJUBAV [vedski ministar diplomatije Carl Bildt iAna Maria Corazza upoznali su se ivjen~ali u Sarajevu 1988. godine



potencijalnih rivala u utrci za mjesto prvog{efa evropske diplomatije.

TRKA EVROPSKIH ASOVAAktuelni predstavnik Evropske unije za

vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana

namjerava se povu}i do kraja godine, a kao jedan od najozbiljnijih kandidata za nasljed-nika Solane spominje se upravo {vedskidiplomata Carl Bildt. U me|uvremenu, tre-

bao bi na snagu stupiti Lisabonski sporazumkojim }e dodatno dobiti na va`nosti sada{njaSolanina funkcija. Solanin nasljednik bit }e

prvi {ef EU diplomatije i ~lan Evropskekomisje, dakle izvr{ne vlasti EU-a, koja bi udalekoj budu}nosti trebala prerasti u evropskivladu. Rije~ je dakle o jednoj od najatrak-tivnijih funkcija u EU pa je posve razumlji-vo {to se za ovu funkciju natje~u najja~iasovi evropske diplomatske nomenklature,

poput biv{eg premijera Belgije GuyaVerhostada, ili njema~kog ministra vanjskih poslova Waltera Steinmeiera. U takvojkonkurenciji, Carl Bildt nema prevelikeizglede na uspjeh, osim u slu~aju da

Evropljane zadivi nekim velikim diplo-matskim uspjehom, da postigne uspjeh une~emu {to izgleda tako beznade`no kakodanas u o~ima Evrope izgleda “slu~aj BiH“.

Bildtu je dakle prijeko potreban uspjehu BiH, a BiH je prijeko potreban izlazak izdugogodi{nje agonije.

Stoga bi bo{nja~ki politi~ari s puno vi{eentuzijazma trebali pri}i “butmirskim pre-govorima“ i iskoristiti Bildtovu àrku èljuda zabiljeì diplomatski uspjeh. To, dakako,ne isklju~uje oprez prema Carlu Bildtu injegovim ponudama, ali podrazumijeva

puno vi{e povjerenja u ameri~ko-evropski

paket reformi.Sli~na prilika ne}e se tako skoro

ukazati.

29

EMA [ANSU ZAMIJENITI SOLANU


NEPOVOLJAN IMIDŽ:Švedskog diplomatu bijeglas da je “prosrpskiorijentiran“ a takav imidžstekao je davno, prijepetnaestak godina, kada

je u decembru 1995.godine imenovan zaprvog visokogpredstavnika u BiH

BO[NJA^KI LIDERI NE VJERUJU BILDTU

EVROPSKI TUTORI BiHOllie Rehn, komesar EU zapro{irenje, i Carl Bildt, ministar

inostranih poslova [vedske

PRED POÊTAK PREGOVORA NA BUTMIRU

Iskusni diplomatski vuk HarisSilajdì} ve} deceniju i po u

permanentnom je sukobu sa CarlomBildtom

PRED POÊTAK PREGOVORA NA BUTMIRU

Iskusni diplomatski vuk HarisSilajdì} ve} deceniju i po u

permanentnom je sukobu sa CarlomBildtom

BO[NJA^KI LIDER, ILIJEDAN OD PREGOVARAÂ UIME BO[NJAKA

Sulejman Tihi}



Ako je suditi prema popisu nekretnina uvlasni{tvu uè i {ire obitelji Draganaôvi}a, lider HDZ-a BiH nije samo

briàn zet, nego i vrlo dare`ljiv punac. Nakon {to je na ime oca njegove suprugeBernardice ôvi}, skromnog mostarskog

penzionera Blage Prskala, s mjese~nommirovinom manjom od 400 KM, ljetos umjestu Podaci na Makarskoj rivijeri kupio

prostranu vilu vrijednu 320.000 eura (blizu640.000 KM!), ôvi} je i budu}em zetuMariju Krezi}u, nedavno, darivao kafi}Langkawl u strogom centru Mostara.

Mario Krezi} je dugogodi{nji mladi}ôvi}eve mla|e k}erke Sanje i do sada,koliko je poznato, nije imao ~ak ni stalnogzaposlenje, a kamoli oko pola milijunamaraka, koliko je, navodno, pla}en kafi} iluksuzni inventar kojim je, naknadno, pouzoru na sli~ne objekte u Be~u, opremljencijeli prostor. Kako, istodobno, Krezi}

poti~e iz skromne obitelji - otac mu jevoza~ u Hitnoj pomo}i a majka radnica umostarskoj tiskari Fram Ziral , jasno je daiza njegovog naglog „poslovnog uspona“stoji vispreni punac. Spekulira se, tako|er,

je Dragan ôvi} za budu}e mladence ve}odabrao i stan u centru Mostara, no, nije

poznato da li ga je i kupio. Sretni zet je,zauzvrat, puncu obe}ao da }e, uporedo s

poslom u kafi}u, upisati fakultet kako bistekao akademsko zvanje primjerenomladenki i njezinoj obitelji.

Starija ôvi}eva k}erka Danijela, kojase prije dvije godine udala za DaduPrimorca, sina direktora Teniskog klubaMostar R anka Primorca, tako|er po pre-

poruci bri`nog tate, dobila je posao uRazvojnoj banci Federacije BiH.Podsjetimo da obitelj ôvi}, pored stana uMostaru i ku}e u Podacima koja je, istina, uformalnom vlasni{tvu punca, od ljeta pro{legodine posjeduje i zemlji{te u mostarskomnaselju Bare, na jednoj od najatraktivnijihgradskih lokacija.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Obiteljski poslovi

Dragan Čović budućem zetu Mariju Kreziću kupio

kafić u centru Mostara vrijedan pola milijuna KM

BRI@NI ZET I PUNACLider HDZ-a Dragan ôvi} je

za kupovinu luksuzne ku}e u Dalmacijikoja je uknjièna na njegovog punca ikafi}a u Mostaru koji je darivao zetu,

potro{io vi{e od milijun KM

BRI@NI ZET I PUNACLider HDZ-a Dragan ôvi} je

za kupovinu luksuzne ku}e u Dalmacijikoja je uknjièna na njegovog punca ikafi}a u Mostaru koji je darivao zetu,

potro{io vi{e od milijun KM



SLOBODNA BOSNA I 15.10.2009. 31




DOSJE “SB”

Pred Tribunalom u Haagu bi krajem ovogmjeseca trebalo početi dugo iščekivanosuđenje protiv ratnog lidera RepublikeSrpske RADOVANA KARADŽIĆA;

Naše novinarke istražile su ko ćeovom najtraženijemoptuženom ratnom zločincupomagati da prikupljadokaze za ratnezločine i genocidpočinjen tokomrata u BiH

KO ]E, KAKO I ZA KOJE NOVCEBRANITI RADOVANA KARAD@I]AKaradì}u se kao pravni savjetnici nude i nekada{njibranitelji Slobodana Milo{evi}a i Sadama Huseina



N

ajizvjesniji datum po~etka su-|enja protiv R adovana Kara-dì}a pred Ha{kim tribunalom

je 26. oktobar, potvrdio nam je ovih dana i njegov pravnisavjetnik, ameri~ki odvjetnik PeterRobinson. Tome u prilog ide i ~injenicada je Apelaciono vije}e Ha{kog tri-

bunala, po~etkom ove sedmice, odbacu- ju}i Karadì}evu àlbu na odluku o po~etku su|enja, naloìlo da procesmoè po~eti sedam dana nakon {to seoptuènom dostavi kona~na verzijaoptu`nice, a Tuìteljstvu je ranijenaloèno da to u~ini do 19. oktobra. Nastatusnoj konferenciji pro{log mjesecaSudsko vije}e je Tuìteljstvu dodijelilo

300 sati, te naloìlo da do 19. oktobraove godine Sudu i Karadì}u dostavi“revidiranu optu`nicu”, u kojoj bi bilenavedene sve ta~ke koje }e biti obuh-va}ene u satnici Tuìteljstva, kako bioptuèni mogao ta~no znati kojeoptu`be i dalje stoje.

Na spomenutoj statusnoj konferencijitako|er je bilo govora o statusu PeteraRobinsona, Karadì}evog pravnog sav-

jetnika, za kojeg je optuèni zatraìo datokom su|enja bude prisutan u sudnici iobra}a se Sudu. Tuìteljstvo se usprotivi-lo ovom prijedlogu, smatraju}i da bi bilo

bolje precizirati ko }e voditi odbranu. Ko}e pomagati Karadì}u tokom dugoi{~ekivanog su|enja je pitanje koje se

posebno aktuelizira otkako je njegovskori po~etak vrlo izvjestan.

POMO] ME\UNARODNIH PRAVNIHSTRU^NJAKA

Amerikanac Peter Robinson potvr-dio je za na{ list da u timu koji pruà pravu pomo} Radovanu Karadì}u pred Me|unarodnim krivi~nim sudomza biv{u Jugoslaviju (ICTY) u Haaguima 27 odvjetnika, pravnih eksperata

i pripravnika.Odranije je poznato da je Sekre-tarijat Tribunala dozvolio Karadì}uosam osoba u timu odbrane. GoranPetronijevi} iz Beograda je koordina-tor odbrane, Marko Sladojevi} koor-dinator priprema za su|enje, a tu je

jo{ pet ljudi, me|u kojima su triistraìtelja. Budu}i da nema svog

branitelja, nego samo pravne savjet-nike, Karadì}eva odbrana, saznajemood Petera Robinsona, Haag ko{taizme|u 15 i 25 eura za sat. Toliko

moè zaraditi svaki od pravnih savjet-

nika koji su na ha{koj listi u slu~ajuKaradì}. [to se ti~e me|unarodnogdijela tima koji pomaè njegovu


POÊTAK SU\ENJA RADOVANU KARAD@I]U, NAPOKON

Pi{u: DANKA SAVI] I MIRHA DEDI]BEZ NOVIH ODGODA

Ha{ki sud je po~etkom sedmiceodbacio zahtjev RadovanaKaradì}a da mu se odobridodatnih deset mjeseci za

pripremu su|enja



odbranu, Robinson navodi da su u njemuangaìrani, izme|u ostalog, Goran Sluiter,univerzitetski profesor, sudac na okru`nomsudu u Utrechtu i autor nekoliko knjiga ome|unarodnom pravu. (University of Amsterdam), Alexander Zahar, biv{i pravnisavjetnik u Tribunalu (Griffiths University ,Australia), Gideon Boas, profesor pravakoji je tako|er radio kao pravni savjetnik uTribunalu, jedno vrijeme i kao vi{i pravnisavjetnik Sudskog vije}a na su|enjuSlobodanu Milo{evi}u (Monash Unive r - sity , Australia). K evin Jon Heller, profesor

prava na Univerzitetu Auckland (NewZealand), jedan je od {est pro bono profeso-ra prava koji (besplatno) pomaù pripremuistra`nog postupka i pisanju sudskih podne-saka. Pored toga, potvrdio nam jeKaradì}ev pravni savjetnik Robinson, pro-fesor Heller je zaduèn za “regrutiranje”studenata prava koji }e staìrati na slu~ajuKaradì}.

PRAVO NA PRAVI^NO SU\ENJEPeter Robinson je za SB ovako objasn-

io svoje osobne motive zbog kojih se onodlu~io uklju~iti u Karadì}ev tim:

“Mislim da svako ima pravo na pravi~nosu|enje i da mu je, s obzirom na teìnuoptu`nice, potrebno vi{e pomo}i da bidobio fer su|enje”. Slu~aj Karadì} nije

Robinsonovo prvo iskustvo u Haagu, prethodno je bio angaìran na su|enjukoje se pred Tribunalom u Haagu vodilo

protiv srbijanskog generala DragoljubaOjdani}a, kasnije osu|enog na 15 godinazatvora za zlo~ine na Kosovu. Robinson je,ina~e, bio pomo}nik glavnog tuìteljaSAD-a. Autor je trilera Tribunal, o bran-itelju K evinu Andersonu koji dolazi uHaag da brani Srbina optuènog za ratnezlo~ine u Bosni.

Iako nema zvani~nih potvrda, vjeruje seda se me|u Karadì}evim pravnim savjet-nicima nalazi i nekada{nji ameri~ki tuìteljWilliam Ramsey Clark (pomagao jeodbranu Slobodana Milo{evi}a, a jedan odnjegovih klijenata je bio i Sadam Husein).^lanovi Karadì}evog tima ne}e imati

pravo da prate su|enje u samoj sudnici,nego }e proces promatrati sa galerije za

publiku. Sa optuènim }e mo}i kontaktiratii savjetovati ga u Karadì}evoj pritvorskoj}eliji, te u pauzi tokom su|enja.

Za godinu dana, koliko je Karadì} u pritvoru u Scheveningenu, njegov pravnitim je pripremio i napisao stotine podnesa-ka, zahtjeva me|unarodnim organizacija-

ma i vladama. Iako je, kako se vjeruje,samo Tribunalu do sada upu}eno oko 400razli~itih zahtjeva, ve}ina ih je, prematvrdnjama upu}enih, odbijena. Osim profe-


DOSJE “SB”

U timu koji pruà pravu pomo}Radovanu Karadì}u pred Me|unarod-nim krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju

(ICTY) u Haagu ima 27 odvjetnika,pravnih eksperata i pripravnika.

Nekolicini Karadì}evih pravnih savj-etnika Ha{ki tribunal sat rada pla}a od 15do 25 eura.

Goran Petronijevi} iz Beograda jekoordinator odbrane, Marko Sladojevi} jekoordinator priprema za su|enje.

U me|unarodnom dijelu tima, poredPetera Robinsona, angaìrani su izme|u

ostalih, Goran Sluiter, univerzitetski pro-fesor, sudac na okru`nom sudu uUtrechtu i autor nekoliko knjiga ome|unarodnom pravu. (University of Amsterdam ), Alexander Zahar, biv{ipravni savjetnik u Tribunalu (Griffiths University , Australia), Gideon Boas, pro-fesor prava koji je tako|er radio kaopravni savjetnik u Tribunalu, jedno vrijeme i kao vi{i pravni savjetnik Sudskogvije}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u,(Monash University , Australia).

Kevin Jon Heller, profesor prava naUniverzitetu Auckland (New Zealand), jedan je od {est pro bono profesoraprava koji (besplatno) pomaù pripremuistra`nog postupka i pisanju sudskihpodnesaka.

KO BRANI RADOVANA KARAD@I]A

SVI KARADŽIĆEVI SAVJETNICI: U timu koji pružapravu pomoć Radovanu Karadžiću pred Međunarodnimkrivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haaguima 27 odvjetnika, pravnih eksperata i pripravnika

SAM PROTIV SVIHOptuèni ratni zlo~inac RadovanKaradì} nije odustao od namjere da seu sudnici brani sam, ali u pripremamaza “nastupe“ }e mu pomagati timme|unarodnih i doma}ih pravnika

PRAVDA PRIJE SVEGA

Peter Robinson, pravni savjetnik Radovana Karadì}a, smatra dasvako ima pravo na fer su|enje te jezbog toga odlu~io da se priklju~injegovom timu



sora me|unarodnog prava i me|unarodnogdijela tima za odbranu, vrlo zna~ajna podr{ka Karadì}u dolazi iz Srbije.

Svetozar Vuja~i}, pravni savjetnik Radovana Karadì}a iz Beograda, za na{list demantira informacije plasirane ovihdana u nekim medijima da }e se beograd-

skom timu odbrane priklju~iti ugledniadvokati iz Norve{ke.“Ne, to nije istina, oni su ponudili svoje

usluge, kao {to je svoje usluge do sadanudilo stotinjak advokata, ali mi ne danismo prihvatili nego na njih jednostavnonismo odgovarali. Za sada advokatski tim

Radovana Karadì}a ~ini advokat PeterRobinson, advokat Goran Petronijevi}, ja, iimamo dva saradnika koji rade na sakuplj-anju dokumentacije, a to su akademikKosta âvo{ki i dr Bata Ivani{evi}”.

Motivi norve{kih advokata da u~estvuju u

odbrani Radovana Karadì}a, kaè na{sagovornik, isklju~ivo su materijalne prir ode.

POBUNA KARAD@I]EVIHSAVJETNIKA U SRBIJI

“Oni kaù da imaju neke dokumentekoji te{ko terete ameri~ke vojnike za neza-konitu ume{anost u sukob koji se desio uBiH, me|utim ako je to tako, zbog ~egaonda to nama ne dostave, za{to zauzvrattraè da budu na{i advokati. Do sada namse zaista nudio veliki broj advokata izmnogo zemalja, me|utim, niko kao GoranPetronijevi} i ja nije nastupio dobronamer-

no da Karadì}a brani bez finansijskenadoknade. Svi ho}e da do|u do nekihvelikih para. Ja ne mislim da je ijedannorve{ki advokat, pa ~ak ni Jan Heftie Bler,bolji od srpskog i da moè vi{e da voli

Radovana Karadì}a od mene. UkolikoKaradì} bude mene pitao, ja }u ga saveto-vati da to svakako ne prihvati. Oni, kao,imaju neke svedoke, ali bi verovatno za tesvedoke traìli velike pare, mi niti imamo tepare niti nas pla}eni svedoci interesuju”,kaè Vuja~i}.

I pored toga {to analiti~ari tvrde da jestrategija Karadì}eve odbrane da se {tovi{e produì pretprocesni period motivisananadom da Savjet bezbjednosti UN-a ne}e

produìti mandat Ha{kom tribunalu,Karadì} je prije nekoliko dana izrazio strahda }e se protiv njega voditi maratonski pro-

ces kao {to je to bio, kako je naveo, slu~aj sa biv{im predsjednikom SRJ SlobodanomMilo{evi}em. Karadì} kaè da vjerujekako Ha{ki tribunal ima namjeru da ga ubije“isto kao Milo{evi}a”. Ova Karadì}evazebnja, kako saznajemo, nastala je nedavnokada mu je pravni savjetnik Peter Robinson

predo~io da Tuìla{tvo ha{kog Tribunalasprema dug proces jer je njegovom timudostavilo vi{e od milion stranica dokaznogmaterijala i listu od 530 svjedoka, kao i da

pred njima stoji komplikovan proces koji }etrajati najmanje nekoliko godina.

Vuja~i} tvrdi da stru~ni tim odbrane u

Beogradu radi bez ikakve finansijskenadoknade, kao i da bi bili znatno efikasni-

ji ukoliko bi imali vi{e prihoda.


POÊTAK SU\ENJA RADOVANU KARAD@I]U, NAPOKON

POLITI^KI SPEKTAKL RADOVANA KARAD@I]A Biljana Kova~evi}-Vu~o, predsjednica beogradskog Komiteta pravnika za ljudska prava jeuvjerena da argumenti kojima }e se posluìti Karadì} ne}e imati onaj efekat kojim se on nada

SLI^NOSTI SA “SU\ENJEM STOLJE]A“Kao i u slu~aju Slobodana Milo{evi}a, na su|enju Radovanu

Karadì}u se o~ekuje da }e optuèni sudnicu poku{ati koristitikao mjesto za politi~ke govore

SLI^NOSTI SA “SU\ENJEM STOLJE]A“Kao i u slu~aju Slobodana Milo{evi}a, na su|enju Radovanu

Karadì}u se o~ekuje da }e optuèni sudnicu poku{ati koristitikao mjesto za politi~ke govore

HAŠKO ISKUSTVO: Slučaj Karadžić nije Robinso novo prvo iskustvo uHaagu, prethodno je bio angažiran na suđenju koje se pred Tribunalomu Haagu vodilo protiv srbijanskog generala Dragoljuba Ojdanića, kasnijeosuđenog na 15 godina zatvora za zločine na Kosovu



“Ha{ki tribunal pla}a simboli~noadvokata Robinsona, advokatu GoranuPetronijevi}u pla}aju putne tro{kove, menido danas nisu dali ni jednu jedinu paru. Mismo osnovali Fond za odbranu RadovanaKaradì}a i iz svih krajeva sveta upla}ujunam nekakve sitne novce dovoljne tek zatelefon i hranu”.

Karadì} je nedavno uputio pismovisokom predstavniku Valentinu Inzku i unjemu naveo da iza masakra na Markalamastoje Armija BiH kojom je rukovodio gene-ral R asim Deli}.

Na pitanje kakve dokaze za ovesvoje tvrdnje ima Karadì}, advokatVuja~i} uzvra}a da postoje dokumentikoj i na to ukazuju i da su nekizvani~nici me|unarodne zajednice ka-zali da su granate na Markale stigle sa“muslimanske strane”.

Kako stvari stoje, Karadì} }e vjerovat-no poku{ati da negira i da se u Srebrenicidogodio genocid i da drasti~no umanji broj`rtava jer je prije po~etka su|enja ve}izjavljivao da je strijeljano svega nekolikostotina ljudi i da to strijeljanje nije bilounaprijed planirano.

Biljana Kova~evi}-Vu~o, predsjednica beogradskog Komiteta pravnika za ljudska prava, me|utim, kaè da sve ove i sli~netvrdnje, koje }e vjerovatno uskoro odjekivatiha{kom sudnicom, Karadì}u ne}e nimalo

pomo}i: “U prilog njegove odbrane za onoza {ta je on optuèn, za najteè zlo~ine pro-tiv ~ove~nosti, ratne zlo~ine i genocid, tiargumenti zaista nemaju nikakve veze. Svinjegovi argumenti su sra~unati na jedno,zapravo, nipoda{tavanje zlo~ina kao takvog ipokazivanje da je to bila velika politi~ka igrau kojoj je on bio politi~ki igra~ podràn sa

svih strana. Ali, pravno govore}i, ti argu-menti zaista nemaju nikakav zna~aj. Neutvr|uje se tamo odgovornost za rat, negopojedina~na odgovornost za u~injenezlo~ine, pojedina~na i grupna, zato {to suneki zlo~ini izvr{eni u grupi. Zna~i, neoptuùju se ovde ni dràve, bez obzira {totamo mogu da iza|u na videlo odre|eniargumenti koji govore u prilog ili protivodre|ene dràve {ta je radila. To su konkret-ni optuènici za konkretna krivi~na dela zanajteè zlo~ine protiv ~ove~nosti, ratnezlo~ine i genocid kao najteì zlo~in. OdbranaRadovana Karadì}a }e biti politi~ka, to jesasvim jasno. @ao mi je {to }emo prisustvo-vati jednoj politi~koj predstavi koja }e pono-vo razbuktati strasti, pre svega u Srbiji, i {to}e Radovan Karadì} u javnom mnjenjuponovo da ispadne `rtva - `rtva Zapada”,kaè Biljana Kova~evi}-Vu~o.


DOSJE “SB”

U Fondu za odbranu Radovana Karadì}a nalaze se dvadesetakKaradì}evih odanih prijatelja me|u kojima su uglavnom biv{i senatoriRS-a: Momo Kapor, Brana Crn~evi}, Kosta âvo{ki, Smilja Avra-mov, Milorad Ekme~i}, Gojko \ogo, publicista Milivoje Ivani{evi}i brat Luka Karadì}.

Miroslav Toholj koji se vi{e godina nalazi na ~elu Me|unaro-dnog odbora za istinu o Radovanu Karadì}u povukao se iz ovogtijela “zbog li~nih finansijskih problema”.

“Mi se sastajemo dva puta mese~no, razmenjujemo savete,me|utim, sve bi bilo mnogo bolje kada bismo imali vi{e finasij-skih sredstava. Ni Republika Srpska ni Srbija ne}e da u~estvu-ju u pomo}i ni jedan jedini dinar. Dodik nam je obe}ao stoputa, ali nikad nije dao ni dinara. Na{i razgovori sa Dodikomuvek su srda~ni i lepo se zavr{e, me|utim nikada ne do|e do

realizacije onog {to smo se dogovorili. Jedino {to je Dodik u~inio za Karadì}a u poslednje vreme jeste {to mu je zaposliok}erku Sonju Karadì}-Jovi}evi} u Domu zdravlja Pale kaoneuropsihijatra”, kaè za “SB” advokat Vuja~i}.

Na{ sagovornik tvrdi da je uloga akademika Koste âvo{kog u

pripremi odbrane Radovana Karad i}a vrlo zna~ajna.“On se nalazi u najuèm timu za odbranu i radi na prikuplj-

anju dokumentacije. On ima zbirku od 1.200 naredbi RadovanaKaradì}a, gde se vidi da je on nare|ivao vite{ko ratovanje izabranjivao ubijanje omladine, èna i zarobljenika”.

Ina~e, pravni tim za odbranu nekada{njeg predsjednika RS-apokrenuo je web stranicu na kojoj se posjetioci mogu upoznati sasvim de{avanjima u vezi sa njegovom odbranom od optu`bi zaratne zlo~ine Ha{kog tribunala.

KO JE U FONDU ZA KARAD@I]EVU ODBRANU

Kapor, Crnčević, Ekmečić, Čavoški

Momo Kapor, pisac i ljubitelj likai djela Radovana Karadì}aMomo Kapor, pisac i ljubitelj likai djela Radovana Karadì}a

Kosta âvo{ki, predsjednik Me|unarodnog odbora za istinu oRadovanu Karadì}u

Kosta âvo{ki, predsjednik Me|unarodnog odbora za istinu oRadovanu Karadì}u

Luka Karadì}, bratRadovana Karadì}aLuka Karadì}, brat

Radovana Karadì}a






]IRO I 11 SINOVA

Utakmicom protiv Španije nogometna reprezentacija BiH okončala je kvalifikacijeza odlazak na Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi; prvi put u svojoj historiji BiH je

osigurala mjesto u doigravanju pod palicom MIROSLAVA ĆIRE BLAŽEVIĆA, zakojeg mnogi tvrde kako je sa svojim sinovima uspio spasiti politički i ekonomski

razorenu zemlju od raspada

Zaboravite na poraz od [panije, BiH }e igrati

REMEK-DJELO ]IREBLA@EVI]A



O

dmah na po~etku treba jasnokazati — zaboravite na utakmicusa [pancima. Zaboravite i narezultat jer on nije vaàn. U srije-du uve~e na Bilinom su polju

igrali nogometni vanzemaljci, budu}i svjet-ski prvaci protiv tima koji je najve}e izne-na|enje kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo .Imali smo tu ~ast da smo gledali utakmicuBiH protiv tima u kojem igra nogometa{koji se zove Andres Iniesta, igra~ na ~ijimkopa~kama nestaje lopta i ne mogu mu jeoduzeti niti mnogo razvikaniji i skupljinogometa{i od Samira Muratovi}a i ElviraRahimi}a (a ne treba zaboraviti i kako njihdvojica skupa imaju 66 godina na ple}ima).

Imali smo, dakle, ~ast svjedo~iti nogometusa druge planete u utakmici u kojoj uop}enismo stajali lo{e. Imali smo igru, no[panija je na golu imala Ikera Casillasa,~ovjeka koji je nakon udaraca Pjani}a,Dèke, Misimovi}a... pokazao za{to ganavija~i madridskog Reala zovu Sveti Iker .Doìvjeli smo da u posljednjoj utakmicikvalifikacija igramo za presti` sa najja~omreprezentacijom svijeta, u komotnoj atmos-feri osiguranog baraà. Do prije godinu ilidvije dana, sada bismo smjenjivali selekto-ra, optuìvali igra~e za nezainteresiranost,

pitali za{to u sve~anoj loì Bilinog polja

sjede ljudi kojima je, ve}ini njih, mjesto uinstituciji zatvorenog tipa kojih stotinjak metara dalje. Danas je, hvala Bogu, svedruga~ije. I nakon pet lakih {panskih koma-da, skandiralo se ]iri Blaèvi}u i EdinuDèki. Jer BiH je u baraù, ponosna,igra~ki vrijedna i priznata od nogometnogsvijeta. Poraz od [panaca samo nam jeopomena da ne poletimo suvi{e visoko.Ostavimo to za kraj novembra, tek ondakada izvadimo karte za Ju`nu Afriku.

MESIJA IZ TRAVNIKADo prije petnaest mjeseci reprezentacija

gotovo da nije ni postojala. Otjeran je Meho

Kodro, NS BiH se raspadao, generalnisekretar i blagajnik bili su svakodnevnigosti Suda BiH, pred kojim se protiv njihvodi proces za utaju poreza. No, dolaskom]ire Blaèvi}a sve se promijenilo. ]iro jena nagovor nedavno uhap{enog Hamdije

Abdi}a i uz blagoslov zagreba~koggradona~elnika Milana Bandi}a pristaodo}i u Bosnu i prihvatiti se posla koji nikodrugi nije htio. Supruga mu je kazala dane ide u Sarajevo, jer su “tamo ubiliFerdinanda“, no stari je lisac vjerovao da

je svemogu} i da }e u Bosni biti Mesija, ane pokojnik. Uspio je u svojoj misiji,

posljednjih petnaest mjeseci pi{e najlj-ep{e poglavlje svoje bogate autobiografi-

je, djelo koje }e finalni pe~at imati sredi-nom novembra kada }emo vidjeti ho}e lise travni~ki mag sa BiH, ~etvrtomreprezentacijom koju vodi, na}i u Ju`noj

Africi. U zemlji koju }e, primjerice, nje-gov “vatreni sin“ Slaven Bili} posjetitisamo kao turista. Zato danas ]iro uìva. Iizgleda sve mla|e i mla|e. Iz Kaira nas je,dan prije utakmice, Bora Milutinovi}molio za njegov broj telefona kako bi mu~estitao, ]iro je ujedinio zemlju u danimate{ke politi~ke i ekonomske krize. Nekiidu dalje i tvrde kako je spasio Bosnu odraspada. Mo`da, no sigurno je kako jesvojim dolaskom spasio reprezentaciju odraspada. Dva dana prije utakmice sa[pancima, Zlatan Bajramovi} se htiovratiti natrag u Njema~ku, nesretan zbog

toga {to ne igra vi{e. ]iro ga je ubijedioda se vrati, sa njim su to isto napravili svireprezentativci. “Nema ko nije sko~io dame vrati, svi su do{li da me vrate, da meubijede da im trebam“, pri~ao nam jeBajramovi} nakon utakmice sa [pancima.“Deset minuta sam bio ljut a onda me jepro{lo. Napetost sam donio iz Frankfurta,desi mi se da igram cijelu utakmicu, aonda slijede}u sjedim na klupi. Bilo mi jemalo krivo, jer mislim da danas imamnajduì sta` u reprezentaciji. Sve je tonormalno, sve te to malo pogodi, ali jaovu ekipu ne bih napustio niza{to na svi-

jetu! Pravi su drugovi, atmosfera je jaka i


SVJETLO U MRA^NOM BOSANSKOM VILAJETU

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

u Ju`noj Africi39

ZVJEZDAN MISIMOVI]“Sada smo se isproma{ivali pa

se nadam da ne}emo u baraù”

ZVJEZDAN MISIMOVI]“Sada smo se isproma{ivali pa

se nadam da ne}emo u baraù”



jednostavno volim biti tu.“ Zlatanov primjer dokazuje koliko je, zapravo, ]irovaàn za sve nas. Kaù kako je oratorstvoi motivacija njegova najve}a vrlina, nosada nakon kvalifikacija, u kojima su izanas ostale Turska ili Belgija, jasno je i da

je ]iro nogometni stru~njak. Velikistru~njak. U Zagrebu ga je predsjednik HNS -a Vlatko Markovi} hladno odbacio ustaro èljezo. Danas mu se ]iro sveti.“Neka do|e ovdje, dat }emo mu pozicijusavjetnika. Ali onu folu{ka poziciju,po~asnog savjetnika“, pri~a nam uìvaju}iu danima slave i uspjeha na vjerovatno

posljednjem stepeniku svoje pola stolje}aduge karijere.

BOSNA JE ZASLU@ILA SPVicente Del Bosque, selektor {panske

reprezentacije, kazao je kako je pobjeda

njegove selekcije nad BiH bila “velikispektakl“, briljantan zavr{etak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010 . “Bila je tosjajna predstava obje ekipe, imali smodosta {ansi i bili smo uspje{ni, no Bosancisu bili izvanredan oponent i njihova snagadaje vrijednost na{oj pobjedi.“ Del Bosque

je, manirom gentlemana, nastavio nizatikomplimente na ra~un na{eg tima. “Ni{tanismo ostali du`ni nakon utakmice, ni mini Bosanci. Bosna je zasluìla da postignemakar jedan gol, pa bilo to u zadnjimminu ama me~a. Ne znam je li to fudbals-ka pravda, ali mi je drago da nije ostala

neizvr{ena.“ Dodao je kako je na{e drugomjesto u grupi potpuno zasluèno.“Pokazali su za{to su se kvalifikovali udoigravanje. Imaju sve uslove da se plasir-aju na Svjetsko prvenstvo sa timom punimdobrih individualaca i navija~ima koji ~inete{kim zadatak da ih se pobijedi na nji-hovom terenu.“ Del Bosque je, s drugestrane, istakao briljantnu igru AndresaInieste, intervencije Ikera Casillasa igolove Alvara Negreda. “Iker je bio supe-rioran. Pojedina~no smo bili veoma dobri,timski fantasti~ni“, kazao je Del Bosque,kojeg je raàlostila tek povreda rebra

Joana Capdeville. Kona~no, progovorio jei {ansama svoga tima na Svjetskom prven- stvu . “Imamo dobre igra~e, dobro kom-biniran tim, no tamo }emo se sresti saveoma jakim protivnicima. Na{ je ciljborba za naslov, no znamo da }e to bitiveoma, veoma te{ko. Nismo favoriti, nome|u onima smo koji ciljaju na naslovprvaka svijeta.“ Dakle, i Del Bosque,~ovjek koji je prezirao Elvira Balji}a umadridskom Realu, uvjeren je kako nam jemjesto u Ju`noj Africi. No, za to }e nam u

ponedjeljak u Cirihu trebati i malo sre}etokom `rijeba. Tada }emo saznati ime pro-

tivnika u baraù i dobro se spremiti za tedvije novembarske utakmice. U te }e namdvije utakmice, ma protiv koga igrali, tre-

40

]IRO I 11 SINOVA

Sa devet postignutih golova, EdinDèko najbolji je strijelac evropskih kvali-fikacija za SP. “A {ta da ti pri~am otome“, kazao nam je kada smo ga pitali jeli o~ekivao da iza sebe ostavi strijelcepoput Valencijinog Davida Ville. “Odli~anje osje}aj dati gol golmanu kakav je IkerCasillas, ali puno bih se bolje osje}aoda sam pogodio za 1-0 nego za 1-5.Kako god, svaki gol je drag na nekina~in. Iskreno, nisam o~ekivao da }u

biti prvi strijelac kvalifikacija. Meni jecilj u svakoj utakmici zabiti gol, posaomi je da ekipi pomaèm golovima idrago mi je {to su moji golovi pomoglireprezentaciji da do|e do tog drugog

mjesta. No, nisu samo moji pogocizaslu`ni za bara`, zasluga je svih nas,od igra~a, preko stru~nog {taba donavija~a.“ Edinova je èlja da se u baraùogledamo sa Grcima, no upozorava kakoniti jedna od ekipa s kojom moèmo igratine}e biti nimalo lak protivnik. “Ko namdo|e, do|e. Ne moèmo mi uticati na tokoga }emo dobiti. Ve}ina nas prièljku-je Grke, ali Gr~ka je jaka, ne treba sezavaravati da ih moèmo lako pobijedi-

ti. Ali mi smo puni nade, imamo dobru{ansu i sada treba zaboraviti na sveovo {to je do sada bilo u kvalifikacija-ma, zaboraviti na euforiju i dobro sespremiti za bara`.“

EDIN D@EKO, NAJBOLJI STRIJELAC KVALIFIKACIJA

“Puni smo nade, iskoristit ćemo

svoju šansu“

EDIN D@EKOBrani~ madridskog RealaRaul Albiol, nije mogao ~uvatinajboljeg strijelca kvalifikacije

EDIN D@EKOBrani~ madridskog RealaRaul Albiol, nije mogao ~uvatinajboljeg strijelca kvalifikacije

SVETI IKERGolman {panske reprezentacije u Zenicije pokazao za{to je najbolji u svijetu

SVETI IKERGolman {panske reprezentacije u Zenicije pokazao za{to je najbolji u svijetu



bati sre}e jer su sva ~etiri protivnikamakar po imenima ja~a od nas. No, tada }e]iro pokazatio je li doista svemogu}, je liMesija koji }e nas povesti na rog Afrike.Zvjezdan Misimovi}, na{ najboljinogometa{, igra~ koji Blaèvi}u zna~i ono

{to su Safet Su{i} i Mehmed Ba`darevi} bili Ivici Osimu, uvjeren je da ho}e.“Desilo nam se da izgubimo od [panije imo`da je to dobro, mada mislim da uop}enismo bili lo{i. Sada smo se isproma{ivalipa se nadam da ne}emo u baraù. Palanam je koncentracija, nismo imali pritiska,imperativa pobjede pa smo se malo iopustili. No, u baraù }e ipak bitidruga~ije.“ Isto tvrdi i Samir Muratovi}, ustrahu od ùtih kartona prepoznao jeuzroke poraza od [panaca. “Bolje je da sesada desilo, da se malo opametimo i spus-timo na zemlju. Mada se mora kazati kako

smo mi igrali ‘pod ru~nom’ zbog ùtihkartona, morali smo se paziti, izbjegavatiduele. Poku{avali smo se nadigravati sa[pancima, a sa njima se to ne moè. Ubaraù moramo druga~ije, vratiti se na{ojagresivnoj igri sa jakom odbranom i sredi-nom.“ A Misimovi}, Dèko i ostali takoigraju}i mogu pobijediti svakoga.Zasluìli su da uspiju. Ne zbog nas,zatrovanih nacionalisti~kim previranjimai neima{tinom. Za to smo krivi, zbogonoga {to sami sebi radimo svake ~etirigodine. Ima nogometne pravde, u pravu jeDel Bosque. Bosna je to dokazala u ovim

kvalifikacijama. Na{i su se momci sesami, sa ]irom na ~elu, izborili za svojuìvotnu priliku. I bila bi nepravda kada jene bi iskoristili.

41

SVJETLO U MRA^NOM BOSANSKOM VILAJETU

Vjerovatno u posljed-njih dvadeset godina nabh. terenima nije igraogenijalniji nogometa{ odnjega. Andres Iniesta,nogometa{ s druge plane-te, pokazao je igrom uZenici za{to je njegovaBarcelona najbolja ekipasvijeta. Navija~i na Bilinom polju znali su nagraditinjegovu darovitost.Ispra}en je sa terena uz,kako to Englezi kaù,standing ovation . Nakonutakmice, dok se smukom probijao kroz kordon navija~a kojisu ga htjeli dotaknuti, uzeti mu autogramili slikati se s njim, pri~ao je kako je to bila“prelijepa no}“, no} u kojoj je doìvioovacije 15 hiljada protivni~kih navija~a.“Bila je to prekrasna no} u kojoj smozape~atili na{ niz pobjeda u kvalifikaci-jama za Svjetsko prvenstvo i sada u

Ju`nu Afriku idemo u izvanrednomraspoloènju“, kazao je. “Ovdje smodo{li s namjerom da pobijedmo, htjeli

smo upisati novi rekord u pobjedama ipresretni smo {to smo u tome uspjeli.Uìvao sam u me~u, iako je teren biopomalo teàk za igru.“ Kona~no, zah-valio se na ovacijama koju su mu priredilinavija~i BiH. “Bio je to veoma emotivantrenutak za mene, emotivan jer sudo{le sa terena na kojem nismo

doma}ini. Bilo je divno vidjeti kako miBosanci aplaudiraju, to je uvijek dobravijest za igra~a.“

ANDRES INIESTA, GENIJE


“Hvala Bosancima, ovo je bila

prekrasna noć“

NOGOMETNA REPREZENTACIJA BiHNajbolji izvozni proizvod na{e zemlje

NOGOMETNA REPREZENTACIJA BiHNajbolji izvozni proizvod na{e zemlje

ANDRES INIESTA Reporter SB u razgovoru sa

najboljim igra~em {panskog tima




PREPORUKAZA OTVARANJE

PREGOVORAMAKEDONIJE I EU-aEvropska komisija preporu~ila je

otvaranje pristupnih pregovora sMakedonijom, koja kandidatski statusima od decembra 2005. godine, alibez spominjanja datuma kada bi sepregovori trebali otvoriti.

“Predlaèmo otvaranje pristup-nih pregovora s Makedonijom. Tazemlja je napravila uvjerljivnapredak i ispunila postavljena

mjerila. Komisija smatra daMakedonija u dovoljnoj mjeri ispunj-ava kopenhagen{ke politi~ke kriterijei ti su elementi omogu}ili da pre-poru~imo otvaranje pregovora”,kazao je povjerenik za pro{irenje OlliRehn predstavljaju}i izvje{taj onapretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata te strategiju pro{irenjaza sljede}u godinu. Podsjetimo, poredpoliti~ke nestabilnosti u samoj zemlji, jedan od glavnih problema na make-donskom putu je problem njezinaustavnog imena koje osporava Gr~ka.

Pitanje imena, koje je otvoreno ve} 18godina, poku{ava se rije{iti upregovorima pod okriljem UN-a.

EVROPSKICERTIFIKAT ZANASLJE\IVANJE

Evropska komisija je sredinomsedmice usvojila prijedlog zakonakoji bi trebao u znatnoj mjeri pojed-

nostaviti me|unarodne postupkenaslje|ivanja u EU. Ljudi koji ne ìveu mati~noj zemlji imat }e ipakmogu}nost izabrati da se postupak ucijelosti provodi po zakonu zemlje ~ijisu dràvljani. Postupci }e se takoprovoditi po samo jednom zakonu,~ime }e se izbje}i da razli~ite dràve~lanice donose protivrje~ne odluke.Vlasti zemlje prebivali{ta bit }enadle`ne za provo|enje postupka onaslje|ivanju, ali }e mo}i proslijeditislu~aj nadle`noj vlasti zemljeporIjekla u slu~ajevima kada to bude

potrebno. Osim toga, dràve ~laniceuzajamno }e u cijelosti priznavati

EVROPA, ODMAH

“Bosna i Hercegovina je u procesupribliàvanja Evropskoj uniji ostvarila tekograni~eni napredak”, konstatirao jeDimitris Kourkoulas, {ef Delegacije Evro-

pske komisije u BiH, predstavljau}i na pres-konferenciji sredinom sedmice ovogodi{njiizvje{taj Evropske komisije o napretku BiH

u ovoj godini. Kourkoulas je pozvao vlastida ubrzaju klju~ne reforme kako zemlja ne bi zaostajala za svojim susjedima u procesuevropskih integracija. BiH ne moè dobiti

kandidatski status, upozorio je Kourkoulas, bez uvjeta koji se trebaju ispuniti za tranzi-ciju OHR-a u Ured specijalnog predstavni-ka EU-a te provedbe ustavne reforme. Kadasu u pitanju politi~ki kriteriji, pozitivna je

promjena to {to je Ustav Bosne iHercegovine po prvi put izmijenjen kako bi

se regulisao status Br~ko Distrikta. Osimtoga, strategija reforme javne uprave se provodi, fond za reformu javne uprave jeoperativan, a saradnja sa Me|unarodnim

Bez ustavne reforme BiH ne mo

Predstavljajući ovogodišnji izvještaj o napretku

Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji, šef Evropske komisije u BiH Dimitris Kourkoulas pozvao je vlasti da učine sve kako BiH ne bi zaostajala za

susjedima u procesu evropskih integracija

PORUKA BH. VLASTIMA Predstavljaju}i izvje{taj o napretkuBiH, {ef Evropske komisije u BiHDimitris Kourkoulas poru~io je bh.vlastima da ispunjavaju traènereforme kako ne bi kaskali zasvojim susjedima




odluke i dokumente u postupcima onaslje|ivanju. Evropska komisija pred-laè tako|er uvo|enje evropskog cer-tifikata za naslje|ivanje, koji }e

omogu}iti nasljedniku ili provoditeljupostupka o naslje|ivanju da lak{edokaù svoj legitimitet {irom EU-a.

POLJSKARATIFICIRALALISABONSKIUGOVOR

Poljski predsjednik Lech Kaczynski

potpisao je pro{le subote Lisabonskiugovor, tako da je ê{ka ostala jedinadràva ~lanica EU-a koja ga jo{ trebaratificirati. ê{ki predsjednik VaclavKlaus postavio je svoje uvjete zapotpisivanje sporazuma traè}i izuze}eê{ke iz Povelje o temeljnim pravima,koja je sastavni dio Lisabonskogugovora, kako bi se sprije~io povratimovine sudetskim Nijemcima zaplijenje-ne poslije Drugog svjetskog rata.

EVROPSKAGRA\EVINSKAINICIJATIVA

Evropska komisija pripremaakcijski plan za efikasno kori{tenjeenergije, u sklopu kojeg se planiraEvropska gra|evinska inicijativa sciljem poticanja obnove 15 milionazgrada do 2020. godine, a ovuinicijativu bi podupirala Evropskainvesticijska banka. Na taj bi se na~in

11 posto sredstava iz evropskihfondova, koji se tro{e za opskrbuenergijom, preusmjerilo u gra|evinskisektor. Prema nacrtu dokumenta, tastrategija ima dva cilja - smanjitiemisiju uglji~nog dioksida i smanjititro{kove uvoza nafte i plina. Premaprocjenama Komisije, kada bi se upotpunosti provela planirana inicijati-va, potro{nja nafte smanjila bi se za37 miliona tona, {to prema sada{njimcijenama iznosi ne{to manje od 20milijardi dolara. Komisija procjenjujeda bi ta inicijativa mogla stvoriti

dodatnih 300 hiljada radnih mjestagodi{nje u gra|evinarstvu i popratnimdjelatnostima.

krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju(ICTY) je na zadovoljavaju}em nivou. Sdruge strane, zabrinjava to {to se politi~kaklima u zemlji pogor{ala tokom proteklihnekoliko mjeseci, a nedostatak konsenzusao glavnim karakteristikama izgradnjedràve negativno je uticao na funkcionisanjeinstitucija i usporio je provedbu reformi.Etni~ki identitet u politici nastavljaugroàvati funkcionisanje izvr{ne, zakono-davne i sudske vlasti kao i sveukupnoupravljanje dràvom, a korupcija i dalje pre-ovladava u mnogim oblastima, i predstavljaozbiljan problem. [to se ti~e ekonomskihkriterija, BiH je neznatno napredovala uuspostavljanju funkcionalne trì{ne eko-

nomije, ali je odràna finansijska i monetar-na stabilnost. Pogor{ana je kvaliteta iodrìvost javnih finansija, restrukturiranje ilikvidacija preduze}a u dràvnom vlasni-

{tvu su sporo napredovali a proces privati-zacije se nije dalje nastavio. U BiH i daljenema uvjeta za stvaranje novih radnih mjes-ta, stopa nezaposlenosti je vrlo visoka, a na

poslovno okruènje i dalje uti~e administra-tivna nedjelotvornost. Osim toga, ostvaren

je vrlo ograni~en napredak u stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora.

Kada je u pitanju dostizanje evropskihstandarda, odre|eni napredak je ostvaren uoblasti carina, poreza, obrazovanja i trans-

porta, te u nekim oblastima koje se ti~u pravosu|a, slobode i sigurnosti, {to je BiH pribliìlo ispunjenju uvjeta Mape puta zaliberalizaciju viznog reìma.

Iako je proteklih mjeseci zabiljeèn veli-

ki pomak u ispunjavanju uvjeta iz Mape puta, treba napomenuti da jo{ uvijek nisuispunjeni u potpunosti svi uvjeti iz ovogdokumenta. (D. Savi})

e dobiti status kandidata za EU

POMAK, ALI NEDOVOLJAN: Kada je upitanju dostizanjeevropskih standarda,određeni napredak jeostvaren u oblasti carina,poreza, obrazovanja itransporta, te u nekimoblastima koje se tiču

pravosuđa, slobode isigurnosti, što je BiHpribližilo ispunjenjuuvjeta Mape puta zaliberalizaciju viznogrežima





BUSINESS Kompanija “[irbegovi}“ ugovorila novi posao u Libiji

Ohrabruju}i oporavak metalske industrije

Banke gomilaju obavezne rezerve

Gra|evinski poduzetnik iz Gra~aniceFaruk [irbegovi} s uspjehom je okon~aoskoro tromjese~ne pregovore s libijskimFondom za razvoj vezane za vanjskoure|enje golemog turisti~kog kompleksa uMisurati. Rije~ je o poslu vrijednom 42 milionaKM, za koji se [irebegovi} natjecao u o{trojkonkurenciji s jo{ nekoliko inostranih kom-

panija. Na kraju je iza{ao kao pobjednik -njegova gra|avinska kompanija [irbegovi} uspjela je na libijskom trì{tu obezbijediti

posao tokom naredne dvije godine za jo{stotinjak radnika. U Misurati se podièkompeks turisti~kih apartmana na povr{iniod preko 220.000 kvadratnih metara azna~ajan dio gra|evinskih radova (oko 70miliona KM) pripao je upravo kompaniji“[irbegovi}“, koja je uz spomenuto apart-mansko naselje ugovorila i posao na izgrad-nji deset sportskih dvorana i nogometnogstadiona (oko 80 miliona KM) tako|er uMisurati. Za vanjsko ure|enje apartman-

skog naselja raspisan je poseban tender koji je privukao pa`nju nekoliko velikih inos-tranih kompanija, odranije prisutnih na

libijskom trì{tu. No, kompanija “[irbe-govi}“ dostavila je najbolju ponudu, nesamo zbog najniè cijene nego i zbognajprihvatljivijeg idejnog rje{enja.

S novim ugovorenim poslom uMisurati, poslovni ugovori “[irbegovi}a“u Libiji popeli su se na blizu 200 milionaKM, pa je kompanija “[irbegovi}“ skoro

dostigla poslijaratni rekord u visini sklo- pljenih poslova na ovom trì{tu koji drì“Energoinvest“.

Vanjsko ure|enje apartmanskog naseljau Misurati prili~no je zahtjevan gra|evinski

poduhvat, budu}i da podrazumijeva ugrad-nju sloènog sistema videonadzora, sao-

bra}ajne signalizacije, rasvjete, navodnja-vanja zelenih povr{ina, izgradnju dje~ijihigrali{ta s bezenima i jo{ ~itavog niza

prate}ih objekata i sadràja namijenjenihza rekreaciju i odmor turista.

Ina~e, na cijelom libijskom trì{tutrenutno je angaìrano 18 kompanija iz

BiH s oko 2.000 radnika, {to Libiju svrsta-va u red najve}ih inostranih trì{ta zagra|evinsku industriju BiH.

Rast

potražnje zaželjeznomrudom

Na temelju poslovnih rezultata ost-varenih u posljednja tri mjeseca, poslovnagodina za prijedorski rudnik èljezne rudeu vlasni{tvu Arcelor Mittala i ne}e bititako lo{a kako je izgledala do prije neko-liko mjeseci. Po~etkom godine prijedorskiRudnik osjetno je korigirao poslovne

planove zbog dramati~nog pada potra`njeza ~elikom. Tokom 2008. godine prije-dorski rudnik je isporu~io 1,2 milionatona èljezne rude a u 2009. godini bila je

planirana osjetno manja isporuka - svega800 hiljada tona. Ostvarenje i tog, znatnoreduciranog, poslovnog plana bilo je upit-no jer je u prvih {est mjeseci ove godine

potra`nja za ~elikom dodatno padala. No,unazad tri mjeseca, trend se promijenio:tokom septembra isporuka èljezne rude

popela se na rekordnih 150 hiljada tona{to je za oko 40 posto vi{e od prosje~ne

mjese~ne iporuke tokom prvih {est mjese-ci 2009. godine. Pod uvjetom da ovajtrend potra`nje potraje do kraja godine,isporuka èljezne rude mogla bi dosti}i

pro{logodi{nji nivo od 1,2 miliona tona.Sli~ne, optimisti~ke najeve, stiù i iz

zeni~ke tvornice ~elika, glavnog kupca prijedorske rudnike. Evidentno je da se potra`nja za ~elikom na svjetskom trì{tu po~inje buditi, no problem je {to doma}etrì{te ni izbliza ne prati ovaj trend. To seosobito odnosi na gra|evinsku industrijuBiH koja se zbog pomanjkanja poslovanalazi pred potpunim kolapsom.

Libijski ugovori “Širbegovića“dostigli 200 miliona KM

Priredio: ASIM METILJEVI]

NOVI DVOGODI[NJIPOSAO U LIBIJIFaruk [irbegovi}, vlasnik kompanije“[irbegovi}”, ugovorio je posaovrijedan 42 miliona KM

NOVI DVOGODI[NJIPOSAO U LIBIJIFaruk [irbegovi}, vlasnik kompanije“[irbegovi}”, ugovorio je posaovrijedan 42 miliona KM




Pad kreditne aktivnosti komercijalnih bana-ka BiH poprima zabrinjavaju}e razmjere. Prema

podacima guvernera Centralne banke BiHKemala Kozari}a, obavezne rezerve komercijal-nih banaka dostigle su rekordan nivo i trenutnoiznose 1,6 milijardi KM vi{e od potrebnognivoa. “To je dokaz da su komercijalne bankevrlo likvidne, ali toliki nivo obaveznih rezervinije dobar pokazatelj i bilo bi bolje da je tajnovac plasiran privredi“, poàlio se guverner Kozari}.

Kreditni oprez komercijalnih banaka dijelom je posljedica globalne recesije, a dijelom i nepo-voljne politi~ke klime u BiH zatrovane stralnim

sukobima vladaju}e koalicione petorke. O tome svjedo~e i pokazatelji o dramati~nom padu aktivnosti na dvije berze u BiHkoje i dalje tonu, iako je na ve}ini regionalnih berzi vidljiv opo-ravak i novi investicioni zamah.

[tednja se uobi~ajeno definira kao odgo|ena potro{nja, a da je ova definicija ta~na, vidljivo jei po stalnom rastu {tednje gra|ana: u drugomkvartalu ove godine, u Federaciji BiH, {tednjagra|ana porasla je za 73 miliona KM. Ovolikirast {tednje sasvim sigurno nije posljedicaekonomskog rasta i blagostanja nego isklju~ivorasprostanjenog opreza koji gra|ane prisiljavada odga|aju potro{nju. Trenutna kreditnazaduènost gra|ana (u oba entiteta) iznosi 6,49milijardi KM i ne{to je manja (oko 3 posto)nego na kraju protekle godine. Istovremeno,{tednja gra|ana trenutno iznosi oko 4,9 milijar-di KM (u Federaciji BiH 4,07 milijardi KM, a u

RS-u 803 miliona KM) i ve}a je za 2 posto nego na kraju protek-le godine.O~igledno, gra|ani sve vi{e {tede a sve manje tro{e, i to je

trend koji uvijek i posvuda prati privrednu recesiju.

O zna~aju strate{kog pristupa mar-ketinga u razvijanju i plasiranju proizvoda

(usluge) govorili smo u prethodnim broje-vima. Koliko je to ozbiljno, ilustrova}emo

primjerom zna~aja testiranja i prije samognastanka proizvoda. Radi se o tome da

potro{a~ zapravo ~esto nije ni svjestan {taèli dobiti sa proizvodom, odnosno

potro{a~ iz raznih razloga nije u stanju da ponudi èljeni odgovor.

Ovu tvrdnju dokazuje primjer jednog od pioniora psihofizike, ameri~kog nau~nika prof. Howarda Moskovitza, koji je potvrdioda je zaista vrlo te{ko iza}i na trì{te sa ve}gotovim proizvodom, koji treba prona}isvoje mjesto pod suncem. Tokom ‘80-ihgodina pro{log vijeka bilo je uobi~ajeno dase prave tzv. fokus grupe, na kojima bi sekorisnicima odre|ene kategorije proizvoda,u ovom slu~aju sosa za {pagete, ponudiospektar proizvoda koji se nalaze na trì{tu,iz kojega bi potro{a~i izabrali sebi odgo-varaju}i proizvod. Ovakav pristup nijedonosio èljene rezultate, jer je, kao prvo,

ponuda proizvoda na trì{tu bila prili~nosli~na, a kao drugo, potro{a~i imaju zaistavrlo razli~ite ukuse, pa samim tim nije bilo

mogu}e na}i jedan savr{eni proizvod.Prof. Moskowitz je, me|utim, naosnovu razli~itih atributa: gustine, slatko-

}e, kiselosti, arome, itd., napravio i natestiranje ponudio 44 razli~ita sosa za{pagete. Testiranje je odràno u nekolikovelikih gradova Sjedinjenih Ameri~kihDràva, uz u~e{}e ve}eg broja ispitanikakojima je ponu|eno 8 do 10 zdjela {page-ta sa razli~itim sosom. Rezultat je bio vrlozanimljiv. Pokazalo se da postoje tri {irokegrupe preferencija. Grupe ispitanika su

preferirale tri vrste sosa: sos ujedna~enegustine, jako za~injen sos i sos sa ekstrakomadima povr}a i mesa koji se pokazao

kao najzna~ajniji. Za{to? Dok su prvedvije vrste sosa ve} postojale na trì{tu,tre}i uop{te nije bio u prodaji. Kada je

proizvo|a~ pro{irio portfolio sosova, sossa ekstra komadima povr}a i mesa se

pokazao vrijedan stotine miliona dolara.Gornji primjer pokazuje koliko je

bitna, strate{ka, uloga marketinga u izradi proizvoda (ili usluge). Tako|er, pokazalose da ne postoji jedan savr{eni proizvod,koji bi zadovoljio potrebe potro{a~a.Danas, ~injenica da na policama prodavni-ca imamo razli~ite varijacije jednog

proizvoda namijenjene razli~itim grupama potro{a~a, ~ini nam se kao ne{to sasvimuobi~ajeno. Me|utim, da bi se stiglo dotakvog pristupa, bilo je potrebno pre}i dug

put, jer su proizvo|a~i bili uvjereni daznaju kako napraviti proizvod zahvalju-

ju}i svom iskustvu.Tako|er, kao {to je re~eno, i{lo se na

proizvod koji bi zadovoljio potrebe svih potro{a~a, dok sam potro{a~ nije bioinvolviran u stvaranje proizvoda na pravina~in, iako je proizvod namijenjen upra-vo njemu. Zaklju~ak? Ukoliko èlitezauzeti udio na trì{nom kola~u,

proizvod ili uslugu koju nudite moratenapraviti u saradnji sa potro{a~em,odnosno marketingu morate dati klju~nu

ulogu od samog za~etka koncepta proizvoda. Danas, jednostavno, drugina~in ne postoji.

BUSINESS KOMENTAR

Štednja raste, potrošnja pada

Pi{e: ISMIR OMERAGI]

Strateška uloga marketinga

KemalKozari}



J

edan doga|aj~i} uznemirio je ustajaluhrvatsku knjièvnu kaljuù - poznati

pisac napao je najpoznatiju hrvatskuautoricu scenarija za televizijske

sapunice. Jedino je ta predana popu-larna spisateljica marljivija od ~uvenog pisca... Miljenko Jergovi} objavio jemno{tvo knjiga, milijun ~lanaka po svimnovinama, a kao kolumnist javlja se uzagreba~kom Jutarnjem listu i u beograd-skoj Politici . Jelena Velja~a napravila jedotle skoro pet stotina scenarije za serijeObi~ni ljudi , Ratkajevi te za novu, jo{neprikazanu, Zakon ljubavi .

SERIOZNI PRIPOVJEDAÛ tri godine ukupno 20.000 stranica

ispisanih u formatu naro~itog kompjuter-

skog programa {to se koristi u pretprodukci- ji, pa omogu}uje kompleksno planiranje svihfunkcija prilikom proizvodnje serije. Njenesapunice izra|uje velika, specijaliziranaku}a AVA, koja je u tom biznisu dosad opri-hodovala petnaest-dvadeset milijuna eura, azapo{ljava vi{e od ~etiri stotine hrvatskih isrpskih glumaca i epizodista. Ozbiljan

posao, u kojemu je scenaristi~ki dizajn pravahigh-tech literatura. Jelena Velja~a ima dvije

pomo}nice, ali prilikom konstrukcije zapletaneopohodan je njen totalni uvid, puna kon-trola. Dvadesetisedmogodi{nja biv{a glumi-ca, glavni “inènjer du{a” u sapunskom Radi Kon~aru , na visini je tog jedinstvenog zadat-ka: usredoto~ena, visokokompetentna,

pametna i samopouzdana plavu{a s odli~nim


POLEMI^KI POLIGON

Pi{e: DENIS KULJI[

Denis Kuljiš, vodeći hrvatski novinar, kolumnista “Globusa” i “Jutarnjeg lista”,suradnik “Slobodne Bosne”, posljednjih je nekoliko nedjelja od strane dominantnevladajuće bosansko-hrvatske književne oligarhije - pored ostalih i u knjizi kore-

spondencije “Transatlantic mail” književnog tandema SemezdinMehmedinović/Miljenko Jergović, potom i na sarajevskom okruglom stolu o “Feral

Tribuneu” u organizaciji “Media centra”, markiran i proskribiran kao perjanicagušenja medijskih i književnih sloboda u susjednoj državi; uz suglasnost autora,

“SB” objavljuje Kuljišev tekst, objavljen prije godinu dana u beogradskom NIN-u,kojim je na sebe navukao gnjev književno-medijske slobodarske scene u regiji

LJEPOTICA I ZVIJERMiljenko Jergovi} protiv Jelene Velja~e

ZAGREBA^KI HRONIÂRUNI[TAVANJA SARAJEVA Miljenko Jergovi}



nogama... Za modni ~asopis fotografirala seu najsmionijim modelima Yvesa Saint-Laurenta, i taj feti{isti~ki erotizirani hom-mage izloèn je u Francuskom institutu usredi{tu Zagreba, povodom smrti slavnogkreatora. Njezin vlastiti ljubavni roman,

aferu s mladim, zgodnim producentom, pratila je sveukupna bulevarska {tampa.Jelenine sapunice imaju neusporediv rejtingu cijeloj biv{oj Jugoslaviji - emitiraju ih sve

balkanske televizije, a posljednja sapunica,Ratkajevi , postigla je kataklizmi~ki u~inak na javnu svijest u Hrvatskoj, gdje je bila naj-gledaniji TV program. Ta kostimirana povi-

jesna romansa, iskazala je, naime, jasanantifa{isti~ki anga`man, {to je u dobaobnove hrvatske desnice, koja se poslije

pro{lih izbora vratila na politi~ku pozornicu,zaista postalo sredi{nje dru{tveno pitanje.

KRLE@A I JERGOVI]Lijepa i pametna, nevjerojatno sposobna, poslovno i financijski sjajno etablirana,angaìrana spisateljica popularne formenailazi, me|utim, na {to - na bosanskoghrvatskog pisca, koji se u Zagreb doselio izSarajeva pod opsadom, pa tu neko vrijeme

proveo u podstanarstvima kod drugih bosan-skih izbjeglica koji su izdavali desni~arsketabloide, zatim se zaposlio u ljevi~arskomFeral Tribuneu i onda objavio zbirku pri~aSarajevski Marlboro koja mu je, prevedena ucijelom svijetu, donijela me|unarodnuknjièvnu reputaciju. Imao je sjajnog izda-

va~a, europski povezanog Nenada Popovi}a,koji je promociji Miljenkove proze posvetiosvoje najbolje energije. Jergovi} ga je napus-tio jer je i{ao dalje - zaposlio se u velikojnovinskoj ku}i, pa postao njen uvodni~ar, tena pro{lim izborima odigrao klju~nu uloguotvoreno zastupaju}i hadezeovskog prvakaIvu Sanadera, dok je njegova suparnika,mladog {efa SDP-a, prikazao kaonedosljednog politikanta i na{ao mu raznefelere, {to je zaista pokolebalo neodlu~ne

bira~e gra|anskog lijevog centra. Osimcrkve, najzaslu`niji je za ponovnu pobjedudesnice. Njegova knjièvna karijera pak i

dalje napreduje - ozbiljan njema~ki izdava~uloìo je ozbiljan novac u publikacijunjema~kog prijevoda Jergovi}eva posljed-njeg velikog romana Dvori od oraha : nijeIvo Andri}, ali iz Bosne je i vrlo literarno...Ali, za{to onda autor, najuspje{niji hrvatskiseriozni pripovjeda~, napada u novinamanajpopularniju hrvatsku televizijsku pripov-

jeda~icu, kao da je, recimo, tridesetih godi-na, Miroslav Krleà napadao Mariju Juri}Zagorku i javno je prozivao “glupa~om”?

Krleà je bio kavalir, imao je zagreba~ki“kinder{tube”, a osim toga, nije pretendiraoda osim politi~kog i knjièvnog, zasjeni obzor

“ànrovske” ili “trivijalne literature”, kakodanas nazivamo podru~je {to prekriva otpri-like 99% knjiàrske i literarne produkcije.

Miljenko Jergovi} stanuje u NovomZagrebu, odakle se svakog dana dovezesvojim velikim Hyundai dìpom u kafi}robne ku}e Mercator , gdje ~ita novine.Usprkos tome ili ba{ stoga nije se uspio

prilagoditi gra|anskoj agramerskoj klimi.Pona{a se i djeluje apartno - uvijek sam,odnjegovao je prepoznatljivu bizarnu afro-look frizuru, pa po gradu hoda u plasti~nimklompicama za plaù, mrzi Zagrep~ane,zgodne, visoke, dotjerane Zagrep~anke izagreba~ke dentiste. U jednom ~lankuopisao je djedov panama-{e{ir te priznaokako je uvijek sanjao da bude gospodin stakvim pokrivalom za glavu. Kad je jed-nom isprobao tu napravu, shvatio je da mune pristaje - oniì, malko zapu{ten, s

bujnom kosom i velikom glavom, mogao bi natu}i jedino rastafarijansku kapu, ali

onda bi izgledao zaista smije{no. Nedostaje li mu multikulturalni ugo|aj i{kripa doksata na Ba{~ar{iji? Hrvatski

bosanski pisac, egzilant u Zagrebu, vidi daga malogra|ani ne prihva}aju, ali se tu ipak

bolje osje}a nego u Sarajevu, gdje bi garaznijeli, jer nema smisla za humor, a sebeshva}a previ{e ozbiljno. Oènio se sestromdirektora Hrvatskog leksikografskog zavo- da - to je jedan ljigavac koji je novinareneko} prijavljivao partiji (mene, recimo), azatim se ulizivao Tu|manu, R a~anu iSanaderu. Miroslav Krleà po kojem seustanova koju vodi zove, okre}e se u grobu- ne {to bi pokojni Krleà bio nekineustra{ivi antireìmski disident, negostoga {to ga je naslijedio taj nepismeni

birokrat, koji u ìvotu nije ni retka objavio.S takvim {ogorom, Jergovi} se ve} namjes-tio u pozu klasika, koji ne podnosi ljudskeslabosti, moralne devijacije i idejna skre-tanja. U nekoliko divlja~kih polemi~kih

nasrtaja demonstrirao je silu, pomeo ured-nika kulturnog ~asopisa {to ga je u Zagrebu bio pokrenuo Alain Finkelkraut, pa gaotjerao u bolnicu gdje se ovaj tanko}utniinteligent morao lije~iti od ìv~anograstrojstva. Najve}eg izdava~a beletristike{to je ikad djelovao u Hrvatskoj, urednikakultne biblioteke Hit , izvrije|ao je na pasjakola, jer je negativno ocijenio jedno njego-vo djelo. Nekoliko ìdovskih intelektualkikoje su se usudile primijetiti da njegovroman o predratnoj dje~joj glumici, maloj@idovki koju su usta{ama tobo` odalenjezine razredne drugarice, osim literarno,

nije autenti~an, napao je najgrubljimrije~ima. U polemikama, Jergovi} ori sten-torski, u komesarskom tonu {to se uZagrebu nije mogao ~uti otkako je gradnapustio bjesomu~ni [uvarov kultur-ide-olog Goran Babi}. Budu}i da ne razumijesredinu, Jergovi} precjenjuje efekt {to se

postiè agresivno{}u i zastra{ivanjem. Svimu se uklanjaju, nitko ne pruà vidljivotpor, ali ostaje sam, te izaziva podsmijeh.Pretvorio se u kulturno stra{ilo. Zabranio jeda se uz njegove eseje na internet-straniciJutarnjeg lista publicira ~itateljski forum,

jer ga je publika, dok je pristup biootvoren, zasipala kamionima dreka. Nainternetu pak postoji cijeli klaster sajtova shiperprodukcijom persiflaà {to ismijavaju


KOBNI TEKST ZBOG KOJEG TREBA UBITI DENISA KULJI[A

NEPRETENCIOZNA SPISATELJICA LAKIH

KOMADA Jelena Velja~a



Jeregovi}ev stil, pojavu i poziciju uhrvatskoj kulturi.

ZAGREBA^KI HRONIÂROPSADE SARAJEVA

Za{to Jergovi} misli da ima pravo biti

toliko nametljiv? Epik opsade Sarajeva,uspeo se na moralni pijedestal u ~asopisuFeral Tribune , gdje je mogao slobodno

pisati protiv reìma. Zatim je u inozemstvuizdao nekoliko knjiga. Pa {to? Jergovi} je

priznat, valjan hrvatski pisac starog sloga ineinventivne narativne tehnike, pa kaduglednom be~kom arhitektu koji govorihrvatski mora{ odnijeti neka recentnadoma}a prozna djela, ode{ u knjiàru teskine{ s police i ponese{ red Jergovi}a, kao{to bi iz Beograda odnio ikonu, a izSarajeva kilim. Temeljni Jergovi}ev prob-lem u srazu sa sredinom jest {to koncept

visoke kulture i nacionalne knjièvnosti ukojoj, brahijalnim ispadima, nastoji osvoji-ti vrhunaravnu poziciju, odavna nefunkcionira. Jelena Velja~a deset puta je

popularnija od njega, a posredstvom tele-vizijskog medija {to se neslu}eno razvio,tako|er, neusporedivo utjecajnija.Literatura u violinskom klju~u s tri povisil-ice u kojem Jergovi} gudi, literaturaraspredanja i blagog daveà, ne uspijeva ukulturnom centru, razvija se samo na per-iferiji, pa odanle stiè kao egzoti~ni import.Bosna je stoga rasadi{te hrvatskeknjièvnosti. Kad bi ondje zabranili crni

humor i razlivenu naraciju s ilahijskim volu-tama, stil {to navodno nastaje u dugo~asjuramadanskog posta, Bosna bi ostala bezvisokoparne beletristike, a ubrzo i Hrvatska,{to, drìm, ne bi bila velika tragedija. No, s

periferije ne dolaze samo antikiviteti, ba{~ar{ijski filigran, nego i, primjerice,uzbudljiv izri~aj crossover repera EdeMaajke - taj najva`niji ìvi hrvatski pjesnik tako|er je bo{nja~ki egzilant. On je pravi

buntovnik, marginalac, boem, pa nije rije{ioni svoj gra|anski status. Ima bosanski paso{

pun {tambilja, ali ga, ~ini se, radije nosinego bezli~nu hrvatsku ispravu koju mu

bezuspje{no poku{ava uru~iti Stipe Mesi},skupa s lentom i Danicom s likom dr. Drea.Edo je otvorio birtiju na periferiji, pa samstvara ugo|aj u kojemu se dobro osje}a.Ako nije mogao prenijeti Tuzlu naTre{njevku , barem je napravio kafanskiugo|aj u kojem se osje}a{ kao ~ovjek, a nekao prodana du{a i borac za gra|anski statusu jednoj mrtvoj provincijskoj metropoli.

Kakav ukupni dojam ostavlja hrvatskaknjièvnost na objektivnog promatra~a,

pokazalo se na pro{lom lajpci{kom sajmuknjiga. S njega su izostali Jergovi}, koji se

postavlja odvojeno i iznad svega, te najug-

ledniji hrvatski autori, dakle autorice,Slavenka Drakuli} i Dubravka Ugre{i}.Kao i sve zna~ajne pojave hrvatske

knjièvnosti od R adovana Iv{i}a i StankaLasi}a do Darka Suvina, one su prisutne u

jeziku, a odsutne iz zemlje. Netrpeljivoststvara provincijalizam, i obratno. ULeipzigu je nastupio samo jedan bezopasniakademik, omanji brontosaurus, autor ne~itanih knjiùrina od kakvih se uglavnomsastoji slovenska i srpska recentna beletris-tika, a uz njega, nekoliko poluamatera kojiglume knjièvnike rock-generacije. Za njih

bi se moglo re}i da su srednjih godina da jeljudski rod dostigao ìvotni vijek od sto

godina. Prilikom te hrvatske knjièvne prezentacije, seizmograf nije zabiljeìonikakvo podrhtavanje tla. Pokazalo se da uHrvatskoj uop}e ne postoji knjièvnost. UBosni nema novaca ni knjiàra, ali ima

pisaca, a u Srbiji jo{ postoji knjiga, dok su pismeni Hrvati koji su desetlje}ima rogobo-rili protiv beogradskog suprematizma,

beogradske ~ar{ije i duhanskim dimom prezasi}ene sale restorana u Francuskoj 7 , pre{li nakon propasti Biv{e na lukrativne poslove u diplomaciju, politiku i oruànesnage.

Lajpci{ku je epizodu opisao kaokomi~no aluniranje hrvatskih kozmonautana udaljeno nebesko tijelo jedan novinskiautor koji se prethodno pro~uo savr{eno

to~nim opaànjem da su hrvatski novinari propali pisci, a pisci propali novinari. Onsam ve} je dospio propasti u obje bran{e,

pretvoriti se u knjièvni legendu te postatikorifej literarnog kafi}a Limb koji se nalaziu jednoj neuglednoj potleu{ici, gdje su

frekventni najmla|i spisatelji, jer tu dijele{ank s mla|im glumcima. Ni jedni ni drugi,zapravo, vi{e nisu mladi. Okupljaju se okoKarlova~kog piva - ono ih poji, ono ihhrani, budu}i da jedni ìve od nastupa ureklamama, a drugi rade kao kopirajteri ureklamnim agencijama. To je zagreba~korasadi{te novog literarnog talenta, dok se uSplitu ne{to brojnija i unekoliko darovitijaskupina utorkom okuplja u kultnoj gas-tronomskoj konobi Hvaranin, po ~emu sudobili naziv “utorka{i”.

Autor poraznog lajpci{kog izvje{}a,sudionik Domovinskog rata , objavio je

ranije seminalnu zbirku versa Lije~enikato- lik.hr gdje dokumentarno, bez patosa, u slo- bodnom stihu opisuje ratne zlo~ine postroj- bi kojima je pripadao, po~injene na karlo-va~koj boji{nici.

IL’ JE MR@NJA, IL’ JE STRAHJo{ jedan, najdarovitiji mladi pisac

uglavnom odsustvuje iz zemlje - modernili~ki Villon, Damir Karaka{, nije ni udomovini ni u inozemstvu, nego vje~nonegdje izme|u, na proputovanju. Naj~e{}esvira harmoniku na pari{kom bulevaru St.Germaine kod Deux Magots , a sad se malo

duè zadràva na zagreba~kim i splitskim privremenim adresama, jer je snimljen film po njegovoj briljantnoj pripovijetki izDomovinskog rata , Kino Lika . Zbog njego-va prvog, hiperrealisti~kog romanaKombetari , u kojemu je prikazao borbehrvatskih crnoko{ulja{a, dànkija, oboà-vatelja Dònija B. [tuli}a, sa ~etni~kom hor-dom kod sela Li~ki brlog, gdje }e zatimzaigrati nogomet s glavom ubijenog \or|aBoòvi}a Gi{ke, Karaka{ se ne smije vratitiu rodno mjesto - bojovnici su priprijetili da}e ga, ako se pojavi, do~ekati trofejnimdugim cijevima. Pari{ki boem, emigrant,

Karaka{ je, dakle, kao i Lije~eni katolik,unutra{nji disident, socijalni otpadnik,uli~ni genij, prokletnik, savjest generacije,knjièvnik obuzet krajnjim estetskim imoralnim pitanjima, poput svih zna~ajnihhrvatskih pisaca od Mato{a do danas - dok,naime, radi osiguranja gole egzistencije, ilivi{eg dru{tvenog statusa, nisu stupili udràvnu slu`bu, u reìmske ustanove ili

preuzeli specijalne politi~ke misije.Tvorni napad Miljenka Jergovi}a na

nje`nu plavu{u, osim pizme, pokazuje fun-damentalnu nesigurnost netom etabliranogknjièvnika. Politi~ki pacificiran, on se ne

izja{njava za reìm, nego za vladu. Svoj sta-tus potvr|uje polemi~kim paskvilama. [toga pokre}e? Strah i mr`nja.


POLEMI^KI POLIGON

LJUPKI ZADAH UVREDA:Tvorni napad MiljenkaJergovića na nježnuplavušu, osim pizme,

pokazuje fundamentalnunesigurnost netom etabli-ranog književnika.Politički pacificiran, on sene izjašnjava za režim,nego za vladu. Svoj statuspotvrđuje polemičkimpaskvilama. Što ga

pokreće? Strah i mržnja





Unajnovijem izdanju Guinnessove knjige svjetskih rekorda jednoime stoji iza ~ak stotinu rekorda!Ashrita Furman ima 55 godina imenadèr je lanca ameri~kih

restorana, {to naziva ozbiljnim poslom, aline i svojim ìvotom. Njegov ìvot u

pravom smislu te rije~i je beskrajna zabava, posve}ena postavljanju i obaranjunajbizarnijih svjetskih rekorda koje ~uvenaknjiga priznaje.

Ashrita, {to u prijevodu zna~i “za{ti}enod Boga”, nije njegovo pravo ime. Ro|en jekao K eith Furman u New Yorku 1954., istegodine kada je i ustanovljena Guinnessova knjiga svjetskih rekorda . “Moj otac je bioadvokat i o~ekivalo se da krenem njegovimstopama, posebno zbog ~injenice da sambio kr`ljav i fizi~ki slaba{an kao dje~ak, pa~ak i kao gimnazijalac. Ve} prvoga dana usrednjoj {koli, od dje~aka koji su sa mnombili u razredu dobio sam takve batine da ihse i danas sje}am. Namjeravao sam se bavi-ti atletikom, ali sam tog istog dana odus-tao”, kaè Ashrita za Slobodnu Bosnu .

MIR U SVIJETUGuinnessova knjiga svjetskih rekorda

zauzima, kaè, posebno mjesto u njegomsrcu jer mu je omogu}ila da se osje}a ìvim.[ta se zapravo desilo, pa se, tada Keith, pre-obrazio iz kr`ljavca u ~ovjeka koji obara,iskreno, potpuno blesave rekorde, ali i oneza koje je potrebna iznimna fizi~ka snaga iizdr`ljivost? Jo{ kao dje~aka, inspirirali suga ljudi koji su u stanju oboriti rekord u bilo~emu i podsvjesno je osje}ao da je to svijetkojem bi i on mogao pripadati. Kupovao jesvako novo izdanje Guinnessove knjige

50

GUINNESSOV FENOMEN

Razgovarala: ADISA BE]IRAGI]

Ime ASHRITA FURMAN stoji iza čak stotinu rekorda u najnovijem izdanju“Guinnessove knjige svjetskih rekorda”; još kao dječaka inspirirali su ga

ljudi koji su u stanju oboriti rekord u bilo čemu i podsvjesno je osjećao da jeto svijet kojem bi i on mogao pripadati

ASHRITA FURMANZA[TI]EN OD BOGAMo`da moji rekordi jesu neobi~ni drugima, ali meni ne


SAMO ZA “GUINNESSA”Ashrita Furman, fanatik,atleta, rekorder



svjetskih rekorda i ~itao je potajno, jer su tonjegovoj majci, kaè, bile ~iste gluposti.Ipak, to nije bilo dovoljno. “Kao tinejdèr,zainteresirao sam se za isto~nja~ke duhovnediscipline. Pod vodstvom Sri Chinmoyevefilozofije, otkrio sam snagu skrivenu

duboko u sebi. Ta akumulirana pozitivnaenergija sada mi pomaè da budem uspje{anu bilo ~emu, ~ak i ako to zahtijeva iznimnufizi~ku snagu i izdr`ljivost”.

Sri Chinmoy je danas Va{ duhovniu~itelj?

Da. Budim se svakoga jutra u {est~asova, nakon ~ega meditiram i na taj na~inse pripremam za dan koji slijedi. Kle~im igledam u njegovu sliku. Ljudi imaju pre-drasude prema meditaciji, ali ja tvrdim danjena mo} moè izvu}i i kanalisati snagukoju svi imamo u sebi, ali je ne koristimo.

Kako je do{lo do susreta s njim i kadaste se zapravo zbliìli?

Postao sam sljedbenik njegove filozofije i po~eo sam dolaziti na njihova okupljanja umeditacijski centar koji je osnovan u Queensu1968., u nekada{njem teniskom centru. On je~ovjek koji je jako poznat u svijetu, ro|eni jeIndijac, veliki mirotvorac i na{a misija je mir u svijetu. Fasciniran sam tim ~ovjekom jer jeon najzaslu`niji {to sam se uop}e upustio usve ove stvari oko Guinnessovih rekorda. Onme je nagovorio da se prijavim na prvo

takmi~enje - bajkaton po Central Parku .Rekao mi je: [ta misli{ Ashrita, koliko milja moè{ voziti? Nisam znao odgovor. Rekao je:Bar 400 . Pre{ao sam 405. Bio sam spremanumrijeti da to ostvarim. To je bio klju~nimomenat u mojoj karijeri. Otkrio sam snaguza koju nisam znao da postoji. Bio sam tre}i.Svoj prvi zvani~ni rekord postavio sam napra-

viv{i 27.000 skokova u vre}i, u New Yorku1979. godine. Dakle, prije 30 godina. Ranijirekord je bio 20.000.

PLJUVANJE SJEMENKI LIMUNA UDALJ Zadràt }u se jo{ malo na Va{em

duhovnom u~itelju. On je, ~ini mi se, vrloneobi~an ~ovjek…

Ne bih ga nazvao neobi~nim. Prijemo`da posebnim i to po mnogo ~emu.Primjera radi, kada je u pitanju umjetnost,ta~nije slikanje, napravio je vi{e od 135hiljada nevjerovatnih slika. Kada radi nanjima, kaè da ne koristi um, nego prati

bljeskove u glavi koji ga usmjeravaju.Jednom je htio da otkrije koliko slika moènapraviti za 24 sata. Bilo je jako uzbudlji-


REKORDER SVIH REKORDERA

“Neke discipline zahtijevaju mnogokoncentracije i fokusiranost na jednu stvarduì period. Vrlo jednostavna vje`ba je darecimo, gledate u ne{to - sliku, predmet,cvijet ili bilo {ta sli~no. Poku{ajterazmi{ljati samo o tome. Nakon samo trimunute osjetit }ete otvaranje uma.Odmorite minut i ponovo se vratite na isto.Vje`bajte svaki dan, na po~etku tri minute,

potom pove}ajte na pet i idite sve dodeset. Kada budete mogli gledati u jednustvar i razmi{ljati samo o njoj deset minuta- ve} ste napredovali. Takva vrsta koncen-tracije moè vam pomo}i da postaviterekord, a to }e vam donijeti ogromnu dozusamopouzdanja i samopo{tovanja. To je jedan od razloga za{to ja radim stvari kojemnogima izgledaju glupo.“

OTVARANJE UMA

Naučite se koncentrirati

JOŠ UVIJEK SANJAM REKORDE: Od 1979., postavio sam 236 rekorda. Mnogi odnjih su u međuvremenu oboreni ili su izbrisani sa Guinnessove liste. Istina, ima ihpoprilično blesavih, mada bi ih bilo još i više

NA “KINESKOM ZIDU”Ashrita Furman oborio je

rekord najbrè pre{av{i miljuna kungurko lopti

SAM SVOJ MAJSTORAshrita Furman ima 55 godina i

menadèr je lanca ameri~kihrestorana

SAM SVOJ MAJSTORAshrita Furman ima 55 godina i

menadèr je lanca ameri~kihrestorana



vo, bio sam s njim. Crtao je tako brzo danismo vi{e imali mjesta da ostavimo slike imorali smo fenovima za kosu i ventilatori-ma su{iti slike da ih redamo jednu na drugu.Znam da zvu~i nevjerovatno, ali naslikao je16 hiljada slika. Vrlo je kreativan i slikanje

je samo mali dio onoga {to radi. Napisao je1.300 knjiga - poezije, aforizama, kratkih pri~a, i ne zaustavlja se na tome. Ljudi su gakritizirali da se njegova poezija ne rimuje,

pa je odlu~io napisati i takvu. I da, bio samna koncertu koji je priredio i na kojem jesvirao vi{e od stotinu muzi~kih instrumena-ta i to odli~no, a samouk je. Najpoznatiji jesvira~ esraja, indijskog muzi~kog instru-menta. Odrào je vi{e od 500 koncerata{irom svijeta i nikada nije uzeo novac za to.

Vratimo se ipak Va{im rekordima...Mo`da moji rekordi jesu neobi~ni drugi-

ma, ali meni ne. Od 1979., postavio sam 236rekorda. Mnogi od njih su u me|uvremenuoboreni ili su izbrisani sa Guinnessove liste.Istina, ima ih poprili~no blesavih, mada bi ih

bilo jo{ i vi{e. Naime, neke moje ideje bilesu potpuno blesave, ali me je moj u~itelj navrijeme odgovorio od njih.

Moète li nam nabrojati neke rekordekoji su Vam posebno va`ni ili dragi.

Svi su va`ni. Pa evo, pojeo sam{tapi}ima najvi{e M&M bombona u minu-ti, pre{ao sam najve}u udaljenost i bionajbrì nose}i ka{iku s jajetom u ruci, nosiona bradi najve}i broj boksova cigareta,

tako|er sam poredao na bradu najve}i broj pivskih ~a{a (za ovo treba najvi{evje`banja), pre{ao 70 milja s bocom mlije-ka na glavi i sli~no.

Bilo je i neobi~nijih?Pa jeste. Iskreno, meni je najblesaviji

pljuvanje sjemenki limuna udalj. Kada su u pitanju oni za koje treba fizi~ka izdr`ljivost,volim sve discipline s pogo {tapom, hula-hopom i loptom za pilates. Najduè samstajao na lopti za pilates (2 sata 16 minuta 2sekunde), popeo se na Fuji planinu na pogo{tapu i pre{ao najve}u udaljenost vrte}i

hulahop. Samurajskim ma~em sam pres- jekao 27 jabuka u zraku. Mjesecima samvje`bao u dvori{tu. Prevrtao sam se prave}i

kolut naprijed 19 kilometara. Na Velikomkineskom zidu oborio sam rekord najbrè

pre{av{i milju na kungurko lopti. Tr~ao sami ònglirao u isto vrijeme, ònglirao podvodom s disaljkom, u Australiji...

ÊKAM DRAGANA, BOSANCA Bilo je i neuspjeha? Naravno. Toga uvijek ima. Istina, mojih

neuspjeha je bilo vi{e jer nisam biodovoljno informiran ili dovoljno strpljiv.Recimo, svjetski rekord u kojem ~ovjek treba da bude nepokretan je 18 sati, {to je zamene, koji sam hiperaktivan, bilo stra{no.Ipak sam poku{ao, izdrào sam tri sata.

A neinformiranost? Napravio sam 131.000 skokova na pogo

{tapu, ali rekord nije prihva}en. Naime, postoje pravila da u bilo kojoj vrsti mara-

tona morate na svaki sat odmarati pet minu-ta, {to ja nisam znao. Skakao sam prebrzo, pa sam odmarao duè i to je bilo to.Sljede}i put sam radio po pravilima i obo-rio rekord. Desilo mi se i da sam odlu~io na

pogo {tapu odskakutati uz sve stepenice CNtornja u Torontu, jedne od najvi{ih zgradana svijetu. Britanska televizija je pratila tajmoj poduhvat i nadao sam se da }e uGuinnessovoj knjizi to prihvatiti, ali nisu.

Naprosto, nije postojala takva kategorija.

Kako je uop}e mogu}e prijaviti nekirekord za Guinnessa?

Ako imate ideju za novu kategoriju, prvo trebate pismom ili telefonom traìti potvrdu iz njihovog ureda. Kada sam tele-fonirao za moju kategoriju prelaska najve}eudaljenosti na pogo {tapu, rekli su:Kategorija je zanimljiva. Ne moèmo vamobe}ati da }emo je uvrstiti ali naprijed.Poku{ajte. Prihvatili su. Uvijek postoji{ansa. Moja kategorija òngliranja podvodom nije postojala, a rekord je 57 minuta.

[ta ~inite da olak{ate sebi kadaobarate neki rekord?

Morate na}i na~in da se odmorite dok

obarate rekord, a da ipak ne prekr{ite pravi-la Guinnessove knjige. Nije lo{e ni da vas

prate prijatelji koji }e vas ohrabrivati ilimo`da dati neki savjet. Sje}am se da samve~er prije obaranja jednog rekorda pojeo

pizzu koja mi nije prijala. Bolio me stomak i osje}ao sam se zaista lo{e. Prijatelj koji je

bio sa mnom dao mi je da popijem nekolikogutljaja ~istog coca-cola sirupa, koji jeu~inio da mi se stomak “stabilizira”.

Na kakvom sada rekordu radite? [tada o~ekujemo?

Sada ~ekam moga prijatelja Dragana,

koji je ina~e ro|eni Bosanac, da se vrati izIndije da mi pomogne da napravimonajve}i lilihip na svijetu.


GUINNESSOV FENOMEN

Pojeo {tapi}ima najvi{e M&Mbombona u minuti

Pre{ao najve}u udaljenost i bionajbrì nose}i ka{iku s jajetom u ruci

Nosio na bradi najve}i broj boksovacigareta

Poredao na bradu najve}i brojpivskih ~a{a

Pre{ao 70 milja s bocom mlijeka naglavi

Oborio rekord u pljuvanu sjemenkilimuna u dalj

NAJVA@NIJI REKORDI

Šest najblesavijih

Ashritinihpodviga

DRAGANE JAVI SE: Sadačekam moga prijateljaDragana, koji je inače

rođeni Bosanac, da sevrati iz Indije da mipomogne da napravimonajveći lilihip na svijetu





Z bog svoje provokativne izlo`beGospode pomiluj beogradskaslikarka Biljana Cincarevi} je u

protekle dvije nedjelje bila izlo-

èna velikom pritisku dràve. Naime, njeno vi|enje politike Srpske pravoslavne crkve i njenog sve{tenstva pri- jetilo je, prema procjeni policije, da izazovenovi talas nasilja desni~arskih grupa uBeogradu, zbog ~ega je policija traìla odautorice da {to prije zatvori izlo`benu

postavku u beogradskom Domu omladine .Sve{tenik @arko Gavrilovi} optuìo jeBiljanu Cincarevi} da je njena izlo`ba uslu`bi |avola, a nju je nazvao vje{ticom isotonom. Zbog sna`nih pritisaka Cincare-vi}eva je svoj performans morala da

prekine prije planiranog termina.

NE VRIJE\AM DOBRE,VE] KRITIKUJEM LO[E

Va{a izlo`ba je, sude}i po reakcija-ma, o~ito dirnula publiku?

Izlo`bu su ~inile instalacija, fotografije{tampane na platnu i performans. Insta-laciju je ~inio veliki drveni krst koji jeiskrivljeno visio sa plafona umazan crvenom

bojom, koja se cedila u tri kofe ispod njega,{to je simbol svih ratova i zverstava

po~injenih u ime Boga i ~asnog Krsta i zato je taj drveni krst “krvario” krvlju svih tih`rtava. Performans je po~eo zvucima hilan-

darskih zvona i u tom trenutku u salu suu{la {estorica mu{karaca u crnim majicamai fantomkama na glavama. Popev{i se na

podijum otpevali su himnu Srbije Boè

pravde , salutiraju}i sa tri prsta, a neki odnjih i nacisti~kim pozdravom. Na jednoj odfotografija se prikazuje sve{tenik i tri agen-ta tajnih slu`bi, kako igraju Kozara~ko kolo ispred Srpske akademije nauka i umetnosti,~ime sam povezala ove tri institucije kojeSrbijom mra~e ve} duè vreme.

Koliko vremena ste pripremali per-formans Gospode pomiluj?

Celokupni proces je trajao vi{e od dvegodine. Najpre sam imala ideju da snimimfilm o institucijama poput Srpske pravo-slavne crkve, Srpske akademije nauka iumetnosti kao i tajnih slu`bi, struktura kojesu dopustile uni{tavanje i degradiranjeSrbije. Ali, za takav projekat bile su mi

potrebne finansije koje nisam mogla dadobijem ni od institucija ni od fondacija.Zaista me zapanjilo to {to niko u ovojzemlji ne èli da se zamera SPC-u, odnosnokako Crkva uspeva da kao hipnozom ubedisve da }e biti prokleti ukoliko kaù ne{to

protiv nje, ~ak i kada ih ona plja~ka, silujeim decu i radi druga bezumlja. Dakle, sveinstitucije su ostale neme. Bila sam fascini-rana nekriti~kim odnosom dru{tva premame{anju crkve u dràvne poslove. Svi sunemi pred zlo~inima koji se ~ine u njenoime: pedofilija, korupcija, plja~ka. Zbogsvega na {ta sam nailazila, moja èlja iupornost da izvedem izlo`bu do kraja bilesu sve ja~e.

Na kakve ste reakcije nai{li nakon

otvaranja izlo`be?Dobijala sam desetine poruka dnevno, ukojima su mi ljudi ~estitali na hrabrosti.Bilo je i nekoliko mejlova u kojima su me


SVI ZLOÎNI SPC-a

Razgovarala: MIRHA DEDI]

Kontroverzna izložba beogradske umjetnice BILJANE CINCAREVIĆ “Gospode,pomiluj” posvećena kritici klera - korumpiranog pravoslavnog sveštenstva, kojese bavi politikom i podgrijava nacionalizam, skriva i aminuje zločine i zločince,

izazvala je brojne polemike i oštrom kritikom crkve isprovocirala brojnedesničarske organizacije; ova, nesumnjivo najveća, kritičarka Srpske

pravoslavne Crkve u Srbiji govorila je za “Slobodnu Bosnu”

INTERVIEW

Biljana Cincarević umjetnica koja je šokirala Crkvu u Srbiji

Rata u Bosni i Hercegovini ne bi ni bilo da gaCrkva nije podràla, raspirivala i blagosiljala

SREBRENICA: ”U Srbijinema zrelih umjetnikakoji bi pokazali patnjuSrebrenice, o tome se nepriča, mnogi i ne znaju očemu se tu radi, nemajumilosrđa, zadojeni suCrkvom”

RASKRINKAVANJE SVE[TENSTVA Svojim performansom Cincarevi}eva jeukazala na licemerje i razvrat u SPC-u




U IME BOGA I ÂSNOG KRSTA

MANIPULATOR MASAMA ”Crkva uspeva da kao hipnozom

ubedi sve da }e biti prokletiukoliko kaù ne{to protiv nje, ~ak i

kad ona plja~ka, siluje i radidruga bezumlja”




SVI ZLOÎNI SPC-a

pitali da li se bojim Boga. Moj odgovor je

bio da takvo pitanje treba postaviti sve{ten-stvu. Ali, ono {to me je veoma obradovalo i

potvrdilo ispravnost mojih stavova bili su pozivi dvojice sve{tenika, jednog iz cen-tralne a drugog sa juga Srbije, koji su midali podr{ku re~ima da sam prikazala real-no stanje koje vlada u SPC-u. Naglasili suda se stide i da pate zbog takve situacije. Naovo sam posebno ponosna, jer moja nameranije bila da uvredim dobre ve} da kritiku-

jem lo{e.

CAR JE GO! Otvaranje izlo`be je proteklo uz

veliko obezbe|enje policije. [ta je biloopravdanje i kako se policija pona{alatokom postavke?

Tokom otvaranja izlo`be, ispred Doma omladine bile su stacionirane tri marice

pune policije, petnaestak policajca nalazilose unutra, a bilo je i desetak njih u civilu.Bila sam iznena|ena, jer nisam pretpostavlj-ala da }e biti problema. Sutradan je na~elnik

policije Stari Grad Pero{evi} zatraìo daskinem izlo`bu jer je previ{e rizi~na i moèda iritira odre|ene grupe ljudi. Rekla sam“vaì” i naravno, po{to sam o~ekivala

galeriste iz inostranstva, nisam je zatvorila ai za{to bih? Zbog iziritirane grupice uzne-mirenih gra|ana? Pa, cela dràva stalno

pravi ustupke nekoj bu~noj grupici kojadivlja, preti i uni{tava! Naravno, nije vrede-lo da se raspravljam s na~elnikom policije otome. Zvao me je i sutra, po{to izlo`bunisam zatvorila. Pitala sam da li je tonare|enje ili savet? Rekao je da nijenare|enje i da on ne moè da zabraniizlo`bu, ve} da samo savetuje. Mene su istotako savetovale neke art institucije daizlo`bu produìm na mesec dana!Pretpostavljam da ga je neko iz Crkve pri-

tiskao. Tokom ~etiri dana koliko je perfor-mans trajao, ispred Doma omladine neprestano se nalazila marica sa policijom.Zapravo, neverovatna je stvar da dràva i

gra|ani moraju da ~ine ustupke ekstremisti-

ma koji koriste nasilje i teror. Da li planirate Va{u izlo`bu da

postavite u gradovima po Srbiji i da li bi stesa njom gostovali u Sarajevu?

Ovo je izlo`ba koja je sadràvala perfor-mans, a performansi po prirodi ne traju kaouobi~ajene izlo`be. Oni su doga|aji kojikratko traju. Stoga sam se i odlu~ila samona ~etiri dana. Ovu izlo`bu planiram daselim gde god. Kod bilo koga ko bude imaosluha i hrabrosti. I kod nas, i naravno - uinostranstvu. Jer, korumpirano sve{tenstvo isama Crkva koja {titi takve hipnotisali su

pola sveta, i potrebno je ljudima razbiti tu predstavu da su ono Boìji zastupnici. Bogse takvih gadi. A ja se li~no ne bojim, jer jeovo istina, ovo je ogledalo u kojem vidite da

je car go!

Odakle ideja da se bavite kritikomcrkve?

Ideja poti~e iz Biblije , u kojoj se nalazita~an opis onoga {to sve{tenstvo treba daradi. Sve se zasniva na milosr|u, ljubavi,

pomaganju i duhovnom uzdizanju. Ali,opisani su i sve{tenici iz Isusovog vreme-na, koji su tako|e bili korumpirani kao ive}ina danas postoje}ih. Crkva ne ~ini ono{to treba da ~ini, ne osu|uje pedofiliju u

svojim redovima, ve} u~estvuje u blagosiljanju ratova, raspirivanju govoramr`nje i podupire rad klerofa{isti~kih iekstremnih grupa. Takav uticaj Crkve svakoose}a na svojoj koì, a ja sam osetilaodgovornost da na to reagujem, kaogra|anka i kao umetnica.

STRAH OD RAZLIÎTOSTI Kako biste definisali duhovnost i reli-

gioznost?Religiozni ljudi su vezani za instituciju,

tamo praktikuju svoju religiju, zatvoreni suza nova znanja i nisu previ{e tolerantni ka

ostalim religijama. Oni ne preispituju svojureligiju niti je kritikuju. Duhovnost je ne{tosasvim drugo. Prema Bibliji , ~ak je Isusrekao na Maslinskoj gori: blaèni siroma{ni

RAT U IME BOGA:”Instalaciju je činioveliki drveni krst koji jeiskrivljeno visio saplafona umazan crvenombojom, koja se cedila u trikofe ispod njega, što jesimbol svih ratova izverstava počinjenih uime Boga i časnog Krsta”

HRABRA I AVANGARDNA Biljana Cincarevi} je svojom izlo`bom izazvala burne reakcije Crkve, policije, desni~arskih organizacija, ali je dobila podr{ku i nekih sve{tenikakoji su kazali da je prikazala realnu sliku u SPC-u

ZLOUPOTREBA VJEREVladika Filaret jedan je od crkvenihstarje{ina koji je pozivao ratne horde dakolju i ubijaju u ime Boga




U IME BOGA I ÂSNOG KRSTA

duhom jer je njihovo kraljevstvo nebesko. Tozapravo zna~i da ako imate glad prema saz-nanju, nauci, metafizici, religiji, pa i Bogu, vi}ete istraìvati, produbljivati svoje znanje ina tom putu u~enja na}i neke odgovore. Ali,~ovek se u~i dok je ìv i glad za znanjem jekonstantna, a upravo to je duhovnost.

Gdje se u tom Va{em vi|enjuduhovnosti ne uklapa SPC?

Duga~ak je spisak, ali recimo da jecrkva postala dràvna institucija kojaaktivno u~estvuje u politici. Daje prednostodre|enim grupama ljudi, pojedinim naro-dima, dok druge poniàva. Prodajom svojihusluga sve{tenstvo plja~ka narod jer teusluge treba da su besplatne, dostupnesvima. Pa, zar pred crkvom i bogom nisu sviljudi jednaki? Crkva i sve{tenici ~esto zadiru u sek-

sualna i reproduktivna prava gra|ana,

odga|anje Parade ponosa u Beogradunajbolje to pokazuje. Zbog ~ega po Va{emmi{ljenju SPC zazire od seksualnosti?

Njihov glavni adut je biblijski zakonkoji osu|uje nemoral svake vrste.Me|utim, tako|e u jevan|eljima stoji dane smemo nikom da sudimo, danare|ujemo i zabranjujemo. Njihovo zazi-ranje od seksualnosti poti~e od njihovesopstvene koju ne smeju javno da prak-tikuju a hteli bi, jer nisu dovoljno duhovnozreli da prevazi|u telesne stvari. Stoga oni

predvode u osu|ivanju i podupiranju tero-ra prema osobama koje praktikuju slobod-no svoju seksualnu orijentaciju. Strah odrazli~itosti, uz neobrazovanost i verskifundamentalizam, u tradicionalnim ikonzervativnim sredinama stvaraju plodnotlo za mr`nju prema onome {to se nerazume. Latentni homoseksualci ponekadumeju da prednja~e u homofobiji i nasilju

prema razli~itima, ali tu ve} zalazimo u polje psihoanalize.

NEMA ZRELIH UMETNIKA Srpska pravoslavna crkva u~estvovala

je u raspirivanju me|unacionalne mr`nje

tokom ratova na prostoru biv{e Jugoslavije,~ak su i neke vladike blagosiljale ratne hordekoje su u BiH dolazile da ubijaju, kao {to jeto ~inio, recimo, vladika Filaret. Zbog ~egaje u Srbiji izostala lustracija vladika SPC-akoji su podstrekivali ~injenje ratnih zlo~ina?

Verujem da ratova ne bi ni bilo da ihcrkva nije podràvala, raspirivala i blagosiljala.Me|utim crkva nije tu sama, Srpskaakademija nauka i umetnosti je svoj kulturni

program, koji se zasnivao na banalnomtuma~enju nacionalnih vrednosti, stavila u

program u svim bitnim institucijama. Taj program je promovisao da je dobro za

Srbiju jedino ono {to nastavlja vekovnutradiciju srpskog naroda, kako nas ceo svet- osim nekoliko pravoslavnih naroda - izzavisti mrzi i potkopava nacionalnu kulturulo{im uticajima. Ovim destruktivnim idioti-zamom su vi{e od jedne decenije kljukaliglave srednjo{kolcima i studentima, celomnarodu preko svih raspoloìvih medija, takoda danas jo{ uvek imate neosve{}ene ljudekoji su rasli u tom periodu, politi~are koji suzadojeni tom ideologijom, koji nisu lus-traciju izvr{ili ni u jednoj instituciji akamoli u Crkvi. Jo{ uvek nema te svestime|u ve}inom da se prljav{tina sopstvenog

naroda i predaka mora izneti na videlo iosuditi, za nauk budu}im generacijama.

Va{a konceptualna izlo`ba posve}enakritici klera - korumpiranog sve{tenstvakoje je uz to sklono nemoralu i bludu, bavise politikom i podgrijeva nacionalizam,aminuje zlo~ine i skriva zlo~ince, jedna jeod rijetkih takvih postavljena u Srbiji uposljednjih petnaestak godina. Zbog ~egaizostaje takva vrsta angaòvanosti srbijan-skih umjetnika?

To }ete morati njih da pitate. Evo uBeogradu se odràva ~uveni Oktobarski salon, ali nema angaòvanog dela koje kri-tikuje institucije. Ve}a im je inspiracija

pubertet ùtih mrava nego kritika institucijakoje nanose zlo. Zato su mnogi i rekli da jemoja izlo`ba zasenila Oktobarski salon.

Zbog ~ega je Srebrenica jo{ uvijektabu tema i u ovoj vrsti umjetnosti?

Nema zrelih umetnika, nema svesti uzemlji o tome, o tome se ne pri~a, mnogi ine znaju o ~emu se tu radi. Narod èli daveruje u tako ne{to. Nemaju milosr|a, zado-

jeni su Crkvom i SANU-om koji promovi{uto negiranje i }utanje. Jo{ uvek su pod utica-

jem destruktivno nacionalne ideologije. Jer ako nisi klero-nacista, onda ne voli{ svojuzemlju.

Da li dru{tveno angaòvanaumjetnost poput Va{e moè ne{topromijeniti u Srbiji?

Verujem da moè, jer sam dobila vi{eod stotinu mailova od ljudi koji su dirnutimojom izlo`bom. Rekli su mi da svi znajuistinu, ali niko ne pri~a o tome. Ali kada seu javnost iznese ovako ne{to, onda seohrabre istomi{ljenici i stvari po~nu da sepomeraju. Tako|e, verujem da ne}u samoumetnike inspirisati da svojim delimaraskrinkavaju Crkvu ili bilo koju dru{tvenuinstancu, ve} i neke dru{tvene strukturekoje }e u~initi mali pomak kako bi Crkvuvratili u svoju osu, svoj posao.

Upu}eni, me|u njima i sve{tenici,kaù da je patrijarh u Vojno-medicin-skoj akademiji u pritvoru. Zvu~i kao crnihumor, ali posljednji zdravstveni biltenpotvr|uje da je patrijarh Pavle, sobzirom na svoje godine, u odli~nomzdravstvenom stanju. Vi ste se bavili

prilikama u Crkvi, zbog ~ega se poVa{im saznanjima patrijah Pavle drì uposebnoj vrsti izolacije i koliko je nje-gova uloga u po~injenim zlo~inima?

Zna se da vladika Amfilohije Radovi}odavno vodi Crkvu. Verovatno im ne odgo-vara da patrijarh svojim mekim stavombude na ~elu Crkve kada se de{avaju bitni

doga|aji. Uostalom, imate i Vatikan kaoodli~an primer {ta se radi kada papaonemo}a i ostari. Njegovom rukom drugisva{ta potpisuju, kao i patrijarhovom.Uostalom, sve te religiozne institucije kojeaktivno u~estvuju u dràvni~kim poslovimauklju~uju}i i islam i katoli~anstvo ipravoslavlje, kada vode dràvu tu nastajusigurni ratovi. Naàlost, oni narod drè kaohipnotisane taoce, kriju}i se iza Boga iliAllaha i u njegovo ime kontroli{u narod iteraju ih u zlo. Sama Biblija kao i Kur’an promovi{u milosr|e, ljubav i dobro. Oniljudima ne obja{njavaju to, a vernici nepitaju ni{ta nego ih slepo slede ne mogu dase osveste i prekinu taj za~arani odnos.

PATRIJARH U IZOLACIJI

Raskrinkavanjem Crkve ohrabrila

sam istomišljenike

NASILNA SMJENA Radikalnim vladikama ne odgovara da

se na ~elu Crkve nalazi patrijah Pavle

NASILNA SMJENA Radikalnim vladikama ne odgovara da

se na ~elu Crkve nalazi patrijah Pavle





Na vijest da je dobila Nobelovu

nagradu za knjièvnost, HertaMüller je sasvim iskreno rekla:“Ne mogu da vjerujem.” Njenanevjerica nije bila nikakvo laure-

atsko prenemaganje, nego iskrena zbunj-enost jer je zaista malo ko o~ekivao da }eova njema~ko-rumunska knjièvnica bitinagra|ena. Razlog nisu njene knjige, njihkritika redovno hvali, nego njena pozicijavje~ite autsajderke koja je prati otkako jedospjela na svijet.

Herta je ro|ena 1953. godine kao pripadnica njema~ke manjine u Rumuniji:nakon Drugog svjetskog rata po~eli su pro-

goni njenih sunarodnjaka koji su hap{eni i protjerivani sa svojih imanja (o tome govorii njen najnoviji roman Atemschaukel ).Mnogi od njih su u ratnoj fa{isti~kojRumuniji bili privilegovani, a Hertin otac je

bio i pripadnik SS trupa.Bio je to prvi kri` koji je trebalo nositi.

Odrasla na selu, Herta je govorila samomaternji njema~ki jezik, a nau~ila jerumunski tek kada je kao petnaesto-godi{njakinja stigla u Temi{var na {kolo-vanje. Tamo je do~ekana kao ~udna stranki -nja. Zbog svojih slobodoumnih nadzora,ona je i u okviru njema~ke manjine bilaomraèna, a nakon objavljivanja njene prveknjige 1984. (i to u cenzurisanom izdanju)

bila je skoro ekskomunicirana. Njenima se

nije dopadalo {to ru`no govori o svomnarodu, {to raskrinkava zaostalost, rigid-nost, konzervativnost...

Zaposlena u fabrici kao prevoditeljicatehni~kih uputstava, ona je osamdesetih

dobila prvu ponudu da postane dou{nicarumunske obavje{tajne slu`be Securitatee .Kada je odbila, bila je izop}ena u fabrici,

jer su obavje{tajci u znak odmazde ra{iriliglasinu da je njihova saradnica. Slijedile susvakodnevne torture, prislu{kivanja, pra-}enja, podmetanja.

Spas od diktatorskog Ceausescuovogreìma Herta Müller potraìla je u Nje-ma~koj, i to u Berlinu gdje je emigrirala1987. I tamo je bila ~udakinja koja govorineki neobi~an jezik (arhai~an njema~ki

jezik getoizirane manjine iz strane dràve) ine pripada berlinskoj knjièvnoj sceni. Idanas se u njema~kim medijima za nju kaè

da je “autorica iz Berlina, ali ne i berlinskaautorica” jer njene knjige ne govore o

Njema~koj nego o jednom sru{enom dikta-torskom reìmu iz Rumunije. Za Nijemce jeona Rumunka, a Rumuni se opet te{ko s

njom mogu identificirati.Od tegobne izop}enosti Herte Müller

svjetska knjièvnost je profitirala: pozicijuza koju sama kaè da je znala biti itekako

bolna, knjièvnica je iskoristila kao polazi{te za izuzetne umjetni~ke kreacije. Njene knjige su joj bile uto~i{te od vanj-skog svijeta u kojem ni{ta nije bilo onakokako je èljela. Ova pedeset{estogodi{njaknjièvnica posvetila se pisanju protiv dik-tature i zatvorenosti, a njeni napori rezulti-rali su sa dvadesetak nagra|ivanih i hvalj-enih knjiga (na hrvatski su u nakladiOceanMore prevedena njena dva romanaDa mi je danas bilo ne susresti sebe iRemen, prozor, orah i uè ).

U svom tekstu Ili smrt, ili zatvor, ili dje - ca koji prenosimo u cijelosti, njema~ko-rumun-ska knjièvnica vrlo upe~atljivim slikama izrumunskog ìvota osamdesetih godina

pro{log vijeka, ilustruje kakve stra{ne ponore moè dosegnuti ljudsko dru{tvokoje je zaglibilo u jednoumlje. Na svom

primjeru i primjeru svojih prijateljica i poz-nanica, ona opisuje ìvot u dràvi gdje sukontracepcija i abortus u ime neke suludeideologije zabranjeni, gdje su ène

prepu{tene same sebi i prinu|ene da se nosesa posljedicama ovakve stra{ne politikekoja zadire u najdublju ljudsku intimu iuni{tava je.


HERTA MÜLLER, NOVA NOBELOVKA

Pi{e: ADISA BA[I]

Kada je osmog oktobra objavljeno da je njemačko-rumunska književnica HERTAMÜLLER ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za književnost, svi su se

iznenadili, a ponajprije ona sama; daleko od književnih krugova i mainstreama,ova neobična žena opsesivno piše o jednoj temi a to je strahota političke diktature

za vrijeme Ceausescuovog režima; u svom tekstu “Ili smrt, ili zatvor, ili djeca”koji prenosimo u cijelosti, Herta Müller na primjeru zabrane abortusa i

kontracepcije pokazuje kako diktatorski režim razara najdublju ljudsku intimu

GDJE SU TE[KO]E

TAMO JE I KNJI@EVNOST“Pi{em o rumunskoj diktaturijer ona nije bila posljednja, svijet ih je i danas pun”

VJEÎTA IZOP]ENICA:Jo{ od ro|enja HertaMüller pripada manjini, anjen neugodni obi~aj dao stvarima govori direktno~esto joj je donosio mal-

tretiranja, cenzurisanja,mr`nju okoline...



URumuniji kruì jezovita pri~a: Ceausescu jete{ko bolestan. Bio bi ve} odavno mrtav, kadne bi svaki dan dobivao transfuzije krvi. Krv se

novoro|en~adima uzima iglom iz ~ela. U kojoj drugojzemlji bi fakultetski obrazovana èna koja ìvi u vele-gradu i nema ni trideset godina mogla ispri~ati ovakvu

pri~u drhtavim glasom, dok joj se brada trese.* * *

Jedna kolegica, nastavnica u istoj {koli kao i ja,

kaè mi dok se vra}amo ku}i, da ima problem. Trudna je: “Ti nema{ djece. Sigurno poznaje{ doktora koji mimoè pomo}i.“ Odgovaram nije~no, kaèm da jo{nikad nisam bila trudna. Laèm. Sve {to ona govori,smatram provokacijom. Tek kad se po~ne tresti i

plakati, povjerujem joj. Osje}am se krivom. Ona prestaje plakati i bijesno kaè: “Rekla sam svommuù, desi li se ovo jo{ jednom, odreza}u mu kurac.“Imaju ve} dvoje djece. Kaèm joj, uzimam pilule. Isama sam imala dva abortusa. Obje tvrdnje su istinite.

Nekoliko sedmica kasnije, trudna nastavnica stoji na pozornici u omladinskom domu. Opet se odràva natj-ecanje {kola u okviru festivala: Hvala ti, Rumunijo! Ona diriguje horom koji pjeva pjesme u ~ast

Predsjednika. Po~inje ljetni raspust. Idu}e godine predajem u drugoj {koli. êsto mislim na tu nas-tavnicu. Slu~ajno je sretnem u gradu. Do sad je ve}trebala biti u {estom mjesecu trudno}e. Stomak joj jeravan. Kad me ugleda, poku{a da me izbjegne.Prekasno je, ve} joj prilazim. “Drago mi je da si ondarije{ila onaj problem“, kaèm joj. Gleda me u lice.Pogled joj je hladan. “Ne znam o ~emu pri~a{“, kaèmi. Oprostim se od nje.

* * *U gradskoj okru`noj bolnici je porodi~no savjeto-

vali{te. Doktorica zaduèna za savjetovanje je ènaagenta tajne slu`be. Povjeriti se njoj zna~i povjeriti setajnoj slu`bi.

* * *Studentica medicine na zavr{noj godini studija je

trudna. Sama je sebi izazvala poba~aj. Dobila je

visoku temperaturu. Morala bi u bolnicu. Iz straha od bolnice i straha od zatvora objesila se u svojoj sobi ustudentskom domu. Odràna je sjednica uprave fakul-teta. Studentica }e u prisustvu brojnih studenata

posthumno biti isklju~ena iz partije i ispisana sa fakul-teta. U predvorju studentskog doma izvje{ena je njena

slika. Uz nju i tekst koji je predstavlja kao “negativan primjer“. Na ginekologijama su zaposleni i “specijalisti za

saslu{anja“ iz tajnih slu`bi. Maskirani su u ljekare,nose bijele mantile, a ispred imena im je oznaka Dr.

Nakon {to ène dovezu u bolnicu, oni ih ispitaju otoku abortusa. @ene moraju prijaviti sve osobe koje suu abortusu na bilo koji na~in u~estvovale ili mu prisu-stvovale. Tek onda se, ~ak i u slu~aju krvarenja,

po~inje sa pruànjem pomo}i. Nerijetko ène umiru jer nisu blagovremeno dale priznanje.

* * *Radnice se za vrijeme radnog vremena, u pratnji

povjerljive osobe iz preduze}a, vode ginekologu na

pregled. Izgovor glasi: preventivna za{tita od rakamaternice. Ovih preventivnih pregleda nije bilo prije

poo{travanja zakona o zabrani abortusa. Trudnice seregistruju. Osim toga, svaka ljekarska intervencija sena nekoj èni moè provesti tek nakon {to ona pokaè

potvrdu od ginekologa. Ova potvrda je neophodna ~ak i kod zubara.

* * *Uprava i nastavni~ko vije}e gimnazije odlu~ili su

na sjednici da jednu u~enicu ispi{u iz {kole zbogtrudno}e. Prijedlog je iznijela razrednica. Trudnau~enica nije prisutna. Odluka je donesena prije nego{to je sjednica i po~ela. Govornici su ve} unaprijed

poznati. Odre|en je ~ak i redoslijed kojim }e se javlj-ati za rije~. Zapisnik vodi neko koga je tajna slu`bave} obradila . Bude li kakvih nepredvi|enih izjava,one se ne}e na}i u zapisniku. Ja se javljam za rije~,kaèm da smo mi {kola i da moramo pomo}i na{oju~enici ba{ zato {to ima problema. Izraàvam strahda bi u~enica mogla zavr{iti na ulici. Podsje}am nato da u nastavnom programu nedostaje seksualnovaspitanje. Da bi barem kolege i kolegice trebali

poduzeti ne{to u vezi s tim. Da mu{karac sa kojim je

u~enica zatrudnjela ne èli da zna ni za nju ni zadijete. Da su roditelji svoju k}er zbog sramote izba-cili iz ku}e. Svojim izjavama izazivam bijes kolega.Zaduèni govornici se osje}aju li~no napadnutima.Ve}ina prisutnih me gleda sa dosadom i {uti.Izglasano je: svi su za. Jedna protiv. “To jene~uveno“, kaè razrednica, “mi smo gimnazija,nismo socijalna ustanova”.

Trudnoj u~enici se za vrijeme odmora na hodnici-ma ostali u~enici rugaju i smiju. Oni koji to ne rade,sklanjaju joj se s puta i {ute.

Ova {kolska pri~a desila se 1984. U me|uvre-menu su se promijenila uputstva i postupci uovakvim slu~ajevima. Razredne starje{ine imaju

zadatak da u~enicima kaù kako je velika ~ast posta-ti majka. U slu~aju trudno}e, u~enice mogu odmahnakon poroda, ne brinu}i se za dijete, nastaviti sa


ILI SMRT, ILI ZATVOR, ILI DJECA

IZNENA\ENJE U SVIJETU KNJI@EVNOSTI

PODSJE]ANJENA PRO[LOST

Njema~ko-rumunska knjièvnicauporno pi{e o strahotama koje bi

danas u Rumuniji svi najradijezauvijek zaboravili

Recepti zapoba~aj sezaista

primjenjuju.Po~injese sabezopasnijim,a kako o~ajraste, prelazise nariskantnije.

Od poo{tra-vanja zakonao abortusu,oni sesvakodnevnoupra`njavaju{irom zemljei odnose

stotineìvota



{kolskom godinom. Nema razloga da se dijete nedonese na svijet. Postoje, naime, domovi i siroti{takojima se djeca mogu prepustiti. ak i zauvijek. Sa

progonjenjem je gotovo. Jer za reìm su siroti{tainvesticija koja se isplati. Dokazano je da se siro~adza devize prodaju u inostranstvo. Osim toga, siro~ad

koja dràvi pripada od samog ro|enja, zbog dugogo-di{njeg odgoja i valjane skrbi, slovi za pouzdan i poslu{an podmladak policije i tajne slu`be.

* * *Majke jedne u~enice {estog razreda dolazi u

{kolu i prijavljuje razrednici da njen mu`, u~enicinotac, malu ve} pola godine seksualno iskori{tava.Ona, majka, saznala je to od mla|e k}erke. Da bi to

provjerila, prethodnog dana je ranije po{la ku}i izfabrike. Svog muà i stariju k}erku zatekla je ukrevetu. U~enica zbog o~evih prijetnji nije majcini{ta govorila. Majka smatra dijete jednako krivimkao i oca. Razrednica i {kolska uprava se slaù saovim okrivljavanjem. U~enica }e biti preba~ena u

{kolu za problemati~nu djecu.* * *Radim u tvornici za proizvodnju ma{ina. U kance-

lariji slu{am telefonski razgovor koji se vodi za susjed-nim stolom: “Dobar dan! Prodajete li jo{ one ru~nora|ene vezove? Dimenzije su 29 sa 2. Koliko bi me toko{talo? Dobro. Kad bih mogla do}i po vez? Da, do}i}u u 10”. Ovaj razgovor vodi moja kolegica iz kance-larije. Ima jedno dijete. Dvadeset i devet joj je godina,u drugom je mjesecu trudno}e. To su dimenzije ru~nograda. Razgovarala je sa nekom nadriljekarkom.Abortus ko{ta 5.000 leja (dvije mjese~ne plate). Imasre}e. Abortus je protekao bez komplikacija. Kasnijesama sebi izvodi abortuse sa tankom plasti~nom

cjev~icom sa igala za pletenje. Ovu cjev~icu i meni ufabri~kom wc-u stavlja u otvor maternice. Nosim je tridana i tri no}i. Slobodni kraj cjev~ice je zavojem

pri~vr{}en za butinu. Za to vrijeme hodam u suknji, bez {trampli, da bih osigurala dotok zraka u maternicu.Prilikom drugog abortusa mi samo posu|uje cjev~icu.Sjedim kod ku}e iz zatvorenih vrata u kupatilu.Ogledalo je ispod mene. Sama je sebi stavljam.

* * *Poznanik kaè: “Nema problema. Kad je moja

supruga trudna, mi vikendom odemo kod mojepunice na selo. Dvadeset puta digne podrumska vratai gotovo. Mora{ znati sam sebi pomo}i”. Ne pozna-

jem pobliè njegovu suprugu. Da li bi i ona to ovako

hladnokrvno ispri~ala?* * *

Recepti za poba~aj:- u maternicu staviti sapun za ve{, sitno nariban;- u maternicu staviti limuna i limunske kiseline;- u maternicu staviti plasti~nu cjev~icu sa igala za

pletenje;- te{ke dijelove namje{taja èna treba dizati {to

god moè ~e{}e, duè i vi{e;- ubrizgati prekomjernu dozu raznih injekcija,

dvaput u razmaku od tri dana;- uzimati prekomjernu dozu tableta za èludac

koje se {vercuju iz Sovjetskog Saveza i prodaju nacrnom trì{tu: 24 sata uzimati po dvije tablete svaka

dva sata. Groznica, gr~evi u èlucu i jako povra}anjenavodno izazivaju poba~aj. Tablete su u narodu poz-nate kao “ruske pilule“.

Ovi recepti se zaista primjenjuju. Po~inje se sa bezopasnijim, a kako o~aj raste, prelazi se nariskantnije. Od poo{travanja zakona o abortusu, onise svakodnevno upra`njavaju {irom zemlje i odnosestotine ìvota. Koliko je èna u bolnicama ili kodku}e umrlo od ovakvih poku{aja abortusa, ne zna

se. O tome nema statistike. Jednako nema ni sred-stava za kontracepciju. I ona su zabranjena. Kada propadne poku{aj abortusa, ène na svijet ~estodonose mentalno ili fizi~ki poreme}enu djecu. âk i onda kad je jasno da je poku{aj abortusa te{koo{tetio plod, u bolnicama se ~ini sve {to je mogu}eda se trudno}a sa~uva. Ljekari koji obave posebnomnogo poroda mogu ra~unati na munjeviti usponkarijere, na premije i privilegije.

* * *Jedna studentica uhap{ena je zajedno sa svojih

pet kolega. Ovih {est osoba vozilo se prema selukoje se nalazi u jednoj pograni~noj oblasti. Tamoìve roditelji jednog studenta. Optuèni su za

“poku{aj prelaska granice“. Ni jedna od {est osobanije napu{tala automobil, niti je automobil napu{taocestu. Pet kolega su pisci, poznati tajnoj slu`bizbog “antidràvnih zavjera“. Pet mu{karaca ~uvano

je u istra`nom zatvoru u susjednim }elijama.Studentica je dospjela u drugo krilo zgrade. Ona seuop{te ne bavi pisanjem. Odvedena je u velikuzajedni~ku }eliju sa prostitutkama. Za vrijemesaslu{avanja, policajac je hvata za stra`njicu i zagrudi. Ona se brani. Policajac joj bijesno kaè: “Nepravi se svetica. Koliko si kilometara kurcaprogutala u ìvotu, a?“ Prijeti joj batinama. Ona muiz straha popu{ta. On se pretvara da ho}e da je

poljubi. Ona zatvara o~i i odlu~uje da izdrì i otrpi.

Kad se njegovo lice sasvim primkne njenom, on jojsa prezirom udari dva {amara. Tvrdi da je poku{alada ga zavede. Uplakanu je odvode nazad u }eliju.Tamo joj se ène podsmjehuju: “[to si tirazmaèna! Pro}i }e te to. Pa i ti su ovdje zbogkurca, ko i mi“.

K}erkama i ènama komunisti~kih funkcioneraovo se ne de{ava. Postoje partijske bolnice gdje seobavljaju abortusi. Sve ostale ène dobivaju djecu,zavr{avaju u zatvoru ili umiru.

* * *Postavlja se pitanje: ~emu ovo ludilo? Zbog

~ega jedan diktator èli tako brz rast stanovni{tva?Privredna bijeda je poznata. Ne predstoji nam

nikakav rat. Sve vi{e je ljudi, a snabdijevanje uvijek isto, skoro pa nikakvo.

Sigurno je da ekstremno lo{ ìvotni standardvodi ka nastanku velikog naroda potla~enih,umjesto malog naroda slobodnih gra|ana, i to bimoglo biti obja{njenje.

* * *Ve} u obdani{tu djeca svakodnevo slu{aju

re~enicu: “Drug Ceausescu je otac sve djece.“ Umnogim slu~ajevima, ova re~enica je na nekisablasan na~in ta~na.

(Ovaj tekst objavljen je 9.10.2009. u njema~kim

novinama Die Tageszeitung. Za iste novine Herta

Müller ga je originalno napisala 1988. godine,

nedugo nakon {to je napustila Rumuniju i emigri-

rala u Njema~ku.)

HERTA MÜLLER, NOVA NOBELOVKA

Svojimizjavamaizazivambijes kolega.Zaduènigovornici seosje}ajuli~no

napadnutima.Ve}inaprisutnih megleda sadosadom i{uti.Izglasano je:svi su za.

Jednaprotiv




K

o je po~eo rat - pitao je scenaristai reditelj Danis Tanovi} u svomOscarom nagra|enom prvijencu

Ni~ija zemlja , koji je do danasostao debitantski film sa najve-

}im brojem nagrada u povijesti sedme


NA SETU KOD DANISA

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Naš oskarovac Danis Tanović počinje ovih danasnimanje svog četvrtog igranog filma “Cirkus

Columbia“ rađenog po motivima romana Ivice Ðikića;respektabilna međunarodna ekipa okupila se u

Čapljini, gdje će biti snimljena većina scenaovog filmskog ostvarenja

FILMSKA VERZIJA \IKI]EVEHERCEGOVA^KE PRIÊReditelj Danis Tanovi} sa gluma~komekipom svog novog filma “CirkusColumbia”



umjetnosti. Osam godina kasnije, Tanovi} po~inje snimanje svog ~etvrtog dugome-tra`nog igranog filma, Cirkus Columbia ,

prema motivima istoimenog romanahrvatskog novinara i pisca Ivice \iki}a.

DOBA NEVINOSTIPri~a \iki}evog romana smje{tena je u

malo mjesto u Hercegovini po~etkomdevedesetih godina, a pitanje koje Cirkus

Columbia postavlja, umjesto onog “ko je po~eo“, moglo bi glasiti: kako je po~eorat? U domove ve}ine Bosanaca iHercegovaca, rat je stigao direktno iz

blaènog neznanja u kojem su ìvjeli, pasamim tim i potpuno neo~ekivano.

“Ono {to me je mo`da i najvi{e privuk-lo ovom romanu je upravo to neko beza-zleno vrijeme u osvit rata na ovim pros-

torima, kada ve}ina nas apsolutno nije bilasvjesna {ta se doga|a, taj ambijent ukojem se ne{to valja iza brda, nailaze nekicrni oblaci, a mi ivimo u takvom neznanju...Sje}am se, 5. aprila ‘92., Dino (Mustafi},op.a.) i ja smo nave~e montirali neku nje-govu vje`bu za Akademiju, onda smoiza{li na ulicu i osje}ala se ta neka ~udnaatmosfera. Ali opet, da mi je neko ~ak itada kazao da }e sutra po~eti rat koji }etrajati ~etiri godine, rekao bih mu da nijenormalan. To je ono {to me zanima u ovojpri~i - bavljenje li~nim problemima i, jed-nostavno, nepristajanje na to da }e svijet

da se sru{i“, obja{njava Danis Tanovi}.Ekipa filma okupila se po~etkom ove

sedmice u âpljini, uo~i po~etka snimanjakoje kre}e u ponedjeljak, 19. oktobra.Gluma~ku ekipu Tanovi}evog novog filma

predvode Miki Manojlovi} u ulozi DivkaBunti}a i Mira Furlan koja igra Divkovu

biv{u suprugu Luciju. Tako }e se ovodvoje izvanrednih glumaca, nakon gotovo25 godina i filma Otac na slu`benom putu Emira Kusturice, ponovo na}i zajedno u

jednom bh. filmu. Tu su i mladi sarajevskiglumac Boris Ler kao Martin Bunti},zatim Jelena Stupljanin, Mario Knezovi},Svetislav Gonci}, Milan [trlji}, JasnaOrnela Bery, Mirza Tanovi}, MiralemZub~evi}, Vesna Ma{i}, Ermin Bravo.

Iako zna~ajan segment \iki}evog romana~ini ambijent turbulentnog prelaska izkomunizma u demokratiju na ovim pros-torima, u kojem pitanja nacionalnog,religije i identiteta odjednom postajudominantna, a likovi postaju izgubljenikako na nivou li~nog, tako i u novous-

postavljenom “duhu kolektivnog“, Tano-vi} kaè da se u scenariju nije èlio vezati

za bilo kakva politi~ka pitanja, te da jeCirkus Columbia u njegovoj filmskojverziji, prije svega, ljubavna pri~a.

POTPUNO NOVA PRIÂ“Prva verzija scenarija bila je potpuno

vezana za knjigu. Me|utim, tih stotinjakstrana romana je jako te{ko prebaciti uokvire filma, jer bi to onda bio skoro paepski film. Tako sam, u dogovoru saIvicom, odlu~io da uzmem samo motiveiz romana i napi{em potpuno novu pri~u.Dakle, scenario jeste baziran na knjizi, alije pri~a potpuno druga~ija. U prvi plan

stavili smo ljubavnu pri~u i sve sezavr{ava prije po~etka rata. Uop{te neulazimo u cijeli taj period koji se de{avakasnije“, nagla{ava Tanovi} i dodaje:“Poku{avam da napravim film kroz koji}u na neki na~in re}i da je za mene jakobitno to {to znam da pi{em }irilicom, i toje ono {to sam uvijek smatrao i smatra}upozitivnim. @ivim u zemlji raznovrsnosti ibogatstva, u kojoj uporno poku{avaju dame ubijede da je nemogu}e tako ìvjeti...Ja sam ubije|en da moè i uvijek }u u tovjerovati. Prema tome, politika - ne,ljubav - da.“

Miki Manojlovi}, koji je sa Tanovi}emve} radio na filmu Pakao , kaè da jeCirkus Columbia jedan od rijetkih filmo-


DOLAZI “CIRKUS COLUMBIA”

LJUBAVNAPRIÂ UOSVIT RATAMiki Manojlovi} i Mira Furlan ponovozajedno, u strastvenoj ljubavnoj vezi




NA SETU KOD DANISA

Boris Ler, koji je publici do sada uglavnombio poznat po pozori{nim ulogama, u filmutuma~i lik Divkovog sina Martina, koji seupu{ta u tajnu vezu sa svojom mladomma}ehom Azrom (Jelena Stupljanin).

“\iki}evu knjigu sam pro~itao prijetri-~etiri godine i tada sam rekao sebi daje to jedna od onih knjiga koje }u dràtina polici cijelog ivota. Kada sam ~uo da}e Danis raditi film, bio sam odu{evljen.Traìli su mladi}a od 17-25 godina zaulogu Martina, prijavio sam se na audici-ju, i eto - dobio sam ulogu. Moram priz-

nati da mi je sve to jo{ uvijek pomalonevjerovatno. Za mene kao mladogglumca, koji tek po~inje raditi na filmu,dobiti ovakvu priliku je zaista velikastvar i trudi}u se da opravdam Danisovopovjerenje, kao i povjerenje cijeleekipe“, pri~a Boris. O svom liku kaè:“Martin je jedan divan karakter, ~ovjek koji èli stvari promijeniti nabolje, kao{to to, valjda, svi èlimo u na{im ìvoti-ma. Mislim da je ovo jedan film kojidolazi u pravo vrijeme, upravo zbog togambijenta koji trenutno vlada u zemlji –da pokaè ljudima da svi zajednomoèmo izgraditi jedan ljep{i ìvot.“

Mostarac Mario Knezovi}, poznat kaofrontmen grupe Zoster , prvi put je na filmu ito u ulozi Martinovog prijatelja Pivca,mo`da i najkompleksnijeg lika u \iki}evomromanu koji naizgled “iz ~ista mira“, ili boljere~eno u naletu ratnog ludila, pobije jednumuslimansku porodicu.

“Pa eto, moj lik je pomalo zlo~est...“,sa smijehom kaè Knezovi}. “Ipak, uromanu je to mnogo radikalnijeprikazano nego u scenariju. Ima jednare~enica u romanu koja najbolje opisujePivca: kada on kaè da je pogrije{io {to

jo{ nije ubio onog koga je prvo trebaoda ubije, to jest samog sebe. Uglavnom,drago mi je {to se ova pri~a doga|aupravo u Hercegovini, jer mislim da jeovo podru~je u svakom smislu neisko-ri{teno, od muzike, preko pozori{ta,filma, do tog specifi~nog hercego-va~kog humora i generalno na~inaìvota.“

Boris i Mario bili su djeca u vrijeme kada je u BiH po~eo rat. Ipak, kaù da taj period,opisan i u \iki}evoj knjizi, i danas ìvopamte.

“Imao sam dvanaest godina. Sje}amse da smo jednog dana oti{li u {kolu irekli su nam da idemo ku}ama, jer ne}ebiti nastave. Tada sam, naravno, mislioda je to samo privremeno i da }emo sebrzo vratiti u razred. Ali eto, ispalo jedruga~ije. Moja generacija je jednaizgubljena generacija. Oti{ao sam izMostara i vratio se nakon dvije godine, itada mi se ~inilo kao da sam mogao do}iu bilo koji drugi grad, bilo bi svejedno.Sve je bilo druga~ije, moj kvart u kojem

sam proveo djetinjstvo... I danas takonekako osje}am ìvot – prije i poslije tespoznaje“, pri~a Mario.

“Tog dana kada je rat po~eo, bio samsa tatom u gradu i kupovali smo sli~icenindà kornja~a. Odjednom je po~elopucati... Nisam bio u Sarajevu sve vri-jeme rata, i taj period koji nisam proveotu bio mi je, ~ini mi se, najgori. Otac icijela porodica ostali su u Sarajevu, ja unovoj sredini gdje se te{ko snalazite, svivas nekako druga~ije gledaju... Dobro sesje}am svega. Ne trebamo zaboraviti {ta

se doga|alo, ali mislim da ne trebamo nibiti robovi tih sje}anja“, kaè Boris.

BORIS LER I MARIO KNEZOVI]

Martin i Pivac, djeca izgubljene generacije

VELIKA PRILIKA ZAMLADE GLUMCE: ZaMarija Knezovića i BorisaLera privilegija je, ali iizazov raditi saoskarovcem Tanovićem itakvim glumačkimveličinama kao što su

Miki Manojlović i MiraFurlan

NEGATIVAC IPOZITIVAN LIK

Mario Knezovi}, prvi put na filmu iBoris Ler, profesionalni

glumac



va na ex-jugoslovenskim prostorimakoji se radi sa ozbiljnim razlogom, iz

potrebe da se napravi takav film, a nezbog profita.

“Ipak, te{ko mi je i prili~no besmis-leno bilo {ta unapred govoriti. Na filmu

nema nikakvih garancija. Ako ih ima, onesu u sferi pro{losti. Tu je reditelj koji imaOscara, tu su glumci koji imaju iskustva,ali i ljudi koji prvi put rade na filmu.Posao je krajnje ozbiljan, a kakav }e bitirezultat - vide}emo. [to se mene ti~e, nas-toja}u kao i u svakoj ulozi da svoj posaoobavim kako treba. Gluma za mene nijenikakva atletska disciplina, film je timskirad i to je ono {to je najbitnije“, isti~eManojlovi}.

A nakon uloge u Goloj koì rediteljaAdisa Bakra~a, ~ije prikazivanje tek o~ekujemo, Mira Furlan ponovo }e

zaigrati u jednom bh. filmu. Za nju, kao iostale glumce, jedan od najteìh zadataka bit }e vjerno donijeti specifi~an hercego-va~ki govor \iki}evih likova, a u tomeekipi pomaè Ljuba \iki}, majka Ivice\iki}a.

“Ni~ija zemlja je film koji me je pot-puno impresionirao i zbog toga sam jakosretna {to kona~no imam prilikusura|ivati sa Danisom. Naravno, glavnirazlog je scenarij, koji je bogat i pametnonapisan. [to se ti~e tog mog nekakvoggluma~kog comebacka na ove prostore,razlika je u tome {to u odnosu na Los

Angeles gdje ìvim, ovdje osje}amdruga~iji odnos prema meni kao glumici.U Holivudu jednostavno ne moète bititretirani na taj na~in, to je jedna ogromnama{ina, u kojoj su glumci kao kobasicekoje samo melju... Rekla bih da ugluma~kom poslu tamo nema ba{ previ{edostojanstva, osim ako niste me|u timrijetkim privilegiranim zvijezdama, a ~aki tada su mnoge stvari upitne“, kaèFurlan.

Snimanje Cirkus Columbije trajat }edo decembra, a ve}ina scena bit }e snimlj-ena u âpljini. Svaki film je preskup, a

opet, nikad dovoljno novca, zaklju~ujereditelj Tanovi}, uz opasku da ne znakoliko }e ko{tati Cirkus Columbia , jer seciframa bave producenti. Odgovor smotako potraìli kod producentice AmreBak{i}-âmo: “Budèt filma iznosi okotri miliona eura.”

Nosioci produkcije su producentskeku}e 2006 iz Bosne i Hercegovine iA.S.A.P. Films iz Francuske, a koprodu-centi su Autonomous (Velika Britanija),Studio Maj (Slovenija), Razor FilmProduktion (Njema~ka), Man’s Films (Belgija) i BHRT. Fondacija za kine-

matografiju Federacije Bosne iHercegovine ovaj je projekat podràla saukupno 850.000 KM.


DOLAZI “CIRKUS COLUMBIA”

OZBILJAN POSAODANISA TANOVI]A “Cirkus Columbia”, u ambijenturata, ali bez politike

PRVA SARADNJA SA REDITELJEMTANOVI]EM

Mira Furlan u filmutuma~i uloguLucije Bunti}

UÎTI ODNAJBOLJIHBoris Ler, Miki

Manojlovi} iMario Knezovi}



Organizatori Omladinskog festi-vala filma o ljudskim pravima -OFF 2009 u Biha}u ve} suodradili najve}i dio poslavezan za odràvanje ove

filmske smotre, od 6. do 11. novembra.

“LJUDSKOPRAVA[KI” PROJEKAT NVO Novi put pro{le je godine startovao

sa OFF -om, {to je tada bio njihov, kako kaù,

eksperiment, sa minimalnim sredstvima kojasu dobili od Ministarstva obrazovanja, kulturei sporta Unsko-sanskog kantona.

“Vjerovali smo u na{ projekat i smatralida imamo zbilja interesantan produkt na pro-

jektnom trì{tu BiH, i da je ideja Festivala

zbilja vrijedna poku{aja. Pokazalo se da smobili u pravu. Pro{logodi{nji OF F okupio jedjecu iz svih dijelova BiH: od Zvornika,Grada~ca, Banje Luke, Maglaja, Srebrenika,Isto~nog Sarajeva, Sarajeva, Jablanice do[irokog Brijega. Me|utim, pro{le godineimali smo publiku samo iz Biha}a. Ovegodine imamo ve} takmi~are, a sve ve}i brojmladih je zainteresiran da se direktno uklju~iu organizaciju samog Festivala ili da setakmi~e sa filmom”, kaè Iskra Tabakovi},

predsjednica NVO Novi put iz Biha}a.“Koncept OFF -a je takav”, veli na{a

sagovornica, “da ga zbilja ~ini specifi~nim

ljudskoprava{kim projektom u zemlji ali i ucijeloj regiji”: “Fundament Omladinskog

festivala filma o ljudskim pravima ~inizasi}enost identifikacijom problema kojinas okruùju, i prelaz na aktivno djelovanjena svoju sredinu i u svojoj sredini. @elimopodsta}i mlade ljude na iskorak: odpasivnih promatra~a i komentatora -kriti~ara onoga {to ne valja ka aktivnomdjelovanju, pokretanju promjena - i to namikronivou, u svojoj zajednici. Mladi ljudisu pozvani da identificiraju probleme izsvoje neposredne blizine, probleme kojeoni drè za bitne, i da ih prikaù u formifilma. Na Festivalu prikazujemo filmove,ali nakon projekcija imamo diskusije ukojima mladi ljudi razvijaju okvir ili


LJUDSKA PRAVA U USK

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Drugi Omladinski festival filma o ljudskim pravima - “OFF 2009” biće održan uBihaću, od 6. do 11. novembra; Iskra Tabaković, predsjednica NVO “Novi put”,koji organizuje ovaj festival, govori o učesnicima ovogodišnjeg OFF-a i o svojoj

organizaciji koja podstiče građanski aktivizam

NOVI PUT U NOVO VRIJEMEU~esnici ovogodi{njeg OFF-a dolaze iz Br~kog, Sarajeva,

Isto~nog Sarajeva, Sanskog Mosta, Hadì}a, Maglaja, Ni{a...

“OFF” PONOVO U BIHA]UGrad na Uni i ove godine }e

ugostiti mlade autore iz ~itave BiH

F o t o

: M a r i o I l i ~ i }






HOMMAGE DACI



Postoje dani kad je bolje i ne izlaziti izkreveta. A, i to nije neka garancija.Prvi belaj }e vam se desiti kadzapalite onu ranu jutarnju cigaretuza proka{ljavanje, pa ponovo zaku-

njate i progorite jorgan.Slijede}i (prvi) korak, a ve} slijedi drugi

belaj: garant }ete nagaziti na nao~ale koje stesino} ostavili na podu pored kreveta. Kakoste (to se samo po sebi podrazumijeva) kokuzi nemate love za novi par, poku{a}ete daslomljeni, plasti~ni okvir “zalijepite” upa-

lja~em, a onda ste tek zajebali stvar dokragne.

U kupatilu }e pregorjeti sijalica, ali, iakoimate rezervnu, ispostavi}e se da je onaj met-alni dio zaglavio u grlu, pa }ete, poku{avaju}iga izvaditi kombinirkama, pre ivjeti blagi strujniudar. Ako vam jo{ nisu isklju~ili plin, uz ~aj

poku{avate da rekonstrui{ete protekli dan ino} - a ono: bjelina. Najbolji na~in je da prov- jerite dèpove. Do|e vam da zapla~ete: sino}ste taksisti umjesto pet maraka dali pedeset irekli: “Udure je.”

Ve} vas hvata panika i ne znate da li dase umijete ili da se ubijete. Odustajete odsamoubistva, jer, ionako, uskoro }e propastsvijeta (“nek propadne, nije {teta”), pa bi tosamo bio bespotreban tro{ak i dever za va{ebli`nje (pod uslovom da ih imate).

U kafani, kod Kerima, nema nikog, samo jedan “sino}nji” {to vam ponavlja po stoti put“prvo pro~itam ono tvoje”, a to je samo uvodu neku dugu, dosadnu, nebuloznu pri~u koju

“samo ti moè{ napisati”.Na banci dobijate samo ljubazan osmijeh:“Nema ni{ta.”

Pred vama je jo{ jedan cijeli, dugi dan kojivalja predurati sam sa sobom, tje{e}i se mis-lima: dobro je da nemam stana, pa me nemogu ni deloìrati, ba{ sam sretan {tonemam kola, pa mi ih niko ne moè ukrasti,nemam posla i niko me ne moè poslati na“~ekanje”, nemam cipela da bi ih morao ~isti-ti, nosim stupidne rol-majice koje ne morampeglati, toliko sam bolestan da bolesniji vi{ene mogu biti...

***

Ali, danas je srijeda 12. aprila i ~ini mi seda je ovo jedan od onih dana za koji se moliteBogu da nikad ne pro|e.

Jutros rano mi je zvonio telefon. Zove memoja starija k}erka iz Amerike, glas joj blistaod uzbu|enja i ponosa: na {kolskomnatje~aju za pri~u je dobila prvu nagradu,pri~a je objavljena i u lokalnim novinamaWisconsin State Journalu , a na pitanje o~emu je pisala, odgovara:

“O tebi, tata.”“Molim te, sine, po{alji mi je {to prije.”“Ho}u, tata.”“Kako si, ina~e?”“Dobro, tata. A, kako si ti, tata?”(Mogao bih to “tata” slu{ati do kraja

ìvota, a da mi ne dosadi.)“Na koju adresu, tata?”“Pa, na Bosnu.”“Znam da je na Bosnu, ali koju

adresu?”“Ma, na Slobodnu , sine.”“A, tu Bosnu . OK, tata.”Kod Omera, Ti~ara, mjestu gdje se ne

pri~a o izborima, politici i jedina govna koja sespominju su ona golubija, pijem kafu i listamnovine, pa se sjetim da sam pro{le nedjelje

uplatio loto; provjeravam listi} - dobar sam~etrdeset maraka.Tu upoznajem i jednog divnog gospodina

(koji ne ~ita novine, jer “ima pametnijeg posla”i nema nijednu bezveznu pri~u “koju bi’ samo ja mogao napisati”). Zove se Draga{ @arko iuzgaja najbolje golubove, “sarajevske prevr-ta~e”.

“Jesu li prevrta~i ili prevrtaneri ?”, pitam ga.“Prevrta~i”, kaè: “Za{to?”“Zato {to ja poznajem mnogo sara-

jevskih prevrtanera, a za prevrta~e prviput ~ujem.”

Idem u [enoinu , u izdava~ko poduze}eZORO i potpisujem ugovor za knjigu. Lagao

bih da “nisu pare u pitanju”, ali postoji tajosje}aj puno}e, ti srsi koji ti miluju ki~mu, jer,nakon deset godina, ponovo }u dràti u ruka-ma ne{to {to samo meni pripada i {to mi nikone moè oduzeti.

Iz Imperijala mi ma{u Aneta i Nikola. Zovume na pi}e. Pitaju me imam li kakav rukopis zanjih. Kaèm im da sam jedan upravo predaoIvici. Nikola me pita kako su mi djeca, a jakaèm da se nadam da }u ih uskoro posjetiti,da se nadam parama od knjige, a on“had ijski” vadi hiljadu maraka iz dèpa i kaè:“Nemoj i}i praznih ruku. Kupi im ne{to.”

Sasvim smu{en takvom dobrotom, idemprema Redakciji i obe}avam si da }u Aneti iNikoli zavr{iti knjigu do kraja maja, a uRedakciji me ~eka iznena|enje o kojem samsamo mogao da sanjam: Edin Avdi} mi jedonio, vratio moja “sabrana djela”, a trebaju

mi jer Miljenko Jergovi} ho}e da pravi izbor.Sekretarica Bojana mi kaè da me je

zvao advokat i da joj se javim.Zovem, a Ferida mi kaè da ima dobre

vijesti, da }e onome koji je u mom stanu nalogza deloàciju biti predat u petak.

“[ta to zna~i?”“Zna~i da si ti od petka u svom stanu.”To je ve} previ{e za ovaj dan, pa idem da

se malo saberem (dok se ne oduzmem) kodMome, a tamo moj dragi prijatelj iz Sarajeva,a potom iz Chicaga, Damir, koji je ~uo da sevra}am u Ameriku i koji kaè da mi moènamjestiti posao na aerodromu, da drìm{tand sa kafom i da mogu stanovati kod njegai Branke dok se ne sna|em.

Poderan sam sre}om: jedan dio mozga

mi grli i privija k}erke na srce, njihovi glasovimi zvone u u{ima, osje}am im ruke, prste,miri{em im koù...

... drugi pravi planove za “dernek” u mom,samo mom stanu. Ve} odlu~ujem da se ovarubrika vi{e ne}e zvati kako se sad zove, nego(nimalo originalno): Ku}a izlaze}eg sunca.

Pijem sikteru{u kod Kerima, a ulazi[vabo-konobar, koji radi za UNPROFOR ikaè mi da, sa svojim ameri~kim paso{em,mogu kupovati klopu i pi}e po discont cije-nama u nekakvom njihovom “butiku” i jave} vidim gajbe viskija i Heineken piva kakonestaju u grlima mojih prijatelja: Zlaja sedrì ispod sise i govori kako mora prestatipiti, Zoka maè ~elo nekom mazom, Lolo,u }o{ku, prede poput sitog ma~ka, Kerimrazmahuje rukama i u toj cijeloj gu`vi jedinog mjesta ima samo oko njega, [koro,bezbeli, bira brojeve na mobitelu, Tifa senadme}e u pjevanju (i u drugim stvarima)sa Pimpekom, Grebo, iako ne ~ujem,

znam, pri~a ne{to {to vrijedi upamtiti,Senad imitira Avdu Sidrana, a AvdoSidran sebe, onaj crnokosi iz Buybooka memunta za neki tekst, Ferida iMirza, naslonj-eni na zid na kojem je nekad stajalauokvirena njena pjesma, me zovu da mikaù da im je ào {to moraju i}i, jer k}erka,Farah, opet ima nekih problema s grlom,Boro i Alma izgledaju kao i uvijek, Sejopu{i Gitanes i ne da se smesti od te svetedu`nosti, Dragan razgleda okolo ima li se{ta fotokopirati, “Davor” Uzunovi} naogledalu provjerava da li je zaista mogu}eda ima ve}i nos od mene, Vlado nije depre-sivan...

A, ja?Ja sjedim za ma{inom, koja strpljivo vari

moje snove i ukucavam ovaj dan, dan tolikodobar da ne èlim da se ikad svr{i.


DARIO D@AMONJA (15.10.2001. - 15.10.2009.)

Pi{e: DARIO D@AMONJAIlustracija: EDIN SPAHI]

U četvrtak, 15. oktobra, navršava se osam godina od smrti velikog bosanskohercegovačkog književnikaDARIJA DŽAMONJE; a kako drugačije obilježiti tužnu godišnjicu nego pričom, pričom Našeg DACE, jednoj od mnogobrojnih briljantnih koje je godinama objavljivao na stranicama “Slobodne Bosne”

Dobar dan




KULT MARKETELMA TEMIM

Bosanskohercego-

va~ka cvjetna avlijaU svojoj knjiziBosanskohercegova~kacvjetna avlija, mostarskaprofesorica ElmaTemim prou~ava avlijukao dio bh. kulturnognaslije|a. Onaobja{njava kako avlijepostaju uobi~ajeni diostambenih cjelina

dolaskom Osmanlija, te opisuje kako suse dvori{ta mijenjala i ure|ivala proteklih

stolje}a, koje su biljke bile nezaobilazne, odkoji kompozicionih dijelova su se ure|enadvori{ta sastojala... Cijena je 40 KM.

SALMAN RUSHDIE

ârobnica izFirence

Najnoviji roman britan-sko-indijskog knjièvnikaSalmana Rushdija

ârobnica iz Firence (Alnari book , Beograd,2009.) knjiga je za koju je,po sopstvenom priznanju,autor najvi{e istraìvao igodinama ~itao. Dijelom

zasnovan na stvarnim historijskimdoga|ajima i li~nostima, ovaj roman jebogato narativno tkanje o ìvotu u rene-sansnoj Firenci i odnosima ovog evropskogdragulja sa Orijentom. Cijena je 18 KM.

ROBIN BAKER

Rat spermeIako je seksualna revolu-cija po~ela prije ~etrde-setak godina, i danas sumnoga osnovna pitanjanerazja{njena. ”Za{tonam je seks toliko napameti kad nas pravljenjedjece ve}inu tog vreme-na ne zanima? Za{to

djecu napravimo kad ih najmanje èlimo, akad ih stvarno èlimo tijela nas iznevjere ine napravimo ih?”. Na ova i sli~na pitanjau knjizi Rat sperme (Naklada Ljevak ,Zagreb, 2009.) odgovara popularni britanskiprofesor Robin Baker. Cijena je 39 KM.

Okvirna pri~a u romanu R admile Karla{êtverolisna djetelina govori o pozori{noj

predstavi u tri ~ina koju reìser ne uspijevada oblikuje po svojoj zamisli: likovi i nji-hove pripovijesti se otimaju, preuzimajukontrolu, kre}u nepredvi|enim smjerovima.@ivot nadilazi umjetnost, a iskustva likovasu ratna, traumati~na, ispripovijedanagr~evito i mu~no.

Tri ~ina drame tri su intimne ispovijesti.U prvom se djevojka Hana prisje}a kako senjena bosanska porodica zaljubila u jedan

primorski predio i tamo kupila imanje.Cijelo brdo sa prelijepim pogledom na

pu~inu postaje mala kolonija zaljubljenikaiz raznih krajeva Jugoslavije koji tu

pronalaze svoj privatni raj: po~etak rata

donosi promjene i na njihova idili~na imanja, privatne tragedije de{avaju se skoro svima a bezbri`na ljetovanja iz pro{losti po~inju se~initi nestvarnima.

U drugom ~inu svoju pri~u na pozorniciizgovara Mija, èna koja je poku{avalaìvjeti normalno, ali se svijet oko nje ru{io,njeni sunarodnjaci su postajali plja~ka{i,ubice i zlikovci, a njene doju~era{njekom{ije nestajale su pojedene mrakom.

Tre}i ~in je pomalo autobiografski -govori o Leli, Banjalu~anki koja dolazi u

posljeratno Sarajevo. Ona èljno ~eka davidi grad sa ~ijom patnjom je godinamaduboko suosje}ala, ali izmijenjeno iizmu~eno Sarajevo }e je donekle razo~arati.

Radmila Karla{ je novinarka koja seodlu~ila oku{ati u knjièvnosti. Njena pozi-cija ène koja neustra{ivo govori ozlo~inima po~injenim u njenoj neposrednoj

blizini, u ime njenog naroda, uistinu jehvalevrijedna. Knjièvni zanat, me|utim,ne{to joj je slabija strana: pripovijedanje jedonekle konfuzno, re~enica na mahove

previ{e hermeti~na. Hanina pripovijest omorskim vikenda{ima najdomljiviji je dio

knjige, i mo`da bi sretnije rje{enje bilo dacijeli roman govori upravo o rajskom, pri-morskom brdu, o tom metafori~komizgubljenom raju iz pro{losti.

U svakom slu~aju, pozitivna je pojava jo{ jednog ènskog imena me|u bh. roman-sijerkama (koje su tako rijetka, skoro ve}ugroèna vrsta), a pohvalna je i hrabrostRadmile Karla{ da se upusti u pisanjeromana. (A. Ba{i})

KNJI@EVNA KRITIKA

Roman Radmile Karlaš ”Četverolisna djetelina”

(Art print, Banja Luka, 2009.)

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU SVIJETU (Amazon)

1. Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid 2. Vince Flynn: Pursuit of Honor 3. Dan Brown: The Lost Symbol 4. Richard Castle: Heat Wave 5. Sarah Palin: Going Rogue

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU BiH (Knjiàra Nur)

1. Vahid Karaveli}: Sarajevo - opsada i odbrana

2. Kader Abdolah: Ku}a imama3. Midhat Ri|anovi}: O bosanskom jeziku,

o propadanju Bosne i... o vama4. Stjepan [iber: Prevare, zablude, istina5. Bekim Sejranovi}: Nigdje, niotkuda

Roman u tri čina

PROZA BANJALU^KE NOVINARKEPozicija ène koja govori o zlo~inimapo~injenim u njenoj neposrednoj blizini, uime njenog naroda, uistinu je hvalevrijedna



Broj korisnika mobilnih telefona bi dokraja ove godine trebalo da dostigne oko 4,6milijardi, {to zna~i da }e 67 odsto svjetskogstanovni{tva biti u mreì, predvi|a Me|unarodna telekomunikaciona unija (ITU). Uizvje{taju prezentiranom na telekomunika-cionom skupu World Telecom, koji je odrànod 5. do 9. oktobra u @enevi, iz ITU-a isti~uda mobilni telefoni zauzimaju drugo mjestome|u najprihva}enijim tehnologijama zali~nu upotrebu, odmah iza televizora sa 4,9milijardi korisnika, ali znatno ispred kom-

pjutera sa 1,9 milijardi korisnika. Od 2000.godine do danas broj korisnika mobitela jevi{e nego utrostru~en. Me|utim, ne trebazanemariti veliku tehnolo{ku neravnoteùizme|u razli~itih zemalja u svijetu. Primjeraradi, u~estalost upotrebe mobilnih telefona u

zemljama u razvoju tek je sada dostigla onajnivo koji je imala u [vedskoj prije deset god-ina. Da su mobiteli postali neophodan faktor

ìvota u savremenom dru{tvu, dokazuje inedavno istraìvanje koje je provela kompani-

ja Synovate, a prema kojem bi ve}ina ljudi,kada bi mogli da biraju, vi{e voljeli da izgubenov~anik nego mobitel. U internet-anketi ukojoj je u~estvovalo osam hiljada ljudi iz 11zemalja, tri ~etvrtine ispitanika je izjavilo damobilni telefon nose svuda sa sobom. Okodvije tre}ine ispitanika stavljaju mobitel poreduzglavlja kada idu na spavanje i ne mogunikako da se odlu~e da ga ugase, jer se pla{eda }e ne{to da propuste. Mobilni telefoni su,izme|u ostalog, promijenili i priroduljubavnih veza. Anketa provedena u Kanadi,Danskoj, SAD-u, Francuskoj, VelikojBritaniji, Maleziji, Holandiji, Rusiji i drugimzemljama pokazala je da gotovo polovinaispitanika koristi tekstualne poruke - SMS za

flertovanje. Petina anketiranih je izjavila dakoristi SMS za zakazivanje prvog susreta, aisto toliko pi{e SMS-ove kada raskidaju vezu.Osim za pozive i SMS poruke, na mobitelimase naj~e{}e koriste alarm, kamera i igrice. [tose ti~e interneta i elektronske po{te, 17 odstoispitanika je izjavilo da pregleda e-mail

poruke ili pretraùje web stranice prekomobitela. Taj procenat je najve}i u VelikojBritaniji i SAD-u. Najnoviji statisti~ki podaciITU-a pokazuju i da trenutno ~etvrtina svjet-skog stanovni{tva ima pristup internetu. Sviljudi, me|utim, nisu dovoljno informisani onovim tehnologijama - 37 odsto ispitanika

izjavilo je da ne znaju koristiti sve funkcije nasvom mobilnom telefonu.

(M. Radevi})

Nigdje bez mobitela

LIFESTYLE

Mobilni telefoni zauzimaju drugo mjesto među

najprihvaćenijim tehnologijama na svijetu, sa višeod četiri milijarde korisnika


KULT MARKETSAD

KokainIstraìva~i sa Univerziteta Yale razvili sucjepivo za koje tvrde da znatno moèsmanjiti ovisnost o kokainu. Kod 38posto od 55 tretiranih ovisnika nakonprimjene cjepiva do{lo je do podizanjabroja antikokainskih antitijela na razinupotrebnu za onemogu}avanje osje}ajaugode nakon konzumacije droge.Znanstvenici napominju kako je za posti-zanje ovakvog u~inka potrebno ponavljatidoze injekcija cjepiva.

JAPAN

TV-ovisnost

Istraìvanje u Tokiju pokazalo je da jednodijete godi{nje provede prosje~no oko 900sati u {koli i oko 1.023 sata pred televi-zorom, ali ve}ina djece se sa „magi~nimsvijetom“ televizije upoznaju mnogo prijepolaska u {kolu. Gotovo 48 odsto trogo-di{njaka i 36 odsto djevoj~ica istog uzras-ta postaju redovni gledaoci televizije.Tako|er, dje~aci po~inju sa redovnimgledanjem televizije ranije u odnosu nadjevoj~ice.

SAD

BrkoviPu{tanje brkovamoè pove}ati{anse za dobijanjebolje pla}enogposla, rezultati sustudije koju suproveli Quicken iameri~ki Institutza brkove. Studija

je pokazala dabrkati Amerikanci

zara|uju 8,2 posto vi{e novca od onih kojiimaju brade i 4,3 posto vi{e od onih kojisu glatko obrijani. No, mu{karci sa brkovi-

ma su tako|er skloniji tro{enju novca i uprosjeku za tri procenta manje {tede odonih koji nemaju brkove.

DO KRAJA 2009. 67 ODSTO STANOVNI[TVA KORISTIT ]E MOBITELESve ve}i broj ljudi pregleda e-mail poruke ili pretraùje web stranice preko mobitela




KULT MARKETÔVJEK S KRATKOPOD[I[ANOM KOSOM

Andre DelvauxPo nekima,rije~ je oklju~nomfilmu upovijestimodernogbelgijskogfilma. Radi

se o prvom dugometra`nom igranom filmuAndrea Delvauxa. Odvjetnik i profesorgaji tajnu ljubav prema u~enici. Nakonmnogo godina primoran je biti naautopsiji, gdje u nevjerici prepoznaje tijelo

nekada{nje u~enice. Ocjena: 5

DIE ALLSEITIG REDUZIRTEPERSONLICHEIT-REDUPERS

Helke SanderFilm je izperioda

sedamde-setihgodinanjema~kekine-matografi-

je. Pri~a ofotografkinji Eddi, koja radi kao slobodnifotograf. Poku{ava spojiti kraj s krajem...

Ocjena: 4

BORIMO SE NA MORU

David LeanDavid Lean jereìrao ovu ratnudramu, ~ija radnja seodvija u vrijemeDrugog svjetskog rata. Pri~a je to o bri-tanskom brodurazara~u koji jepogo|en i tone. Iakoratni film, on pri~a

jednu humanu pri~u.

Ocjena: 4

Svjetski poznati dokumentarni filmskiautor Morgan Spurlock, koji je ostao zapam-}en nakon svog filma Super size me , napravio

je zanimljivo djelo. Radi se o zabavnom poli-ti~kom dokumentarnom filmu o “najtraèni-

jem” i “najopasnijem” ~ovjeku na Planetu,Osami Bin Ladenu.

Prvi dio filma prikazuje Morganovusuprugu, koja }e u dogledno vrijeme roditi.

Njegovo otac, Morgan, razmi{lja odgovorno.@eli za{tititi svoje dijete. Za po~etak }e osigu-rati sve uti~nice. No, {ta jo{ mora napraviti.Razmi{ljaju}i do{ao je do ~injenice da OsamaBin Laden ugroàva i njegovo dijete. Odlu~ujese da do poroda svoje supruge prona|e BinLadena. U isto to vrijeme njegova supruga senada da }e se vratiti na vrijeme s puta, te da muse ne}e ni{ta desiti.

Film je avanturisti~ki. Zato se grafi~karje{enja plakata za ovaj film zasnivaju na

plakatima Indiana Jonesa . Ovaj dokumentarac je kola`nog tipa. Dio njega su interviewi,snimke s lica mjesta, animacije... Animacija3D igrice u kojoj se glavni likovi sukobljava-

ju, idealno je posluìla kao okvir pri~e preko~ijih }emo se menua upoznavati s raznim pros-torima i ljudima u traganju za Bin Ladenom.

Dosta dijelova filma je komi~no. No, ovajfilm nosi u sebi itekakvu ozbiljnost. Razmi-{ljaju}i s predrasudama, olako donosimozaklju~ke a da se bolje ne upoznamo sasituacijom, izbjegavaju}i su{tinu. A su{tina jeda tamo ljudi ìve u bijedi i opasnosti. Osim{to ga dobro znamo po njegovom filmu Super

size me , ne tako davno Spurlock je bio produ-cent angaìranog dokumentarca What Would Jesus Buy . Film je prvi put prikazan samo

predstavnicima distributera na Berli nskom

filmskom festivalu . Svi ti distributeri su prijegledanja morali potpisati ugovor o ~uvanjutajne.

Weinstein Company je distributer filmasada. Weinstein dobro zna da se ovakvim fil-movima, koji su dovoljno zabavni, mudri, te

jeftini, itekako moè do}i do publike. Spurlock je snimio gotovo 800 sati materijala, a u filmu je ono najzanimljivije od toga. Morgan je oti{aou nekoliko zemlja Srednjeg istoka, Afganistan,Egipat, Izrael, Maroko, Jordan, SaudijskuArabiju, Pakistan... da bi razgovarao s ljudima,uglavnom sa ulice, i da bi saznao gdje je OsamaBin Laden. Zanimljiva je paleta reakcija koja sedobila u toj potrazi. (D. Jane~ek)

U potrazi sa Svetim gralom

KINO KRITIKA

Film ”Gdje je Osama bin Laden” (SAD, 2008.),

reditelja Morgana Spurlocka

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Mamurluk (Todd Phillips)2. Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze (Carlos

Saldanha, Mike Thurmeier)

3. Ponovno 17 (Burr Steers)4. Prisila na brak (Anne Fletcher)5. Harry Potter i Princ miješane krvi (David

Yates)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Gost (Thomas McCarthy, OvertureFilms/Blitz)

2. Zamjena (Clint Eastwood, UniversalPictures/Continental film)

3. Dje~ak A (John Crowley, FilmFour/Discovery film i video)

4. Milijunaš s ulice (Danny Boyle,Loveleen Tandan, Fox Searchlight

Pictures/Blitz)5. Hrva~ (Darren Aronofsky, Fox

Searchlight Pictures/Blitz)

ZABAVNI POLITI^KO-DOKUMENTARNI FILMGdje je Osama bin Laden jedokumentarac kola`nog tipa



Spolni zamjenik je seks djelatnik druga~ije vrste. Zamjenici sura|uju sa spolnim

terapeutima. Zna~e dodatak uz klasi~nu go-vornu terapiju. Podru~je njihovog djelovan-

ja je komunikacija u spolnosti, razvijanjesocijalnih vje{tina i spolnog dodirivanja.Va`na razlika me|u njima jeste da sekszamjenici rade kao dio tima s terapeutom iklijentom i planski vode stranku do toga dase otvori u spolnosti. Spretnosti u posteljinisu dostatne da netko postane spolni zam-

jenik. Jedna od najpoznatijih na svijetu jekvalificirana seksualna terapeutkinja, Bri-tanka Mare Simone, koja je davala lekcijeiz vo|enja ljubavi za vi{e od 10.000 klijena-ta u posljednje 23 godine. Penetraciju jedoìvjela s 1.500 mu{karaca, ali insistira utvrdnji kako u tome nije bilo ni~ega neza-konitog. “Zara|ujem za ìvot spavaju}i s

muèvima ili de~kima drugih èna, ali ni ukojem slu~aju nisam prostitutka, jer sve

radim u terapeutskoj atmosferi izlje~enja“,tvrdi Mare i dodaje kako joj klijenti pla}ajuza usluge savjetovanja i izlje~enja njihovih

problema, a nikako za seks. Dnevnoodràva oko pet sessiona, a kaè kako suljudi koji joj dolaze na savjetovanjemu{karci svih dobi i profesija i da joj je

posebno drago {to uglavnom svi dolaze po preporuci onih kojima je prethodno ve} pomogla. Rije~ je o zanimanju za koje se potrebno obrazovati. Spolni zamjenici pruàju konkretan prikaz socijalnih vje{tina povezanih sa spolno{}u. To zna~i da u~eljude kako se pripremiti na spoj, kako raz-govarati...

Terapija sa spolnim zamjenikom nijeisto kao jednokratna posjeta prostitutki.Iako i posjeta prostitutke za mnoge moè

biti ljekovita, rijetke su me|u njima iskusneu rje{avanju ve}ih emocionalnih blokada,{to ih ~ovjek nosi sa sobom i koje seizraàvaju u spolnosti. Spolni zamjenici su

puno sura|ivali i s hendikepiranim osoba-ma. Veliki broj invalida ima te{ko}e s prih-va}anjem vlastitog tijela, koje je druga~ijeod tijela ve}ine ljudi. Ne samo po izgledu, injegovo funkcioniranje moè biti druga~ije.

Kroz seanse sa spolnim zamjenicima inva-lidi prihva}aju svoje tijelo i vjeruju da jemogu}e da i oni doìve, a tako|er i pruàjuspolne uìtke. (N. Hasi})

Terapija zamjenskim ljubavnikom

CRVENI FENJER

Jeste li znali da vam spolni terapeut može propisati

zamjenskog ljubavnika? Tjelesno liječenje uvijek daje višepozitivnog učinka od “govornog liječenja“


KULT MARKETMA\ARSKA

Miss Plastic

Plavokosu Reku Urban ìri je proglasionajljep{om na izboru koji veli~a plasti~nuhirurgiju i umjetne ljepotice. Nagra|ena jestanom u Budimpe{ti. Prva pratilja je

Edina Kulcar koja je dobila automobil, aslijedi Alexandra Horvath, ponosna vlas-nica dijamantne narukvice. Nagra|eni su iplasti~ni hirurzi.

SAD

Al PacinoAl Pacino neko je vrijeme bio mu{kaprostitutka. U to vrijeme ìvio je na Siciliji iborio se da se probije negdje kao glumac.Naime, ’60-ih je odustao od {kolovanjakako bi radio na ostvarenju svojih snova.Po{to nije mogao druga~ije, neko je vri-

jeme kao 20-godi{njak pruào seksualneusluge starijoj gospo|i u zamjenu zahranu i krov nad glavom. Danas priznajeda se ~esto znao probuditi àle}i zbogtoga, te se, kaè, ~esto gadio sam sebi.

AUSTRALIJA

Emily ScottEmily Scott, koja je progla{ena najsek-sepilnijom ènom Australije, skinula se za

~asopis Zoo. Vru}a Australka poznata jepo ulozi u spotu Robbieja Williamsa zapjesmu Rock DJ . Zna~ajan uspjeh ugluma~koj karijeri jo{ uvijek nije ostvarila,ali budu}i da je danas na cijeni ljepotatijela, nema sumnje da }e Emily prona}isvoje mjesto i u svijetu filma.

SPOLNI ZAMJENIK Terapija sa spolnim

zamjenikom nije isto kaojednokratna posjeta

prostitutki

MARESIMONE

Imala jevi{e

od 10.000klijenata uposljednje23 godine



74

KULT MARKETKINGS OF LEON

Live At The O2

London, England(DVD)

Izvrsniameri~kiindie rockeriKings Of Leon izTennesseeja9. novembra

}e objaviti live DVD. Svirali su u O2 Areni u Londonu u junu ove godine, i nakon tihkoncerata odlu~ili su milionima svojih

fanova priu{titi veliko zadovoljstvo.Izdanje se zove: Live At The O2 London,England .

BRAINSTORM

Memorial RootsTako|e 9.novembra,Metal Blade Records }e

promovisatikompilacijskoizdanjenjema~kih

metalaca Brainstorm . Just Highs No Lows (12 Years Of Persistence) sadrì najve}ehitove Brainstorma, obrade, raritete...Ipak, va`nija je promocija njihovog novogstudijskog albuma: Memorial Roots .Datum je 16. oktobar.

MOTLEY CRUE

Greatest HitsOsam danakasnije,grupaMotley Crue }e objaviti

jo{ jednukompilacijusvojih

najve}ih hitova. Album se zove, ima lineko inventivnije rje{enje?, Greatest Hits , a izdava~ je ku}a Eleven Seven Music/Motley Records . Too Fast for Love , Shout at the Devil , Looks that Kill ,Too Young to Fall in Love , Smokin’ in the Boys Room ... Eto, po redu.

Kada smo za ovaj broj radili pri~u o NVO Novi put iz Biha}a i njihovomOmladinskom festivalu filma o ljudskim

pravima , prisjetili smo se i da je ova organi-zacija u Biha} onomad, na jedan od Coltanfestivala, dovela i grupu Lollobrigida izZagreba. A ove godine i mi smo ih imali

priliku ~uti na novosadskom Exitu , gdje je bend svoju prvu svirku imao 2005. godine.

Vi{e je to interesantan nego kvalitetan bend. Mada im je zvuk, hajmo re}i, pristo- jan. Uglavnom, Lollobrigida }e biti uBerlinu, 5. novembra, na dodjeli MTVnagrada. Zato {to je u kategoriji Best Adria Act osvojila najvi{e glasova, a u konkuren-ciji na{e Dubioze kolektiv , potomDarkWood Duba , Elvisa Jacksona iSuperhiksa . Osim {to }e tog 5. novembra

preuzeti nagradu, Lollobrigida je u{la ukonkurenciju od dvadeset i jednog izvo|a~akoji se takmi~e za nominaciju Best European Act . Ako vam je simpati~naLollobrigida , glasati moète na: www.mtve- ma.com. Imena nominovanih bi}e objavlje-na 2. novembra.

Lollobrigida ima {est ~lanova. Dva suènska vokala: Ida i Petra. Ida se preziva

Prester i novinarka je Hrvatske televizije, tetako i najpoznatije ime u ovom bendu. Prvisingl Lollobrigida je objavila u septembru2004. godine. Zvao se Party . Debitantskialbum - Cartoon Explosion objavile sunaredne godine. Sljede}i, drugi CD:Lollobrigida Inc. promovisan je pro{le ljetagospodnjeg.

Nastup i pojavljivanje u Berlinu, nadodjeli MTV nagrada, veliki je uspjeh zaovaj bend. Malo li je re}i... Postoje tek {estgodina i èlimo im sretan put u svjetskumuzi~ku orbitu.

(D. Bajramovi})

Ida, ja ti nisam dida...

MUZIKA

Veliki uspjeh zagrebačke “Lollobrigide”

TRIJUMF ZAGREPÂNKIGrupa Lollobrigida pobijedila je u kategoriji Best Adria Act MTV-ja


TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Gus Gus: Add this song 2. Major Lazer: Hold the line (feat. Mr. Lexx

& Santigold)3. The Prodigy: Take Me To The Hospital 4. Muse: Uprising 5. Toddla T: Manabadman (ft. Serocee)6. Simian Mobile Disco: Audacity of Huge 7. Marmaduke Duke: Silhouettes 8. Sola Rosa: Turn around (feat. Iva

Lamkum)9. Casiokids: Finn Bikkjen! 10. Wild Beasts: Hooting & Howling

TV ZVIJEZDA Ida Prester, ~lanica Lollobrigide, kaonovinarka radi na Hrvatskoj televiziji



Neredi i smrt navija~a u [irokom Brijegu,tu~a u Beogradu uo~i utakmice Partizana iToulousa , divljanje navija~a Dinama uRumuniji... Posljednjih dana iz regije stiùzabrinjavaju}e vijesti. Nogomet u Srbiji,Hrvatskoj i u BiH o~ito je u raljamanekolicine nasilnika, koji nogomet zloupotre-

bljavaju, a navija~ima manipuliraju. Najlje- p{a sporedna stvar na svijetu na Balkanu sve~e{}e pokazuje svoju najru`niju stranu.Koli~ina nasilja u [irokom Brijegu iznenadi-la je i Uga Vlaisavljevi}a, sarajevskog profe-sora sociologije. “Kao i svi gra|ani i ja sambio {okiran onim {to se dogodilo u [irokomBrijegu. Odjednom su u igri novi elementi,odjednom se u navija~kom nasilju pojavljujeoru`je - a to }e promijeniti i na{ odnos premasportu!” Slu~aj [iroki Brijeg nije iznimka uregiji, u nedavnoj tu~i u Beogradu, u kojoj jeod zadobivenih ozljeda preminuo jedan fran-cuski navija~ ili divljanje Dinamovih fanovau Temi{varu. Na utakmici u Rumuniji bio je iTomislav @idak, sportski novinar iz Zagreba.“Ta brutalnost ima nacionalni predznak inacionalisti~ki karakter. Tako je to oduvijekbilo na Balkanu, a tako }e to biti i jo{ nekovrijeme.“ Za Vlaisavljevi}a je ono {to sedoga|a na stadionu i oko njega odraz stanja u

balkanskim dru{tvima. “Razlog nasilja su rat,siroma{tvo, frustracije mladih, koji danasvrlo nervozno reagiraju i na najmanje pro-vokacije. A tu je i sveprisutno vatreno oru`je,koje je na dohvat ruke.“ Nasiljem je bio {oki-ran i predsjednik UEFA-e Michel Platini, a

reagirali su i politi~ari. Srbijanski predsjednik Boris Tadi} zaprijetio je nasilnicima “odlu-~nom reakcijom dràvnih organa“. Je li repre-sija najbolje sredstvo za iskorijenjivanje navi-

ja~kog nasilja? “Donedavno je na ovim pros-torima divljao rat. Mlada generacija jeodrasla s nasiljem. Na{ sistem vrijednosti seraspao, isto onako kako se i Jugoslavija ras-pala. I mi sad od tih mladih ljudi o~ekujemoda se pona{aju kao akademici?! Ne, to sene}e dogoditi sve dok se u na{im zemljamane{to ne promijeni. Represija premanavija~ima nije rje{enje. Nasilje se sputava u{koli, u obitelji, u okviru dràvnih progra-ma... a to se ne doga|a ni u jednoj zemlji uregiji! I zato je nasilje tako brutalno“, tvrdi

jedan od vo|a navija~a Partizana . Ne zabrinj-ava samo koli~ina nasilja, ve} i uloga medijana Balkanu. Tomislav @idak je jo{ drasti~niji.“Na{i su mediji pristrani i oni su na svojna~in tako|er huligani! Na{i su mediji gladnisenzacija, a to je jedan od razloga navija~kogpona{anja. Kod nas su navija~i medijske zvi-jezde, a ne sami igra~i!“ [ta bi moglo rije{iti

problem? Upitno je da li bi navija~ki projek-ti, zabrana putovanja za huligane ili poja~anesigurnosne kontrole mogle obuzdati nasilje,smatra @idak. “Ne postoji ~arobni {tapi}.Bojim se da ne bi pomogli ni stroì zakoni.Taj problem nisu rije{ili ni Nizozemci,Poljaci ili Englezi...“ Dvojbeno je ho}e lieventualne kazne od strane UEFA-e impre-sionirati nasilnike. Stru~njaci u regiji nemajurje{enje za problem navija~kog nasilja, alirijetki to èle priznati javno. @idak pak kaèkako je izgubio svaku nadu: na pitanje moèli zamisliti da jednog dana izvje{tava o utak-mici Dinama i Partizana , a da me~ ne obiljeì

divljanje fanova, on rezignirano kaè:“Bojim se da ja sa svojih 57 godina to vi{ene}u doìvjeti.“

(N. Hasi})

Balkansko divljaštvo

SPORT

Beograd, Temišvar, Široki Brijeg. Ta tri grada

simboliziraju eskalaciju “navijačkog” nasilja na jugoistokuEurope. Šta je razlog nasilju u regiji?


KULT MARKETAUTOMOBILI

Toyota FT-86

Toyota i Subaru ve} duè sara|uju nasportskom kupeu, a na Salonu automobilau Tokiju ima}emo priliku da vidimo kona~anrezultat te kooperacije. FT86 koncept jedizajniran od strane evropskog studija ED2

i veoma je sli~an FT-HS konceptuprikazanom prije nekoliko godina. Po~etakprodaje o~ekuje se 2011. godine, anajavljena je cijena od oko 20.000 dolara.

MOTOCIKLI

Triumph Rocket

Zaboravite R -ove. Ovo je ma{ina za pravemu{karce. Duplo vi{e obtnog momenta odR1, 146 KS i 367 kg. U pitanju je superpresti`na marka - Triumph , siguran znakda ste poznavalac “materije”. Triumph Rocket III kruzeri su ~ista ludost spako-vana na dva to~ka, koje pogoni brutalni2,3 litarski motor, od kojeg bukvalno nes-taje zraka u njegovoj okolini.

DESIGN

BMW M5Sada ve} moèmo sa sigurno{}u re}i da

je vrijeme za novi M5. Bavarci to znaju, adokaz je zahuktali razvoj nove generacije.Nezaobilazna destinacija za prave testoveprototipa je staza Nordschleife. Premasada{njim informacijama, izbor motorapast }e na 4.4 biturbo, koji bi u M5 verzijirazvijao oko 430 kW (585 KS). Motor bibio uparen sa 8-stepenom sekvencijalnomtransmisijom. Odràti teìnu na

prihvatljivoj vrednosti bit }e naravno velikiizazov, kao i uvijek.

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

NOGOMET URALJAMA NAVIJAÂ Koli~ina nasilja u [irokom Brijeguiznenadila je sociologe, psihologe, novinare...

NOGOMET URALJAMA NAVIJAÂ Koli~ina nasilja u [irokom Brijeguiznenadila je sociologe, psihologe, novinare...




U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

U petak, 16. oktobra, dru{tvoCollegium artisticum }e obiljeìtisedamdeset godina postojanja! Ito otvorenjem umjetni~ke izlo`be 1939 autorice Ivane Udovi~i}, uru~enjempriznanja Klju~ Grada Sarajeva maestruOskaru Danonu, otkrivanjemspomen-plo~e Dru{tvu , teotvorenjem MESS-a.

Trgovinsko knjiàrsko dru{tvo[ahinpa{i} , pak, proslavilo je 9. oktobradvadeset godina svog postojanja. Tim

povodom je svim svojim posjetiteljima ikupcima ponudilo ro|endanski popust do40%. TKD [ahinpa{i} osnovan 1989. idanas je jedan od najve}ih izdava~a ipromotora pisane rije~i u regiji.

Film Dom , rediteljice Ursule Meier,snimljen u {vicarsko/belgijsko/francuskojprodukciji, u kinu Obala Meeting Point uSarajevu bi}e prikazan 15. oktobra. Dom jeotvorio pro{logodi{nji takmi~arski programFilmskog festivala u Cannesu, anominovan je i za Evropsku filmsku

nagradu !

Tre}e novosarajevske knjièvne susrete 2009. organizuje Udruènje zakulturu Novo Sarajevo , a za sudjelovanjese prijavilo 137 autora iz 14 dràva.U me|unarodnoj kategoriji prijavljeno je 59autora, kategoriji bh. dijaspore 23, autora izBiH je 21, ali i mladih autora iz BiH - 24, teu kategoriji knjièvne omladine njih 10.

U Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosa~a 24. oktobra po~inje FestivalMostovi prijateljstva Umjetni~kog dru{tvaMostarske ki{e . “Tu no}”, najavljujuorganizatori “bi}e uprili~eni Operski potpuri u izvedbi Omladinskog horaZenica, dirigenta Milenka Karovi}a, sapo~etkom u 19.30 sati”.

Odli~ni sarajevski bend Skroz 26.oktobra svira u klubu Quasimodo u Splitu!Ako ste negdje u blizini, koncert po~inje u22 sata, a ulaz je besplatan. NakonSplita, Skroz }e sa sarajevskompublikom proslaviti No} Vje{tica, 31.oktobra. Cijena ulaznice u Coloseum Club u Sarajevu te no}i je 5 KM.

Na ovogodi{njem 7. me|unarod-

nom festivalu u Buenos Airesu, me|ubrojnim pozori{nim programima,

odràva se od 6. do 17. oktobra i pro-jekt Babilon, biblioteka.

Da, a rije~ je o predstavljanjutrideset dramskih pisaca svijeta, natrideset jezika na kojima pi{u, u kon-certnim izvedbama dramskih tekstovana maternjem jeziku pisca, i potom, u

prijevodu na {panjolskom. U tom pro- jektu babilonskog susreta jezika ja }u,da tako kaèm, predstavljati hrvatski

jezik. Moja drama Vampiri }edoìvjeti hrvatsku i {panjolsku kon-certnu izvedbu u petak, 16. oktobra.

Va{ dramski tekst Vampiri

praizvedbu je imao na italijanskomjeziku, u okviru Me|unarodnog festi-vala Mittelfest u Cividaleu, 2003.godine...

A ovo je prva izvedba u {panjol-skom prijevodu. Nakon mog

predstavljanja, kao i teksta i jezika u programu Babilon, biblioteka , odràt}u nekoliko predavanja na dràvnojkazali{noj akademiji u Buenos Airesu,za studente dramaturgije, kao i za bro-

jnu hrvatsku iseljeni~ku zajednicu u

Argentini, s temom Suvremena hrvatska drama i kazali{te .

DARKO LUKIĆ, dramaturg, profesor naAkademiji dramske umjetnosti u Zagrebu

Moji “Vampiri” u Argentini

EDIN ZUBČEVIĆ, direktor sarajevskog“Jazz Festa”

EDIN ZUBÊVI]“Glavni festivalski program nasceni Bosanskog kulturnog centra otvorit }e najzna~ajnijijazz pjeva~ dana{njice”

EDIN ZUBÊVI]“Glavni festivalski program nasceni Bosanskog kulturnog centra otvorit }e najzna~ajnijijazz pjeva~ dana{njice”




O ~emu nam to govori Woody Allen u svom tekstuSex, laì i divlje guske, koji ste reìrali u Bosanskom naro-dnom pozori{tu u Zenici?

Woody Allen se u komadu bavi bra~nim odnosima i problemima tri razli~ita para, a {to se reflektuje na op{testanje dru{tva. Onom {to je u originalnom tekstu u naz-nakama, mi smo u predstavi poku{ali dati dublje zna~enje.U tome smo oti{li mnogo dublje, istraùju}i ono {to je zanas, danas i ovdje, kreativna provokacija. Tako se mi u

predstavi bavimo problemom {unda, koji nas sve vi{e zatr- pava i gu{i, i kome vi{e nismo u stanju se oduprijeti. U

toku radnog procesa uvidjeli smo da je na{a realnost zaistaneiscrpan izvor ki~a i {unda, {to je vrlo alarmantna ~injeni-ca o kojoj se mora govoriti. Naravno, sve je popra}enospecifi~nim humorom koji krasi Woodyja Allena, ali i na{e

podneblje.

Je li za Vas bilo izazovno raditi sa mladomgluma~kom ekipom, koju }emo na sceni BNP-a vidjeti 16.oktobra, kada ste zakazali premijeru?

Naravno, i to sa sa vrlo mladom gluma~kom ekipomkoja je pokazala neupitan kvalitet. O~ekujem dobru pred-stavu, specifi~nog zna~aja i teìne, koja bi trebala doprijetido na{e publike. U predstavi igraju: Lana Deli}, NusmirMuharemovi}, An|ela Ili}, Sa{a Handì}, SelmaMehanovi}, Nerman Mahmutovi} i Adis Mehanovi}.

LAJLA KAIKČIJA, rediteljica

Trinaesto izdanje Jazz Festa Sarajevo 2009 od 3. do 8.novembra, osim koncerata, predstavi}e i muzi~ke radionice, teizlo`bu fotografija.

“Glavni festivalski program na sceni Bosanskog kulturnog

centra otvorit }e Amerikanac Kurt Elling, po op}oj ocjeninajzna~ajniji jazz pjeva~ dana{njice. Ista scena predstavit }e i

tuniànskog kompozitora i svira~a ouda Anouara Brahema injegov internacionalni ansambl kojeg ~ine umjetnici izNjema~ke, Libana i [vedske, potom indijskog perkusionistuTriloka Gurtua, koji }e nastupiti sa muzi~arima sa tri kontinen-ta. Na sceni BKC-a koncert }e odràti i alìrski bubnjar KarimZiad sa svojom grupom Ifrikya, koju ~ine umjetnici zemaljaMagreba, Mauricijusa i Francuske, dok }e program ove festi-valske scene svojim nastupom zatvoriti francuski kontrabasista{panskog porijekla Renauda Garcia-Fonsa, promoviraju}i svojaktuelni album La Linea Del Sur”, najavljuje Edin Zub~evi},direktor Jazz Festa .

Program Next Generation }e predstaviti novu bosansko-hercegova~ku produkciju. Tako }e u Pozori{tu mladih 4.novembra nastupiti mostarski duo Arkul , kojeg ~ine VladimirMi}kovi} i Atilla Aksoj. Oni }e predstaviti svoj prvi albumsefardskih pjesama, otpjevan na ladino jeziku, dok }e dan

kasnije, tako|er u Pozori{tu mladih,Damir Imamovi} odràti solo kon-cert. “U Domu mladih bit }e pred-stavljen program Groove Stagea, uokviru kojeg }e 6. novembra nas-tupiti britanski dvojac Ltj Bukem i

MC Conrad, dok }e narednog danapublika imati priliku uìvati umuzici {vicarsko-ameri~ko-japan-skog benda Nerve, bubnjara JojoMayera. 13. Jazz Fest Sarajevo uokviru prate}eg festivalskog pro-grama predstavit }e radionice namijenjenemuzi~arima i studentima muzike. êtvrtog novembra u malojsali BKC-a bit }e odràna radionica Kurta Ellinga, a 8. novem-bra radionicu }e odràti kontrabasista Renaud Garcia-Fons.Istog dana planirana je i radionica za djecu pred{kolskog uzras-ta”, obja{njava Edin Zub~evi}.

Tokom {est dana festivala, u galeriji BKC-a bi}e postavljenaizlo`ba fotografija Zijaha Gafi}a. Ulaznice za koncerte do 23.oktobra mogu se rezervisati na www.jazzfest.ba , gdje su mogusaznati i sve informacije o programu i u~esnicima festivala.

[undu se ne moèmo oduprijeti

Kurt Elling na otvorenju “Jazz Festa”




Rijeka donosi smrt

Dovoljan je jedan pogled na rijeku koja te~e kineskim selomShangba kako bi ~ovjek shvatio da ondje ne bi rado umo~io nogu.Voda je one~i{}ena te{kim metalima. Rijeka mijenja boju od bijeledo narandàste. U selu Shanba rijeka donosi smrt. “Sve su ribeuginule, ~ak i koko{i i patke koje do|u u dodir s vodom jednos-tavno ugibaju. Ako stavite nogu u vodu, zaradit }ete gadan osipi svrbe`“, govori He Shuncai, 34-godi{nji poljoprivrednik koji je uselu proveo cijeli ìvot. Pro{le godine ondje je umrlo {estero ljudi,bolesti kose stanovnike ovog sela u ju`nom dijelu provincijeGuangdong. Osim vode, zatrovano je i poljoprivredno zemlji{te,prije svega te{kim metalima koji se koriste u proizvodnji baterija,

kompjuterskih dijelova i ostalih elektronskih naprava. Svake godine460.000 ljudi u Kini umire isklju~ivo zbog izloènosti one~i{}enomzraku i zatrovanoj vodi, podaci su Svjetske banke iz 2007. godine.Yun Yaoshun imala je dvije unuke, obje su mrtve. Jednoj je bilo 12,drugoj 18 godina. Jedna je umrla od raka bubrega, druga od rakaèluca - oba tumora rijetko se javljaju kod djece, ali ne i u zatrovanimkineskim selima. Svjetska zdravstvena organizacija uvjerava da susmrtonosne bolesti posljedica zaga|ene vode. Stanovnici suitekako svjesni da ne ìve u parku prirode, ali su nemo}ni. “To jezbog rudnika i zaga|ene vode“, govori neutje{na 82-godi{njaèna. “Djevoj~ice su se uvijek igrale pored vode, ali ~ak je ivoda iz bunara zatrovana.“ Rijeka prolazi neposredno poredobli`njeg rudnika u vlasni{tvu jedne kineske dràvne firme. Voda jezaga|ena kadmijem, olovom, cinkom i ostalim te{kim metalima.Voda koju seljani koriste za pi}e tako|er nije puno bolja. Naime,ispitivanje je pokazalo da je voda bogata velikim koli~inama kadmi-

ja, te{kog metala koji je kancerogen i izaziva pogubneposljedice sli~no trovanju od cinka, metala koji te{ko o{te}uje jetru.

“Kina ima velik broj sela u kojima stanovni{tvo obolijeva odraka i to je najvjerojatnije posljedica zaga|ene vode“ , smatra iEdward Chan, aktivist u kineskom Greenpeaceu . Ali nije sva nevoljau vodi. Spomenuti te{ki metali nekim putem do|u i do hrane. “Akotesitirate riù koju jedemo, otkrit }ete da je toksi~na, ali ipak jejedemo da ne bismo gladovali“, govori poljoprivrednik He i prizna-

je da otrovanu riù tako|er i prodaje. Naj~e{}e vrste malignih bolestisu rak èluca, jetre, bubrega i debelog crijeva. Iako ne postojekonkretni podaci o u~estalosti raka na tom podru~ju, dobro upu}eni}e re}i kako rak odnosi vi{e ìvota nego u drugim dijelovima zeml-

je. Na jugu Kine, gdje su ljudi primorani piti vodu iz bara i jezera,

velik je broj bolesti koje poga|aju probavni sustav. Diljem zemljepostoje stotine i tisu}e malih nepoznatih sela koja pla}aju visokucijenu ekonomskog razvoja. Sve ve}i dio populacija `rtve suone~i{}enja - rudnici i tvornice godi{nje ispu{taju desetine milionatona raznog toksi~nog otpada, kako u rijeke, tako i u zrak. Rastu itro{kovi lije~enja malignih bolesti. Prema podacima kineskih medija,tro{kovi godi{nje iznose oko 14 milijardi dolara i pojedu 20 postokineskog zdravstvenog prora~una. Me|utim, tu nije kraj nevoljama.Velik broj Kineza ne uìva u besplatnoj ili gotovo besplatnojzdravstvenoj za{titi. Tro{kove medicinskih usluga pla}aju iz svogdèpa. Primjerice, 80 posto poljoprivrednika uop}e nema nikakvomedicinsko osiguranje zbog ~ega tro{kovi lije~enja odnose polovicuprihoda prosje~nog doma}instva. U isto vrijeme, `rtve zatrovanihsela, te{ko oboljelo stanovni{tvo, nerijetko se zaduùju kako biplatili lije~enje. Zhang Jingjing, koji zastupa `rtve one~i{}enja,poku{ava utje{iti oboljele i one koji }e to tek postati. Rekao je kako}e obli`nji rudnik s nekoliko hiljada juana svake godine pomo}istradalom stanovni{tvu. Nije mnogo, ali je ipak prvi korak.

P U T O K O S V I J E T A

Pi{e: NEDIM HASI]

Foto: REUTERS




Ve} smo spominjali Berlinski zid u ovojrubrici. Nedavno, kada smo pisali o ”istorij-skom poljupcu” Leonida Bre`njeva i ErichaHoneckera. Pa je Rus Dimitrij Vrubl to finonaslikao na ostacima Zida, 1990. godine. Agodinu ranije sru{en je ”beton”. Koji je dijeliokapitalizam od socijalizma.

Bliì nam se obljetnica ru{enja Berlin - skog zida. Dvadeseta. Zapravo, prvo jeisto~nonjema~ki politbiro objavio svojuodluku o otvaranju Zida. Vrata su otvorena,a stanovnici Berlina nisu mogli vjerovati da

iz jednog grada u drugi mogu pre}i bezposebnih dozvola, kontrole, li~ne karte.Berlinski zid ”pao” je 9. novembra 1989.

godine. Ta~no pedeset i jednu godinu nakonKristalne no}i , kada su organizovani progo-ni Jevreja, a njihova imovina uni{tavana. Bio je to po~etak sistematskog istrebljenja ovognaroda. Znate ve} {ta se kasnije doga|alo.Uàs, katastrofa, pa sve to zajedno i blagore~eno.

Ali, tog 9. novembra 1989. Njema~ka vi{enije bila podijeljena. A zvani~no ujedinjenje

Savezne Republike Njema~ke i DemokratskeRepublike Njema~ke uslijedilo je 3. oktobra1990. godine. Sljede}e godine }e se, dakle,proslaviti dvije decenije ”suìvota”.

Berlin je danas glavni grad ”objeNjema~ke”, Zid je neka davna pro{lost, anovac za obnovu nekada{njeg DDR-a, kojise skupljao tako {to je poreskim obveznici-ma na teritoriji biv{e SR Njema~ke odbijano od plate, od Isto~nog Berlina je napravio -~udo. Za sve one koji ga se sje}aju samo izperioda vladavine Ericha Honeckera.

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

Te jeseni je bilo vru}e u Berlinu

BERLIN, 1989.GODINEZid koji je dijelio isto~ni izapadni blok, snimljen1977. (slika gore),sru{en je dvanaestgodina kasnije



Kaè mi Domagoj Prcovi} da namjerava prodatiGradsko saobra}ajno preduze}e . Mnogo su ofucanavozila, a ima i mu}ki na vrhu te firme, pa je najbolje

sve to utopiti nekome. Ne}e onda vi{e biti bodenja noèm utramvaju, a i penzioneri se vi{e ne}e àliti da su u vozilimavelike gu`ve. [ta misli{, pita me Domagoj, ho}e li od meneMilorad Dodik kupiti jedan tramvaj da mu krasi njegoveLakta{e? Ma bi}e sigurno kupaca, ba{ me briga, ne}u udarativeliku cijenu.

Kako moè{ ti prodavati saobra}ajno preduze}e, pitam jaDomagoja, kad nije tvoje? A {to Mustafa Mujezinovi} pro-daje Energoinvest , odgovara Domagoj pitanjem, kad nijenjegov? Isto tako kako Vahid He}o pazari Elektroprivredu ,nije mu dedo ostavio u amanet.

Drì meni Domagoj predavanje kako je trend u neo-libe-ralnoj ekonomiji prodati {ta ti god do|e pod ruku. To je jedi-na strategija na{ih politi~ara i profesora na Ekonomskomfakultetu , predvo|enih Murisom î~i}em. Pitam se {ta bih jamogao prodati i nafatirati se, pa na {ta god pomislim, a onove} upikano. Htio sam rijeku Neretvu, a ono okasnio samkoju godinu. Mislio sam na Vla{i} planinu, a ona odavno ve}isparcelisana. Ma ~ega se god dotaknem a to zauzeto.

Na|em se s jaranom E{refom, te mu prepri~amDomagojevu ideju. Moè li se on ne~ega sjetiti {to selako moè prodati i brzo drpiti lova? Vidi ~uda, nisam

o tome mislio, a valjalo bi prodati neke na{e vrijednosti,Bosna i Hrcegovina je zemlja puna suhog zlata, samo gatreba i{~eprkati. A {to misli{, pita me E{ref, kako su se u tomsmislu sna{li na{i pametni ljudi. Recimo MuhamedFilipovi}, nije valjda da on kr~mi planine i livade.Vjerovatno je u ovoj te{koj situaciji prona{ao izlaz zaBo{njake, pa na toj ideji zgr~e lovu.

Ali, kaè meni E{ref, nas dvojica ne moèmo predvoditicijelu jednu naciju, to moè samo jedan kapacitet kakav je TunjoFilipovi}. Nego, da ne pucamo na visoke poloàje, ima vrijed-nosti oko nas, na dohvat ruke. Eto moju hanumu svi hvale, pakad im je tako dobra da}u je pojeftino. A mogu nabrati i dostakom{ija, onih papaka {to bacaju smetlje kroz prozor. Sigurno imcijena nije ~emu, ali ih ima bukadar, moèmo zaraditi deviza,

stranci vole one {to su skupljeni u toru.Poznato je da mi imamo puno prirodnih ljepota, ali suizgleda bezecovane. Pa se pitam vrijede li i prirodne ru`no}e,ona skladi{ta najlon kesa oko rijeka, mo`da se to traì u inos-

transtvu kao raritet. Ne moramo prodavati vrijedne nepokret-nosti i ìva bi}a, mogli bismo na svjetsku pijacu izbaciti na{u

jedinstvenu tvorevinu: ideju kako se proizvode me|uljudskinesporazumi. I kako u svaku ideju koja vu~e naprijed ubaci-ti ideju koja vu~e nazad. To bi strancima mogao iz svogvelikog iskustva Nikola [piri} demonstrirati kako senapredak zaustavlja.

Ucijeloj na{oj prodajnoj aktivnosti ne treba biti gramziv,nego treba pomo}i i drugome. Tako se treba dobro-voljno oprostiti od Fatmira Alispahi}a i Dèmaludina

Lati}a, pa ih poslati u islamske zemlje diljem svijeta nekatamo propagiraju svetu Muhamedovu vjeru, {to da mi uBosni samo budemo nau~eni. Kada bi ova dvojica otputovaliu {iroki svijet, to bi bio veliki dobitak i za zemlje u koje bido{li, kao i velika sre}a za zemlju iz koje su oti{li.

U trgovini je najbolje kada se roba ne pakuje i ne trans- portuje, nego je prodaje{ na licu mjesta. Zato je dobar tur-izam, jer kupci do|u u tvoje dvori{te, ne mora{ tr~ati zanjima. Da je kako nagovoriti svjetske turiste da do|u u {tove}em broju u na{ Mostar, ne samo da vide Stari most i staru~ar{iju nego da se upoznaju kako moè jedan grad dafunkcionira bez vlasti. To je fenomen kakav nema u svijetu;kada bi uspjeli, a na tome se radi, da Mostar kao grad ìvi i

bez stanovnika, to bi bio prvorazredan uspjeh. Jo{ se nijeodgonetnulo da li je Mostarcima neko popio mozak ili

glume, jer u tom gradu nema ni kina, ni pozori{ta. Takvihsela ima puno, ali ni jedan grad na svijetu.Ono {to kod nas u posljednje vrijeme dobro napreduje

samo se davno prodalo. Na{i nogometni reprezentativci ne~ekaju da ih neko udomi, oni su se davno strancima naturili,a nama samo ma{u iz aviona. Ima dosta i pametnih i u~enihljudi {to su utekli vani, {to je jako dobro, jer ih ne moramohvatati po na{oj zemlji i prodavati za male pare. Imamo idobrih umjetnika, ali ko }e njih uzeti kada niko za njih nije~uo, mi ih krijemo po podrumima i tavanima. Ali zato nudi-mo razne {ou parade, gdje se pokazuju gole guzice i

pjesmice bez vrijednosti. Ko proda jednu {mizlu, dobi}ezaslu`no priznanje u vidu ordena za glupost.

Dobro bi bilo prodavati na{u ~ast, ali smo je s ovim

rukovodstvom odavno izgubili. Dobro bi bilo prodavatina{ moral, me|utim ovdje slabo ko zna {ta je to. Dobro bi bilo prodavati istinoljubivost, ali u ovoj je zemlji na cijenisamo la`.


HRONIKA IZ MALOG MOZGA

Da je kako nagovoriti svjetske turiste da dođu u što većem broju unaš Mostar, ne samo da vide “Stari most” i staru čaršiju negoda se upoznaju kako može jedan grad da funkcionira bez vlasti.To je fenomen kakav nema u svijetu; kada bi uspjeli, a na tome seradi, da Mostar kao grad živi i bez stanovnika, to bi bioprvorazredan uspjeh

@IVOT NA PAZARUPi{e: SEAD FETAHAGI]







U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu.

Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom

broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete

va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.

Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod

teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.

Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je

SBK 5 ––––––––––––––––––-(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 160 EUR

Polugodi{nja: 80 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]



Documents

Slobodna Bosna [broj 674, 15.10.2009]