Slobodna Bosna [broj 943, 4.12.2014]

8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 943, 4.12.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-943-4122014 1/68





ENERGETSKI [OKZA[TO JE RUSIJA ODUSTALA OD„JU@NOG TOKA“Izgradnja plinovoda „Ju`ni tok“ manjimdijelom je zaustavljena zahtjevimaevropske birokratije a ve}im dijelomekonomskim sankcijama zapada koje su iztemelja uzdrmale rusku ekonomiju i prisilile

Rusiju da reducira investicione projekte

RAM ZA SLIKU PREMIJERKERS-aZBOG NJE SU JE ZVALI “PAPAK”Predsjednik RS-a MILORAD DODIK povje-rio je @ELJKI CVIJANOVI], aktuelnoj pre-

mijerki RS-a, mandat za sastav nove VladeRepublike Srpske, {to je izazvalo burnereakcije unutar SNSD-a i opozicije u RS-u;na{a novinarka analizirala je rezultatekoje je Cvijanovi}ka postigla tokom

jednoipogodi{njeg mandata premijerke

LIKVIDACIJA HELSIN[KOG

KOMITETA BiHKOLIKO JE KO[TALA BORBA ZA

LJUDSKA PRAVA^lanovi Upravnog odbora Helsin{kog

komiteta za ljudska prava u BiH, koji suizabrani pro{le godine, zatraìli su nedavnoda se protiv biv{ih predsjednika SR\ANADIZDAREVI]A i VERE JOVANOVI]podignu kaznene prijave, kako bi sekona~no utvrdilo ko je odgovoran {to je tanevladina organizacija, s dugogodi{njomtradicijom, oplja~kana; prethodno jenezavisna revizorska ku}a iz Njema~ke u

Sarajevo dostavila financijsko izvje{}e ukojem se navodi da Helsin{ki komitet u BiHnema sredstava za oporavak, a partnerskimme|unarodnim organizacijama preporu~ujeprekid suradnje, zbog opasnosti da bidonacije za nove projekte mogle bitipotro{ene za izmirenje starih dugova

EKSKLUZIVNOSVJEDOÊNJE OD KOJEG SE

LEDI KRVNekada{nja {efica Posebnog odjela zaratne zlo~ine Tuìteljstva BiH VESNABUDIMIR dobila je prije ~etiri godineupozorenje da joj ZUKA ALI[PAGO, ratnizapovjednik Specijalnog odreda „Zulfikar“,

koji je optuèn za ratni zlo~in nadhrvatskim stanovnicima sela Trusina,sprema podmuklu osvetu; u {okantnomiskazu za{ti}enog svjedoka, jednog odZukinih zatvorskih cimera, navodi se kako

je Ali{pago u februaru 2010. iz pritvoraorganizirao provalu u stan tada{njegglavnog dràvnog tuìtelja MILORADABARA[INA i ukradeni laptop namjeravaopodmetnuti tuìteljici Vesni Budimir

IBRO DIRKA, BA[DONO[ENJE AKTA BEZ TAKTA (III)Direktor Federalne uprave za inspekcijskeposlove IBRAHIM TIRAK, po svemusude}i, uspje{no privodi kraju „misiju“nezakonitog zapo{ljavanja i nepotrebnoggomilanja administracije a jedina preprekana tom putu su mu federalni upravniinspektor Ismet Pelak i Sindikalni odboraUprave. Do kona~nog ostvarenja Tirkovog

cilja potrebno je samo da novoimenovaniSindikalni odbor Op}inskom sudu uSarajevu uputi i slu`beni dopis opovla~enju tu`be za poni{tenje spornogPravilnika, koji je osnov za prijem novihdvadesetak „podobnih“ radnika

KAKO JE [ARI] OSVOJIOEVROPUBALKANSKI KOKAINSKI KARTEL U

KORICAMAKnjiga beogradskog novinara STEVANDOJÎNOVI]A «[ari} - Kako je balkanskikokainski kartel pokorio Evropu» za samomjesec postala je bestseler. Doj~inovi} zana{ list govori na koji na~in je otkrio dosada nepoznate detalje o [ari}evom{vercu kokaina iz Ju`ne Amerike, pranjumiliona eura u Srbiji, Crnoj Gori i BiH, tekako je narkomafija povezana sa biznis-

menima i politi~arima u regionu

JASNO I GLASNOREDATELJ KOJI NE

PRIPADA NIKOMEKazali{nog redatelja OLIVERA FRLJI]A uHrvatskoj ve} godinama proganjaju zbognjegovog o{trog i beskompromisnog, alinajprije krajnje eti~kog teatarskoganga`mana; «ulje na vatru» sam je dolio

kada je prihvatio funkciju intendanta HNK“Ivan pl. Zajc” u Rijeci menima i

4.12.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

22

26

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

36


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-943-4122014 4/68SLOBODN BOSN I 4.12.2014

[TELA ALAGI]

Lejla Alagi},uz malu pomo}supruga Amela,

prelazi na novu,atraktivnijudu`nost uBiha}uLejla Alagi} iz Odjela za ljudskaprava pri Misiji OSCE-a u Biha}u,po svemu sude}i, uskoro }epromijeniti radno mjesto. Na

objavljeni konkurs za popunuradnog mjesta {efa Ureda zapostavljenja agencije Livanjskog iUnsko-sanskog kantona, poredLejle Alagi}, prijavilo se jo{ 14kandidata, ali bez familijarno-politi~kog pedigrea. Naime, LejlaAlagi} je supruga Amela Alagi}a,direktora JU „Direkcija regionalnihautocesta USK“, koji je kadarbiha}kog SDP-a, odnosno kadarsvog kuma Hamdije Lipova~e. Uvrijeme kada je Lipova~a obna{ao

du`nost na~elnika biha}ke Op}ine,Alagi} je bio direktor JP Vodovod.Izborom Lipova~e za predsjednikaVlade USK Op}insko vije}e Biha}asmijenilo je Alagi}a sa mjestadirektora Vodovoda, a na scenu jestupio Lipova~a. Amel Alagi}postavljen je na mjesto direktora„Direkcije regionalnih autocestaUSK“. Da bi se izvelo ovopostavljenje, Vlada USK prvo je

Op}inski sud u Sarajevu odbio je tu`buknjièvnika Abdulaha Sidrana protivGorana Simi}a zbog klevete, te naloìotuìtelju (Sidranu) da je duàn Simi}unadoknaditi tro{kove sudskog postupka uiznosu od 842,40 KM u roku od 30 dana.

Podsjetimo, Sidran je tuìo Simi}a traè}iod{tetu od 3.000 KM zbog navodne klevete uintervjuu koji je objavljen u „SlobodnojBosni“ 23. avgusta 2012. godine, a u kojem jeSimi}, izme|u ostalog, o Sidranu rekao: „Na

po~etku rata (Sidran) je napisao u kolumni u

Oslobo|enju

da ako ~etnici do|u i pokolju

cijeli grad, ‘ono malo |ubre Simi} jedini }e

biti kojeg }e po{tediti’ - {to je bio poziv na

lin~, tako da sam tada sa njim zavr{io, kako

bih na miru mogao ~itati njegove sjajne

pjesme. Zamislite mene, kako sa dvoje djece

u Sarajevu 1992. godine, ~ekam da mi na

vrata pokuca neko sa otko~enim pi{toljem i

tekstom kolege Sidrana kao alibijem.“

Uvidom u pomenuti intervju, kao i utekstove koje je Abdulah Sidran tokom rata1992. i 1993. godine objavljivao u listuOslobo|enje , Op}inski sud u Sarajevuzaklju~io je kako se na temelju vaè}ihzakona ne moè utvrditi da je Goran Simi}oklevetao Sidrana.

„Sporno je da li su citirani dijeloteksta iz intervjua tuènog, objavljenog ~asopisu Slobodna Bosna klevetni~kotipa, tj. da li je rije~ o izno{enju

preno{enju neistinitih ~injenica, pa je u ves tim sporna odgovornost tuènog naknadu {tete po osnovu klevete.

Tuìtelj je nesporno javna li~nost-pisai prema praksi Evropskog suda za ljudsk

prava, javne li~nosti moraju tolerisaintenzivniji nivo kritike od obi~nih gra|antj. granice dopu{tene kritike su znatno {ikada su u pitanju javne osobe, nego kada

radi o privatnim osobama, jer se oni svjesnizlaù pomnom ispitivanju svojih rije~idjela, kako od strane novinara, tako i ocjelokupne javnosti, pa shodno tommoraju iskazati i ve}i stepen tolerancijenavodi se u obrazloènju presuOp}inskog suda u Sarajevu, uz zaklju~ak

„Sud je stao na stanovi{te da se konkretnom (dijelu intervjua iz „SB“, op.ane radi o kleveti, u smislu Zakona o za{tod klevete u FBiH, ve} je tuèni iznio svomi{ljenje, svoj vrijednosni sud, dovode}ivezu tekst koji je tuìtelj objavio Oslobo|enju 1993. godine.“

(M. Radevi

NIJE BILO KLEVETE

MINI MARKET

KO JE KOGA OKLEVETAOGoran Simi} i Abdulah Sidran

Abdulah Sidran izgubio

spor protiv Gorana Simića

Amel

Alagi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


morala smijeniti nekoliko ~lanovaNadzornog odbora i imenovatinove, podobne i poslu{ne kadrove.Nakon {to je poslovno zbrinut Amelvelike su {anse da }e poslovno bitizbrinuta i njegova supruga LejlaAlagi}, s obzirom da ured OSCE-a

u Biha}u uskoro prestaje sa radom.(M.F.

(VE)]ERA]EMO SE JO[

Dodik bezuspje-{no poku{avazata{kati sukobs Igorom

Radoji~i}emJavna je tajna da su ve} duljevrijeme ozbiljno poreme}eni odnosu vrhu SNSD-a, osobito izme|u~elnika Stranke Milorada Dodikadopredsjednika Igora Radoji~i}a[to se njihov sukob vi{e produbljujeto se Dodik vi{e trudi da sukobzata{ka a odnose u Stranci prikaèidili~nim.

Pa je tako prije nekoliko danapozvao novinare tv servisa da snime

zajedni~ku ve~eru koju je Dodikpriredio gostu iz Mostara Draganuôvi}u, a na kojoj je me|u ostalimbio i Igor Radoji~i}.

No, Radoji~i} je jo{ iste ve~eri nasvom Twitter profilu objavio da seupravo vratio s ve~ere i ugodnogdruènja s Draganom ôvi}em.

“Ugodan kasnove~ernji razgovorve~eras u Banjaluci sa g. Draganomôvi}em”, napisao je Radoji~i}nijednom jedinom rije~ju ne spo-

minju}i Dodika, pored kojeg je svevrijeme sjedio na ve~eri.(M.A.)

MINI MARKET

Theodor Meronu Sarajevu

IgorRadoji~i}



ČETVRTAK,27. NOVEMBAR

Na bespredmetnu krkansku tvrdnjuMILORADA DODIKA da je ALIJAIZETBEGOVI] bio pripadnik “zloglasnefa{isti~ke Handàr divizije koja je po~inilazvjerstva nad srpskim narodom u Drugom

svjetskom ratu”, BAKIR IZETBEGOVI]najavljuje tu`bu ukoliko se predsjednik Republike Srpske javno ne izvini. Njegovotac je, ka e ~lan Predsjedni{tva BiH, bioosvjedo~eni antifa{ista, pa na neki na~in,dosta uslovno kazano, partizan.

Alija Izetbegovi} u Drugom svjetskomratu nije bio ni fa{ista ni antifa{ista, ni“handàr-ratnik” a ni partizan, ni simpatizer “pokreta” ni njegov protivnik: pona{ao se idrào otprilike na identi~an na~in kaoMilorad Dodik u ovom posljednjem ratu:racionalno, sra~unato, oportuno-profiterski.Odnosno podruma{ki, kao i Bakir Izetbegovi}.

PETAK,28. NOVEMBAR

Na jedvite jade zavr{im dnevnik zaRadio Slobodna Evropa - ne smijem se

ponavljati, bezo~no bi i neprofesionalno potkradanje samog sebe bilo da ponovim bilo {ta {to sam ve} napisao u ovim novina-ma. “Ma, prepi{i iz Slobodne Bosne, pa

po{alji u Prag, ko }e to provjeravati”, sav-

jetuju mi.

Eh, da, kada bih ja odlu~io da neko potkradam, recikliram, zavr}em, taj neko{te}eni, sasvim sigurno, ne bih bio ja.

SUBOTA,29. NOVEMBAR

Ujedinila se lijeva politi~ka scena

detronizirani SDPBiH se fuzinirao snepostoje}im USD-om MIRE LAZOVI]i IVE KOM[I]A. Tu su u aktivnoj igri~elni ljudi biv{eg Socijalisti~kog savezradnog naroda (SSRN) Mirko Pejanovi}

moè biti, Nijaz Skenderagi}. Sve je, daklkako treba i sve se vra}a na po~etak, s~lanovi predratnog Predsjedni{tva SDPsu na broju, samo jo{ da se ovoj lijevoj bo

benoj fronti priklju~i Savez komunisPokret za Jugoslaviju, pa da bratski, soldarno podijele nemalu lijevu partijskimovinu!

NEDJELJA,30. NOVEMBAR

Estradni humor u Srbiji, premda nsamo u Srbiji, vaàn je i nezaobilaza~imbenik i generator jezika mr`nj{ovinizma, nacizma. Prema nekonepisanom pravilu, humor je sam po sebiza sebe, neduàn, ~edan, bezazlen, premda nekada davno jedna pametna glavnapisala/propisala recept za upotrebu humra: odli~an je, ljekovit sve dok ne pokva

ne{to bolje. Klizak je, pored ostalih, i tere

SLOBODN BOSN I 4.12.2016

U odlučnoj kampanji protivterorističke Islamske državeIraka i Levanta (ISIL-a)

savezničke, zapadne snagesu danas uhapsile suprugulidera te kalifatske paramili-tarne tvorevine, kontroverzn-og islamiste ABU BAKRA ELBADGDADIJA. Ne mogu davjerujem (kakav je to islamskilider!?) da je Bagdadi tolikileva(n)t da ima samo jednusuprugu, Bin Laden ih je utrenutku likvidacije imaobarem pet-šest, za svakislučaj, da mu se nađu pri ruci.Ili, recimo, krajiški selefijskiguru BILAL BOSNIĆ, koji jesinoć pušten iz pritvora. Onna lageru ima u svakomtrenutku sedam-osam ženasvog života - svaka propisnopokrivena, svaka detaljnozamotana. Kažu da je bivšikafanski pjevač-veseljakBosnić obilazeći sela i zaseokepo Krajini, gdje god bi vidiožensku čeljad, djevojčice dase igraju po aviljama, poručioglavi kuće: “De mi zamotaj

ovu najmlađu, za ponijeti…”

RATNE EPOPEJE BH. LIDERA

Dezerteri u ratu iratni hu{ka~i u miru



cinizma (u izvornom zna~enju cinik jeneko ko ima pse}u narav). U svaku stvar duha, pa i duhovitosti, mora se udjenutimrva morala (obi~ajnosti). Transparentkoji godinama kruì po srpskim sportskim

arenama u Republici Srpskoj i rasejanju“No`, ìca, Srebrenica” jednom se mom beogradskom drugu ~ini “dovitljivim”, bezobzira {to je uvredljiv. Jeste, kaèm mu,skoro kao replika iz istog mentalnog ihumoristi~kog legla: “Srce, plu}a, @utaku}a”.

Ne postoje nijanse humora, crne ili sive,koje su odrìve ili neutuìve ako suuvredljive, niti postoji neduhovit humor.“Nije kriv IVAN IVANOVI]”, lijepoobja{njava Dragan Marinkovi} Maca,glumac, komentiraju}i ispad voditeljagledane beogradske televizije, “kriv je tim

ljudi koji mu pi{e scenarij“. Dakle, rije~ jeo kolektivnoj, jo{ teòj, a ne pojedina~nojkrivici.

U srpskoj, a i u bo{nja~koj tradiciji pos-toji rasko{na lepeza samouru{avaju}eg,autodestruktivnog humora o istoj temi: sek-sualne, mu`ja~ke agresije. Ima, recimo,onaj vic, ratni, sarajevski kad Mujo vodiSulju ku}i nakon mjesec dana provedenihna prvoj liniji pa kroz prozor vide Fatu uljubavnom gr~u sa strancem. “Ko je ovaj?”,

pita Suljo. “Evropski posmatra~”, veliMujo. “Haveru, koliko ja kontam, mi smo

posmatra~i, a on je j..a~.” A ima i onaj{umadijski kad @ivorad zove ~obanicuRadojku da mu se pridruì. “Ma ne}u,

@ivorade, ti bi da me siluje{.” “Ama, bre

gde da te silujem, mokra je trava? ” “Nema

veze, ponela sam }ebence…”

PONEDJELJAK,1. DECEMBAR

Bosna i Hercegovina u svemu, pa i uaktualnom hrvatsko-srpskom “hladnommiru” (tako je odnose izme|u na{ih susjeda

definirao biv{i ambasador Srbije u Hrvat-

skoj, nekada{nji vrlo po{tovan novinar Politike Radivoje Cvjeti~anin) koji je usli-

jedio nakon dolaska VOJISLAVA[E[ELJA iz Haaga u Beograd, mora na}imjeru. Politi~ku, diplomatsku, medijsku.

Sa politikom nam ba{ i ne ide najbolje,o diplomaciji da i ne govorimo, ali uspje{an(medijski) poku{aj da se na|e mjera,

prihvatljiv balans, autenti~na “ekvidistan-ca” izme|u uzavrelih beogradsko-zagre-

ba~kih odnosa je ve~era{nja emisijaPo{teno na Federalnoj televiziji. U Hrvat-skoj se [e{eljevi javni istupi precjenjuju,

prenagla{avaju, nerijetko nau{trb dobrogukusa, a Vu~i}evi mediji u Srbiji ih potcjen-

juju, bagateliziraju; u emisiji Du{ke Juri{i}

oslobo|en je medijski prostor i za [e{elja,ali je, {to bi rekli medijski analiti~ari, pro-fesionalni traga~i za dlakom u jajetu, data

prilika da se ~uje i druga strana.[to se mene ti~e, apsolutna zvijezda

emisije bio je MI]O POTPARI], sarajevs-ki sudija koji je prije trideset godina mrtav-hladan presudio [e{elju osam godina robi-

je. “Zar je ìv Mi}o Potpari}? ”,zaprepa{teno pita vojvoda Vojo novinaraSinana [ari}a. “@iv, ìv”, odgovara nov-inar. Gospodin Potpari} je prevalio 80.godinu. Sasvim slu~ajno, iz rijetkih kafan-skih susreta, iz neposrednih, “primarnihizvora”, dakle, znam u kakvoj je mental-noj, moralnoj i profesionalnoj kondiciji.

Sve ~ita, sve prati, sve zna; ni{ta va`no munije promaklo. I tako vi{e od pola stolje}a.Kada bi pod istim zakonskim okvirima i

pravosudnim standardima (komunisti~kim,ideolo{kim, represivnim) ponovo sudio[e{elju, nepokolebljivo tvrdi sudac Mi}o,ne bi ni zareza promijenio u presudi protiv[e{elja od prije 30 godina.

[e{elj ve~eras kaè kako je te 1984.godine uhap{en u vozu na relaciji Sarajevo -Beograd dok je nosio rukopis svoje knjige;ovla{teni radnik Slu`be dràvne bezbjednos-ti BiH koji je imao ~ast da ga li{i slobodezvao se DRAGAN (a ne Zoran, kako kaè

[e{elj) KIJAC. Taj Kijac je u toku rata bio

ministar policije Republike Srpske, vrhunac profesionalne karijere mu je bkada se pojavio na sve~anom postrojavanj“Crvenih beretki” na borili{tu-poligonu Kuli: u dru{tvu sa Slobodanom Milo{evi}em

Jovicom Stani{i}em, Frenkijem Simatovi}em

Miloradom Vu~eli}em… Kijac je pa`njom slu{ao raport komandanta MILORADA ULEMEKA LEGIJE o ratnim usp

jesima (tj. zlo~inima) njegove jedinic

Predratni udba{ Kijac nikada nije optuèn zratne zlo~ine, a da jeste, i da mu je sud“komunisti~ki sudac” Mi}o Potpari}, ne trebao ~ekati 12 godina na presudu i ne

pro{ao ispod doìvotne robije…

UTORAK,2. DECEMBAR

U odlu~noj kampanji protiv teroristi~kIslamske dràve Iraka i Levanta (ISIL-savezni~ke, zapadne snage su danas uha

sile suprugu lidera te kalifatske paramiltarne tvorevine, kontroverznog islamisABU BAKRA EL BADGDADIJA. Nmogu da vjerujem (kakav je to islamslider!?) da je Bagdadi toliki leva(n)t da imsamo jednu suprugu, Bin Laden ih je trenutku likvidacije imao barem pet-{est, zsvaki slu~aj, da mu se na|u pri ruci. Irecimo, kraji{ki selefijski guru BILABOSNI], koji je sino} pu{ten iz pritvorOn na lageru ima u svakom trenutksedam-osam èna svog ìvota - svak

propisno pokrivena, svaka detaljnzamotana. Kaù da je biv{i kafanski pjeva

veseljak Bosni} obilaze}i sela i zaseoke pKrajini, gdje god bi vidio ènsku ~eljadjevoj~ice da se igraju po aviljama, poru~glavi ku}e: “De mi zamotaj ovu najmla|

za ponijeti…”

SRIJEDA,3. DECEMBAR

Smrzo sam se jutros gledaju}i utakmicko{arka{ke NBA Lige Chicago Bullsi -DallMaveriksi koja je trajala tri-~etiri sata. Plinku}i ne radi i sve sam po spisku ispsovao

Rusu Putinu i Ukrajincu Poro{enku, Vu~i}i Dodiku, sjetih se nekakvog srpskog plinvo|e Du{ana Bajatovi}a i na{eg gas-majstra Adnana Krese. Zvao bih jarana @eljk

Toma{evi}a, genija za te plinske ~arlame, a je rano, odnosno kasno, kako se uzmIspostavi se da sam zaboravio platiti plzadnja dva mjeseca pa me nadle`ni inkviztor kaznio isklju~enjem istog energent“Zna~i, samo zbog pla}anja, tj. nepla}anj

nema drugog razloga, nekakve zavjere?

ratoborno pitam ènu na {alteru, ni krivu du`nu. Naravno da je sav energetski belajmoj privatni i globalno geostrate{ki, zbo

para, pla}anja ili nepla}anja…


Abu Bakr al-Bagdadi



NA IVICI PAMETI

Ivici Marinovi}jo{ 2012, istekaomandat, no i

dalje upravljaFondom zaprofesionalnurehabilitacijuPremda mu je mandat vr{iteljadu`nosti direktora prestao prijedesetak dana, Ivica Marinovi} idalje dolazi na posao u federalni

Fond za profesionalnu rehabilitacijui zapo{ljavanje invalida,nastavljaju}i tako praksu zapo~etuprije dvije i pol godine. Marinovi}u

je, naime, mandat zakonski istekao jo{ u aprilu 2012., ali je sve doskorabio na direktorskoj poziciji, unato~~injenici da nikada nije dobiozvani~nu suglasnost VladeFederacije BiH. Kako su, istodobno,i ~lanovi Upravnog odbora Fondavi{e od tri i pol godine imali status„vr{itelja du`nosti“, jasno je da

federalna Vlada nije imala gotovonikakve kontrole nad institucijomkoja je godi{nje raspolagala sdesecima milijuna maraka. Navodnosu pojedini uposlenici Fondanedavno prijavili da su uni{tenitonski zapisi sa sjednica Upravnogodbora i da su zapisnici ispravljaniposlije radnog vremena, te zatraìlida cijeli slu~aj ispita policija.

(S.M.)

MINI MARKET

Samoprogla{eni vo|a vehabijskezajednice u Krajini Husein Bilal Bosni},koji je nakon tri mjeseca provedena u

pritvoru po~etkom tjedna pu{ten naslobodu, mogao bi se vrlo brzo ponovnona}i iza re{etaka. Odluku o privremenom

pu{tanju na slobodu donio je sudac SudaBiH Izo Tanki} 1. decembra, ali je tuìtelj

Dubravko âmpara dva dana kasnijeuloìo àlbu koja bi, kako nezvani~nodoznajemo, mogla biti uvaèna. IzTuìteljstva BiH ve} su ranije najavili da}e optu`nica protiv Bilala Bosni}a iostalih uhap{enih u operacijama„Damask“ biti podignuta do kraja godine.

(S.M.)

MALI ODMOR

Samoproglašeni vehabijskivođa Husein Bilal Bosnić

ponovo se vraćau pritvor?

Ovotjedni nastavak su|enjaoptuènima u „predmetu Enego-

petrol“ obiljeìo je sramotnidebakl sarajevske kantonalnetuìteljice Sabine Sarajlija, zbog~ega je morala reagirati i sutkinjaOp}inskog suda Melika

Murtezi}. Nakon prigovoraodvjetnika optuènih, koji su odSarajlije traìli da preformulira~ak deset pitanja, jer im nisu bilarazumljiva, nespretna jetuìteljica zavapila: „Nemojte

me vi{e zbunjivati “ Potom se uraspravu uklju~ila sutkinjaMurtezi} koja je, posveneuobi~ajeno, naloìla kratku

pauzu, kako bi se tuìteljicaSarajlija „presabrala“. No, dacijela situacija bude jo{

apsurdnija, tuìteljica Sarajlija jena su|enje do{la s unaprijed pripremljenim pitanjima!

(S.M.)

SUD ZBUNJEN NORMALAN

Kantonalna tužiteljicaSabina Sarajlija došla nasuđenje s pripremljenim

tezama, ali se ipak zbunilaSabina Sarajlija

IvicaMarinovi}



PRO ET CONTRA


]IRI BU ]IRI BA

]ira ima receptza uspjehZmajeva u

kvalifikacijamaza EP uFrancuskoj

Miroslav ]iro Blaèvi}, biv{selektor BiH, voljan je ponovopreuzeti selektorsku palicu i, kakokaè, probuditi uspavanog Zmaja vratiti mu pobjedni~ki duh.

Istina, ]iro je demantirao vijest

da je zainteresiran za selektorskupoziciju, no nije demantirao svojuocjenu - da je najve}i problemnogometne reprezentacije BiH to {to

je izgubila samopouzdanje.“[ta se desilo, pa to je ista ona

ekipa koja je pro{le godine redalavelike uspjehe te bila strah trepet svima. Ne{to ima tu {to mjako smeta, a to je da tolika kon-centracija talenta ne doìvi uspjehkoji je za ovu generaciju jo{ uvjekdostiàn. Sve ostale moje drage

prijatelje po{tujem, ali mislim daoni nisu spremni da probudena{eg uspavanog Zmaja. Ovdjevi{e nije stvar taktike niti takti~kihrazmi{ljanja, ovdje je bitno vratitpobjedni~ki duh”, kazao je ]irokoga mnogi smatraju prosje~nimtrenerom, ali nenadma{nim motiva-torom.

(S.B.)

MINI MARKET

PREDRAG KOVA^Na~elnik Op{tine

Isto~na Ilidà

NELjevica se ne moè ujedinitii vratiti na politi~ku scenu jersmatram da u Bosni iHercegovini nema ljevice.

AMIR ZUKI]Generalni sekretar SDA

NETe{ko }e taj proces i}i, li~niinteresi prevladavaju nadideolo{kim. Mi{ljenja samda su u Bosni i Hercegovinijasno definisane podjele napoliti~koj pozornici izme|u

ljevice i desnice.

DENNIS GRATZPredsjednik Na{e stranke

DA/NELjevica se moè vratiti, aline kako se to sada po ku-{ava, tj. ujedinjenjemkompromitovanih lidera ~ije

je „ljevi~arstvo“ najbol jeocijenjeno na proteklim

izborima. Ako novom ljevi-com ne budu rukovodilinovi ljudi, onda nam i netreba.

AMARILDO GUTI]Urednik na FTV-u

NELjevi~arske stranke u BiH suizdale tu ideju te postaleinteresne skupine konfor-mista. Pravu ljevicu treba

stvarati iznova.

ASIM MUJKI]Profesor na FPN-u

DA/NEMi{ljenja sam da moè, aline pod okriljem postoje}ihpartijskih struktura kojeumjesto lijeve slijedeideologiju fotelja i kadrov-skih kombinacija. Novaljevica do}i }e od onih kojisu je izvorno i stvarali, odprezrenih i ugnjetenih.

NERMIN PE]ANACMinistar MUP-a Kantona

Sarajevo

DAPostoji {ansa da se ljevicaujedini i vrati na politi~kuscenu pod uslovom daproces vode nekompromito-vani kadrovi, kadrovi kojinisu u aferama, koji nisu diokorupcije i koji nemaju orahau dèpu. Tada }e uspjeh

ljevice biti zagarantovan.

Vjerujete li u mogućnost da

se ljevica može ujediniti ivratiti na političku scenu?

Priredila: Ma{a ]osi}

Miroslav ]iro Blaèvi}



ENERGETSKI [OK

Izgradnja plinovoda „Južni tok“ manjim dijelom je zaustavljena zahtjevimaevropske birokratije a većim dijelom ekonomskim sankcijama zapada koje su iz

temelja uzdrmale rusku ekonomiju i prisilile Rusiju da reducira

investicione projekte

“Ju`ni tok

“je prvasankcija uvedenih


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-943-4122014 11/684.12.2014. I SLOBODN BOSN

ZA[TO JE RUSIJA ODUSTALA OD „JU@NOG TOKA

Rusija gubi desetine milijardi dolara zbog niske cijenenafte i nema novca za izgradnju “Ju`nog toka“

elika `rtva zapadnihusiji zbog Ukrajine!

VISOKA CIJENA DODIKOVKRATKOVIDOST

U sukobu Rusije i zapada Dodik stao na gubitni~ku stran



Prije ne{to vi{e od godinu dananajavili smo na stranicamaSlobodne Bosne neslavni epilogenergetskog projekta „Ju`ni tok“.Iz obilne dokumentacije koju smo

uspjeli pribaviti iz Brisela, bilo je posve jasno da investitor projekta, ruski energet-ski div Gazprom nema namjeru uskladiti

projekt s novim pravnim standardimaEvropske unije, a jednako tako da niEvropska komisija nema namjeru zatvoritio~i i dopustiti ruskom „Gazpromu“ kr{enje

pravnih standarda i uspostavu potpunogmonopola na plinskom trì{tu jugoisto~neEvrope.

Cijeli spor je nastao zbog primjenenovih energetskih pravila na trì{tuEvropske unije usmjerenih protiv mono-

polskog poloàja energetskih kompanija.

Ranije je liberalizirano trì{te elektri~neenergije - odvojeni su proizvo|a~i od prenosnika i distributera elektri~ne energije- i tu su obavezu realizirale sve dràve~lanice Evropske energetske zajednice,me|u kojima je i BiH. U skladu s tim

pravilima, formirano je potpuno neovisno preduze}e u BiH pod nazivom „Elektro- prenos“ koje je odvojeno od proizvo|a~aelektri~ne energije - Elektriprivrede BiH.

Na isti na~in propisana je i deregulacija plinskog trì{ta, na koju ruska strana nikakonije pristajala pa je bilo samo pitanje danakada }e projekat „Ju`ni tok“ biti i formalnosuspendiran.

EKONOMSKI GUBICI

U dugotrajnom natezanju EU-a i Rusije, prvi je ìvce izgubio ruski predsjednik Vladimir Putin koji je tokom posjeteTurskoj, na press konferenciji, posveneo~ekivano rekao da Rusija definitivnoodustaje od projekta „Ju`ni tok“ i okre}e senovim trì{tima. Putinova izjava

prvenstveno je bila namijenjena u{imaeurounijskih birokrata, koje je optuìo zasvjesnu opstrukciju projekta, no puno ve}i

odjek izazvala je na prostoru jugoisto~neEvrope, me|u dràvama koje su direktno iindirektno naslonjene na ovu velikuenergetsku investiciju vrijednu oko 40milijadri eura.

Obustava izgradnje „Ju`nog toka“me|u dràvama regije najvi{e }e pogoditiSrbiju, koja se nalazi na samoj trasi ovog

plinovoda pa je o~ekivala znatne prihodeod transportnih taksi, u godi{njem iznosuod oko 200 miliona eura, a ra~unala je i nadio kola~a od izvo|enja gra|avinskihradova ~ija se vrijednost procjenjuje na oko2,5 milijardi eura.

Situacija s Republikom Srpskom je

ne{to druk~ija. Budu}i da glavni korid plinovoda zaobilazi prostor manjeg bentiteta, RS se u cijelom projektu pojavljukao marginalni sudionik, zbog zanemarljvih koli~ina plina i zbog ~injenice da bi sopskrbljivala posebnim krakom koji zavr{avao u RS-u.

Pa ipak, Vlada RS-a procjenjuje da }obustavom projekta izgubiti najmanmiljardu eura direktnih stranih investicija

UPITNA EKONOMSKA ISPLATIVOST

No, vlade dràva direktno naslonjenna plonovod „Ju`ni tok“ ne brine tolikspor Moskve i Brisela, koji bi se s ma

dobre volje i s jedne i s druge strane mogalako razrije{titi (naprimjer tako {to bi umjesto „Gazproma“ kao vlasnik plinovod

pojavila neka druga kompanija), koliko brinu informacije da je Rusija odustazbog ekonomske neisplativosti projektstrmoglavog pada cijena nafte i plina ogromnih finansijskih problema u koje Rusija zapala nakon uvo|enja sankcizapadnih dràva.

Cijena plina veè se za cijenu nafte, atrenutku projektovanja „Ju`nog tokadakle prije nekih sedam godina, cijena naf

bila je na rekordnoj razini od oko 14

dolara za barel. Danas je upola jeftinija i jo


ENERGETSKI [OK

Krah „Ju`nog toka“ dodatno jenaglasio zna~aj alternativnog plinovoda,poznatog pod nazovom TAP(Transjadranski plinovod) kojim bi se pliniz Azerbejdàna, preko Turske i Gr~ke,dopremao do trì{ta zapadne Evrope iBalkana. BiH zajedno s Hrvatskom,Crnom Gorom i Albanijom sudjeluje u

ovom projektu, koji uìva sna`nu podr{kuEvropske unije jer bi njegovomizgradnjom Evropa smanjila ovisnost odruskog plina. U tom slu~aju, BiH bi imaladva me|usobno neovisna izvora plina -postoje}i izvor iz Rusije, preko Ukrajine iMa|arske, te novi iz Azerbejdàna, prekoTurske, Gr~ke, Albanije i Crne Gore.

BiH IMA ALTERNATIVNO RJE[ENJE

TAP umjesto „Južnog toka“

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ], REUTERS

STRMOGLAV PAD CIJENA NAFTE I PLINA Rusija gubi ogroman novac ako je cijena nafte nià od 110$ za barel



uvijek pada, bez ikakvih realnih nagovje-{taja da bi se u dogledno vrijeme moglavratiti na razinu prihvatljivu za Rusiju, odoko 110 dolara za barel. Rusija je naimedavno iscrpila jeftina nalazi{ta i ve} duljevremena glavninu nafte crpi iz skupih itehnolo{ki vrlo zahtjevnih nalazi{ta.„Granica bola“ za rusku naftu postavljena

je na 110 dolara za barel i svaka cijena niàod te granice ruskim kompanijama donosiogromne gubitke. Nema nikakve sumnje da

je strmoglav pad cijena nafte i plina nasvjetskom trì{tu izazvan vje{ta~ki i da je

izravno usmjeren protiv Rusije, koja

ekonomski ne moè izdràti nisku cijennafte. Naime, 60 posto dràvnog budèRusija puni prodajom nafte i plina!

Ekonomske sankcije zapada te{ko s pogodile rusku ekonomiju, {to se pore

ostalog vidi i po strmoglavom padnacionalne valute rublje koja je u manje o{est mjeseci izgubila tre}inu svovrijednosti prema amari~kom dolarRusija je potro{ila silne milijarde deviznih rezervi poku{avaju}i spasiti kunacionalne valute, no rezultat je izostaorublja i dalje tone a devizne rezerve Rusi

pale su na oko 470 milijardi dolara, {to je oko 300 milijardi dolara manje nego {to siznosile prije nepune dvije godine!

RAZORNE POSLJEDICE

ZAPADNIH SANKCIJA

U tom kontekstu treba posmatrati vijest lansiranu dan prije Putinove izjave krahu „Ju`nog toka“, a vezana je prodajdijela ruskog udjela u najve}oj energetskkompaniji u vlasni{tvu dràve - Rosneft

Naime, vlada Rusije odlu~ila je proda blizu 20 posto svog udjela u „Rosneftura~unaju}i da bi na ovoj transakciji mogzaraditi oko 8,5 milijardi dolara. Niskcijena nafte uzdrmala je poslovan„Rosnefta“ koji je prije dva mjesezatraìo od dràve pomo} od 50 milijardolara kako bi uredno servisirao dugov

„Rosneft“ mora do kraja 2014. godinvratiti ukupno 440 milijardi rubalja duga,ve} u narednoj godini jo{ 626 milijardi.

U jednako nezavidnoj poziciji nalazi i drugi energetski div u vlasni{tvu ruskdràve — „Gazprom“ - koji je odre|en glavnog investitora projekta „Ju`ni tok“.

U takvim okolnostima, Rusija prisiljena osjetno reducirati budètskinvesticije, osobito one koje poput „Ju`notoka“ ko{taju puno i pri tome imaju durok povrata.

Posve je dakle jasno da je projek„Ju`ni tok“ pao kao `rtva zapadn

sankcija.


ZA[TO JE RUSIJA ODUSTALA OD „JU@NOG TOKA

U susjednoj Hrvatskoj zadovoljnotrljaju ruke zbog procjene da }e blokada„Ju`nog toka“ ubrzati izgradnju LNGterminala na Krku, ~iju izgradnju Hrvatskanajavljuje ve} cijelu deceniju. Trì{teukapljenog plina - Liquid Natural Gas(LNG) naglo je buknulo posljednjihgodina nakon {to je usavr{enatehnologija proizvodnje nafte i plina iz

uljnih {kriljaca. U tome prednja~eSjedinjene Ameri~ke Dràve koje }e ve}naredne godine postati najve}i izvozniknafte i plina na svijetu. Investitori iz SAD-agrade cijelu mreù LNG terminala uEvropi, s o~itom namjerom da sevropskog trì{ta istisnu Rusiju i nametnuse kao glavni energetski opskrbljiva~evropskog trì{ta.

HRVATI TRLJAJU RUKE

Povijesna prilika za izgradnju LNGterminala

ŠOKANTNA ODLUKA:U dugotrajnom natezanjuEU-a i Rusije, prvi je živceizgubio ruski predsjednikVladimir Putin koji jetokom posjete Turskoj, na

press konferenciji, posveneočekivano rekao daRusija definitivno odusta- je od projekta „Južni tok“

DODIKOV IZBORNI ADUTLider SNSD-a Milorad Dodik potpuno jeprivatizirao rusku podr{ku RS-u



RAM ZA SLIKU PREMIJERKE RS-a

PRVA PRATILJAPREDSJEDNIKA DODIKA

@ E L J K A C V I J A N O V I ]

Premijerka@eljka

Cvijanovi}imala je vi{e

afera negorezultata u

VladiRS-a



@eljka Cvijanovi} zvani~no je promo-visana u mandatara za sastav budu}e VladeRS-a. Njen strana~ki {ef Milorad Dodik

rekao je da je na to mjesto preporu~uje to{to je najbolji stru~njak za evropske inte-gracije u RS-u i sposobnost da radi na jed-noj integrisanoj politici.

“Po{to nisu imali ni{ta da na|u i da

prigovore @eljki Cvijanovi}, onda su izmis-

lili i konstruisali aferu ili la` koja je vezana

za to i sada insistiraju na tome, jer im se to

svi|a”, rekao je Dodik aludiraju}i na pris-lu{kivani razgovor @eljke Cvijanovi}.

Zbog ove afere nazvane “Papak”, tele-fonskog razgovora u kojem premijerkagovori o kupovini narodnih poslanika, koje

je usput nazvala „papcima”, u svakojure|enoj zemlji bi zbog korupcijeCvijanovi}ka bila smijenjena. Me|utim,ona je svoju poziciju osigurala kaoDodikov najlojalniji i najpouzdaniji kadar ukoju on ima bezgrani~no povjerenje. Uz to,spremna je da sve njegove zahtjeve bes-

pogovorno realizuje. Tu svoju odanostDodiku Cvijanovi}ka itekako je znala danaplati.

“BOLJE DA MI SIN RADI

NEGO DA SE DROGIRA

”Prije tri mjeseca Transparency

International BiH otkrio je da je @eljkaCvijanovi} svog sina zaposlila u„Elektroprenosu BiH“ iako je imao najniì

prosjek ocjena od 12 kandidata koji su se prijavili na to radno mjesto. Transparency

International BiH je prepoznao potencijal-nu mogu}nost uticaja na izbor kandidata,imaju}i u vidu da je @eljka Cvijanovi}, kao

premijer RS-a, akcionar u ElektroprenosuBiH. Cvijanovi}ka je priznala da joj je sindobio posao u Elektroprenosu BiH i

demantovala da je konkurs poni{ten kako binjen sin i k}erka Zorana Tegeltije, ministrafinansija, bili zaposleni. Jo{ je dodala da jezahvalna Bogu i ponosna na svoju djecu {tose „ne valjaju i ne drogiraju“.

Zapo{ljavanje sina mimo konkursa udràvnu institituciju nije jedina porodi~naafera zbog koje je Cvijanovi}ka proteklegodine prozivana.

Njen suprug Aleksandar Cvijanovi}

prije dva mjeseca dao je ostavku na mjestodirektora Zavoda za izgradnju grada

Banjaluka (ZIBL). Razlog za to je te{kfinansijska situacija u ovoj firmCvijanovi} zadnjih pet mjeseci upravljanovom firmom radnicima nije isplatio platIza sebe je ostavio ogromne dugove i premPoreskoj upravi RS-a. Prema izmje

Zakonu o radu RS-a, za rukovodioce kone isplate pet plata radnicima slije podizanje krivi~ne prijave. Cvijanovi}kme|utim nije na{la mogu}nosti da suprug

pomogne da prevazi|e te{ku situaciju kojoj se na{la firma na ~ijem je ~elu bio, o krivi~noj prijavi protiv supruga prvdame RS-a vjerovatno ne}e biti ni rije~i.

Ina~e, ZIBL je Aleksandrovom oc@ivojinu dodijelio dvosoban stan kao svoradniku, iako vreme{ni @ivojin nikadnogom nije kro~io u ZIBL.

No, Cvijanovi}ka je najvi{e gnjeva n

sebe navukla u vrijeme poplava kada je bijelim ~izmicama obilazila poplavljen podru~ja u RS-u i histeri~no napadalokalne vlasti, poku{avaju}i skinuodgovornost sa Vlade Republike Srpske.

„Sve se znalo prije sedam dana, mi sm

obavijestili, ni{ta se nije preduzelo

vri{tala je Cvijanovi}eva u kamere, n poja{njavaju}i za{to Vlada RS-a nije ni{ preduzela, kada je ve} sve znala. Svojidrskim istupom demonstrirala je potpunodsustvo solidarnosti sa `rtvama poplavPri tome u vrijeme katastrofe nije u~inini{ta za najugroènije op{tine Doboj

Bijeljinu.

ZBOG NJE SU JE ZVALI “PAPAK

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Predsjednik RS-a MILORAD DODIK povjerio je ŽELJKI CVIJANOVIĆ, aktuelnojpremijerki RS-a, mandat za sastav nove Vlade Republike Srpske, što je izazvaloburne reakcije unutar SNSD-a i opozicije u RS-u; naša novinarka analizirala je

rezultate koje je Cvijanovićka postigla tokom jednoipogodišnjegmandata premijerke

Pored premijerke RS-a, {ef SNSD-anije uspio da profili{e ni nova ministarskaimena. Novi saziv Vlade RS-a, po svemusude}i, predstavlja}e nastavakdosada{nje kadrovske politike saidenti~nim personalnim rje{enjima. Naime,prema na~elnom dogovoru, SNSD-u }epripasti sedam resora. Na ~elu MUP-aRS-a bi trebalo da bude Radislav Jovi~i}

ili Darko ]ulum. Ministarstvu finansija idalje je najbliì Zoran Tegeltija, a resoruzdravstva Dragan Bogdani}. Promjenane bi trebalo biti ni na ~elu resorapoljoprivrede, gdje je ministar StevoMirjani}, dok bi na ~elu gra|evinarstva idalje ostala Srebrenka Goli}. JasminKomi} bi trebao biti na ~elu Ministarstvanauke i tehnologije RS-a.

KO ]E SE NOVIM MINISTROM ZVATI

Dodik želi istu ministarsku postavu


DAMA BEZFORMATA@eljka Cvijanovi} jeDodikovo povjerenjezasluìlabespogovornomposlu{no{}u



Tokom svog mandata ~esto je govorila o“novim investicionim ciklusima” uRepublici Srpskoj i realizaciji novih

privrednih projekata. Me|utim, ne samo danijedan nije zaìvio ve} su i dogovorenevelike investicije propale. Tako je u majunjema~ki energetski gigant RWE odustaood gradnje ~etiri hidroelektrane na Drini,{to je trebala biti investicija od 500 milionamaraka.

PROPAST PROJEKTA

“PODRINJE

”Cvijanovi}ka je odràla i nekoliko

zajedni~kih sjednica sa ~elnicima VladeSrbije i nakon svake apostrofirala va`nostsaradnje sa Srbijom.

“U okviru regionalne saradnje koju smo

definisali u na{oj ekonomskoj politici

priori et je bila i ostaje Srbija. Mislim da

ljudi mo`da nisu razumjeli dovoljno

va`nost projekta ‘Podrinje’, koji sam

zapo~ela jo{ kao ministar. Tu se nalazi

preko stotinu pojedina~nih projekata - od

gradnje mostova, eksploatacije rijeke

Drine, poljoprivrednih projekata,

zajedni~kih projekata u oblasti zdravstva”,kazala je Cvijanovi}eva u decembru 2013.godine

Me|utim, od stotinu njenih pojedi-na~nih projekata ni jedan do sada nije reali-zovan.

Tokom jednipogodi{njeg premijerskogmandata Vlada RS-a se konstantnozaduìvala, kako kratkoro~no tako idugoro~no, i to iz mjeseca u mjesec. U2014. godinu RS je u{la sa dugom od dvije

milijarde i 350 miliona, a tokom ~itave2014. godine bez zaduìvanja nije mogla dafinansira potro{nju ni dugove.

Posljednja zaduènja Vlada RS-a jenapravila po~etkom ove nedjelje, kada je na

banjalu~koj berzi prodala obveznice RS-avrijedne 50 miliona maraka, radi izmirivan-

ja redovnih budètskih izdataka.I dok Cvijanovi}ka tvrdi da je situacija

pod kontrolom i da Vlada u potpunostikontroli{e svoja dugovanja, opozicioni

poslanici navode da trenutno ukupni dugRepublike Srpske iznosi oko 4,7 milijardimaraka, {to je oko 60 odsto BDP-a, i da bi

zbog toga treba stati sa zaduìvanjima jer RS ulazi u du`ni~ko ropstvo.Status Dodikove ljubimice @eljka je

stekla ponajprije zbog znanja engleskog jezika. Naime, Cvijanovi}ka je pozanimanju profesor engleskog jezika. KodDodika, u kabinetu, prvo je bila savjetnik za evropske integracije i saradnju same|unarodnim organizacijama. Kasnije

postaje {ef kabineta premijera Dodika, arukovodila je i Jedinicom za koordinaciju ievropske integracije. Saradnicima senametnula ~vrstom rukom i arogantnim

pona{anjem, i njena rije~ je, kako tvrdeupu}eni izvori, ~esto bila posljednja. Na

svim va`nim sastancima koje je Dodik imao Cvijanovi}ka mu je bila nezaobilazna

pratnja. Naro~ito je bila obavezna na sas-tancima na kojima se razgovaralo iliodlu~ivalo u Republici Srpskoj u kontekstuBosne i Hercegovine. Posebno mu je biladesna ruka u famoznim „butmirskim pre-govorima“ o ustavnim promjenama koje su

vodili stranci.Kao osoba od najvi{eg Dodikovog povjerenja, upu}ena je u mnoge njegove tajne.Izvori iz SNSD-a tvrde da Cvijanovi}kanije odana nikome iz vrha vlasti RS-aizuzev predsjedniku RS-a. Prije dolaska uSNSD nije bila ~lan ni jedne stranke u RS-u.

Pona{anje Dodikove ljubimice vrlo jesli~no njegovom — bahato i agresivno. Sobzirom na svoj povla{teni poloàj kod{efa SNSD-a moè sebi dozvoliti da „nezarezuje nikoga“. Zbog svega toga mnogiDodikovi saradnici su nezadovoljninjenom ponovnom kandidaturom za premi-

jera..

Kada je prije godinu dana postavio n~elo Vlade RS-a umjesto AleksandDòmbi}a, Dodik je rekao da Cvijanovi}k

predstavlja osvjeènje i da }e dati noimpuls Vladi RS-a. Me|utim, njen prist

paju}i ekspoze u Narodnoj skup{tini RS pokazao je o kom formatu politi~ara rije~. U njemu naime Cvijanovi}ka ni

rekla ni{ta konkretno, reda radi je akcentrala borbu protiv kriminala i korupcije,iznijela potpuno blijed koncept reform

privrede. Ina~e, Cvijanovi}ka je medijsnezanimljiva jer su njeni istupi uglavno

puni fraza. Na osnovu svega navedenog jasno je d

se @eljka Cvijanovi} ponajmanje razumiu ekonomiju, finansije i socijalne neda}Upu}eni izvori iz SNSD-a za na{ list ka`da je upravo takva Cvijanovi}ka idealna, j}e novi stvarni premijer (kao i do sada) bMilorad Dodik. Od Cvijanovi}ke Dodo~ekuje da ispuni svoju ulogu “medijuma

preko kojeg }e on voditi Vladu RS-a.


RAM ZA SLIKU PREMIJERKE RS-a

Najja~a SNSD-ova osovina Milorad

Dodik - Igor Radoji~i} u dobroj mjeri je osla-bila. Naime Radoji~i}a je neprikosnovenilider SNSD-a Dodik izbacio iz odlu~ivanja oklju~nim politi~kim i ekonomskim pitanjima.Radoji~i} je, tvrde upu}eni, veoma sujetanpoliti~ar, i te{ko prihvata ~injenicu da je,umjesto da bude druga violina, izolovan iz

javnog ìvota. Dodik je Radoji~i}a, koji jepre{ao dug put od najperspektivnijegSNSD-ovca do Dodikovog opstruktivnogmomka, odlu~io da u narednom periodusvede na najmanju mogu}u mjeru. înjeni-ca je da Radmanovi} i Radoji~i} ne

odlu~uju ni o ~emu, ali je po njih

poraàvaju}e da su isklju~eni ~ak i izkadrovskih kombinatorika. Ina~e, Radoji~i}se otvoreno suprotstavio da Cvijanovi}kabude mandatar, tvrde}i da je nekompetent-na. Naime Radoji~i} je preko partijskih dru-gova mjesecima lobirao da se on na|e na~elu Vlade RS-a. Zadnju ponudu Radoji~i}

je od {efa SNSD-a dobio uo~i konstitu-tivne sjednice parlamenta RS-a, kada mu

je predlo eno da bude {ef Kluba poslanikaSNSD-a. Na tu ponudu Radoji~i} je reago-vao burno. Upu}eni tvrde da pri tom nijebirao rije~i.

IZBOR CVIJANOVI]KE NAPRAVIO RASKOL U SNDS-u

Dodik marginalizovao IgoraRadojičića

RADOJIÎ] IZBAÊN IZ IGREIgor Radoji~i} na{ao sa u nemilosti {efa SNSD-a



Uvo|enjem prinudne uprave u“Bobar banku” otvorena je novaafera u Republici Srpskoj. Svi{alteri Bobar banke u RS-u suzatvoreni, a glavna ekspozitura i

sedam filijala nemaju likvidnost koja je poZakonu o bankama obavezna da bi banka

mogla raditi. Svi ra~uni fizi~kih i pravnihlica u momentu uvo|enja prinudne uprave27. novembra su blokirani. Agencija za

bankarstvo RS-a je sa interventnim timomupala u prostorije Bobar banke i imenovala

prinudnog upravnika Savu [evaljevi}a. Ontvrdi da nema razloga za paniku, ali da jesve mogu}e, pa i ste~aj Bobar banke.

Ukupni ulozi u Bobar banci iznose oko250 miliona maraka. Svi depoziti u iznosudo 50 hiljada maraka osigurani su uAgenciji za bankarstvo RS-a, ali svi kojiimaju u{te|evinu ve}u od tog iznosamora}e da pri~ekaju.

Bobar banka bi, po svemu sude}i,mogla da postane nova finansijaka afera uRepublici Srpskoj. Naro~ito ako se ima uvidu ~injenica je da je gubitak banke u

prvoj polovini ove godine dost igaonevjerovatnih 13 miliona maraka. Ina~e,

preko Bobar banke kredit IRB-a od petmiliona maraka dobila je Dodikovamiljenica @eljka Dragi~evi}. Kredit nikadnije vratila, a po svemu sude}i i ne}e.

Dragan âvi}, lider NDP-a, kaè kakoima saznanja da se stanje na bankarskim

papirima ne slaè sa prebrojanom

gotovinom u trezoru i da sve upu}uje da su pojedinci bili dobro upu}eni u neminovnu propast banke i da su na vrijeme podiglisvoj novac.

“Grupacija Bobar imala je izda{nu podr{ku Investiciono-razvojne banke RS-a,koja je prije dvije godine izvr{iladokapitalizaciju te banke. Preko Bobar

banke, IRB RS je dala kredite fizi~kim i pravnim licima u ukupnom iznosu od 43,7miliona maraka. Klijenti banke prekorevolving kredita treba da vra}aju pare uIRB. IRB nakon uvo|enja prinudne upravemora da se brine za svoje plasmane. îtav

niz pitanja se ovim otvara, a da bi se ona

zatvorila, mora se provesti ozbiljnakriminalisti~ka istraga.

Ministar finansija Zoran Tegeltija i[evaljevi} prikrivaju zlo~in koji je po~injen

protiv gra|ana ~ijih }e 115 miliona marakadobrim dijelom propasti. Ho}e li Specijalnotuìla{tvo shvatiti da se radi o ogromnoj

plja~ki, a najve}a potvrda te plja~ke jeuvo|enje prinudne uprave. Evidentno je da

se u Bobar banci i pravnim licima u bancigodinama de{avao kriminal, evidentno jetaj taj kriminal prikrivan od strane vlastiRS-a jer je pokojni Gavrilo Bobar bioistaknuti ~lan SNSD-a. Povezane firmeGavrila Bobara prelivale su ogroman novaciz {upljeg u prazno i, ako se ispostavi nakraju perioda prinudne uprave da ova bankamora u likvidaciju, {teta na teret dràve igra|ana iznosi}e vi{e od 100 miliona KM.Bez dileme, plja~ke je bilo u ogromnimrazmjerama, a sada SNSD vrhu{ka

poku{ava svu krivicu svaliti na pokojnogGavrila”, kaè âvi}.

On tvrdi da se u sli~noj situaciji nalazi iBanka Srpske odnosno biv{a Balkaninvestment banka. “Radi se o desetinamamiliona maraka za koje se ne zna gdje su oti{lei za to niko nije odgovarao”, kaè âvi}.

Ekonomski stru~njaci upozoravaju da biova afera mogla da dovede do samog

politi~kog vrha RS-a. Sprega finasijskogkriminala i politike ~vrsta je u slu~ajuBobar banke, smatra ekonomista Slavi{a

Rakovi}.“Uvo|enjem privremene uprave na neki

na~in se u privremenu paralizu dovodi

privredni ìvot, prije svega u Semberiji,

gdje je koncentracija poslovanja Bob banke bila najve}a. Ova odluka je donesennajvjerovatnije zbog toga {to je Bob

banka pala ispod kapitalnog cenzusa i nmoè vi{e da ispuni uslove poslovanja skladi sa Zakonom o bankama, ali do{la

prekasno. U slu~aju Bobar banke, kaoranije u slu~aju Balkan investment bankgovorimo o pogubnoj sprezi politike

poslovanja, odnosno politike i bankarstvPrije godinu dana sam upozoravao nopasnu koncentraciju javnih sredstava slu~aju Bobar banke i opasnu spregu koj

je vr{i la Investiciono-razvojna bankkojom, o~ito, ne upravljaju bankari ve

politi~ari. To je sve dovelo do jedne velikmase kreditnih gubitaka”, kaè Rakovi}.

On tvrdi da je krajnje diskutabiln postavljanje [evaljevi}a za prinudnoupravnika.

“Bez obzira na stru~nost i profesinalnost Save [evaljevi}a, Zakon

bankama propisuje da privremeni upravn

ne moè da bude stariji od 65 godina, [evaljevi} je prevalio 74 godinu. Da li ikmoè da obrazloì iz kojih je razlog[evaljevi} imenovan na jednu takvdu`nost koja je izuzetno sloèna i zahtijevdanono}ni rad.”

Prinudni upravnik najduè moè da zadrì godinu dana na ~elu banke, ali naredna dva mjeseca mora da predlomjere za vra}anje likvidnosti. Do sada nikod nadle`nih iz RS-a nije odgovorio n

pitanje za{to se na vrijeme nije reagovana upozorenja ekonomista o katastrofalno

stanju u Bobar banci.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: MIRHA DEDI]

Uvođenjem prinudne uprave u «Bobar banku» i nezakonitimpostavljanjem Save Ševaljevića za prinudnog upravnika otvorena je

nova finansijaka afera u Republici Srpskoj

Ukoliko Bobar banka ode pod stečaj, građani

RS-a će ostati bez 115 miliona maraka

BANKA PRED STEÂJEMVrh RS-a }e za propast Bobar banke optuìti pokojnog Gavrila Bobara



Nakon {to je njema~ka revizorskaku}a Werner&Schnittke GmbH

po~etkom oktobra dostavilafinancijsko izvje{}e o

poslovanju Helsin{kog komitetaza ljudska prava u BiH u 2013. godini, izvani~no je potvr|eno da je ta nevladinaorganizacija dovedena do propasti, saslabim izgledima za oporavak. U vrijemerevizorske kontrole, u jesen pro{le godine,Helsin{ki komitet je ostao bez grantova idrugih prihoda nu`nih za financijskioporavak i, {to je posebno zabrinjavaju}e,

bez perspektive , budu}i da je potencijalnim donatorima jasno poru~enoda vi{e ne daju novac. „Godinama su

klju~ni uposlenici Helsin{kog komiteta za

ljudska prava u BiH zara|ivali visoke

pla}e, u iznosu od 1.500 do 2.800 KM,

koje su sami dogovarali. Zaobilazili su

interne kontrole, Upravni odbor nije bio

uklju~en, i nije bila postavljena skala

zarada“, konstatirali su revizori,napominju}i da su odgovorni ~elnici,nakon {to su financijski iscrpili(oplja~kali) i osiroma{ili Helsin{kikomitet, dali ostavke. „Sama organizacija

nema sredstava da bi se oporavila iz

sada{nje situacije“, zaklju~ak je nezavisnerevizije, nakon {to je utvr|eno da surashodi odavno prema{ili prihode.

Osim {to je, dakle, Helsin{komkomitetu u BiH preporu~ena likvidacija, u

financijskom su izvje{}u i partnerske

me|unarodne organizacije upozorene da prekinu suradnju s kolegama iz Sarajeva.

NEZAKONITO POSLOVANJE

I POREZNE UTAJE

„Imamo ozbiljne sumnje da Helsin{ki

komitet ima mogu}nost za daljnje

poslovanje. Postoji veliki rizik da se

sredstva od projekata koriste za pokrivanje

dugova, a ne za provedbu novih projekata“,upozorili su revizori nevladinu organizacijuCivil Rights Defenders iz [vedske, isti~u}ida je interna kontrola rada Helsin{kogkomiteta u BiH do sada bila na niskojrazini, da financijska izvje{}a premadonatorima nisu ura|ena prema bh.zakonima, kao i da su otkriveni brojni

porezni prekr{aji. „Nema strate{kog ili

godi{njeg plana, nema novih ideja i nije

jasno koje usluge Helsin{ki komitet èli

pruìti bh. dru{tvu“, konstatira se urevizorskom izvje{}u. Istodobno je novomrukovodstvu Helsin{kog komiteta poru~eno

da, ukoliko èle povratiti povjerenje potencijalnih donatora, najprije morajuuspostaviti precizne mehanizme internekontrole. „Poslovanje mora biti uskla|eno

sa bh. zakonima i propisima, najmanje

dvije tre}ine ~lanova Upravnog odbora ne

bi smjeli imati nikakve financijske koristi

od ove organizacije, bankovni ra~uni

moraju biti otvoreni samo na Helsin{ki

komitet“, sugerirali su revizori i inzistiralida nevladina organizacija s me|unarodnimugledom (kakav Helsin{ki komitet imasvugdje u svijetu osim, izgleda, u BiH) ne

bi smjela raditi nezakonito i biti optuèna

za utaju poreza.


LIKVIDACIJA HELSIN[KOG KOMITETA BiH

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Članovi Upravnog odbora Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, koji suizabrani prošle godine, zatražili su nedavno da se protiv bivših predsjednikaSRÐANA DIZDAREVIĆA i VERE JOVANOVIĆ podignu kaznene prijave, kako

bi se konačno utvrdilo ko je odgovoran što je ta nevladina organizacija, sdugogodišnjom tradicijom, opljačkana; prethodno je nezavisna revizorska kuća iz

Njemačke u Sarajevo dostavila financijsko izvješće u kojem se navodi da Helsinškkomitet u BiH nema sredstava za oporavak, a partnerskim međunarodnimorganizacijama preporučuje prekid suradnje, zbog opasnosti da bi donacije za

nove projekte mogle biti potrošene za izmirenje starih dugova

K O M I T E T K A O S U D B I N A

OVO JE MOJA KU]A LJUDSKIHPRAVA, @IVIO SAM TU



O~evidne nepravilnosti u dosada{njeradu Helsin{kog komiteta u BiH, koje neovisna revizija utvrdila, uglavnom odnose na dugogodi{nju upravu biv{e

predsjednika Sr|ana Dizdarevi}a, za ~ijesu mandata nastali dugovi, koji jo{ uvijestiù na naplatu.

OVO JE MOJA KU]A, @IVIO SAM TU

Slobodna Bosna je u prolje}e pro{

godine, nakon {to se Dizdarevi}, poslijneuspjelog izleta u politiku (na Op}iizborima 2010. je bio kandidat Nastranke) vratio na ~elo Helsin{kokomiteta, prva pisala o sumnjivi

poslovima dugogodi{njeg predsjednikkojima u trag nije mogla u}i ni njegovnasljednica Vera Jovanovi}. Sr|aDizdarevi} je, naime, vodio Helsin{komitet u BiH punih petnaest godina, prinego {to se 2010. kratko povukao sa funkcije. Zamijenila ga je Vera Jovanovikoja danas tvrdi da ni prije, a ni poslij

primopredaje du`nosti nije izvr{ena revizi poslovanja, iako je ona uporno inzistirana ~istim ra~unima. „Ja sam potpisiva

ugovore s donatorima, ali nisam ima

kontrolu nad internom podjelom novc

Bila sam potpuno izolovana, nisam ima

pristupa ra~unima. Da jesam, sigurno se n

bi desilo da mi Helsin{ki komit

ostane duàn 15.000 KM z

neispla}ene plate“, kaè biv predsjednica, koja je zbo

dugova tuìla Helsin{komitet za ljudska prava BiH. Sudski je proces n

Op}inskom sudu u Sarajevzavr{en, uskoro bi treba biti donesena i presuda, ali znakovito da su za trajan

su|enja otkrivene mnog


KOLIKO JE KO[TALA BORBA ZA LJUDSKA PRAV

POSLIJE MENE BANKRONakon 16 godina uprave Sr|anDizdarevi}a, Helsin{ki komitet ostao i bez imovine, i bez ugled

VERA JOVANOVI]“Bila sam potpuno izolovana,nisam imala pristupa ra~unima”



neregularnosti za koje, tvrdi VeraJovanovi}, do tada nije ni znala.

„Falsifikovani su moji elektronski

potpisi, koji su bili u kompjuteru, {to je na

su|enju potvrdio i vje{tak finansijske

struke“, obja{njava Vera Jovanovi}. Onakaè da je u vrijeme dok je bila

predsjednica Helsin{kog komiteta potpi-sano nekoliko donatorskih ugovora, ali sekasnije ispostavilo da je novac potro{en naizmirenje ranijih dugovanja. „Dugove je

napravio biv{i predsjednik Sr|an

Dizdarevi}“, izri~ita je gospo|a Jovanovi},napominju}i da je njezin prethodnik imaokontrolu nad pet nerezidentnih bankovnihra~una, otvorenih na Ku}u ljudskih prava(veleljepni objekat u sarajevskom naseljuGrbavica), ~iji je direktor, tako|er, bioDizdarevi}. „Ta~no je da je Vera

Jovanovi} od @ivice Abadì}, koja je bila

generalni sekretar Helsin{kog komiteta,

traìla financijske izvje{taje. Iako je

uporno insistirala, izvje{taje nikada nije

dobila, jer ih je @ivica krila“, potvrdio je urazgovoru za „SB“ sugovornik koji je biodobro upu}en u rad Helsin{kog komiteta,ali je molio da ostane neimenovan. On jeotkrio i da je Sr|an Dizdarevi}, nakon {to

je pri je ~et iri godine formalno daoostavku, jo{ devet mjeseci primao pla}u,za izmi{ljeni posao me|unarodnogkoordinatora, u iznosu od oko 3.000 KM.

Vera Jovanovi} je, podsjetimo,Helsin{ki komitet napustila u prolje}e2013., kada je za novog-starog predsjed-nika ponovno izabran Sr|an Dizdarevi}.Dizdarevi} je po~etkom godine oti{ao u

mirovinu, nakon ~ega ga je zamijenilaaktualna predsjednica Boàna Kordi},ina~e, dugogodi{nja uposlenica Helsin{-kog komiteta. Kako je, me|utim,financijska situacija bila sve gora, ume|uvremenu izabrani novi ~lanoviUpravnog odbora: Enver Kazaz, Emir

Habul, Du{ka Juri{i}, Zlatko Dizdarevi},

Petar Skert, Vedran Hadòvi} i BoànaKordi} zatraìli su da se kona~no napravirevizija poslovanja.

„Upravni odbor ve} duè od godinu

dana poku{ava da rije{i te{ku situaciju u

koju je Helsin{ki komitet doveden pod

upravom Vere Jovanovi} i Sr|ana

Dizdarevi}a. ^lanovi Upravnog odbora

nisu bili u mogu}nosti da sami otkriju

financijske malverzacije i sumnjive

poslove koje su vodili odgovorni ljudi -

predsjednik i predsjednica. Zbog toga smo

poku{ali u nekoliko navrata do}i do

finansijskog izvje{taja i relevantnih

dokumenata koji bi na bilo koji na~in

pokazali stvarno finansijsko poslovanje u

Helsin{kog komitetu“, potvrdio je urazgovoru za „SB“ Enver Kazaz.

On je objasnio da je revizorsko

izvje{}e uradila partnerska organizacija

Helsin{kog komiteta za ljudska prava uBiH, kao i da je na temelju istogdokumenta Upravni odbor jednoglasno

zaklju~io da se podigne kaznena prijav protiv odgovornih osoba. Na pitanje da su ~lanovi Upravnog odbo


LIKVIDACIJA HELSIN[KOG KOMITETA BiH

POTRAGA ZA FINANCIJSKIMIZVJE[TAJIMA Enver Kazaz i ostali ~lanoviUO godinu dana nisumogli do}i do relevantnih

dokumenata



problematizirali i prodaju Ku}e ljudskih prava, nakon ~ega je sjedi{te Helsin{kogkomiteta preseljeno u prostorije koje suiznajmljene od sarajevske Op}ine Centar,Enver Kazaz nije mogao dati precizanodgovor.

„Ne mogu govoriti o konkretnim

podacima, jer ih naprosto ne znam.

Upravni odbor nije imao nikakve

informacije o prodaji Ku}e ljudskih prava,

ali je zanimljivo da se u papirima

pojavljuje vi{e vlasnika. S jedne strane

imate direktora Ku}e ljudskih prava

Sr|ana Dizdarevi}a koji sa Sr|anom

Dizdarevi}em, ali kao predsjednikom

Helsin{kog komiteta za ljudska prava,

sklapa ugovore o iznajmljivanju prostora“,kaè Kazaz, podsje}aju}i da je sada{njiUpravni odbor izabran pro{le godine. „Mi

smo se suo~ili sa, u najmanju ruku

netransparentnim na~inom poslovanja

Helsin{kog komiteta i poku{ali ga u~initi

transparetnim. Ovo je prvi Upravni odbor

koji je pokrenuo ta pitanja, nikada do sada

nijedan Upravni odbor nije imao ozbiljan

uvid ili analizu poslovanja Helsin{kog

komiteta. Mi smo do dokumenata do{li tek

nakon ostavke Sr|ana Dizdarevi}a“,

obja{njava Enver Kazaz, uz napomenu da

su financijska izvje{}a za prethodnegodine bila pozitivna, ali da nisuodraàvala stvarno stanje, {to opet upu}ujeda su bila frizirana.

Dugogodi{nji predsjednik Helsin{kogkomiteta u BiH i raniji direktor Ku}eljudskih prava Sr|an Dizdarevi}, me|utim,odlu~no negira da su ogromna dugovanjanastala za njegovog mandata i odbacujesve optu`be ~lanova Upravnog odbora.

AKO LA@E KAZAZ, NE LA@U REVIZORI

„Ja sam se 2013. kandidovao za

predsjednika Helsin{kog komiteta, upravo

kada je taj dug bio ogroman, a u namjeri

da poku{am na}i neko rje{enje. Uspio sam

za godinu dana dug smanjiti za 100.000

maraka, zbog ~ega smatram da se radi o

vrlo ru`nim podvalama i insinuacijama,

koje nemaju osnova. Osim individualno

stava Envera Kazaza, nije mi poznato da

Upravni odbor donio odluku o podno{en

krivi~ne prijave. Ovdje se radi o li~no

stavu jednog ~lana, koji ne zavre|uje da s

na njega reaguje“, kaè Sr|an Dizdarevi Na na{u opasku da je Kazaz bio izri~odnosno, da je inzistiranje na utvr|ivanjodgovornosti ranijih predsjednikHelsin{kog komiteta u BiH jednoglasazaklju~ak Upravnog odbora, Sr|aDizdarevi} je odgovorio da je posrije

la`, ba{ kao i optu`be da je poslovao preknerezidentnih bankovnih ra~una. „Ka

direktor Ku}e ljudska prava ja sam ima

kontrolu nad bankovnim ra~unima, ali sa

s obzirom na dugove, vidio da posto

dubioza. Kada sam se u februaru 2010

nakon petnaest godina, povukao s funkci

predsjednika Helsin{kog komiteta ostav

sam stanje bez ijedne dubioze. Nijedn

revizija nikada nije ukazivala n

probleme“, tvrdi Sr|an Dizdarevi}.Kada je posrijedi prodaja Ku}

ljudskih prava u Sarajevu, Sr|aDizdarevi} kaè da je odluku o proda

donio Upravni odbor Fondacije Ku}ljudskih prava u Oslu, a da je on bio saizvr{itelj. „Meni se sada pripisuje d

sam ja prodao Ku}u ljudskih prava. P

to je kao kada bi me optuìli da sa

prodao Ajfelov toranj, to s

nevjerovatne i besmislene optu`be

smatra Dizdarevi}. Kada smo na krarazgovora pitali Dizdarevi}a da li s

pr ema njegov om mi{l jenju, za lo poslovanje Helsin{kog komiteta krivVera Jovanovi} i sada{nja predsjednicBoàna Kordi}, kazao je kako ne ègovoriti ni o svojoj prethodnici, ni svojoj nasljednici.


KOLIKO JE KO[TALA BORBA ZA LJUDSKA PRAV

NALAZ REVIZORA:„Godinama su ključniuposlenici Helsinškog

komiteta za ljudska pravau BiH zarađivali visokeplaće, u iznosu od 1.500do 2.800 KM, koje susami dogovarali”

LJUDSKA PRAVA NA PRODAJUSr|an Dizdarevi} tvrdi da je Ku}a ljudskih

prava u sarajevskom naselju Grbavicaprodata po nalogu Fondacije iz Osla



Zulfikar Ali{pago zvani Zuka, ratnizapovjednik Specijalnog odreda„Zulfikar“ pri [tabu Vrhovne ko-mande Armije BiH, planirao je

prije ~etiri godine da se podmuklo

osveti biv{oj dràvnoj tuìteljici Vesni

Budimir, na sre}u, bez uspjeha. Nekada{nja{efica Posebnog odjela za ratne zlo~ineDràvnog tuìteljstva a danas sutkinjaUstavnog suda Federacije BiH, na Zukinojse meti na{la godinu ranije, kada je istraguo stravi~nom zlo~inu nad 22 hrvatska civilai vojnika u hercegova~kom selu Trusinadovela u zavr{nu fazu i krenula shap{enjem pripadnika odreda „Zulfikar“.

Najprije su u jesen 2009. uhap{eni Nedàd

Hodì} zvani Dòn Vejn, Mensur Memi}

zvani Menta, Dèvad Sal~in zvani Struja iSenad Hakalovi}, a do kraja godine i Nihad

Bojadì}, u ratu Ali{pagin zamjenik inajbliì suborac, te Jusuf Hadàjlija zvaniHomeini. No, premda je istraga o krivcimaza zlo~in nad stanovnicima Trusine odsamog po~etka vodila prema zapovjednikuSpecijalne jedinice „Zulfikar“, ZukaAli{pago je uhap{en posljednji, tek po~et-

kom februara 2010. Prethodno je, me|utimskovao plan da tuìteljicu Vesnu Budim

po svaku cijenu diskreditira.

AKO JE NE SKINEM POLITI^KI,

SKINUT ]U JOJ GLAVU Nekoliko mjeseci posl ije hap{enjZulfikara Ali{page Zuke tuìteljica Budim

je preko posrednika dobila upozorenje o


EKSKLUZIVNO

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Nekadašnja šefica Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH VESNABUDIMIR dobila je prije četiri godine upozorenje da joj ZUKA ALIŠPAGO, ratnizapovjednik Specijalnog odreda „Zulfikar“, koji je optužen za ratni zločin nadhrvatskim stanovnicima sela Trusina, sprema podmuklu osvetu; u šokantnom

iskazu zaštićenog svjedoka, jednog od Zukinih zatvorskih cimera, navodi se kako

je Ališpago u februaru 2010. iz pritvora organizirao provalu u stan tadašnjegglavnog državnog tužitelja MILORADA BARAŠINA i ukradeni laptop namjeravaopodmetnuti tužiteljici Vesni Budimir

ALI NISU ZNALI

DA POSTOJI ZUKA

Za{ti}eni svjedok upozorio biv{u dràvnu tuìteljicuVesnu Budimir da Zuka Ali{pago iz pritvora sprema

njezinu diskreditaciju, ali i likvidaciju?!

U B I T I P T I C U - T U @ I T E L J I C U

IMA NEKA TAJNA VEZA Zulfikar Ali{pago je znao za svedetalje iz istrage koja se protivnjega vodila u Tuìteljstvu BiH



jednog zatvorenika iz Kazneno-popravnozavoda u Mostaru, koji je tvrdio da sprema njezina likvidacija. Zatvorenikkoji }e ubrzo dobiti status za{ti}enosvjedoka, potom su saslu{ali istraìtelDràvne agencije za istrage i za{ti(SIPA), ali i sama tuìteljica Budiminakon ~ega je njegov iskaz zaveden „predmetu Trusina“, uz najstroìje mjetajnosti.

Svjedo~enje zatvorenika kojem se Zuk povjeravao u zatvoru sve je doskora bistrogo ~uvana tajna, iako policijska istrag

jo{ uvijek nije zavr{ena, unatoinformacijama da se na meti ZulfikarAli{page Zuke nije na{la samo tuìteljicVesna Budimir, nego i njezin raniji {eglavni dràvni tuìtelj Milorad Bara{in

Da su, ipak, povjerljive informacije uzezaozbiljno, potvr|uje ~injenica da je VesnBudimir odmah dobila policijskosiguranje i da su je pripadnici SIPA~uvali godinama.

U {okantnom iskazu datom inspektrima SIPA-e i tuìteljici Vesni Budimiza{ti}eni je svjedok otkrio kako mu Zulfikar Ali{pago povjerio da je oorganizirao provalu u stan tada{njeglavnog dràvnog tuìtelja MiloradBara{ina. Nepoznati su „lopovi“, podsjetmo, upali u Bara{inov slu`beni stan Sarajevu potkraj februara 2010., dok

biv{i {ef Tuìteljstva BiH nalazio nme|unarodnoj konferenciji u Den Haagali osim jednog laptopa nisu uzeli ni{ta ovrijednijih stvari. „Zuka mi je rekao da

laptop ukraden s namjerom da se podmetn

Vesni Budimir i da se ona na taj na~

diskredituje, ali jo{ nije znao ho}e li g

podmetnuti u njen stan ili u automobi

Obja{njavao je da Vesna Budimir im

ambiciju da postane glavna dràvn

tuìteljica, da je obi~na glupa~a, koja je d

istrage o ratnim zlo~inima u Trusini radi

na bagatelnim krivi~nim djelima.“

Svjedok je potom ispri~ao da jAli{pago na realiziranju tog podmuklo

plana angaìrao pet-{est svojih prijatelja, da je imao i rezervnu varijantu, dakakukoliko poku{aj kompromitacije tuìteljiBudimir propadne. Na pitanje istraìtel

{to je podrazumijevao „plan B“, svjedok kratko odgovorio da je Zuka mislio nfizi~ku likvidaciju tuìteljice. „Rekao j

je.... joj mater, ako je politi~ki ne skinem

skinut }u joj glavu. Tvrdio je i da ima p

sati snimljenog razgovora s tuìteljico

Budimir i kako ona, da nije bilo njega, ne

bila gdje je sada.“

ZUKINI INSIDERI U SIPA-i I

TU@ITELJSTVU BiH

Sude}i prema tvrdnjama svjedoklaptop koji je ukraden iz stana Milorad

Bara{ina trebao je biti podmetnut Ves

4.12.2014. I SLOBODN BOSN 2

SVJEDOÊNJE OD KOJEG SE LEDI KR

POSEBNE MJERE ZA[TITENekada{nja dràvna tuìteljica VesnaBudimir godinama je imala policijsku

pratnju zbog prijetnji Zuke Ali{page



Budimir u prolje}e 2010., prije nego {toSud BiH donese novu odluku o produènjuili ukidanju pritvora Zulfikaru Ali{pagi. „U

sve su bili uklju~eni i neki generali Armije

BiH“, dodao je Zukin zatvorski prijatelj.Desetak dana kasnije, u martu 2010.,

Ali{pago se pohvalio cimerima umostarskom zatvoru kako je glavni dràvnituìtelj dobio njegovu poruku. „Pro~itao je

dio Bara{inove izjave u Dnevnom avazu,

kada je on rekao da zna ko mu je provalio u

stan. Jo{ nam je otkrio da je Sefer Halilovi}

angaòvao advokata Kadriju Koli}a da

brani Senada Hakalovi}a, kako bi do{ao u

posjed dokaza Tuìteljstva BiH od samog

po~etka istrage i tako pripremao svoju

odbranu“, napomenuo je svjedok.Premda je dràvna tuìteljica Vesna

Budimir prije dvije godine podnijela prijavu protiv inspektora u Centru zaistraìvanje ratnih zlo~ina SIPA-e Marija

Kapetanovi}a i njegove kolegice Dènane

Omerhodì}, i to zbog sumnje da su primili

novac od Zulfikara Ali{page, za{ti}eni jesvjedok iznio posve drugu stranu pri~e.„Zuka nam je otkrio da je inspektorima koji

su istraìvali zlo~in u Trusini nudio novac,

svakome po 50.000 maraka, ali da novac

nisu uzeli oni koji su ga uhapsili“, kazao jesvjedok. Prema iskazu svjedoka, pare suispla}ene posve drugom ~ovjeku, koji jeAli{pagi sve vrijeme dostavljao informacijeo „predmetu Trusina“, iz ~ega se dazaklju~iti da je bio upu}en u sve detaljeistrage, odnosno, da je morao biti nava`nijoj funkciji.

KAUCIJA OD 530.000 KM

„Za Nihada Bojadì}a je govorio da je

obi~no g...., da ni{ta nije smio uraditi bez

njega, da je on (Zuka) osnovao jedinicu,

koja je bila njegova od prvog do zadnjeg

dana“, obja{njavao je svjedok, upozoriv{ituìtelje da Nedàd Hodì} zvani DònVejn glumi neura~unljivost. „Zuka se

ismijavao, govorio je kakva je Vesna

Budimir glupa~a i budala, kada je

povjerovala da je Dòn Vejn glup. On je

do{ao ku}i i sve ispri~ao èni, a ovamo je

tvrdio da se ni~eg ne sje}a“, prenio jesvjedok Ali{paginu izjavu, napominju}i da

je saznao i kako }e na web stranici koju

kreiraju Zukini prijatelji biti objavlje povjerljivi dokumenti iz istrage.

Ratni zapovjednik jedinice Zulfik„pohvalio“ se zatvorskim cimerima i da njegovom „zaslugom“, nakon zlo~ina na

hrvatskim civilima, sprije~en ulazavojnika UNPROFOR-a. Me|unarodne vojne snage zaustavio lokalni zapovjednHasan Hakalovi} jer mu je, navodno, Zukzaprijetio ubojstvom ène i djece?!

„Ona glupa~a drì Dèvada Sal~ina

pritvoru, iako je on cijelo vrijeme leà

mrtav pijan u nekoj sobi. U tu sobu s

donosilo oru`je koje se kupilo po selu

obja{njavao je Ali{pago. „U Trusini s

najvi{e ubijali Eniz Popara, Nedàd Hodì

Rasema Handanovi} Zolja i Tito“, svjedo~ je njihov zapovjednik. Zulfikar Ali{pago tvrdio da je od svih nekada{njih suboracnajvi{e zaduìo Eniza Poparu, kojem

pomogao nakon izlaska iz zatvora. „I dan

mu dajem 500, 1.000 maraka sedmi~no

kazao je Ali{pago, tvrde}i da je Popara, akzatreba, spreman i pucati na tuìteljicVesnu Budimir. Zulfikar Ali{pago je

pritvoru ostao sve do sredine juna 2012kada je pu{ten na privremenu slobodu, u

ponu|eno jemstvo u iznosu ve}em o530.000 KM. U prolje}e ove godine, SuBiH donio je rje{enje prema kojem je suds

proces, zbog Ali{pagine bolesti, razdvojedok je protiv njegovih nekada{njih vojnik

nedavno izmijenjena optu`nica.


EKSKLUZIVNO

Govore}i o odnosu saratnim zapovjednikom Armi-

je BiH Seferom Halilovi}em,Zuka Ali{pago je za{ti}e-nom svjedoku otkrio za{tosu se njih dvojica u poratnimgodinama razi{li. „Glupan,bolje bi mu bilo da mi jedao pare, kada se protivnjega vodio postupak uHagu, jer ne bih svjedo~ioprotiv njega“, obja{njavao

je Ali{pago, tvrde}i da se

u dokumentaciji koja je ozlo~inu u selu TrusinaTu iteljstvu BiH upu}enaiz Ha{kog tribunalanalaze kompromitiraju}idokazi i protiv SeferaHalilovi}a.

RATNI DRUGOVI I DUGOVI

Zuka Ališpago je od SeferaHalilovića tražio novac dane svjedoči protiv njega

NOVA OPTU@NICANakon razdvajanja sudskog procesa zbog bolesti Zuke

Ali{page, protiv njegovih vojnika je izmijenjena optu`nica

KOMANDNA ODGOVORNOSTSefer Halilovi}, ratni

komandant Armije BiH





Pozicija prvog i do sada jedinogdirektora Federalne uprave zainspekcijske poslove (Uprava)Ibrahima Tirka u predstoje}oj(ras)podjeli direktorskih du`nosti

ozbiljno je dovedena u pitanje. Iako je namjesto direktora 2007. postavljen uz

podr{ku tada, kao i sada, vladaju}e SDA,radi (samo)odrànja Tirak se pribliìo SDP-u,

posebno premijeru Nerminu Nik{i}u. Tokoketiranje sa SDP-om, kao i visok stepensamovolje koju je Tirak pokazao upravlja-

ju}i Upravom, natjerali su kadrovike SDAda se pozabave pitanjem mogu}eg

nasljednika Ibrahima Tirka na mjestudirektora. Kako nezvani~no saznajemo, imefederalnog ministra razvoja, poduzetni{tvai obrta Sanjina Halimovi}a na{lo se naspisku mogu}ih nasljednika IbrahimaTirka. I dok se plete kadrovska mreà okomjesta direktora Uprave, Ibrahim Tirak

privodi kraju poslove oko legalizacijePravilnika o unutra{njoj organizaciji isistematizaciji Uprave, kojim je predvi|enozapo{ljavanje dvadesetak novih uposlenika.

UDAR NA INSPEKTORA

Podsje}anja radi, Sindikalni odbor

Uprave upozoravao je i Vladu FBiH,Agenciju za dràvnu slu`bu i Ministarstvo

pravde da je Pravilnik donesen nanezakonit na~in, a predmet je proslije|en iFederalnoj upravnoj inspekciji. Jedino jereagovala Federalna upravna inspekcija,~iji je inspektor Ismet Pelak polovinomseptembra ove godine donio rje{enje kojemdirektoru Ibrahimu Tirku zabranjuje

primjenu novog Pravilnika o unutra{njojorganizaciji i sistematizaciji. Istim

rje{enjem direktoru Tirku nare|uje se da u propisanoj redovnoj proceduri izradi prijedlog Pravilnika, u ~ijem dono{enju }eu~estvovati i sindikalna organizacijaUprave, te da pribavi propisana potrebnami{ljenja i saglasnost Vlade na Pravilnik

prije njegovog usvajanja. S obzirom da jeTirak ve} pokrenuo proceduru prijemanovih, pretpostavljamo podobnih, uposleni-ka, odlu~io je da se obra~una sa inspek-torom Pelakom i Sindikalnim odborom.

Na rje{enje upravnog inspektora Tirak se àlio drugostepenom organu, odnosnofederalnom Ministarstvu pravde. Navodno,Tirak je àlbu sastavljao uz malu pomo}Pelakovog {efa, glavnog federalnogupravnog inspektora @eljka [karice.Istovremeno sa àlbom, Tirak je podnio i

zahtjev za izuze}e inspektora Pelaka ukojem nije naveden niti jedan zakonskiosnov za izuze}e, a traìo je i pokretanjedisciplinskog postupka tvrde}i da su

postojali elementi teè povrede slu`benedu`nosti dr avnog slu`benika, ne navode}ikoje. Sve to ura|eno je sa namjerom da sePelak upla{i i pokoleba, a zapo~eta

procedura provo|enja nepravilnog inezakonitog zapo{ljavanja i nepotrebnoggomilanja administracije dovr{ena je pokonkursu koji je ve} bio u toku. Povodomàlbe, ministar pravde Zoran Mikuli}

djelimi~no je preina~io rje{enje Pelaka,

kojim je Tirku omogu}eno da nastavi sa procedurom prijema novih uposlenika.

SVE PO ZAKONU

Nakon {to je od federalnog Ministarstva pravde dobio zeleno svjetlo za prijem novihradnika, direktor Tirak pa`nju je usmjeriona “neposlu{ni” Sindikalni odbor Uprave.

Nakon “konstruktivnih” razgovora obavlje-nih sa direktorom, trojica od sedam ~lanovaSindikalnog odbora podnijeli su ostavke.


IBRO DIRKA, BA[

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove IBRAHIM TIRAK, po svemusudeći, uspješno privodi kraju „misiju“ nezakonitog zapošljavanja i nepotrebnoggomilanja administracije a jedina prepreka na tom putu su mu federalni upravni

inspektor Ismet Pelak i Sindikalni odbor Uprave. Do konačnog ostvarenjaTirkovog cilja potrebno je samo da novoimenovani Sindikalni odbor Općinskom

sudu u Sarajevu uputi i službeni dopis o povlačenju tužbe za poništenje spornogPravilnika, koji je osnov za prijem novih dvadesetak „podobnih“ radnika

A GDJE JE PEÂT?

Ibrahim Tirak i muljaà bez granica



Me|utim, ~etiri preostala ~lana na ~elu predsjednicom Medinom Decovski ostasu dosljedna i spremna da idu do krajDirektor Tirak angaòvao je sebi odankadrove koji su od uposlenika Uprave ~lanova sindikata skupili potpise zsazivanje vanredne Skup{tine sindikata, nkojoj bi bio izabran Sindikalni odbor pmjerilu direktora Tirka. No, predsjednicSindikalnog odbora Medina Decovki,

zbog obaveza ~lanova Sindikata koji su pdirektivi direktora Tirka bili angaòvani n

poslovima poja~anog inspekcijskog nadodo kraja decembra ove godine, nije sazivaSkup{tinu sindikata, pa je to, navodno dogovoru sa Tirkom, uradio predsjednSindikata dràvnih slu`benika u FBiH Sal

Kru{~ica. Na skup{tini koja je odràna


DONO[ENJE AKTA BEZ TAKTA (II

ZGRADA UPRAVEDirektor Ibrahim Tirak neprikosnoveni je vladar unutarFederalne uprave za inspekcijske poslove, a i {ire

MISIJADIREKTORA Direktor Federalneuprave za inspekcijskeposlove Ibrahim Tirak neodustaje od namjereda uposli dvadesetak novih radnika



~etvrtak, 20. novembra, a kojom je predsjedavao Kru{~ica, izabran je noviSindikalni odbor Uprave, a za predsjednika

je imenovan direktor “odan” Muhamed

Hodì}, glavni {umarski inspektor.“Sve je ura|eno po Statutu. Ja sam

zakazao Skup{tinu sindikata Uprave na

kojoj je skoro stopostotnom ve}inom

glasova izabran novi Sindikalni odbor na

~elu sa Muhamedom Hodì}em. Dakle,

nije bilo prejudiciranja, a {to se ti~e

pro{log saziva Sindikalnog odbora

Uprave na ~elu sa Medinom Decovski

njima je pruèna pravna za{tita. Sindikat

dràvnih slu`benika u FBiH preko svo

advokata Op}inskom sudu u Sarajev

podnio je tu`bu za poni{tenje sporno

Pravilnika o unutra{njoj organizaciji

sistematizaciji, a odgovor na pitanje {

se de{ava izme|u ~lanova sindikata

Upravi morate potraìti od njih”, rekao predsjednik Sindikata dràvnih slu`bnika u FBiH Salih Kru{~ica. Me|utim

prvo {to je novoimenovani Sindikalnodbor zatraìo od svojih prethodnika nij

bi la relevantna dokumentacija, neg pe~at. Pe~at je traèn pod izgovoroovjeravanja dokumentacije potrebne zorganizovanje ceremonije dodje

paketi}a, ali upu}eni tvrde da je pe~ prijeko potreban kako bi se Op}inskosudu u Sarajevu uputio slu`beni dopis

povla~enju tu`be za poni{tenje spornoPravilnika. Na kraju valja re}i, da direktor Tirak kojim slu~ajem ovolikenergije i truda potro{io na rad institucina ~ijem je ~elu, nema nikakve sumnje d

bi Federalna uprava za inspekcijsk poslove bila bolja i daleko uspje{ni

negoli je sada.


IBRO DIRKA, BA[

Kako se Tirak obra~unava sa svojim neistomi{ljenicimanajbolje se vidi iz primjera sada ve} biv{ih uposlenika, odnosno

inspektora Federalne uprave za inspekcijske poslove Alzire Hotei Azema Mujana. Alzira Hota je, prema navodima direktoraIbrahima Tirka, protiv Uprave pokrenula dvadeset i ~etiri procesa,a u Upravi je ~etrnaest registratora sa dokumentacijom koja seti~e Hote, dok je Azem Mujan svojevremeno bio predsjedavaju}iSindikalnog odbora Uprave i ~lan Odbora koji je razvla{ten navanrednoj Skup{tini sindikata Uprave. I Mujan i Hota bili sufederalni inspektori za socijalnu i dje~iju za{titu, ali novimZakonom o inspekcijama, koji je stupio na snagu 9. septembra,amandmanskim intervencijama socijalna i dje~ija za{tita izUprave su preba~eni u Ministarstvo rada i socijalne politike.Dvadeset dana nakon stupanja na snagu pomenutog zakona iMujan i Hota dobili su rje{enja o prestanku radnog odnosa uUpravi. Ekspresnom brzinom inspektorski dvojac je na osnovu

prethodno potpisanog sporazuma izme|u Uprave i federalnogMinistarstva rada i socijalne politike preba~en u spomenutoministarstvo, a da nije ispo{tovan ni àlbeni rok. “Ovakoishitreno postupanje direktora Uprave na na~in izvr{enjanepravomo}nog rje{enja o prestanku radnog odnosa utijeku àlbenog roka, dovelo je ujedno i ovo Ministarstvo uobjektivnu nemogu}nost rje{avanja njihovog radno-pravnogstatusa”, napisao je ministar Vjekoslav amber, koji je radiprijema Hote i Mujana inicirao ùrno dono{enje saglasnosti VladeFBiH na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika ounutra{njoj organizaciji ministarstva kojim bi se otvorila radnamjesta za pomenuti dvojac. Na 62. sjednici Vlade usvojene suizmjene i dopune Pravilnika, a ministar âmber je rekao:“Moram naglasiti premijeru da se sa ovom izmjenom Zakona

o inspekciji i zatim, preno{enjem ona dva inspektora... To jetakva muljaà, to je takva... ne mogu opisati! Mi smo proveli

sporazum potpisan sa Upravom, a od Upravne inspekcijeMinistarstva pravde dobivamo dopis da nismo postupili uskladu sa zakonom i isti dopis dobivamo i od Agencije zadràvnu slu`bu. Na kraju, ovakvu izmjenu Pravilnika kakvusmo predloìli moramo usvojiti da bi tim ljudima barem mogliisplatiti pla}e. I jo{ mi ne{to nije jasno. Kada se radila izmjenaZakona o inspekciji, kada se inspekcija socijalne za{titevratila u okvir Ministarstva rada i socijalne politike, za{to senije vratila i inspekcija rada koja nam je najpotrebnija zbogkontrole sigurnosti zdravlja na radu koju i dan danas nikoìv ne obavlja, ili vrlo lo{e obavlja.”

NEPODOBNI NEPOTREBNI

Kako se Ibrahim Tirak rješava njemu nesklonihuposlenika

28

MUKE PO MINISTRU

Ministru rada i socijalnepolitike Vjekoslavuâmberu ni krivom,ni du`nom, poturenvru} krompir

(SIDI)KAT NA KATPredsjednik Sindikatadràvnih slu`benika inamje{tenika FBiH SalihKru{~ica pruìo je pravnuza{titu ~lanovima iz Uprave





S

tevan Doj~inovi}, glavni iodgovorni urednik Centra za

istraìva~ko novinarstvo (CIN)Srbije, nekoliko godina se bavio balkanskim kral jem kokaina

Darkom [ari}em. Putovao je u okolnezemlje i SAD, gdje je razgovarao satuìocima i istraìteljima kako bi potpunoogolio “poslovanje” najve}eg balkanskognarkokartela u istoriji. Knjiga je izazvalaveliko interesovanje kod politi~ara,novinara, ali i kriminalaca. Iza{la je prijemjesec dana, me|utim, izdava~ Samizdat jemorao do{tampati nakon {to je knjiga

prikazana pored kreveta srbijanskognarkobosa Dragoslava Kosmajca prilikom

njegovog spektakularnog hap{enja.“To je najbolja reklama koju sam

mogao da imam za knjigu. Taj snimak je

bio na svim televizijama i novinama.

Knjiga je iza{la u novembru i mi smo

je odmah morali da

do{tampamo. Drago mi je

da za nju postoji veliko

interesovanje u svim biv{im

republikama”, govori za na{list Doj~inovi}.

Putovali ste u

Ameriku, Italiju i Sloveniju,

gdje ste istraìvali poslove

Darka [ari}a. Koja saznanja

vezana za [ari}a su Vas

najvi{e iznenadila ili {okirala?

Meni su naj{okantnije[ari}eve veze sa politi~arima uSrbiji i Crnoj Gori. [ari} je sasvojom ekipom po svetu{vercovao kokain, a u Srbiji iCrnoj Gori su prali novac i bili povezani snjenom politi~kom elitom. Od policajaca uvi{e zemalja saznao sam koliko su oni bilisofisticirani. [okantno mi je bilo kada mi je

italijanski policajac prepri~avao na koji

na~in su oni kao grupa radili u Italiji. Naprosto {okira da neko sa Balkanu moèda napravi tako “ozbiljan” posao i bude utoj meri disciplinovan. [ari}eva grupa jedràla dobar deo trì{ta Milana koji im jeitalijanska mafija prepustila. Oni su u

Milanu, koji je bio jedna velika tr`nica zadrogu, prodavali na tone kokaina. To suizuzetno pa`ljivo radili. Imali su vojnu

disciplinu. Sedeli su u stanu sami sve dtrenutka kada bi trebali da izvr{e nekakciju. Nisu se druìli sa lokalcima, nisizlazili po lokalima, nisu pili, niskonzumirali drogu, nikada nije bidevojaka oko njih, nisu se bahato pona{a

niti razmetali novcem. @iveli su zaba~enim delovima grada. Bio saiznena|en kako su se istrenirali na taka


KAKO JE [ARI] OSVOJIO EVROPU

Razgovarala: MIRHA DEDI]

Knjiga beogradskog novinara STEVANA DOJČINOVIĆA “Šarić - Kako je balkanskkokainski kartel pokorio Evropu ” za samo mjesec postala je bestseler. Dojčinovićza naš list govori na koji način je otkrio do sada nepoznate detalje o Šarićevom

švercu kokaina iz Južne Amerike, pranju miliona eura u Srbiji, Crnoj Gori i BiH,te kako je narkomafija povezana sa biznismenima i političarima u regionu

SRPSKI NOVINAR KOJEGÎTAJU NARKOBOSOVI ZA “SB“

KNJIGA O [ARI]UREGIONALNI BESTSELERStevan Doj~inovi}, autor knjige o

[ari}u



na~in ivota jer ovde na Balkanu kriminalcise obi~no razme}u skupim automobilima iimovinom koja upada u o~i.

[ARI] U CENTRALI DA I]EVOG SPS-a

[ari}eva imperija je izrasla

zahvaljuju}i tijesnim vezama sa politi~a-

rima iz regiona. S kojim politi~arima su

[ari} i njegovi ljudi imali kontakte?

Osim sa premijerom \ukanovi}em injegovim ljudima u Crnoj Gori, oni su uSrbiji imali veze i kontakte sa ~elnicimaSocijalisti~ke partije Srbije koja je u tovreme bila u vlasti i dràla Ministarstvounutra{njih poslova. Sa svojim kolegama izCIN-a sam otkrio da je [ari} je bio vlasnik no}nog kluba “Vanila”, koji se nalazio uzgradi centrale SPS-a, a postojali su i direk-tni kontakti Ivice Da~i}a, i dva ~lana nje-govog kabineta, Branka Lazarevi}a i Ivice

Ton~eva, sa Rodoljubom Radulovi}em,

koji je optuèn kao jedan od ~lanovanarkokartela. Znamo da su imali sastanke sovom ekipom.

U vrijeme akcije “Balkanski ratnik”

postojala je sumnja da se Darko [ari} krije

u Crnoj Gori jer se tamo osje}ao za{ti}-

enim?

Tokom ~itave operacije “Balkanskiratnik” zvani~na Crna Gora se veoma~udno pona{ala. Generalno, tokom polic-ijskih akcija koje su prethodile Balkanskomratniku, nije bilo puno poverenja u istra`neorgane Crne Gore. Najdrasti~nija stvar je

bila {to je Crna Gora dala [ari}u garancijeza dràvljanstvo. [ari} je imaodràvljanstvo Srbije i pre nego {to jestavljen na Interpolovu potjernicu on sesklanja u Crnu Goru i traì dràvljanstvo.Prema zakonu, nije mogao imati dvojno

dràvljanstvo. U to vreme mediji dva

meseca pi{u da je on najve}i narkodiler nBalkanu. Me|utim, i pored toga u CrnGori dobija garanciju za dràvljanstvo. T

je bio vrlo ~udan potez koji je upu}ivao dCrnogorci nameravaju da ga sa~uvaju. O

je imao podr{ku dràvnog aparata u Crn

Gori koji je poku{avao da mu redràvljanstvo i izda paso{. U tom slu~aju n bi morao biti izru~en Srbiji ve} bi mu sudilo u Crnoj Gori. Kako je vremodmicalo de{avale su se neke vrlo ~udnstvari. Goran Sokovi}, koji je bio desnruka [ari}u, kojeg je potraìvala Srbija,Dejan [ekularac, kojeg je traìla Argentinuhap{eni su u Crnoj Gori. Me|utim, prekno}i pu{teni su na slobodu, a nakon toggubi im se svaki trag. Policija Crne Gosve vreme je radila polovi~no, verovatnzbog toga u timove koji su uhapsili ve}i de[ari}eve grupe nisu bili uklju~eni ljudi

Crne Gore. Pored toga, o vezam


BALKANSKI KOKAINSKI KARTEL U KORICAM

Veze [ari}a sa \ukanovi}em dokazuje revizorskiizvje{taj Prve banke, a sa Ivicom Da~i}em redovnikontakti s njim i njegovim prvim saradnicima

SU\ENJE BALKANSKOM NARKOBOSU DARKU [ARI]U[ari} je od svojih saradnika zahtijevao vojni~ku disciplinu i uzdrànost od raskala{enog ìvota



crnogorskog vrha sa [ari}em dosta govori irevizorski izve{taj Prve banke, ~iji jevlasnik Aco \ukanovi}, brat premijeraMila \ukanovi}a. U izve{taju se vidi da je[ari}eva ofshore firma registrovana uDeleveru ulagala milionske depozite u\ukanovi}evu Prvu banku. Tako da su onifinansijski bili blisko povezani.

Na koji na~in je [ari} prao novac i da

li je poznato koliko je ta~no uloìo u

Srbiju?

Jako je te{ko izra~unati koliko je tonovca. Tuìla{tvo je [ari}a optuìlo za

pranje novca u iznosu od 22 miliona eura.Me|utim, mi novinari iz CIN-a smo muna{li mnoge druge poslove koji nisuuklju~eni u tih 22 miliona. Te{ko je re}i okojoj cifri se radi, ali re~ je o novcu koju ni

jedna kriminalna grupa nije imala pre njihu istoriji. Re~ je o stotinama miliona eura.Oni su drogu prodavali po Evropi, novac

prebacivali u offshore firme, uglavnom u

ameri~koj dràvi Delever. Te firme uDeleveru su imale ra~une po Evropi na kojesu polagale novac od droge i u~estvovale u

privatizaciji u Srbiji. Privatizacija je i{lauvek po istoj {emi. Fiktivne firme izDelevera su davale vi{emilionski kreditefirmama u Srbiji, a po ugovoru bi se tafirma obavezala da, ukoliko ne vrati kredit,vlasni{tvo nad njom preuzima fiktivnafirma u Deleveru. To {to je radio [ari}

pokazuje da je imao dobar poslovniinstinkt. On li~no se nije bavio pranjemnovca. Njegova ekipa koja mu je pralanovac nije imala nikakve veze sa ljudima

koji su trgovali drogom. Ljudi koji su uSrbiji prali novac bili su advokati,ekonomisti, bankari, biznismeni. [ari} im

je poverio novac i oni su imali mnogo ve}eznanje oko pranja novca od samog [ari}a.Za razliku od narkodilera koji su imali

vojnu disciplinu, pera~i novca su igralisvoju igru. Dok su prali novac deo suuzimali za sebe. Me|u njima su ~ak nastalikonflikti. Mrzeli su se me|usobno iogovarali kod [ari}a. On ~ak nije mogao daih u potpunosti kontroli{e. Ta ekipa je

polako pucala sve dok srbijanska policijanije po~ela da sara|uje s jednim od njih.Po~eli su da prislu{kuju njihove razgovore,tako je sakupljeno dosta materijala koji se

sada koristi na su|enju protiv [ari}a.

Da li ste tokom vi{egodi{njeg

istraìvanja saznali ko je bio {ef Darku

[ari}u?

Na osnovu rezultata istrage na kojoj su

radile policije vi{e zemalja, a koje sasakupio, [ari} je imao partnerstvo sa jnekoliko kriminalaca i oni su borganizovani kao kartel ili konzorcijukriminalaca. Oni su zajedno ulagali nabavku kokaina. Recimo, od one dve tonkoje su zaplenjene u Urugvaju a koje

pripisuju [ari}u, oko 900 kilograma bilo vlasni{tvo druge grupe. [ari}ev partner tom poslu bio je Dragan To{i} iz Slovenij

Zajedno s njim uhap{eno je jo{ dvadesetakriminalaca. Njemu su sudili, ali Slovenija odbila dokaze u vidu prislu{kvanih razgovora koje je dostavila Srbija, psu ga pustili na slobodu. Uskoro }e mu bobnovljeno su|enje. Pored njega, [ari}


KAKO JE [ARI] OSVOJIO EVROPU

VEZE [ARI]A I \UKANOVI]A

[ari} je milione eurauloìo u Prvu banku u

vlasni{tvu brata Mila \ukanovi}a

HIT ME\U KRIMINALCIMADragoslav Kosmajac je neposrednoprije hap{enja ~itao knjigu o [ari}u



sara|ivao sa Bojanom Stano jkovi}em izPodgorice, koji je u bekstvu... Zatimgrupom okupljenom oko Dragana Dudi}aFrica iz Kotora, koji je u me|uvremenuubijen. Oni su se udruìli u koorporaciju izajedno nabavljali i distribuirali drogu.

[ARI] SPAVAO U “RADON PLAZI” Ko su bili [ari}evi partneri u BiH?

[ari} nije imao nekog jakog partnera uBiH, kao {to je recimo Dragan To{i} izSlovenije. Niko iz BiH nije sa [ari}emzajedno ulagao i nabavljao kokain. [ari} jeodli~no poznavao Nasera Kelmendija. On

se nakon bekstva iz Srbije dva mesecaskrivao u BiH. U Sarajevu su ga skrivalisinovi Nasera Kelmendija. Prema izve{tajuSIPA-e, [ari} je u Sarajevu spavao u hotelu

„Radon Plaza“. U su{tini, svi oni koji se bave tim poslom jako dobro se poznaju. Tose najbolje moglo videti na svadbi SafetaKali}a. Bili su u razli~itim poslovima, alisu sara|ivali, jedni su radili heroin, drugikokain...

Kaète da Darko [ari} u BiH nije

imao va`nijeg ~lana kartela, me|utim,

Zoranu ]opi}u je u Banjoj Luci su|eno kao

pera~u [ari}evog novca?

Zoran ]opi} je pobegao u Bosnu sa[ari}evim novcem koji je dobio prodajomfirme „Mitrosrem“. ]opi} se sa [ari}em

dogovorio da mu pla}a u ratama. Me|utim,kada je pala droga u Urugvaju, ]opi}a su uSrbiji optuìli da pere [ari}eve pare. Onnakon toga beì u Bosnu, gde kupuje

fabriku {e}era kod Bijeljine. No, i u BiH goptuùju da je prao [ari}ev novac. ]opnije [ari}ev saradnik u smislu da je bio njegovoj grupi. ]opi} je biznismen koji u{ao u posao sa njim, a koji mu je do{aglave.

Beogradski mediji pisali su da

Dragoslav Kosamajac u Srbiji bio [ari}e

{ef. Na koji na~in su Kosamajc i [ari} b

povezani?

Kosmajac nije bio puno vezan za [arii ne postoje bilo kakvi dokazi koji ukazujda mu je on mogao biti {ef. Kosmajac je b

blizak sa Bobanom Stanojkovi}em Podgorice i Bobanom Stojiljkovi}em Vranja, koji su radili za [ari}a. Ta ekipakojoj pri~am je imala udeo u drogi koja j

pala u Urugvaju. Kosmajac je bio kontaktu s njima, no nema dokaza da u~estvovao u poslovima sa narkoticimKosmajac se 2001. u Beloj knjizi godin

pominje kao ~ovek koji nema grupu, a

koji je pomogao tada{njem {efu sur~inskoklana Ljubi{i Buhi ûmetu u snabdevanjdrogom. Imao je dobre veze i kontakte Ju`noj Americi i Turskoj i bio posredniksnabdevanju drogom. Od 2003. do danas n

postoji nikakav izve{taj da je on uklju~eu {verc droge sa [ari}em. Dakle, osim {

je dobro poznavao tu ekipu i druìo senjima, nema dokaza da su zajedn

poslovali.

Koji su glavni dokazi protiv [ari}

kojima raspolaè srbijansko Tuìla{tvo?

Protiv [ari}a postoji sedam optu`nic

koje su objedinjene u dvije - za trgovinnarkoticima i pranje novca. Tuìla{tv poseduje presretnute razgovore izme|[ari}a i ~lanova njegove grupe i imajkriminalce koji su postali svedoci saradnicOni opisuju narkooperacije, ali u su{tisamo jedan od njih li~no poznaje [ari}a. T

je Neboj{a Joksovi}. Tuìla{tvo smatra dsu tokom razgovora koristili {ifre koje mogu vezati za drogu. [to se ti~e prannovca, tu se [ari} malo vi{e izletao tokotelefonskih razgovora i tu se jasno vidi don stoji iza nekih ulaganja koja nisu bila nnjegovo ime. Dakle, {to se ti~e pran

novca tuìla{tvo ima mnogo vimaterijala, a imali su jednog insajdera koih je bubicama snimao.

Sti~e se utisak da je premije

Aleksandar Vu~i} ulogu najve}eg nark

dilera na Balkanu namijenio Dragoslav

Kosmajcu i da bi se [ari} samim tim moga

izvu}i tokom su|enja?

Ne moè se [ari} lako izvu}i, ~ak dima celu dràvu na svojoj strani. I MiloraUlemek Legija, koji je bio {ef ozbiljnoruàne formacije, mislio je da }e lako dse izvu~e pa je dobio ~etiri puta po 4

godina zatvora. To su ozbiljni slu~ajevi.


BALKANSKI KOKAINSKI KARTEL U KORICAM

Vi u knjizi detaljno opisujetespregu srbijanskih i crnogorskihpoliti~ara sa [ari}evim klanom. Da liste zbog toga imali problema ilineprijatnosti?

Ne nekih ozbiljnih. Premijer\ukanovi}, recimo, kontroli{e dostamedija, pa me pljuju i blate preko tihmedija. Proturaju pri~u da iza knjige stojeljude iz Demokratske stranke da bi seosvetili \ukanovi}u po{to on nikada nijeimao dobre odnose sa DS-om. Pri tomese koriste klasi~nim mafija{kim receptom

jer tvrde da mi je knjigu napisao MikiRaki}, biv{i funkcioner DS-a, koji je prijenekoliko meseci umro. Mrtav ~ovek nemoè da demantuje, a meni je glupo dase branim od takvih besmislica. Me|utim,takve reakcije sam i o~ekivao, jer je\ukanovi} prili~no dobro pozicioniran umedijima u Srbiji i u Crnoj Gori. Sva taekipa koja me napada, po~ev od PereLukovi}a iz e-novina do Gradi{e Kati}a ulistu Afera, zapravo su neki mra~ni likovi.Tako da mi njihove kritike vi{e do|u kaoreklama.

MEDIJSKA KAMPANJA PROTIV KNJIGE O [ARI]U

“Napadaju me mračni likovi,plaćenici Mila Ðukanovića”

[ARI] U DAÎ]EVOMKABINETUDarko [ari} je imao redovnekontake sa Da~i}evim najbliìm

saradnicima iz kabineta







Policijska brutalnost u SjedinjenimAmeri~kim Dràvama ~ini se da

je puno ve}i problem negotamo{nje vlasti to èle priznati.Isti slu~aj je i sa rasizmom koji je

u ovoj zemlji duè vremena skrivan, alio~igledno nije iskorijenjen. Sliku Amerikekoja se bori sa ovim po{astima posljednjihmjeseci dobijamo u vijestima koje dolaze izgradi}a Ferguson, Missouri, gdje su dese-tine hiljada gra|ana iza{le na ulice traè}i

pravdu za crnog mladi}a Michaela Browna

(18) kojeg je ubio bijeli policajac Darren

Wilson.

VELIKA POROTA

Nemiri u Fergusonu pro{irili su se u brojne druge dijelove SAD-a i svjedo~e daovo nije izdvojeni incident nego problemkoji postoji i koji se mora rije{iti. Pri~e orasnoj diskriminaciji i pravima nebijelihstanovnika Amerike, glavna su tema utamo{njim medijima, mada puno odgovoraod vlasti na postoje}e probleme za sadanema. Izuzev vi{e pripadnika policije na

ulicama, koja je ~esto izuzetno brutalna.

No, ni svi koji protestuju nisu ba{ mirdemonstranti.

Problemi u Fergusonu nisu ogolili slikrasisti~ke Amerike u kojoj policija ima prvelike ovlasti, nego i brojne druge, zbo~ega se aktivno uklju~io i sam predsjednBarack Obama, pozivaju}i na promjenstavova kako policije tako i crne zajednic

Sve je ustvari po~elo kada je Velik porota — koju je ~inilo 12 ljudi - Missouriju odbila potvrditi optu`nicu prtiv policajca Wilsona koji je 9. augusta ovgodine ubio Browna. Pod pritiskom javnoti, Wilson je dao ostavku, ali to nije rije{i

problem niti sti{alo nezadovoljstvgra|ana. Porota u kojoj je bilo 12 ~lanova zasjedala 25 dana, saslu{ali su 70 svjedok

pregledali sve dostupne dokaze, da zaklju~ili kako nema osnove za optu`nicPorota je ~ula kako je policajac Wilso

prvobitno pri{ao Brownu kako bi gopomenuo jer se kre}e sredinom ulice, a

ga je onda navodno zamijenio


FERGUSON, I TO JE AMERIKA

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Rasizam, policijska brutalnost, nasilje, ograničenja slobode govora, napadi nanovinare, protesti, samo su neke od slika koje od kraja augusta dolaze iz

Sjedinjenih Američkih Država. Zemlja koja ne preza od toga da drugim zemljamadrži lekcije o ljudskim pravima pala je na testu, zbog čega kritike tamošnjoj

administraciji dolaze sa svih strana

JEDNA SASVIMDRUGA AMERIKA

FERGUSOGrad ve} sedmicam

podsje}a na ratnu zon



osumnji~enim koji je u bijegu nako plja~ke. Brown je poku{ao pruìti otpWilsonu koji ga je èlio privesti da bi n

kraju policajac ispalio dva metka u dje~akkoji je poku{ao bjeàti, a potom jo{ dese

Najmanje sedam metaka zavr{ilo je u tijedje~aka, od ~ega je barem jedan bsmrtonosan. Wilson je nakon incidenta ragovarao sa medijima. U intervjuu za Tku}u ABC je rekao kako je postupio koretno, te da bi isto uradio i da Brown nije bcrnac.

Ipak, Velika porota nije na{la dovoljndokaza za optu`nicu. Pokrenute su novistrage i to na federalnom nivou, te nivoMinistarstva pravde koje se ti~u ne sam

ovog konkretnog slu~aja nego i navoda kr{enju gra|anskih prava manjina Americi. Policija je tako|er pokrenuunutarnju istragu unutar tragaju}i zdokazima o navodima o diskriminaciji.

Nakon objavljivanja odluke krajenovembra, javnosti se obratio predsjednObama pozivaju}u demonstrante - kojih u tom trenutku bilo ve} na hiljade na ulicma brojnih gradova u SAD-u ali i policijda se suzdrè od nasilja. No Ferguson jve} bio prekriven oblacima suzavca, dok vatre gorjele na sve strane i haos se {irdràvom Missouri. Obama je izbjega

govoriti o rasizmu ovaj put, ali javnost im

RASNI NEMIRI U SAD

Ubistvo 18-godi{njeg Michaela Brownaotvorilo je mnoga pitanja o suìvotu uAmerici, naro~ito izme|u crnaca i bijelaca.Mediji objavljuju statisti~ke podatke kojidaju ne{to druga~iju sliku Amerike od onekoja godinama dolazi iz SAD-a. Takoprema statisti~kim podacima, naspram500 bijelih milijardera u SAD-u samo jedvoje crnaca, i to su Oprah Winfrey i

Michael Jordan. Oko 9,8 posto crnaca jevisoko obrazovano, naspram 14,4 postobijelaca. Podaci govore ~ak i da 75 postobijelaca u Americi imao samo bijelce zaprijatelje. U crnoj zajednici stopa neza-poslenosti je 10,9 posto, dok je 4,8 postobijelih Amerikanaca bez posla.Istovremeno, 37 posto osu|enika uzatvorima su crnci, a 32 posto bijelci.

CRNO-BIJELI SVIJET

Ima li rasizma u Americi?


DEMONSTRANTIPolicija koristi suzavce, gumene metke, ana ulicama su pod punim naoruànjem

MIRNI PROTEST

Ruke uvis, ne pucajte!



i previ{e pitanja. Demonstranti zahtijevajuodgovor na pitanje za{to dominantnocrna~kim dijelovima grada patrolirajuskoro isklju~ivo bijeli policajci, za{tostanovni{tvo nema povjerenja u policiju,za{to su crnci mnogo ~e{}e `rtve kriminala,za{to je puno vi{e crnaca u zatvorima, za{tosu crnci ve}ina nezaposlenih u SAD-u…?Kriza koja je zahvatila Ameriku nakonubistva u Fergusonu mnogima daje za

pravo da kaù kako je vrijeme da se oìvi pokret za gra|anska prava kakav je posto- jao u vrijeme Martina Luthera Kinga.

Protesti protiv policijske brutalnosti po~eli su u Fergusonu, gdje je ubistvo i po~injeno, ali su se brzo {irili Amerikom.Demonstranti mar{iraju ulicama uz slogan“Ruke gore, ne pucaj” koji je skovan naosnovu izjave svjedoka koji je rekao kako

je Brown imao ruke podignute u zrak kada je policajac pucao u njega. Poziv na demon-stracije poklopio se sa obiljeàvanjem 59.godi{njice otkako je R osa Parks u Alabami

odbila sjesti u autobusu na mjesto odre|enoza crnce, te je postala nositeljica pokretagra|anskog otpora. Hiljade Amerikanaca

pridruìlo se protestima 1. decembra ta~nou 12.01, vrijeme u koje je ubijen Brown.Aktivisti su pozvali sve gra|ane na sed-modnevni mar{ zahtijevaju}i reformu poli-cije i optu`nicu protiv policajca koji je sadau bijegu.

PUT ZA

“FERGUSTAN

”Protesti su po~eli odmah nakon ubistva,

da bi se vremenom poja~avali i kulminiralinakon odluke Velike porote 24. novembra.

No} nakon ubistva, gra|ani Fergusona suiza{li na ulice te su na mjestu ubistva palilisvije}e i ostavljali cvije}e. Mirno okupljanje

je prekinuto kada je jedan od policajacadozvolio svom psu da urinira na cvije}e, da

bi ne{to kasnije policijsko auto pre{lo prekoovog uli~nog spomenika. I to je bio kona~niokida~ za po~etak sukoba. Broj povrije|e-nih jo{ se ne zna, ali su me|u njima i nov-inari i gra|ani koji su poku{avali dokumen-tovati {ta se de{ava, i informacije postavl-

jati putem dru{tvenih mreà. Oglasio se iKomitet za slobodu medija protestuju}i

zbog onemogu}avanja novinara da radesvoj posao. Napokon, 17. novembra policija u

dràvi Missouri proglasila je vanrednostanje. Odjednom su se “probudili” ~lanovigrupe Crni panteri , crna~ke ekstremisti~keorganizacije, koji su optuèni da poku{a-vaju izvr{iti napade u Fergusonu.

U me|uvremenu, protesti {irom SAD-aiza{li su iz okvira borbe za gra|anska pravai slobode. Kriminalci su na ulicama zajednosa demonstrantima, obijaju radnje i izaziva-

ju nasilje. Gra|ani, naro~ito u Fergusonu,koji ne vjeruju policiji sami su se organizo-

vali sa vlasnicima radnji kako bi sprije~ili

plja~ke. Mediji javljaju da neki gra|ani ~ak odlaze iz Fergusona u strahu od onog {todolazi. Doju~era{nji susjedi, crnci i bijelci,odjednom su skoro u ratu i jedni drugenazivaju rasistima. Grad naro~ito opasan

postaje no}u. Na dru{tvenim mreàma ve}se pojavio naziv “Fergustan” koji aludira daFerguson li~i na ratnu zonu. Policija je pod

punom ratnom opremom, a neki su obu~eniu maskirne uniforme i imaju te{konaoruànje. [ef policije Norm Stamper jemedijima rekao kako vjeruje da postoji vri-

jeme kada policija mora da se “militarizu- je” . Oglasila se i porodica Brown poru~iv{ikako plja~ke i pucnjava nisu ono {to bi nji-hov sin èlio, te da to predstavlja dodatnirazlog za uznemirenje. “Na{a porodica nije

ovo traìla. Mi èlimo pravdu i mir”,

poru~ili su putem medija.Istovremeno, demonstrante u Ferguson

podràvaju aktivisti {irom svijeta. godi{njoj anketi magazina Time , koja trado kraja ove sedmice, ve}ina glasa~a izja{njava da su demonstranti u ovom gradzasluìli novogodi{nju naslovnu stranu i d

je sve {to se de{ava najva`niji doga|godine. Protestima su se pridruìli gra|annaj~e{}e studenti, u drugim gradovimSAD-a: u San Francisku, Chicagu, NeYorku, Seattlu… Mediji tvrde da se protes

odràvaju u vi{e od 170 gradova. I u svitim gradovima policija hapsi demonstrantSamo u Los Angelesu je uhap{eno oko 10osoba, u New Yorku 40, blokirane su cestautoputevi…

Stanje je postalo u toj mjeri ozbiljno d

U nemirima u Fergusonu u ponedjeljaknave~er, 1.12, stradao je Zamir Begi}(32), porijeklom iz Bosne i Hercegovine.Begi}a je na smrt prebila grupa mladi}a

naoruànih ~eki}ima i palicama. Napadse desio u St Louisu, u neposrednoj blizi-ni Fergusona. Policija je neposrednonakon napada uhapsila trojicu napada~a ipokrenula potragu za ~etvrtim. Begi} jeubijen kada je zaustavio vozilo nasemaforu, nakon ~ega mu je pri{la grupamladi}a, izvukla ga iz auta i po~ela brutal-no udarati. Svi po~iniocu su tinejdèri inijedan nije bijelac. Policija tvrdi da razlogza ubistvo nije {to je Begi} iz Bosne, ali jeostala otvorena mogu}nost da je on `rtvarasnih nereda koji su zahvatili Ameriku.

Bosanska zajednica u St Louisu, u

znak protesta, odmah je iza{la na ulice.Naàlost, njihove proteste pratili su izljevirasizma na dru{tvenim mreàma i u medi-

jima. Za razliku od demonstranata u

Fergusonu, Bosanci zahtijevaju ve}uprisutnost policije na ulicama.

Begi} je sa porodicom u SAD do{ao1996. godine.


FERGUSON, I TO JE AMERIKA

UBISTVO ZAMIRA BEGI]A

Zločin iz mržnje, ili…?

PORODICA BROWNPrijatelji i porodica dje~akakoji je ubijen u augustu

Zamir Begi}, `rtva ludila





U programu drugog Otvorenog univerziteta , koji je u Sara-

jevskom ratnom teatru odràn od27. do 30 novembra, odràn je iOkrugli sto na temu Za {ta je

‘Jugoslavija’ ime? Te subote, 29. nove-mbra smo i zakazali razgovor sa Oliverom

Frlji}em, za nedjelju u ranim poslijepo-dnevnim satima. Upravo s njim, zbog toga{to se u posljednje vrijeme njegovo ime umedijima vi{e spominje od imena

predsjednika i premijera Republike Hrva-tske zajedno. “Kako je u Slobodnoj Bosni ?”, pita nas Oliver Frlji} ve} u startu.

“Borimo se”, odgovaramo. “Protivvjetrenja~a? A, vjetrenja~e su zajebane”,kaè on, valjda iz iskustva.

SEBI SAM PRIPADAM

Na spomenutoj raspravi na Otvorenomuniverzitetu sudjelovala su dva u~esnika izHrvatske: Oliver Frlji} i Viktor Ivan~i} i

jedan iz Srbije, Marta Popivoda. Neko od posjetilaca re~e da kad god se potuku Srbi iHrvati “nastradamo mi” i zamolio ta dvanaroda, preko posrednika u SARTR-u, dase vi{e ne sva|aju. Onda je Frlji} uzeomikrofon i rekao da mu nije jasno koji smo

to “mi”, a onda i da ne pripada ni jednom nidrugom toru. “Ne pripadam nikome,odnosno pripadam sam sebi. Nacionalna

pripadnost me ne predstavlja, dovoljno me predstavlja ono {to radim i govorim. [ta titreba vi{e od toga”, rekao je nama ve}sutradan. U subotu se, u jednom trenutku,Oliver glasno upitao za{to mnogima uHrvatskoj smeta ako neko kaè da je

Jugosloven. Mo`da zbog toga {to Jugo-sloven nekada jeste jednako antifa{ista,kaèmo mu. Jer, Hrvatska je odavno oti{laudesno, a situaciju nije popravio ni dolazak ljevi~ara na vlast... “Koli~ina fa{izma uHrvatskoj je u stalnom porastu. Zanimljivo

je da taj fa{izam raste svaki put kad je HDZu opoziciji. I otkako je Hrvatska u{la uEvropsku uniju opet vidimo ta neka desnaskretanja. Onda klerofa{isti malo otvorenije

po~inju pokazivati {to su i kako su. Mislimda se pojam Jugosloven u Hrvatskoj neizjedna~uje sa antifa{izmom. Ve}ina ljudiJugoslaviju izjedna~ava s Milo{evi}evomvelikosrpskom politikom, koji je pojamJugoslavije, kao {to je rekao Viktor Ivan~i},kidnapirao. Onda smo tijekom raspadaJugoslavije gledali kako Jugoslovenska

narodna armija razara Vukovar i Sarajevo.Proglasiti u Hrvatskoj nekog Jugoslovenomzna~i mu prika~iti najgoru stigmu. Prvo te,dakle, optuè da si Jugosloven, a onda siautomatski i ovo drugo. Na zadnjem popisuu Hrvatskoj bilo je stotinu i ne{to onih kojisu se izjasnili kao Jugosloveni. Oni kojisvugdje vide Jugoslovene i koji ovaj pozivveù isklju~ivo uz kidnapiranje koje jeMilo{evi} izveo, u debeloj su zavadi sastvarno{}u”, veli Frlji}.

Hrvatski branitelji koji prosvjeduju uSavskoj ulici u Zagrebu, nagla{avaju da suse 1991. borili protiv Jugoslavije, a da se

sada bore protiv Jugoslovena. “Svima je jasno da tim prosvjedima u Savskoj dirigira HDZ. Ali, HDZ nema nikavu

politi~ku ideju {to bi i kako bi, osim daosvoji vlast. A da bi osvojili vlast napravit}e bilo {to, pa i oìvljavati zemlju kojeodavno vi{e nema. Vidimo kako se mijenjaretorika K olinde Grabar Kitarovi},kandidatkinje za predsjednika Republike

Hrvatske, koja postaje sve o{trija i o{trija pojmovi koji se pojavljuju u njenigovorima su oni pojmovi kojima je HDmanipulirao svojim bira~kim tijelom devedesetih godina. Zapravo, mene pla{i

ponavljanje povijesti. [to ako ti ljudi pre|s rije~i na djela? Stra{no je da imamdru{tvo koje je talac jedne grupe svojgra|ana, koji traè da budu izuzeti onekih zakona koji vrijede za sve nas ostagra|ane Hrvatske. Ja ne mogu zapalvatru na zelenoj povr{ini niti moginstalirati {ator, ne mogu zaustavlja

promet, a ne mogu ni onemogu}avakretanje ljudima kao {to su oni pro{godine predsjedniku i premijeronemogu}ili kretanje u Koloni sje}anja Vukovaru”, nagla{ava Frlji}.

Za intendanta rije~kog Hrvatskonarodnog kazali{ta Ivan pl. Zajc imenova je u maju ove godine. Do sada je uspio ovkazali{te proglasiti hrvatsko-talijanskim

potom dati otvorenu podr{ku LGB populaciji, tako {to je sa glavnidramaturgom u ovoj teatarskoj kuMarinom Blaèvi}em na Dan neovisnosHrvatske , 8. oktobra, na pro~elju HNizvjesio zastavu duginih boja, a jootvorenije je podrào aktuelnog pomo}nikministra branitelja u Vladi RH Bojan

Glava{evi}a, kojeg su upravo branite proglasili svojim i neprijateljem Hrvatsk

“Bojan Glava{evi} je izjavio ne{to {to izgleda najve}i zlo~in u Hrvatskoj, a to re}i da ne mrzi{. A mr`nja je emocija kojose najlak{e manipulira jedan dio bira~kotijela. Bojan ne pristaje na autoviktimzaciju, on, dakle, ne mrzi i ne pristaje b`rtva, pa automatski postaje izdajnik. Isponjegove slike koju smo postavili na pro~eljHNK napisao sam ono {to je ina~e nekad

40

JASNO I GLASNO

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Kazališnog redatelja OLIVERA FRLJIĆA u Hrvatskoj već godinama proganjajuzbog njegovog oštrog i beskompromisnog, ali najprije krajnje etičkog teatarskogangažmana; “ulje na vatru” sam je dolio kada je prihvatio funkciju intendanta

HNK “Ivan pl. Zajc” u Rijeci

RIJEČKA HRONIKATRAVNIČKOG FILANTROPA

“Pla{i me ponavljanje povijesti, a koli~ina fa{izma u

Hrvatskoj je u stalnom porastu“

O L I V E R F R L J I ]




REDATELJ KOJI NE PRIPADA NIKOM

NE]E VALJDA ME\U RE[ETKERedatelj ro|en u Travniku do sadaje u Hrvatskoj, zbog svojih predstava,

javno ismijavan i poniàvan

NE]E VALJDA ME\U RE[ETKERedatelj ro|en u Travniku do sadaje u Hrvatskoj, zbog svojih predstava,

javno ismijavan i poniàvan



pisalo ispod slika Ante Gotovine: Heroj a ne zlo~inac , znaju}i da }u na taj na~inisprovocirati desni~are. Na isto mjesto smoizvjesili i zastavu sa duginim bojama kao italijansku zastavu. @elio sam pokazati da je

prostor HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci prostor svih gra|ana Republike Hrvatske,uklju~uju}i i talijansku zajednicu koja imasvoju dramu u na{em teatru...”

IVAN ARALICA JE KRETEN

U njegovoj novoj predstavi, Hrvatsko glumi{te , koja je u teatru ~iji je intendant

premijerno izvedena prije dvije sedmice,Frlji} se ozbiljno zamjerio hrvatskimdramskim umjetnicima i piscima,teatrolozima, biv{im ministrima u VladiRH, kao {to je glumac Zlatko Vitez...“Prvo ide citat u kojem Zlatko Vitezobja{njava za{to je po~etkom devedesetih

pristupio HDZ-u i Franji Tu|manu a neVladi Gotovcu, potom citiramo njegovu~uvenu izjavu: ‘Dok je srca bit }e i

Croatije’ , a onda na ga}icama glumiceTanje Smoje vidimo sliku ministra u Vladi

NDH Mile Budaka. Potom gledamo slikesvih najproblemati~nijih ljudi devedesetihgodina iz tog kazali{nog kruga. Ono {to menervira, uostalom i ono zbog ~ega samzajedno sa Marinom Blaèvi}em inapravio Hrvatsko glumi{te , jeste

pasivnost ve}eg dijela kazali{ne zajedniceu devedesetima, a onda i zato {to su nekiljudi iz te zajednice uzeli aktivno u~e{}e uHDZ-ovoj ratnohu{ka~koj politici. Uvijek kao primjer navodim proslavuTu|manovog ro|endana, koju je u HNK u

Zagrebu 1997. reìrao Zlatko Vitez. Igralo je tada puno glumaca, a rijetki koji suodbili bili su Alma Prica i Boìdar Boban.Jedino su njih dvoje od svih iz Dramskog ansambla HNK imali i snage i hrabrostire}i - ne. A ja jo{ uvijek ne znam kako bihnazvao ~injenicu da ljudi nisu imali kriti~kiodmak prema politici Franje Tu|mana uBosni i Hercegovini. Nakon Ahmi}a,Dretelja, Starog mosta , Heliodroma ,Gabele... ti kao nekakva cirkuska ludasudjeluje{ u proslavi ro|endana i veli~anjulika i djela ~ovjeka koji nije zavr{io uHaagu samo zato {to je umro”, obja{njavana{ sugovornik. Oliveru Frlji}u,

pretpostavljate, nije ni palo na pamet da idena dodjelu Nagrada hrvatskog glumi{ta ,koja je odràna u pro{li utorak uzagreba~kom HNK. I ne samo zbog svojenove predstave i fakta da su hrabri glumciiz rije~kog HNK koje je angaòvao odmahnakon premijere bili {ikanirani, svakako

prije zbog onoga {to je maloprije govorio. Na njemu i njegovom radu i anga`manu

zube o{tre i ljevi~ari, kao {to su pisacSlobodan [najder i dramaturg i kazali{nikriti~ar Vjeran Zuppa, i desni~ari, recimo

redatelj Jakov Sedlar i knjièvnik Ivan

Aralica. Da spomenemo samo njih poredmnogobrojnih desni~ara na rukovode}immjestima u hrvatskom teatru op}enito.Ovog potonjeg je Frlji} ~ak “izazvao” daotputuje do njegovog rodnog Travnika imalo se raspita o njemu. Pa je do{ao dofascinantnog otkri}a da se Frlji} -raspopio... “Da, a ja sam do{ao dofascinantnog otkri}a da je Ivan Aralicakreten! To {to je rekao notorna je la`.

Nisam ja nikakav raspop. Studirao samteologiju kao laik i nisam je zavr{io.

Sjemeni{tarac nikada nisam bio niti mi je to

padalo na pamet”, tvrdi aktuelni intendarije~kog HNK.

I ne samo kod ku}e, gdje god ode goste Frlji} napravi - belaj. Prije nego imenovan za intendanta, u Rijeci je reìra

predstavu Aleksandra Zec , {to u Zagrebnije mogao. Ubistvo dvanaestogodi{njAleksandre Zec i njenih roditelja Mihajla

Marije u glavnom gradu Hrvatske decembru 1991., jedno je od “najsramonijih poglavlja novije hrvatske povijestiBeogradu je, pak, predo~io istinu vezan

za ubistvo Zorana \in|i}a, ali i kompleta


JASNO I GLASNO

Oliver Frlji} ro|en je 1976. u Travniku.Zamolio nas je da ga citiramo, jer èli dase kona~no zna: “I{ao sam uMatemati~ko-fizi~ko-ra~unarsku {kolu u

Novom Travniku, a kada sam do{ao uSplit 1992., kao izbjeglica, upisao sam seu {kolu koja je po programu bila najbliàprethodnoj, a to je Prirodoslovno-matemati~ka {kola. @ivio sam, pozavr{etku srednje {kole, skoro godinu uNjema~koj pa u ê{koj. I iz Praga sam uZagreb 1996. do{ao na drugi upisni rok,pa sam se, logi~no, mogao upisati samotamo gdje je bilo mjesta. Od slavistike,teologije i, ne mogu se sjetiti ~ega jo{,odlu~io sam se upisati na ovo drugo naKatoli~kom bogoslovnom fakultetu. Misliosam da }e na studiju biti vi{e filozofije, ali

ne one srednjovjekovne, pa sam odustaona tre}oj godini jer sam shvatio da to nije

za mene. U Zagrebu sam zavr{io filozofijui religijsku kulturu na Filozofskom fakult-etu, a onda diplomirao na Odsjeku zakazali{nu reìju i radiofoniju Akademije

dramske umjetnosti. Pro{le godine sam uPrijedoru, od Udruènja Prijedor~ankiIzvor dobio nagradu ne samo za kazali{nive} za svoj cjelokupni dru{tvenianga`man. Uz nagradu Biljana Kova~evi}Vu~o , koju sam dobio u Beogradu, to mi

je najdraà nagrada.” Za vrijeme studijareìrao je u pulskom Istarskom narodnomkazali{tu i Teatru ITD u Zagrebu, aosnovao je i amatersku kazali{nuskupinu Le cheval. A nakon studija...Ve} smo jednom napisali: Oliver Frlji}reìrao je mnogo predstava u mnogopozori{ta u mnogo gradova i sudjelovao

na mnogim festivalima i osvajao mnogenagrade.

TA^NA BIOGRAFIJA

Iskren, talentiran i obrazovan

NAKON “OCA NA SLU@BENOM PUTU”Oliver Frlji} snimljen na balkonu beogradskog Ateljea 212 krajem marta 2011. godine



zulum koji je “reìran” u prestonici svSrba a po~injen u Hrvatskoj i u BosniHercegovini u prvoj polovini devedesetgodina. U Zenici je, pak, u predstavi Pismiz 1920. govorio i o tragi~noj sudbiHrvata u tom gradu. Naravno, radio je

predstave koje se nisu ticale zlo~ina. Ninteresovalo nas je koji je njegov krajnumjetni~ki cilj: “Naàlost, sama stvarnostalno proizvodi nove teme. Volio bih d

ìvim u nekim sre|enijim dru{tvima pa dse mogu baviti nekim drugim stvarimAli, pitanje je onda da li bih se uop}

bavio tea trom. Dodu{e, radio sam Njema~koj... Me|utim, i tamo postoji n problema. Recimo, postoji probleimigranata, koji je ogroman, i na~in nkoji ih njema~ko dru{tvo tretira. Reìrasam i u Poljskoj, gdje tako|e postoji n

problema, a ja sam se bavio poljskiantisemitizmom. Ta tema uop}e nij

prisutna u nekom javnom diskursu Poljskoj. A radio sam i u Sloveniji, koj

je, sje}amo se toga, predstavljana ka‘balkanska [vica’. Ali, to je dràva koj je naprav ila administ ra tivno etni~k~i{}enja “ju`njaka” i ostalih gra|ankoji nisu dijelili kolektivni entuzijazaoko njezinog osamostaljenja. Zbog tog

je bez ikakvog pravnog statusa u tzemlji ostala 25.671 osoba. I to ‘meketni~ko ~i{}enje ra|eno je uz blagoslosamog dràvnog vrha, Slavka DebelakaIgora Bav~ara.“ Rije~ - angaòvano, angaìrano, kako ho}ete, poprili~no izlizana. Kada neki umjetnik ne znkako da opi{e to {to radi kaè da j

angaòvan... Oliver Frlji} kaè da niangaìran, a to {to radi opisuje kao svojnajintimniju potrebu. A mi ne bjeìmod krajnjeg dojma: on je klasi~nfilantrop.


REDATELJ KOJI NE PRIPADA NIKOM

Sarajevo, 26.11.2014. – MOJAplusKARTICApredstavlja jedinstven proizvod na na{em trì{tu,a nastala je kao rezultat saradnje tri doma}e bh.kompanije MOJA BANKA, BIHAMK i ASAOSIGURANJA. Ova kartica nudi samo najbolje izsegmenata finansijskih usluga, osiguranja ipomo}i na cesti, ~ime su se ove bh. kompanijeujedinjenim snagama èljele dodatno pribliìtisvojim klijentima.

Na sve~anom predstavljanju MOJAplus-KARTICE, u prisustvu poslovnih partnera iklijenata obratio se Mirza Hurem, generalnidirektor MOJA BANKA, isti~u}i kako selansiranjem ove jedinstvene kartice na trì{tu,kroz inovativan pristup u kontinuiranomunapre|enju proizvoda, nastavlja put kaizgradnji doma}e, jake i stabilne banke. „Ciljnam je dobrim proizvodima obuhvatiti {to vi{erazli~itih usluga, tj. prilagoditi se na najboljimogu}i na~in potrebama klijenata, uz

jednostavnost kori {tenja, transparentnostusluge ili proizvoda, kao i individualnimpristupom svakom klijentu, kroz profesionalan i

partnerski odnos. Upravo ova saradnja je jo{

jednom pokazala snagu doma}ih bh. kompanija, spremnost i èlju za zadovoljavanje potrebaklijenata na pravi na~in. Moja Banka, ovdjene}e stati, naime, u kratkoro~nom planu imamo

lansiranje novih proizvoda koji }e biti inovativni

i prilagodljivi razli~itim grupama klijenata.“Prisutnima se obratio i Zlatan Veli}

Rukovodilac Sektora za ~lanstvo – BIHAMK-a izjavio: „CoBrand kartica je jo{ jedan novitekojim BIHAMK nastoji da prati trendove velikievropskih klubova i da svojim ~lanovima, ovaj puu saradnji sa kvalitetnim doma}im kompanijamaponudi jo{ kvalitetniju uslugu. Zaista mislimo dsmo sa ovom karticom vrlo blizu kreiranja idealnponude za sve gra|ane - jedne kartice kojpokriva sve potrebe tokom putovanja.“

“Ovom inovacijom ASA OSIGURANJE slijedsvoju misiju da svojim proizvodima budemoorijentirani na pojedina~ne potrebe na{iklijenata. U~e{}em u ovom jedinstvenomzajedni~kom projektu, bez ikakve sumnjeunaprijedit }emo kvalitet ivljenja na{ih klijenataponuditi ne{to jedinstveno na trì{tu. Zahvaljuju}ASA OSIGURANJU, imaoci MOJA pluKARTICE pro{irit }e lepezu okolnosti u kojima }njihov ìvot i poslovanje biti sigurniji, a pri tom}e {tedjeti i vrijeme i novac”, rekao je Fe|aMoranki}, generalni direktor ASA OSIGU

RANJA.

Inovativna saradnja doma}ih kompanija„MOJAplusKARTICA“ prva CoBrand kreditna kartica u BiH

MOJA BANKA, BIHAMK i ASA OSIGURANJE predstavili zajedni~ki proizvod

Fe|a Moranki}, generalni direktor ASA OSIGURANJA; MirzaHurem, generalni direktor Moje Banke; Zlatan Veli},Rukovodilac Sektora za ~lanstvo – BIHAMK-a

BO@E, POMOZIFrlji} je na mjesto intendanta

rije~kog HNK Ivan pl. Zajcimenovan u maju ove godine



„êsto i sa rado{}u dolazim u Sarajevo.

Nije slu~ajnost {to smo upravo ovdje

zajedno sa grupom intelektualaca osnovali

Sarajevske sveske

, jedini ~asopis takvog

kalibra koji je uistinu transetni~ki“, kaèAle{ Debeljak (54). Jedan od najpoznatijih

pisaca i esejista s podru~ja biv{eJugoslavije, Slovenac koji je polovinom‘80-ih godina, nakon {to je diplomiraokomparativnu knjièvnost na Univerzitetuu Ljubljani, akademsku karijeru nastavio uSjedinjenim Dràvama kao Fulbrightov stipendista, bio je jedan od gostiju drugog

Otvorenog univerziteta u Sarajevu. Objavio je devet knjiga pjesama, trinaest knjigaeseja i uredio nekoliko antologija. Knjigesu mu prevo|ene na vi{e desetaka jezika, aAle{ je profesor kulturolo{kih i balkanskihstudija u Ljubljani, te saradnik nekolikouniverziteta u Evropi. Od kraja osamde-setih Debeljak je bio aktivan u dru{tvenim

pokretima koji su nastajali u tada{njojJugoslaviji, a kasnije u Sloveniji.

Na Otvorenom univerzitetu u

Sarajevu u~estvovali ste u diskusiji o tome

{ta nam je nekad zna~ila Jugoslavija, a {ta

zna~i danas. Jeste li uspjeli prona}i neki

„svoj“ odgovor na to pitanje?

Ako idemo u retori~ku figuru, ondamogu da kaèm da je Jugoslavija ime za

jednu pozama{nu laboratoriju socijalnih i

politi~kih eksperimenata u kratkom 20.stolje}u. U njoj su bili testirani razli~itimodeli upravljanja na razli~itim ljudskimzajednicama - od centralizma francuskogtipa od 1929. godine, pa onda njema~kogfederalizma, u socijalisti~koj Jugoslavijiimali smo poku{aje davanja {to vi{ekoncesija ambicijama po {irem ili ve}em

stepenu autonomije na strani razli~itetni~kih zajednica, imali smo i radni~ksamoupravljanje... Niz poku{aja i na~ina

bilo da se odrì ta raznorodna zajednica po

jednim politi~kim krovom. I mislim da je „laboratorija“ jako va`na, pogotovo za onkojima je stalo do budu}nosti Evropskunije.

Ali to vjerovatno nije ba{ popularn

tematika u Evropi danas, jer svi znam

kako se ta laboratorija raspala od jedno

eksperimenta previ{e...

Ta~no, na evropskim forumima prostorima za debatu te paralele homologije nisu veoma popularne, ili otpravljaju lijevom rukom, tipa „to nije bidemokratija“ - kao da ovo sada jeste

Ranije smo imali socijalizam, sada imamkapitalizam, ali u ~emu je razlika? Sznamo onaj stari dobri {tos u kojem imvi{e od pola istine - da je kapitalizaiskori{tavanje ~ovjeka po ~ovjeku, dok jesocijalizmu obrnuto. Mislim da je poku{suìvota u Jugoslaviji bio, i danas jestvrijedan studija i analiza, posebno kontekstu ovoga {to se sada de{ava Evropskoj uniji - naprimjer, dupdràvljanstvo je davno „testirano“ Jugoslaviji. U EU imate tu ideologijevropljanstva koja se ispoljava u sloganDiversity in Unity (Raznolikost zajedni{tvu ) i to je otprilike ista transetn


OTVORENI UNIVERZITET

Razgovarala: MAJA RADEVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Jedan od najpoznatijih pisaca i esejista sa područja bivše Jugoslavije u

intervjuu za „Slobodnu Bosnu“ govori o paralelama između socijalističkeJugoslavije i današnje „moderne evropske porodice“, ponovnom rađanju ideje

radničkog samoupravljanja, budućnosti Evropske unije i postkomunističkihzemalja u rascjepu između tereta kulturno-povijesnog prtljaga prošlosti i

pokušaja stvaranja novog evropskog identiteta

INTERVIEW

Aleš Debeljak slovenački pjesnik, esejista, kritičar

Demokratijom na prazanstomak se najbolje manipuli{e

{irokim narodnim masama

(NE)PRILAGOÐENI MUS-LIMANI: „Da su aprila ‘92.u opkoljenom Sarajevu

živjeli samo hrišćani iateisti, bez muslimana,siguran sam da bi dointervencije došlo ranije.Ne vjerujem da možemo jednostavno odmislitičinjenicu da su muslimanitu ispali žrtveno jagnje

novog svjetskog nereda“


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-943-4122014 45/684.12.2014. I SLOBODN BOSN 4

„SUMRAK IDOLA“, 20 GODINA POSLIJ

JEDNAKI I MANJE JEDNAK„Sama ~injenica ulaska postkomunisti~kih zemlja u E

nije ni~im promijenila njihov status. I dalje su ostaperiferija, manje vrijedne zemlje, zemlje sa nepotpuno

modernizacijom, aljkavom industrijalizacijom.



~ka, transnacionalna ideologija kakvu smoupoznali pod imenom socijalisti~ko brat-stvo i jedinstvo. Dakle, taj jugoslavizam jehomologija evropeizma jer se zasniva na~lanstvu u zajednici koja nije etni~ki ilikonfesionalno specificirana. U tom smislu

je taj paralelizam izme|u biv{e Jugoslavijei sada{nje Evropske unije zabrinjavaju}i, ali

po mom mi{l jenju, treba studiratiJugoslaviju da bi se eventualno otarasili tih

pogre{aka koje su pravljene u pro{losti iodmakli se od mogu}nosti ponora u kojitakvu transnacionalnu zajednicu vu~eubje|enje da smo svi jednaki, ali neki suipak vi{e jednaki od drugih. I kao {to seJugoslavija umnogome raspala zbog idejeda najbrojniji narod, odnosno najbrojnijaetni~ka zajednica mora da ima glavnu rije~u odlu~ivanju, tako danas imate opasnost utzv. Kern-Europi ili „Evropi jezgra“, dok susve ostale ~lanice EU zapravo manje va`na,sekundarna periferija. Kern-Europa je idejakoja nije do{la samo iz mo`dane kore

birokrata, nego i filozofa. I Habermas iDerrida su zagovarali ideju „motora“evropske zajednice, na koji }e se svi ostali„{lepati“. A povijesna lekcija raspadaJugoslavije u~i nas tome da takav sistem,koji se temelji na najve}oj i ekonomskinajja~oj sili, {to je u ovom slu~aju

Njema~ka, te{ko moè opstati.

SAMOSAKA]ENJE ISTORIJE

Veoma kriti~ki govorite o odnosu

zapadne Evrope kao „izolirane porodice“

bez imalo emocija prema postkomunis-

ti~kim zemljama. [ta nam je zapravo donio

taj postkomunizam ako izuzmemo onu

najtragi~niju i najo~igledniju posljedicu, a

to su ratovi na prostoru biv{e Jugoslavije?

Ne mislim da nam je ba{ puno togadonio u smislu kvaliteta ìvota pojedinaca izajednica. âk ni u Sloveniji, koja je uvijek voljela sebe da predstavlja kao najboljeg|aka u evropskoj klupi, ali i najboljeg na

jugoslavenskom selu. E, sada smo posljed-nji u evropskom gradu i isto tako siroma{nikao i ostatak evropske periferije. A {to seti~e demokratije, to nije normativni sustav,nego je proces i svaka zemlja zasebno

pro{iruje svoj prostor demokratskog

traènja suglasja i kompromisa. Kada su bili prosvjedi u Bosni, vidio sam jedantransparent na kojem je pisalo: „Gladni smo na tri jezika.“ Drugim rije~ima, {ta namvrijedi ako moèmo da glasamo, kadnemamo {ta da jedemo?! Mislim da je tosu{tinsko i najva`nije pitanje, ne zbog toga{to sam prikriveni marksista, nego zato {to

je ~injenica da su ekonomski uslovi oni kojina koncu odre|uju na~in predstavljanjasvijeta. A s druge strane, onima sa praznimstomakom moè se izuzetno dobromanipulisati i to nam se danas de{ava. U

zamjenu za kozmeti~ku ideju Evrope, dobili

smo otvorenu eksploataciju - iskori{tavamovas, pa {ta? To vam je kapitalizam, sami steto htjeli! Sama ~injenica ulaska postkomu-nisti~kih zemlja u EU nije ni~im

promijenila njihov status. I dalje su ostali periferija, manje vrijedne zemlje, zemlje sanepot punom modernizacijom, aljkavomindustrijalizacijom, sklono{}u politi~komautoritarizmu, odsutno{}u urbanih aglo-meracija i ruralnim ìvotnim stilovima.

U Sloveniji, ali i u Hrvatskoj, Srbiji,

pa sve vi{e i u Bosni koja „o~ajni~ki“ èli u

EU, postalo je gotovo nepisano pravilo

odricati se svega {to ima bilo kakve veze s

Jugoslavijom, u svrhu „europeizacije“ i

pribliàvanja „evropskom identitetu“, ma

{ta to zna~ilo... Odakle tolika potreba za

odricanjem od onoga {to ipak jeste dio nas i

na{e nedavne istorije, sa svim njenim

prednostima i nedostacima?

To vam je isto kao da po~injete svojìvot u pedesetoj. Ta povijest sa svim

njenim dobrim i lo{im aspektima, kao {ste rekli, sastavni je dio na{eg kulturno prtljaga. Problem je osvijestiti treflektirati ~injenicu da i dobro i lo{e tvona{ kulturni prtljag, ili ako ho}ete, kulturn

politi~ku ba{tinu. Pomislite samo ninfrastrukturu: ko je izgradio sistemkanalizacije, bolnice, {kole, puteve

Najve}i projekti modernizacije u regionnapravljeni su za vrijeme komunista i to ~injenica. U Sloveniji su postkomunisnapravili samo autoceste, a sve ostalo je vremena komunizma. I zato je glupo mislda je svijet po~eo 1991. godine, i da su te

tada etni~ke zajednice po~ele da ìve „praìvot“. Ono {to se desilo ju~er je sastavdio dana{njice. Barem ja to tako vidim i nmogu da prihvatim interpretaciju tosamosaka}enja. Postoje tri vrste nostalgijOna moè biti amnezija, koja bri{e sve osidobrog; restorativna, koja bi htjela ponovda uspostavi staro stanje stvari;revitaliziraju}a, koja poku{ava iz povijes


OTVORENI UNIVERZITET

„Dejtonska Bosna je provizorij kojitraje, ali nije nu`no da }e i dalje trajati.Poslije potpisivanja Dejtona, pro{la mi jekroz glavu misao da }e to sad da budekao Izraelci i Palestinci... Pa tu sume|unarodne konferencije, debatnikruòci, nau~ni ~asopisi koji studiraju tajkonflikt, akademije, razne politi~keincijative i modeli... Poslije maja 1945.Njema~ka jeste napravila najve}i korak,najve}u distancu od onoga {to jenekada bila i {to je danas, ali samo

zahvaljuju}i tome {to je bila totalno ipotpuno vojni~ki poraèna i jer susaveznici bili u stanju da napi{u Ustav ipod patronatom omogu}avaju tajdemokratski razvoj, jednopostnacionalno stanje u kojem etnija iideologija vi{e ne zna~e ono {to jo{zna~e na na{im prostorima, i {to suzna~ili ’30-ih godina pro{log stolje}a uNjema~koj. Ali bez bezuslovne predaje,sve to ne bi bilo mogu}e. A toga, kao {toznamo, u ovoj regiji nema.“

KAKO DO POSTNACIONALNE SVIJESTI

Dejtonska Bosna, provizorij koji traje

RADO VI\EN GOST„Samo u Sarajevu mogli smo pravit

Sarajevske sveske , jedini ~asopiskoji je uistinu transetni~ki“





Ospice su neobi~na knjiga

poezije: sve pjesme unjoj povezane su

zajedni~kom narativnom niti pa ju je otud mogu}e ~itati kao jednu poduù pjesmu u kojoj se prepli}u lirsko i epsko. Lirskisubjekt je dje~ak iz stola~kogkraja, pred ~ijim o~ima se svijet

po~inje cijepati nezaustavljivo inepopravljivo kao geografskakarta dràve koju razlju}enau~iteljica kasapi skalpelom namanje lekcije. Knjiga opisujeatmosferu po~etka rata, ali

pjesnik jako dobro osje}a i prikazuje slojevitost ìvota ukojem se paralelno sa krupnimdru{tvenim lomovima de{avajudje~ije ljubavi, dospijevajukasne tre{nje, a u hladovini maj~inih le|a jedan dje~ak spava za{ti}en od poplava,

zemljotresa, ratova sa tv ekrana.Uzimanje dje~ije perspek-tive je potencijalno klizav teren,ali kod Kaplana je instancalirskog subjekta zapravo vrlokompleksna: svijetnaizmjeni~no vidimo i o~imadje~aka i o~ima pjesnika, stvarisu otud povezane na originalan,neo~ekivan na~in. Tek ponekadnaknadna pamet odraslog

proviri u vidu starmalogmudrija{enja neprimjerenogdjetetu/pjesniku (npr. kre~enjeku}a kao zamazivanje historije).

Ospice su neobi~no va`nazbirka izme|u ostalog po tome{to se bave selom koje jesavremena bh. knjièvnostskoro potpuno zaboravila.Priroda je ambijent za ushit kaoi za stravu: ona je svjedok ljubavnih susreta, ali i ljudskihzlo~ina koji su svevremeni. U

jame se bacaju kom{ije,neprijatelji, djeca bez ruku.Surovost ìvota sro|enog sa

prirodom je nali~je idile iKaplan to maestralno

prepoznaje. U jamu bez dna.Djecu bez ruka. [to bi se rodila.Bacali. I sve. Na Ku~ibabu.Svalili. Svijet ljepote je ujednosvijet monstruoznoglicemjernog patrijarhata, aKaplan ga raskrinkava i govorio njemu isprekidano jer je tosvijet naviknut na zavjereni{tvo

{utnje. Raskidanje te {utnje je

vaàn i teàk posao. AlminKaplan ga obavlja pametno,darovito, sa gorkim i istan~animsmislom za humor i na svimnivoima, od porodice, prekomahale, do {ireg dru{tva.Reinterpretiranje bajki i njihovovra}anje roditeljima je jedno odnajblistavijih mjesta u ovojzbirci i zasluùje poseban

podrobniji kriti~ki tekst.Selo opisano u Kaplanovoj

poeziji je vi{edimenzionalno istvarno. Ono je mjesto ljubavi,solidarnosti i saradnje, ali imjesto prokazivanja,netrpeljivosti, osude, mr`nje.Dje~ija ljubav je li{enanevinosti kad je prepoznato da

plavokosa Irena nije na{a .Mitski kom{iluk je temakriti~kog propitivanjautemeljenog i u novijojhistoriji. Eno sada s jama. K’o sa {ahtova. Poklopac skidaju.Oko njih travu {i{aju. Okolo zid podzi|uju. Da im kom{ija

ne bi. U njihovu jamu. Svog

kom{iju bac’o.Pjesnik je u isto vrijeme

poznavalac miljea u koji jeuronjen, ali i glasnik okrenut

prema mnogo {irem obzoru.Simboli~ki sagovornik kojegnalazi je Branko, {to je aluzijana ~uvenog slikara iz stola~kokraja, Branka [otru, partizana ga|anina svijeta po kojem jenekad osnovna {kola nosilaime, a koji je danas zaboravlje

i tako umire po drugi put.Branko, Irena, Isus, dedo,

ptica trka~ica, kauboji iIndijanci, usta{e, svi su rame urame na stranicama KaplanoviOspica . Roditelji (oni isti koje}e odrasli pjesnik ponuditizubima vukova i medvjeda iz

bajki) u dje~ijem svijetu suistovremeno temelj,neprocjenjiva dragocjenost.Ako oni nestanu, valja iz svegglasa zapomagati Bogu da ihvrati. Ja iz kom{iluka. Ja iz

ni{ta. Nerazaznavanje stvarne prividne tragedije je jedan oduzroka boli u vremenusazrijevanja.

Bog je ~est sagovornik, amolbe sa kojim mu se dje~ak obra}a su slika proste ljepote i

jednostavnosti djetinjstva: Tri puta Subhaneke. Tri puta KulhuvAllahu i tri puta Elhamdulillah. Prou~iti prije spavanja. Da ti jastuk bude mek{i. Da te glava ujutro ne boli. Da majka po tvojoj èlji doru~ak skroji. Da se otac ne ljuti. Da te pogleda Irena. Da {ipkom ne udari u~iteljica VesDa vuk kona~no uhvati pticu trka~icu. I pojede je pred o~imsvijeta.

Djetinjstvo je blistavo istravi~no doba kad se po~injuupoznavati ìvotna proturje~jaUz sve njegove ljepote valja

prebolovati i njegove bolesti, arat na kraju, uz sve pobrojano,do|e tek kao jedan komadi}mozaika ìvota, bez kojeg biodrastanje ionako bilo dovoljn

te{ko.


Pi{e: ADISA BA[I]

Almin Kaplan ro|en je1985. godine u Mostaru. Pi{epoeziju i pripovijetke. Dobitnik

je nagrada na manifesta-cijama Slovo Gor~ina i Ratko- vi}eve ve~eri poezije . Ospice su njegova tre}a knjiga. @ivi uselu Pje{ivac Greda kodStoca.

O AUTORU

ZbirkapjesamaAlmina

Kaplana„Ospice“

(Dobra knjiga,Sarajevo,

2014.)

KNJIGA MJESECA

Balada o dječaku

Kaplan nadareno i duhovito raskrinkava svijet monstruoznog patrijarhata koji je naviknut na zavjereni{tvo {utnj



MEVLANA D@ELALUDDINRUMI

[emsov divanLegendarnoprijateljstvo odnosnoduhovno srodstvo

izme|u lutaju}egdervi{a [emsaTabrizija i uglednogu~enjaka MevlaneDèlaluddinaRumija vi{e puta je isamo bivalo

knjièvna tema, a o njegovom zna~ajunajvi{e govori ~injenica da je Rumiautorstvo svog najobimnijeg djelapripisao upravo svom prijatelju. Izbor iz[emsovog divana (Dobra knjiga,Sarajevo, 2014.) sa perzijskog nabosanski jezik preveo je Muamer

Kodri}. Cijena je 19 KM.

ANISA AVDAGI]

Narativni pregovoriDio doktorskedisertacije profesoriceAnise Avdagi}objavljen je u ne{toprera|enom oblikukao knjiga Narativni pregovori: bh. pripo- vijetka u procesimaevropeizacije:

diskurzivni pristup reprezentaciji identiteta (Dobra knjiga,Sarajevo, 2014.). Tema je bh. pripovijetkana prelazu iz 19. u 20. vijek, a autorica jeprou~avala „kako i koliko pripovijetkau~estvuje u produkciji dru{tvenerealnosti“. Cijena je 19 KM.

D@EMIL KAVUKÛ

Teferi~ i druge pri~eTurski majstorpripovijetke DèmilKavuk~u malo je

poznat na{oj ~itala~kojpublici, a nedavno jena bosanski jezikprevedena njegovaknjiga Teferi~ i druge pri~e (Connectum ,Sarajevo, 2014.). Ovaj

vi{estruko nagra|ivani autor bavi sepoloàjem pojedinca u savremenomturskom dru{tvu periferije i centra, anjegove pri~e odlikuju se, izme|u ostalog,intertekstualno{}u, fantasti~nimelementima i kreativnim odnosom prematradiciji. Cijena je 17 KM.

DJECA POD LUPOM

Pretjerano dijag-nosticiranje škodi

êtvero eminentnih pedijatara jenedavno u ~asopisu Pediatrics objavilo

~lanak o {tetnosti pretjeranog pregledanja idijagnosticiranja djece. Brojne tegobenestaju same od sebe, a ako sedijagnosticiraju, one se obi~no suvi{no lije~e.Primjer pomodne dijagnoze je netolerancijana odre|ene vrste hrane, pri ~emu djecamogu na neku tvar biti osjetljiva ali obi~nominimalan procenat njih ima stvarnu iozbiljnu alergiju. Zanemarivanje sitnihtegoba, dakle, nekad moè biti i korisno.

PARIZ U CELOFANU

Nobelovac injegov grad

Na pitanje koliko dana{nji Pariz njegove ~etvrti li~e na grad o kojem pi{ve} pola stolje}a, ovogodi{nji nobelovaPatrick Modiano odgovara: „Skornimalo. Kao da je neko zamotao Pariz celofan. Sve je asepti~no, nema vi{direktnog kontakta. Mo`da je jo{ ne{t

malo tajnovitosti sa~uvano u isto~nidijelovima grada. Prije je posvuda bitajnovitih predmeta, telefona, gara`stvari na ulici. Sad osje}am da je svli{eno tajni, a razlog za takav osje}aj nleì samo u mojim godinama.“

NA OBOSTRANO NEZADOVOLJSTVO

Raskid saradnje sa televizijomJedan od najzna~ajnijih ameri-

~kih romansijera dana{njice,Jonathan Franzen, sara|ivao je sa

televizijom HBO na ekranizacijisvog ~uvenog romana Korekcije .„Nakon godinu dana rada vidiosam pilot verziju filma irazo~arenje je bilo obostrano, injihovo i moje. Drago mi je da jeova saradnja prekinuta“, izjavio jenedavno Franzen. Proslavljenromanima Korekcije i Sloboda,Franzen je o{tar kriti~ar povr{nosti iispraznosti savremene popularnekulture. Za internet kaè: „Koristimga svakodnevno i èlim ga zasvog slugu, ali ne za gospodara.“

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Rob Elliott:Laugh-Out-Loud Jokes for Kids 2. Brandon Stanton: Humans of New York 3. Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid 4. Martin Dugard: Killing Patton 5. George W. Bush:41: A Portrait of My Father

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Knjižara Knjiga.ba)

1. Simonida Milojkovi}:Ljubav u doba kokaina

2. Lewis Carroll:Alisa u zemlji ~uda

3. Antoine de Saint-Exupery: Mali princ 4. Paulo Coelho: Preljub 5. Nenad Jankovi}: Fajront u Sarajevu



N

arciso Contreras (39) fotogra-fijom, ili ta~nije re~eno foto-ùrnalizmom, po~eo se profesi-

onalno baviti tek prije nepune~etiri godine. Ali, bile su to ~etiri burne godine: od prvog reporterskogzadatka koji ga je 2010. odveo u jugoisto-~nu Aziju, gdje je svojim objektivom

biljeìo potresne slike rata u Mijanmaru , preko Bliskog Istoka i pra}enja rata u Siriji,Arapskog prolje}a i vojnog pu~a u Egiptu uljeto 2013. godine, masovnih protesta natrgu Taksim u Istanbulu... Zahvaljuju}isvojoj spremnosti da se bez oklijevanjana|e u samom fokusu zbivanja u ratnimzonama, mladi meksi~ki fotograf je zaveoma kratko vrijeme stekao po{tovanje

svojih kolega, ali i urednika najve}ihsvjetskih medija poput The Guardiana, The New York Timesa, Washington Posta ,magazina TIME, njema~kog Der Spiegela ,

britanskog The Telegrapha i brojnih drugih,koji su objavljivali njegove radove. Zaserijal fotografija o ratu u Siriji Contreras je

pro{le godine dobio Pulitzerovu nagradu .Ovaj fotografski ciklus sada prvi put moèvidjeti i bosanskohercegova~ka publika naizlo`bi Rat u Siriji: Dnevnik bola , koja }enaredna ~etiri mjeseca biti postavljena uGaleriji 11/07/95 u Sarajevu.

@RTVE INTERESA MO]NIKA

Aleppo 2013. ili Sarajevo 1993. - kadauporedite ratne fotografije nastale u obagrada, razlika je, moglo bi se re}i, samo ugeografiji. „Kada sam stigao u Sarajevo, sa

ratnih fotografija koje sam ranije vidio


U FOKUSU ZBIVANJA

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

NARCISO CONTRERAS, meksički fotograf koji je prošle godine osvojio“Pulitzerovu nagradu” za fotografije snimljene u Siriji, za „SB“ govori o svojoj

sarajevskoj izložbi u Galeriji „11/07/95“ i izazovima profesijefotoreportera u ratnim zonama

RATOVI SE DANAS VODESAMO ZBOG PROFITA

“Uni{tite ekonomiju i uni{tili ste zemlju. Najgoreje {to ti ljudi ne znaju {ta dalje, nemaju nikakvog

usmjerenja, autoriteta, nikoga da ih vodi“

NARCISOVA FILOZOFIJAFOTOGRAFIJE

„Bitno je samo vjerovati u ono{to radite i to }e vas uvijekvoditi naprijed. Imam svoju

etiku i toga se ~vrsto drìm“



mogao sam da prepoznam mnoge dijelove

grada, zgrade... Iako sam prvi put ovdje,

nekako mi se dosta toga u~inilo poznatim.

Sve donedavno nisam mogao ni zamisliti

da }u ikada do}i ovdje. I sada sam, eto, tu,

zahvaljuju}i mom prijatelju Tariku

Samarahu. Ova sarajevska izlo`ba za mene

ima poseban zna~aj, upravo zbog svijesti o

tome {ta su sve stanovnici ovog grada

preìvjeli tokom ~etiri godine opsade“,kaè u razgovoru za Slobodnu Bosnu

Narciso Contreras.

Paralelno sa fotografijom, Contreras jestudirao filozofiju. Kaè da je glavni motivzbog kojeg je odlu~io postati fotoreporter taj {to fotografija ostaje kao autenti~nidokument i svjedo~enje o jednom vremenu.„U ovom slu~aju, naàlost, moèmo najvi{e

govoriti o ljudskoj patnji. Ljudi u Siri

danas ìve u bijedi, u razru{eni

gradovima, nemaju posla, nemaju {ta d

jedu... Sli~no je i u Libiji, odakle sam

upravo do{ao. Uni{tite ekonomiju i uni{ti

ste zemlju. Najgore je {to ti ljudi ne zna

{ta dalje, nemaju nikakvog usmjerenj

autoriteta, nikoga da ih vodi. Njih n

interesuju velike sile ni njihovi interesi, a

ipak su, ne svojom voljom, postali `rtve ti

interesa“, kaè Narciso.Religija, odnosno konflikti koji proizl

ze iz me|usobnog neslaganja vjerskzajednica, tako|er su me|u bitniodrednicama onoga {to Contreras è

pokazati kroz svoje fotografije: „Ipak, z

razliku od velikih povijesnih sukoba z

koje moèmo re}i da su se umnogom

vodili zbog cilja za dominacijom jedn

religije ili nacije, ratovi na kraju 20.

po~etku 21. stolje}a povezani su u najve}

mjeri sa ekonomskim interesima. Sve

vrti oko novca, profita i velikih sila koje s

zarad tog profita spremne bez previ{

razmi{ljanja `rtvovati ‘male’ ljude i dràv

I ne postoji niko ko moè u tome da im s

suprotstavi.“

OTKAZ ZBOG PHOTOSHOPA

Procjenjuje se da je u protekle tri godinu sukobima izme|u vojske Bashara a

Assada i pobunjeni~kih grupa u Siri


«PULITZEROV» LAUREAT U SARAJEV

NEVINE @RTVE RATA U protekle tri godine usukobima u Siriji stradaloje blizu 200.000 ljudi

ULI^NI BORCI PROTIV AL-ASSADOVOG RE@IMA

Puste ulice razru{enih gradova u Siriji svjedo~e o ratnim strahotama



stradalo blizu 200.000 osoba, a oko sedammiliona ljudi je bilo primorano da napustisvoje domove. Rat je dio ljudske prirode,zaklju~uje Contreras, a uloga medija uizvje{tavanju iz zona konflikata danas pri~a

je za sebe. „U posljednje vrijeme mnogo se

govori o tome. Velike agencije i mediji ne

èle objavljivati slike za koje smatraju da

su previ{e uznemiravaju}e - krv, le{evi,

otkinuti dijelovi tijela i sli~no. A ja to i ne

èlim fotografisati. Izazov za mene kao

fotografa, ali i za medijsku industriju danas

op}enito je kako prikazati svu dramati~nost

tih doga|aja, a da pri tome ne izazovete

efekat {oka. Mislim da svako od nas tu

mora prona}i neki vlastiti balans, mjeru u

svemu tome. Dakle, imate mogu}nost i

slobodu da radite to {to radite, ali pitanje je

{ta }ete u~initi i dokle }ete i}i sa to

slobodom“, kaè Contreras: „Sva straho

rata moè se prikazati u ne~ijim o~ima, i

izrazu lica. Ali dok snimam, ne razmi{lja

previ{e o tome. Jednostavno pustite da v

vodi instinkt i to je to.“

Po~etkom ove godine Narciso Contrras dobio je otkaz u agenciji AssociatePress zbog toga {to je koristio PhotoshoIntervencija je bila zanemarljiva - na jednod fotografija koje je snimio u Siriji u kadmu je „zalutao“ objektiv drugog koleg

fotografa, koji je Contreras u kasnijobradi fotografije izbrisao. Iz AP-a sizjavili da je tako ne{to „nedopustivo“ i dfotografije moraju biti apsolutnautenti~ne. S druge strane, u brojnidebatama koje su uslijedile nakon {to otpu{ten, ve}ina Contrerasovih kolegfotografa i novinara stali su na njegovstranu, smatraju}i da je ovakav potagencije bio suvi{e radikalan.

„Mo`da vi{e nikada ne}u raditi za A

ali i dalje radim i dalje me angaùju. I to

jedino {to je va`no“, kaè Contreras. „Bitn

je samo vjerovati u ono {to radite i to }e v

uvijek voditi naprijed. Imam svoju etiku

toga se ~vrsto drìm, znam da nisam urad

ni{ta lo{e.“

Fotografija nikada nije mogla d promijeni svijet, niti }e to ikada mo}i. Aono {to je bitno je da fotografija pomaèizgradnji kolektivnog sje}anja, nagla{avna{ sagovornik: „A bez sje}anja, nema

povijest, nemate identitet, a nemate

budu}nost. Kao ljudsko bi}e, normalno

da }ete reagovati na prizore traume i bo

koje vidite i nastojite da zabiljeìte n

fotografijama. Mislim da ako ulazite u sv

to bez emocija, onda ne trebate ni radi

ovaj posao.“


U FOKUSU ZBIVANJA

„Vidio sam te bitke. Fotografisao samih. Svjedok sam posve}enosti Allahovihmu~enika koji neustra{ivo tr~e pod ki{ommetaka. Gledao sam njihova bijesna lica u

jeku borbe, i pla{io sam se da tr~im porednjih; ali tako|er sam svjedo~io `rtvi vojnika,’sinova Sirije’ i njihovoj odlu~nosti da se

bore do smrti i odrè obe}anje da }e datisvoje ìvote kako bi odbranili svoju zemlju,zemlju koja u svom sje}anju nosi oìljkestarih bitaka i obe}anja o~ekivanog ìvotakoji tek treba do}i“, napisao je NarcisoContreras u tekstu kataloga koji jeobjavljen uz sarajevsku izlo`bu.

IZ KATALOGA IZLO@BE

Allahovi „mučenici“ i sinovi Sirije

ALEPPO 2013.KAO SARAJEVO 1993.Posljedice rata svugdje su iste, samo segeografske odrednice mijenjaju





Udonekle nezgrapnom pore|enjuameri~kog s evropskim fud-

balom, moè se onako ugruboizvesti sljede}i “zaklju~ak”:ameri~ki fudbal podrazumijeva

gu`vu i tu~u me|u igra~ima na terenu, ane{to manje me|u navija~ima, dok se uevropskom manje tuku igra~i a daleko vi{enavija~i. Naravno, za ameri~ki se i o~ekujevi{e gombanja na terenu nego natribinama, zato {to su pravila igre takva.

No, ovdje se ne}emo baviti sli~nostima irazlikama ova dva stadionska sporta, negovi{e njihovim navija~ima, {to }e re}i -huliganima. Povoda ima vi{e negodovoljno, a za ovu priliku }emo izdvojitidva. Prvi je aktuelno {opanje me|ufanovima evropskog fudbala, usput iko{arke, od Istanbula do Beograda, preko

Sofije i Sarajeva do Italije. Oboàvaocievropskog fudbala se krhaju i u Africi i uJu`noj Americi, ali ubjedljivo na~e{}e uEvropi, uklju~uju}i, naravno, Balkan.Drugi povod je nedavno prisustvovanjeuvodu u derbi zapadne obale SAD-a,izme|u rivala iz dva zna~ajna grada na tojstrani ove zemlje, u ameri~kom fudbalu.Seattle Seahawks i San Francisco 49ers sunazivi klubova koji sami govore odakle jekoji tim. I taj susret odigran u graduSeattleu, kao i toliki drugi, potvr|ujestatisti~ke podatke prema kojima ameri~kifudbal spada u grublje timske sportove, s

najvi{e slomljenih klju~nih koski, vilica irebara me|u igra~ima po sezoni. Ipak,daleko je manje ozljeda me|u fanovimaovog sporta, u odnosu na prosjek

evropskog huliganizma. U ~emu je fol,te{ko je precizno re}i, s obzirom daameri~ke urbane sredine nisu ni{ta manjenasilne od onih u evropskim dru{tvima,naprotiv. Valjda poznate ameri~ke bande igangsteri iz predgra|a vi{e ostaju agresivniunutar etni~kih grupacija i, naravno, kadase prijave u manijakalne Marince, alinavija~i tamo{njeg fudbala, iako ima

slu~ajeva marisanja , svode nasilje naminimum. Uglavnom, ovdje nam nije bitanrezultat susreta izme|u Seattle Seahawksa i San Francisco 49ersa , niti pravilaameri~kog fudbala, nego atmosfera me|unajvatrenijim navija~ima oba kluba, naulicama Seattlea, nekoliko sati prije

po~etka tekme. Pro}i }emo, ovom prilikom, kroz nekoliko zajedni~kih pojavai u evropskom i u ameri~kom navijanju, tek radi pore|enja. Recimo da su to uglavnomsljede}e pojave: maskiranje, mahanjezastavama, cuganje, grupisanje, urlaju}eskandiranje, horsko pjevanje, ko{kanje s

policijom (ako ve} ne sa suparni~kimnavija~ima), psovanje, pisanje grafita pozidovima, ili crtanje.

KLASI^NO MASKIRANJE

Seattle je, ina~e, prohladan grad, pa senavija~i Seahawksa uglavnom kre}u udèmperima. Ako im je tijesno da prekodèmpera ili dukserica navuku dres saimenom nekog od svojih omiljenih igra~a,ili sa grbom kluba, onda farbaju lice uklupsku zeleno-modru kombinaciju boja.

Naravno, to ne spada u originalnost, jer torade skoro svi navija~i {irom svijeta. Dok ispijaju pi}e farba im se razmaè vlagom od

prosutih kapi {to ostanu po obrazima, pazato radije forsiraju vunene kape saklupskim dezenom i {alove. Umjetni~ki

dojam dolazi do izraàja kroz crtan profila sokola na ne~ijem ~elu ili obraz profila koji je sadràn u nazivu kluba Seahawks - morski sokolovi. Sastavni dodijevanja je i meksi~ki pon~o sa grbokluba, {to ve} djeluje ne{to originalnijPojavi se i pokoja ~iroki kresta na ne~ijglavi, u klupskoj boji, natapirana za{iljena. Klupska boja navija~a Sa

Francisco 49ersa je crvena. Slu~ajno ili nali me|u fanovima San Francisca u prosjekima vi{e èna i djevojaka nego kod doma}navija~a. Neke od njih rado poziraju prefotoobjektivom, ~ak i malko zaple{u, o~iglednim izrazom zabave na licu. Za

jedna od njih i kaè: “Stalo mi je da Sa

Francisco pobijedi, i to u gostima, ali mi

jo{ vi{e stalo da se dobro provedem na ov

dan, u ambijentu kakav imamo samo kad

derbi.”

MAHANJE ZASTAVAMA

Uobi~ajenog mlataranja {tapovima

nataknutim ofarbanim komadom platna, povakvim doga|ajima, ba{ ne{to i nije bil

Na|e se pokoja omanja zastava, ali zaisrijetko. Daleko su vi{e u opticaju {alovkod obje grupacije.

MASOVNO “CUGANJE” Neizbje`na pojava pri ovakvoj vrs

masovne uli~ne opu{tenosti jeste velikzarada prodava~a pi}a. Obje skupinnosaju sa sobom plasti~ne ~a{e sa razni

pivama dok se kre}u centrom Seattle@estokog pi}a uglavnom nema, kao zabiljeène javne konzumacije narkotik{to naravno niko ne moè tvrdistopostotno. Mada je ameri~ka savezndràva Washington, samim tim i graSeattle, od ove godine legalizirala lagan


TAKO SE TO (NE) RADI

Pi{e: AMIR TELIBE]IROVI] (Seattle)Foto: AMIR TELIBE]IROVI], USA TODAY

Atmosferu s ulica američkog Seattlea, kada se slučajno potrefi tamošnji regionalniderbi u američkom fudbalu, moguće je uporediti s onom po Evropi i u bivšoj

Jugoslaviji kada se igra evropski fudbal; iako se radi o dvije različite vrste sportakoji nose isti naziv, način navijanja odaje potrebu za njihovim razlikovanjem

BRAĆA HULIGANI, NAJEDNOJ I NA DRUGOJ STRANI

U odnosu na njihove krvolo~ne i plemenski usmjerenekolege fanatike evropskog fudbala, ali sve ~e{}e i

ko{arke, jasno je da se navija~i u ameri~kom NFL-u,

ako ni{ta, bolje zabavljaju u huliganizmu



droge, na sli~an na~in kako je to ura|eno u

Holandiji, skoro nigdje me|u navija~imanije primje}eno kori{tenje ovakve prednosti . Valjda procesu navikavanja naslobodni i “demokratski” prelazak sate~nih na gasovite opijate treba malovremena. Iako u huliganizmu nema

pravila , ipak ulice nisu ba{ zatrpane ba~enim plasti~nim ~a{ama i bocama. Imanaravno sme}a koje bacaju po ulici idoma}i i gostuju}i navija~i, ali iznena-|uju}e ne previ{e. âk je i pjansko

povra}anje izvo|eno diskretno, iza nekog

zida, kontejnera, stabla ili auta. Sre}om,nije bilo puno organskih izlu~ivanja ovevrste na javnim mjestima.

AMERI^KO GRUPISANJE

U ovom segmentu huliganskognavijanja mo`da i najvi{e dolazi do izraàjataj specifi~ni manjak fizi~kog nasilja uodnosu na evropske huligane. Navija~i obakluba, naime, ne sastaju se na samo jednomodre|enom mjestu, kao {to to ~esto rade u

Evropi. Fanovi ameri~kog fudbala grupn

mijenjaju lokacije, kafane, barov parkinge i pritom im ne smeta ako na istolokalitetu zateknu navija~e suparni~kotima. Ponekad i razmjene prognozrezultata me~a s njima, ili zajedno hodajkroz neki park, svako sa istaknutim svojiobilje`jima i bojama. Ni jedne {ljive ispooka nije bilo nakon takvih {etnji. Dobrovoga ima i Sarajevu, kada Horde zlaManijaci zajedno, svako u svojim bojama{alovima, pred odlazak na stadion sjede z


DERBI NA ZAPADNOJ OBALI SAD

DERBI ZAPADNE OBALEDetalj sa utakmice Seatle Seahawksa i San Francisco 49ersa

SRETNI I VESELINa ulicama Seattlea nema obra~una

izme|u navija~kih skupina



TAKO SE TO (NE) RADI

istim stolom u kafani, ili se voze istimkolima kroz grad, ali za evropske(ne)prilike to jeste rijetkost. Na nekim

parkinzima u centru Seattlea postavljeni sustolovi sa hranom i pi}em gdje su

dobrodo{li svi navija~i, neovisno od natpisai boje na njihovom licu, {alu, dresu, pon~u,vunenoj kapi ili prsluku. Doma}i navija~Ragen van Sewell spada me|u rijetke kojisu sa prijateljima odlu~ili da se grupi{u nasvoj na~in. Sewell, koji ina~e radi kaoturisti~ki vodi~, preko svoje tour firme jeiznajmio popularni ameri~ki {kolskiautobus, onaj ùti sa crnim prugama, kojise pojavljuje u tolikim ameri~kimfilmovima. S tim busom se na dan derbija

provozao ulicama svog grada, obu~en udres Seahawksa , te skupa sa omanjomgrupom navija~a, najglasnije urlao: “Sea

plus Hawks!” Mladi Van Sewell, sastarinski dotjeranim brkovima koji sespajaju sa zulufima, podsje}a pomalo na

pjeva~a Motorheada Lemmyja Kilmi-

stera, {to mu imponuje, jer smatra damuzika benda Motorhead odgovaraSeahawks “stremljenjima”, {ta god to

podrazumijevalo. Usput napominje komegod stigne da ragbi nije isto {to i ameri~kifudbal, kao i da razlika nije samo unazivu, po{to ne-Amerikanci ~esto brkajuragbi sa ameri~kim nogometom.

HORSKO PJEVANJE Ni sa pjevanjem nije puno druga~ije. Nema nekih navija~kih himni, upe~atljivihstihova, ili barem nisu pjevane za ovajderbi. Ne{to grlenih glasova je dopiralo iz

barova, ali to nisu bile navija~ke pjesme,mada su ih pjevali pijani navija~i doma}egtima. Bile su to neke popularne pjesmedoma}ih pop i rock skupina. To ne zna~i danema glasne muzike. Voza~ otvorenogamfibijskog kombija, koji sluì zaturisti~ke obilaske ili iznajmljivanje zazabavu, cijeli dan je vozio kroz grad svojneobi~ni kombi, te sa razglasa do daske

pu{tao klasi~ne disko hitove ma{u}i rukom

doma}im navija~ima, animiraju}i ih dausput malo zaple{u na njegove taktove,ukoliko bi mu stajanje kraj semafora dalovremena pri vo`nji. Za sebe traì da ga svizovu “Kapetan Pufta”. Kada bi pro{ao

pored gostiju iz San Francisca, sti{ao bimuziku nakratko, i glasno im zvi`dao uznak negodovanja, na {ta bi oni uzvratilismijanjem i mahanjem. Ovo njegovozvi`danje je mo`da jedini “znak provo-kacije” suparni~kim navija~ima, osim akone ra~unamo to {to bi na glavu stavio kapusa vikin{kim rogovima kada pro|e porednjih, simboliziraju}i kao neki “ratni~kiotpor”.

URLAJU]E SKANDIRANJE

“Kad ja viknem

Se a

, onda vi svi horski

viknite jo{ glasnije Hawks”, glasile su

Ragenove upute za skandiranje direktno iz{kolskog autobusa. Skandiranje, ina~e, nije

bilo ne{to naro~ito ma{tovito. Dominiralisu horski uzvic, ili imena doma}ina iliimena gosta, jednog ili drugog tima. Uovom segmentu su evropski, ali i

ju`noameri~ki (sa naglaskom na brazil-skim) navija~i ne{to inventivniji odsjevernoameri~kih.

JEDNOSTAVNO PSOVANJE

Savremeni engleski, naro~ito ameri~kisleng, kao {to je op{tepoznato, prepun je

jednostavnih psovki. Nisu toliko ma{tovitei ìvopisne kao balkanske psovke, ali su~este. Navija~i oba tabora u svom glasnomskandiranju, barem uo~i ovog derbija, nisuimali psovki. Samo ih koriste ume|usobnoj komunikaciji, standardno -fucking ovo ili fucking ono, onda shit ,crap , freakin‘ , i pokoji ispruèni srednji

prst, uperen ko zna prema ~emu. Umjestoverbalnog, doma}i navija~i ponekaddemonstriraju psovanje kroz pantomime.Tako jedan navija~ Seahawksa nosi naglavi ra{~upanu zelenu periku ikoreografski na sred ulice simulira

seksualni peting, plesni koitus sa tjelesno

pokaznom penetracijom (uzmite rje~nstranih rije~i, ako ho}ete).

KO[KANJE S POLICIJOM

Svakih tristo metara, u prosjeku, mogsu se vidjeti poneka policijska kola, nekoliko specijalaca sa oklopim

pendrecima na gotovs, ja{u}i na konjim Nije bilo vidne potrebe za konkretno policijskom akcijom, {to ne zna~i da tognije bilo taj dan, velik je grad. Povremen

bi se ~ula sirena policijskih kola u pokretPo tvrdnjama prolaznika, to je vi{e vezanza saobra}ajne komplikacije, pokoji suddva auta ili zakr~enje. Svakako da je binekoliko tu~a u nekim dijelovima grada, asamo izme|u pojedinaca, i to u ve}islu~ajeva pijanih. Nije bilo masovnnapada jedne skupine na drugu,

organizovano ni spontano, {to je opet ~es praksa na Starom kontinentu.

PISANJE GRAFITA, ILI CRTANJE

Kao i svaka ve}a urbana sredina, i nsamo po Americi, i Seattle je i{aragrafitima, tu i tamo. Me|utim, vrlo rijetkkoji grafit se odnosi na ameri~ki fudbal,na Seahawkse , bilo u afirmativnom iuvredljivom smislu. Dominantni sumjetni~ki i pokoji reperski crte`,

punkerski osvrt na socijalno stanje u dràvUglavnom, koji god da je bio rezult

ovog derbi susreta izme|u dva rivalsk

kluba, moè se re}i da je rezultat susreizme|u navija~a iz Seattlea i onih iz SaFrancisca 1:1. Reklo bi se, jedan fasova

batine na jednoj strani, i isto toliko ndrugoj strani. U odnosu na njihovkrvolo~ne i plemenski usmjerene kolegfanatike evropskog fudbala, ali sve ~e{}eko{arke, jasno je ko se, ako ni{ta, bolzabavlja u huliganizmu. Na stadion nismuspjeli u}i, ali smo saznali da je i tamo sv

pro{lo u redu, iako je bio kompletnispunjen. Ina~e, nedostatak ionak

beskorisne i kontraproduktivne pirotehnik jo{ jedna je od zna~ajnih razlika u odnosna evropske fanatikose.

TAKO JE TO U NFL-uNavija~i u Evropi mogli bi {to{ta nau~iti

od svojih ameri~kih “kolega”





KULT MARKETMACHINE HEAD

Bloodstone &Diamonds

Na odu{evlje-nje brojnih

fanovaameri~kimetalciMachine Head ,usprkosnajavamakako prestaju

s djelovanjem, jo{ uvijek muziciraju,{tovi{e snimaju i albume. Dokaz tomu

je i Bloodstone & Diamonds , njihovosmi studijski album na kojem se nalazidvanaest novih kompozicija. Za pjesmuNow We Die snimili su i promotivni

videouradak.

GATUZO

MegalomaniaPeti studijskialbumzagreba~kogdvojcaGatuzo kojeg~ine DamirTrkulja [kiljoi Goran

Martinjak ,nosi nazivMegalomania. Na albumu, koji sadrì~etrnaest kompozicija, gostovali su ifrontman grupe Majke Goran Bare, kaoi Sa{a Anti} iz splitskoga TBF-a. Zapjesmu Povrijedili smo jedno drugo , sBaretom su snimili i videouradak.

ELECTRIC SIX

Human ZooElektri~narock {estorkaElectric Six ,iz ameri~kogDetroita,postoji jo{ od1999. godine.Prije mjesecdana objavilisu jedanaesti

studijski album: Human Zoo . Dvanaestnovih pjesama koje ~ine Human Zoo ,pored ostalih, bi}e predstavljene nakoncertnoj turneji u Velikoj Britaniji, koja

je zapo~ela u Newcastleu 2. prosinca.

Po~etkom 90-tih bili su mlade nadealternativne sarajevske glazbene scene, da

bi sa svirkama nastavili 1994., a tri godinekasnije u izdanju slovenske izdava~ke ku}eZalo`ba objavili prvijenac pod nazivomJedvanosimsoboakalomistobo . “Sarajlije

pod opsadom” ih pamte i po sudjelovanjuna koncertu Rock Under Siege , koji jeodràn za vrijeme rata, 14. sije~nja 1995.godine.

[ira javnost je, pak, sarajevski punk-rock bend Protest upamtila po nastupu 23.rujna 1997. na stadionu Ko{evo , kada su

bili predgrupa irskim velikanima U2. Petgodina kasnije objavili su drugi studijskialbum U zemlji karijesa , a onda suuslijedile turbulencije, razlazi i ponovnaokupljanja. Pretposljednje okupljanje zbilose po~etkom ove godine, kada je osniva~

benda Damir Nevesinjac okupio dio stareekipe, ali se nakon svega tri svirke Protest opet raspada. I sam Damir to je razdobljeduhovito prokomentirao u jednoj re~enici:“Damir ostaje kao govno na ledini .”

Izvjesno je kako je upornog Nevesinjca

gotovo nemogu}e pokolebati, jer je odlu~iookupiti posve novi bend i ponovno u}i ustudio. Album pod nazivom Ljudi, selo tone!? sniman je i masteriziran u studijuGorana Pr{i}a Masnog, koji potpisuje i

produkciju novih jedanaest pjesamaProtesta . Na njihovu ~etvrtom albumuglavnu rije~ definitivno ima pjesma Pljunuti otac , prvenstveno svojom energijom idobrom atmosferom, potkovanom funkyritmom i sna`nim tekstom i vokalom.Odmah uz bok Pljunutom ocu po kvalitetisu pjesme Sise i Sarajevo , snimljene poalter recepturi - nabrijano i kratko, pomogu}nosti kra}e od tri minute.

Na pjesmi Lada , koja u podlozi ima

temu koja neodoljivo podsje}a na onSatrijanijevu iz kompozicije Always WiMe, Always With You , gostovao jesarajevski glumac Davor Janji}. Za Ladu snimljen izvrstan videouradak, a u planu i snimanje spota za pjesmu Pljunuti otac . Tsu jo{ i pjesma sa “teatrolo{ko-ruralnimzapletom, Samohrana majka , i zanimljivkompozicija Plesna sala dr. Nedo Zec, ko

je produkcijski smje{tena u doba ne

primitivsa . Neobi~na je koncepcija i naslovnkompozicije, koja zapo~inje stihovim“Dobro jutro i pu no zdravlja Laryju Flint

njegova novina-bolja polovina za m oju k.

Povratni~ki album Protesta pod nazivoLjudi, selo tone!? koncipiran je nneizbje`nim situacijama, likovima novonastalom folkloru, koji Protest, na ~esa Damirom Nevesinjcem, jo{ uvijek nidoku~io, ali svojski radi na tome.

(M. Ili~i

MUZIKA

Album “Ljudi, selo tone!?”, sarajevske grupe “Protest”

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)1. Got A Girl: Did we live to fast 2. Jarekus Singleton: Purposely 3. Nikki Yanofski: Little Secret 4. Sallie Ford: Coulda Been 5. Liam Bailey: On my mind 6. Ten Walls:

Walking with elephants 7. Polarsets: Madrid 8. Leonard Cohen:

Almost like the blues 9. Teleman: Skeleton Dance

10.OK Go

: I won’t let you down

Oprez, stiže novi “Protest”!

ONI, OPET, DOLAZE^lanovi grupe Protest upravo se spremaju koncertnopromovirati svoj povratni~ki album

ONI, OPET, DOLAZE^lanovi grupe Protest upravo se spremaju koncertnopromovirati svoj povratni~ki album



Film Goli autorski je debitantski

reìserski uradak talentirane Tihe K. Gu-

dac. Rije~ je o dugometra`nom dokumenta-rnom ostvarenju koje je upravo krenulo udistribuciju u Hrvatskoj. Nadam se da }euskoro i publika diljem svijeta imati prilikuvidjeti ovaj dokumentarni film.

Intimna je to pri~a o obitelji autoriceovog filma. Prije nekih {ezdeset godinareìserkin djed je odjednom nestao. Nije gabilo ~etiri godine. Kada se pojavio, bio jemnogo druga~iji, pun tajni koje je nosio usebi i o njima {utio. Nakon {to je umro,unuka poku{ava saznati {to se zapravodesilo. Ona se zapitala za{to je djed imaooìljke po tijelu? Za{to nikome nije ispri~ao{to se desilo? Za{to je nestao?

Tiha K. Gudac iznimno hrabro se upu{tau bolno istraìvanje i suo~avanje sasurovom pro{lo{}u. Ovaj film je zato isasvim zasluèno dobio veliku nagradu,Srce Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu .Estetski, film je poput mozaika, kolaà.Stvoren je od intervjua s ljudima koji supreìvjeli Goli otok i poznavali njenogdjeda, intervjua s majkom, ocem i sestrom,te mno{tva arhivskih fotografija. Ovaj filmprekida dugogodi{nju ubita~nu tu`nu {utnju

prepunu tjeskobe, o kojoj svjedo~e ~lanoviobitelji. Goli je tih, a glasan, kao {to jenjegova autorica - Tiha, no vizualno glasna.Lijepo je znati da su na{i prostori dobili jo{jednu divnu i pametnu filmsku autoricu.Osim nagrade na SFF-u, film je nagra|en ina Zagreb Film Festivalu , sa posebnimpriznanjem u kategoriji dokumentarnogfilma.

Tiha K. Gudac ro|ena je 1982. godine.Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu uZagrebu i Produkciju na Akademiji dramskeumjetnosti u tom gradu. Poha|ala je nizfilmskih radionica (Berlinale Talent

Campus 2010., Sarajevo Talent Campus

2007., Sarajevo City of Film 2008...).

Producirala je nekoliko kratkih dokumen-tarnih i igranih filmova. A film Goli producirala je veoma zna~ajna producentskaku}a Factum iz Zagreba, koja je, uzgredre~eno, osim {to je kao produkcija iznjedrilaniz sjajnih filmova (pa tako i film Andreja

Korovljeva Godine hr|e o kojem sam pisao), osniva~ i sjajnog ZagrebDoxa .

Kod nas je popularno, ~ak i op}e prihvatljivo veli~ati i ljubiti one koji sunanijeli bol i uni{tili ìvote mnogih ljudi iobitelji. Nasilje nije odlika ni~eg dobrog.

Nije ovo samo film o pro{losti. I danas sezbog izre~ene rije~i moè nastradati. Postojedojavljiva~i, suradnici, egzekutori, pa idruga~ije upakovani i realizirani goli otoci .To jako dobro znaju neistomi{ljenici.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Goli” (Hrvatska, 2014.); scenarij i režija: Tiha Klara Gudac


KULT MARKETDOBA IZDAJE

Govind NihalaniDoba izdaje igrani jeindijski film iz 1994.godine. Scenarij zafilm napisali su

Govind P.Deshpande, GovindNihalani, AnjumRajabali i Atul Tiwari .Abhay i Abbas dva su

policijska ~asnika koji vode antiteroristi~-ku jedinicu. Vode i akciju hvatanja irazbijanja teroristi~ke }elije. Hvatajunjihovog zapovjednika... Ocjena: 4

OTAC NA SLU@BENOMPUTU

Emir KusturicaOtac na slu`benom putu igrani je film iz1985. godine. U njemunastupa gospoda kao{to su Moreno deBartoli, MikiManojlovi}, MirjanaKaranovi}, MustafaNadarevi}, MiraFurlan, Predrag

Lakovi}, Pavle Vuisi}, SlobodanAligrudi}. Scenarij je napisao AbdulahSidran. Pri~a je to o kojoj svi znamo,

koja nije nekad bila a sada nestala.Pri~a je to o verbalnom deliktu jedinkekoju sila, uz pomo} prodanih du{a,dovede u mu~nu situaciju, te o tomekako netko ima pravo da ne~iji ìvotgazi. Nakon svega, ovaj film nijeosvijestio ljude, jer ljubav prema onomtko je ~inio stra{na zlodjela i dan danas nesamo da traje ve} je dru{tveno prihvatljivaI poèljna. Stra{no! Ocjena: 5

JEDNOM ]E[ RAZUMJETI

Amos GitaiJednom }e{ razumjeti igrani jegilm AmosaGitaia iz 2008.godine. Scenarijsu napisali DanFranck , Amos

Gitai i Marie-Jose Sanselme, a naosnovu autobiografije JeromeaClementa. @idovi su, naàlost, tijekomnacisti~ke okupacije deportirani izraznih gradova, pa tako i iz Pariza.Pratimo su|enje nacisti~kom zlo~incu.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Hunger Games: Part 1(Francis Lawrence)

2. Penguins of Madagascar (Eric Darnell i Simon J. Smith)

3. Big Hero 6 (Don Hall i Chris Williams)

4. Interstellar (Christopher Nolan)

5. Horrible Bosses (Sean Andres)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Frozen (Chris Buck i Jennifer Lee,Buena Vista)

2. Thor, The Dark World (Alan Taylor, Buena Vista)

3. The Best Man Holiday (Malcolm D. Lee, Universal)

4. Last Vegas (John Turteltaub, CBS Films)

5. Ender’s Game (Gavin Hood, Lionsgate/Summit)

Tiho, a glasno

STRAVA NA GOLOM OTOKUGoli je intimna pri~a o obitelji autorice Gudac Tiha Klara Gudac



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOPo~etak ove sedmice u Sarajevuobiljeìlo je otvaranje izlo`be Crteì ,autora Mensura Verla{evi}a, uBo{nja~kom institutu - Fondacija AdilaZulfikarpa{i}a. Mensur Verla{evi} je

[kolu za primijenjenu umjetnost zavr{io 1969. u Sarajevu, a diplomirao je 1974. na Akademiji likovnihumjetnosti u Zagrebu. Do sada je imaodevet samostalnih i u~e{}e na vi{e od~etrdeset kolektivnih izlo`bi.

U Galeriji Novi Hram u Sarajevu 3.decembra je otvorena Izlo`baPam}enje svijeta - Podzemni arhiv Var{avskog geta. “Podzemni arhiv Var{avskog geta stvoren je kako bi sespasilo ljudsko dostojanstvo. Nastao jezahvaljuju}i ilegalnom radu grupeposve}enih ljudi koje je predvodio

histori~ar Emanuel Ringelblum”.

Prema motivima pri~a hrvatskeknjièvnice Ivane Simi}-Bodroì}rediteljica Lajla Kaik~ija postavila jepredstavu Pukotina... Postavila uBosanskom narodnom pozori{tuZenica, tako|e 3. decembra. Upredstavi igraju: Uranela Agi}-Burina,Sneàna Vidovi}, Lana Deli}, SabinaKulenovi} i Faketa Salihbegovi}-Avdagi}.

Istog dana je, u Zavodu za

zbrinjavanje mentalno invalidnih licaDrin Fojnica, otvorena izlo`bafotografija Milomira Kova~evi}aStra{nog koja se zove Vi{e o nama,sa nama... Povodom obiljeàvanjaMe|unarodnog dana osoba sainvaliditetom .

A dan kasnije, u 19 sati, u Muzeju knjièvnosti i pozori{ne umjetnosti BiH u Sarajevu bi}e predstavljen Knjièvni portret Bisere Alikadi} pod nazivomVje{ti~ija nadarenost . U~estvuju:Bisera Alikadi}, Andrea Le{i}-

Thomas, Zlatan Deli}, AjlaDemiragi}, [ejla [ehabovi} i LejlaKalamuji}. Urednica je Fadila NuraHaver.

Mostarac Sanel Mari} Mara 5.decembra nastupa u sarajevskomKriterionu . “Ta~no je da dugo nisamsvirao u Sarajevu i super mi jepodsje}anje na koncert koji smo radilipovodom promocije mog albumaVasduh , u Domu mladih u Sarajevu.(...) Gost na mom koncertu u Kriterionu bi}e Damir Imamovi}“, rekao nam jenedavno Mara.

U Narodnom pozori{tu Tuzla u petak, 5. decembra, premijerno }e bitiizvedena predstava 39 stepenica .

“Ovo je triler komedija bazirana na

klasi~noj noveli {kotskog autora Johna

Buchana, koju je svojevremeno, 1935.,

filmski uradio veliki holivudski reditelj

Alfred Hitchcock, a pozori{no

adaptirao Patrick Barlow”, kaè Armin

]ati}, jedan od glumaca u ovoj predstavi i direktor NPT-a: “Reìju

potpisuje poznata rediteljica iz

Hrvatske Nina Kleflin. U predstavi

igram Richarda Hannayja, jednog

sasvim obi~nog, nedu`nog ~ovjeka,

koji biva krivo optuèn za ubistvo.

Me|utim, moj lik ima i jednu Bogom

danu sposobnost da se iz svih nevolja u

koje zapadne sretno i spretno izvu~e. I

nakon {te me optuè za ubistvo (mene,

mislim Richarda Hannaya), na sve

mogu}e na~ine, i sredstva i rekvizitu

koju posjeduje Narodno pozori{te

Tuzla, poku{avam na}i prave ubice,

dokazati svoju nevinost i razotkriti

jednu veliku zavjeru koja se nadvila

nad mojom domovinom Engleskom.”

U ovoj pozori{noj verziji filma 39 stepenica Patrick Barlow je napravioscenario da i Alfred Hitchcock moè

biti “smije{an”. Pored ]ati}a, u predstavi glume Ivana Perkuni}, Edis

@ili} i Mido Ku{ljugi}, koji “fantasti-~no igraju vi{e 140 likova”.

ARMIN ATI , glumac i direktor Narodnogpozorišta Tuzla

Kako i Alfred Hitchcock

moè biti “smije{an”

SALLY BARTH, jedna od organizatorica“Diplomatskog zimskog bazara” u Sarajevu

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

SALLY BARTH“Posjetioci }e mo}i na}i mnogozanimljivih stvari na {tandovimavi{e od osamdeset izlaga~a”

SALLY BARTH“Posjetioci }e mo}i na}i mnogozanimljivih stvari na {tandovimavi{e od osamdeset izlaga~a”



[ef Sarajevske klinike za plasti~nu i rekonstruktivnu hirurgiju prof dr. R euf

Karabeg autor je, uz veliki broj suradnika, iurednik knjige Osnovi plasti~ne,rekonstruktivne i estetske hirurgije , koja }e uSarajevu biti promovisana 6. decembra, u

prostorijama Akademije nauka i umjetnosti.Izdava~ je sarajevski Medicinski fakultet. “Knjigu su pisali najprominentniji

autori iz podru~ja plasti~ne, rekonstruktivne i

estetske hirurgije iz regiona, osamnaest

autora i pet koautora. [ef Plasti~ne hirurgije

u Ljubljani, prof. dr. Uro{ Ah~an, ~etiri

doktora nauka sa Klini~ke bolnice Dubrava u

Zagrebu: prof.dr. Rado @ic, doc.dr. Sre}ko

Budi, prim.dr.sci Rudolf Milanovi} i

prim.dr.sci Zlatko Vlaj~i}, potom sa Klinike Rebro u Zagrebu

prim.dr.sci. Zoran Veir, direktor VMA u Beogradu prof.dr.

Marijan Novakovi} i {ef plasti~ne hirugije na VMA doc.dr.sci.

Nenad Stepi}, {ef

Klinike za plasti~nu hirurgiju

u Novom Sadu

prof.dr. Zlata Janji}, {efovi klinika u Dubrovniku i u Splitu,

prof.dr. Marko Margaritoni i doc.dr. Zdravko Roje, kolega

prof.dr. Ivica Du~i} iz Washingtona itd. A autori su i iz Sarajeva

- prof.dr. Tarik Ma{i}, prim.dr. Amela Karabeg iz poliklinike

Karabeg, doc.dr. Ermina Muji~i}, doc.dr.sci. Benjamin Kulovac,

dr. Danijela Crnogorac tako|e iz poliklinike Karabeg, prof.dr.sci

Edina Tanovi}. Promotori }e biti akademik

dr. Mirsada Huki} ispred Akademije,

dekanesa Medicinskog fakulteta u Sarajevu

prof.dr. Almira Dùvo i prof.dr.sci. Zdenko

Stanec iz Zagreba, {ef Plasti~ne hirurgije

KBC

Dubrava

, i ja”, obja{njava Reuf Karabeg.

Recenzenti vele da je “rije~ o knjiziiznimne nau~ne vrijednosti”. Moète linama, laicima, pojasniti u ~emu je njenatajna?

“Ovo je prva knjiga u regionu iz

oblasti plasti~ne, rekonstruktivne i estetske

hirurgije na jezicima ‘koje razumijemo’.

Drugo, pokriva program predavanja svih

medicinskih i stomatolo{kih fakulteta iz plasti~ne, rekonstr-

uktivne i estetske hirurgije u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i BiH.

Tre}e, pi{u je, kao {to ve} rekoh, najprominentniji stru~njaci

regiona iz PRH-a. Dalje, ujedinila je autore i klinike. Omogu}ava

razmjenu studenata-specijalizanata. Jo{ dalje, vrlo je prakti~na,

uz vi{e slika no teksta, kao atlas, razumljiva je i lako pamtljiva.

Autori prezentiraju svoja iskustva na poljima gdje su najbolji.

Bi}e korisna studentima i ljekarima na specijalizaciji iz PRH-a,

maksilofacijalne hirurgije, ORL-a, op}e kirurgije itd.”, odgovarana na{e pitanje Reuf Karabeg.

Prof.dr. REUF KARABEG, autor i urednik knjige“Osnovi plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije”

U subotu, 6. decembra, u KSCSkenderija u Sarajevu }e od 11 do 17 sati

biti odràn Diplomatski zimski bazar ,tradicionalni zimski dobrotvorni doga|aj, uorganizaciji ~lanova diplomatske zajednicekoji djeluju u glavnom gradu Bosne iHercegovine. Zahvaljuju}i podr{ci Agencijeza me|unarodni razvoj SjedinjenihAmeri~kih Dràva (USAID) ove godine }e

Diplomatski zimski bazar biti odràn uve}em prostoru, u dvorani Mirza Deliba{i} ,

pa se o~ekuje da }e ovom izdanju Bazara prisustvovati i ve}i broj izlaga~a i posjetilaca nego ikada.

“U organizaciji ovogodi{njeg

Diplomatskog zimskog bazara u~estvuje

oko trideset ambasada i me|unarodnih

organizacija, a posjetioci }e mo}i na}i

mnogo zanimljivih stvari na {tandovima

vi{e od osamdeset izlaga~a”, najavljujeSally Barth, jedna od organizatorica ovogodi{njeg

Diplomatskog zimskog bazara u Sarajevu.Cijena ulaznice za Bazar je 5 KM, dok }e

tiket za tombolu, u sklopu koje }e posjetiteljimo}i osvojiti veoma vrijedne nagrade, ko{tati3 KM. Po~etak prodaje ulaznica i tiketa zatombolu po~eo je 2. decembra, kada je ispredsarajevskog BBI Centra uprili~eno druènjesa suprugama ambasadora dràva koje uBosni i Hercegovini imaju otvorena

diplomatska predstavni{tva. Upravo su one prodavale ulaznice u utorak. “Sva sredstva

prikupljena realizacijom ovogodi{njeg

Diplomatskog zimskog bazara

bi}e

namijenjena za pomo} trima asocijacijama

koje pomaù djecu sa posebnim potrebama,

djecu bez roditeljskog staranja i djecu ~ije su

porodice u stanju socijalne potrebe”,nagla{ava Sally Barth.

Ponovi}emo ono {to je ve} neko napisao:“Gra|ani i gosti Sarajeva imat }e priliku da,

makar na nekoliko sati, odu na put oko svijeta.”

Kapitalno u oblasti PRH-a

[estosatni put oko svijeta

F o

t o : M a r i o I l i ~ i }





KLIN ÔRBA

P

rogramirani i stvoreni kao dru{tvena bi}a, unaprijedsmo osu|eni na vje~ni Zakon pripadanja ili

izop}enja iz zajednice, {to nas u cijeloj mreìljudskog zakonodavstva baziranog na tom prvotnomtemeljnom Zakonu dijeli na jedinke koje se jesu ili nisuuspje{no prilagodile eti~ki i pravno ure|enom, dakle,civiliziranom dru{tvu. Jo{ je u Mojsijevo doba propisanoda se oni koji ne po{tuju Zakon ukopaju izvan ogra|enoggroblja namijenjenog prilago|enima i bez obrednihrituala koji su neka vrsta preporuke ovog svijeta onomsvijetu da blagoupokojenog udomi u raju, bez straha da }e

pruàti ikakav otpor jednom zauvijek vaspostavljenom pravednom poretku koji ne poznaje nepoèljnu misao,rije~, niti djelo. Izvan Zakona, izvan groblja, bezovozemne preporuke, ostaju: bogoporicatelji, samo-

ubojice, ubojice, licemjeri, lopovi, laòvi, bludnici itd.

Aonda je nastalo javno mnijenje koje je nekomnevjerovatnom perverzijom eti~kih na~ela na prvomjesto svoje neumoljive osude i izop}enja stavilo

“bludnike” i to, ne toliko one tipa hodè iz GluheBukovice ili u razvratu ogrezlog K a~avende, koliko sasvimobi~nih punoljetnih osoba uhva}enih (snimljenih) useksualnom “zlodjelu”. Tako se de{ava ~ak i Slovencima,koji su oduvijek vaìli za najulju|enije me|u ex-Yunarodima, da “pod pritiskom javnosti” prakti~no prisiledirektora jedne srednje {kole u Mariboru, prethodnokamerom uhva}enog u nedozvoljenim vannastavnimaktivnostima s poluobnaènom profesoricom matematike,

da se samoukine s ovog svijeta. Time se krvoèdna javnost,valjda, pere i ~isti od grijeha koji se pokazao kudikamodru{tveno opasnijim od recimo Jan{inog politi~ko-koruptivnog ispada, nedovoljno (po)gre{nog da ga baremeliminira iz privilegiranog reda onih koji upravljaju dru{tvom.

Šta tek da se misli i kaè o zlosretnom bh. dru{tvu ukojem su crne hronike svakodnevno krcatekolektivno prihvatljivim pojavama tzv. zlo~ina iz

strasti, koje i krivi~ni zakon prepoznaje kao neumitnost - priznav{i im strast kao okida~ neura~unljivosti. Tako }evjerovatno strast kao olakotna okolnost biti uobzirena u

presudu 75-godi{njem ubojici iz sela Borogova kodOsmaka, koji je nekidan stara~kim {tapom nasmrt

umlatio svoju dvadeset i ~etiri godine mla|u suprugu za

koju je sumnjao da ga vara. Jezikom mojih predakre~eno: Dabogda mu zemlja kosti izmicala! Ne htio g

kabur unato~ tome {to ovo dru{tvo ima razumijevanja znjegov svirepi zlo~in iz strasti. Moja je kletva, naravntek izraz nemo}i da prihvatim etiku zajednice koj

pre{utno odobrava (uglavnom samo muèvima) pravo dkidi{u na ìvot supruge ~ak i kad samo posumnjaju

preljubu. U konkretnom slu~aju, sumnja je gotovneizbje`na samom razlikom u godinama, generiranvlastitom nesigurno{}u.

No, vratimo se jo{ jednom gorespomenutotragi~nom slovenskom seksopisu. Posljednja vije

je da pravosudni organi intenzivno tragaju zosobom/ama koje su tajno snimile i putem dru{tvenmreà objavile inkriminirani uradak, ~ime su prouzro~ida se nesretni direktor “slomi pod neizdrìvim pritisko

javnosti”. Iz bh. perspektive gledano, ~ovjek o~iglednnije bio Papak, niti se profesorica matematike okohvalisala njihovim dru{tveno neprihvatljivim radnjamza razliku od eresovske profesorice engleskog ~ije

priznanje krivi~nog djela politi~ke korupcije tako|tajno snimljeno i prezentirano javnosti. I? Epilog b

politi~kog bluda znamo: svi protagonisti su nagra|eni;Papci i @eljka i idejni tvorac politi~kog razvrata. Niko od njih nije slomio pod pritiskom javnosti, da bi - gluhodaleko bilo - digao ruku na sebe, jer naprosto nikakvo

pritiska javnosti nije ni bilo. Ni pravosu|e ne vr{i pritisana bilo koga. Istina, pomalo ganjaju N.N. izvr{ioca koji

neovla{teno prislu{kivao i snimao staru i nov premijerku, s o~iglednom namjerom da ga ne uganjaju.

Bio bi preveliki rizik suditi nekome ko je na nezakonna~in pribavio dokaz o krivi~nom djelu jer je gotovnemogu}e dokazivati prvo a zanemariti drugo.

politi~kom kriminalu sumnja nije dovoljna. âk su i doka bez svake sumnje tek trice i ku~ine bez sna`nog pritisk javnosti. Tako ponovo sti emo do dru{tva koje oboàsvoje ratne zlo~ince, ubojice, zlostavlja~e, kriminalc

prevarante, patolo{ke laòve, raznorodne perverznjake, ali zato èstoko nabrijano da bespogovorno baci kamen nsvaku, vlastitim nemoralom projiciranu, Mariju Magdalenha mu neki posesivni starohan ili posrnuli alfa mu`jak d

mig. U potpisu: ukopajte me izvan va{eg poganog groblja.

Bio bi preveliki rizik suditi nekome ko je na nezakonit način priba-vio dokaz o krivičnom djelu jer je gotovo nemoguće dokazivati prvoa zanemariti drugo. U političkom kriminalu sumnja nije dovoljna.Čak su i dokazi bez svake sumnje tek trice i kučine bez snažnog pri-tiska javnosti

ZLOGUKA JAVNOSTPi{e: FADILA NURA HAVER




STIGAO NOVI TWINGO: Mali, gradski {minker!

Po~etkom godine najavljivali smotre}u generaciju popularnogRenaultovog gradskog automobila

Twingo tre}e generacije, koji je premijerudoìvio na @enevskom salonu automobila.Odnedavno novi Twingo dostupan je i uautosalonima u na{oj zemlji. Kompaktan i

ìvahan gradski automobil kra}i je odprethodnika za deset centimetara, a jednaod najva`nijih karakteristika mu jemogu}nost okretanja punog kruga na vrlomalom prostoru. Zapravo novi Twingo utom segmentu je i svojevrsni „prvak svijeta“

jer mu krug okretanja sada iznosi samo8,60 metara. Jo{ jedna vrlo va`nakarakteristika svakako mu je visok poloàjsjedala voza~a i kratki pokrov motora kojiomogu}uju bolju preglednost ceste. Odnovosti u novome Twingu ne trebazaboraviti niti Sustav za pomo} priparkiranju, koji stiè uz nadoplatu, kao i

Start&Stop sustav koji kao dio serijskeoprema stiè u paketu s motorima 1.0 Scesa 70 „konja“ i Tce sa 90 konjskih snaga.Novi Twingo moè biti dodatno u{minkanako se potencijalni kupci odlu~e za sjajnecrne naplatke od 16 in~a, aluminijske

papu~ice, crvene detalje ili pak crne oblogena vratima. Presvlake od koè stiù u triopcijske boje: Bijela Cristal , CrvenaFlamme i Crna Noir . Uz standardni sustavkoji spje~ava blokadu ko~nica, tu je jo{ isustav AFU koji pomaè pri naglomko~enju, omogu}iv{i tako voza~u da zadrì

nadzor nad vozilom bez obzira na snaguko~enja. Zaustavni put je kra}i, bez naglihodstupanja od prvobitne putanje. R&GOprakti~na je i inteligentna aplikacija zapametni telefon posebno razvijena zapovezanost s Renault vozilima, a ugra|ena

je i u novi Twingo . Aplikacija jekompatibilna sa Android i Apple ure|ajima.R&GO ima integriranu GPS navigaciju, ali ipovezivost s CoPilot Premium aplikacijomkoja voza~e vodi prema cilju bezpovezivanja na 3G mreù. Uz kartepohranjene na ure|aju dostupne su ifunkcije: Navigacija 3D, glasovno

navo|enje , te prikaz Clear Turn zazahtjevna kriànja. Vozilo se povezuje sa„pametnim telefonom“ ili tablet ure|ajimaputem Bluetootha. Kada je pak rije~ omotorima, postavljanje motora natragomogu}ilo je Renaultovim inènjerima daskrate novi Twingo za deset centimetara i

pri tome dobiju ne{to vi{e prostora uunutra{njosti vozila. Za to je naravnozasluàn i ve}i me|uosovinski razmak kojsada iznosi 2,49 metara. Novi Twingo sadima pravokutni prtlja`nik zapremine 219litara, smje{ten neposredno iznad motora.Na koncu rije~-dvije o cijenama. Uautosalonima u na{oj zemlji novi Twingov model Authentique SCe 70 sa isto tolikokonjskih snaga i prosje~nom potro{njom o4,5 litara na 100 km stoji 17,414 KM. Modoznake Dynamique Energy TCe sa 90konja i Stop&Start sustavom, uz prosje~nupotro{nju od 4,3 litre na 100 km stoji

22,906 konvertibilnih maraka.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]









Documents

Slobodna Bosna [broj 943, 4.12.2014]