- Tragovima djejih stopa -

(Edita Slunjski)

1. TO JE PROJEKT?

RAD NA PROJEKTU= sklop aktivnosti u kojima jedno ili vie djece prouava neku temu ili problem, uz primjerenu podrku odgajatelja

= oblik integriranog kurikuluma u kojemu djeca prema vlastitim interesima i mogunostima, u suradnji s drugom djecom i uz nenametljivu asistenciju odgajatelja, poduzimaju razliite istraivake i druge aktivnosti u kojima aktivno stjeu iskustva i znanja te primjenjuju svoje vjetine, donose odluke i ue preuzimati odgovornost

PREDNOSTI RADA NA PROJEKTU:

Osiguravanje konteksta za afirmaciju uroene znatielje djece i njihovog samomotiviranog uenja

Sudjelovanje djece i odgajatelja u zajednikoj pustolovini uenja

Pojaavanje interesa roditelja za odgoj i obr djece ukljuivanjem u project

Koritenje razliite tehnologije

Iskustveno uenje

Inkluzija djece s posebnim potrebama

Ostvarivanje odgojnih ciljeva u odg i obr (intelektualne, akademske,motorike, socijalne vjetine) Projektnu metodu u radu s djecom rane dobi 1918.g. utemeljio Kilpatrick, kao oblik progresivnog obrazovanja fokusiranog na organizaciju aktivnosti povezanih odreenom centralnom temom: uloga odgajatelja-> voenje djeceBANK STREET APPROACH (BANK STREET COLLEGE OF EDUCATION)-New York Svrha koncepta je bila povezati rastuu svijest o mogunostima djeteta s demokratinim koncepcijama obrazovanja

Vie se panje poelo posveivati istraivanju i prouavanju djeteta i okruenja u kojem se ono razvija, odgaja i ui te profesionalnom osposobljavanju odgajatelja

Kurikulum Bank Street se najvie oslanja na ideje Piageta, Eriksona, Deweya i Lucy Sprague Mitchell + nastoji potaknuti razliite razine emocionalnog, fizikog, socijalnog i kognitivnog razvoja djece osnaivanjem njihovih izravnih interakcija s razliitim materijalima, idejama i ljudima u neposrednom okruju

Stvaranje temelja cjeloivotnog uenja

OSNOVNA NAELA KONCEPTA:

1. Shvaanje obrazovanja kao procesa stvaranja i promoviranja socijalne pravde i osnaivanja pojedinca za sudjelovanje u demokratskom procesu- razumijevanje i prihvanje kulturalnih razliitosti djece

2. shvaanje vrijednosti uenja odgajatelja kroz izravno opaanje odgojno- obrazovnog procesa> konstruktivistiki pristup

3. shvaanje i uvaavanje konteksta obitelji djeteta, zajednice i kulture, u procesu njegova odgoja i obrazovanja

4. shvaanje vanosti kontinuiranog osobnog i profesionalnog razvoja odgajatelja, te

5. shvaanje vanosti i utjecaja filozofije obrazovanja na sve elemente odgojno- obrazovnog procesa.REGGIO PRISTUP U RADU NA PROJEKTU

temelji se na idejama konstruktivizma(Piaget) i socio-konstruktivizma (Vygotsky), viestrukih inteligencija djeteta, razliitih ekspresivnih modaliteta djeteta temeljenih na na njegovim simbolikim jezicima te uvaavanju i poticanju metarazine uenja djetetaosnovna naela reggio pristupa:1. slika o djetetu kao kompetentnoj osobi

2. Kvalitetni odnosi i interakcije unutar svih dijelova sustava

3. Vrijednost uloge roditelja

4. Shvaanje prostora kao treeg odgajatelja

5. Shvaanje djece i odgajatelja kao partnera uenja

6. Odstupanje od propisanog kurikuluma u korist omoguavanja i podravanja procesa uenja

7. Vrijednost dokumentiranja odgojno- obrazovnog procesa

8. simboliki jezici djeteta

-Djeca kao aktivni graani koji imaju vlastita prava i koji su u stanju aktivno sudjelovati u oblikovanju ivota vrtike zajednice, zajedno sa svojim obiteljima i irom zajednicom

-Prostor vrtia potie susrete, komunikaciju i odnose djece s drugim socijalnim subjektima + visok obrazovni potencijal (estetska osmiljenost i ureenost, prostorna vidljivost, fleksibilnost u organizaciji, razliiti svjetlosni efekti i sjene, refleksija ogledalima, multisenzorinost okruenja)-Usmjerenost odgajateljana razvoj REFLEKSIVNE PRAKSE kroz sastavnice:a) Razmiljanje o praksi- dokumentacija koja reprezentira nain na koji odgajatelji djeluju u svojem svakodnevnom radu

b) Istraivanje prakse- znanja, vrijednosti i uvjerenja

c) Refleksija o praksi- neartikulirana znanja, skrivene ideje, pretpostavke, vrijednosti i uvjerenja

Profesionalni razvoj odgajatelja je trajan process

Nema striktnog propisivanja i planiranja kurikuluma

Uenje djece je spiralna, a ne linearna progresija

Dokumentacija ima neprocjenjivo znaenje (osnova pojedinane i zajednike evaluacije vlastitog pedagokog rada

RAD NA PROJEKTU U REGGIO USTANOVI RANOG ODGOJA

- naglasak na uenju inei i zajednikim raspravama djece i odgajatelja o vlastitim iskustvima uenja- Odgajateljima u radu pomau sustrunjaci- pedagozi i atelieriste (strunjaci odreenog umjetnikog profila)

- projekt moe zapoeti nekim dogaajem, idejom ili problemom iniciranim od strane djeteta, ili odgajatelja i moe trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci

- odgajatelji ne postavljaju specifine ciljeve niti odreuju sadraje aktivnosti za svaki projekt unaprijed, nego ih formuliraju flesksibilno. Umjesto plana oni izrauju poetnu shemu koja sadrava samo inicijalne korake, a potom djecu potiu na razgovor( METALINGVISTIKA RAZINA PROJEKTA u kojoj djeca, kroz svoje grafike i druge oblike reprezentacije, objanjavaju nain na koji razumiju problem kojima se bave i koji ih zanimaju

- odgajatelji projiciraju mogui daljnji razvoj djeteta-Reggio odgajatelji smatraju da tijek projekta nije mogue unaprijed planirati niti strukturirati, niti je mogue precizno odrediti duljinu njegova trajanja i smjerove razvoja

-kako bi se ostvario ovakav pristup projektu potrebno je postii takvu kulturu ustanove u kojoj odgajatelji dijele uvjerenja:

Dobro pripremljenog okruenja u kojem je izloena kolekcija dokumentacije- memorije o pojeidnanim i zajednikim aktivnostima djece

Uloge odgajatelja kao podravatelja memorije djece o proteklim aktivnostima

Paljivog sluanja djeteta i raspolaganja razliitim tehnikama sluanja

Spremnosti odgajatelja na prihvaanje djejih ideja i provoenje istih u stvarnosti

Znanja odgajatelja o mnogim materijalima

Znanja i spremnosti odgajatelja na suradniki rad

Znanja odgajatelja o tome kako najuspjenije podrati suradnike aktivnosti djece

Fleksibilnost cjelokupne organizacije odg-obr procesa Reggio pristup ne moe se jednostavno prenijeti iz jedne ustanove u drugu( to je dugotrajni istraivaki process + vrijednost razvijanja autentinih pristupa (s obzirom na kulturni kontekst)

RAD NA PROJEKTU U HRVATSKIM USTANOVAMA RANOG ODGOJA

KURIKULUM U IREM SMISLU: slubena odg-obr koncepcija, zajednika na razini drave, propisana aktima koji sadravaju temeljne ideje i naela odg i obr, ivljenja i uenja djece u ustanovi ranog odgoja- Programsko usmjerenje odg i obr predkolske djece (1991), Prijedlog Koncepcije razvoja predkolskog odgoja (1991) i NOK (2010).KURIKULUM U UEM SMISLU: nain na koji pojedine odg-obr ustanove ova naela ostvaruju u praksi, prilagoavaju specifinom kontekstu, kulturi i tradiciji

Kvaliteta odg-obr prakse ne dogaa se kao izravna posljedica donoenja nekog novog dokumenta, nego kao rezultat izgradnje te kvalitete u samoj praksi, za to je odgajateljima nuno osigurati SUSTAVNU PODRKU (konzistentan stav prosvjetne politike)ODGAJATELJ KAO MISLEI PRAKTIAR

adekvatno inicijalno obrazovanej na fakultetima i sustavno profesionalno usavravanje

jednokratni i instruktivni oblici strunog usavravanja, namijenjeni obradi pojedinih pedagokih tema ne mogu dovesti do ozbiljnijih promjena u radu

uinkovit profesionalni razvoj treba se dogaati u realnom kontekstu njihova pedagokog rada, u odg-obr ustanovi u kojoj svakodnevno rade

BITNO!- ukljuivanje u AKCIJSKA ISTRAIVANJA: pristup strunom usavravanju iji je cilj jaati istraivaka i refleksivna umijea odgajatelja nuna za postupni i kontinuirani razvoj ustanova. Takav pristup odgajatelja odmie od tradicionalne uloge pouavatelja i golog realizatora programa te mu pomae u izgradnji njegove profesionalne autonimije i preuzimanju uloge kritikog intelektualca, tj. misleeg praktiaraTRADICIONALNO PLANIRANJE AKTIVNOSTI, TJ.ISKUSTAVA UENJA DJECE:

hijerarhija u odnosima odraslih s djecom + jednosmjerna komunikacija

transmisijski pristup pouavanju

naglasak na temi projekta- odreuje odgajatelj

fokusiranje na rezultat projekta

rigidno planiranje sadraja uenja djece-unaprijed pripremljena tema i materijali, sadraji odreeni na temelju planiranih ciljeva reduciranje projekta na uvjebavanje djece sadrajima namijenjenim pripremi predstave za roditelje

trajanje aktivnosti djece je unaprijed odreeno

izleti i posjeti povezani s uenjem se mogu i ne moraju organizirati, ugl slijede nakon aktivnosti u vrtiu

odgajatelj planira aktivnosti kako bi djecu pouio odreenim konceptima

reprezentacije (aktivnosti izraavanja) su povezane sa specifinom temom aktivnosti i najee se ne ponavljaju

PROJEKTNO PLANIRANJE AKTIVNOSTI

trajanje aktivnosti odreuje razvoj projekta, moe bit ii nekoliko tjedana ili mjeseci sadraj ili tema odreuju se dogovaranjem djece i odgajatelja, interes djece je najvaniji kriterij odabira teme odgajatelj promatra istraivake i druge aktivnosti djece ten a temelju njihova interesa temelji novu etapu projekta odgajatelj ustanovljava prethodna znanja i iskustva djece te oblikuje uvjete za njihovo nadograivanje djeca znanja stjeu traganjem za odgovorima i sudjeluju u promiljanju i planiranju novih iskustava uenja izleti i posjeti su sastavni segmenti iskustava uenja djece i organiziraju se u svim etapama razvoja projekta fleksibilno vrijeme odravanja aktivnosti projekta aktivnosti djece se temelje na istraivanju, pronalaenju odgovora i koritenju razliitih izvora reprezentacije (crtanje, slikanje, graenje)djeci olakavaju razumijevanje i integriranje koncepata, slue dokumentiranju aktivnosti i za praenje napretka djece tijekom projekta2. SUVREMENO SHVAANJE DJETETA I USTANOVE RANOG ODGOJA

DIJETE KAO ISTRAIVA, MISLILAC I ZNANSTVENIK Dijete je razumna osoba koja ima intuitivna znanja o fizikom i socijalnom svijetu koji ga okruuje Proces uenja djeteta je slian znanstvenom istraivanju: ukljuuje istraivanje, propitkivanje, revidiranje postojeih razumijevanja

Dijete najbolje ui u okruenju u kojem se osjea sigurno, koje ga potie na propitivanje i provjeravanje prethodnih iskustava i znanja, koje mu omoguuje suradnju s drugima, koritenje jezika kao alatke uenja, slobodan izbor i dobrovoljno sudjelovanje u aktivnostima

Poticanje autonomnosti i emancipacije djece oslanja se na Piagetovu teoriju konstruktivizma: stimulativno materijalno okruenje koje osigurava raznovrsnost materijala

U kvalitetno oblikovanom odg-obr procesu djeca imaju priliku koritenja i razvoja viestrukih inteligencija

Rad na projektu potie i kritiko miljenje djece i samomotivirano uenje + bitno je osiguravanje dovoljno neprekinutog vremena za istraivanje i uenje djeteta

DIJETE KAO SOCIJALNI SUBJEKT SA SPECIFINIM POTREBAMA, PRAVIMA I KULTUROM

Dijete kao autonomni subjekt, a ne samo lan svoje obitelji, kao osoba s vlastitim pravima koja ukljuuju i prava na miljenje i sudjelovanje u donoenju odluka koje se tiu njegova ivota

Temeljne vrijednosti kvalitetnog odgoja: sloboda, solidarnost, jednakost, meusobno uvaavanje svih subjekata, bez obzira na njihovu dob, spol, rasu, vjeru, socio-ekonomski status ili posebne potrebe

bitno je da svako dijete, neovisno o njegovoj kronolokoj dobi, razvojnim mogunostima i posebnim potrebama, ili pak vjerskim, nacionalnim, ekonomskim i drugim posebnostima njegove obitelji, predstavlja ravnopravnu i jednako vrijednu jedinku, sa svojim jedinstvenim kvalitetama, potrebama i mogunostima-> to se postie naputanjem svakog oblika uniformiranja i unificiranja aktivnosti djece VANA PRETPOSTAVKA OSTVARENJA KVALITETNOG PROJEKTA: inkluzivna orijentacija odg-obr procesa ustanove ranog odgoja

U kvalitetnom projektu djeca ue o temi projekta, ali i o sebi samima, jedni o drugima i o tome kako zajedno kvalitetno ivjeti( djecu se potie na preuzimanje odgovornosti za svoje ponaanje i uvjebavanje komunikacijskih tehnika i socijalno prihvatljivog ponaanja, ime se doprinosi jaanju autonomije i uenju odgovornog ponaanjaTE WHARIKI PRISTUP- PRAKSA KVALITETNIH ODNOSA I KULTURALNOG ZAJEDNITVA

Usmjeren na promoviranje razliitosti, ukljuivanje obitelji u djelovanje vrtia, povezivanje razliitih kultura, razvoj bikulturalne zajednice i njihovih kultura, jezika i vrijednosti

Glavnu ulogu zauzimaju reciproni, responzivni odnosi djece s odraslima, prostorom i materijalima, u ozraju povjerenja i s posebnim naglaskom na meusobno uvaavanje svih sudionika odg-obr procesa

Zasniva se na socio-kulturalnoj teoriji prema kojoj uenje izranja iz svrhovitih aktivnosti djece, u kontekstu socijalnih interakcija i odnosa

TEMELJNA NAELA PRISTUPA: osnaivanje, holistiki pristup, povezivanje i partnerstvo vrtia s obitelji i zajednicom i odnosi. CILJ TE WHARIKI PRISTUPA: omoguiti odrastanje djeteta kao kompetentne i samopouzdane osobe, zdrave u tjelesnom, psihikom i duhovnom smislu, s razvijenim osjeajem pripadanja i svijeu o tome da se njegov doprinos zajednici podrava i cijeniDIJETE KAO AKTIVNI GRAANIN ZAJEDNICE

Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, razvoj graanskih kompetencija, kritikog miljenja, donoenja vlastitih sudova Poticati odgoj za zrelost, zajednicu, demokraciju, samoodreenje i korisnost- odgoj za budunost

Ustanova ranog odgoja shvaena kao FORUM CIVILNOG DRUTVA u kojoj se djecu shvaa kao graane, tj. lanove zajednice prepoznatljive po kulturi ukljuenosti i dijaloga

RAD NA PROJEKTU- ETNJA DO OTKRIA KROZ SURADNJU I SUODLUIVANJE DJECE I ODGAJATELJA

Razine inicijative djece i mogunosti njihova odluivanja u razliitim pristupima uenju i pouavanju1. POJEDINANE LEKCIJE: odgajatelj odreuje sadraje i pouava djecu, sdraje prezentira kao izolirane koncepte (pojedinane lekcije)

2. INTEGRIRANE LEKCIJE: odgajatelj odreuje sadraje i pouava djecu, sadraje djelomino objedinjuje (integrirane lekcije)

3. UE ODREENE TEME: odgajatelj odreuje sadraje i pouava djecu, planira i upravlja istraivakim aktivnostima (ue odreene teme)

4. IRE ODREENE TEME: odgajatelj odreuje sadraje i pouava djecu, iskustva uenja integrira u ire teme, neke aktivnosti iniciraju i djeca

5. TEMATSKO PROGRAMIRANJE: odgajatelj planira i usmjerava istraivake aktivnosti djece, nastoji produbiti temu istraivanja

6. PROJEKT: istraivake aktivnosti iniciraju djeca i/ili odgajatelji, istraivanja idu u dubinu, slijede se interesi djece i trae odgovori na njihova pitanja3. OKRUENJE KAO PODLOGA OBLIKOVANJA PROJEKTA

naglasak na stvaranju uvjeta i situacija za uenje, a ne striktno planiranje i izravno pouavanje aktivnostima

u takvoj ustanovi prevladava: kooperativnost, izraavanje nedoumica, otvoreost za preuzimanje rizika i eksperimentiranje, autonomija, dobrovoljnost, viedimenzionalni pristup uenju, uivanje u uenju, ozraje povjerenja

DIMENZIJE OKRUENJA KAO PODLOGA OSTVARIVANJA PROJEKTA

1.) OKRUENJE ZA ISTRAIVANJE I UENJE PRIRODOSLOVNIH POJMOVA I KONCEPATA

istraivaka iskustva djeteta; znanja o ivotu (biljke, ljudi, ivotinje)

fizikalna znanja (magnet, materijali, zakonitosti)

kemijska znanja (otapanje, kuhanje); znanja o Zemlji i svemiru

znanja o osobnim aspektima ivota i ekologija; znanost i tehnologija

2.) OKRUENJE ZA UENJE MATEMATIKIH POJMOVA I KONCEPATA

brojevi i operacije; odnosi, funkcije, algebra

geometrija i prostorni odnosi; mjerenje

analiziranje podataka,;rjeavanje problema osiguravanje poticajne okoline, sloboda, intrizina motivacija, podrka odgajateja (i tako za svaku dimenziju)

3.) OKRUENJE ZA UENJE O OVJEKU, DRUTVENOJ ZAJEDNICI I KULTURI

kultura; vrijeme, kontinuitet i promjena (povijest)

ljudi, mjesta i okruenje; individualni razvoj i identitet

pojedinci, skupine i institucije; proizvodnja, distribucija i potronja

znanost, tehnologija i drutvo; graansko drutvo

4.) JEZINO-KOMUNIKACIJSKO OKRUENJE

vanost interakcija- komunikacija injenjem i sudjelovanjem

temeljne ideje: - uroeni komunikacijski potencijal

- kritina razdoblja razvoja jezika - razvoj kom. i jez. kompetencija je povezan s razvoje miljenja djeteta

- djeca raspolau mnogim jezicima kojima mogu komunicirati svoja razmiljanja, osjeaje i naine razumjevanja

- interakcija i sa odraslima i s drugom djecom

uspostavljanje raznovrsnih modaliteta komuniciranja s drugima

simboliki jezici Malaguzzi

simbolika funkcija prirodni ikoniki sustav (mentalne slike,san)

- arbitriani pr. jezini sustav (pisanje, govor)

ne forsirati uobiajene simbolike sustave, uvaavanje i aktivno sluanje biljeenje i izraavanje prije nego to naue pisati putem razl medija biljeenje iskustva i razmjena s drugima

odgajatelj pojaava elju za pisanjem okruenje zona slijedeeg razvoja

5.) OKRUENJE ZA KREATIVNO IZRAAVANJE DJETETA I RAZVOJ JEZIKA UMJETNOSTI

podravanje prirodne kreativnsti

reggio atelier pjevanje,sviranje,slikanje,crtanje,gluma

osigurati: -razl otvorene izvore uenja

- bogatstvo i raznolikost iskuistava

-adekvatan prostor za istraivanje

- dovoljno vremena

-sloboda za rjeavanje problema

-mogunost razvoja vjetina

-odrasle osobe kao modele kreativnosti

preraivanje i izraavanjem doivljaja putem vizualnih izraajnih medija (inteligentni materijali) meusobno razumjevanje, zajedniki razovj znanja, omoguuje viu razinu izraavanja upoznavanje sa fizikim znaajkama medija, eksperimentiranje, razvijanje spretnosti pri koritenju, usvajanje jezika umjetnosti

svojstva medija:modularnost, perzistentnost u vremenu,reaktivnost

odgajatelj: - potie na istraivanje boja,tekstura...

- osnaivanje umjetnikih i istraivakih potencijala

- poticanje inicijative, refleksije vl iskustava

- poticanje na iskustveno uenje o razl medijima, samostalno koritenje

- poticanje na dijalog, prihvaanje, promiljanje i razvoj novih perspektiva

ISTRAIVANJE I STVARALAKO KORITENJE 2-D I 3-D MATERIJALA

osiguravanje materijala za istraivanje mogunosti izraavanja linijama nije aranje, ne uiti crtati, ne procjenjivati u usporedbi s stvarnim objektom sami interpretiraju a ne da odgajatelj namee svoja vienja stvarnosti

upoznavanje boja, mijeanje boja, kontrasti

tempera i slikanje rukama i nogama, flomaster, kola, tuevi, trodimenzionalni materijali (mijenjanje teine, presavijanje, guvanje, lomljenje)

pijesak, glina,ica,vuna4. CIKLIKA STRUKTURA PROJEKTAUenje( spiralna (ne linearna) progresija

Razvoj uenja nije mogue striktno planirati, niti parcijalizirati na male estice koje osoba treba nauiti u odreenom vremenu

Planiranje( evolucijski (ne linearan) proces

Planiranje treba shvatiti uvjetno ne planiranje u doslovnom smislu, nego promiljanje uvjeta, situacija kojima bi se mogao poduprijeti proces stalne evolucije (djece, odgajatelja, projekta)Ciklika struktura projekta sastoji se od vie ciklusa istraivanja koji se isprepliu i slijede jedan za drugim

Svaki od tih ciklusa ima nekoliko etapa: 1) Susret djeteta sa materijalima za uenje to potie njegovu imaginaciju i interes

2) Odgajatelj prati taj proces, biljei, pretvara u artefakte (dokumentira)

3) Dokumentaciju koristi kako bi djecu potaknu na raspravu, refleksiju

Taj proces simboliki nalikuje letu i slijetanju ptice djeca i odg pregledavaju teren, trae nove perspektive (isprepliu se faze eksploracije- E i reprezentiranja-R, pa se projekt sastoji od niza E-R-E-R sekvenci)

Primjer projekt Ptica

1. Ciklus1) Odabir teme i poetna faza razrade 2) Ustanovljavanje postojeih znanja djece 3) Zajednika refleksija odgajatelja i promiljanje primjerenih intervencija i resursa 4) Realizacija i praenje dogovorenih aktivnosti 5) Evaluacija o prethodno odranim aktivnostima 1) Odabir i poetna faza razrade teme

Najvanije akitvnosti ove etape projekta odabir i poetna razrada teme

Poeljno da teme odabiru djeca, ali moe i odgajatelj na temelju praenja interesa djece (senzibilitet odgajatelja za sluanje djece i prepoznavanje potreba i interesa)

Najbolje polazite za zapoimanje projekta je pozorno promatranje aktivnosti i ustavnovljavanje i uvaavanje aktualnih interesa djece Pri odabiru teme projekta i promiljanju razvoja imati na umu nekoliko kriterija:

1) Projekt djetetu treba omoguiti dublje razumijevanje vlastita iskustva i okruja u kojem ivi 2) Projekt treb a osnaivati dispozicije djece da paljivije promatraju fenomene oko sebe 3) Projet djetetu treba osigurati mogunost stupanja u raznovrsne interakcije i razvoj suradnikih vjetina 4) Projekt djetetu treba omoguiti otkrivanje prednosti i ogranienja razliitih izraajnih medija i razvoj vjetina njihova koritenja nakon odabira teme: poetna razrada (promiljanje osnovnih podruja koja bi se projektom trebala obuhvatiti ( osnovni kriterij: relevantnost odabranih sadraja za samu djecu (temi pristupiti iz perspektive djeteta iskustva, mogunosti aktivnog sudjelovanja, interesi)

Poenu skicu odgajatelj fleksibilno forumlira i vremenom ju nadopunjuje, mijenja, revidira ovisno o razvoju aktivnosti djece

Predvidive i nepredvidive etape projekta

1) Predvidiva etapa poetno promiljanje teme (jedina predvidljiva etapa)

2) Nepredvidive etape sve ostale etape (temelje se na praenju i podravanju situacije koje nije mogue unaprijed planirati) suautorstvo djece nad projektom

2) Ustanovljavanje postojeih znanja i razmijevanja djece

Temelj za ustanovljavanje postojeih znanja o temi projekta: promatranje i sluanje djece, dokumentiranje aktivnosti, zajednika refleksija odgajatelja

Simboliki jezici djeteta itav niz jezika, modaliteta komuniciranja kojima djeca izravaju ideje, znanja, razumiejvanje koje ne mogu izraziti verbalno

Npr. projekt Ptica djeca grafiki izraavala aspekte razumijevanja ptice izgled, noge, kretanje, perje, plivanje, dolazak ptice na svijet (odgajatelji biljee te poetne teorije)

Npr. djeca plivanje ptice pokazala kao proces kao da ptica ima 4 noge jer za vrijeme plivanja nogama ide naprijed-natrag

Osiguravanjem primjerenih izraajnih medija odgajatelj na indirektan nain djeci pomae u izraavanju njihove misli, kao to im tijekom rasprave pomae da se izraze verbalno. 3) Zajednika refleksija odgajatelja i planiranje novih resursa uenjaOdgajatelji zajedno analiziraju dosadanji tijek razvoja projeta promiljaju daljnji razvoj

Na temelju djejih nedoumica, pitanja, interesa otvaraju se nove podteme Rasprave o pribavljanju materijala, posjetu zanimljivim mjestima, dolazak zanimljivih osoba Odgajatelji planiraju daljnje intervencije s ciljem podupiranja razvoja projekta:

Organizirati raspravu u kojoj e djeca ostaloj djeci izloiti svoje teorije o nekoj temi (npr. razvoj jajeta ili tragovi ptice u snijegu)

Poticati raspravu djece ije se teorije razlikuju - vjebanje tehnika argumentiranog raspravljanja zajedniki razvoj razumijevanja i znanja

4) Realizacija i praenje dogovorenih aktivnosti

Odgajatelji oblikuju uvjete za aktivnosti dogovorene na zajednikom planiranju.

Stvaranje uvjeta za pruanje dogovorenih iskustva djeci

Najveu pozotnost posvetiti kvaliteti rasprave poticati na izraavanje ideja i razumijevanje

Rasprava ima nepredvidiv tijek i nije ju mogue planirati - stvaranje organizacijskih preduvjeta Npr. fotografijetragova ptica u snijegu Rasprava djece nije izravno pouavanje o nekom sadraju gdje dominira odgajatelj

Rasprava jaa komunikacijeske kompetencije djece, njihovu autonomiju, emancipaciju doprinosi razvoju socijalnih i graanskih kompetencija, te uiti kako uiti Osim rasprave ova etapa moe ukljuivati posjet nekim zanimljivim mjestima, dolazak zanimljivih osoba u vrti... Sve se dokumentira i slui za sljedee etape projekta 5) Evaluacija (djece i odgajatelja) o odranim aktivnostima i planiranje novih

Samoevaluacija i zajednika evaluacija kako sam poticao rapsravu, jesam li sluao djecu, jesam li potovao inicijativu djece, to sam saznao o djeci? ....

Poticanje djece na evaluaciju aktivnosti poticanje na promiljanje o aktivnosti, razgovorima pomoi djeci da shvate naine na koje su doli do spoznaja jel ti se se svidjelo raspravljati sa prijateljima, to ti se najvie svidjelo, oko ega se niste slagali, to si nauio u ovoj raspravi...

Krajnji cilj projekta nije djecu nauiti to veoj koliini informacija u vezi sa temom, nego kontinuirano jaanje njihove kompetencije i metakompetencije. 2. Ciklus U drugom ciklusu se ponavljaju svi segmetni 1.ciklusa1) Daljnja razrada teme (novi smjerovi projekta) npr. ptica ispala iz gnijezda u dvorite vrtia (nabavka hrane, kuice...)

2) Ustanovaljavanje postojeih znanja i razumijevana djece (o novom smjeru projekta)

3) Zajednika refleksija odgajatelja i promiljanje novih resursa npr. izrada kuice za pticu (kako djeca rade na tome, o emu razgovaraju, kako rjeavaju probleme)

4) Realizacija i praenje dogovorenih aktivnosti npr. nabavka materijala za kuicu (kako djeca planiraju, promiljaju i kako dijele aktivnosti)

5) Evaluacija o odraanim aktivnostima npr. tko je odluio kako ete izgraditi kuicu, kako ste se dogovorili?

Po zavretku 2.ciklusa, ako tema jo uvijek zanima djecu, slijedi 3. ciklus!

5. DOKUMENTIRANJE PROCESA UENJA DJECE TIJEKOM PROJEKTAShvaanje djeteta kao osobe koja ima prava: da ga se uje, na sudjelovanje, na donoenje odluka; kao osobe koja ima kompetencije ( pitati dijete za miljenje!

Dobro razumijevanje djece i njihovih zamisli i akcija prvi je korak u kvalitetnom oblikovanju sitacija uenja i o-o intervencija odgajatelja tijekom projekta. Dokumentiranje je pri tome snano oruje! Doprinosi uspostavi kvalitetnijih odnosa sa djecom razvoj pedagogije sluanja Sluanje

Sluanje reciproan, sveubuhvatan proces komunikacije, osnovne znaajke su prihvaanje, razumijevanje i podravanje svih sudionika, usmjereno njihovom otvaranju, oslobaanju, razvoju kvaliteta o-o procesa korespondira sa kvalitetom sluanja djece odgajatelj kroz sluanje otkriva naine na koje djeca misle grade se nove slike o djetetu kao krativnom, aktivnom, kompetentnom biu

ne postoji minimalna dob kada zapoeti sa sluanjem djeteta Vie razina sluanja:

kao pomo za povezivanje sa drugima osjetljivost za druge i otvorenost za prihvaanje razliitosti sredstvo odupiranja predrasudama premisa svakog odnosa uenja sastavni dio uenja sluanje stotina jezika simbola koje djeca koriste primanje miljenja drugih s uvaavanjem kroz sluanje pojedinac postaje vidljiv Dokumentiranje sustavno prikupljanje dokumentacije koja ukljuuje: pisane anegodtske biljeke, dnevnike, transkripte razgovora, narativne forme, likovne radove djece, audio i video zapise, fotografije, slajdove...

dokumentacija je alat za promatranje procesa uenaj djece koji odgajateljima omoguuje bolje razumijevanje djece i osiguravanje kvalitetnije podrke djeci kreiranje kulture ukljuenosti i dijaloga svih sudionika projekta

omoguuje cjelovitiji uvid i reflektsiju odgajatelja o iskustvima djece u projektu

prozor u svijet uenja djece (ulazak svjetla uvid odgajatelja, ulaz zraka oblikovanje intervencija) Dokumentiranje omoguuje:

praenje uenja i postignua djeteta uvide u kompleksna iskustva djece sustavno praenje i biljeenje interesa i napretka djece prihvaanje uenja kao interaktivnog procesa pomo odgajateljima u procjenjivanju to djeca mogu, znaju odgajatelj koji dokumentira uenje djeteta ima vie samopouzdanja!

Namjene i oblici dokumentacije Klasini postupci evaluacije djece (procjena psih napretka djece i kategoriziranje djece) vs. pedagoka dokumentacija (shvatiti proces uenja djece, promiljanje intervencija, gledati, sluati, razumjeti i podrati dijete...) konstruiranje dokumentacije prikupljanje, prouavanje, itnerpretiranje etnografskih zapisa istraivaki i refleksivni proces (ne postoji gotova receptura)

dokumentacija je sama po sebi proces uenja Svrha dokumentacije

1) razvoj kurikuluma 2) procjena postignua i kompetencija djece 3) profesionalno uenje (uenje s kolegama) 4) komunikacija s drugima (roditelji, zajednica, odgajatelji) Oblici dokumentacije 1) individualni portfolio kolekcija dokumentacije o djeci slui praenju razvoja pojedinih kompetencija nije univerzalan nego jedinstven za svako dijete (uenje je subjektivna konstrukcija sustavno praenje) znanje se shvaa ire od baratanja injenicama - rjeavanje problema, kreativno razmiljanje, ... bogata dokumentacija o: kvaliteti aktivnosti djece, napretku tijekom vremena, vrste iskustava u koje se ukljuuje... sustavno prikupljanje i sistematiziranje dokumentacije o svakom pojeidnom djetetu 2) uratci djece (individualni i zajedniki) najei oblici dokumentiranja u ustanovama slike, crtei, pisani uratci, brojevi, slova, pisma i knjige, verbalni izriaji, izriaji glazbom, pokretom, dramski slike i crtei je li dijete prikazalo neto realno ili se slui simolima, kako razumije problem, djetetovo prisjeanje o prijanjim nainima razmiljanja (metakognicija Bruner) vano je ne pratiti samo kranji produkt, nego i itavu aktivnost 3) samorefleksije djece

4) narativni oblici

5) opservacija postignua djece Dokumentacija alatka pretvorbe ustanove u zajednicu koja ui razmjena prof iskustva meu odgajateljima profesionalni razvoj

dokumentacija vana sastavnica zajednikih refleksija odgajatelja razmjena, uvid, zajedniko uenje

Project Zero uiniti uenje vidljivim

suradniki proces istraivaa s Harvarda i Reggio Emilie (1995-1998)

istraivanje uinaka dokumentacije na oblikovanje o-o pocesa i prof razvoj odgajatelja

prednosti dokumentacije: zajednika analiza, interpretacija, oslanja se na viestruke jezike, proces uenja ini vidljivim a ne privatnim, nije samo retrospektiva nego i prospektivna

Chicago professional Learning Communities

profesionalne zajednice uenja (u Chicago-u): razvojni kurikulum, orijentacija na ishode, razmjena dokumentacije

dokumentacija je glavni dio razvojnog kurikuluma polazna toka u sukonstrukciji kurikuluma

susreti odgajatelja razmjena prof iskustava putem dokumentacije, refleksije Ustanove ranog odgoja zajednice koje ue u Hrvatskoj participacijska akcijska istraivanja istraivaki timovi istraivaa sa fakulteta i istraivaa praktiara iz ustanova ideja zajendikog graenja kvalitetne o-o teorije i prakse

ustanove se povezuju u tzv. mree profesionalnih zajednica uenja prednosti takvih zajednica koje ue: kontinuitet prof usavravanja svih odg i strunih djelatnika; uvaavanje djeteta; postojanje jasne misije ustanove i vizije dugoronog razvoja; suradnja i timski rad; dokumentiranje kao alatka oblikovanja kurikuluma; partnerstvo sa drugim subjektima iz zajednice 6. ULOGA ODGAJATELJA U OBLIKOVANJU PROJEKTA

- uloga odgajatelja nije vie tradicionalna i kontrolirajua, usmjerava se na razvoj kritikog i kreativnog miljenja djece i njihovih kompetencija, fleksibilan je u radu

- ovaj pristup djeci prua prostora za ''samoorganizaciju, samoodgovornost, tj. su-organizaciju i su-odgovornost''Transmisijski model uenja i pouavanja:

odgajatelj djecu pouava sadrajima, definira jednostavne koncepte, a djeca ih zapamuju (frontalni rad)

ue pojmove onako kako ih odgajatelj sloi

odgovaraju na odgajateljeva pitanja

o. nadzire proces uenja

ue pomou didaktikih oblikovanih materijala

Konstruktivistiki model uenja i pouavanja:

djeca aktivno konstruiraju znanja i razumijevanja

istrauju fenomene koji ih zanimaju, stvaraju zakljuke (rad u malim skupinama)

potiu ih na razvijanje alternativnih pojmova i koncepata

kritiki ue iz vlastitog iskustva (postavljaju pitanja i propituju svoja razumijevanja)

djeca nadziru uenje uenja(usmjereno na proces)

ue otkrivanjem i vlastitom aktivnou

IZRAVNO I NEIZRAVNO SUDJELOVANJE ODGAJATELJA U AKTIVNOSTIMA DJECE

-odgajatelj u aktivnostima djece neizravno sudjeluje: stvara za njih preduvjete te ih promatra, dokumentira, nastoji ih to bolje razumjeti i podrava ih u daljnjem razvoju - odgajatelj izravno sudjeluje: poticanje djece na uoavanje odreenih fenomena i pojava, pomo pri rjeavanju problema, potie i olakava rasprave i razumijevanje djece, te evaluaciju zavrenih i planiranje novih aktivnosti

- odgajatelj ne smije biti direktivan i inzistirati na provedbi svojih ideja ( fleksibilnost i spremnost na odustajanje od planiranog smjera aktivnosti te prihvaanje onog kojim ga djeca povedu; odgajatelj i djeca postaju partneri uenja i sustvaratelji znanja i razumijevanja

PRIPREMANJE SITUACIJA UENJA ZA DJECU RAZLIITIH KOMPETENCIJA

- promiljanje odgajatelja usmjereno na pitanje: TO i KAKO djeca mogu nauiti iz odreene situacije

- kvalitetno oblikovana situacija uenja omoguuje djetetu vie razine autonomije ( materijali za uenje ponueni da ih dijete samostalno bira i koristi (omoguuje ukljuivanje i sudjelovanje djece razliitih kompetencija)

- kvaliteta intervencija odgajatelja ovisi o tome u kojoj on mjeri uspijeva razliite razine kompetencije djece u njihovoj zajednikoj aktivnosti pretvoriti u prednosti i priliku uenja - odgajatelj stvara uvjete gdje djeca mogu testirati svoje teorije

- osigurava izraajne medije (olakavaju djeci izraavanje ideja i poetnih te revidiranih teorija koje djeca razvijaju nakon novih iskustava koja stjeu tijekom projekta)

OSIGURANJE PODRKE UENJU DJETETA U ''ZONI SLJEDEEG RAZVOJA''

- uloga odgajatelja u razvoju projekta mora biti individualizirana i temeljena na dobrom razumijevanju djeteta ovisi o njegovoj sposobnosti razumijevanja situacije: umijee promatranja i sluanja djeteta- kvaliteta potpore uenju djeteta razmjerna razini na kojoj ga odgajatelj razumije ( pozorno praenje, promatranje i sluanje djeteta da bi ga bolje razumio

- odgajatelj je najuinkovitiji kad svoje odg-obr intervencije usmjerava prema ''zoni sljedeeg razvoja'' djeteta prostor razlike izmeu trenutnih djetetovih mogunosti i one na kojoj e dijete biti samostalnije (Vygotsky)

uenje (Vygotsky) ( kontinuum koji obiljeavaju 3 etape:

AKTUALNA RAZVOJNA ETAPA: ono to je dijete do odreenog trenutka svladalo

ZONA SLJEDEEG RAZVOJA: ono to dijete poinje razumijevati i to ponekad uspijeva uiniti uz neiju pomo ili samostalno

POTENCIJALNA RAZVOJNA RAZINA: znanja i vjetine kojima dijete jo nije uspjelo ovladati

- zona sljed.razvoja je dinamina i mijenja se kako dijete razvija nova znanja i vjetine proces uenja se kree od vanjske regulacije (odraslog ili drugog djeteta) prema veoj samoregulaciji

POLJE INTERSUBJEKTIVNOSTI U INTERAKCIJI ODRASLOG I DJETETA

- za ostvarivanje dijaloga koji moe doprinositi uenju djeteta vano je uspostavljanje kvalitetnih uzajamnih odnosa koji se temelje na dijeljenju moi odgajatelja s djecom- intersubjektivnost: perspektiva zajednikog uenja, tj stvaranje razumijevanja i znanja djece i odraslih

Manje polje intersubjektivnosti: vea razlika u raspodjeli moi djece i odraslih

Vee polje intersubjektivnosti: ravnopravan partnerski odnos odraslih i djece

- kvaliteta odnosa odgajatelja s djecom odraava se na kvalitetu odgoja i uenja djeteta u vrtiu te kvalitetu njegova sudjelovanja na projektuOBLICI INDIREKTNE PODRKE UENJU DJETETA:

''SCAFFOLDING''

- u interakciji kojom upravlja odgajatelj polje intersubjektivnosti je malo, ali on moe osigurati indirektnu podrku uenju djeteta pruanjem simbolikih skela ( scaffolding- u takvom modelu, odgajatelj ustanovljava to djecu zanima i to znaju na temelju ega osigurava oblike podrke u procesu uenja upravlja aktivnostima djece, ima kontrolu

Specifine znaajke modela scaffolding:

Limitirano polje intersubjektivnosti

Tehnike postavljanja pitanja djeci usmjerene su ostvarivanju rezultata koje planira odgajatelj

Osiguranje povratnih informacija djeci o njihovim postignuima

Demonstriranje razliitih vjetina djece

Poticanje djece na eskperimentiranje i rjeavanje problema, s predvidljivim rezultatima ili zadacima koje planira odgajatelj''SUKONSTRUKCIJA RAZUMIJEVANJA I ZNANJA''

- model indirektne podrke uenju djeteta je onaj koji se temelji na to veem polju intersubjektivnosti

- odgajatelji i djeca se smatraju ravnopravnim partnerima uenja; dijele kontrolu i autorstvo nad aktivnostima ( sukonstrukcija razumijevanja i znanjaSpecifine znaajke modela:

Dvosmjerna intersubjektivnost djeca i odrasli dijele i razmjenjuju svoje ideje i proiruju postojee interese

Cijene se autentine aktivnosti djece, ukljuujui igru

Paljivo sluanje djece i ustanovljavanje njihovih naina razumijevanja

Odgajatelj pitanja i odgovore ne planira, nego slijedi djecu

Djetetu se omoguuje povezivanje vlastitih naina razmiljanja tijekom vremena-svaki od ovih modela u odreenoj situaciji moe imati prednosti i nedostatke

Zajedniki elementi sviju navedenih modela, prema Jordan su:

Uvaavajua komunikacija temeljena na povjerenju u dijete i njegove sposobnosti

Raspolaganje tehnikama postavljanja poticajnih pitanja

Koritenje foto, videozapisa o prethodnim aktivnostima

Poticanje djece na zajedniki rad i suradnju

Verbaliziranje aktivnosti djece u funkciji podrke njihovu uenju

''OBUKA''

- cilj interpersonalnih odnosa je da poetnici postanu kompetentniji i odgovorniji sudionici zajednice

- temelji se na dijadi ekspert-poetnik, ali moe ukljuivati malu grupu sudionika sa specijaliziranim ulogama orijentiranim prema postizanju ciljeva

VOENA PARTICIPACIJA

- interpersonalni proces u kojem postoji uzajamna ukljuenost pojedinaca i socijalnih partnera uenja u zajednikim aktivnostima

- pouavanje kroz aktivnosti s pripremljenim materijalima i drugim izvorima uenja

- v.p. indicira smjer u kojemu bi se sudionici u procesu svog uenja trebali kretati, neovisno jesu li sudjelovali u donoenju odluka o tom smjeru

PARTICIPACIJSKA APROPRIJACIJA

- aproprijacija ( podeavanje, prilagoavanje

- sudjelujui u sociokulturnim aktivnostima pojedinci transformiraju svoje razumijevanje i odgovornost u procesu uenja, emu izravno pridonose konkretnim akcijama i boljim razumijevanjem akcija drugih)

- sam proces (sudjelovanja) je ujedno i produkt

U kvalitetno oblikovanom projektu odgajatelj ne dominira ve stvara uvjete koji pobuuju djeju znatielju i istraivaku inicijativu

Dijete je kritiki suistraiva u dijalogu s odgajateljem

Takav pristup omoguuje veu odgovornost u procesu uenja

POTICANJE DJECE NA RAZMILJANJE, RAZJANJAVANJE I ARGUMENTIRANJE IDEJA I PRETPOSTAVKI

- indirektnom podrkom odgajatelj moe stimulirati kognitivne procese djeteta (miljenje, govor, zakljuivanje, razumijevanje, rjeavanje problema, donoenje odluka, simboliku reprezentaciju), razmiljanje, razjanjavanje i argumentiranje

POTICAJNA PITANJA

- osnovna znaajka ( otvorenost- ne postoji samo jedan toan odgovor, doprinose procesu uenja djeteta, produljuju interes za neke aktivnosti i fenomene

- usmjerena ustanovljavanju postojeih znanja djeteta, produbljavanju razumijevanja, poticanju na primjenu postojeih koncepata (koritenje ranije nauenog u novim situacijama), poticanju na analiziranje (uoavanje dijelova cjeline i njihova odnosa), poticanje na sintetiziranje (koritenje dijelova cjeline ili informacija za stvaranje nove), te na evaluacijuVRSTE POTICAJNIH, TJ. GENERATIVNIH PITANJA (3)

1. Ona koja potiu produbljivanje razumijevanja djeteta (ima li netko drugaije miljenje o problemu; koje bi mogle biti posljedice ovakvog shvaanja ili djelovanja...)

2. Ona koja potiu dijete na logiko razmiljanje i zakljuivanje (zato tako misli; kako zna da je tomu tako; koja su jo mogua objanjenja...)

3. Ona koja od djeteta iziskuju razjanjenje (slae li se s tim; je li to ono to si mislio...)

PITANJA NAMIJENJENA POTICANJU DIVERGENTNOG MILJENJA DJETETA

Tip pitanja opisKoliina i veliina kvantitativna obiljeja pojave (broj, veliina, proporcija)

Mijenjanje kreativno razmiljanje, promjenjivost elemenata

Pretpostavka hipoteze, pretpostavljanje moguih akcija i njihovih konzekvenci

Toka gledita iznoenje miljenja i prosudbi

Osobna ukljuenost osobna toka gledita

Komparativne asocijacije usporeivanje i suprotstavljanje

Vrednovanje osjeaji

POTICANJE DJECE NA SURADNIKO UENJE KROZ RASPRAVU TIJEKOM PROJEKTA

- djeca svoja znanja propituju i provjeravaju, produbljuju razumijevanje i revidiraju prethodno igraene koncepte tijekom rasprave

- reorganiziranje, redefiniranje, revidiranje ideja i naina razmiljanja djece do kojeg dolazi u procesu akomodiranja na ideje drugih moe voditi zajednikom stvaranju novih razumijevanja

- razumijevanje predstavlja socijalnu konstrukciju ( zajedniki se konstruira, sukonstruira u raspravi

- uenju pogoduju razni oblici socijalnog grupiranja djece koji ih potiu na dinaminu komunikaciju i pojaavaju uestalost tzv. sociokognitivnog konflikta (spoznaje do kojih djeca dolaze nisu izravan ishod socijalne razmjene informacija, ve produkt sociokognitivnog konflikta)

- iskustvo uenja djeteta kroz kritiku provjeru, zajedniku refleksiju i otvorenu raspravu ( najvea vrijednost projektaKvalitetna rasprava je:

Otvorena

Nelinearna ima cirkularnu dinamiku razvoja

tijekom rasprave sudionici se mogu vraati na poetak razvoja teme o kojima se prethodno raspravljalo te uvoditi nove ideje i o njiha reflektirati

bitan je slobodan tijek misli i ideja svih sudionika

fleksibilnost odgajatelja Kolaborativna i konstruktivna sastoji se od zajednikog propitivanja, evaluiranja i nadograivanja poetnih ideja sudionika

sluanje i prihvaanje ideja drugihVOENJE (MODERIRANJE) RASPRAVE

- pri moderiranju rasprave vano je da odgajatelj zauzme neutralan stav o temi

- djecu treba upuivati na drugu djecu prikazujui ih kao vrijedne komunikatore

- cilj odgajatelja: postii kontekst koji nalikuje prirodnoj situaciji u kojoj djeca razgovaraju o onome to ih zanima; nenametljivo pomaganje da iznesu svoje ideje uvaavajui pravo drugih na razliitost miljenja

- raspravu voditi u manjim skupinama da djeca ne ekaju dugo na iznoenje ideje, miljenja

- ohrabriti djecu, pomagati im u oblikovanju misli, ne prozivati ih- voditelj(moderator) moe biti i neko dijete (ako djeca imaju iskustva sa sudjelovanjem u raspravi te razumiju to znai uspjeno voditi raspravu jer su vidjela kako to ini odgajatelj)

POTICANJE DJECE NA PLANIRANJE VLASTITIH AKTIVNOSTI I PROCESA UENJA

4 etape:

1. etapa - poetna refleksija: predstavlja uvoenje djece u itav istraivaki i otkrivaki proces, slui ustanovljavanju postojeih znanja i onoga to bi u svezi s temom eljela znati

2. etapa iznoenje pretpostavki i planiranja: ukljuuje iznoenje i biljeenje pretpostavki djece u svezi s temom i planiranje aktivnosti; djeci je vano pomoi da vlastite ideje zabiljee kako bi ih se mogli prisjetiti nakon stjecanja novih iskustava

3. etapa poduzimanje aktivnosti i refleksija: djeca zapoinju aktivnosti, a odgajatelj ih promatra, slua i potie na biljeenje otkria

4. etapa izvjetavanje i refleksija: sastoji se od kreiranja reprezentacija o tome to se dogaalo i usporeivanja rezultata s ranije iznesenim pretpostavkama djece

Tema projekta se stavlja u funkciju stjecanja kvalitetnih iskustava i razvoja kompetencija djece

Poticanje djece na planiranje aktivnosti ima pozitivan utjeca na njihov intelektualni i emocionalni razvojPOTICANJE DJECE NA SAMOEVALUACIJU VLASTITOG UENJA U UENJA UENJA

Uloga odgajatelja u procesu uenja djeteta tijekom projekta takoer ukljuuje i jaanje metakognitivnih sposobnosti djece.(Bruner, 2000)

Ove sposobnosti omoguuju djeci da postanu svjesna svog procesa razmiljanja i uenja, otkrivaju put kojim su doli do nekog novog razumijevanja.

Dokumentacija (biljeenje etapa procesa vlastitog uenja) omoguuje djeci da se prisjete prethodnih aktivnosti i naina razmiljanja ( ponovnom interpretacijom djeca postaju sve kompetentniji refleksivni interpretatori vlastitog iskustva.

Svijest o procesu vlastitog uenja vodi do odgovornosti (upravljanje vlastitim procesom uenja)

Metakognitivne sposobnosti ukljuuju (Whirebread i Coltman):

Metakognitivna iskustva (svijest o vlastitim metakognitivnim procesima)

Metakognitivna znanja (znanja o mentalnim procesima i vlastitim strategijama uenja)

Samoregulacija (metakognitivna kontrola mentalnih procesa)

Tijekom projekta se razvijaju: metakognicija, refleksija i samoregulacija ( osposobljavanje djeteta za postizanje metarazine uenja, odnosno uenja uenja Pedagogija samoregulacije uporaba razliitih tehnika podupiranja uenja djece koje ih osnauju u artikuliranju vlastitih postignua i razvoju refleksivnosti glede vlastitog miljenja i uenja.

Samoprocjena potie razvoj samosvijesti i spoznaju o vlastitim mogunostima, pruajui prilike za osvrt na svojnapredak postavljajui si pitanja: to sam nauio/la, to mogu uiniti dobro, to mi je bilo teko.

Metakognitivna i refleksivna pitanja

Refleksivna pitanja ( pomau djetetu u razmatranju uinkovitosti vlastitih akcija i kvalitete vlastitih iskustava

Metakognitivna pitanja ( potiu dijete na evaluaciju i regulaciju vlastitog miljenja te odabir primjerenijih strategija vlastitog razmiljanja i djelovanja

Pitanja namijenjena poticanju djece na refleksiju:

Kako vam se svidjela aktivnost?

Koje ste vjetine u aktivnosti koristili?

Koliko ste u aktivnosti bili uspjeni?

to biste jo mogli uiniti da bi aktivnost bila uspjenija?

ime ste najvie doprinijeli uspjenosti aktivnosti?

to biste mogli uiniti jo bolje?

Koju svoju vjetinu biste mogli (jo bolje) razviti?

Pitanja namijenjena jaanju metakognicije djece:

Zato vam je ova tema zanimljiva?

to vas u vezi s temom najvie zanima?

Kako biste mogli zapoeti rjeavanje zadataka?

Kako biste trebali razmiljati da biste uspjeli rijeiti zadatak?

Kako se nain na koji ste razmiljali tijekom aktivnosti mijenjao?

Koji vam je nain razmiljanja pomogao u rjeavanju zadataka?

Kako ste to otkrili ili nauili?

Procijeniti kada, koliko esto i s kojom djecom ovakav tip razgovora moe imati smisla (pedagoka vrijednost)

Razliitom dokumentacijom, odgajatelj djecu moe poticati na samoprocjenu vlastitog uenja

POTICANJE DJECE NA SAMOEVALUACIJU SVOJE KOMUNIKACIJE I SURADNJE U AKTIVNOSTIMA UENJA

Kroz dokumentaciju, djeca sebe vide iz druge perspektive ( samoevaluacija u odnosima s drugima

Zajednika analiza aktivnosti kroz dokumentaciju, pitanja odgajatelja:

to ste ovdje (na snimci ili fotografiji) radili?

to ste eljeli postii?

Jeste li se (kako) dogovorili o tome to elite postii?

to vam je oteavalo ili olakavalo rjeenje problema?

Tko je odluivao o tome to ete raditi kako?

Kako ste se dogovorili ije rjeenje ete prihvatiti?

Je li taj dogovor bio zadovoljavaju za sve?

Kako i u vezi s im ste suraivali?

Oko ega ste se slagali?

Oko ega se niste slagali?

Kako ste razgovarali o onome u emu se niste slagali?

AKTIVNO UKLJUIVANJE RODITELJA I IRE SOCIJALNE ZAJEDNICE U PROJEKT

Roditelji ravnopravni sudionici odg i ob djece te glavni saveznici odgajatelja u ostvarenju kvalitetnih projekata

Kontinuiranom razmjenom subjektivnih iskustava i parcijalnih razumijevanja djeteta izmeu odgajatelja i roditelja stvara se ira slika o djetetu (vrtiki i obiteljski kontekst)

Ustanova treba slati porukeprihvaanja i uvaavanja roditeljima Kvalitetno voenje dokumentacije odgajatelja da bi roditelji i ira zajednica razumjela vrijednost projekta

Organizirani posjeti djece i odgajatelja na radno mjesto roditeljaPRIMJERI INDIREKTNE PODRKE UENJU DJECE KROZ PROJEKT

Projekt Vjetrenjaa

Odgajatelj indirektnim pitanjima vodi djecu u razumijevanju rada vjetrenjae i mlinaProjekt Hotel Primjer koji smo gledali prole godine, odgajateljica krozanalizu foto i video dokumentacije s djecom, osvjetava naine gradnje hotela sa tapiima

Projekt Biljka Koritenje razliitih medija za olakavanje razumijevanja pojedinih aspekata funkcioniranja biljke

Djeca su sama dokumentirala projektInfrastrukture ustanove ranog odgoja i podrka uenju djece

Infrastrukture uenja:1. Visoka kvaliteta odnosa odgajatelja s djecom. (dvosmjerna, uvaavajua i reciprona, liena dominacije odgajatelja usmjerena na sluanje djeteta)2. Usmjerenost odgajatelja na razumijevanje pretpostavki (teorija) djece te stvaranje uvjeta za njihovo provjeravanje proirivanje i nadograivanje. (motiviranost, kompetencije i spremnost odgajatelja)

3. Neprosuujue intervencije odgajatelja, usmjerene poticanju djece na razmiljanje, rjeavanje problema, zajedniko otkrivanje i uenje. (bez preciznog planiranja i uz poticanje na samoevaluaciju)

4. Visoka razina suradnje i timski rad odgajatelja nuan su preduvjet ostvarivanja kvalitetnih projekata s djecom. (aktivnost moe analizirati i odgajatelj koji nije sudjelovao u njoj, ako je suradnja dobra)5. Umijee dokumentiranja nezaobilazna je alatkarazvoja projekta koju u planiranju, realizaciji i evaluaciji aktivnosti projekta ne koriste samo odgajatelji nego i djeca i roditelji.6. Suradnika kultura odnosa ustanove ogleda se i u odnosima djece meusobno, koji se zasnivaju na meusobnom sluanju i dogovaranju te uvaavanju razliitosti miljenja. (te vjetine ue od odraslih)

7. Relevantna iskustva djece koja su stekla prije poetka projekta. (npr, pri gradnji vjetrenjae i hotela su se sreli s ekiem, avlima i magnetima s ime su se nauili sluiti ranije)

8. Fleksibilna organizacija vremena, u kojoj aktivnosti traju toliko dugo koliko prirodna logika njihova razvoja nalae.

7. ZAJEDNIKO PLANIRANJE I EVALUACIJA KAO UPORITE OBLIKOVANJA PROJEKTA

ZAJEDNIKO PLANIRANJE AKTIVNOSTI PROJEKTA

Uloga odgajatelja je vrlo vana, kao i kvalitetasuradnje meu odgajateljima koja ujedno odreuje i kvalitetu projekta

Striktno planiranje nije mogue, ali odgajatelji mogu promiljati o sljedeim problemima:

Kako se ne/predvidivi segmenti odg-ob procesa mogu uiniti komplementarnima i voditi dubljem razumijevanju i kvalitetnijoj praksi? Kako istr. i artikulacija onoga to je u odg-ob procesu nepoznato i nepredvidivo omoguuje povezivanje s onim to je poznato i predvidivo?

Kako nam paljivo sluanje i uspostavljanje dijaloga u tome pomae?

Kako planirati aktivnosti tako da budu koherentne, sveobuhvatne, a istodobno diferencirane, responzivne i fleksibilne?

Kako uskladiti oblikovanje situacija uenja s onim to djecu stvarno to zanima i to stvarno ue?

Kakvi bi trebali biti materijali?

Osmiljeni tako da ih mogu koristiti djeca razliitih kompetencija

Odgovarati interesima te individualnim i razvojnim mogunostima djece

Poticati na samostalno koritenje i suradnju s drugom djecom

Osigurati otkrivanje i uenje neeg novog

Usklaeni s postojeim znanjem i iskustvima djece

Ponueni na odgovarajuem mjestu i na odgovarajui nain

Ponuena mogunost dokumentiranja

Dokumentiranje pospjeuje mnoge aspekte organizacije i razvoja aktivnosti: Na koju vrstu aktivnosti ponueni materijali ili situacija uenja potiu djecu?

Kakav ke cjelokupan kontekst u kojem se aktivnost zbiva?

to djeca rade i to to za njih znai?

to pokuavaju postii?

Koji aspekt problema ih najvie zanima?

to trenutno znaju o problemu?

to razumiju pogreno i nepotpuno?

Kako i oko ega surauju?

U kojem smjeru se podruje njihova interesa razvija?Zajednika evaluacija odgajatelja o kvaliteti aktivnosti projekta

Odgajatelji poduzimaju samoevaluaciju i zajedniku evaluaciju raspravljaju o tome kako prate kontinuitet razvoja projekta i proces uenja djece, kako promatraju aktivnosti u kojima djeca iskazuju vie kompetencija istodobno i kakav utjecaj ima kontekst u kojem promatraju djecu. Zajednika evaluacija pomae odgajatelju da ne ostane zaglavljen u vlastitoj perspektivi i nudi priliku uoavanja raskoraka izmeu namjeravanih i ostvarenih postupaka Razliitost miljenja odgajatelja moe predstavljati prigodu za (samo)poboljanje njihova sudjelovanja na projektu, ako o njima argumentirano raspravljaju i s razlitih stajalita problematiziraju

U samoevaluaciji mogu pomoi pitanja:

Jesam li se izravno ukljuivao u aktivnost djece? (zato da/ne)

Kako sam sluao djecu?

Je li moja ukljuenost u aktivnost bila primjerena?

to sam o djeci saznao?

Jesam li tijekom aktivnosti potovao inicijativu djece?

Koje oblike odluivanja sam im omoguio?

Jesam li poticao djecu na samoevaluaciju?

Jesam li poticao suradnike oblike uenja djece?

Kako sam poticao i uspjeno vodio raspravu djece?

Koje izraajne medije sam im osigurao?

... to sam nauio o nainu na koji djeca razmiljaju i ue?

to bih trebao uiniti kako bih unaprijedio vlastito uenje i pouavanje?8. ZAKLJUNA RAZMATRANJA Kvalitetno oblikovani projekt afirmira uroenu znatielju djece i potie njihovo samomotivirano uenje i suradnju s drugom djecom, odgajateljima i roditeljima

Sudjelovanjem na projektu razvijaju svoje kompetencije (suradnja djece razliite kronoloke dobi, nacionalnosti... prihvaanje razliitosti)

Projekt pospjeuje uspostavu demokratskog dijaloga (pregovaranje, susretanje s razliitim perspektivama, preuzimanje odgovornosti za vlastite odluke)

Razvoj metakognitivnih sposobnosti (prvi korak prema cjeloivotnom uenju)

Projekt potie aktivno, samostalno i samoupravljano uenje (uenje uenja)

Razvoj prirodoslovnih znanja (indirektna podrka)

U kvalitetnim projektima stvara se prilika za razvoj interkulturalnog identiteta (razvoj senzibiliteta za kulturnu raznolikost, liavanje stereotipa, diskriminacije)

Pozitivan utjecaj projekta na jezine kompetencije i razvoj rane pismenosti (biljeenje i komunikacije tijekom projekta) Da bi to sve bilo mogue potrebno je stvoriti odgovarajue infrastrukture uenja (temelje se na suvremenom shvaanju djeteta)

Kontinuirano usavravanje odgajatelja i drugih strunih djelatnika (istraivaka i refleksivna umijea te sluanje djece)

Sofisticirana uloga odgajatelja u oblikovanju projekta (podrka za prijelaz u Zonu sljedeeg razvoja)

Visoka razina suradnje odgajatelja idrugih partnera uenja (roditelji, ira zajednica , sustrunjaci)

Snano uporite oblikovanja projekta ( zajedniko planiranje i evaluacija (prostor za kritiku diskusiju o razliitim aspektima projekta)27