1

SMJERNICE ZA INTEGRALNU PROIZVODNjU VOĆA

- IPBiH -

Maj, 2015.

2

SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................................................... 3

DEFINICIJE ............................................................................................................................................................... 3

1. OPĆI ZAHTJEVI .............................................................................................................................................. 4

1.1. ORGANIZACIJA I OBUKE................................................................................................................................ 4 1.2. HIGIJENSKI UVJETI RADA I HIGIJENA OSOBLJA .............................................................................................. 4 1.3. DOKUMENTIRANJE ....................................................................................................................................... 4 1.4. EKSTERNA KONTROLA .................................................................................................................................. 5

2. UVJETI UZGOJA .............................................................................................................................................. 5

2.1. IZBOR LOKACIJE ........................................................................................................................................... 5 2.2. SADNI MATERIJAL I IZBOR SORTE ................................................................................................................. 6 2.3. SISTEM UZGOJA ............................................................................................................................................ 6 2.4. OČUVANJE BIORAZNOVRSNOSTI PRIRODNIH STANIŠTA OKO NASADA ........................................................... 6

3. OBRADA ZEMLJIŠTA ..................................................................................................................................... 6

4. GNOJIDBA ......................................................................................................................................................... 7

5. NAVODNJAVANJE .......................................................................................................................................... 8

6. REZIDBA ............................................................................................................................................................ 9

7. IZBOR MEHANIZACIJE I ORUĐA .............................................................................................................. 9

8. INTEGRALNA ZAŠTITA BILJA .................................................................................................................. 10

8.1. MJERE INTEGRALNE ZAŠTITE BILJA ............................................................................................................ 10 8.2. INTEGRALNA ZAŠTITA JAGODIČASTOG VOĆA ............................................................................................. 11

9. PRIMJENA PESTICIDA ................................................................................................................................ 18

9.1. OPĆI ZAHTJEVI ........................................................................................................................................... 18 9.2. NANOŠENJE PESTICIDA ............................................................................................................................... 18 9.3. OPREMA ZA NANOŠENJE PESTICIDA ............................................................................................................ 19 9.4. SKLADIŠTENJE I ČUVANJE PESTICIDA .......................................................................................................... 19 9.5. POSTUPANJE S OTPADOM (AMBALAŽOM) I OSTATKOM OD PESTICIDA ......................................................... 19 9.6. MJERE OPREZA ........................................................................................................................................... 19

10. SUZBIJANJE KOROVA I ZAŠTITA OD GLODARA ........................................................................... 20

10.1. SUZBIJANJE KOROVA .................................................................................................................................. 20 10.2. ZAŠTITA OD GLODARA ................................................................................................................................ 21

11. BERBA, SKLADIŠTENJE I RUKOVANJE PROIZVODIMA .............................................................. 21

12. OZNAČAVANJE PROIZVODA ................................................................................................................ 21

13. PRILOZI ....................................................................................................................................................... 22

PRILOG 1. RAZRED DOBRE OPSKRBLJENOSTI C S OBZIROM NA TIP ZEMLJIŠTA (GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM) .... 22 PRILOG 2. ZNAK INTEGRALNE PROIZVODNJE ........................................................................................................... 22

3

UVOD Smjernicama za integralnu proizvodnju (Smjernice IPBiH) utvrđena su pravila za integralnu proizvodnju jagodičastog voća. Smjernice su razvijene na osnovu EISA okvira za integralni uzgoj (European Integrated Farming Framework, 2012) i prilagođene za primjenu u proizvodnji jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini uz uvažavanje specifičnih uvjeta u zemlji. Smjernicama IPBiH utvrđuje se minimum zahtjeva za certificiranje integralne proizvodnje i korištenje IP oznake. Integralna proizvodnja voća je sistem uzgoja koji podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera sa ciljem proizvodnje voća, pri čemu se vodi računa o:

– smanjenju onečišćenja zemljišta, vode i zraka, odnosno čuvanju okoliša i prirodnih staništa;

– čuvanju i poticanju plodnosti zemljišta; – čuvanju i poticanju biološke raznovrsnosti, te poticanju prirodnih mehanizama

regulacije; – optimalnoj upotrebi agrohemikalija s obzirom na nutritivna i toksikološka svojstva

hrane; – zaštiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zaštitu bilja; – ekonomskoj održivosti proizvodnje.

DEFINICIJE Integralna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda (u daljnjem tekstu: integralna proizvodnja) podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških faktora, pri čemu se kod jednakog ekonomskog efekta prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivim mjerama. Integralna zaštita bilja je procjena i primjena svih raspoloživih metoda zaštite bilja, kasnije integriranih u odgovarajuće mjere kojima se sprečava razvoj populacije štetnih organizama, održava upotreba sredstava za zaštitu bilja i drugih oblika suzbijanja na nivou koji je ekonomski i ekološki opravdan, te smanjuju ili svode na najmanju moguću mjeru rizici za zdravlje ljudi i okoliš. Stavlja se naglasak na uzgoj zdravih usjeva i nasada uz najmanje moguće ometanje agroekoloških sistema i potiču prirodni mehanizmi kontroliranja štetnih organizama. Proizvođač u integralnoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: proizvođač) jest pravna ili fizička osoba koja proizvodi proizvode po principima integralne proizvodnje u skladu s ovim Smjernicama.

4

1. Opći zahtjevi

1.1. Organizacija obuke 1.1.1. Proizvođač je dužan poznavati zahtjeve Smjernica za IP, te biti opredijeljen za poštivanje principa integralne proizvodnje i zaštite okoliša. 1.1.2. Proizvođač mora biti dovoljno obučen o svim aspektima integralne proizvodnje. Redovno stručno osposobljavanje je obavezno (najmanje jednom godišnje). 1.1.3. Obaveza je proizvođača da uskladi svoju proizvodnju sa zahtjevima i principima integralne proizvodnje, te osigura osnovne tehničke i logističke uvjete (mehanizacija, skladištenje, transport i sl.)

1.2. Higijenski uvjeti rada i higijena osoblja 1.2.1. Proizvođač i svi radnici uključeni u proizvodnju moraju biti obučeni o higijenskim uvjetima rada, posebno o visokom nivou lične higijene, pažljivom rukovanju proizvodima i prikladnom uklanjanju otpada. Radnici moraju nositi odgovarajuću čistu odjeću i obuću, a, gdje je potrebno, i zaštitnu odjeću. 1.2.2. Proizvođač će se pridržavati i važećih zakonskih propisa iz oblasti higijene hrane.

1.3. Dokumentiranje 1.3.1. Proizvođač je dužan dokumentirati cjelokupnu proizvodnju, od početka proizvodnje do prodaje. Evidencije će biti čuvane najmanje 5 godina. 1.3.2. Proizvođač je obavezan voditi precizne evidencije o svim poduzetim aktivnostima u voćnjaku. Evidencije o integriranoj proizvodnji moraju sadržavati najmanje sljedeće:

– opis proizvodnje (sorta, veličina nasada, sistem uzgoja); – evidencije o kupljenom repromaterijalu (nabavka sadnog materijala, gnojiva,

sredstava za zaštitu bilja, supstrata itd.); – rezultate analiza (zemljišta, ploda, lista itd.); – podatke o svim poduzetim agrotehničkim mjerama; – podatke o upotrebi gnojiva i poboljšivačima zemljišta (količina, vrsta, način i

datum primjene); – rezultate monitoringa štetnika; – podatke o upotrebi sredstava i mjera za zaštitu bilja (naziv sredstva, datum i

vrijeme tretmana, količina, tretirana površina i kultura).

5

1.4. Eksterna kontrola 1.4.1. Proizvođač mora biti registriran kod kontrolne organizacije – (Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH) (u daljnjem tekstu: kontrolna organizacija-KO). Registracija se vrši u unaprijed utvrđenom roku, koji određuje kontrolna organizacija. 1.4.2. KO ima pravo dobiti sve potrebne informacije o proizvodnji i može ne odobriti/certificirati proizvodnju zbog nedostatka potrebne dokumentacije ili informacija. Dokumentacija će dokazivati usaglašenost s ovim Smjernicama i bit će dostupna KO prilikom kontrolne posjete. 1.4.3. Proizvođač je obavezan obavijestiti KO o svim važnim promjenama u svojim proizvodnim jedinicama i/ili djelatnostima koje se tiču integralne proizvodnje. 1.4.4. KO može izvršiti kontrolu u bilo koje vrijeme. Nasadi, skladišta, proizvodno područje i druga mjesta vezana za integralnu proizvodnju moraju biti dostupna KO. 1.4.5. Kršenje zahtjeva ovih Smjernica, učinjeno namjerno ili slučajno, od proizvođača ili drugih osoba, mora biti prijavljeno KO. 1.4.6. Nepoštivanje zahtjeva ovih Smjernica može rezultirati neodobravanjem proizvoda, proizvodnog procesa ili proizvođača.

2. Uvjeti uzgoja

2.1. Izbor lokacije 2.1.1. Proizvođač će birati primjerene položaje za podizanje nasada:

– koji odgovaraju zahtjevima za uzgoj pojedinih voćnih vrsta i sorti, – koji su osunčani, otvoreni, prozračni, s manjom opasnošću od pojave mraza.

2.1.2. Pogodnost zemljišta za uzgoj pojedinih voćnih vrsta mora biti provjerena, a prije podizanja nasada moraju biti urađene i odgovarajuće analize zemljišta. 2.1.3. Prije podizanja novih nasada, zemljište treba odmoriti radi poboljšanja strukture i organske tvari u zemljištu, te sprečavanja razvoja bolesti. 2.1.4. Hemijska dekontaminacija zemljišta je zabranjena.

6

2.2. Sadni materijal i izbor sorte 2.2.1. Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan, proizveden u skladu sa zahtjevima važećih zakonskih propisa. Nabavku sadnog materijala pratit će odgovarajuća dokumentacija o zdravstvenoj ispravnosti sadnica. 2.2.2. Proizvođač će birati provjereno otporne sorte, koje će omogućiti dobre prinose uz minimalnu upotrebu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Pri izboru sorte proizvođač će uzeti u obzir savjet stručnjaka.

2.3. Sistem uzgoja 2.3.1. Uzgojni oblik mora omogućiti ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova krošnje, razvoj kvalitetnih plodova, ravnomjerno raspoređivanje sredstava za zaštitu bilja (SZB) po svim dijelovima krošnje i olakšan rad pri rezidbi i berbi. 2.3.2. Preporučuje se da se nasad jagode mijenja nakon tri godine, a u proizvodnju mora biti uključen i odgovarajući plodored. Treba izbjeći nepoželjne kulture, domaćine biljke Verticillium, kao što su krompir, paradajz, kukuruz itd. 2.3.3. Proizvođač će izabrati uzgojni oblik koji će korištenje herbicida svesti na najmanju moguću mjeru.

2.4. Očuvanje bioraznovrsnosti prirodnih staništa oko nasada 2.4.1. Ako se na poljoprivrednoj površini nalaze obilježja pejzaža (živice, lokve, jarci, drvoredi, pojedinačno drveće, šumarak), oni se neće uklanjati ili oštećivati. 2.4.2. Preporučuje se da proizvođač podstiče i gradi staništa za biljke domaćine korisnih organizama.

3. Obrada zemljišta 3.1. Prostor između redova bit će održavan zatravljenim. Dozvoljeno je obrađivati najviše 30% od ukupne površine nasada. Izuzetak su od ovog zahtjeva nasadi jagode.

7

3.2. Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje). Nije dozvoljeno učestalo korištenje “teške” mehanizacije kako bi se izbjeglo sabijanje zemljišta. 3.3. Na poljoprivrednim površinama s nagibom od 15% ili više, oranje se provodi samo okomito na pad terena. 3.4. Međuredni prostor bit će pokriven biljnim ostacima – malč (u periodu novembar – februar) radi prikupljanja vlage i sprečavanja erozije. 3.5. Da bi se omogućilo zatvoreno kruženje tvari, pokošena trava bit će ostavljana u nasadu. 3.6. U nasadima na terasama obavezna je kosidba travnjaka na rubovima terasa.

4. Gnojidba 4.1. Gnojidba u integralnoj proizvodnji mora biti ekološki prihvatljiva i ekonomski opravdana s osnovnim ciljem uravnotežene ishrane voćke svim potrebnim hranivima i održavanja/poboljšavanja plodnosti zemljišta. 4.2. Prednost mora biti data organskim gnojivima, a razliku u potrebnim hranivima dodavati kroz mineralno gnojivo vodeći računa o stvarnim potrebama voćke. Pri ovome se uzimaju u obzir količine unesenih i iz zemljišta iznesenih hraniva, očekivani nivo proizvodnje i kvalitet prinosa, raspoloživa količina hraniva u zemljištu, pH vrijednost zemljišta, količina humusa u zemljištu i tekstura zemljišta. 4.3. Gnojidba mora biti rađena na temelju rezultata analize opskrbljenosti zemljišta pojedinim hranivima, te općeg vizuelnog stanja voćke. Analiza zemljišta na sadržaj azota (N) je obavezna, a preporučuje se N-min metoda. Obavezna je analiza tla na sadržaj fosfora (P2O5), kalija (K2O), magnezija (Mg), humus, te utvrđivanje pH vrijednosti tla. Analiza mora biti urađena prije podizanja nasada zbog određivanja količine gnojiva za meliorativnu gnojidbu, te svake tri godine u postojećim nasadima. 4.4. Gnojidba i popravak plodnosti zemljišta se kod višegodišnjih nasada obavlja prije podizanja nasada, te kroz čitavu eksploataciju. Ako je opskrbljenost hranivima slabija od razreda dobre opskrbljenosti zemljišta (C razred s obzirom na tip zemljišta dat u prilogu 1), poljoprivredni proizvođač treba putem meliorativne gnojidbe unijeti mineralna, odnosno organska gnojiva do potrebnog nivoa.

8

4.5. Minimalna količina humusa u zemljištu je 2%. Ako je količina humusa ispod 2%, obavezno je provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i poboljšati zemljište na bazi organskih gnojiva. Pri količini 2–3% humusa preporučuje se primijeniti zelenu gnojidbu i/ili dodavanje poboljšivača zemljišta na bazi organskih gnojiva kao što je kompost, stajnjak i slično. 4.6. pH vrijednost zemljišta mora biti odgovarajuća za svaku pojedinu voćnu vrstu. Za postizanje optimalne pH vrijednosti proizvođač će dodavati fiziološki kisela, odnosno fiziološki bazna gnojiva i poboljšivače zemljišta. Preporučuje se da ova mjera bude provedena prije sadnje.

4.7. Gnojidbu azotom treba vršiti u toku vegetacije, tj. ne prije sredina marta u slučaju propusnih zemljišta i ne prije februara kod kohezivnih zemljišta. Gnojidba mora biti dovoljna za normalan rast i rodnost voćke. Ako su dodate prevelike količine azota, što se utvrđuje vizuelnim pregledom, proizvođač će obavezno izostaviti gnojidbu azotom ili je smanjiti. 4.8. Preporučuje se gnojidba azotom u više obroka u toku vegetacije, a u ukupnoj količini do maksimalno dozvoljenih količina (60 kg N/ha za jagodu, malinu i kupinu). U meliorativnoj gnojidbi ne preporučuje se dodavanje azota. 4.9. Organska gnojiva ne smiju sadržavati teške metale i patogene mikroorganizme. 4.10. Proizvođač je obavezan voditi evidencije o vrsti i količini korištenih gnojiva. 4.11. Korištenje regulatora rasta je dozvoljeno samo ako oni poboljšavaju otpornost biljke prema nametnicima i biljnim bolestima. 4.12. Zabranjena je gnojidba osokom i gnojovkom u periodu novembar – februar na svim površinama, a u periodu maj – avgust raspodjelom po površini bez unošenja u zemljište. 4.13. Korištenje kanalizacijskog mulja pri gnojidbi je zabranjeno.

5. Navodnjavanje

5.1. Navodnjavanje mora biti prilagođeno potrebama voćaka i travnjaka, vremenskim prilikama i tipu zemljišta. 5.2.

9

Dodavanje hraniva u vodu za navodnjavanje (fertirigacija) dozvoljeno je kod lokalnih načina navodnjavanja (sistem kap po kap). Količina hranjivih tvari korištenih kod fertirigacije ubraja se u ukupnu godišnju dozvoljenu količinu.

6. Rezidba 6.1. Rezidba mora biti primjerena voćnoj vrsti, uzgojnom obliku, plodnosti zemljišta i gnojidbi. Rezidba će omogućiti prodiranje svjetlosti u sklop biljke i ravnomjerno nanošenje sredstava za zaštitu bilja. 6.2. Ostaci rezidbe (grane i grančice) i/ili berbe malčirat će se i/ili unijeti u tlo. Ako ovo nije moguće u potpunosti ostvariti, ostaci će biti izneseni van voćnjaka i neškodljivo uklonjeni (spaljivanje).

7. Izbor mehanizacije i oruđa 7.1. U integralnoj proizvodnji nužna je sljedeća mehanizacija:

– pogonski strojevi – traktori čije su tehničke karakteristike usklađene s radnim uvjetima u nasadu i koji omogućavaju kvalitetno provođenje predviđenih agrotehničkih mjera,

– uređaji za primjenu SZB-a koji omogućavaju sigurnu primjenu u skladu s uputama za korištenje navedenim na etiketi,

– mehanizacija za održavanje tla, – malčeri sa stalnom ili promjenjivom radnom širinom.

7.2. Nije dozvoljeno učestalo korištenje mehanizacije koja jako usitnjuje zemljište i uništava strukturu. Ova mehanizacija može biti korištena samo kada se pomoću nje unosi veća količina organske tvari u zemljište (korov i biljke koje se zbog gnojidbe unose u zemljište, stajnjak i sl.). 7.3. Poljoprivredna mehanizacija ne smije se koristiti na poljoprivrednom zemljištu koje je zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom.

10

8. Integralna zaštita bilja

8.1. Mjere integralne zaštite bilja Proizvođač će primjenjivati mjere integralne zaštite, kako je to opisano u odjeljcima 8.1.1–8.1.4, i dodatnih zahtjeva za integralnu zaštitu jagodičastog voća koje su date u poglavlju 8.2. ovih Smjernica.

8.1.1. Mehaničke mjere Proizvođač mora sprečavati širenje štetnih organizama mehaničkim putem. Mehničke mjere podrazumijevaju izrezivanje i odstranjivanje zaraženih dijelova voćke, te odstranjivanje truhlih i zaraženih plodova (izrezivanje i odstranjivanje rakastih tvorevina, izboja zaraženih pepelnicom, bakterijskom paleži, štitastim ušima, parazitskim biljkama ili drugim štetnim organizmima, odstranjivanjem zaraženih plodova i lišća itd.).

8.1.2. Biološke mjere Proizvođač će stvarati pogodne životne uvjete za razvoj korisnih životinja kroz sljedećeaktivnosti:

– čuvanje i sadnju žive ograde, grmlja i drugog raznovrsnog raslinja (5% površine gazdinstva treba ostaviti neobrađeno kao stanište za korisne organizme);

– njegovanje raznovrsne potkulture; – uređivanje skloništa za korisne životinje (kamenjari, grmlje i sl.); – postavljanje kućica za korisne ptice i/ili visokih motki za privlačenje ptica

grabljivica; – praćenje, unošenje i kontroliranje korisne faune (grabežljive grinje, parazitske

osice, osolike muhe, zlatooke, stjenice, bubamare).

8.1.3. Biotehničke mjere Preporučuje se, ako je moguće, koristiti feromonske klopke i druge načine lova insekata, te akustične aparate za odbijanje ptica i glodara.

8.1.4. Hemijske mjere 8.1.4.1. Hemijske će mjere biti provedene tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od šteta po nasad koje mogu izazvati nametnici. 8.1.4.2. Prije primjene hemijskih mjera zaštite, mora biti provedena procjena opasnosti od štetnih organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza mora biti temeljena na praćenju klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praćenju populacije štetnih organizama i praćenju fenofaze razvoja određene voćne vrste. Poželjno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni hemijskih mjera zaštite donosi se na temelju vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne službe. 8.1.4.3. Pri izboru sredstava za zaštitu bilja prednost treba dati sredstvima užeg spektra djelovanja, sredstvima za zaštitu koja nisu opasna za korisne organizme i koja nisu razvrstana kao opasna za okoliš.

11

8.1.5. Izvještajno-prognozni poslovi u zaštiti bilja Proizvođač će slijediti preporuke izvještajno-prognoznih službi u oblasti zaštite zdravlja bilja tamo gdje one postoje.

8.2. Integralna zaštita jagodičastog voća U integralnoj proizvodnji jagodičastog voća zabranjeni su vrlo perzistentni herbicidi (dikvat), dok su insekticidi iz grupe sintetskih piretroida (cipermetrin) dozvoljeni uz ograničenja (najviše jedanput godišnje) za suzbijanje lisnih uši i tripsa.

8.2.1. Integralna zaštita jagode 8.2.1.1. Preporučene su sljedeće agrotehničke mjere za zaštitu jagode od štetnih organizama:

– veći razmak sadnje

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea)

– poštivanje plodoreda trulež korijenovog vrata jagode (Phytophthora cactorum), crvena trulež korijena jagode (Phytophtora fragariae)

– sadnja tolerantnih sorti

pepelnica jagode (Podosphaera aphanis), crvena pjegavost lista jagode ili obična pjegavost lista jagode (Diplocarpon earlianu), obična pjegavost lista jagode (Diplocarpon earliana), siva pjegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae), trulež korijenovog vrata jagode (Phytophthora cactoru), crvena trulež korijena jagode (Phytophtora fragariae)

– sadnja zdravog sadnog materijala

trulež korijenovog vrata jagode (Phytophthora cactorum), crvena trulež korijena jagode (Phytophtora fragariae)

– umjerena gnojidba azotom

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), pepelnica jagode (Podosphaera aphanis), antraknoza jagoda (Colletotrichum spp.)

– sadnja na prozračnim položajima

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), pepelnica jagode (Podosphaera aphanis)

– prozračivanje zaštićenih prostora

pepelnica jagode (Podosphaera aphanis), koprivina grinja (Tetranychus urticae)

– kod proljetnog čišćenja nasada ukloniti sve odumrle, oštećene i zaražene dijelove biljaka

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), pepelnica jagode (Podosphaera aphanis), crvena pjegavost lista jagode ili običnapjegavost lista jagode (Diplocarpon earlianu), obična pjegavost lista jagode (Diplocarpon earliana), siva pjegavost lista jagoda (Mycosphaerella fragariae), antraknoza jagoda (Colletotrichum spp.)

– rano postavljanje tunela

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea)

– izbjegavanje sadnje jagodin cvjetar (Anthonomus rubi)

12

u neposrednoj blizini šume

– često kositi raslinje oko nasada

Raslinje u okolini nasada potrebno je često kositi kako se u njemu ne bi razmnožavali puževi.

8.2.1.2. Preporučene biološke mjere za zaštitu jagode od štetnih organizama:

entomofagne nematode

Gdje je to moguće, treba ih koristiti za suzbijanje jagodine pipe i drugih štetnika u zemljištu u zaštićenim prostorima.

unositi predatorsku grinju Phytoseiulus persimilis

za biološko suzbijanje koprivine grinje (u tunelima)

koristiti grabežljive stjenice

suzbijanje kalifornijskog tripsa

8.2.1.3. Preporučene hemijske mjere za zaštitu jagode od štetnih organizama:

– Hemijske mjere primjenjivat će se zavisno od osjetljivosti sorte, vremenskih prilika i potencijala zaraze.

– Sredstva na bazi boskalida i piraklostrobina i fenheksamida imaju sporedno djelovanje na pepelnicu, pjegavost lista i antraknozu jagoda.

– Sredstva protiv puževa (mamce) koristiti nakon uočavanja prvih šteta. Liste dozvoljenih hemijskih sredstava u integralnoj zaštiti jagoda date su u tabelama 8.1–8.3. Tabela 8.1. FUNGICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti jagode

Naziv sredstva Aktivna tvar Štetnik MBT1 Napomena

Aliette WG

Fosetil Trulež korijena (Phytophthora cactorum), crvena trulež korijena (Phytophthora fragarie)

1 /

AQ10 WG

Ampelomyces quisqualis

Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 6

/

Dional 500 SC Iprodion Siva trulež (Botrytis cinerea) 1 /

Dithane NeoTec

Mankozeb Pjegavost jagode i lista jagode (Mycosphaerella fragariae i Diplocarpon earliana)

3 /

Fenomenal

Fenamidon Fosetil

Trulež korijena (Phytophthora cactorum) 1

/

Flint

Trifloksistrobin Pjegavost jagode i lista jagode (Mycosphaerella fragariae i Diplocarpon earliana), pepelnica (Sphaerotheca macularis)

3 /

FORTRESS 250

Kvinoksifen Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 2

/

Frupica SC Mepanipirim Siva trulež (Botrytis cinerea) 2 /

Funguran Bakaroksihlorid Pjegavost lišća (Xanthomonas fragariae) 4 /

Karathene Star Meptildinokap Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 3 /

Kumulus WG Sumpor Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 6 /

Ortiva Azoksistrobin Antraknoza jagode (Colletotrichum spp.) 2 /

1 MBT – maksimalan broj tretiranja preparatom u toku godine na istoj površini

13

Naziv sredstva Aktivna tvar Štetnik MBT1 Napomena

Quadris Azoksistrobin Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 2 /

Ridomil Gold SL

Metalaksil M Trulež korijena (Phytophthora cactorum)

1

Fungicidi na bazi metalaksila M, bez bakra, isključivo se koriste za tretiranje zemljišta, prije sadnje jagode.

Scala Pirimethanil Siva trulež (Botrytis cinerea) 1 /

Score

Difenkonazol Trulež jagoda (Gnomonia fructicola), pjegavost jagode i lista jagode (Mycosphaerella fragariae i Diplocarpon earliana), pepelnica (Sphaerotheca macularis)

1; 2

Kod tretmana protiv pjegavosti jagode tretirati dvokratno, sa razmakom 7–10 dana.

Signum

Boskalid + Piraklostrobin

Trulež jagoda (Gnomonia fructicola), antraknoza jagode (Colletotrichum spp.), pjegavost jagode i lista jagode (Mycosphaerella fragariae i Diplocarpon earliana), siva trulež (Botrytis cinerea)

1; 2

Kod tretmana protiv antraknoze jagode tretirati dvokratno, sa razmakom 7–14 dana.

Stroby WG Kresoksim metil Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 3 /

Switch

Ciprodinil + Fludioksanil

Antraknoza jagode (Colletotrichum spp.), siva trulež (Botrytis cinerea)

2; 3

Kod tretmana protiv sive truleži tretirati trokratno (u početku cvjetanja, u punom cvjetanju i precvjetavanju).

Systhane 20 EW

Miklobutanil Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 3

/

TALENDO Prokvinazid Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 2 /

Teldor Fenheksamid Siva trulež (Botrytis cinerea) 3 /

Topas 10 EC Penkonazol Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 1 /

Tabela 8.2. INSEKTICIDI I AKARICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti jagode

Naziv sredstva Aktivna tvar

Štetnik MBT

Napomena

Affirm

Emamektin benzoat

Štetni leptiri 2

/

Apollo Klofentazin Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

Borneo Etoksazol Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

Calypso Tiakloprid Biljne uši, jagodin cvjetojed (Anthonomus

rubi); insekti s usnim aparatom za bodenje/sisanje/grickanje

2 /

Decis EVO Deltametrin Biljne uši, tripsi 3 /

Envidor Spiridiklofen Grinje (Tetranychus urticae) 1 / Floramite 240 SC

Bifenazate Grinje (Tetranychus urticae) 2 /

Karate Zeon Lambda cihalotrin Biljne uši, štetni leptiri; insekti s usnim

aparatom za bodenje/sisanje/grickanje 2

/

14

Naziv sredstva Aktivna tvar

Štetnik MBT

Napomena

Kiron Fenpiroksimat Cikade, grinje (Tetranychus urticae)

1

/

Laser Spinosad Tripsi 3 / MASAI

Tebufenpirad Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

Match TOP Lufenuron Tripsi 2 /

Mavrik EW Taufluvalinat Biljne uši 2 /

Milbeknock Milbemectin Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

Mimic Tebufenozid Insekti s usnim aparatom za

bodenje/sisanje/grickanje 2

/

Nexter Piridaben Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

Oikos Azadiraktin Biljne uši, tripsi 2 /

Ordoval Heksatizoks Grinje (Tetranychus urticae) 1 / PIRIMAX (sin. Pirimor)

Pirimikarb Biljne uši 2 /

Plenum 50 WG (sin. Chess 50 WG)

Pimetrozin Biljne uši 3 /

STEWARD

Indoksakarb Insekti s usnim aparatom za bodenje/sisanje/grickanje

2 /

Vertimec Pro Abamektin Tripsi, grinje (Tetranychus urticae) 2 / Tabela 8.3. HERBICIDI dozvoljeni za primjenu u nasadima jagode

Naziv sredstva Aktivna tvar

Vrsta korova MBT

Napomena

Aramo-50 Tepraloksidim Uskolisni korovi 1 / Asket 470

Fenmedifan Širokolisni korovi

1–3

Kada se primjenjuje nakon sadnje, broj tretmana je 1; prije cvjetanja, broj tretmana: 1–2. Tretman nakon berbe može biti dvokratan i trokratan uz razmak 5–7 dana.

Basta Glufosinat Širokolisni korovi 1 / Betosip SC

Fenmedifan Širokolisni korovi

1–3

Kada se primjenjuje nakon sadnje, broj tretmana je 1; tretman prije cvjetanja ili nakon berbe može biti dvokratan i trokratan uz razmak 5–7 dana.

Cadou SC Flufenacet Uskolisni korovi 1 / Devrinol 45-F ili Razza

Napropamid Širokolisni korovi 1 /

Flexidor Izoksaben Širokolisni korovi 2 / Fusilade MAX Fluazifop-P-

butil Uskolisni korovi

1 /

Globus EC ili Leopard 5 EC

Kvizalofop-P-etil

Uskolisni korovi 1 /

Goltix Gold Metamitron Širokolisni korovi 1 / Kerb 50 WP ili Kerb FLO

Propizamid Uskolisni korovi 1 /

Lontrel 100 ili Vivendi 100

Klopiralid Širokolisni korovi 1 /

Lontrel 720 Klopiralid Širokolisni korovi 1 / Select 240 EC Kletodim Uskolisni korovi 1 / Stomp Aqua ili Stomp Raps

Pendimatalin Širokolisni korovi 1 /

Spectrum (sin. Frontier super)

Dimetenmaid-P Širokolisni korovi 1 /

15

8.2.2. Integralna zaštita maline i kupine 8.2.2.1. Preporučene su sljedeće agrotehničke mjere za zaštitu maline i kupine od štetnih organizama:

– sadnja otpornih sorti siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza maline (Elsinoë veneta), kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine (Didymella applanata), lisna hrđa maline (Phragmidium rubi-idaei), žuta hrđa izdanka i lista kupine (Chrysomyxa albida)

– zdrav sadni materijal crvena trulež korijena (Phytophthora fragariae var. rubi), ljubičasta i narandžasta hrđa kupine (Phragmidium violaceum, Phragmidium bulbosu), žuta hrđa izdanka i lista kupine (Chrysomyxa albida), purpurna pjegavost izdanka kupine (Septocyta ruborum)

– sadnja na ocjeditim zemljištima

crvena trulež korijena (Phytophthora fragariae var. rubi)

– uravnotežena gnojidba azotom

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza maline (Elsinoë veneta)

održavanje prozračnosti grma

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza maline (Elsinoë veneta), kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine (Didymella applanata)

rezidba starih rodnih izdanaka poslije berbe i rezidba zaraženih izdanaka

antraknoza maline (Elsinoë veneta), kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine (Didymella applanata)

izbjegavanje podizanja nasada u blizini šume

malinin cvjetar (Anthonomus rubi)

okopavanje maline

malinar ili malinin pupar (Byturus tomentosus), malinova mušica (Rosseliella theobaldi)

izrezivanje i paljenje napadnutih izdanaka

malinina mušica galica (Lasioptera rubi), purpurna pjegavost izdanka kupine (Septocyta ruborum)

malinin pupar (Byturus tomentosus) Mora se redovno pratiti pomoću bijele ljepljive trake.

8.2.2.2. Preporučene biološke mjere za zaštitu maline i kupine od štetnih organizama:

– Za biološku kontrolu koprivine grinje (Tetranychus urticae) treba unijeti predatorsku grinju (Phytoseiulus persimilis), te očuvati populaciju fitoseidnih grinja.

16

8.2.2.3. Preporučene hemijske mjere za zaštitu maline i kupine od štetnih organizama, odnosno liste dozvoljenih hemijskih sredstava u integralnoj zaštiti maline i kupine date su u tabelama 8.4–8.6. Tabela 8.4. FUNGICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti maline i kupine

Naziv sredstva Aktivna tvar Štetnik MBT2 Napomena

Blauvit tečni Bakarhidroksid Didymella applanata 2 / Cuprozin 35-WP Bakaroksihlorid Didymella applanata 2 /

Dional 500 SC Iprodion Siva trulež (Botrytis cinerea) 1 / Flint

Trifloksistrobin Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine (Rhabdospora ramealis), hrđa maline i kupine (Phragmidium rubi-idea i Phragmidium violaceum)

3

/

Folicur

Tebukonazol Ljubičasta pjegavost izdanaka kupine (Rhabdospora ramealis), hrđa maline i kupine (Phragmidium rubi-idea i Phragmidium violaceum)

2

/

Malwin WG

Kaptan Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine (Rhabdospora ramealis)

2 /

Quadris Azoksistrobin Didymella applanata 3 /

Score

Difenkonazol Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine (Rhabdospora ramealis), hrđa maline i kupine (Phragmidium rubi-idea i Phragmidium violaceum)

3

/

Signum

Boskalid + Piraklostrobin

Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine (Rhabdospora ramealis), siva trulež (Botrytis cinerea), hrđa maline i kupine (Phragmidium rubi-idea i Phragmidium violaceum)

3

/

Switch

Ciprodinil + Fludioksanil

Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine (Rhabdospora ramealis), siva trulež (Botrytis cinerea)

3 /

Teldor SC 500 Fenheksamid Siva trulež (Botrytis cinerea) 4 / Tabela 8.5. INSEKTICIDI I AKARICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti maline i kupine

Naziv sredstva Aktivna tvar

Štetnik MBT

Napomena

Calypso 480 SC Tiakloprid Malinin pupar (Byturus urbanus), biljne uši 2 /

Kumulus WG Sumpor Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi, Eriophyes gracilis)

3;6

MBT prije kretanja vegetacije: 6. MBT tretiranja nakon vegetacije: 3.

Kiron Fenpiroksimat Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi, Eriophyes gracilis)

1 /

2 MBT – maksimalan broj tretiranja preparatom u toku godine na istoj površini

17

Naziv sredstva Aktivna tvar

Štetnik MBT

Napomena

MASAI

Tebufenpirad Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi, Eriophyes gracilis)

1 /

MICULA Ulje uljane repice

Malinina mušica (Resseliella theobaldi), malinina mušica galica (Lasioptera rubi)

1 /

Mospilan SG Acetamipirid Malinina mušica (Resseliella theobaldi), malinina mušica galica (Lasioptera rubi)

2 /

Promanal Neu Mineralno ulje Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi, Eriophyes gracilis)

1 /

PIRIMAX (sin. Pirimor)

Pirimikarb Biljne uši 2

/

STEWARD Indoksakarb Savijač (Notocelia uddmannian) 1 /

Vertimec Pro Abamektin Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi, Eriophyes gracilis)

2 /

Tabela 8.6. HERBICIDI dozvoljeni za primjenu u nasadima maline i kupine

Naziv sredstva Aktivna tvar

Vrsta korova MBT

Napomena

Basta Glufosinat Širokolisni korovi 1 / Devrinol Napropamid Širokolisni korovi 1 / Flexidor Izoksaben Širokolisni korovi 1 /

Fusilade MAX Fluazifop-P-butil

Uskolisni korovi 1

/

Kerb FLO, Setanta FLO

Propizamid Uskolisni korovi 1 /

Quickdown Piraflufen Uskolisni korovi 1 / Stomp Aqua Pendimatalin Širokolisni korovi 1 / Spectrum (sin. Frontier super)

Dimetenmaid-P Širokolisni korovi 1 /

Tabela 8.7. RODENTICIDI I LIMACIDI dozvoljeni za primjenu u nasadima jagodičastog voća

Naziv sredstva Aktivna tvar

Štetnik MBT

Napomena

Arion Fe-pirofosfat hidrat Puževi PP* / BRODIBel SUPER PARAFINIZIRANI BRIKET, BRODIBel SUPER-PELETE

Bromadiolon Poljski miš, kućni miš Poljska voluharica pp

/

BRODIBel SUPER-ZRNO

Bromadiolon Poljski miš, poljska voluharica PP /

BRODILON mamac, BRODILON pelete

Bromadiolon Poljska voluharica, vodena voluharica

PP /

Carakol

Metaldehid Puževi 2

/

CINKFOSFID MAMAC

Cink fosfid Poljski miš, kućni miš Poljska voluharica

PP /

FACIRON FORTE MAMAC Hlorfacinon Poljski glodari PP /

Gardene Metaldehid Puževi 2 /

Mesurol granulat Metiokarb Puževi 2 / * PP – po potrebi

18

9. Primjena pesticida

9.1. Opći zahtjevi 9.1.1. Dozvoljeno je korištenje samo registriranih sredstava za zaštitu bilja (SZB) i u svrhu kako je to propisano uputama za upotrebu na etiketi ili pratećoj dokumentaciji. 9.1.2. Proizvođač je dužan voditi i čuvati evidenciju o korištenju SZB-a najmanje pet godina. Evidencije će sadržavati najmanje sljedeće podatke: trgovački naziv SZB-a, datum i vrijeme početka i završetka tretiranja, količinu primijenjenog SZB-a (doza, koncentracija), površinu i tretiranu kulturu.

9.2. Nanošenje pesticida 9.2.1. Pri upotrebi sredstva za zaštitu bilja proizvođač mora uvažavati načela dobre poljoprivredne i okolišne prakse. 9.2.2. Sredstva za zaštitu bilja (SZB) će biti efikasno korišten radi održavanja populacije ciljanih štetnih organizama ispod ekonomskog praga štetnosti uz smanjenje negativnog utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj grupi. Preporučuje se primjena SZB-a lokalno, tamo gdje je populacija štetnih organizama prešla ekonomski prag štetnosti, a radi očuvanja populacije korisnih organizama. 9.2.3. Proizvođač će primjenjivati i rukovati sredstvima za zaštitu bilja prema uputama, oznakama, upozorenjima, ograničenjima i informacijama navedenim na etiketi. 9.2.4. Pri nanošenju SZB-a, proizvođač mora koristiti odgovarajuću ličnu i posebnu zaštitnu odjeću i opremu/uređaje za primjenu sredstava zavisno od vrste SZB-a i metode tretiranja. 9.2.4. Kod upotrebe SZB-a koji su razvrstani i označeni kao opasni za okoliš proizvođač mora strogo poštovati propisane mjere opreza (sigurnosni razmaci) vezane za zaštitu površinskih, podzemnih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i zemljištu i zona sanitarne zaštite izvorišta. 9.2.5. Prilikom primjene SZB-a, proizvođač će spriječiti zanošenje. Vodit će brigu o drugim mjerama opreza i ograničenjima navedenim na etiketi SZB-a, kao što su upotreba određenog SZB-a na lakim zemljištima i kraškim područjima, nagnutim i erozivnim površinama radi

19

sprečavanja oticanja i nakupljanja ostataka u nižim dijelovima te o dopuštenom broju tretiranja tokom vegetacije u istom nasadu.

9.3. Oprema za nanošenje pesticida 9.3.1. Uređaje za primjenu potrebno je održavati u ispravnom stanju, mijenjati dotrajale i neispravne dijelove u skladu s uputama proizvođača sa ciljem osiguranja pravilne primjene SZB-a i sprečavanja negativnog utjecaja na okoliš.

9.4. Skladištenje i čuvanje pesticida 9.4.1. Sredstvo za zaštitu bilja mora biti čuvan i skladišten na odgovarajući način (u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalaži, odvojeno od hrane i hrane za životinje, te drugih predmeta opće upotrebe, izvan dohvata djece, uz odgovarajuće uvjete u pogledu temperature, vlage i svjetlosti, te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi). 9.4.2. Skladište SZB-a treba biti držano pod ključem. Ne preporučuje se čuvanje većih nepotrebnih količina SZB-a. Ako se iz neke potrebe veće količine SZB-a čuvaju, takva prostorija mora biti izrađena od čvrstih i otpornih materijala koji se lako čiste. Na podu prostorije ne smije biti direktnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB drži u ormarima, oni moraju biti izrađeni od otpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju i koji se jednostavno čiste. Potrebno je osigurati određeni materijal za čišćenje (pijesak) u slučaju oštećenja ambalaže i izlijevanja SZB-a i spremnik predviđen i označen za tu namjenu.

9.5. Postupanje s otpadom (ambalažom) i ostatkom od pesticida 9.5.1. Sredstvo za zaštitu bilja kojem je istekao rok i otpadnu ambalažu, proizvođač će predati osobi ovlaštenoj za zbrinjavanje otpada. 9.5.2. Praznu ambalažu tečnog SZB-a treba isprati vodom najmanje tri puta i vratiti sadržaj u spremnik uređaja za primjenu SZB-a. Navedenim postupkom u najvećoj se mjeri smanjuje mogućnost onečišćenja okoliša. Ostaci SZB-a ne smiju se izlijevati u površinske vode, kanalizaciju i odvode. Preporučuje se, gdje je god to moguće, ostatke sredstva razrijediti vodom i poprskati na tretiranu površinu. 9.5.3. Proizvođač će prskalice/atomizere za SZB prati na mjestima gdje SZB ne može doprijeti u površinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i životinje. Pridržavat će se uputa s etikete sredstva o načinu čišćenja uređaja za primjenu SZB-a.

20

9.6. Mjere opreza 9.6.1. U slučaju da postoji opasnost zanošenja pesticida sa susjednih površina, proizvođač će osigurati odgovarajuće zaštitne zone (ograde, pregrade, zeleni pojas i sl.).

10. Suzbijanje korova i zaštita od glodara

10.1. Suzbijanje korova 10.1.1. O problemu zakorovljenosti proizvođač mora voditi računa u godinama prije podizanja nasada. Treba ponovljeno suzbijati višegodišnje korove. Cilj je da im se što više smanji potencijal vegetativnog razmnožavanja i da se istovremeno smanji banka sjemena korova u zemljištu jer će to smanjiti potrebu primjene herbicida u novom nasadu. 10.1.2. Poželjno je međuredni prostor zatraviti (spontanom florom ili sjetvom trava) i održavati ga redovnom kosidbom. 10.1.3. Korove unutar reda treba suzbijati ekološki prihvatljivim herbicidima sa smanjenim dozama, koji će imati više efekt regulatora rasta (subletalni) nego potpuni efekt na korove (letalni ili herbicidni). Cilj je korove držati pod kontrolom, uz izbjegavanje golog tla, koje je podložnije eroziji. 10.1.4. Ozime korove, zbog niskog habitusa i relativno slabih kompetitivnih sposobnosti, nije potrebno suzbijati. Ovakvi korovi mogu sprečavati eroziju, troše „viškove“ gnojiva i čine zaklon korisnim insektima. 10.1.4. Korištenje sredstava na bazi glifosata preporučuje se obavljati tokom jeseni (nakon berbe) uz uvjet da su korovi još uvijek aktivni. Jesenska primjena herbicida odgađa potrebu primjene herbicida u proljeće. Tokom ljeta će primjena herbicida biti vršena zavisno od stepena zakorovljenosti. 10.1.5. Širina herbicidnog pojasa u prosjeku ne smije biti veća od 1/3 međurednog razmaka. Za jagode odredbe herbicidnog pojasa ne vrijede. 10.1.5. Kod jagodičastih voćnih vrsta preporučuje se malčiranje, korištenje malč-folije ili mehaničko uklanjanje korova. Kod uzgoja jagoda obavezno je korištenje malč-folije ili malčiranje prirodnim materijalima (slama).

21

10.2. Zaštita od glodara 10.2.1. Za suzbijanje štetnih glodara u voćnjacima (Arvicola terrestris – voluharica i Apodemus sp. – poljski miševi) proizvođač smije koristiti sve vrste zatrovanih mamaca, koji su registrirani za upotrebu na poljoprivrednim površinama. Postupak postavljanja mamaca mora biti usklađen s uputom proizvođača. Pri korištenju zatrovanih mamaca proizvođač mora spriječiti da domaće i divlje životinje dođu u dodir s mamcima. 10.2.2. Proizvođač može koristiti sve oblike mehaničkih i vodenih klopki, te onih koje koriste naboj i druge oblike repelentnog djelovanja (odašiljači zvučnih i magnetnih talasa). 10.2.3. Primjena bilo kojeg hemijskog sredstva po zemljištu nije dozvoljena.

11. Berba, skladištenje i rukovanje proizvodima 11.1. Proizvođač mora poštovati tehnološke rokove berbe zavisno od sortnih karakteristika. 11.2. Voće će, nakon berbe, u što kraćem roku, biti transportirano do hladnjače, gdje će biti osigurani odgovarajući uvjeti skladištenja i čuvanja (temperatura, relativna vlažnost zraka) kako bi se sačuvao zadovoljavajući kvalitet. Stono i jagodičasto voće, gdje je god to moguće, treba biti transportirano rashladnim vozilima. 11.3. Osobe uključene u berbu i rukovanje moraju proći odgovarajuće obuke, koje se tiču pravila pri berbi, rukovanju i sortiranju, te obuke o higijeni pri berbi i rukovanju proizvodima. 11.4. Kod rukovanja, prerade ili skladištenja proizvoda iz integralnog sistema proizvodnje odgovarajuće mjere čišćenja trebaju biti unaprijed poduzete (čista ambalaža, oprema i prostor). 11.5. Proizvođač će voditi računa da proizvodi iz integralnog sistema proizvodnje, koji će pri prodaji biti označeni kao takvi, budu ujednačenog i odgovarajućeg kvaliteta.

12. Označavanje proizvoda 12.1.

22

Proizvođač može koristiti znak integralne proizvodnje pri označavanju, reklamiranju i prezentiranju proizvoda nakon dobivanja potvrde od kontrolne organizacije o integralnoj proizvodnji. Dozvola za korištenje znaka obnavlja se na godišnjem nivou. 12.2. Uz znak integralne proizvodnje, proizvod može biti označen i riječima poljoprivredni proizvod iz integralne proizvodnje. 12.3. Sadržaj, veličina i izgled znaka integralne proizvodnje navedeni su u Prilogu 2 ovih Smjernica.

13. Prilozi

Prilog 1. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip zemljišta (gnojidba fosforom i kalijem) Tabela 1. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip tla

Razred dobre opskrbljenosti zemljišta

C (mg/100 g)

Laka zamljišta

Srednje teška zemljišta

Teška zemljišta

K2O – kalij 16–25 20–30 23–33

P2O5 – fosfor 12–25

Prilog 2. Znak integralne proizvodnje

Znak integralne proizvodnje u BiH

1. Znak integralne proizvodnje je okruglog oblika. Rub kruga je crna linija, ispod koje je crnim slovima ispisano “INTEGRALNA PROIZVODNJA U BOSNI I HERCEGOVINI”, na gornjoj strani latinicom, a na donjoj strani ćirilicom. Cjelokupan tekst izražen je u Arial fontu. U centru znaka kao podloga, nalazi se obris BiH, obrubljen tankom crnom linijom, a ispunjen bojom, referentna boja je Pantone 373C ili Zelena (C:22%, M:0%, Y:66%, K:0%) ako se koristi četverobojni tisak. Preko obrisa BiH, u centralnom dijelu, nalaze se slova „IP“, zatim crtež bubamare, te u nastavku slova „BiH“. Ovaj tekst je izražen u Estrangelo Edessa fontu. Bubamara je u crnoj (R:0 B:0 G:0) i crvenoj (R:252 B:0 G:0) boji. Minimalna veličina znaka integrirane proizvodnje promjera je 18 mm (vanjska crna linija je širine 1,5mm). Untrašnjost znaka je bijela.

23

2. Znak integralne proizvodnje se može koristiti u crno bijeloj varijanti samo u slučaju kada upotreba znaka u boji nije praktično izvediva.

3. Ukoliko se znak koristi na tamnoj ili obojenoj pozadini, preporučuje se da bijela boja unutar znaka nije transparentna, već bijela, da bi crtež i tekst znaka ostali vidljivi i čitki.

24

IZDAVAČ

Savez proizvođača jagodastog voća u BiH

Džemala Bijedića 2

71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Tel/fax: + 387 33 645 105

E-mail: berryfruitbih@gmail.com

Podržano od :

Implemented by