1

SMJERNICE ZA INTEGRALNU

PROIZVODNjU VOĆA

- IPBiH -

Maj, 2016.

2

SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................................................... 3

DEFINICIJE ............................................................................................................................................................... 3

1. OPĆI ZAHTJEVI............................................................................................................................................... 4

1.1. ORGANIZACIJA I OBUKE................................................................................................................................ 4 1.2. HIGIJENSKI UVJETI RADA I HIGIJENA OSOBLJA .............................................................................................. 4 1.3. DOKUMENTIRANJE ....................................................................................................................................... 4 1.4. EKSTERNA KONTROLA .................................................................................................................................. 5

2. UVJETI UZGOJA .............................................................................................................................................. 5

2.1. IZBOR LOKACIJE ........................................................................................................................................... 5 2.2. SADNI MATERIJAL I IZBOR SORTE ................................................................................................................. 6 2.3. SISTEM UZGOJA ............................................................................................................................................ 6 2.4. OČUVANJE BIORAZNOVRSNOSTI PRIRODNIH STANIŠTA OKO NASADA ........................................................... 6

3. OBRADA ZEMLJIŠTA ..................................................................................................................................... 6

4. GNOJIDBA ......................................................................................................................................................... 7

5. NAVODNJAVANJE .......................................................................................................................................... 8

6. REZIDBA ............................................................................................................................................................ 9

7. IZBOR MEHANIZACIJE I ORUĐA............................................................................................................... 9

8. INTEGRALNA ZAŠTITA BILJA .................................................................................................................. 10

8.1. MJERE INTEGRALNE ZAŠTITE BILJA ............................................................................................................ 10 8.2. INTEGRALNA ZAŠTITA JAGODIČASTOG VOĆA ............................................................................................. 11

9. PRIMJENA PESTICIDA ................................................................................................................................ 17

9.1. OPĆI ZAHTJEVI ........................................................................................................................................... 17 9.2. NANOŠENJE PESTICIDA ............................................................................................................................... 18 9.3. OPREMA ZA NANOŠENJE PESTICIDA ............................................................................................................ 19 9.4. SKLADIŠTENJE I ČUVANJE PESTICIDA .......................................................................................................... 19 9.5. POSTUPANJE S OTPADOM (AMBALAŽOM) I OSTATKOM OD PESTICIDA ......................................................... 19 9.6. MJERE OPREZA ........................................................................................................................................... 19

10. SUZBIJANJE KOROVA I ZAŠTITA OD GLODARA ........................................................................... 20

10.1. SUZBIJANJE KOROVA .................................................................................................................................. 20 10.2. ZAŠTITA OD GLODARA................................................................................................................................ 20

11. BERBA, SKLADIŠTENJE I RUKOVANJE PROIZVODIMA .............................................................. 21

12. OZNAČAVANJE PROIZVODA ................................................................................................................ 21

13. PRILOZI ....................................................................................................................................................... 22

PRILOG 1. RAZRED DOBRE OPSKRBLJENOSTI C S OBZIROM NA TIP ZEMLJIŠTA (GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM) .... 22 PRILOG 2. ZNAK INTEGRALNE PROIZVODNJE ........................................................................................................... 22

3

UVOD

Smjernicama za integralnu proizvodnju (Smjernice IPBiH) utvrđena su pravila za integralnu

proizvodnju jagodičastog voća. Smjernice su razvijene na osnovu EISA okvira za integralni

uzgoj (European Integrated Farming Framework, 2012) i prilagođene za primjenu u

proizvodnji jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini uz uvažavanje specifičnih uvjeta u

zemlji.

Smjernicama IPBiH utvrđuje se minimum zahtjeva za certificiranje integralne proizvodnje i

korištenje IP oznake.

Integralna proizvodnja voća je sistem uzgoja koji podrazumijeva uravnoteženu primjenu

agrotehničkih mjera sa ciljem proizvodnje voća, pri čemu se vodi računa o:

– smanjenju onečišćenja zemljišta, vode i zraka, odnosno čuvanju okoliša i prirodnih

staništa;

– čuvanju i poticanju plodnosti zemljišta;

– čuvanju i poticanju biološke raznovrsnosti, te poticanju prirodnih mehanizama

regulacije;

– optimalnoj upotrebi agrohemikalija s obzirom na nutritivna i toksikološka svojstva

hrane;

– zaštiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zaštitu bilja;

– ekonomskoj održivosti proizvodnje.

DEFINICIJE

Integralna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda (u daljnjem tekstu: integralna proizvodnja)

podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih,

ekoloških i toksikoloških faktora, pri čemu se kod jednakog ekonomskog efekta prednost daje

ekološki i toksikološki prihvatljivim mjerama.

Integralna zaštita bilja je procjena i primjena svih raspoloživih metoda zaštite bilja, kasnije

integriranih u odgovarajuće mjere kojima se sprečava razvoj populacije štetnih organizama,

održava upotreba sredstava za zaštitu bilja i drugih oblika suzbijanja na nivou koji je

ekonomski i ekološki opravdan, te smanjuju ili svode na najmanju moguću mjeru rizici za

zdravlje ljudi i okoliš. Stavlja se naglasak na uzgoj zdravih usjeva i nasada uz najmanje

moguće ometanje agroekoloških sistema i potiču prirodni mehanizmi kontroliranja štetnih

organizama.

Proizvođač u integralnoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: proizvođač) jest pravna ili fizička

osoba koja proizvodi proizvode po principima integralne proizvodnje u skladu s ovim

Smjernicama.

4

1. Opći zahtjevi

1.1. Organizacija obuke

1.1.1.

Proizvođač je dužan poznavati zahtjeve Smjernica za IP, te biti opredijeljen za poštivanje

principa integralne proizvodnje i zaštite okoliša.

1.1.2.

Proizvođač mora biti dovoljno obučen o svim aspektima integralne proizvodnje. Redovno

stručno osposobljavanje je obavezno (najmanje jednom godišnje).

1.1.3.

Obaveza je proizvođača da uskladi svoju proizvodnju sa zahtjevima i principima integralne

proizvodnje, te osigura osnovne tehničke i logističke uvjete (mehanizacija, skladištenje,

transport i sl.)

1.2. Higijenski uvjeti rada i higijena osoblja

1.2.1.

Proizvođač i svi radnici uključeni u proizvodnju moraju biti obučeni o higijenskim uvjetima

rada, posebno o visokom nivou lične higijene, pažljivom rukovanju proizvodima i prikladnom

uklanjanju otpada. Radnici moraju nositi odgovarajuću čistu odjeću i obuću, a, gdje je

potrebno, i zaštitnu odjeću.

1.2.2.

Proizvođač će se pridržavati i važećih zakonskih propisa iz oblasti higijene hrane.

1.3. Dokumentiranje

1.3.1.

Proizvođač je dužan dokumentirati cjelokupnu proizvodnju, od početka proizvodnje do

prodaje. Evidencije će biti čuvane najmanje 5 godina.

1.3.2.

Proizvođač je obavezan voditi precizne evidencije o svim poduzetim aktivnostima u

voćnjaku. Evidencije o integriranoj proizvodnji moraju sadržavati najmanje sljedeće:

– opis proizvodnje (sorta, veličina nasada, sistem uzgoja);

– evidencije o kupljenom repromaterijalu (nabavka sadnog materijala, gnojiva,

sredstava za zaštitu bilja, supstrata itd.);

– rezultate analiza (zemljišta, ploda, lista itd.);

– podatke o svim poduzetim agrotehničkim mjerama;

– podatke o upotrebi gnojiva i poboljšivačima zemljišta (količina, vrsta, način i

datum primjene);

– rezultate monitoringa štetnika;

– podatke o upotrebi sredstava i mjera za zaštitu bilja (naziv sredstva, datum i

vrijeme tretmana, količina, tretirana površina i kultura).

5

1.4. Eksterna kontrola

1.4.1.

Proizvođač mora biti registriran kod kontrolne organizacije – (Saveza proizvođača

jagodičastog voća u BiH) (u daljnjem tekstu: kontrolna organizacija-KO). Registracija se vrši

u unaprijed utvrđenom roku, koji određuje kontrolna organizacija.

1.4.2.

KO ima pravo dobiti sve potrebne informacije o proizvodnji i može ne odobriti/certificirati

proizvodnju zbog nedostatka potrebne dokumentacije ili informacija. Dokumentacija će

dokazivati usaglašenost s ovim Smjernicama i bit će dostupna KO prilikom kontrolne posjete.

1.4.3.

Proizvođač je obavezan obavijestiti KO o svim važnim promjenama u svojim proizvodnim

jedinicama i/ili djelatnostima koje se tiču integralne proizvodnje.

1.4.4.

KO može izvršiti kontrolu u bilo koje vrijeme. Nasadi, skladišta, proizvodno područje i druga

mjesta vezana za integralnu proizvodnju moraju biti dostupna KO.

1.4.5.

Kršenje zahtjeva ovih Smjernica, učinjeno namjerno ili slučajno, od proizvođača ili drugih

osoba, mora biti prijavljeno KO.

1.4.6.

Nepoštivanje zahtjeva ovih Smjernica može rezultirati neodobravanjem proizvoda,

proizvodnog procesa ili proizvođača.

2. Uvjeti uzgoja

2.1. Izbor lokacije

2.1.1.

Proizvođač će birati primjerene položaje za podizanje nasada:

– koji odgovaraju zahtjevima za uzgoj pojedinih voćnih vrsta i sorti,

– koji su osunčani, otvoreni, prozračni, s manjom opasnošću od pojave mraza.

2.1.2.

Pogodnost zemljišta za uzgoj pojedinih voćnih vrsta mora biti provjerena, a prije podizanja

nasada moraju biti urađene i odgovarajuće analize zemljišta.

2.1.3.

Prije podizanja novih nasada, zemljište treba odmoriti radi poboljšanja strukture i organske

tvari u zemljištu, te sprečavanja razvoja bolesti.

2.1.4.

Hemijska dekontaminacija zemljišta je zabranjena.

6

2.2. Sadni materijal i izbor sorte

2.2.1.

Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan, proizveden u skladu sa zahtjevima važećih

zakonskih propisa. Nabavku sadnog materijala pratit će odgovarajuća dokumentacija o

zdravstvenoj ispravnosti sadnica.

2.2.2.

Proizvođač će birati provjereno otporne sorte, koje će omogućiti dobre prinose uz minimalnu

upotrebu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Pri izboru sorte proizvođač će uzeti u

obzir savjet stručnjaka.

2.3. Sistem uzgoja

2.3.1.

Uzgojni oblik mora omogućiti ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova krošnje, razvoj

kvalitetnih plodova, ravnomjerno raspoređivanje sredstava za zaštitu bilja (SZB) po svim

dijelovima krošnje i olakšan rad pri rezidbi i berbi.

2.3.2.

Preporučuje se da se nasad jagode mijenja nakon tri godine, a u proizvodnju mora biti uključen

i odgovarajući plodored. Treba izbjeći nepoželjne kulture, domaćine biljke Verticillium, kao

što su krompir, paradajz, kukuruz itd.

2.3.3.

Proizvođač će izabrati uzgojni oblik koji će korištenje herbicida svesti na najmanju moguću

mjeru.

2.4. Očuvanje bioraznovrsnosti prirodnih staništa oko nasada

2.4.1.

Ako se na poljoprivrednoj površini nalaze obilježja pejzaža (živice, lokve, jarci, drvoredi,

pojedinačno drveće, šumarak), oni se neće uklanjati ili oštećivati.

2.4.2.

Preporučuje se da proizvođač podstiče i gradi staništa za biljke domaćine korisnih organizama.

3. Obrada zemljišta

3.1.

Prostor između redova bit će održavan zatravljenim. Dozvoljeno je obrađivati najviše 30% od

ukupne površine nasada. Izuzetak su od ovog zahtjeva nasadi jagode.

7

3.2.

Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje). Nije dozvoljeno učestalo korištenje

“teške” mehanizacije kako bi se izbjeglo sabijanje zemljišta.

3.3.

Na poljoprivrednim površinama s nagibom od 15% ili više, oranje se provodi samo okomito na

pad terena.

3.4.

Međuredni prostor bit će pokriven biljnim ostacima – malč (u periodu novembar – februar)

radi prikupljanja vlage i sprečavanja erozije.

3.5.

Da bi se omogućilo zatvoreno kruženje tvari, pokošena trava bit će ostavljana u nasadu.

3.6.

U nasadima na terasama obavezna je kosidba travnjaka na rubovima terasa.

4. Gnojidba

4.1.

Gnojidba u integralnoj proizvodnji mora biti ekološki prihvatljiva i ekonomski opravdana s

osnovnim ciljem uravnotežene ishrane voćke svim potrebnim hranivima i

održavanja/poboljšavanja plodnosti zemljišta.

4.2.

Prednost mora biti data organskim gnojivima, a razliku u potrebnim hranivima dodavati kroz

mineralno gnojivo vodeći računa o stvarnim potrebama voćke. Pri ovome se uzimaju u obzir

količine unesenih i iz zemljišta iznesenih hraniva, očekivani nivo proizvodnje i kvalitet prinosa,

raspoloživa količina hraniva u zemljištu, pH vrijednost zemljišta, količina humusa u zemljištu i

tekstura zemljišta.

4.3.

Gnojidba mora biti rađena na temelju rezultata analize opskrbljenosti zemljišta pojedinim

hranivima, te općeg vizuelnog stanja voćke. Analiza zemljišta na sadržaj azota (N) je

obavezna, a preporučuje se N-min metoda. Obavezna je analiza tla na sadržaj fosfora (P2O5),

kalija (K2O), magnezija (Mg), humus, te utvrđivanje pH vrijednosti tla. Analiza mora biti

urađena prije podizanja nasada zbog određivanja količine gnojiva za meliorativnu gnojidbu, te

svake tri godine u postojećim nasadima.

4.4.

Gnojidba i popravak plodnosti zemljišta se kod višegodišnjih nasada obavlja prije podizanja

nasada, te kroz čitavu eksploataciju. Ako je opskrbljenost hranivima slabija od razreda dobre

opskrbljenosti zemljišta (C razred s obzirom na tip zemljišta dat u prilogu 1), poljoprivredni

proizvođač treba putem meliorativne gnojidbe unijeti mineralna, odnosno organska gnojiva do

potrebnog nivoa.

8

4.5.

Minimalna količina humusa u zemljištu je 2%. Ako je količina humusa ispod 2%, obavezno je

provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i poboljšati zemljište na bazi organskih gnojiva. Pri

količini 2–3% humusa preporučuje se primijeniti zelenu gnojidbu i/ili dodavanje poboljšivača

zemljišta na bazi organskih gnojiva kao što je kompost, stajnjak i slično.

4.6.

pH vrijednost zemljišta mora biti odgovarajuća za svaku pojedinu voćnu vrstu. Za postizanje

optimalne pH vrijednosti proizvođač će dodavati fiziološki kisela, odnosno fiziološki bazna

gnojiva i poboljšivače zemljišta. Preporučuje se da ova mjera bude provedena prije sadnje.

4.7.

Gnojidbu azotom treba vršiti u toku vegetacije, tj. ne prije sredina marta u slučaju propusnih

zemljišta i ne prije februara kod kohezivnih zemljišta. Gnojidba mora biti dovoljna za

normalan rast i rodnost voćke. Ako su dodate prevelike količine azota, što se utvrđuje

vizuelnim pregledom, proizvođač će obavezno izostaviti gnojidbu azotom ili je smanjiti.

4.8.

Preporučuje se gnojidba azotom u više obroka u toku vegetacije, a u ukupnoj količini do

maksimalno dozvoljenih količina (60 kg N/ha za jagodu, malinu i kupinu). U meliorativnoj

gnojidbi ne preporučuje se dodavanje azota.

4.9.

Organska gnojiva ne smiju sadržavati teške metale i patogene mikroorganizme.

4.10.

Proizvođač je obavezan voditi evidencije o vrsti i količini korištenih gnojiva.

4.11.

Korištenje regulatora rasta je dozvoljeno samo ako oni poboljšavaju otpornost biljke prema

nametnicima i biljnim bolestima.

4.12.

Zabranjena je gnojidba osokom i gnojovkom u periodu novembar – februar na svim

površinama, a u periodu maj – avgust raspodjelom po površini bez unošenja u zemljište.

4.13.

Korištenje kanalizacijskog mulja pri gnojidbi je zabranjeno.

5. Navodnjavanje

5.1.

Navodnjavanje mora biti prilagođeno potrebama voćaka i travnjaka, vremenskim prilikama i

tipu zemljišta.

5.2.

9

Dodavanje hraniva u vodu za navodnjavanje (fertirigacija) dozvoljeno je kod lokalnih načina

navodnjavanja (sistem kap po kap). Količina hranjivih tvari korištenih kod fertirigacije ubraja

se u ukupnu godišnju dozvoljenu količinu.

6. Rezidba

6.1.

Rezidba mora biti primjerena voćnoj vrsti, uzgojnom obliku, plodnosti zemljišta i gnojidbi.

Rezidba će omogućiti prodiranje svjetlosti u sklop biljke i ravnomjerno nanošenje sredstava

za zaštitu bilja.

6.2.

Ostaci rezidbe (grane i grančice) i/ili berbe malčirat će se i/ili unijeti u tlo. Ako ovo nije

moguće u potpunosti ostvariti, ostaci će biti izneseni van voćnjaka i neškodljivo uklonjeni

(spaljivanje).

7. Izbor mehanizacije i oruđa

7.1.

U integralnoj proizvodnji nužna je sljedeća mehanizacija:

– pogonski strojevi – traktori čije su tehničke karakteristike usklađene s radnim uvjetima

u nasadu i koji omogućavaju kvalitetno provođenje predviđenih agrotehničkih mjera,

– uređaji za primjenu SZB-a koji omogućavaju sigurnu primjenu u skladu s uputama za

korištenje navedenim na etiketi,

– mehanizacija za održavanje tla,

– malčeri sa stalnom ili promjenjivom radnom širinom.

7.2.

Nije dozvoljeno učestalo korištenje mehanizacije koja jako usitnjuje zemljište i uništava

strukturu. Ova mehanizacija može biti korištena samo kada se pomoću nje unosi veća količina

organske tvari u zemljište (korov i biljke koje se zbog gnojidbe unose u zemljište, stajnjak i

sl.).

7.3.

Poljoprivredna mehanizacija ne smije se koristiti na poljoprivrednom zemljištu koje je

zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom.

10

8. Integralna zaštita bilja

8.1. Mjere integralne zaštite bilja

Proizvođač će primjenjivati mjere integralne zaštite, kako je to opisano u odjeljcima 8.1.1–

8.1.4, i dodatnih zahtjeva za integralnu zaštitu jagodičastog voća koje su date u poglavlju 8.2.

ovih Smjernica.

8.1.1. Mehaničke mjere

Proizvođač mora sprečavati širenje štetnih organizama mehaničkim putem. Mehničke mjere

podrazumijevaju izrezivanje i odstranjivanje zaraženih dijelova voćke, te odstranjivanje

truhlih i zaraženih plodova (izrezivanje i odstranjivanje rakastih tvorevina, izboja zaraženih

pepelnicom, bakterijskom paleži, štitastim ušima, parazitskim biljkama ili drugim štetnim

organizmima, odstranjivanjem zaraženih plodova i lišća itd.).

8.1.2. Biološke mjere

Proizvođač će stvarati pogodne životne uvjete za razvoj korisnih životinja kroz

sljedećeaktivnosti:

– čuvanje i sadnju žive ograde, grmlja i drugog raznovrsnog raslinja (5% površine

gazdinstva treba ostaviti neobrađeno kao stanište za korisne organizme);

– njegovanje raznovrsne potkulture;

– uređivanje skloništa za korisne životinje (kamenjari, grmlje i sl.);

– postavljanje kućica za korisne ptice i/ili visokih motki za privlačenje ptica

grabljivica;

– praćenje, unošenje i kontroliranje korisne faune (grabežljive grinje, parazitske

osice, osolike muhe, zlatooke, stjenice, bubamare).

8.1.3. Biotehničke mjere

Preporučuje se, ako je moguće, koristiti feromonske klopke i druge načine lova insekata, te

akustične aparate za odbijanje ptica i glodara.

8.1.4. Hemijske mjere

8.1.4.1.

Hemijske će mjere biti provedene tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od

šteta po nasad koje mogu izazvati nametnici.

8.1.4.2.

Prije primjene hemijskih mjera zaštite, mora biti provedena procjena opasnosti od štetnih

organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza mora biti temeljena na praćenju

klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praćenju populacije štetnih organizama i praćenju fenofaze

razvoja određene voćne vrste. Poželjno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno

prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni hemijskih mjera zaštite donosi se na temelju vlastite

procjene ili prema preporukama savjetodavne službe.

8.1.4.3.

Pri izboru sredstava za zaštitu bilja prednost treba dati sredstvima užeg spektra djelovanja,

sredstvima za zaštitu koja nisu opasna za korisne organizme i koja nisu razvrstana kao opasna

za okoliš.

11

8.1.5. Izvještajno-prognozni poslovi u zaštiti bilja

Proizvođač će slijediti preporuke izvještajno-prognoznih službi u oblasti zaštite zdravlja bilja

tamo gdje one postoje.

8.2. Integralna zaštita jagodičastog voća

U integralnoj proizvodnji jagodičastog voća zabranjeni su vrlo perzistentni herbicidi (dikvat),

dok su insekticidi iz grupe sintetskih piretroida (cipermetrin) dozvoljeni uz ograničenja

(najviše jedanput godišnje) za suzbijanje lisnih uši i tripsa.

8.2.1. Integralna zaštita jagode

8.2.1.1.

Preporučene su sljedeće agrotehničke mjere za zaštitu jagode od štetnih organizama:

– veći razmak sadnje

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea)

– poštivanje plodoreda trulež korijenovog vrata jagode (Phytophthora cactorum), crvena

trulež korijena jagode (Phytophtora fragariae)

– sadnja tolerantnih

sorti

pepelnica jagode (Podosphaera aphanis), crvena pjegavost lista

jagode ili obična pjegavost lista jagode (Diplocarpon earlianu),

obična pjegavost lista jagode (Diplocarpon earliana), siva

pjegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae), trulež

korijenovog vrata jagode (Phytophthora cactoru), crvena trulež

korijena jagode (Phytophtora fragariae)

– sadnja zdravog

sadnog materijala

trulež korijenovog vrata jagode (Phytophthora cactorum), crvena

trulež korijena jagode (Phytophtora fragariae)

– umjerena gnojidba

azotom

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), pepelnica jagode

(Podosphaera aphanis), antraknoza jagoda (Colletotrichum spp.)

– sadnja na

prozračnim

položajima

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), pepelnica jagode

(Podosphaera aphanis)

– prozračivanje

zaštićenih prostora

pepelnica jagode (Podosphaera aphanis), koprivina grinja

(Tetranychus urticae)

– kod proljetnog

čišćenja nasada

ukloniti sve

odumrle, oštećene i

zaražene dijelove

biljaka

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), pepelnica jagode

(Podosphaera aphanis), crvena pjegavost lista jagode ili

običnapjegavost lista jagode (Diplocarpon earlianu), obična

pjegavost lista jagode (Diplocarpon earliana), siva pjegavost lista

jagoda (Mycosphaerella fragariae), antraknoza jagoda

(Colletotrichum spp.)

– rano postavljanje

tunela

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea)

– izbjegavanje sadnje jagodin cvjetar (Anthonomus rubi)

12

u neposrednoj blizini

šume

– često kositi raslinje

oko nasada

Raslinje u okolini nasada potrebno je često kositi kako se u njemu

ne bi razmnožavali puževi.

8.2.1.2.

Preporučene biološke mjere za zaštitu jagode od štetnih organizama:

entomofagne

nematode

Gdje je to moguće, treba ih koristiti za suzbijanje jagodine

pipe i drugih štetnika u zemljištu u zaštićenim prostorima.

unositi predatorsku

grinju Phytoseiulus

persimilis

za biološko suzbijanje koprivine grinje (u tunelima)

koristiti grabežljive

stjenice

suzbijanje kalifornijskog tripsa

8.2.1.3.

Preporučene hemijske mjere za zaštitu jagode od štetnih organizama:

– Hemijske mjere primjenjivat će se zavisno od osjetljivosti sorte, vremenskih prilika i

potencijala zaraze.

– Sredstva na bazi boskalida i piraklostrobina i fenheksamida imaju sporedno djelovanje

na pepelnicu, pjegavost lista i antraknozu jagoda.

– Sredstva protiv puževa (mamce) koristiti nakon uočavanja prvih šteta.

Liste dozvoljenih hemijskih sredstava u integralnoj zaštiti jagoda date su u tabelama 8.1–8.3.

(Napomena: aktivne materije (tvari) su navedene abecednim redom)

Tabela 8.1. FUNGICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti jagode

Aktivna tvar Štetnik MBT1

Napomena

Ampelomyces

quisqualis Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 6 /

Azoksistrobin Antraknoza jagode (Colletotrichum spp.) 2 /

Azoksistrobin Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 2 /

Bakaroksihlorid Pjegavost lišća (Xanthomonas fragariae) 4 /

Boskalid

+

Piraklostrobin

Trulež jagoda (Gnomonia fructicola), antraknoza

jagode (Colletotrichum spp.), pjegavost jagode i

lista jagode (Mycosphaerella fragariae i

Diplocarpon earliana), siva trulež (Botrytis

cinerea)

1; 2

Kod tretmana protiv

antraknoze jagode tretirati

dvokratno, sa razmakom

7–14 dana.

Ciprodinil

+

Fludioksanil

Antraknoza jagode (Colletotrichum spp.), siva

trulež (Botrytis cinerea) 2; 3

Kod tretmana protiv sive

truleži tretirati trokratno

(u početku cvjetanja, u

punom cvjetanju i

precvjetavanju).

Difenkonazol

Trulež jagoda (Gnomonia fructicola), pjegavost

jagode i lista jagode (Mycosphaerella fragariae i

Diplocarpon earliana), pepelnica (Sphaerotheca

macularis)

1; 2

Kod tretmana protiv

pjegavosti jagode tretirati

dvokratno, sa razmakom

7–10 dana.

1 MBT – maksimalan broj tretiranja preparatom u toku godine na istoj površini

13

Fenamidon

Fosetil Trulež korijena (Phytophthora cactorum) 1 /

Fenheksamid Siva trulež (Botrytis cinerea) 3 /

Fosetil Trulež korijena (Phytophthora cactorum), crvena

trulež korijena (Phytophthora fragarie) 1 /

Iprodion Siva trulež (Botrytis cinerea) 1 /

Kresoksim metil Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 3 /

Kvinoksifen Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 2 /

Mankozeb Pjegavost jagode i lista jagode (Mycosphaerella

fragariae i Diplocarpon earliana) 3 /

Mepanipirim Siva trulež (Botrytis cinerea) 2 /

Meptildinokap Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 3 /

Metalaksil M Trulež korijena (Phytophthora cactorum) 1

Fungicidi na bazi

metalaksila M, bez bakra,

isključivo se koriste za

tretiranje zemljišta, prije

sadnje jagode.

Miklobutanil Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 3 /

Penkonazol Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 1 /

Pirimethanil Siva trulež (Botrytis cinerea) 1 /

Prokvinazid Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 2 /

Sumpor Pepelnica (Sphaerotheca macularis) 6 /

Trifloksistrobin

Pjegavost jagode i lista jagode (Mycosphaerella

fragariae i Diplocarpon earliana), pepelnica

(Sphaerotheca macularis)

3 /

Tabela 8.2. INSEKTICIDI I AKARICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti jagode

Aktivna tvar

Štetnik MBT

Napomena

Abamektin Tripsi, grinje (Tetranychus urticae) 2 /

Azadiraktin Biljne uši, tripsi 2 /

Bifenazate Grinje (Tetranychus urticae) 2 /

Deltametrin Biljne uši, tripsi 3 /

Emamektin benzoat Štetni leptiri 2 /

Etoksazol Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

Fenpiroksimat Cikade, grinje (Tetranychus urticae)

1 /

Heksatizoks Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

Indoksakarb Insekti s usnim aparatom za

bodenje/sisanje/grickanje 2 /

Klofentazin Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

Lambda cihalotrin Biljne uši, štetni leptiri; insekti s usnim aparatom

za bodenje/sisanje/grickanje 2 /

Lufenuron Tripsi 2 /

Milbemectin Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

Pimetrozin Biljne uši 3 /

Piridaben Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

Pirimikarb Biljne uši 2 /

Spinosad Tripsi 3 /

Spiridiklofen Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

14

Taufluvalinat Biljne uši 2 /

Tebufenozid Insekti s usnim aparatom za

bodenje/sisanje/grickanje 2 /

Tebufenpirad Grinje (Tetranychus urticae) 1 /

Tiakloprid

Biljne uši, jagodin cvjetojed (Anthonomus rubi);

insekti s usnim aparatom za

bodenje/sisanje/grickanje 2

Samo u drugom dijelu

vegetacije, nakon

posljedenjeg cvjetanja

jagode i poslednje berbe,

zbog rizika po pčele

Tabela 8.3. HERBICIDI dozvoljeni za primjenu u nasadima jagode

Aktivna tvar

Vrsta korova MBT

Napomena

Dimetenmaid-P Širokolisni korovi 1 /

Fenmedifan

Širokolisni korovi

1–3

Kada se primjenjuje nakon sadnje, broj tretmana je 1;

prije cvjetanja, broj tretmana: 1–2. Tretman nakon

berbe može biti dvokratan i trokratan uz razmak 5–7

dana.

Fenmedifan

Širokolisni korovi

1–3

Kada se primjenjuje nakon sadnje, broj tretmana je 1;

tretman prije cvjetanja ili nakon berbe može biti

dvokratan i trokratan uz razmak 5–7 dana.

Fluazifop-P-butil Uskolisni korovi 1 /

Flufenacet Uskolisni korovi 1 /

Glufosinat Širokolisni korovi 1 /

Izoksaben Širokolisni korovi 2 /

Kletodim Uskolisni korovi 1 /

Klopiralid Širokolisni korovi 1 /

Klopiralid Širokolisni korovi 1 /

Kvizalofop-P-etil Uskolisni korovi 1 /

Metamitron Širokolisni korovi 1 /

Napropamid Širokolisni korovi 1 /

Pendimatalin Širokolisni korovi 1 /

Propizamid Uskolisni korovi 1 /

Tepraloksidim Uskolisni korovi 1 /

8.2.2. Integralna zaštita maline i kupine

8.2.2.1.

Preporučene su sljedeće agrotehničke mjere za zaštitu maline i kupine od štetnih

organizama:

– sadnja otpornih sorti siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza maline

(Elsinoë veneta), kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine

(Didymella applanata), lisna hrđa maline (Phragmidium rubi-

idaei), žuta hrđa izdanka i lista kupine (Chrysomyxa albida)

– zdrav sadni materijal crvena trulež korijena (Phytophthora fragariae var. rubi),

ljubičasta i narandžasta hrđa kupine (Phragmidium violaceum,

Phragmidium bulbosu), žuta hrđa izdanka i lista kupine

15

(Chrysomyxa albida), purpurna pjegavost izdanka kupine

(Septocyta ruborum)

– sadnja na ocjeditim

zemljištima

crvena trulež korijena (Phytophthora fragariae var. rubi)

– uravnotežena gnojidba

azotom

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza maline

(Elsinoë veneta)

održavanje prozračnosti

grma

siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza maline

(Elsinoë veneta), kestenjasta pjegavost izdanaka maline i kupine

(Didymella applanata)

rezidba starih rodnih

izdanaka poslije berbe i

rezidba zaraženih

izdanaka

antraknoza maline (Elsinoë veneta), kestenjasta pjegavost

izdanaka maline i kupine (Didymella applanata)

izbjegavanje podizanja

nasada u blizini šume

malinin cvjetar (Anthonomus rubi)

okopavanje maline

malinar ili malinin pupar (Byturus tomentosus), malinova

mušica (Rosseliella theobaldi)

izrezivanje i paljenje

napadnutih izdanaka

malinina mušica galica (Lasioptera rubi), purpurna pjegavost

izdanka kupine (Septocyta ruborum)

malinin pupar (Byturus tomentosus) Mora se redovno pratiti pomoću bijele ljepljive trake.

8.2.2.2.

Preporučene biološke mjere za zaštitu maline i kupine od štetnih organizama:

– Za biološku kontrolu koprivine grinje (Tetranychus urticae) treba unijeti predatorsku

grinju (Phytoseiulus persimilis), te očuvati populaciju fitoseidnih grinja.

8.2.2.3.

Preporučene hemijske mjere za zaštitu maline i kupine od štetnih organizama, odnosno liste

dozvoljenih hemijskih sredstava u integralnoj zaštiti maline i kupine date su u tabelama 8.4–

8.6. (Napomena: aktivne materije (tvari) su navedene abecednim redom)

Tabela 8.4. FUNGICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti maline i kupine

Aktivna tvar Štetnik MBT2

Napomena

Bakarhidroksid Didymella applanata 2 /

Bakaroksihlorid Didymella applanata 2 /

Iprodion Siva trulež (Botrytis cinerea) 1 /

Trifloksistrobin Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine

(Rhabdospora ramealis), hrđa maline i kupine (Phragmidium 3

2 MBT – maksimalan broj tretiranja preparatom u toku godine na istoj površini

16

rubi-idea i Phragmidium violaceum)

/

Tebukonazol Ljubičasta pjegavost izdanaka kupine (Rhabdospora ramealis),

hrđa maline i kupine (Phragmidium rubi-idea i Phragmidium

violaceum)

2 /

Kaptan

Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine

(Rhabdospora ramealis)

2

/

Azoksistrobin Didymella applanata 3 /

Difenkonazol

Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine

(Rhabdospora ramealis), hrđa maline i kupine (Phragmidium

rubi-idea i Phragmidium violaceum)

3

/

Boskalid +

Piraklostrobin

Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine

(Rhabdospora ramealis), siva trulež (Botrytis cinerea), hrđa

maline i kupine (Phragmidium rubi-idea i Phragmidium

violaceum)

3

/

Ciprodinil +

Fludioksanil Didymella applanata, ljubičasta pjegavost izdanaka kupine

(Rhabdospora ramealis), siva trulež (Botrytis cinerea) 3 /

Fenheksamid Siva trulež (Botrytis cinerea) 4 /

Tabela 8.5. INSEKTICIDI I AKARICIDI dozvoljeni u integralnoj zaštiti maline i kupine

Aktivna tvar

Štetnik MBT

Napomena

Tiakloprid Malinin pupar (Byturus urbanus), biljne uši 2 /

Sumpor Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi,

Eriophyes gracilis) 3;6

MBT prije kretanja

vegetacije: 6. MBT

tretiranja nakon

vegetacije: 3.

Fenpiroksimat Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi,

Eriophyes gracilis) 1 /

Tebufenpirad Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi,

Eriophyes gracilis) 1 /

Ulje uljane

repice

Malinina mušica (Resseliella theobaldi), malinina

mušica galica (Lasioptera rubi) 1 /

Acetamipirid Malinina mušica (Resseliella theobaldi), malinina

mušica galica (Lasioptera rubi) 2 /

Mineralno ulje Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi,

Eriophyes gracilis) 1 /

Pirimikarb Biljne uši 2 /

Indoksakarb Savijač (Notocelia uddmannian) 1 /

Abamektin Grinje (Tetranychus urticae, Neotetranychus rubi,

Eriophyes gracilis) 2 /

Tiakloprid Biljne uši, insekti s usnim aparatom za

bodenje/sisanje/grickanje 2

Samo u drugom dijelu

vegetacije, nakon

posljedenjeg cvjetanja i

poslednje berbe maline,

zbog rizika po pčele

Tabela 8.6. HERBICIDI dozvoljeni za primjenu u nasadima maline i kupine

Aktivna tvar

Vrsta korova MBT

Napomena

Dimetenmaid-P Širokolisni korovi 1 /

Fluazifop-P-butil Uskolisni korovi 1 /

17

Glufosinat Širokolisni korovi 1 /

Izoksaben Širokolisni korovi 1 /

Napropamid Širokolisni korovi 1 /

Pendimatalin Širokolisni korovi 1 /

Piraflufen Uskolisni korovi 1 /

Propizamid Uskolisni korovi 1 /

Tabela 8.7. RODENTICIDI I LIMACIDI dozvoljeni za primjenu u nasadima jagodičastog

voća

Aktivna tvar

Štetnik MBT

Napomena

Bromadiolon Poljski miš, kućni miš

Poljska voluharica pp /

Bromadiolon Poljski miš, poljska voluharica PP /

Bromadiolon Poljska voluharica, vodena voluharica PP /

Cink fosfid Poljski miš, kućni miš

Poljska voluharica PP /

Fe-pirofosfat hidrat Puževi PP* /

Hlorfacinon Poljski glodari PP /

Metaldehid Puževi 2 /

Metaldehid Puževi 2 /

Metiokarb Puževi 2 / * PP – po potrebi

9. Primjena pesticida

9.1. Opći zahtjevi

9.1.1.

Dozvoljeno je korištenje samo registriranih sredstava za zaštitu bilja (SZB) i u svrhu kako je

to propisano uputama za upotrebu na etiketi ili pratećoj dokumentaciji.

9.1.2.

Proizvođač je dužan voditi i čuvati evidenciju o korištenju SZB-a najmanje pet godina.

Evidencije će sadržavati najmanje sljedeće podatke: trgovački naziv SZB-a, datum i vrijeme

početka i završetka tretiranja, količinu primijenjenog SZB-a (doza, koncentracija), površinu i

tretiranu kulturu.

9.1.3.

Na osnovu liste predloženih aktivnih materija (tvari) proizvođač u saradnji sa savjetodavcem

može da odabere registrovano sredstvo na bazi aktivne materije koja se nalazi na listi

dozvoljenih hemijskih sredstava u integralnoj zaštiti jagodastog voća

18

9.1.4.

Proizvođač u saradnji sa savjetodavcem, vrši odabir SZB, tako da izbjegava preparate koji

imaju CLP oznake: H314, H138, H350, H351, H360 i H361, odnosno starije DPD oznake:

R40, R60, R61; R62, R63 i R68.

9.1.5.

Proizvođač u saradnji sa savjetodavcem, vrši odabir SZB, tako da daje prednost sljedećim

formulacijama: EW, WG, WDG, DF, SG, CS u odnosu na formulacije PB, WP, PS, WS, EC,

koje koristi samo ako nema alternativne zamjene među formulacijama kojima je data

prednost.

9.2. Nanošenje pesticida

9.2.1.

Pri upotrebi sredstva za zaštitu bilja proizvođač mora uvažavati načela dobre poljoprivredne i

okolišne prakse.

9.2.2.

Sredstva za zaštitu bilja (SZB) će biti efikasno korišten radi održavanja populacije ciljanih

štetnih organizama ispod ekonomskog praga štetnosti uz smanjenje negativnog utjecaja na

vrste koje ne pripadaju ciljanoj grupi. Preporučuje se primjena SZB-a lokalno, tamo gdje je

populacija štetnih organizama prešla ekonomski prag štetnosti, a radi očuvanja populacije

korisnih organizama.

9.2.3.

Proizvođač će primjenjivati i rukovati sredstvima za zaštitu bilja prema uputama, oznakama,

upozorenjima, ograničenjima i informacijama navedenim na etiketi.

9.2.4.

Pri nanošenju SZB-a, proizvođač mora koristiti odgovarajuću ličnu i posebnu zaštitnu odjeću i

opremu/uređaje za primjenu sredstava zavisno od vrste SZB-a i metode tretiranja.

9.2.4.

Kod upotrebe SZB-a koji su razvrstani i označeni kao opasni za okoliš proizvođač mora

strogo poštovati propisane mjere opreza (sigurnosni razmaci) vezane za zaštitu površinskih,

podzemnih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i zemljištu i zona sanitarne zaštite

izvorišta.

9.2.5.

Prilikom primjene SZB-a, proizvođač će spriječiti zanošenje. Vodit će brigu o drugim

mjerama opreza i ograničenjima navedenim na etiketi SZB-a, kao što su upotreba određenog

SZB-a na lakim zemljištima i kraškim područjima, nagnutim i erozivnim površinama radi

sprečavanja oticanja i nakupljanja ostataka u nižim dijelovima te o dopuštenom broju

tretiranja tokom vegetacije u istom nasadu.

9.3. Oprema za nanošenje pesticida

19

9.3.1.

Uređaje za primjenu potrebno je održavati u ispravnom stanju, mijenjati dotrajale i neispravne

dijelove u skladu s uputama proizvođača sa ciljem osiguranja pravilne primjene SZB-a i

sprečavanja negativnog utjecaja na okoliš.

9.4. Skladištenje i čuvanje pesticida

9.4.1.

Sredstvo za zaštitu bilja mora biti čuvan i skladišten na odgovarajući način (u posebnoj

prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalaži, odvojeno od hrane i hrane za životinje,

te drugih predmeta opće upotrebe, izvan dohvata djece, uz odgovarajuće uvjete u pogledu

temperature, vlage i svjetlosti, te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi).

9.4.2.

Skladište SZB-a treba biti držano pod ključem. Ne preporučuje se čuvanje većih nepotrebnih

količina SZB-a. Ako se iz neke potrebe veće količine SZB-a čuvaju, takva prostorija mora biti

izrađena od čvrstih i otpornih materijala koji se lako čiste. Na podu prostorije ne smije biti

direktnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB drži u ormarima, oni moraju biti izrađeni od

otpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju i koji se jednostavno čiste. Potrebno je osigurati

određeni materijal za čišćenje (pijesak) u slučaju oštećenja ambalaže i izlijevanja SZB-a i

spremnik predviđen i označen za tu namjenu.

9.5. Postupanje s otpadom (ambalažom) i ostatkom od pesticida

9.5.1.

Sredstvo za zaštitu bilja kojem je istekao rok i otpadnu ambalažu, proizvođač će predati osobi

ovlaštenoj za zbrinjavanje otpada.

9.5.2.

Praznu ambalažu tečnog SZB-a treba isprati vodom najmanje tri puta i vratiti sadržaj u

spremnik uređaja za primjenu SZB-a. Navedenim postupkom u najvećoj se mjeri smanjuje

mogućnost onečišćenja okoliša. Ostaci SZB-a ne smiju se izlijevati u površinske vode,

kanalizaciju i odvode. Preporučuje se, gdje je god to moguće, ostatke sredstva razrijediti

vodom i poprskati na tretiranu površinu.

9.5.3.

Proizvođač će prskalice/atomizere za SZB prati na mjestima gdje SZB ne može doprijeti u

površinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i životinje. Pridržavat će se uputa s etikete

sredstva o načinu čišćenja uređaja za primjenu SZB-a.

9.6. Mjere opreza

9.6.1.

U slučaju da postoji opasnost zanošenja pesticida sa susjednih površina, proizvođač će

osigurati odgovarajuće zaštitne zone (ograde, pregrade, zeleni pojas i sl.).

20

10. Suzbijanje korova i zaštita od glodara

10.1. Suzbijanje korova

10.1.1.

O problemu zakorovljenosti proizvođač mora voditi računa u godinama prije podizanja

nasada. Treba ponovljeno suzbijati višegodišnje korove. Cilj je da im se što više smanji

potencijal vegetativnog razmnožavanja i da se istovremeno smanji banka sjemena korova u

zemljištu jer će to smanjiti potrebu primjene herbicida u novom nasadu.

10.1.2.

Poželjno je međuredni prostor zatraviti (spontanom florom ili sjetvom trava) i održavati ga

redovnom kosidbom.

10.1.3.

Korove unutar reda treba suzbijati ekološki prihvatljivim herbicidima sa smanjenim dozama,

koji će imati više efekt regulatora rasta (subletalni) nego potpuni efekt na korove (letalni ili

herbicidni). Cilj je korove držati pod kontrolom, uz izbjegavanje golog tla, koje je podložnije

eroziji.

10.1.4.

Ozime korove, zbog niskog habitusa i relativno slabih kompetitivnih sposobnosti, nije

potrebno suzbijati. Ovakvi korovi mogu sprečavati eroziju, troše „viškove“ gnojiva i čine

zaklon korisnim insektima.

10.1.4.

Korištenje sredstava na bazi glifosata preporučuje se obavljati tokom jeseni (nakon berbe) uz

uvjet da su korovi još uvijek aktivni. Jesenska primjena herbicida odgađa potrebu primjene

herbicida u proljeće. Tokom ljeta će primjena herbicida biti vršena zavisno od stepena

zakorovljenosti.

10.1.5.

Širina herbicidnog pojasa u prosjeku ne smije biti veća od 1/3 međurednog razmaka. Za

jagode odredbe herbicidnog pojasa ne vrijede.

10.1.5.

Kod jagodičastih voćnih vrsta preporučuje se malčiranje, korištenje malč-folije ili mehaničko

uklanjanje korova. Kod uzgoja jagoda obavezno je korištenje malč-folije ili malčiranje

prirodnim materijalima (slama).

10.2. Zaštita od glodara

10.2.1.

Za suzbijanje štetnih glodara u voćnjacima (Arvicola terrestris – voluharica i Apodemus sp. –

poljski miševi) proizvođač smije koristiti sve vrste zatrovanih mamaca, koji su registrirani za

upotrebu na poljoprivrednim površinama. Postupak postavljanja mamaca mora biti usklađen s

uputom proizvođača. Pri korištenju zatrovanih mamaca proizvođač mora spriječiti da domaće

i divlje životinje dođu u dodir s mamcima.

21

10.2.2.

Proizvođač može koristiti sve oblike mehaničkih i vodenih klopki, te onih koje koriste naboj i

druge oblike repelentnog djelovanja (odašiljači zvučnih i magnetnih talasa).

10.2.3.

Primjena bilo kojeg hemijskog sredstva po zemljištu nije dozvoljena.

11. Berba, skladištenje i rukovanje proizvodima

11.1.

Proizvođač mora poštovati tehnološke rokove berbe zavisno od sortnih karakteristika.

11.2.

Voće će, nakon berbe, u što kraćem roku, biti transportirano do hladnjače, gdje će biti

osigurani odgovarajući uvjeti skladištenja i čuvanja (temperatura, relativna vlažnost zraka)

kako bi se sačuvao zadovoljavajući kvalitet. Stono i jagodičasto voće, gdje je god to moguće,

treba biti transportirano rashladnim vozilima.

11.3.

Osobe uključene u berbu i rukovanje moraju proći odgovarajuće obuke, koje se tiču pravila

pri berbi, rukovanju i sortiranju, te obuke o higijeni pri berbi i rukovanju proizvodima.

11.4.

Kod rukovanja, prerade ili skladištenja proizvoda iz integralnog sistema proizvodnje

odgovarajuće mjere čišćenja trebaju biti unaprijed poduzete (čista ambalaža, oprema i

prostor).

11.5.

Proizvođač će voditi računa da proizvodi iz integralnog sistema proizvodnje, koji će pri

prodaji biti označeni kao takvi, budu ujednačenog i odgovarajućeg kvaliteta.

12. Označavanje proizvoda

12.1.

Proizvođač može koristiti znak integralne proizvodnje pri označavanju, reklamiranju i

prezentiranju proizvoda nakon dobivanja potvrde od kontrolne organizacije o integralnoj

proizvodnji. Dozvola za korištenje znaka obnavlja se na godišnjem nivou.

12.2.

Uz znak integralne proizvodnje, proizvod može biti označen i riječima poljoprivredni

proizvod iz integralne proizvodnje.

12.3.

Sadržaj, veličina i izgled znaka integralne proizvodnje navedeni su u Prilogu 2 ovih

Smjernica.

22

13. Prilozi

Prilog 1. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip zemljišta

(gnojidba fosforom i kalijem)

Tabela 1. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip tla

Razred dobre

opskrbljenosti zemljišta

C (mg/100 g)

Laka

zamljišta

Srednje teška

zemljišta Teška zemljišta

K2O – kalij 16–25 20–30 23–33

P2O5 – fosfor 12–25

Prilog 2. Znak integralne proizvodnje

Znak integralne proizvodnje u BiH

1. Znak integralne proizvodnje je okruglog oblika. Rub kruga je crna linija, ispod koje je

crnim slovima ispisano “INTEGRALNA PROIZVODNJA U BOSNI I

HERCEGOVINI”, na gornjoj strani latinicom, a na donjoj strani ćirilicom. Cjelokupan

tekst izražen je u Arial fontu. U centru znaka kao podloga, nalazi se obris BiH, obrubljen

tankom crnom linijom, a ispunjen bojom, referentna boja je Pantone 373C ili Zelena

(C:22%, M:0%, Y:66%, K:0%) ako se koristi četverobojni tisak. Preko obrisa BiH, u

centralnom dijelu, nalaze se slova „IP“, zatim crtež bubamare, te u nastavku slova „BiH“.

Ovaj tekst je izražen u Estrangelo Edessa fontu. Bubamara je u crnoj (R:0 B:0 G:0) i

crvenoj (R:252 B:0 G:0) boji. Minimalna veličina znaka integrirane proizvodnje

promjera je 18 mm (vanjska crna linija je širine 1,5mm). Untrašnjost znaka je bijela.

23

2. Znak integralne proizvodnje se može koristiti u crno bijeloj varijanti samo u slučaju kada

upotreba znaka u boji nije praktično izvediva.

3. Ukoliko se znak koristi na tamnoj ili obojenoj pozadini, preporučuje se da bijela boja

unutar znaka nije transparentna, već bijela, da bi crtež i tekst znaka ostali vidljivi i čitki.

24

IZDAVAČ

Savez proizvođača jagodastog voća u BiH

Džemala Bijedića 2

71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Tel/fax: + 387 33 645 105

E-mail: berryfruitbih@gmail.com

Podržano od :