Charles Webster Leadbeater

Snovi

a k o v iJedna teozofska studija C.V. Lefadbeatera

treće i Četvrto izdanje predod sa njemačkog

UVOD

St ! čltaoei ovih redova« su sanjali - možda mnogi od njih običavaju sanjati često. Zbog toga će se on aanimati aa j e— dan pokus, da se pojave snova razmotre 1 istraže u svjetlu teozof­skih metoda istraživanja. ^ '

Kajprlkladn/ljl postupak biti će svakako slijedećlr najpri­je ćemo iscrpno razmotriti fizički i astralni mehanizam, preko ko­jih se prenose utisci u nadu svijest. Nakon toga ćemo vidjeti, ka­ko svijest sa svoje strane vrii upliv ii upotrebljava ovaj mehani­zam. Treće, objasnit ćemo stanje svijesti i njenog mehaniama sa vri* jame sna. Konačno četvrto, Istražit ćemo n t j m z m kako iz toga proizlaze rasne vrste snova, koje ljudi doživljavaju.

U KBH1 NIZ1H 1. Tizićki mehanizami...

Hi imamo u ovojem tijela veliku eentralnu osovina, ko­ja as sastaji iz živčane materij«, koja prelazi a mozak. Od to m*~

osovino prolaze kroz tijelo niti živaca ■ različitim pram­cima. Ove živčane niti prenose sve utiske iavene posredstvom vib­racija a mozak, kako to tvrđi moderna znanaztvena teorija. Mozak pretvara ova at lako nakon primitka a osjećaje 1 misli, tako -da, ako ja položim moja raka ne jedan predmet - oajećam do je vruće.To tada, a stvari nije moja raka koja osjeća, nego moj mozak, koji reagira na obavijesti, koje ma prenose vibraeije, koje proleze duž niti živaca, o koje igraju alogu telegrafskih žiea. Važna je tako­đer sjetiti se to*a» da sa živel jednaki po svojoj konstituciji. Naročito snopić* koji zovemo optičkim Živcem, koji pronosi mozga utiske Vas retina oka i tako nam omogućuje da vidimo, razlikuje se od živaca raku i$na*u asm© po toma, da se ja u toku duga vibvaslje * specija Utira* >*a"-to, da prima 1 vrlo spretno prenosi auils narsči-;% tih vrata krajnjo hrsih vibratija, a koje onda sa nas postaju kas .A svjetla. Ovo isto također vrijedi za nače ostale Čutilne organe.Žive! aluha, mirisa i okusa međusobno os razlikuju i od oatalih aa-

se­no po toj apeeljalisaeiji. U svojoj biti su leti, o svoj rad ds mosga prenose vibrsoljo Sine no isti n«5in. Naš mosak opet, koji je dakle veliko središte našeg Živčanog m sustava, odmah vrš&^ utjeeaj ovi živel, pa 1 laka kolebanja našeg sdravstvenog stanja, a napose takvima koji vrše upliv na eirkulaaiju krvi u mosgfc.

Ako struja( tok) krvi teče normalne kros krvne sudfcve tije­lo» nalasl se mosak i time eijeli živčani sustav u položaju da radi na normalan, uredan i djelotvoran način. Svaka promjena u ovoj normalnoj slrkulaeiji, bilo te u odnosu na količinu i brsi- nu, isasove odmah u mosgu određeno djelovanje, a preko mosga na sve Živee tijela.

Ako se na primjer mosgu privodi previše krvi, nastupa stanje prepunjenja sudova, a time ae odmah lastiva nepravilnost njegove djelatnosti. Ako se mosgu privodi premalo krvi, a tima 1 živčanom ouetavu, postajo mosak najprije suviše nedraŽen i tada pospan C letargičen). ,

Kvaliteta krvi kajs se pribedi je također ad velike važnosti. Za vitjema dok toče kros tijelo, treba ispuniti dvije sodaćes do dovodi kisik i da rasnim organima dostavlja hranu. Ako krv nije sposobna« da normalna ispunjava jednu ad ovih funkcija, Blijedi poremećaj. Aka je privođenje kisika mosgu nedovoljno, mosak pos­taja pretovaren ugljičnom kiselinom, a uakara se pojava težina i pospanost. Običan primjer sa to ja osjećaj poapanaati, koja nas česta obmslma m prepunom laže ventiliranem prostoru. Uslijed ne­dostatka kisike u prostoru, stalnim disanjem brejnlh ljudi, mssak no prime potrebnu količinu klalka 1 sat»tje nospssoban vršiti »- redno, svoju ftrnke!ju. 3T dalje* brsina ea kojem krv toče žilama utječe nm rad mosgat ske ja velika, tada lsasiva gresnleu, ako je pologom» nastupa pospanost. Sate js jasno, da as naš massk ( kros krnji moraju prijeći fislČki atlasi, kako ćemo ao sjatiti) vrlo loke me Še manja 111 viša smotati naoko besneča jnim povodom u ispravnom vršenju svoje ris aadaće. Ta su povodi tusmssi) koji­ma ml dapmčt sa vrijeme budnog stanja većinom ne poklanjamo nikak­vu pažnjm, ali kaj« mi sa vrijeme sna no primjećujemo. Prijo no­go li idiai 4«ljo oora ae još uposorlti da jednm osobnost fisiS- kag mohanlsma* To ja njegovo snačajna sklonost, da automatski p+- novija vlkrodij** »na na koja ja nauči» reagirati. Ovaj karakte­ristici mosga traba' prlpidati ova »ne tjelesne navike i vladanje, kaje »u potpuno neoviino e volji i često ae taška mdku adbaea. 1 Kake dama »kara vidjeti, mve ma**jx navika igraju ja* važniju ulogu u našom životu se vrijeme ano, naga li na javi. |

3

Z. Kterički mehenizomDe sede smo uzeli a »srnatrenj« «amo možak. 111 Čavjek ne

prima utlak« j«din« putem b«i{«. Postaji eterički dvojnik 111 Zln- S« Sovir«, k«ji potpun« «dgevara mozgu 1 pr«žimi j e ca. Eterički dvajnik, t«kader ima možak, k«ji uistinu nije manja materijalan« n ec* li fizički mozek, lak« a« aasteji is materij« keja je još fi­nija nef« li plinovita materija. Možda bi bil« dobra ovdja umetnuti neku riječ objašnjenja u ađnosu na Linč« Sarira.

U teasofakoj literaturi bil« j« uobičajena astralni dvojnik ljudskog tijela «značiti ovim imenom, tim« da se sve što leži on­kraj grani«« dokuČivoati fizičkih čutila «značaje "astralnim".

Eada au nas pobliža istraživanja oopoaobila, da postanem« točniji u upotrebi naziva, morali ama priznati, da je veliki dio nevidljivog uistinu fizička materija i sat« amo to smatrali pevađam da Llnga Šariru ne sovom« 1 dolje aatrolnim tijelom, nogo go seve­rno cteričkim tijelom.

Uostalom azdjarjazrija ovaj je nasiv some približni ispravan, jer a« ta tijela aastoji is rasnih stupnjeva av« materija, koju zna­nost asnačuje "eterom", loko a« je kad istraživanja pokasal«, da to nije odrođena auspstanaa, koja aa obično ušima, vač je ta neka mno­go finija agregatna atanj« nega 11 pllntvlta, a u kaj« maže priječi svaka fisička tvar, aka na nju djeluj« adgavarajuča sila. Zata če se a budttč« u toazefakaj lltaraturi upatrebljavati isras "htorički dvojnik*1, umjesto Linga Šarira. Ove promjena nema sam« tu svrha, da sada dobivam« jedne im« koje naglašava karakter svog tijela, nag« če nee također osloboditi «d takih čestih neaperasuma, koji nastaju is činjenima, da «a u orijentalnim spisima pridaje petpuna druga različita snačsnje «a ranijom upotrebom sva esnake. Ee smija sa mis­liti da mi jadnom promjenom sanak«,imena proklamiramo jadna nova ahvečanja. Hi mijenjamo samo «tiketa sa ne8te stvarne Jts postoji u priiređi radi veče točnosti.

kk« istražujemo tijala nsvsrađansg djetata sa psihičkom vido­vitosti, tada ga ne vidim« prožetog sam« astralnom materijom u sva­kom stupnja gustač«, v«č je također prožeta rosnim stupnjevima sts- ričke materija. Ako si dademo li truda, da «lij«dima sva unutarnja tijela ds. avsg nastavka« tada «tkrivama a vezlsteričkog dvojnika, da^ja^bllka koji sa ugrađuje fizičketijeie,« d a n taj «tar 15kl dvtjnik stvaraju pomagači Gospodara Karma, Međutim aatralnfc motori- ju prima ponovno allasečl Ege kod prolosa kras astralnu rezina. X Ta «• naravna na zbiva svjesne več automatski. Ova astralna materi­ja poava odgovara stupnju razftltka na avaj rasinl požuda, čije sja-

4je ma»IxrmmtmtrpsiatinsE ležale a «na s« vrij©me Iskustva Ego« a d e vabo mi, j or im nedostaje potrebni stupanj fina materija sa dje­lovanje na toj realni. Dakle, avaj eteriČki dvejžlk Šesta ae je našivas vehlklem Prane (apeaijalna životna snaga u Sovjeku) 1 sva­ki maže točne vidjeti tka je rasvia psihičku vidovitost, kaka sva asntka odgovara stvarnosti. On vidi kake Jiva (općenita životna snaga našeg sunčanog sistema) koja je skoro bembejna, ipak lnetan- sivns svjetla 1 aktivna, neprestano se sa a trnaa preljeva u atmos­feru is semlje. Tidoviti vidi, kako njegova slesena divno funkcio­nira 1 premima Jiva avemira 1 speaijalisira ga u Franu, take da ga tijelo može bolje primati. On vidi kako tada Frana teče svugd­je kros tijelo duž svakog žlvea u malim kuglicama, sa ljupkim ru­žičastim sjajem i djeluje da toplina i život sdravlja i djelatnos­ti prožima svaki atom eterlčksg dvojnika. On vidi kaka se apsorbi­raju ružičasto obojeni djelići, a preostala Frana konačna srača is tijela u svim pravcima kas plavkaate-bijela svjetla. Ake an da­lje iatmažuje djelatnost sve Prsne, poštene mu jaene, da đajava utisaka prema mesgu aviai više e redevitim strujanjima Frana u eteričkaa dijela živčanih niti, nege 11 same sd vibracije gušćih i vidljivih dijeleva, kako se te obične ušima. Zausele bi previše prestara, aks bi htjeli ebrssložitl pojedinačne sve pekuse kejl podupiru ovu teoriju, sli spominjanje jedneg ili drugcg će desta- jatl, da se ebjmve prave! a kojem su se isvedlll.

Ake je neki prsted hladnoće pesve stvrdnut, nema više osjećaj. Istu pajavu bešćutnosti pa želji lake male im* isvesti neki m&dtiser, ne taj način, da m o mčini nekslike pstess preko ruke/aveg posijente i time ge atovije u stanje da ge se n mole bestl iglom ili paliti užarenim predmet em, e da ne esjeti ni noj— manju bal. Zbeg Saga dakle esoba u eba slučaja ništa ne esjeĆa ?. Živčane niti pasteje jeŠ uvijek, pa lake se u prvam slučaju mara primati prisnatl, da je njifceva djelatnost paralisirana hladneć- em i otautnoati krvi u sudovima, ali to ne maže biti resleg m drugem slučaju u kejom ruke sadrži svoju normalnu temperaturu a krv elrkulira kas obične« Ake pesovama u pomoć vidovitAi, maže­mo poslužiti ispravnim ebjašnjenjem, jer će nam saopćiti, da ae moVri prat čim samlslime i krv ne maža teći kras sudove, jer đul živčanih niti više ne teče ružičasti životni eter. Jer merav premisliti da iako je tam tvar u eteričkaa stanju nevidljiva, to ja on ipak posve materij slon i sata ga male afiairatl vrućina - hladnoća. U drugem slučaju en će nam objasniti, da kada magneti- ; sor vrši potema« uslijed kojih ruka postaje beećutna u stvari en prepelsvljuje ruku svojim vlastitim Živčanim eterom (ili mag-

6požudo. Kao Sto to voć govori njegovo ime, to je nitt vehikl koji je aaatavljon isključive ia aatralne materije. Tt Je a ■tvari oblik pojave čovjeka na astralnoj razini, iato taka kao Ste je njegovo gušće fizičko tijelo njegov oblik pojavo nanižoj «tepeniei fizičke razine. Ueput rečeno, teozofaki istra­živač će ai aitedjeti mnogo trada, ako «e nauči na to da ovob različite vehikla promatra jednostavno ka» djelatne izraza: Egs- a ii na «»<■♦« raznim razinama. Ako £š na pr. on objaani da je Karana Šarira ili kauzalno tijelo (kadkad ae to nazivai jajolika aura — augeoid) stvarni vehikl Ege-a, koji ae utje­lovljuje tako dugo, dok boravi na toj razini avoje prave domo­vine, bestjelesnim (arupa) stupnjevima Devahana?« žaija Nadalje istraživaču mora biti jasna, da Ega kod ailaženja stupnjevima na kojima atvara tijela f rupiji ft tu materiju, da njima maže djelovati i da materija, kaju taka na sebe privlači, tvori nje- geve đevahanak# tijelo ili mentalne tijelo. late tako aka siđe na astralnu razinu ablikuje an aveje aatralne ili kamičke tija­la iz aatralne materije, lake en evojo eatala aaavim razumljive zadrži. X kod njegovog daljnjeg ailaženja oblikuje ae fizičke tijelo u sredini jajelike aure, koje tak# sadrži patpunag čovje­ka.

Ovaj $e astralni vehikl osjetljiviji na vanjske utiske nego li matarjalne 1 aterička tijela 1 te je uprave sjedište sviju želja 1 emeelja, uzbuđenja -ta ja spojni članak putem kojeg Ega jodine maže sakupljati lakuatva Is sveg fizičkog ži­vota. One je naročite oprijemljive za upliv miaaanih struja kaje prelaze kraj njega, laka ga razum (manaa)) djelatna na držtL u saptu, prima neprestana sva patlaaja izvana i ravna raagira na njih. Takeđar 1 na ovaj ae mehanizam lakše vrši upliv za vrije­ma sna, kas i aatale.

Da ja taka:maže aa čeata promatrati. Natka ja nedavna pričaš pisah jedan dabar primjer, sata u kajem ae opisuje kakve au poteškoća »tajale na putu nekam bivšem pijanjfioi, da aa pap­ra vi. On ja fciviam kasaa da mu je uspjele neken dugog razdoblja patpunag ediriaanja, temeljite Iskorijeniti fizičku želju sa al- kohelsm, tak* da je u budnom stanju esjećae pat onu odbojnost prema alkeUfla. Ipak Ja an česte sanjae, da je pie 1 a svim

■5 snovima ¿«u stare strašne -madavaljatva u ta kvas poniža­nju. Dakla,' prska dana drža a aveje kama voljam, msaptu, a mldčajni miaaonieblioi ili pralazaća elementarna bi­ća nisu bili * stanju da učine bila kakav otisak. Alp kada ja astralna tijelo u snu postala slobodna, omaklo je do atanavlta

7■jere Ticati Eg»-»x i njegova priradna krajnja živahna »sjet- ljivoat »grabila ga ja ponovne taka energično, da je an opet revna reagirao na oto niža uplive. On oe je u pređeđbi predao opet Štetni» užitka ta atraSne mana.

III.

BOOSTi ari poaebni dijelovi mehanizma au u atvari aama in-

»trumenti Ege-o, iaka je njegova vlaet nad tim instrumentima jaS Trla nepatpona, jer ne »mija aa zaboraviti, da je Ega sam biće koje ae razvija i da je Ega kad naa jedva neSta više nego li kliaa onoga, što jednom treba postati«

Jedan stih u knjiai "OZiA^ kažet »Oni koji au primili aama jednu Iakru, »stali su bez spoznaje, iskra je svjetlila ela- bi." Gđa Blavatt^ objašnjava to ha slijedeći način r"Oni koji su primili sama jednu iskru, prosječni ljudi, koji trebaju razviti avaju intelaktualnost sa vrijeme sadanjeg razvitka manvatare (K.H. U/177)•** Kad većine njih iskra jaš tinja i još će tinjati mnoga razdoblja laganog napretka, dak se rasplamsa u trajni »vje- tli plamen«

Bas soamje postoji a teazefskoj literaturi mjesta is ka» jih se Sini proizlazi, da* da naš Tiši Ja ne treba eveluaija, jer je već potpun i Bogu nalik na svoja vlastitoj razini. Aid tane gdje sa ja upotrebljavale ova izraza i ma šts maža biti terminologija koja sa upotrebljava, ta sa ava Izreka moga prim» jeniti na javu, kaji ja pravi Beg u nama, kajl ja dalsks Isnad potreba bila kaje vrsta takva evolucije, a kpjej m sl mi maža­ma stvoriti bilo kakova predeđbu« Onaj Ega koji aa uvijek ponov­na reinkarnira, razvija aa posve boa sumnje. Preees razvitka Iga» a megu vrla jasna vidjeti ani kajl avaj vldavitl pogled au raz­rili taka daleka, da mog« abuhvaitit sna, šta ae zbiva na arupa stupnjevima Devahana« Kao šta ama vać primjetni lz materije sve razine —' ake ae te ješ smije esneĆltl materijom - sastoji se ne­prolazne tijela kaje Ege sadržava ed. rođenja do rođenje da svr­šetka manvatara« Ali aka svaka individualizirana bića nužna mara imati takva tijelo, Jar bas posjedovanja takvog tijela na bi mag­la nastati indiridualisaslja, te njegev izgled nije u zvim aiu- ćajavlma Isti* Ha-p*, kad praajočnog Čovjeka, ©na koji paajada­ju kauzalna gledanja, kaje im otkriva tajna višeg mantala, moga jedva ga rssliksvati, jer kod njih je kausalne tijela same jedna bezbojna flms ksSlsa - sSigledns dovoljna supstancijaIna, da sa

e» sfcoi , i'soni»;jfcivib;:i't££l*8i> i onbsfcfis iiis drži zajedno 1 da tvari indidtdualnoat, koja aaPrainkarnira# ali ne viža« Ali čim čovjek počinje razvijati duhovne anage ili oamo viži Intelekt, naatupa jedna promjena. Speaijalna individuu* pa«* Sinja tada posjedovati trajni vlastiti karakter, različit ađ ona«* ga, kaj i sa atvara a svakoj njegovoj neđosljednjaj osobnosti us«* ljed običaja i okolina. A avaj karafter ae pokazuje u veličini! i boji, jasnoći 1 određenosti kauzalnog tijela. Upravo taka karak- ter osobnosti je obilježen u mentalnom tijela, ne gledajući na ta, da avaj viži kauzalni vehikl prirodna je finija vrate ii ljep­ši je. Jež u jednom drugom pravaa ae na sreću razlikuje td už±k nižih prs »asa tijela i to time da sa njime ne meže očitovati ni­kakva nepravda. Ka svoj ae razini maže najlošiji Čovjek, predsta­viti kao potpuna nerazvijen, a njegovi psrssi ne mogu uprljati avaj viči avaj, dapače, ako se život za životom odaja tim pasoei- ma« Ovi poraei mogu sama činiti težim i težim da Iz njih razvija protivnu vrlinu, sa druge strane djeluje ustrajnost na prava* pu­ta vrla brzo na kauzalno tijela. Kod jednog učenike, kej i je uči­nit neke korake na Putu savršenstva je pogled na njegove kanzal- ne tijela divan i Ijubak isnad svih zemaljskih pojmova, rtipti Međutim, kauzalne tijelo nekog Adapta predstavlja valičanstvena sfera iiveg svjetla Siju se sračajuću glrobiju, ne može spisati. Onaj, koji je sama jednom uglađaa taka valiČonstveni prizor kao avaj 1 kej i promatra druge individue eke aebe, svih ™ * stupnja«* va razvitka, Između eve veličanstvene 1 ene bezbojne kažite obič­nog čovjeka, tajne maše nikad osjetiti nikakvu aamnju a ovolaoi- ji Ego~a.

MaĆ, kaju ima Ego nad svojim raznim tijelima, prirodna ja na paSstnim stupnjevima mala. Hi njihevs snaga nema, niti njegova strasti ne staja potpune ped njegovom vlašću. Da prosječni čovjek Sini kakav napor da ih svlada, naga se pusti ovome 1 »nama, kama ga uprave vade njegove niže misli ili strasti. Uslijed toga au u snu rasni opomenuti mehanizmi u stanju da djeluju pe volji, bez povezanosti sa Kgs-em. Stupanj razvitka je sate jeden ed faktore, koji marame uzeti u razmatranje kod obrade pitanje snova.

Također, je za nae važna utvAdltl udio koji taj Ego ima ma stvaranju prodođbe a vanjskim predmetima. Kao šta znamo, ta su samo utisei koje pronosa mozgu vibraalja niti šivao a. »daća ja Kgs-a posredstvom razuma da lh klasificira i da ih dovoda u vaza i pravi rad. % primjer, oka 4a gladom kroz prozor i vidim jadnu kuću 1 drva, to ja odmah spoznajam, kao sna što joau, a i- pak sa izvještaj uvijek ne poklapa ae onim što ja spoznajem. Ono

9što ee «tvorno zbiva je slijedeće* stanovita »rake svjetlosti,■ to sa eteričke struje keje vibriroju ne stanovit epeeijalnl način, odražaj u se od tih premeta i pogađaju retina moga eke i senzitivne niti živeee prenese ove vibraeije u mozak* X Šte one dakle imajfc izvjestiti? Cijele svijest, koju u stvari imaju sa« općiti sastoji se u tome, da ae tame nalazi jedno tijela, koje se čini da ima odrđeni oblik i reflektira ođjfređene valove svjet#- la, koji a nama izazivaju utisak neke stanovite boje* Razum je onaj, koji iz varavih iskustava erpi sposobnost, da rasuđuje, da je stanoviti žatfsai četvrtastih bijeli predmet jedna kuća, a jedan drugi, okrugli zeleni predmet jedno drva i možda oba tako daleka od mene* Jedna osoba koja se je rodila slijepa 1 tek pro­gleda nakon operieije, ne sna neko vrijeme što su pojedini pred*» meti, koje vidi • niti ne maže procijeniti njihovu udaljenost.Te iste vrijedi i za jedne djetešce, jer mi vidimo česte da hva­ta za poželjnim predmetima kas ne pr, mjeseeom, koji leži dale­ko iznad njegovog dohvata. Ali kada odraste, tada nesvjesno nau­či prosuditi spetevenim iskustvom instinktivno vjerojatnu udalje« nost i veličinu ovih predmeta, koje vidi, Dapače odrasli ljudi mogu se lako prevariti u udaljenosti- i uslijed toga a veličini nekog neobičneg predmeta, osobite kad neodređenog svjetla ili sumrake, ili dakle shvaćamo da same gledanje ne dostaje da pra­vog razumijevanje, nego Rgo more kritički djelovati putem reza*» ae na ono što -ee gleda« Vidimo dakle, da ova kritika nije razu­ma urođeni- Instinkt, koji odmah već a peeČtka je savršen, nage te predočuje rezultat nesvjesnih aspoređivanje bezbrojnih iskus­tava. Sve « s t o t očke kaje se more pažljive držati na oku, kad dođemo da slijedećeg dijela našeg predmete,

IVStav/ se vrijeme sna

Vrle česte opetovana promatranje sa. videvat im poje­dem utvrdile su činjeniea, da kade čovjek spava dubokim smem, onda ee a previla viši prineipl odvajaj a od tijela i lebde u njegovoj neposrednej blizini. Kad razmatranja proeeea sna mora­ma mi također uzeti u obzir ovu činjeniea i vidjeti, kake ona djeluje na Zge i njegove nečiste mehanizme, U slučaju kajl ho­damo ispitati, uzimane da naš pokusni objekt nalazi se u sna, s fizičke tijelo se svojim stvsrnen neodvojivim eterlčkim dvojnike em, mltne leži u krevetu, dek Kgo u svom «strelnem tijelu a jed­nakomjernom položaja lebdi nad njim. Kako ae oblikaje pod tim okolnostima stanje svijesti rasnih prlneipa 111 dijelova čovje­ka ? ^ •

10

I MOZAKKacKse Ego sa ova vrijeme odvikao kontrolirati mozak, to

ipak mozak ne i»tubi posve ovoju svijest, kako se je možda očekiva­le. Iz « n i raznih pokusa proizlazi, da fizičke tijelo ima neku vratu svoje mutne svijesti, bez obzira na svijest stvarnog sebe i ed same svijesti pojedinih čellja« Fisae je više promatrao djelovamfr nje ove svijesti, kada se nekom čovjeku vadio zub nakon udahnuča plina za ebemnjivenje (izvjestan spoj dušika i kisika ima svojstvo da Čovjeka omami, pa se to koristilo početkom 20 stoljeća u zubare« tvu kod vsđmaja zubi « opaska }ktavodioea)* Tijelo ispusti jedan n»» svjesni krik, nehotiee pokrene ruke prema ustima i pokazuje tirnv da ona do stanovite mjere osjeća trzaj, a ipak Ege izjavljuje, ka­da je možda 20 sekunda kasnije doŠaa u pesjed tijela, da on aom ni« je ništa osjećao od operaeije.

Ova avijest, ma kaksai ona bila, jo za vrijema sna još djelat« na u fizičkom mozgu, iako Ego lebdi nad njim. Naravna njegova me— gućnost shvaćanja mnago je alabija nega li samog čovjeka i. uslijed toge je sve, što « kako je gore spomenuto « može djelovati na dje­latnost mozga « vrši mnago abuhvatnija upliv na mozak. Najmanja promjena u pritisanju i aptiaanju krvi izaziva najvažnije nepravil­nosti u djelovanju. Odatle dolazi ds prolazne poteškoće tako šest« nemiran san i zlisni, jar djeluju na eptok krvi» Ali aks ga sa i ne smeta, ima ova Sudn% tamna svijest neko značajna osebujnosti. Njegova djelatnaat sa šini u velikoj ¿mjeri automatska, a rezultat ja obično nepovezan, besmislen čak dapače zbrakn san. Čini se da ova tamna svijest fizičkog mesgeji, nesposobnome uhvatiti jadnu misao, osim u obliku neke soene, u kojoj on som nastupa kao suigroč9 1 zato će avl unutarnji i vanjski podražaji prenjetl se u živa ali« ka. On je nesposoban shvatiti apstraktno sliko ili sjećanje kao takvo, one se trenutno spoznaju kao fantastične slike. Ako se na primjer toj ovijestl sugerira misao slave, te bi sva misao mogla nastupiti jedina kao vizija bilo koja slavne osobnosti, koja ae: po­javljajo snivaču u toj svijesti. Ako ovom svijesti proda bilo koja misao koja stvara mržnju« mogla bi ta svijeat ta uhvatiti kas neku aaanu u kojoj neka zamišljena osoba pokazuje žestoku mržnju prema sniva6a. ; ;> ^ ..

Sa drago »pet strano Će svaki smjer misli na određena mjesta postati us ovaj mozak stvarna promjena mjesta. Ako na javi misli— • mo na Japan i Kinu, naša je misao takoreći odmah a tim kemijamat ^ ali uaprkaa tame, smo potpuno svjesni, da je naše fizička tijelosam»

11tam», gdje je trenutno prije bile* U atanju evijesti kaje ml aada promatramo, ne postoji tu kritički Bgo, da uakladl neposredne utla kd« Svaka misao koja dođe nmm na Kinu iCfapan može se predočiti jedino kao otvomU, trenutni prenoe u ovo semlje H snivač vjeruje da se trenutno nalazi tama, okružen mnogim odgovoarajučim nuzgfcd- nim stvarima, kake je on to slučajno sadržao u mislima* Već ae je Česte spomenulo^ da ovo trenutno premještanje a snima ae česta zbiva, ali ae snivač nikada ne čudi ovoj iznenadnostl. Ovu pojavu je lako objasniti, ako je promatramo u svjetlu opažanja, koju ama uprave izvršili, jer svijest jednostavno hvata slike, kao ae pred njom-pojavljuju ali ne može prosuditi da li au dosljedne ili ne«

Jedan drugi izvor naročite zbrke, koju nalazimo u avaj po- lusvijeatl, je način kako djeluje zakon misaone esoeijaeije« Ču— desno momentalno djelovanja sveg zakona u budnom atanju avima na­ma je poznato. Jedna jedina slučajna riječ, dapače miris jedneg svijeta - može đestajatl, da dozove natrag u eječanje jedan lanaa davna zaboravljenih činjeni«». U anu dakle je saken također djela- tan, ali on djeluje ped naročitim asjati uvjetima. Svaki avakav niz misli, svejsdna dali apstraktinih 111 konkretnih, postaju ni­zovi slika. Baka dakle asaaijaaije misli česta ae lsazevfc time, da aa odnoaUl događaji nižu jedan sa drugim u vremenu, lake »ni nemaju nikakve međusobno voze, to ča laka postati jaano da pselje- diaa toga moraju biti nerasrjeilva zbrka ovih slika, jer je brej latih u stvari neograničen« Dakle, eao Ste se može izuzeti iz og­romne sallhs pamćenja, preoblikuje ee u slika. Naravna da redosli­jed takvih slika rijetko^dmda aavršeno prizvati natrag oif «ječanja, jer ne postoji nikakva suvlslast^ da bi sa toma.pomogla. 2* Upra­va tako će mm u budnom stanju biti lakša zadržati u sjećanju je­dinu euvialu rečenleu ili atih pri jednokratnom slušanju, nego okup besmislenih riječi, a i da ne vledeme nekim uni tehničkim sietemem ( alat omom pamćenje op.p).

Jedna daljna evojevrenoat sve čudnovate avijeati ja u teme, da se pokazuje napadne osjetljiva sa 1 najmanje daljne uplive, kee sa zvukove i dedlre 1 još ih povećava i pretjeruje de nevjerojat­nog stupnja«

Svi plesi a »novima navada sa ta primjera, a svaki od nae ćoavakak# i»i*pri*navatinek», aka je pakleni# nešto pažnje ,

predmetu« Ovdje trebajte dojet iti na neke čeate pripor jedane aneve« Primjera sa ta ima »nogat jedan maškara» je sanjao sestra- šujući san, da je bla ebjaŠon, razlag teme /je uski okavratnik. Je­dan drugi je preveo besicenj# neka igla u sudbonosan ubod kad nakeg .dvoboja« ?. .

12:

dek j» jedan drugi opet pretvorit lako štlpanje u ugriz divlje Sivetinje« Meni je priča» de ee je prigodom epevanje edvejie meli dio krevete ked njegove glave i pao je na njegovu šiju i pri tom ga je lake pogodio* Ifpfc je ovaj laki dodir izazvao etraSan aan e franauakoj revolueiji u kojoj je on vjerovao, da je završio pod giljotinom* Jedan drugi pitao prida da ae je Čee- to budio aa sjećanjem na «brkane snove, pune galama, pune glaa»- nih »vukova nalik gromovima i da iaga vremena nije bio u stanju otkriti usrok* Konačno je otkrio da oni na a to ju brojanjem u uhu (koje možda izaziva kolanje krvi) dok ae leži na jaetueime a te je šum vrlo sličan Šumu školjke, ako ae đrŠl na uha*

Sada će biti jasno, da već same Is fizičkog ma2 ga potiču mnoge »brke i ptetjeranoeti, koje nalazim* ked mm sneva, sli te je samo jedan faktar, kaj i trebams rasmoS&fttti*

2* SteriSki đvejnik

saagir Mažema ai laka predočiti, ovaj dio organizma, koji sam reagira u budnem atanju na svaki upliva u stanju ana mora bitu. još osjetljiviji* Ako ga jedan vidoviti istraživač iatraSujo pod tim oslovima, to on vidi, da stroj« misli koje uvijek prolaae kros njega, nisu njegove vlastite misli, jer an sam nema spo stič­nosti da m m misli7 negs slučajne misli drugih, koje uvijek akt nos struje* Okultni istraživači su m£ svjesni tega, da je salsts istine, da au "misli* stvari* jer svaka misa# tvari oblik is ples- tlSne elementarne materija i Stvara jedne prelesne šlvuće biće« Či­je trajanje šivata ovisi 0 snasi Aanag misaonog Impulsa« XI k c n takoreći šivime usred oeeana misli drugih ljudi i da li mi spava­mo ili amo budni, ono ao neprestana nude eteričkem mozgu. Taka rtt dugo dok mi aktivna mislimo 1 sate ja naš eterlčki momak potpuna sapo slan, ona je na pristupačna aa neprestane udara# misli izvana, ali U m ga »stevime na*»poslanog, po5lnjopppaaKajaxa±tx prestrujsvati struja . mapama nepovezanog kaosa* Većina misli pro­laz# odvojeno, bea da daju petimaj stare neprimjetne« Ali tu i teme dođe neka misa#, keja prebudil vibraelJe na koje je eterlčki mozak privučen* U tom slučaju eterlčki mozak zgrabi tu misao, za­dubi ae u. nj a;i: jiriavo j jl ja« Ova misao aa ara je stranexnKkspriv&- če neka drugu i. tako razvij uel Jeli misaoni niz, dok opet polako ne. rastvora 1 beskorisna at rajo počinje et rojiti eteričklm meag- oa« (tada bi većina Čovječanstva promatrala una što ani obična no­siva ju avaj lm mislimo, oni bi ¿ikrili da potiču većim dijelom od takvih slučaj nihmieeenih struja - i do to uistinu nisu njihove

13uisli» već jednestavne duševni otpad drugih ljudi. Čini oo da običan čovjek nema nikakvu kontrolu nad svojim mislima. On jod— va sna ito misli a odrađenom trenutku ili zbog Sega on miali na toTumjesto da upravi svoj um na bilo koju točkfef on mu dopušta da prema svojoj ugodi luta# okolo ili ga urtsu ostavlja besko­načno ležati, tako da neko slučajno sjeme, koje privede vjetar, niče i dsapjeva de srenja. Posijediea toga je da upravo, kada aairsa* uistinu jednom želi da konkretno pomisli jednu naročitu misao, tok tada opasi, da mu je te posve nemoguće. Sve vrate mi­saonih valova atrujo bas da misle na njega, a budući da je far potpune neuvježban u kontroli svojeg uma, te mu je i posve nemo­guće, da ssustavi ovu struju, iakvo jedna osobnost ni ne sna, što je jedna koncentrirana misao i upravo to krajnje pomanjkanje koncentracije, ove slabosti misli i volje, Ste čini tako teškim prve stupnjeve iki u okultnog razvitka sa prosječnag čovjeka.Pošte sa druge strane kod današnjeg stupnja razvitka u svijetu, više loših misli struji eko njega nego dobrih, 1 zbog tega eva slabo strini pristupačnima za sve vrste kušnji, kojima bi ea mo­gao oduprijeti sa ne Što pažnje i napora.

Daklo u snu je ovaj eterlčkl mozak još nešto višo propuš­ten na milast i nemilost ovim misaonim strujama, jar so Bge sa to vrijeme nalazi m u manje bliskom odnosu sa njim. Jodna ja čhdnovata stvar preisašla iz nedavna izvađenog pokuse. Ako bilo kejfim^redstvtma se zatvori eterlčkl mozak od pvih struja, on no ni«ji ostaje posve nedjelatan, nega počne vrle polagane i as»» njareki razvijatislike As svojo vlastita zbirke sjećanja. Kasni«» će se dati sa te jedan rpiajer*

3. Astralno tijelo

Kao što jo bilo spomenuta kako funkcionira Sge u tvom v*» hi kl u za vrijoma sna 1 oni, Sije unutarnje oko je otvoreno, mogu ga obično vidjetjU" lebdjeti nad krcvatem. Njegev Izgled je vrlo različit, w6 prema stupnju razvitka koje jo postigao njegov Sge.

Kod posve nerazvijenog 1 neškelovanog čovjeka mmgl to jo samo jeđsn lebdoĆi prsten magle neodrađenog obličja, prijemlji* jedino sa grublja 1 jača kamiške blbreeije 1 nesposoban da se . uđeljl nekellke^metara ed fi ziSkegt 1 j e la . Ali - kaka ~nspršduja%;%.4; y razvitak, taka postaja određeniji u tfcrialma i ave više itlle nalik sile! 1 prilici fizičkog tijela pod njim. Istovremeno rasta njeksva prijemljlveet, takorda moža trsszkzzi trenutno raaglratl na fino 1 lijepo vibracije jednako kao 1 na ono viša neplemenite*

14U. astralnom tijela visoke razvijenog čovjeka naravna nema viie materija keja je dovoljne graba da reagira na takve petieaje. Njegova t sposobnost da se slobodno giba, postaje također veća«On se maže bez teškoća udaljiti do znatne udaljenosti ei svojih fizičkih okova t može donijeti natrag te tih mjesta koje je pos~ jetie 111 od ljudi koje je tame sreo, manje ili više određene utiske« Svez vrste misli 1 đošaptaji požudi- Čine i pod ovim o— kolnestima na kamičko tijela duboki utisak, lake u nekim sluča- jevima ove strasti i želje koje pobuđuju odjek u njemu, mogu bi« ti nešto više nego obično«

41» m m snu

Ma kako se jako stanje astralnog tijelo mijenja sa vri­jeme sna, prema postignutim stupnju razvitku, još se više prema tem stupnju mijenja nutarnji SGO. Na stupnju razvitka, gdja ja ać£calne tijelo same lebdeči preten, spava Bge skore iste teke, kao tijela pad njim« Bgo je slijep sa slike i gldh sa glasova svoja vlastita više razine«

Dapače aka jedina misao na tem području treba slučajna, dospjeti da njega« to on ne bude u stanju dogega utisne u svoj fizički mozak i da je sa sjeća kad buđenja, nama vlast nsi wve- jim mehanizmom. Aka se čsvjek u otom primitivnom stanju bila če­ga sjeća« šta se u njemu sbivale ss vrijeme sna, onda je te sko­re bez iznimke rezultat utisaka, keja je mozak iskusio izvana ...111 imnutra, bilo koji slučajni doživljaj njegovog pravog.Ngp se zaboravlja« Među oni vašima na astralnoj razini maža sa promat- ratl sva stupnjeve svijeetl, od potpune saberevljonog,do jaeneg potpunog sjećanja, lake. je ove razmjerne rijetke« ftapače, ako je J 1 čovjek dovoljne razvijen, de ima češća 1 važna lakuotva u ovom višem životu, ipak ne moža biti u stanja, da ovlada tolika ovaj eterlčki mozak, da ga ogradi ad struja napa vezanih misli - sli­ka« Mozak će se baviti slikama, umjesto sa onim šta želi sadrža­ti u ajstanju 1 taka Će en kad buđenje imati vrle pobrkane ili nikakve sjećanje, e te je lste šteta, jer en može tame ereeti mnogo tega, što sa njega je ed velikog interese i velike vrijed­nosti« Ne same As meSs posjetiti ddaljene krajeve velike ljope- - te, nego može i ereeti live 1 mrtve prijatelje i njime rasmi- jenitl mleli, a te mogu biti jedino prijatelji kad mjtfcz kojih ! je slučajne još također probuđena svijest na eetrelnej razini«’'On seže imati sreću sresti takve, koje znaju više nego 11 on eamjp2!te mele od njih primiti upozorenje 1 pouke, o ea druge strano m*x'.

15maže lasti Braća, da pomogne takvim« 111 prirediti veaelje, koji snaju manje nego li an sam« On može doći u dodir sa nadljudskim bićima rasnih vrsta, sa prirodnim duhovima, umjetnim elementar­nim klŽT bićima ili dapače, lako vrlo rijetko, sa visoko razvije­nim duhovima. On će se podčiniti svim vrstama upliva, dobrima 1 ločim, n i m onima koji jačaju i pfriais.plače.

5« Njegove transeedentne mjerile vremena

Ali dali on sačuva kod buđenja sjećanje ili ne, Bg« - ke- ji na astralnoj razini posjeduje punu ili makar djelomičnu svijest - počinje ostvarivati posjedovanje snaga, koje prelaze daleko pre­ko enih, kojima raspolaže u vanj»kam životu 1 njegove svijest ima divne svojstva, kada se na takav način oslobodi od fizičkog tije­la. Njegova mjera vremena i prastara iako je potpune drugačija ed onoga što upotrebljava u budnej svijesti, da se čini sa nsČeg sta- novičta, kao da za njega ne postoji ni vrijeme ni proster. lake bi bila izvanredna zamisae, neću ovdje ipak obrađivati pitanje da li se moža reči, da uepća postoji vrijeme ili je eno samo uvjet sa nižu svijest, d« bi''sd' ta sve čte mi nazivamo vrijeme - preČlest, sadašnjost i budućnost - nije sama jednolična "vječna sada". J* bih same pokazao, da ako je Ege oslobođen fizičkih okova -'svejedno, da li u snu, snovima ili u smrti« čini ae da primjenjuje trnarfbden- talno mjerile, koje nema ničta zajednička sa našim psihološkim mje­rila,« Stotinu priča bih mogao Aaprlčatl kso dokaz sa ovu Činj«ni­su, ali dvije će dostajati«

Prva je priča vala stara, ja mlallm đa je već izjefitava Addison u "Bppetatar-u", a druga je izvjeitaj jednog alučaja, kaji ae je desi« tak prađ nekolika mjeseai i jafi nije opisan u novinama« flavedne postaji u Kurana jodna Čudesna priča a jednom posjeta kajeg je učinio prorok Muhamed a nebo« On je tamo vidio mnoga, različita \ područja koja au mu ae detaljne objasnila £ ima a j« dug« rasprave j aa više Anđele- a ipak je kad sa vratio u aveje tijelo, fcretet iz kojeg je uotee još tepao i vidio jo da jo proteklo some jedno aekuM da« Addloon je dalje pričao, do jo mekom sultanu a Egiptu bila ne­moguć« te vjerovati, i da je dapače iiae tako daleka, da je svem vjerekom učitelju.•tverenoizjavio da sva priča nije istinita, UČi-f talj koji je bio'upućen « Zakon i veselio«« čudesnim snaga**, po­duzeo je smjesta paku« da uvjeri sumnjičavog monarha, da bi priča bar magla biti istinita. On nar adi da doneau veliku posudu sa vodom i zamoli sultana da zagnjuhl glavu u vodu 1 da je izvuče koliko je i brže može« Soltan je donekle zegnjorio svoju glavu a vodu 1 nađ«

160« iznenada na jednom mjesta« koje ma je bilo potpune nepazna- te - na osamljenoj obali na podnožja velikog brijega« On je mis- lio da je začaran i kao prljentalnsm vladara bile je za njega pr- ve, da je prokleo liječnika radi gnjusne izdaje« Ipak vrijeme je gpelazilo i on je postao postepeno gladan i došao je do spoznajo da se ogleda za nekom hranom u ovoj zemlji«

Nakon Što je neko vrijeme hodao okolo« našao je u ne­koj šumi ljude, pri sječi drva i on ih zamoli za pomoć« Oni su ga naveli da im pomaže u rada i nakon toga su ga poveli sa sobom a grad u kojem sa stanovali« Ovdje se nastanio i radio više godina, zaradio ii je imetak i natjecao se za raku neke bogate žene, S* njom je živio mnogo godina u štetnom braku a kojem nije odgojio manje od 14 «ero đjeee. Ali nakon njene smrti pogodile su ga tako mnogo nesrećo, da je ponovno pao u nevolja 1 u starim danima ponov­no postao drvosječa. Jednog je dona išao došli morske obalo, edba« oio je svoja odjeća i skočio a more do se okupa« Kad je ponovno izašao is vodo 1 otresao vodu, našao so je no svoje čuđenje uz svojo stare dvorjane i arog učitelja iz starih vremena na svsm sje­dišta i jedna posada ss svodom pred sobom« To je trajalo, kaajrua* kako se može misliti, dage, dok ga so moglo ovjeriti do sve to godi«! ne pustolovina i nesreća niša bilo drugo nego san jednog trenutka koji je izazvao njegov učitelj hipnotičkom sugestijom 1 do jo stvor-; no samo uranio svoju glavu u vodu i ponovno Izvukao* To je jedna dobra priča i ona ilustrira točku, o kojoj so ovdje radi« uprave izvrsne, ell naravne nemarne ss nju nikakav do kas da je Istinita*

Nešts sasvim drugačije je sa jednim degađajem, kejl je ne­davno doživio jedan priznati Čovjek znanoati. On sft. ja moraa dati vaditi zub 1 udiaaa je a tu svrhu peznati plin« Pešta se je vrle sanimae sa probleme ove vrste, en je pedusee da pažljive upamti sve je esjećaje sa vrijeme eljele operacije« A H kada je udlsao plin aptpala ga je takva pespanest, da je skere zaboravit svoju namjeru i činile ae da je utonuo u san« Prema njegovem mišljenju ustae je slijedećeg jatea^^šoe s^evoj dnevni rad, ±zux trati« izvedi« je svoje ebične Jnstsiimnnto, držat je predavanje rasnim učenim skupi«, nema i«t«d«, ipak sve sa višim sanesam i radošću - svake predeva« nje bile je značajan uspjeh, svaki eksperiment je vedle do novih 1 veći* otkrića. To j« tako lilo dan na don. Tjedan so tjednom jL kroz

•' .znatne; vrij orno, nesigurno kake fcsko ¿ugz^dugfct dok en nekog dana, < ¿upravo.kada je r držao neke predavanja a kraljevakam društvu, bio n ugodna umetan jadnom primjadbami»sad je prošle ove'i kada se je eglodee, dovikne ma neki dragi gloes'Obo žabo sa izvađena« .."V Sada ma je bile poalter postalo jasne, da je još avljak sjedio na utkam

n« stolen kod sabere 1 d« je ovaj period intenzivnog žiovta pre- 1 živio opravo a 4 0 sekundi. ItlNi a jednom od ejvih alučajesu, ne može ae redi da 11 mi Imamo posla aa običnim snom. Ali ista stgar dešava se stalna a običnim snovima i postaji dosta svjedočanstava koja to potvrđajtu Ste*ffens, jedan njemački pisao o tom predmeta priča, kako je an kao'dječak apavae zajedno sa svojim bratom 1 da je sanjao da je a nekoj samotnoj uliei 1 da ga progoni neka strasna neman ~ ne« sposoban da izusti i jedan glas, pobjegao je u velikom strahu, dok je došao do nekih stepenlee na kojima se okrenuo. Ipak bio je bez daha od straha i od brzog trčanja. Zvijer ga je sustigla, na­pala i strašne ujela za nogu. On se probudio sa krikom i otkrio je, da ga je njegov brat uštinua sa nogu.

Biahera, jedan drugi njemački pisao, priča događaj o nekom čovjeku, kojega je probudio jedan hitao, ali koji je tok davao u budno stanje kao KRAJ. dugog rtarr sna. U tom snu on jo postao vojnik, bio je zarobljen, dovoden pred sud, asuđon A konačna ubi« jen. Cijeli je dugi san Izazvao tek hitao tek u čaau buđenja. Ima* mo jaŠ jednu priču e jenom čovjeku, koji je zaspat, dok je puši© cigaru. Nakon što je sanjao Život pun doživljaja đufc; mnogo godina, probudio te i vidio, da jUTi|sgte»x«tgam njegova aigara joi gori. Takve autentična slučajeva maže se umnožiti do beskonačnosti.

■» i6. Njegove sposobnosti za dramatiziranja

Jadna druga pažnja vrijedna osobitost Xge-a osim njegovog tranaaaiantalnog mjerila vremena, parizlazi Iz jadna ed ovih pri­ča i te ja učestalost ili radije ćemo reći « običaj trenutna dra- - matizaelje.

Neka sa na ta gleda u slučajevima hltea 1 štipanja koje sam , uprava tep«iilz> ispričao, a fizički događaj koji je esebu stvarna probudio, pojavljuje ae kao konačni ofekst msgmz nekog zna, koji sa prividna proteže kroz znatna vremenske razdoblje, iako ovaj san ja izazvao tak ovaj događaj. Dakle« vijest o takvom fizičkom doga­đaju, jednom iirapatu ili jednom dodiru, moraju Živa! prenjetl mozgu i za ta trebaju odrađena vrijeme, svakako sama dijelič sa- ; kunđe, ali Ipak jedan iznos vremena, kej i se da Izračunati 1 mje- *it i izvanredno finim init rumen tima, kakvi sa upotrebljavaju kad " modernih znanstvenih istraživanja. Kge je u stanju d« spozna, -mp- ' •alatna bez utroška vremena 1 ne treba upotrebljavati žlvee,kada je izvan tijelo. Oslijod toga pttilja postaja sa ovaj dijelič ae»* kanda pija svjestan onoga šta se događa, nego 11 svijest dtlgne

18a fizički » u k . V e v em jedra predočivan vremenskem razdobolju Sini se da E{a komponira neka vrata drame 111 ređosljed eeena, koje sode na onaj efekt ko ji tek pretmdl fizičke tijelo. Kada je dakle a budnom stanju Ega apet ograničen organima tijtla9 nije nm moguće rasuđivati u sjećanjima između makaki subjektivnog 1 ob­jektivnog. Zato si umišlja da se događaj zbio tek na kraju drame u snu.

Ovaj običaj je u ostalom svojstven jedino selektivna raz­vijenim Ego-ima, kada razvitak napreduje dalje i tako stvarni Čov­jek postepena uči svoj položaj i svoju odgovornost, nadvisuje an ovaj djetinji sport* Škara se činit da upravo kao? što primitivni čovjek odjava svaku pojavu prirode u mit, da još nerazvijeni Ega—i dramatiziraju svaki događaj koji dade do njegove spoznaje* Ali a- najMEga, koji ima na svim razinama neprekinutu svijest, tako je potpuna zaposlen sa radom na višim područjima, da sa ne bavi više takvim i zeta više ne sanja*

7* Njegova sposobnost gledanja unaprijed

Jadna druga posijediea na¿normalnog mjerila vremena Bgo-a je da do stanovite mjera maže vidjeti unaprijed, ^adašnjost, preŠloat 1 do neke mjere budućnost leže otvoreni pred njim, a ka je sn razuft mije čitati* On bez šamije vidi unaprijed povremeno događaje, ko­ji su sa njegovu nižu osobnost Interesantni Ili važni, atakođer On čini manja ili više uspješne napora, da ts utlsns u »- ssbnost. Aka ml usmena u ikmzm obzir nevjerojatna teškoće, ske se redi e eblčnej osebnosti — i činjenica, 4a se Ege sam nije ni na­pela ( duhovne ) probudio,a sn jedva idziraka ima neku vlast nad ovo j lm raznim vehi klima i da sate ne maže spriječiti da se poruka ne ekrnji velovima kame, bilo to slučajnim misaonim strujama u nje- >■ govom eterlčkom mozgu ili kakvom fizičkom smetnjom, koja utječe na njegova gusto tijela - tada nije se iz svih tih razloga sa Čuditi, da Egs-ima ji taka rijetke napjeva kod svojih nastojanja* Povreme­ne uapije Ega-n utisnuti budnog svijesti nešto i tako snivač iz područja sna donese dalja jedan površni suvisli pogled unaprijed*Ali mnoga češća je slika iskrivljena, ds sa ne maže prepoznati« dok sva što je prodrla sastoji as u neodređenom osjećaju prijeteće nes­reće* Jefi mnege Češće ne dosegne ništa fizička tijela* ' \ v *\v -•/

ladikađ ae trudi, da ako so dosegne ovaj pogled unaprijed,lita mora biti čisti slučaj, jar kad bi as događaji mogli uistinu vidje­ti unaprijed, morali bi oni biti unaprijed određeni 1 tada ne bi

zs ljude bilo elobođne volje.ili čovjek nedovoljno posjeduje eleBodnu volju i sate

je gledanje unaprijed moguće samo do stanovite mjere, kake je te spomenute,

D okolnostima prosječnog čovjeka je pogled unaprijed možda moguć u vrle velikem epsegu, jer vlastitu volju nije iasvi- e do stanovitog određenog stupnja, pa je on zato prilično rezul­tat okolnosti. Njeggva ga kima dovodi u stanovitu okolinu a njen upliv je tako jaka najvažniji faktor u njegovom životu, da ae nje­gov budući tok može vidjeti unaprijed bb skoro matematičkom taj­nošću.

ika mi razmotrimo preveliki broj događaja na koje ljudi mogu eame malo utjecati svojim' djelovanjem, a s druge strane kom­plicirane i dalekosežne uzroke za evo djelovanje, to će nam I* jedva činiti čudnim, da je na razini na kojoj je vidljiv učinak aviju uzroka, koji sada nalaze se u djelovanju, može proreći a* sa priličnom sigurnošću. Tako veliki dio budućnosti, također u odnosu ne pojedinosti.

Da se to može demitl dokazuje se uvijek i uvijek ponovna i to dapače ne samo u prepetskim snovima, nego također drugim vi­dom stanovnika škotskih brda, Pestfalaaa 1 ^akaonaea kao i prosl- eanju vidovitih. Također ae cijeli sistem astrologije zasniva na proricanju djeifcranja iz uzroka, koji već postoji.

Ali ako se radi a razvijenoj Individualnosti nekog čovje­ka sa znanjem i voljem, tada proricanje ne uspijeva, jer onanije više rob životnih okolnosti, hego velikim dijelom njihov Mgjpster. Tsfto jo da su glavne okolnosti njegovog života odrađene unaprijed njegovom prošlom karmam, ali način na hoji an dopušta da one dje­luju na njegui^ način na koji on izvlači iz njih korist možda ih 1 pabjedl, to je njegova svojatvenost a rezultat ae može u najboljem slučoju proroćl koo vjerojatnost. Ova njegova djelovanja staviti će uzroke sa sroje strane, a fdkvi lanoi uzroka 1 posljedica nisu bili pripremljeni u izvornem rasporeda njegove karme i zate se ne mogu proroćl bile kakvom točngšću.

Kao analogan slučaj maže se navesti jedan jednostavan ek- aperiment iz mehanike. Ako se stanovitom snagom pokrene neka kug­la, te ni na kakav način ne možema uništiti^oslabitl ovu snagu, kada ja'kugla jednom;u" Sokratu,‘" uli'" ml možemo djelovati protiv u*▼ug kretanja primjenom neke nove snege u nekom drugom smjeru. Jod-, na ietifetaka velika snaga, koja djeluj % na kuglu u protivnom omje­ru dovodi'je u stanje mirovanja. Jadna manja anaga protivnog umjera umanjulo brzinu. Ista taka je sa djelovanjem sudbine t Jasne je,

20

daaavokom dana* trenutku je u djelovanju stanovita množina nare­ka v koje - ako au nesmetane - neetklonjlvo laasivaju određena dje­lovanja, djelovanja koja se Sine da su već* sada prisutna na vi­šim razinama i sate se mogu točno opisati« Ali također je jasne, da neki čovjek jake volje mole promijeniti ove posijedioo ako uvo­di nove enoge u djelovanje, a ove promjene ne maze obični vidovi­ti čovjek vidjeti unaprijed, prije neto li se nove snage stava ha kvadrat*

8. Primjeri keriati gledanja unaprijed

Dva događaja, za koje je nedavno čuo pisao, mogu služiti kao izvorna ilustracija za mogućnost, kako — gledanj» unaprijed, tako iutjecaju sa jednom oditfčjfaora voljom* *

Jedan gospodin, čija se ruka Često upotrebljavo za automat«' sko pisanje, primio je ovim putem nekog dana jednu vijest, ođ jed­ne poznate dame, u kojoj mu se ona tuži, da ee nalazi u neprijat­nom stanju indignacije» Gna se pripremile do održi neko predavanje 1 u predviđeno vrijeme nije nifko došao, tako da nije megle održa— ti evoje predavanje* Kada se en sreo sa tom damom nakon nekoliko dsna, izrekao joj je žaljenje u vezi njenog razočaranja* Na njege- vo iznenađenje sna au je saopćila, da ona da sada ješ nije održa­la. aveje predavanje, nege će predavati tek naredni tjedan i da se nada da se proročanstvo neće ispuniti« Ha kake se činilo nemogu— ćim takav događaj, ali proročanstvo se je dogodile* U dvoran« js došao samo jedan slušala*, prodavanje se nije održale, govornice* je bilo vrlo nerospoložena i a neprilici, upravo kao što jo auto- . metaka pisanje prerekle* Nije vidljive kakva vrsta bića js inspi­rirala pisanje, ali bilo ja očito takvo, koje se kreće na rasinl, gdje je predviđanje moguće* Heglo je uistinia^kake je to bića tvr­dili Kge govornico, koji je no taj način htio oslabiti razočaranjaisa takvom priremom.

Drugom jodnom prilikom primio je isti gospodin ns isti na­čin piemo, navodno od dame sa kojem je prijateljevao u kojem ga ono izvještova o dugoj žalosnoj ptiči njena života* Ono je navsla do je u velikoj neprilici, a cijela poteškoća petiesla je Izvorne js tečne objavljenog provoda sa stanovitim osobom* U toku tog: pro­voda (zabavo) dovelo ja so - protiv njenih vlastitih osjećaja — de tega, do izvrši odrođene djelo* Ona je dalje pisala, taka ja etpri like godinu dana kasnije nastupio niz događaja, koje se je magle prepoznati kao jasne pesljediee izvršenog djela 1 koje su Je ksnač ne navele na izvršenje strašnog i±ax zločina, koji je njen život ^

21zauvijek* ^sto kao u prvom slučaju, srao je taj gospodin skoro ovu damu, od koje je potieao taj liBt prema navodim*'* i on joj je pričao sadržaj* Ona uopće nije ništa znala o takvoj Životnoj priči, lako tesna nju učinila veliki utisak točnost navođenih okolnosti, došla je ipak do mišljenja da na tame neme ništa* Ne­te vrijeme nakon toga ipak je započeo provod na njeno največ* čuđenje i nju ae je zaklinjalo, do izvrši djelo, čije strašne posljediee su svoje sjene bacile unaprijed* Bez sjećanja na prs«» ročanstvo ona bi sigurno popustila upravo vlastitom prosuđivanja, ali imajući u vidu proročanstva, ona se je ipak na najodlučniji način svom prijatelju sa kojim je razgovarala axyx oprlo, uspr­kos svog opredjeljenja, i time ga je iznenadila i nanjela mu mu bol. Pošto se nije upustila u način djelovanja kaki je' neved** no u pismu, došlo je vrijeme naveden» katastrofe, a da se nije desile nište neobično . Moglo hi*se zaiitekazati, da se i inače :ne bi nište đecrSDo, ta je moguće,3 eli i ^ k skoTee illti-kik# -bi se točno ispunilo druga proročanstvo, to se ipak ima osjećaj, da je opomena ovim pisanjem vjerojatneiprijeSilajedan zločin«Ako je toko - to je ovo dobar primjer« kako Se “naša budućiirrfcmo­že mijenjati odlučnom voljom« " ••■Sr8---

ft* Mišljenje u simbolima

Prema jednej drugej teče! spomena je vrijedne u odnesu na stanje Bgo-e, ake se za vrijeme sna nalazi izvan tljela, nai-* me da ee Čini da misli u aimbelima, a to znači, da jodnu misu* —• ’ ako je Želi izraziti ovdje dolje, treba mnege xiječi, moše se Sge— u sapćiti jednom jedinom simboličkom slikom* Ako dskis sa dskle umu at lane jedna takva misao, taka da se lstz sjeća u budnem ste­nju, tada je se naravne mežejf prevesti* Seat* puta razumizvede dobru zadaću, ali kadkad se zadrži simbola sjećanju Vez simbola pa ide taka rekuć nepreveden iz stanje spavanje u "budne ' stanje i teke nastaje zbrka* Mnogi donoso posve |eznA obli^jA^ u ajšćenjo simbol^ i pokušavaju ovdje dolje timaČitl* U ovom slu­čaju se čini da ima svake svoj vlastiti sistem simbolegije sa se­be, lako većine snivačs se u nekim točkama slažu, Tako'u Vnit naprimjer "voda* znači teškoće kaje dolaze

10* faktori kod nastanko zna

Hakan što ama teke istraživali stanja čevjeka zavrijo- pe#navidimo,dasuelijed»ći faktori, koji sudjeluju u nsetmje-

22

nje en»T«:a) Ec* o »rakom etupnja avi^sti *d krajnje do krajnje naa-

sjetljivosti, do potpune vlasti nad mojim sposobno»tima. Ako »e približuje posljednjem stanju, to postiže uvijek potpunije svladavanje svojih snaga, koje daleko nadilaze, koje većina ođ nas posjeduje u budnom stanju«

b) Astralno tijelo, koje pulsira aa uvijek divljim valovima kame

e) Bterlčko mozak, sa svojim beskonačnim nizovima prolasećih, nepovezanih slika«

d) Fizički mozak, sa svojto djetinjom polusvješću i svojim običajem da svaki podražaj preoblikuje u slikovita oblič-i«-

Kada mi zaspimo povlači »e Bgo sam u sebe i ostavlja svoja različite svoje slobodnije nega inače, ds id«. svojim vlastitimf »a j' «jputovima« Ali, liti kao znamo, je vlastita srijeat ovih vehi kala vilo neraztij ena, koo što se pokazuje a takvim prilikama. K tome ae još pridodaje da je svaki od tih faktora tada mnogo osjetlji­viji sa utiske nege 11 obično« Hi imamo daklo malo rrazlega Čudi­ti se da je sjećanje ili rezultat svih raznih djelatnosti kod bo­denja većinom tako zbrkan« ^ajto da sada vidimo, kako treba prs«» suđivoti pojedine vrsta mfcx sna ed ovih predočenih stanovišta.

T. 89DTX

1« Pr— at vizija» To ja jedan događaj kaj i »sprava uopćo ne treba smatrati anam. *eku činjenleu, koja je valna sa Ega ili moi— da jednu divnu slika koja oduševljava, keja ohrabruje i jača, Ega vidi dapače na svojoj višoj raaini prirodo, ili jadno napredno bi­ća pronose na Ega predođbn o toma. Sretni oni kojima se pajavi tak­va vizija aa davaljnem jasnoćom, da melo prodrijeti kros ava zapre­kasli lažan često ae utisnuti u budna sjećanja«

"2* Prarački aan . Ovaj san moramo također pripisati Sge-u, koji sam vidi unaprijed ili ga aa sbavijesti a nekam budućem do« gađaju, a nm kaji događaj an Želi pripremiti svoju nižu saabnestU SakuT jedan san može povremene, odgovarajući apaaobnoatima Ego-a, sam shvatiti činjenice i -ove utisnuti fizičkom mozgu 1 to prilično - jaano i točno« Kadkada-je događaj a kojom aa sanja asblljnog karak« tora, kao na pr, smrt ili nesreća, ItaJce da je sa Ega iaotir/j'asan da ta anivaču utisne u mozak, ipak u drugim slučajevima je događaj koji ae proriče prividna nevažan i nama je teška shvatiti, zašto

23■e Ego uopće trudi oko toga. Naravno da je uvijek u takvom slu­čaj a činjeni«*, koje bo sjećamo samo neznatni dio jedne mnoga obuhvatnije vizija, Ćiji ostali dijelovi nisu došli dilje da fi­zičkog mozga.__ Često se proročanstvo treba shvatiti kao upozorenjei^nedostaju primjeri da se je uvažila opomenu i time se BnivaS sačuvao od štete ili smrti. TJ većini slučajeva neravne se nije uvažio ili se nije prepoznalo njene pravo značenje, dok nije na**- stupilo ispunjenja. U drugim slučajevima se pokušaj, da se djelu­je na moć predođbe, ali usprkos toga dovele su ©kolneati,na koje ae nije imale nikakvog upliva u unaprijed prorečenu situ­aciju, usprkos suprotnih pokušaja«

PrliŠae o takvim proročanskim snima ima tolika mnoga, da će ih čitalac lake naći u knjigama, koja obuhvaćaju takav predmet. Ja ovdje navodim jedan primjer koji aa zbio nedavna, a is knjige W.T. Stead-a (Istinske priče e duhovima) str.77**

Junak priče je bie neki kovač u nekom mlinskem ureduju, kojeg je pokretao vodeni kotač. On je znao da kotač treba popra­viti 1 sanjao je neke noći da će ga na kraju dragog dana zadržati, poslovođa, đa popravi kotač, da se je njemu »makla noga 1 đa je dospjela između oba kotača 1 tako sa ozljodlla, da ju je morae> amputirati. Drugog d n u jutra ja kovač xp pričao ženi svoj san i poduzeo je da će otići takova ga se noće moći pozvati da Izvrtši popravak.

£a vrijem« toga dana najavio je poslovođa* da se kotač treba popraviti, kada radniol navečer odu, sli kovač zaključi, da mm prije večeri potajno ode. On je pobjegao u neku šumfc u snsjedat- ▼i 1 zamislio jo tamo sakriti se u guitaru. On je došao na neko mjesto, gdje je bilo uskladišteno građevno divo, koje ja pripadala mlinu i primjetie ja, da je jedaam momak htio ukrasti nekalika ka- mada drvet« iz zalihe, - akle slijedi« ga je, da mu etme ukradena vlasništvo 1 pri tome je defiaa^takvu žurbu da je zaboravi« svoje namjere i prije nego li je primjetie, našao se je psnevo kad mllnsg uprava kada au ga radni«! napuštali.

Sada nije megae vratiti ae neprimjećen 1 i«što je bio prvi kovač, mara« je ići na kotač, ali wk je psđuzee da more biti naročita pažljiv.Ali uapkkoa svega opreza njegova se noga Vmaknala 1 došle Između dva kotača kok» je sanjao. Noga je bila vrlo zgnje­čena, te su ga mata 11 odvesti u belnieu,°Bfrs*iferd# gdje mu je noga amputiran»/isnad kalj ena. Saka ae je posve tečne Ispuni# proročan­ski san. '

-*n

24ž

3* Simbolički etn.I taj san je djelo Ego-a. Njega ae može smatrati manje uspješnim Trstom prethodnog sna, jer on je uvijek samo nepotpuna ispali pokušaj da se prenese neku obavijest u od­nosa na budućnost*

Jedan primjer ove vrate ana opisuje Sir Noel Faten »; jednom pismu na Mrs* Crema* koja ga objavljuje u knjizi s* Noćna strana prirode11 str.54. Veliki umjetnik pišeš

"Šan moje majke je kako slijedi: ona je stajala u nekoj dugoj tamnoj galeriji, na jednoj strani nalazio se moj otac, na drugoj moja najstarija sestra, tada ja sama i ostali Slonovi obi­telji po starosti« Svi smo stajali mirna i nepokretne. Konačno je došlr> unutra neočekivane NEŠTO, Što je sa svojem ljutitom sjenom, koja je baeala ieped sebe svu tMvijalnost sna obavile u atmosfe­r a jakog straha* To je ušlo, prešle je tri stepeniee u komoru uža­sa, a moja je majka osjećala da je to bila. smrt«

Sjena je nosila na ramenu tešku sjekiru i majka je mis­lila, da je ejena došla, da sva njenu malu djeeu uništi jednim strašnim udareem. Uskoro je sjena zgrabila moju seatru Aleksa n d*»- ru iz reda i bacila ju je između sebe 1 majke* Sjena je uzđignhla Isjekira 1 naciljala udaree na miju seatru Katarinu — udarao, ko­jeg £s moja majka nije mogla sadržati, iako je zo tu svrhu zgra­bila neki stolac* One jc osjećale da ne može stolac baciti prema obličju, a da ne pogodi Aleksandru, koja Je amo tamo bježsla iz­među nje i strsine pojavo*

Sjeklba udari i siromašne Katarina padne pogođeno*I opet uzdigne neumoljivo pojava sjekiru nad glava mo­

ga brata, koji Je bio slijedeći po reda. Ali sada je Alokaandro nekako nestala Iza okrutnog gosta, o moja majka bacila je sa jedi­nim krikom.atolas prema glavi ajeno* Ona noatano a moja mfjka probudila«

Protekla su tri mjeaeea kad je sv* tri djeteta sah- vatlo Šarlah* Moja sestra Katarina umrla je skaro sdmah - žrtveva- na, kako je mislila maja majka u svojoj boli, radi njene prevelike bojažljiveetil so Aleksandru, sa koju se činilo da je lebdjela m mnoga većoj opasnosti. Proročki san se djelomično ispunio*

X Jmfr t>lo na pragu smrti« napuštan od liječnika, ali nm 4 *d migam* •sdravljenje*Ali -ia mo|p liraVa boj ola utslika viša, lako je nj egsgo stanjo '.bi-, - 'la jedva opasno* Ali ona je vidjela nad njegovan glavom lebdjeti V vizionarsku sjekiru* Ona ae nije mogla tečno sjetiti de 11 ga je udarao pogodio ili ne, kad je pojava nestala. Moj se ja brat opore*

25vi», «11 je imao recidiv i konačne se spssis živ 1 zdrav,

ali Aleksandra ne. Jednu godinu i deset mjeseei kilo je dijete belj'ežljlve - i ja sam držao njenu malu ruku, kad je umrla » ta­ko se ispunio san.

Značajno je, kako pe je točno obistinila^ simbolička scena u pojedinostima, dapače, pretpostavke žrtve od strane Ka­tarine za Aleksandru, do raznolikosti njene smrti.

4. Živahan povezani san.Taj san je kadkad više ili manje točno sjećanje na jedva istinito astralno iskustvo, koje je Ego učinio na svom putovanju izvan fizičkog tijela. Češće je to dra­matizacija jednog beznačajnog fizičkog utiska dodira ili zvuka putem Ego-a ili drMfft izaći ja neke misli, koja je slučajno prola­zila i eteriČkl mozak ju je prihvatio.

Primjeri takve vrste snova se se već naveli i ima mnega - takvih, također i onih od prethodne vrste. Ml možemo ovdje t»fr dodati jednu anegdotu, keju navodi Andrew Leny u knjizi *Snovi 1 duhovi" str.35* Ona priča o izvanrednom francuskom liječniku dr.Srene'đe Boimont-a, koji je priča iz vlastitog znanja.

Gđa C«, jedna vrle senzibilna dama, živjela je prije svog vjenčanja u kući njenog stries.D. jednog znamenitog liječnika i člana instituta. Njena majka je u to vrijeme bila no selu 1 oz­biljno se rszbolila. Jedne noći sanjala je mlade djevojka, da vi­di svoju majku, - blijedu i blizu smrti, naročito žalosnu zbog odsutnosti njene dvoje ijeee : jednog koji je tsda bis i Španiji kao svećenik i druge <eno samoj) tada u Pariza.

fads je čula sveti svoje krsno ime "Charlotto"T 1 vidje­la je u snu, keks su ljudi dovoli is pokrajne seks njenu vlasti­tu malu nećakinju, njezine kumče Chariot tu. Plijentioa je jednim zao kom dala na znanje, da nije željela vidjeti svu Ckarlottu, ne­go svoju kćerku u Parita. Ona js bila vrle žalosna, pala je unat­rag 1 umrlu.

Slijedeći dan opazi njen strle njeno melanholične raspolo­ženje i sn joj prizna da je njeno majke umrla. Nakon nekoliko mje- seai, kad jo njen ujak bis odsutan sređivala js ona njegovo papi­re, za koje nije volio da ih netko dira. Između tih papira bila je jedne plime, koje je sadržavale isvjoštaj o smrti njena majke koje so sadržavala sva pojedtfcsotl, kao u njenom snu.D.gojnl-

jo pokazao pismo, jer js misliti ds će joj nanijeti bol. " “. .ladkad so neki vidoviti san odnosi na mnogo nevažnije

stvari nego li jodnu smrt, kao u slijedećem slučaju, koji navodi dr* T.S. Lee u "Pogledi u sumrok" str lo8. Jedno majka aanjala je da vidi svoga aina na nekom brodu koji js Čudna oblikovan, kake

m s

0tojl pokraj jadnih ljestvi, koje vode na vidu paluba. On izgleda silno blijed i kaže joj vrlo Žalosno x"Majko, je n» moju nigdje spavati", Nakon određenog vremena dođe pismo sd njenog sina u kojem daje skicu čudnovatog broda, koja pokas a» js fc ljestve koje vode na viču palubu. On također opisuje, ka­ko na određen dan ( dan njenog sna ) je oluja skoro uništila njihov brod i njegov krevet potpuno promočila, a izvještaj za­ključuje riječima! "Ja niBam mogao nigdje spavati,"

Potpuno je jasno, da u obim slučajevima snivači su uistinu u svojim astralnim tijelima uslijed privlačne sile lju­bavi i brige za vrijeme sna doputovali onima, čije su ih sud­bine tako jako zanimale i tako su jednostavne postali svjeds- el raznih zbivanja, kada su se desila.

5, Zbrkani san,Ovaj na nadaleko najobičniji san nas- taje, kako jo već navedeno', na razne načine. To je manje ili više savršeni pregled niza nepovezanih slika i nemogućih preo­blikovanja, koje izaziva besmislena automatoka djelatnost mozga, ili također odraz slučajne misli, koja prolazi eteričkftm mozg­am, Ako seaaan mješaju bilo kakve putene slike potiče te od vječno nemirne plime kama, Nožda od jednog nodražaja ili nečis- ] tog upliva astralnog svijate ili je to nepotpuni pokušaj dra** matizlranja od strana nekog nerazvijenog Sgo-a, Većinom je pos­ij edioa nerazrjefiive veze svih tih utjecaja zajedno. Način kako se odvija sva zbivanje, postati će možda jasnije, ako izvjeatl- me • nekim pokusima u stanju ana, koji su nedavno održani u Londonskoj Loli Teozofskog Društva pomoću nekih.vidovitih istra* šivača medurnjenlm članovima.

TI. H09] < ¿s n.« L Dl STANJDJ SNOTA

Specijalna točks ovdje djelomise opetovanih eksperiaena- ta bila je, da istraži, da li je moguća Sgou nekog snivača ■- tianuti dovoljna neku sliku, da bi as amagućilo tom Sgo-u kod buđenja sjatiti ae na tu sliku i vidjeti koje zapreke staje na putu tem sjećanju.

Prvi pokus je izveden sa jednim abičnlm Čevjekom as malaodgoja i gruba vanjštine, jednim čavjakom tipa australskog ev- / čira,'čije'astralno -tijela je skoro bas oblika i lebdi aa vri- j ama ana nad njegovim tijelom. Svije et gustog i at sr iČkog tije­la je de~stanovite mjere reagirala na vanjska podražaja na pr. dvije do tri kapi voda potaknulo ja u mozgu ( laka naŠta pola­gano) aliku anaŽneg pljuska. EteriČki mozak napustiv prepuštaš

je kas obično pasivno beskonačnu struju nepovezanih misli» ali tu i tono je reagirao na neke od tih vibracija, ali kako se činile na vrle tromi način. Svjesna misao neke drage osobe mogla je na lebdeče astralno tijelo neke druge osobe atjeeatl u svako doba da jedva vjerojatnom lakoćom. Tada se pokušavale odvući astralno tijelo na neku udaljenost od tijela koje je le­žale u krevetu. Ipak rezultat je bio, do se je kod udaljenosti više od nekoliko metara u obim vehiklima pokazala znatna nevolj** kost i zato se moralo napustiti pokus, jer sbaki daljnji poku­šaj bi čovjeka probudio i to dapače u stanja velikog straha.

Nadalje so je izabralo neki tropski krajolik, jedan ve- čanstveni divan pogled sa vrha nekog brijega - i eksperimentat­or je projisirao živahnu sliku krajilika u snivajuću svijest:, koja ju je prihvatila 1 promatrala, iako"na prigušeni, apatiČ-■ .. “ ‘Trni ■ ' % " 'm ■ * ■ni, ravnodušan način. Nakon što mu se dva slika neka vrijeme držala pred očima, probudila ae tog čovjeka, da se vidi, da 11 so on toga sjeća kao san. Njegovo pamćenje nija zadržalo ni trag te slike 1 osim nekih kamičkih pobuda vise životinjske vrate ni­je on iz apavanjs uopće donio nikakve sjećanje.

Smatralo ae je da bi možda stalna struja misli, koja s±m struje kros mozak mogla biti zapreka. Ova bi struja magla možda advratiti, da bi eterlčki mozak postao neprijemljiv sa viša principa. Tato ao je, kad je čovjek ponovna zaspao, izgradila magnetski zid oko svoga tijela, da so spriječi pristup struja 1 pakua se Je ponovit. Pašta ae eteričkem mezgu na taj način oduzela uobičajena misaona hrana'pečeš je vrle polagana i sanjan ski sam iz sebe slikati slike iz života teg čovjeka, a rezultat je bit tečno isti pamćenje u odnesu na krajolik je bllm prao- 1 na, laka je imao jedni određenu alutnju a tome đa je okružen •kolnootima Iz njegovog ranijeg i±±* života. Zato smo sa pdrek- 1 li daljnjih pokusa sa ovom oaobom kao beznadna. Bile je jasna da ja njegov Sge premalo razvijen, a kamičkt vehlkl pre~jak, a 4a Ima nada vjerovati u bilo kakav uspjeh.

Jedem drugi kaanlji pekua aa istim Čovjekom nije bie taka posve bezuspješan. Slika kaje mu ae ovaj puta prikazala» bila je jedna uzbudljiva seana rata, jar je takav predmet prlhva

V; - "tljlviji Jza čovjeka njegovog tipa, naga li neki krajolik. Ovpj ¿.j vBge je aaiaxiiJaaiprikTatia nedvojbena prihvatio as većim sini« manjem nego ‘li krajolik, a Ipak - kada so Čovjek prebudie, nve je otišlo. Oatala je samo neodređena ideja, da aa Ja barla, ail 1 gdja i radi čega, ta je posve zaboravio. i

27

28Koo slijedeći objokat sa pokaš« izabran je maškara« mnog« Ti­šeg tipa - maškara« sa moralnim naćinom Života, dobrog odgoj«, inteligentan, čovj«kočijublv, £irokeg vidokruga i visokog čaato- lj ubija. U ovom slučaja rangiralo j« gust* fizičko tijel« tr«B- natn« na pokus sa vodom sa veličanstvenom slikom strašnog oluj­nog nevremena, a eterlčki mozak izazvao je asocijacijom čitav niz živahno predočenih scena. &ad je ova struja prošla, započe­la je strujati obična straja misli, ali mogla se jasne »paziti da je mnogo veći di« misli pobudio odgovor u tom eteričkom moz­gu, a također da je reakeija ovih vibracija bila mnogo jača 1 u svakom takvom slučaju se je priključil« množina misaonih nizo­va, koji su kadkad isključili struja izvana zajsias za jedno znatno vrijome.Astralno tijelo ovo osobe bilo je mnogo određenije usvojim obrisima stvarno približno slika, i prilika fizičkog ti­jelo.Dok je kama bile odlučno manje djelatna, izražavao je Ego sam mnoge viši stupanj svijesti. Astralno tijelo se je u tom slučaja mogle odvući do udaljenosti ed više kilometer« od fizič­kog tijelo, očigledno bez najmanjeg »sjeto nemire ni u fizičkom, a ni u astralnem tljelk.

Kada se je tom Ego-u pokazao tropski krajolik živahno je to prihvatio i znao je to odlučno cijeniti. Bgo je iazrpiz crpio njegovu ljepotu oa oduševljenjem, Kokon tog« što ee je muškarac neko vrijome divio krajoliku, čovjeka a« probudilo. Ipak uspjoh je ponešto razočarao. On je znao da je imao lijep san, ali mu je bilo poov« nemoguće, da ae prisjeti pojedinosti. Ono malo od­ređenih odlomaka, koji su oo sadržali u našim snovima, bili au rezultati upravo eterlčkog mozga. Sa njim« se je ponovio pokua, kao i kod drugog čovjeka, nakon što a« je izgradilo zaštitni mag­netski zidili jedna ljuska nalik kučištu oko tijela, također i u tom slučaju izazvao jo eteričkl mozak slike iz sebe samoga.'Ego je prihvatio krajolik oa još većim entuzijazmom, nego 11 pr­vi puta, prepoznao ga je odmah kao pogled, koji je već jodnom vi­dio 1 promatrao je točku po točku vrla oduševljena, pun oduševe ljenja zs njenu ljepota, Dok jo Ego na taj način uronio u promat­ranje, Zabavlje» a« njegov eterlčki mozak ispoff! njega tim«, da se prisjećao slike iz njegovog školovanja. Hajistaknutije j« bi- li aieoiB ilal, tlo jo bilo.pokrivano snijegom e on inekollko^ njegovih prijatelj « grud»ii ok sob na igralištu. Kada «P^at ja«2 ka ponirno probudilo, bio je uspjeh posve čudnovat. O n j # ^ “«*“'živo sjećanje da jo stajao no vrhu nekog brijeg«. On a«'jir divio prekroanom krajoliku 1 imao*jo dopoćo posve .jesno pred »Čime,«11 umjesto prekrasnog tropskog biljnog svijeta, koji je udijelio

29

stvarnoj aliai takvu bujneat^vidio je okolinu sasvim pokrivenu anijesam i Sinila mu sa, kao da sa velikim oduševljenjem uži­va u panorami, koja se prfcžala pred njim. Kao ste se to u sno­vima taka Seato deiava da se kao izmjeni panorama, tako sa ta desila i ovom čovjeku, pa se je iznenada našao u atarom Škols­kom dvorištu i srudeo ee sa starim zaboravljenim školskim £ dru­govima, na kaje nije mislio veđ i godinama.

T U ZAVRŠETAK

Ovi pokusi pokazuju vrlo jasno, kako dolezi do toga daje sjećanje na naše snova tako česta kaotična.1 nepovezane.Oni također objašnjavaju utaj prillai, zašto neki ljudi, kad kojih je Ege nerazvijen a kama jak, uopće ee nikad ne sjećaju svojih snov» i mašta mnogi drugi sama tu i tama, kod povoljnih

okolnosti su u mogućnosti zbrkana ae sjetiti noćnih doživ­ljaja. Mt iz njih učimo, da ako neki čovjek želi korist u bud­noj svijesti a omam što Ege saznaje za vrijeme ana, je za njega apsolutna petrlba, da dobije vlast nad svojim mislima, te da; nadvlada svoja kamičku prirodu i da upravi svoj um na više stva­ri. Ako si uzme truda da se nauči u budnom stanju na suvisli. ii. koncentrirani način mišljenja, škara će otkriti, da se prednost, koju tamo postile ne pokazuje se sama pa danu. On mora naučiti svoje mioli držati u granicama - 1 mora postići da je jednaka dabar vladar mislima kao i nižim strastima. On sa mara truditi ■a strpljivošću da konačna postigne potpuna vlast nad avojlm mislima, taka da on točna snađe, šteen misli i radi i čija su to misli. On će taks otkriti, da njegov eteričkl momak, oka ja treniran da sluša jedina patlaaja Ege-a, ustrajati u miru, ako ga sa ne upotrebijava• Eterićki mozak nije viša prijemljiv ma alučajne smetnja lm aaeana misli, koji nas ikružaje i taj mozak više nije sklon reagirati na njih, taka da nije 1 dalja nepristu­pačan za upliva manje materjalnih razina, gdje je uvid dublji fc prosuđivanja istinitija, nego je ovdje dalje.

Tršenje jednostavna vrata magije maže pomaći nekom čmmjeku kod treniranja mozga. Slike, kaje maazk razvija asm lm soba, ka- da/ je iefcljučie-vanjakn struju misli, su sigurno općenito manja prikladna,daspriječa sjećanja na iskustva Ege-a, nego li Šume— ća miaaena rtroja mama. Is teg raslega isključivanje ove bušaće -S-V struj#, keju ma mobom nosi mnogo zla 1 dobra, kao takva nijo va- ian korak naprijed prema cilju, koji so Želi. A ta važno maže ee - postići bez.velikih teškoćs. Čovjek neka misli, ako se legne .

30 “0

aparati/ aa aura,¿kaja ga akruiujes an hoče anergiČno, da vanjs­ke paklom» plahe sva a ar e postana kučište, koje ga štiti protiv upliva 1 uznemiravanja la hana, 1 auri5ka materija 6e slušati njegova velja. Oko njega če se u stvari stvoriti jedna kučište, a stroja odšli če se isključiti (ep.p. na njemaČkis a časopis«! VAHAN - islasia mjesečne u Londonu krajem 19 stolječa — daje Leadheater uputu sa izgradnju ovog kučišta^ ovaj slijedi a do­datku), ~-

Jedna druga točka, koja proizlazi iz naših daljnjih is-itrežiranja, bila ja dalekosežne važnosti, paaljednje misli čov­jeka, prije nego li utone u san. Xe je jedno razmatranje, na ko­ja večina.ne đo&fe, a ipak Ima ova posljednja misao fizičke, du­ševna i moralne posijedlee "za ljude*rMi smo vidjeli, kako je pasivan čovjek.za vrijeme.sna i kake se.leko može utjecati na njega u tom stanju.'Khd prelazi a ta stanje, s njegova su misli upravljeno na visoke i svete stvari, sn se okruži sa elementa*- nim pateneijalom snage, koje kod dragih stvaraju slična misli.U Hjegev je om otvoren mm utiska odozgo, a zatvoren za fetiske ni­že vrsta, jer an je djelatnosti uma dao p»t pmaari smjer.

Ake a protivnom slučaja zaspi zaposlen nečistim mislima, privlači na sebe sva gruba i zla stvorova, koji mu dolesa bliza, dok Ja sam aznemiren divljim valovima kama, koji ga čine slije­pim sa poglade i gluhim za tonova nm višim razinama. Svi oz­biljni teozofl. trebaj & sata spraviti «vaju pažnju na te, da us­mjere svoje misli na uzvišene visine, keje mogu desači, prije nego JLi dopuste da ih nadvlada san. Jer neka sa v promisli da ona, šta ispočetka se čini samo snom', mogu biti dvori, koja do­puštaju pristup enimjf višim područjima, gdje je jedina magača prova vizija*Ako ae aa sojom dušom stremi-stalno prema gore, njezine če se čutila polagano pačati razvijati. Svjetla m kamari— eama če gorjet! sve svjetlije i svjetlije, dok konačne neuspas- tovi punu, neprekidnu svijest i onda — an nače viša sanjati* Jar tada leči da spavati, nače sa njega značiti utonuti u zatvor, ne­go jednostavne sračajučl, radostan i jak ači u onaj poniji, pla- menitiji život, gdja omar ne nastopa nikad, gdje duša trajne ras­ta, dapače ake prevedi *ijele vrijeme a služenju* Jer slaženje se vrši Velikim Majstorima, a Velike mada ča, kaj u mu anidaj uj a t■-'■Čfsa svom .raspalaiivam rs¥ai^m pomagati na 'njihovom djalu^c^^:ni>‘ 'kad na prosta je,••m ta je unaprijediti i vaditi jrasvitak 3Si>vj čanstva.' ? '> -\J.

J :e .

DODATAK ~ VČasopis «VAHAM» T. 8 mart 1896, str.TT

pitanje (267) * u odgovoru na pitanje 259, koje se je odneai- lo na snove, objpanila je A.B. (gđa KRNIŠ BESANT), da u±u* utisei,

time, da stvori aeaora - kućište ili ljaeka ©ko tijela« la čega ee sastoji to kaČište i kake ga se najbolje maže načiniti? Da li ono obuhvaća fizičke kao i astralno tijelo?

C«W.L.(Leodbeater)t Ovo kučiŠte može se načiniti na razne na­čine i i* različitog materijala, već prema određenoj svrsi. Neki čovjek, koji a punoj »vijesti prelazi iz svog fizičkog tijela* a duševne (majavi rupa) ostavlja kako fizičko tako i astralne tijelo iza sebe. Zato se čini vrle vjerojatnim, da svoje tijelo zaštiti time, do površinu astralnog tijela zgusne do stupnja nspuobojnesti, iako on jednako lako meće oke njega učiniti vanjsko kućište iz ma­terijala, koji mu stoji na raspolaganju u oceanu astrala i te dapa­če u svakoj željenoj gustoći« Na sličan način čipiti će i enajip koji svjesno izlazi u svom astralnom tijelu, iako će u tem slučaju kućiš­te iz eteričke-fizičke materije vjerojatno doBtajati za njegovu svr­hu« Jedna isto tako uobičajena i djelotvorna metoda sastoji se u te­mo, da Be koncentriranim naporom volje stvori umjetni elementarni oblik, u svrhu da Čuva tijelo. Jedno tako »tvoreni elementarni oblik, je pažljivi i izvanredno djelotvoran pas Čuvar. Onaj, koji svjesno djeluje na astralnoj razini, ali koji je još nesposoban da je pre­nese natrag na drugu razinu, on ima izbor između dviju metoda« On može stvoriti prije spavanja prije spavanja ili jedan umjetni ele­mentarni ablik, kae šta je uprava spomenut*, ili može prije nego li započne svoje putovanje i napusti svoje fizičko tijelo, oko njego provući kućište od komprimirane astralne malarija masa« Onaj čavjek, koji na astralnaj razini nije jaš jako svjestan i zata nije u polo­žaju, da ae udalji od m j t svoga tijela, možda ća otkriti, da je sa njega najlakše da se zaštiti, kad se legne time^da mieli na aura, koja ga okružuje i energično želi, da vanjska ploha ove aura tvari jedno kučište, da ga štiti ad doticaja vanjskih upliva« U tom sluča­ju ća aurička materija poslušati njegova ml&Li i stvoriti će se jed­na kučišta, a njegovi odnosi neće se mat sr jalno mijenjati, kado soc' on u svom astralnom vehikln povuče iz svog tijela, jar pošto on ma­že lebdjeti samo poava u blizini tijela, ta sbahvaća njegove kućiš­te oba tijela« Oni, koji nisu ±s ta specijalno studirali ne rasumi- ju užasnu, skoro svemoćnu snagu misli i ne poštuju ja. Kada hi ljfc- di sam* mogli shvatiti do kojeg stupnja imaju moć da preoblikuju se-j be

koji utječu izvana na um, mogu se isključiti

i svoja okolina patom stolnih čvrstih misli» to Ih ne bi dolje zadovoljavalo, do ostona takvo nerazvijeno slabo biće kao ££» je to većino ljudi.

Jod važnije nego li stvaranje jednoć kućišta prije spa­vanja je postizavanje apsolutnoj nadvladovanja mtfd mislimtf. B» time postaje neprijemljiv za srtuju slučajnih misli oko njega i reagira samo još na potioaje svog vlastitog Tišeg Sebe. (Xgafe$__ (Ego-a).