Kako pre(o)živjeti početak studija

2

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

10000 Zagreb, Mirogojska cesta 16

Tel: 01 4696 281 ili 01 4696 280

e-mail: skolska@stampar.hr

Autorice:

Prim. dr. sc. Marina Kuzman, prof. vš., dr. med.

Marija Posavec, dr. med.

Tisak ove brošure omogućio je Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo

2 1

Odlazak

2

Odlazak na studij je istodobno i izazovan i zastrašujuć događaj. Lako je probdjeti noć uz računalo ili mobitel tamaneći tone nezdravih grickalica ili opetovano tulumariti do mamurluka. Pronaći kako što bezbolnije i djelotvornije odrasti – to nije uvijek lako.

Stariji (ili odnedavno bivši) studenti će se zaklinjati da im je to bilo najbolje razdoblje u životu i okrutno vas zadirkivati zbog neke zebnje ili dvojbe. Naravno da je to djelomično istina, ali nemojte smetnuti s uma da su i oni imali slična razmišljanja pa čak i strahove koje su zbog selektivnog pamćenja potisnuli i „zaboravili“.

Desetci tisuća studenata, od kojih neki prvi put, pakiraju torbe i spremaju se napustiti stan, kuću, roditelje, braću i sestre, prijatelje, ljubavi i krenuti u neki drugi život. Naravno da je razumljiva želja mladih za promjenama i nezavisnošću novog života, ali napuštanje udobnosti roditeljskog doma nosi određenu neizvjesnost i tjeskobu čak i za one najsamouvjerenije.

Kako organizirati ne samo stanovanje već i prehranu, raspolaganje novcem i ostvariti akademski uspjeh i poželjan društveni život – izazovne su, ali i zahtjevne zadaće.

Stoga nije nerazumno posvetiti određeno vrijeme promišljanju o svim mogućnostima, pretpostavkama i mogućim zamkama te odvagnuti prednosti i nedostatke određenih izbora. Planiranje i predviđanje, kao i razgovori s onima koji su većinu situacija već iskusili može smanjiti tjeskobu i stres te nepredviđene nezgode.

Jedna od prvih odluka je hoćete li stanovati u stanu (sobi) ili tražiti smještaj u studentskom domu. To naravno ovisi i o objektivnim okolnostima, mogućnosti dobivanja doma, financijskom opterećenju obitelji, mogućim cimericama/cimerima, okolnostima raspoložive rodbine ili druge potpore, ali ipak ponekad postoji i mogućnost samostalne odluke.

Kad maturanti i drugi kandidati biraju koje će studije staviti na svoju listu prioriteta, mnogi razmišljaju i o samom gradu u kojemu se ti fakulteti nalaze. S obzirom na to da nekome teško pada udaljenost, isti će se potruditi upisati faks koji im je u rodnom gradu ili vrlo blizu, tako da svaki vikend mogu posjetiti roditelje i prijatelje koje ostavljaju za sobom. No, dio ipak razmišlja tako da idu što dalje od obiteljskog doma kako bi stvorili neki drugačiji život.

2 3

U blizini kuće

Ako ste vezani za svoju obitelj i imate mnoštvo prijatelja koji neće upisivati fakultet pa ostaju u vašem gradu, onda biste svakako trebali birati studije koji nisu jako udaljeni od mjesta u kojem ste odrasli. U tom slučaju svaki vikend ili slobodan dan možete iskoristiti za odlazak kući.

To je posebno dobra odluka za osobe koje inače nisu baš samostalne te im treba pomoć prilikom pranja odjeće ili kuhanja. Također je velika prednost što raspoloživi novac ne morate trošiti na sve ono što nalazite kod kuće, čak i kao higijenske potrepštine ili sitnice svakodnevnog života.

Mali nedostatak je što roditelji praktički zadržavaju kontrolu nad vašim životom, imaju uvid u ritam studiranja, čak i bez loše namjere upliću se u svakodnevicu pa mogu i nenajavljeno doći u posjetu onda kada vam to baš i ne odgovara.

Daleko od kuće

Upišete li fakultet koji se nalazi u gradu udaljenom 5, 6 ili više sati od vašeg mjesta, velik nedostatak je što vam je autobusna ili karta za vlak skuplja, a i ne možete skoknuti doma svaki put kad se zaželite obitelji, mamine kuhinje, prijatelja ili vlastite sobe u domu.

Kad ste daleko od očiju svojih roditelja, onda je sasvim logično da više uživate u slobodi jer znate da skoro ne postoji šansa da ih sretnete ili vas posjete bez prethodne najave. No, kad se odluče obići vas, onda se obično radi o nekoliko dana intenzivnog druženja i provođenja vremena zajedno.

4

4 5

Nezavisnost Nema boljeg načina za učenje kako biti nezavisan od nalaženja u situaciji u kojoj se morate sami snalaziti i to među drugima koji su u sličnom položaju. Upravo je to prilika za učenje od drugih, ali i za spoznavanje kako je dobro a istodobno i komplicirano kontrolirati vlastiti život.

Suočite se s činjenicom da imati 19 ili 20 godina nije najlakša stvar na svijetu. S druge strane, većina ljudi vaše dobi, ali i onih stariji, zaklinjat će se da je razdoblje studija pa i dob do 30-tih godina naj-bolje razdoblje života koje postoji. U tom razdoblju se postiže obra-zovanje, stječe određena nezavisnost i samostalnost, počinje raditi, zaljubljuje na kraća ili dulja razdoblja (ponekad za život), odlazi u druge gradove ili druge zemlje.

S druge strane, to je i razdoblje u kojem su moguće loše odluke, financijski gubitci, emocionalna razočaranja, usamljenost, osjećaj nesigurnosti o svrsi i ciljevima. Kako je doživljavanje u tim godinama vrlo intenzivno, i dobra i loša zbivanja se duboko pa i predimenzi-onirano proživljavaju i mogu determinirati dalekosežne odluke te zbivanja važna za život.

Nije pretjerano utješno što većina ljudi proživljava slično, što je osjećaj bespomoćnosti ponekad univerzalan i na kraju što će se pretjerana percepcija proživljavanja s godinama smanjiti. Ponekad ljudima treba pomoć sada i ovdje.

6

NostalgijaPočetak studija može i za najsretnije, najzdravije i ljude s najvećim samopouzdanjem biti vrijeme zamki.

Najprije, neminovan je stres zbog većih zahtjeva za rad i učenje. Zatim, izazovi zabave i novih druženja nije nezanemariv – i kao izazov, ali i kao otežavajuća okolnost za koncentraciju na učenje. Prijatelji, a možda i ljubavi koji su ostali kod kuće ili se razišli po nekim drugim destinacijama – kako ostati u vezi i zadržati bliskost, a ima zapravo puno prepreka. Ima i cimera koji nisu po volji i profesora koji su zahtjevni i strogi – čini li sve to nostalgiju vjerojatnom ili neminovnom?

U tako turbulentnim okolnostima nije neobično da su brucoši izloženi pojavi depresivnih simptoma. Nostalgija nije uvijek toliko odraz čežnje za domom, već osjećaj neprihvaćanja i nepripadanja novoj sredini. Upravo je rano razdoblje kada se još teško snalazimo u novim okolnostima i kada ima mnogo nepoznanica, rizično za sjetu i tugu.

Prolazak kroz to sjetno razdoblje je individualan. Oni koji su i ranije napuštali dom zbog ljetovanja, putovanja s prijateljima, semestra u drugom gradu ili zemlji – lakše će i brže prebroditi nostalgiju i uključiti se u nove tokove.

6 7

Čežnja ima dvostruku ulogu. S jedne strane njome ostajete povezani s ljudima koje ste ostavili kući na tako da na njih mislite i volite ih na daljinu. No, čežnja je i signal da ste se osamili u životu koji živite sad i ovdje te je vrijeme za neke promjene.

Mali savjeti:

• Nemojte sjediti u sobi lamentirajući o tuzi i/ili izgubljenim prijateljstvima ili partneru koji će vas „sigurno“ ostaviti – otvorenost za nove ljude i nove situacije uvijek pomaže. A kada započnu preda-vanja i vježbe, osvrnite se oko sebe i pronađite onoga ili onu s kojim ćete podijeliti prve satove – ne zaboravite da ste svi u sličnoj situaciji.

• Pokušajte nastaviti ono što ste radili ranije – i u drugom gradu ima prilika za nogomet ili odbojku ili bicikliranje, pilates, planinarenje ili… za ono što vas je ispunjavalo i veselilo proteklih godina. Uključivanje u te aktivnosti pruža priliku za upoznavanje i susrete s ljudima sličnih interesa, što život čini lakšim i jednostavnijim.

• Kontaktirajte s onima koji su ostali „doma“, naravno – ali ne smatrajte da morate pričati o svakoj sekundi u danu ili o svakoj sitnici koja vas je razveselila ili ozlojedila. Zgode i nezgode malo čuvajte za duže susrete, jer tada ćete moći približiti i opisati cjelokupnu atmosferu, a ne samo sličice izvučene iz konteksta. Ne zaboravite da roditeljima nije uvijek jednostavno „uhvatiti“ širu sliku te se mogu zabrinuti bez razloga, a to koji put povuče za sobom neočekivane odluke kao dolazak da bi vas se „spasilo“ ili stalno zvanje i pitanje „kako si, jesi li dobro“ – što najčešće nije potrebno.

• Bit će novih situacija – sve su majice prljave, a treba ići na tulum…Baš dobra prilika da naučite što raditi s prljavim rubljem (ima i strojeva na kovanice, ima i malih praonica, a postoje i lavori i prašci za pranje…) ili kako se uključuje i rabi glačalo – ako ne znate, pitajte i vjerujte neće vam se nitko smijati.

• I opet i uvijek – znajte da niste sami, niti jedini koji su zbunjeni te ponekad ljuti i tužni.

8

PrijateljiNaravno da trebate pronalaziti nove prijatelje, ali one kod kuće nemojte zaboraviti. Prijateljstva s fakulteta ili iz studentskog doma često ostaju trajna za čitav život. Upravo to razdoblje intenzivnog življenja, dijeljenja raznih životnih situacija i oslanjanje samih na sebe omogućava i potiče intenzivnu interakciju s ljudima iz okoline. No nemojte zaboraviti da će vaš život imati i onu „ljetnu“ varijantu kada se vraćate u staru ulicu i stare kafiće. Trebate zapravo i jedne i druge – s jednima živite, radite, tulumarite i prolazite kroz semestre i godine, a s drugima onda dijelite iskustva i uspomene i zapravo u njima kao u ogledalu vidite kako se mijenjate i kako vrijeme prolazi.

Stoga budite spremni pri prvim semestralnim praznicima bez straha provjeriti (ako niste u redovitoj vezi) što se događa s vašim prijateljima iz susjedstva ili srednje škole, kako je u njihovim životima i nastojte razmi-jeniti što više iskustava i informacija. Ne samo da taj način stječete bolji uvid u različite aspekte života već i osiguravate kontinuitet koji vam može pomoći i u trenutcima nostalgije. Tehnologija danas omogućava prijenos informacija na različite načine i sve to može olakšati obogaćivanje vaše perspektive i povezanost s korijenima koju ponekad svi trebamo.

8 9

Život u studentskom domu

Život u studentskom domu ima svoja pravila i zakonitosti, prednosti i nedostatke, kao uostalom i većina stvari u životu. Ako studirate u Zagrebu, vrlo brzo ćete se osvjedočiti da su domovi pravi gradovi u malom – sve je na jednom mjestu i sve služi studentima. Život ima svoja pravila i ponekad ćete osjetiti kako su domovi gotovo strano tijelo za grad u kojem se nalaze – toliko su nezavisni i isključivi.

U domu ćete još intenzivnije osjetiti da ste okruženi ljudima slične dobi koji dijele slične probleme i osjećaje – odjednom nezavisni, potencijalno sjetni, ali uzbuđeni zbog promjene

Iako vjerojatno ne dijelite iste interese, živite blisko jedni uz druge i imate puno prilike stvarati čvrsta prijateljstva. Osim toga, imate odmah i društvo za potencijalne zabave i izlaske.

Bez obzira kako bili organizirani, može se dogoditi da ne možete utjecati na odabir cimera/cimerice. Nije jednostavno provoditi vrijeme i dijeliti

10

zrak s osobom koju niste nikada vidjeli – najčešće se to uglavi, posloži i prođe na kraju na obostrano zadovoljstvo. Ponekad ipak ne ide, a pomoć se uvijek može potražiti.

Nešto na što morate računati je određeni nedostatak privatnosti. Ponekad čovjeku treba malo izoliranosti i samoće, što u okolnostima dijeljenja sobe i svih ostalih prostora nije uvijek moguće ostvariti. S druge strane, ako poželite društvo – najčešće će se naći netko s kim ćete moći razmijeniti misli i provesti vrijeme.

Ima i puno prilika za učinkovito odvlačenje pozornosti i energije koja bi trebala biti usmjerena učenju i studiju. Različite ideje, smicalice, mogućnosti zabave, istraživanja, upoznavanja, organiziranja događaja, prilika za slavlje i bezbroj drugih događaja – sve to može biti privlačno ali treba biti razuman i postaviti vlastite granice. To u novom osjećaju slobode i nije uvijek jednostavno, a osobito zbog novog načina učenja i pristupa nastavi.

Sve informacije o uvjetima smještaja i pravilima ponašanja u domu:

www.sczg.unizg.hr

10 11

Organizacija životaBez obzira koliko iskusni bili u putovanjima ili boravcima izvan kuće, neke stvari su drugačije. Imate dokumente (u najmanju ruku osobnu, iksicu i kreditnu karticu) – organizirajte se tako da znate gdje je što – ono što treba svaki dan i ono što može biti u nekoj ladici gdje treba povremeno. Pazite na dokumente jer je svaki gubitak povezan s administracijom, često i u mjestu gdje su vam roditelji, birokracijom i svime s čime se ne želite previše suočavati.

Upoznajte okolini svog novog boravišta – nije loše znati dućane, prečice, sve tramvaje i autobuse, obližnje ulice i pozicije bankomata te najbrže puteve do fakulteta i centra grada. Ako ste u domu, proučite organizaciju i najvažnije punktove.

12

Zdravlje, zdravstvena zaštita i zdrave navike

Dolaskom u drugi grad mijenja se silom prilika i ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu. Kao student imate dvije opcije:

• zadržati svog izabranog liječnika u mjestu stalnog prebivališta te u mjestu studija ostvarivati pravo na hitnu pomoć. Teoretski, u slučaju potrebe možete se obratiti bilo kojoj ordinaciji obiteljske medicine – u praksi to slabo funkcionira.

• Uzeti svoj zdravstveni karton i tražiti liječnika obiteljske medicine u mjestu studija – to olakšava sve postupke za vrijeme trajanja nastave, ali isključuje mogućnost odlaska liječniku kada ste kod kuće.

Naravno, odlasci specijalisti, eventualno bolničko liječenje, dijagnostički postupci te sve ostalo ostaje kao i prije.

Preventivna zdravstvena zaštita se za studente ostvaruje u zavodima za javno zdravstvo i svaki fakultet ima svog studentskog liječnika i medicinsku sestru. U tim se ordinacijama obavljaju sistematski pregledi, pregledi za dom te pregledi i postupci za ostvarivanje nekih posebnih prava (jednokrevetna soba u domu zbog zdravstvenih razloga, ograničavanje ili oslobađanje od pohađanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture, ostvarivanje prava na mirovanje studentskih prava zbog zdravstvenih razloga). Isto tako, za studente s invaliditetom ti liječnici u suradnji s Uredom za studente s invaliditetom i sveučilišnim sastavnicama provode postupke za prilagodbu pohađanja nastavnog procesa i polaganja ispita.

Nažalost, ti studentski liječnici i sestre nemaju vam pravo pružiti pomoć u slučaju bolesti. Ponekad će vas i pregledati ili dati savjet, ali neće moći napisati recept (osim privatan, pa ćete lijek platiti).

Ipak , studentska zaštita pruža usluge

savjetovanja – čitajte dalje .

12 13

Prehrana i tjelesna aktivnost

Odgovornost za kvalitetu i pravilne obroke koje ne priprema netko drugi sada preuzimate sami. Nije tajna da u prvoj godini studija nerijetko i mladići i djevojke dobiju neželjene kilograme koje onda teškom mukom skidaju i time narušeni izgled može biti dodatan izvor frustracija.

Osim organizacije i uzimanja nekontroliranih količina grickalica i slatkiša, ne treba zanemariti niti da se hrana može doživjeti kao utjeha i nadomje-stak osjećaja topline obiteljskog doma.

Odlaskom na studij, daleko od kuće mnogi studenti po prvi put u životu postaju odgovorni za vlastite prehrambene navike, a nemaju baš uvijek vještine i motivaciju za kuhanjem zdravih obroka u kojima su uživali kod kuće.

Lako se upada u zamku jedenja „vani“, što ne uključuje samo studentske menze nego i „brzu“ prehranu iz zalogajnica ili bistroa. Ne samo da to nije najzdraviji način prehrane, može i vrlo brzo utjecati na novac kojim raspolažete i bilo bi ga bolje utrošiti na druge stvari.

Najveći utjecaj na izbor hrane imaju cijene, a samo rijetki studenti pri odabiru obroka uzimaju u obzir vlastito zdravlje. Studenti često sami izjavljuju da trebaju pomoć kako bi se naučili zdravo hraniti uz svoj budžet, a nerijetko iskazuju da bi voljeli vidjeti zdraviju hranu na svojim fakultetima.

Više od četvrtine engleskih studenata za vrijeme brucoškog razdoblja u prosjeku dobije 12 kilograma, piše Daily mail. Do kraja fakultetskog obrazovanja, gotovo dvije trećine studenata koji su se udebljali dobili su između šest i 31 kilograma. Prema novijim istraživanjima glavni su razlozi debljanja stresan život, alkohol i nezdrava prehrana. Studenti se puno oslanjaju na jela za van i brzu hranu, a gotovo polovica ispitanika je priznala kako jedu već pripremljena jela i umake do pet puta tjedno. Čak šest od njih deset jede brzu hranu tri do pet puta svakog tjedna, dok samo trećina jede voće i povrće jednom tjedno ili više.

14

Najčešći razlozi zbog kojeg se studenti debljaju

1. Nezdrava prehrana zbog stresa

2. Jelo u „sitne sate“ nakon noćnog izlaska

3. Prekomjerno konzumiranje alkohola

4. Pritisak i zahtjevi okoline

5. Ne vide debljinu i zdravlje kao prioritet

6. Dostupna hrana na fakultetima

7. Nedostajanje obitelji

8. Ne znaju pripremiti zdravu hranu

9. Nemaju potporu

10. Nemaju gdje kuhati

Iksica omogućava dobru i kvalitetnu prehranu u studentskim restoranima. Ali nije restoran uvijek u blizini i ima situacija kada se morate sami snaći. Nema zapreka da naučite spremati barem nekoliko jednostavnih brzih jela (tjestenina s povrćem, miješana mesna salata, fritaja s rajčicom ili gljivama itd.).

Internet je prepun savjeta i recepata pa nema izgovora da se ne usvoje barem neki od njih. Tako možete dobro kontrolirati što jedete, uštedjeti novac a i samo kuhanje (i za dečke) može biti zabavno.

Osim što pomaže u održavanju tjelesne spremnosti, poželjne tjelesne težine i dobrog izgleda, tjelesna aktivnost ima nedvojbeno neprocjenjiv učinak na dobro opće osjećanje, samopoštovanje i samopouzdanje te smanjuje mogućnost pojave depresivnih simptoma.

Hormonske promjene tijekom tjelesne aktivnosti djeluju na povećanje serotonina koji je blagotvoran za osjećaj optimizma, a osim toga sama aktivnost zaokuplja pozornost i omogućava da se „ohladite“ od potencijalno negativnih utjecaja.

Preporuke o dnevnoj umjereno intenzivnoj tjelesnoj aktivnosti u trajanju od 30 minuta zasigurno se mogu slijediti i u ritmu studiranja i učenja.

14 15

Organizacija učenja

Dolaskom na studij naići ćete na najveću promjenu u odnosu na srednjoškolsko obrazovanje - nema obveznog svakodnevnog sudjelovanja na svim predavanjima i vježbama te nema svakodnevnih zadaća koje treba predati kao ni određenih stranica i poglavlja koja treba naučiti. Nisu svi fakulteti jednako organizirani i te su studentske obveze na nekima jasnije, a na nekima neodređeno definirane. U tome leži „kvaka“ i opasnost koja zatekne dio studenata potpuno nepripremljene.

Zamka nove nezavisnosti je u osobnoj odgovornosti. Kao što je sada vaša briga što ćete, kada i koliko jesti, tako je sada i vaša briga kako ćete organizirati učenje. Naravno, proces učenja se jednako promijenio i za one studente koji su i dalje kod kuće ili su jako blizu, ali ipak je roditeljska navika zapitkivanja i provjeravanja još prisutna kao uostalom i neposredna mogućnost roditeljskog uvida u načine provođenja vremena. Stoga ste, ako ste daleko od kuće, ipak više prepušteni sami sebi i vlastitoj odgovornosti.

Proučite i pitajte starije studente što se i kada najučinkovitije uči i polaže, iskoristite mogućnost polaganja kolokvija koji olakšavaju polaganje ispita, ne zanemarujte jednosemestralne predmete, nabavite literaturu i vrlo važno - nemojte misliti da, ako ste bili dobri u srednjoj školi to automatizmom vrijedi i za studij. To su jednostavno različite razine, pristupi i ponekad propušteni kolokvij u veljači može ugroziti čitavu godinu. O tome treba dobro promisliti.

Što bolje, temeljitije i preciznije rasporedite obveze, to ćete se moći bolje i bezbrižnije zabavljati. A za vrijeme studija treba i jedno i drugo.

16

Samostalno učenje na fakultetu uključuje razumijevanje i interpretaciju naučenog. To isto tako ne smijete ne uzeti u obzir. Na pitanje kako uče, studenti gotovo redovito odgovaraju: „Tri puta pročitam gradivo – prvi put da vidim o čemu se radi, drugi put podvlačim ono što mi se učini važno, a treći put pročitam to podvučeno“. I jako se čude kada na ispitu padnu. Na pitanje : „To čitanjem je sve u redu – ali kada si učio?” jedno-stavno ne znaju odgovoriti.

Proces učenja znači usvajanje novih informacija i mogućnost njihovog reproduciranja. No nije vjerojatno da će se primljene informacije, osobito o nepoznatom i novom području, kakvo je uglavnom fakultetsko gradivo, moći ponoviti i prizvati nakon nekoliko sati ili dana, ako se one na neki način ne obrade. Stoga student koji samo čita, usprkos možda dobrom fotografskom memoriranju pojedinih rečenica ili čak odlomaka (što je bilo često dovoljno u srednjoj školi), neće usvojiti pročitano gradivo niti moći s razumijevanjem baratati činjenicama.

Da bi ih se moglo reproducirati, informacije treba usvojiti i pohraniti u dugotrajnu memoriju. Već prilikom čitanja, gradivo treba nastojati ra-zumjeti i povezati kako međusobno, tako i s već naučenim činjenicama (iz istog ili drugih predmeta – neke se stvari uistinu isprepliću). Korisno je praviti vlastite bilješke, ali pritom nije dovoljni automatski prepisivati rečenice iz knjige.

Najkorisnije je svojim riječima prepričati naučeno, bilo samom sebi (glasno!), bilo nekom s kim se gradivo ponavlja. Tako se usvajaju činjenice, a čitavo gradivo povezuje u smislenu cjelinu kojoj se razumije funkcioni-ranje i organizacija.

Vrlo je važno aktivno ponavljati male cjeline i ne ići dalje dok nisu usvojene – inače nastaje zbrka koju je kasnije nemoguće kontrolirati. Učiti treba sam, ponavljati se može s nekim. Nisu rijetki studenti koji u parovima ponavljaju gradivo prije ispita i za vrijeme čitavog studija. Tako se zapravo prisile razumjeti i reproducirati te shvatiti samu bit onoga što je u udžbeniku, skriptama ili prezentaciji.

16 17

Učenje je ozbiljan, a ne usputan posao te ga treba organizirati, napraviti vremenski plan i raspored (učiniti to realno, a ne da bi se zadovoljila vanjska forma).

Za organizaciju učenja nekima koriste mali rituali – baš samo ta olovka, poseban položaj stolne lampe, dovoljno prostora za hodanje po sobi dok se ponavlja, omiljene grickalice i slično. Ako je situacija ozbiljna, treba stišati mobitel i izolirati se (sve poruke i pozivi mogu se provjeriti u pauzi učenja) te smanjiti sva vanjska ometanja. Plana učenja valja se pridrža-vati i realno se odnositi prema ispunjenju, ako mu se ne prilagodi ritam izlazaka i drugih aktivnosti, dobra volja neće biti dovoljna za postizanje rezultata.

Nemojte zaboraviti da je upravo taj fakultet bio vaš izbor, o tome ste htjeli znati više, to je polje vašeg interesa i zato organizirajte svoje učenje da u njemu uživate. Učenje jest ozbiljan posao, no može biti ujedno i zabavan posao – samo o vama ovisi kako učenju pristupate.

Što su rekli drugi:S profesorima se „družimo“ cijelo školovanje, a na fakultetu imamo nešto drukčiji odnos s njima nego s profesorima u srednjoj.

Profesori na fakultetu nas ne znaju toliko dobro kao ovi iz srednje, možemo s njima popiti kavu, a često su i opušteniji od ovih iz srednje.

No, osim što se s tim profesorima možemo šaliti, znamo da svaka šala prestaje kada nam prvi put izignoriraju email ili nam na ispitu kažu „Kolega, trebali ste se bolje pripremiti”. Profači s fakulteta nas ponekad dovedu do nervnog sloma, ali jedno je sigurno – oni nisu kao oni iz srednje.

18

RoditeljiOdlazak na studij je uzbudljivo vrijeme za studente, ali ne smijete potpuno zanemariti kako se osjećaju roditelji. U svojoj novoj odraslosti morate shvatiti da je to prekretnica za njih kao i za vas i da će se u budućnosti i odnosi i kontekst mijenjati.

Nije sigurno tko se s tim bolje nosi – iako se možete osjećati zbunjeni i možda tjeskobni i nostalgični, imajte na umu da (čak i bez obzira jeste li prvo ili niste prvo dijete koje odlazi od kuće) za roditelje je stres još i veći.

U svim životima dođe vrijeme kada roditelji trebaju pustiti djecu da „odu“ – bilo to i fizički ili samo emocionalno – da odrastu i započnu donositi vlastite odluke. Zapravo, umjesto da imaju ključnu i odlučujuću ulogu u ži-votima djece trebali bi malo odstupiti i čekati da ih se pita ili nešto zatraži.

U idealnim situacijama djeca postupno i kontinuirano preuzimaju odgo-vornost, od rutine odlazaka na predavanja, organizacije života, savladava-nja financijskih resursa kojima raspolažu – sve do dalekosežnijih odluka i postupaka. Roditelji ostaju potpora i važni likovi u vašim životima, ali ne očekujte da rješavaju svaku svakodnevnu sitnicu.

Ono što vi ne vidite, jest situacija „prazne“ kuće nakon što djeca (dijete) odu. Poznat kao „sindrom praznog gnijezda“, osjećaj može osim

18 19

razumljive sjete pa i tuge uzrokovati niz posve osobno uvjetovanih reakcija koje vašim roditeljima mogu otežati i tako po njih tužnu situaciju.

Sindrom „praznog gnijezda“ opisuje depresiju, tugu i nostalgiju koju roditelji često osjećaju nakon što njihova djeca napuste roditeljski dom i započnu samostalan život. Bilo da je riječ o preseljenju radi školovanja, braka ili posla, majke su obično teže pogođene odlaskom djece od očeva, kažu psiholozi. Razlog za to je urođeni osjećaj majke za brigu o obitelji i „dužnost“ stvaranja toplog doma. Čim dijete ode iz kuće, one gube dio važnog majčinskog zadatka, zbog čega kreće ponovna potraga za vlasti-tim identitetom i ciljevima.

Očevi nisu potpuno imuni na sindrom „praznog gnijezda“, mada su njihovi osjećaji blaži i usmjereni na rješavanje situacije dodatnim okupi-ranjem hobijima i poslom.

Sindrom praznog gnijezda kao takav postoji, ali smo ga kao i druge fenomene uvezli iz američke kulture pa roditelji smatraju da se od njih očekuje tuga radi odlaska djece. Kako se prema pražnjenju gnijezda roditelji postavljaju određuje zapravo način kako na njih utječe osamostaljenje djece.

Preispitivanje vlastitih života, susret sa srednjom dobi, neka vrsta zbrajanja do sada učinjenog, suočavanje s partnerom s kojim se dosad komunici-ralo možda više preko djece i zbog djece nego izravno – sve su to realne mogućnosti zbog kojih roditelji ponekad djeci podsvjesno predbacuju odlazak, što u osjetljivijih može potencirati nostalgiju i osjećaj imaginarne krivnje. Zato je bitno razumjeti dinamiku zbivanja i ako treba suočiti se s njom.

No, nakon početnog šoka većina će i djece i roditelja prihvatiti nove odnose sa zadovoljstvom. Roditelji će imati više energije i vremena sami za sebe i vlastite prijatelje ili hobije, a djeca će odrastati s viješću da su na neminovnom putu samostalnosti.

Odnosi i relacije će uvelike ovisiti o tome kakav ste odnos imali ranije. Djeca koja u svoje roditelje imaju povjerenja i lako s njima komuniciraju lakše će se snalaziti i u novoj sredini i lakše će prebroditi nelagodu nove situacije.

20

Tuga zbog odlaska djece je dio života i ne zahtijeva stručnu pomoć već prilagodbu, jačanje društvenih mreža, boljih odnosa u braku te može biti izvor ponosa radi uspješnog odgoja. Ispravan stav roditelja je da sami sebe hvale što su uspjeli odgojiti uspješnu i samostalnu djecu koja su spremna odvojiti se i izgrađivati svoj život. Na red će doći i druge uloge, poput one bake i djedova, a život je prekratak da bi u njemu bili posvećeni samo jednoj stvari kao što je roditeljstvo.

Mali savjeti:

• Znate da su roditelji uvijek tu ako ih zbilja zatrebate.

• Komunikacija je danas laka, ali je dobro dogovoriti neki ritam i pravila – bez velike potrebe ne treba zvati u bilo koje doba dana ili noći. Ali zovite roditelje i ako od njih ništa u tom času ne tražite – to će im biti drago, a pokazujete istinsko zanimanje i bliskost.

• I danas neki roditelji pokušavaju djeci biti prijatelji – ako treba, objasnite im nježno da prijatelje već imate, a da od njih trebate upravo to da budu mama i tata.

• Nemojte dozvoliti da se miješaju u vaš studij komunikacijom s profesorima ili intervencijama na fakultetu (to ostavlja nepoželjan trag i imidž) – informirajte ih o važnim stupnjevima i ispitima, ali studiranje je vaša dužnost i obveza.

20 21

Zašto je važno samopoštovanje

U tekstovima, savjetima i preporukama kako prevladati zahtjeve i situacije koje život donosi, naići ćete često na pojam samopoštovanja. Kako je i za ovo razdoblje početka studija samopoštovanje važno, evo nekoliko riječi i o tome.

Samopoštovanje je pojam u kojem je sadržano pozitivno mišljenje i odnos prema samom sebi, a temelji se na prosudbi vlastite vrijednosti i važnosti. Izgrađuje se kroz iskustvo da smo prihvaćeni od drugih, ali da istovremeno ne ovisimo isključivo o tome.

Osobe s visokim osjećajem samopoštovanja dobro se osjećaju u odnosu na vlastitu ličnost i sposobne su prepoznati vlastite mogućnosti i prihvatiti vlastita ograničenja, imaju realna očekivanja i nisu sklone neopravdanom osjećaju svekolike krivnje te pokazuju manje anksioznosti i manje stresa kod pogrešaka.

22

Izgrađuju bolje međuljudske odnose, pokazju manje odbijanja i obrambenog stava, mogu izaći na kraj s kritikama, ne hvale se previše i ne prave važni.

Dobro se „osjećaju u vlastitoj koži“, što se odražava i na izgled i na svijest o vlastitom izgledu. Rijetko su skloni društveno neprihvatljivom ponašanju, a uglavnom otporni na razvoj ovisnosti.

Nisko samopoštovanje očituje se kao vrlo velika zabrinutost za mišljenje drugih ljudi, nedostatak samostalnosti i individualnosti, hvalisanje ili težnja da se zadive drugi da bi se prikrila vlastita nesigurnost.

Na nastanak niskog samopoštovanja djeluju čimbenici razvoja kao: nedostatak iskazanih osjećaja, ohrabrenja i izazova, ljubav i prihvaćanje uvijek pod određenim uvjetima, kritiziranje, ismijavanje, sarkazam i cinizam, fizičko zlostavljanje, nedostatak vrednovanja napora i nagrađivanja uspjeha, podcjenjivanje osobnosti i osobitosti.

Društveni sustavi koji pogoduju razvoju niskog samopoštovanja karak-terizirani su kritiziranjem za svako razlikovanje, kažnjavanjem za svaku pogrešku, poremećenom međuljudskom komunikacijom, i nepromjenji-vim vrlo strogim pravilima. Unutar obiteljskih odnosa važno je i da roditelji imaju visoko samopoštovanje.

Početna faza u izgradnji samopoštovanja je prihvaćanje sebe takvim kakvi jeste. Budite svjesni da ste individua, neponovljiva i jedinstvena. Za razvoj samopoštovanja najvažniji je osjećaj da roditelji dijete potpuno prihvaćaju i vole, upravo takvo kakvo ono jest. Ta ljubav ne znači odrastanje u svijetu bez pravila - naprotiv, pravila trebaju biti jasno definirana, poštovana i provođena.

U međusobnim odnosima važno je postojanje i iskazivanje poštovanja i razumijevanja prema izražavanju osobnosti i individualnim inicijativama unutar definiranih pravila.

22 23

I još malo malih savjeta

Dobro je studij shvatiti kao zadaću i posao koji ste sami odabrali. Ako zapne, ne treba oklijevati i stidjeti se zatražiti pomoć ili savjet. Još jednom podsjećamo da su i ljudi oko vas u sličnoj situaciji.

Nemojte očekivati da će sve od početka biti savršeno – radije budite skromniji i realniji te očekujte i određene negativnosti.

Zapamtite da emocije dolaze u „valovima“ - obuzmu vas, ali i prođu – neće sjeta ostati zauvijek, ali neće ni euforija potrajati danima.

Nije dobro samo razmišljati – djelujte pa i malim koracima. Neće se sve odigrati u prva tri dana niti će atmosfera prvih sati potrajati sljedećih mjeseci. Ali ako korak po korak dan ili popodne učinite ispunjenim, ako rješavate jednu po jednu zadaću i postupno se snalazite u novim ulicama i s novim licima i ako budete otvorenih očiju i duha uronili i nove situacije – neće biti loše.

Otvorit će se prilike za dodatnu zaradu i studentske poslove – naravno da je dobro imati dodatni džeparac, ali razmislite koliko vremena možete odvojiti – osobito na prvoj godini.

Nemojte da bude kao u ovom oglasu: (www.mojfaks.com)

„Prodajem studentski indeks, gotovo nekorišten, četiri godine star. S obzirom na to da ima već četiri godine indeks bi trebao biti prilično popunjen, ali ovaj rijetki primjerak moga sina genijalca je kao nov. Indeks je očuvan i šteta je da stoji neiskorišten.”

24

Traženje pomoći

Prijatelji i članovi obitelji

Telefonski poziv ili kava s prijateljima ili možda nekim od šire obitelji s kim dobro komunicirate može biti vrlo dobar način oslobađanja tjeskobe ili odabira načina postupanja u nekim situacijama.

Dobar katarzičan razgovor nakon kojeg osjećate olakšanje pa i prazninu nije samo razgovor – naučit ćete da je već sama mogućnost verbaliziranja problema početak njegovog rješavanja. Bilo to neko teško gradivo ili ne-podnošljiv cimer/cimerica, već i sama spoznaja da je to ono što vas muči znači da ste započeli nekako izlaziti s time na kraj.

Iako su roditelji, ponekad netko od obitelji kao bratić ili sestrična ili neki ujak ili teta mogu bilo zbog godina bilo zbog stavova ili načela biti pogodnija osoba za razmjenu mišljenja. Oni mogu biti dovoljno blizu, a opet dovoljno daleko da ne interferiraju u vašu svakodnevicu, a da budu korisni.

24 25

Imate na raspolaganju savjetovalištaIako je nedostatak postojeće studentske preventivne zaštite nemogućnost propisivanja lijekova i liječenja studenata, organizirana su i dobro posjećena savjetovališta usmjerena na najčešće probleme s kojima se studenti susreću.

Savjetovalište za reproduktivno zdravlje

Svrha Savjetovališta je pružanje pomoći i podrške učenicima i studentima u rješavanju problema i poteškoća vezanih uz spolno sazrijevanje, prevenciju rizičnih spolnih ponašanja i očuvanje reproduktivnog zdravlja. Sve aktivnosti savjetovališta imaju za cilj očuvanje i promicanje zdravlja te razvijanje odgovornosti prema zdravlju. Program rada savjetovališta obuhvaća zdravstveno odgojne i zdravstvene mjere za zaštitu zdravlja uključujući primarnu i sekundarnu prevenciju.

Prema podacima sa sistematskih pregleda, 40% studentica koje su spolno aktivne nisu nikada bile kod ginekologa. Srednjoškolke koje u teoriji imaju pravo na odabir ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti također su najčešće bez izabranog ginekologa u početku spolnog života. Te činjenice opravdavaju postojanje mjesta kamo se djevojke mogu obratiti i bez klasičnog pristupa zatražiti pomoć, savjet, kontracepciju ili ginekološki pregled.

26

U savjetovalištu su moguća pojedinačna ili grupna savjetovanja te savjetovanja parova i to jednokratno ili višekratno. Poseban naglasak je na poticanju samopomoći i odgovornog odnosa i ponašanja, prema vlastitom zdravlju i njegovu očuvanju.

Zdravstvene mjere obuhvaćaju praćenje zdravstvenog stanja redovitim kontrolnim pregledima te indiciranim dijagnostičkim postupcima. Prati se stanje genitalnog sustava radi pravovremenog otkrivanja i liječenja infekcija/bolesti, obavljaju ginekološki pregledi i probiri za rano otkrivanje spolno prenosivih infekcija/bolesti za oba spola. Promiče se odgovorno spolno ponašanje uz informiranje o primjerenim metodama i sredstvima kontracepcije. U radu s parovima naglasak je na učenju vještina komuni-ciranja, samopomoći i tolerancije.

U savjetovalištu rade specijalisti školske medicine i specijalisti ginekologije. Uputnica nije potrebna, treba se samo naručiti telefonom.

Savjetovalište za probleme učenja i prilagodbe

U razdoblju odrastanja i školovanja djeca i mladi nailaze na prepreke ili dvojbe koje u nekim presudnim trenucima mogu izgledati nerješivo i nesavladivo. Nesnalaženje s nagomilanim gradivom, nepoznavanje tehnika učenja, nedostatak samopouzdanja, loše raspoređeno vrijeme ili istodobno postojanje drugih problema koji otežavaju koncentraciju na učenje – sve to može rezultirati zaostajanjem ili lošijim uspjehom u školi sa svim neželjenim posljedicama. Pomaganje i podrška adolescentima da dosegnu puni potencijal i kao mladi i kao odrasli uključuje sprječavanje, rano prepoznavanje, kao i liječenje onih poremećaja koji ometaju adolescentni razvoj u uspješnu i zadovoljnu odraslu osobu.

Učenici i studenti koji zbog školovanja mijenjaju mjesto prebivališta (bilo zbog srednje škole ili studija), suočavaju se s novom sredinom, odvoje-nošću od obitelji, samostalnošću u donošenju svakodnevnih odluka kao i potrebom nove organizacije vremena i učenja. Nije rijetko da u tim situacijama jednostavno traže savjet i trebaju podršku kako bi dugoročno mogli što učinkovitije savladavati nastavno gradivo ali i organizirati vlastiti život i vrijeme.

26 27

Frustracije na koje nailaze i neočekivano suočavanje s nepredvidivim poteškoćama može rezultirati lošijim uspjehom, ali i nizom emocionalnih problema. Sve te situacije nisu nerješive ako se mlada osoba ima i želi nekome obratiti za podršku i pomoć.

Stoga se savjetovalište o poteškoćama učenja i prilagodbe nametnulo kao nužan organizacijski oblik i pruža mogućnosti intervencije za te izazove u svim razdobljima školovanja i studiranja.

U savjetovalištu rade liječnici s dodatnom edukacijom upravo za ta područja, uputnica nije potrebna, naručiti se treba telefonom.

Savjetovalište o prehrani

Danas 65% svjetske populacije živi u zemljama u kojima debljina uzrokuje više smrtnosti nego pothranjenost. Prekomjerna tjelesna težina i preti-lost imaju neposredne, ali i dugoročne zdravstvene posljedice.

Pretile osobe imaju povećan rizik za razvoj hipertenzije, koronarne srčane bolesti, poremećaja srčanog ritma, šećerne bolesti neovisne o inzulinu, bolesti jetara, nekih zloćudnih novotvorina, policističnih jajnika i dr. U nastanku pretilosti sudjeluje i naslijeđe i okolina, ali je nedvojbeno da je problem proizašao iz promjene načina života.

Temeljniji rizik za razvoj pretilosti je prevelik unos hrane u odnosu na potrebe i to visokokaloričnih namirnica s visokom energetskom, a ne uvijek dovoljnom nutritivnom vrijednosti. Nedovoljna tjelesna aktivnost uz rizike dobi, spola te eventualno postojećih poticajnih zdravstvenih problema čini pretilost složenim populacijskim izazovom.

Osim ozbiljnih utjecaja na zdravlje, pretilost može imati i značajan utjecaj na psihološki razvoj i doživljavanje sebe. Osjećaj manje vrijednosti može voditi depresiji, asocijalnom ponašanju i poremećajima u prehrani.

Ciljevi Savjetovališta su sprječavanje razvoja prekomjerne težine i pretilosti te njihovih posljedica kao i poticanje zdravog načina življenja, pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti te prevencija poremećaja hranjenja i podrška u liječenju

28

Nakon objektivne procjene stanja i navika primjenom stručno usuglašenih postupnika izrađuje se plan intervencije i praćenja u suradnji s nutricionistom. U suradnji s izabranim liječnicima osiguravaju se dodatni postupci i pretrage te konzultacija s drugim stručnjacima prema indikaciji.

U Savjetovalištu rade prema dogovoru liječnici školske medicine, prema potrebi nutricionist konzultativno te ako je indicirano i psiholog i/ili psihijatar iz Službe za mentalno zdravlje Zavoda.

I na kraju – želimo vam dobar početak, dobre studentske godine i uspješan završetak studija!

Korisni linkovi i adrese:http://www.sczg.unizg.hr

http://www.mojfaks.com

http://www.stampar.hr

http://www.spolnozdravlje.hr

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“10000 Zagreb, Mirogojska 16Tel 01 4696 281 ili 01 4696 280e-mail: skolska@stampar.hr

Centar za zdravlje mladih10000 Zagreb, Heinzelova 62aTel. 01 6468 333

CheckPoint Zagreb [Savjetovalište i testiranje na HIV i hepatitis C]0800 448 767

bilješke

28

Liječnik vašeg fakulteta

10000 Zagreb, Mirogojska cesta 16

www.stampar.hr I www.zdravljezasve.hr

www.facebook.com/NZJZ.Stampar