Socijalna isklju enost č u Bosni i Hercegovini i globalna kriza...Socijalna isklju enost u Bosni i Hercegovini i globalna kriza č mart 2012. Public Disclosure Authorized Public Disclosure

Jedinica za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje

Region Evrope i centralne Azije

Svjetska banka

BOSNA I HERCEGOVINA

AGENCIJA ZA STATISTIKU

BOSNE I HERCEGOVINE

BOSNIA AND HERZEGOVINA

AGENCY FOR STATISTICS OF

BOSNIA AND HERZEGOVINABHAS

Socijalna isklju enost

u Bosni i Hercegovini

i globalna kriza

č

mart 2012.

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

wb20439

Typewritten Text

75642

1

SOCIJALNA ISKLJUČENOST U BOSNI I HERCEGOVINI I GLOBALNA KRIZA

Jedinica za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje

Regija Evrope i centralne Azije

Svjetska banka

mart 2012.

2

Sadržaj

Izvršni rezime................................................................................................................................................ 4

1. Uvod ...................................................................................................................................................... 8

2. Opis podataka ........................................................................................................................................ 9

3. Uticaj finansijske krize........................................................................................................................ 10

3.1. Mehanizmi suočavanja s krizom ................................................................................................. 13

3.2. Mehanizmi podrške: formalni i neformalni ................................................................................ 14

4. Socijalna isključenost u BiH ............................................................................................................... 15

4.1. Profil rizika od siromaštva .......................................................................................................... 15

4.2. Materijalna uskraćenost .............................................................................................................. 21

4.2.1. Dodatak: individualna varijabla koja obuhvata materijalnu uskraćenost ............................ 22

4.2.2. Profil materijalne uskraćenosti ............................................................................................ 26

4.3. Domaćinstva s niskim intenzitetom rada .................................................................................... 29

5. Biti u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (AROPE) i šta moţemo saznati iz ove mjere .... 30

5.3. Kako na pojedine grupe djeluju šokovi ili koje su koristi od politika.............................................. 34

6. Odnos izmeĎu indikatora rizika od siromaštva i isključenosti i mjerenja siromaštva po potrošnji .... 35

7. Ostale dimenzije socijalne uključenosti: stambeni smještaj i dugotrajna nezaposlenosti ................... 38

7.1. Priuštivost stambenog smještaja i faktori okoliša ....................................................................... 38

7.2. Dugotrajna nezaposlenost ........................................................................................................... 39

8. Zaključne napomene ........................................................................................................................... 42

Reference .................................................................................................................................................... 44

Aneksi: ........................................................................................................................................................ 45

3

ZAHVALE

Ovu bilješku su pripremili Alexandru Cojocaru i Caterina Ruggeri Laderchi pod nadzorom Benu Bidani.

Ona predstavlja dio programa rada na Programskoj procjeni siromaštva na Zapadnom Balkanu

(P112410). Nobou Yoshida je bio recenzent i dao je neprocjenjive komentare koji su doprinijeli jasnoći i

preciznosti analize. TakoĎe se zahvaljujemo Goranu Tinjiću i Sarosh-u Sattar-u za komentare koje su dali

tokom pregleda. Celine Thevenot iz Evropske komisije je pomogla da dodjemo do nekih dijagrama koje

koristi Evroska komisija za prezentaciju ovih indikatora. Jasmina Hadţić je zaduţena za objavljivanje i

diseminaciju, a Sanja Tanić za dizajn i štampanje. Ţelimo iskazati iskrenu zahvalnost Agenciji za

statistiku BiH što nam je dopustila korištenje posebno dizajniranih modula u Proširenoj anketi potrošnje

domaćinstava (2011.) za prikupljanja podataka za naše svrhe, kao i svima onima koji su doprinijeli

dizajnu putem EHBS DUG (grupa korisnika podataka proširene Ankete potrošnje domaćinstava).

Velikodušnu podršku za aktivnosti na prikupljanju podataka i podršku EHBS DUG je pruţio DFID-ov

Trust fond za Programsku procjenu siromaštva na Zapadnom Balkanu (TF br. 070631), koji je sada

zatvoren. Za sve greške i netačnosti su odgovorni isključivo autori. Molimo dostavite nam komentare na

[email protected] i [email protected]

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

4

Izvršni rezime

U Bosni i Hercegovini je prije početka finansijske krize došlo do povećanja životnog

standarda, potaknutog snažnim rastom. Stopa siromaštva u zemlji pala je sa 17,7 procenata u

2004. na 14 procenata u 2007. Privreda je i u 2008. nastavila trend rasta iz perioda prije krize,

biljeţeći realnu stopu rasta BDP-a od 5,7 procenata u odnosu na prethodnu godinu, ali

finansijska kriza je dovela do značajnog smanjenja u 2009. (-3,1 procenat u odnosu na prethodnu

godinu). Oporavak je, kao i u ostatku regije spor.

Da bi se ispitao uticaj krize i došlo do ažurnijeg profila uskraćenosti u BiH, novi podaci su

prikupljani u jesen 2010. Od 2007. nema podataka iz HBS-a, a očekuje se da će podaci iz

EHBS-a za 2011. biti na raspolaganju tek naredne godine. Stoga nije moguće aţurirati trendove

siromaštva u potrošnji od 2007. Dizajnirani su dodatni moduli (LiTS-SM) i priključeni uzorku

Druge ankete Ţivot u tranziciji (LITS 2) u 2010. da bi se bolje razumio uticaj krize, naročito da

bi se prikupli o socijalnoj isključenosti. Ti posebni moduli nam po prvi put daju priliku za

izračunavanje indikatora socijalne isključenosti sličnih onima koje se primjenjuju u zemljama

članicama Evropske Unije.

Ova bilješka ima dvostruku svrhu: da počne dokumentirati uticaj finansijske krize u BiH

na domaćinstva i da po prvi put da procjene indikatora socijalne isključenosti koje su sve

zemlje članice Evropske Unije obavezne pratiti i izvještavati o svom napretku u pravcu

ciljeva socijalne isključenosti navedenih u Europe 2020. Vrijednost drugog cilja se ogleda u

tome što će dati uvid u vrstu informacija o kojima će EHBS omogućiti Agenciji za statistiku BH

(BHAS) da izvještava u budućnosti. Kao dio ove aktivnosti, bilješka takoĎe ima za cilj da

uporedi rezultate standardnih analiza siromaštva s nalazima koje nudi ovaj novi pristup. Obzirom

da su rezultati prezentirani u ovoj bilješci još uvijek samo pribliţni, obzirom na ograničenost za

sada raspoloţivih podataka – na robustniju procjenu ovih indikatora će se morati čekati dok ne

budu na raspolaganju podaci iz EHBS – bit će značajno nastaviti ubuduće istraţivati

karakteristike pojedinih indikatora, mjere do koje se oni mogu poboljšati da bi bolje odrazili

karakteristike u kontekstu BiH, i kako ih na najbolji način iskoristiti za dijagnostiku politike.

LiTS-SM podaci otkrivaju da je finansijska kriza imala – a vjerovatno će i dalje imati –

snažan negativan uticaj. Preko 60 procenata domaćinstava u Bosni i Hercegovini navodi da su

ili značajno ili prilično pogoĎena krizom. Kao što pokazuju i nalazi iz većine zemalja iz regije

Istočne Evrope i Centralne Azije, uticaj krize se jače osjeća u urbanim područjima – manje od 20

procenata urbanih domaćinstava, te manje od 30 procenata ruralnih domaćinstava navodi da

kriza nije imala uticaja na njihovo dobrostanje. Više od 70 procenata stanovništva iz donje petine

stanovništva navodi da su značajno ili prilično pogoĎeni. To su subjektivna mjerila, te ne daju

precizne procjene promjene siromaštva kao posljedica krize. MeĎutim, iz ranije analize znamo

da se 77 procenata smanjenja stope siromaštva u periodu 2004 - 2007. pripisivalo rastu srednje

5

potrošnje, navodeći da privredno smanjenje u 2009. i spor oporavak poslije krize označavaju

značajan prekid trendova koji su bili prisutni prije krize.

Smanjenje priliva doznaka iz inostranstva i plata su glavni putevi uticaja krize, nakon čega

slijedi gubitak posla. Smanjen priliv doznaka je navelo više od 50 procenata domaćinstava, a

smanjenje plata skoro 40 procenata od ukupnog broja. Njihova je distribucija gotovo

ravnomjerna po cijeloj distribuciji dobrostanja. Za razliku od toga, gubitak posla, naročito meĎu

ostalim članovima domaćinstva, osim nosioca domaćinstva, i smanjenje broja radnih sati, su

istaknutiji meĎu domaćinstvima s niţim prihodom.

Strategije domaćinstava za borbu protiv krize i uticaji krize se kreću šire od smanjenja

potrošnje luksuznih roba. Najčešći mehanizmi borbe s uticajima krize su, čini se, smanjenje

potrošnje luksuznih roba (navodi ga 46 procenata domaćinstava) ili isključivanje TV/telefona/

interneta (18 procenata). MeĎutim, gotovo četvrtina domaćinstava (29 procenata u ruralnim

područjima) navodi da su morali smanjiti potrošnju osnovnih prehrambenih artikala kao što su

mlijeko, voće, povrće ili kruh, a 11 procenata domaćinstava je moralo odgaĎati plaćanje reţija (3

procenta su imala isključenja komunalnih usluga zbog neplaćanja). Osam procenata

domaćinstava je navelo da je moralo odgoditi odlazak ljekaru kad su bili bolesni, a 4 procenta je

navelo da su prestali kupovati neophodne lijekove – što sve predstavlja dosta drastične mjere

suočavanja s krizom.

Ovo istraživanje nam takoĎe omogućava da po prvi put dobijemo indikator udjela

stanovništva koje je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, kojeg su zemlje članice

EU usvojile u strategiji Europe 2020. Sastoji se od tri odvojena indikatora: stopa rizika od

siromaštva, teška materijalna uskraćenost i isključenost s trţišta rada. Pored toga, omogućava i

sagledavanje nekih dodatnih mjera, koje obuhvataju druge dimenzije socijalne isključenosti, kao

što su loš kvalitet stambenog smještaja i dugotrajna nezaposlenost. Obzirom da su ti indikatori

raspoloţivi za sve zemlje članice EU, mogu se koristiti za šire poreĎenje BiH u odnosu na zemlje

EU. Obratiti paţnju da su ovo samo preliminarne procjene, obzirom da je ovo malo istraţivanje i

da će se pouzdanije naznake mjere ovih uskraćenost u BiH moći dobiti tek kad nalazi EHBS

ankete budu dostupni.

Gotovo trećina stanovništva BiH je u riziku od siromaštva, što predstavlja indikator koji

mjeri da li je prihod domaćinstva po osobi ispod 60 procenata srednjeg prihoda u zemlji. Ovo je

stanovništvo koncentrirano u ruralnim područjima, što je slučaj i u novim članicama EU i

zemljama juţne Evrope, za razliku od sjeverne Evrope, gdje je veći rizik od siromaštva u

urbanim područjima. Kao i u EU zemljama, rizik od siromaštva je najveći meĎu djecom i većim

domaćinstvima, a dok se u BiH i muškarci i ţene suočavaju sa sličnim rizikom od siromaštva, u

EU taj je rizik veći za ţene.

Gotovo 40 procenata stanovništva BiH se suočava s teškom materijalnom uskraćenosti,

koja se definira kao nemogućnost plaćanja barem tri od sljedećih pet stavki: stanarinu ili reţije;

6

dovoljno zagrijavanje kuće; neočekivane izdatke; meso, ribu ili drugi ekvivalent proteina svaki

drugi dan; ili jednu sedmicu godišnjeg odmora van mjesta boravka. MeĎu varijablama koje

ukazuju na materijalnu uskraćenost, mogućnost pokrivanja neočekivanih troškova u vrijednosti

386 KM (195 EUR) je najistaknutija u BiH – čini se da preko 70 procenata domaćinstava ne

moţe priuštiti pokrivanje neočekivanih troškova tog iznosa iz vlastitih sredstava. TakoĎe postoji

korelacija izmeĎu dimenzija materijalne uskraćenosti. Geografski, čini se da je slika materijalne

uskraćenosti u širem smislu slična izmeĎu urbanih i ruralnih područja.

Pribiližno jedna četvrtina stanovništva BiH, živi u domaćinstvima s niskim radnim

intenzitetom, ili domaćinstvima gdje je broj mjeseci tokom kojih su članovi tog domaćinstva,

radno-aktivne dobi, radili u periodu od prethodnih 12 mjeseci manji od 20 procenata teoretski

mogućeg broja. Stepen isključenosti s trţišta rada je veći nego u EU-27 u cjelini, gdje samo 9

procenata stanovništva radi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom. Isključenost s trţišta

rada je veća u ruralnim područjima, slično kao i u novim članicama EU, za razliku od zemalja

zapadne Evrope, gdje gusto naseljena područja imaju veći udio stanovništva koje ţivi u

domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom.

U 2010., prema našem istraživanju, približno 60 procenata stanovništva BiH je živjelo u

riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE), koji predstavlja ključni zbirni

socijalni indikator u Europe 2020 strategiji, koji kombinira tri indikatora, razmatrana

iznad. Usporedbe radi, u Bugarskoj i Rumuniji se više od 40 procenata stanovništva suočava sa

sličnim nivoom uskraćenosti, a u EU-27 taj je procenat 23.

Bez obzira na preklapanja, tri dimenzije isključenosti se istinski nadopunjavaju u smislu

stanovništva koje identificiraju. Samo 16 procenata stanovništva koje je ili u riziku od

siromaštva ili ţivi u porodicama s niskim radnim intenzitetom ili je materijalno uskraćeno u

smislu tri ili više od pomenutih stavki, je bilo uskraćeno po sve ove tri dimenzije istovremeno.

MeĎu onima koji su ili bili u riziku od siromaštva ili materijalno uskraćeni za tri ili više stavke,

samo jedna trećina je imala obje ove karakteristike. Nemogućnost pokrivanja nepredviĎenih

troškova ili osiguranja odgovarajuće prehrane su najveći meĎu jednočlanim domaćinstvima, koja

imaju najniţu stopu rizika od siromaštva.

Bolje obrazovanje i pristup tržištu rada su usko povezani i oboje je od vitalnog značaja za

ublažavanje, kako rizika od siromaštva tako i materijalne uskraćenosti. Bilo da je riječ o

nivou obrazovanja pojedinačnog člana ili nosioca domaćinstva, niskom nivou obrazovanja se

pripisuje veći rizik od siromaštva i veća materijalna uskraćenost. Obrazovanje i učestvovanje na

trţištu rada su takoĎe blisko povezani – 81 procenat neobrazovanih nije radilo tokom prethodne

godine, u poreĎenju sa samo 21 procentom onih koji imaju fakultetsku diplomu ili veći nivo

obrazovanja. Učestvovanje na trţištu rada je veće meĎu muškarcima – 63 procenta muškaraca

dobi 25-60 godina su radila u toku prethodnih 12 mjeseci, u poreĎenju s 37 procenata ţena, a

stopa učestvovanja se povećava s obrazovanjem i za muškarce i za ţene. Zapaţa se da meĎu

nosiocima fakultetskih diploma i većeg nivoa obrazovanja, razlike u učestvovanju na trţištu rada

7

izmeĎu muškaraca i ţena nestaju. Nizak radni intenzitet se povezuje s većim rizikom od

siromaštva i većom materijalnom uskraćenosti. Ovi trendovi nisu jedinstveni za BiH već se

mogu uočiti i u Evropskoj Uniji.

Iako su naše mjere rizika od siromaštva i socijalne isključenosti vjerovatno aprokismacije,

a za pouzdanije procjene će se morati čekati podaci iz EHBS 2010, ovo istraživanje je

dovelo do tri glavna zaključka. Prvo, indikatori koji su dio EU pristupa mjerenju siromaštva i

socijalne iskljčenosti se dosta razlikuju od onih koji su se do sada pratili u BiH. Iako su ti

indikatori dosta korisni za obogaćivanje našeg razumijevanja socijalnih uslova u zemlji, bit će

značajno i dalje nastaviti pratiti mjeru siromaštva po potrošnji, da bi mogli pratiti trendovi i da bi

se izbjeglo zbunjivanje javnosti. Rješenje koje se trenutno primjenjuje u BiH, provoĎenjem

EHBS, tj. dodavanjem modula na postojeću HBS, se čini idealnim u ovu svrhu. Drugo, ova nova

mjerenja će, obuhvatom različitih dimenzija uskraćenosti za razliku od prethodno korištenih,

takoĎe dovesti do različitih procjena incidence siromaštva i različite identifikacije koje su to

najuskraćenije grupe. Biće značajno provesti odgovarajuću kampanju komunikacije za

objavljivanje novih nalaza kada postanu raspoloţivi. Konačno, kako je pokazano u ovoj bilješci,

usvajanje novih pristupa otvara mogućnost poreĎenja BiH s ostalim zemljama koje su sada

članice EU ili koje su počele prikupljati indikatore slične SILC istraţivanju. TakoĎe otvara

mogućnost za dobivanje novih spoznaja iz debata o politici socijalnih programa koje se odvijaju

u ostatku Evrope. Obzirom na sadašnji naglasak na trţišta rada i integraciju trţišta rada i

socijalnih politika, ovo će vjerovatno biti jedna od glavnih oblasti za sticanje takvih spoznaja u

BiH.

8

1. Uvod

BiH je, kao i većina zemalja Jugoistočne Evrope, bila snaţno pogoĎena krizom. U 2009. je došlo

do smanjenja ekonomskih aktivnosti za 3,1 procenat (skoro 9 procentnih poena pada stope rasta

BDP-a u poreĎenju s 2008.), a nezaposlenost je u 2009. porasla. Procjenjuje se da je došlo do

vraćanja umjerenog rasta ekonomije (0,8 procenata) u 2010., a očekuje se da je u 2011. bio veći.

Posljednja anketa domaćinstava reprezentativna za cijelu zemlju (Anketa potrošnje

domaćinstava, HBS) je provedena 2007., tako da još uvijek nije moguća sveobuhvatna procjena

kako je kriza uticala na domaćinstva. Namjera ove bilješke je da počne raditi na prevazilaţenju

tog nedostatka, prezentacijom rezultata male, ali za cijelu zemlju reprezentativne ankete

provedne u posljednjem kvartalu 2010. (LITS-SM anketa, vidjeti ispod). Ova anketa ne moţe

dati aţurirane procjene siromaštva koje bi bile uporedive s trendovima siromaštva prezentiranim

u prethodnom Izvještaju o siromaštvu Svjetske banke (Svjetska banka, 2009.). Izrada takvog

izvještaja treba čekati objavljivanje podatka iz Proširene HBS (EHBS, 2011.) koju je provela

Agencija za statistiku BiH (BHAS) u 2011.

Značajan aspekt LITS-SM ankete je da ona uključuje module socijalne isključenosti uraĎene za

EHBS 2011., po preporuci ekspertne grupe za „Mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti u

pred-pristupnim i susjednim zemljama Evrope“, datoj u 2009.1 Stoga ova bilješka moţe po prvi

put dati procjene indikatora socijalne isključenosti koje su sve zemlje članice Evropske Unije

obavezne pratiti i izvještavati o ostvarenom napretku na ispunjavanju cilja socijalne isključenosti

EU 2020. Ti indikatori, koji su definirani u Odjeljku 4 ove bilješke, uključuju udio stanovništva

koji je u riziku od siromaštva, udio stanovništva koje ţivi u domaćinstvima s niskim radnim

intenzitetom i udio stanovništva koje je materijalno uskraćeno. Svaki od njih je interesantan po

sebi, iako cilj EU kombinira informacije iz svakog od njih, tako da se svako domaćinstvo koje je

uskraćeno po bilo kojoj od ovih dimenzija, moţe smatrati siromašnim ili socijalno isključenim.

Početni nalazi u ovoj bilješci, stoga daju uvid u tip informacija za koje će EHBS omogućiti

BHAS da izvještava u budućnosti. Obratiti paţnju da su procjene date u ovoj bilješci

najvjerovatnije aproksimacije, i neće biti direktno uporedive s onima iz EHBS-a, zbog brojnih

razlika u metodologijama istraţivanja. Ipak, ovdje data analiza nudi korisne primjere tipova

analiza koje će biti moguće kada podaci EHBS-a budu objavljeni.

Pored toga, pruţanjem prilike za poreĎenje rezultata dobivenih praćenjem siromaštva po

potrošnji i rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, ova bilješka daje argument da bi u

budućnosti bilo korisno nastaviti pratiti oba pristupa, da bi se osigurao kontinuitet dosadašnjeg

načina mjerenja trendova tokom prethodne decenije i da bi se iskoristile prednosti oba pristupa. .

1 Da bi pred-pristupne zemlje razvile statistički kapacitet potreban za implementaciju EU-SILC istraţivanja, koje je

dio statističkih acquis koje zemlje trebaju usvojiti tokom pristupnog procesa, panel je preporučio da usvoje strukturu

rotirajućih modula koji bi se dodali njihovim osnovnim Anketama potrošnje domaćinstava ili drugim istraţivanjima

kojima one redovno prate siromaštvo. U ekspertnoj grupi su bili predstavnici Eurostata, INE Španija, ISTAT-a

Italija (u 2007./2008.), Svjetske banke i DFID-a.

9

Struktura ove bilješke je sljedeća: Odjeljak 2 ukratko razmatra podatke; Odjeljak 3 prezentira

nalaze LITS-SM o uticaju krize, dok Odjeljak 4 daje novi profil indikatora socijalne

isključenosti. Veza izmeĎu rizika od siromaštva, materijalne uskraćenosti i niskog radnog

intenziteta, kao i njihova veza s mjerenjem siromaštva zasnovanim na potrošnji su istraţene u

Odjeljku 5. Druge dvije dimenzije socijalne isključenosti, stambeni smještaj i dugotrajna

nezaposlenost su istraţene u Odjeljku 6. Odjeljak 7 daje odreĎena zaključna razmatranja.

2. Opis podataka

Ova bilješka koristi podatke prikupljene u posljednjem kvartalu 2010. putem LITS-SM ankete.

Ova je anketa provedena kao nastavak ispitivanja uzorka koji je ispitan za BiH 2010. krug

Ankete ţivot u tranziciji (LITS) – aktivnosti provedene u više zemalja kojom je obuvhaćeno

gotovo 39,000 domaćinstava iz 34 zemlje (uključujući sve zemlje u tranziciji i nekoliko zemalja

Zapadnog Balkana) u svrhu procjene stavova javnosti, dobrostanja i uticaja ekonomskih i

političkih promjena u regiji na osnovu uzoraka reprezentativnih na nivou zemlje za svaku od

pojedinih zemalja.2

Uzorak LiTS 2010. ankete u BiH je obuhvatio 1.087 domaćinstava. Dopunski moduli, provedeni

dva mjeseca nakon prvobitne LiTS ankete su obuhvatili 842 domaćinstva3. Iako odliv

domaćinstava nije nasumičan4, čini se da razlika izmeĎu ranije LiTS ili uzorka za nastavak LiTS-

i distribucije BiH stanovništva po popisu nije sistematična.5,6

Kao rezultat, uzorak korišten u

ovom materijalu se tretira kao samo-ponderišući.7

2 LITS su zajedno provele Evropska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka.

3 Odliv domaćinstava je primarno rezultat odbijanja da učestvuju jer ih intervju zamara (215 domaćinstava), kao

posljedica kratkog razmaka izmeĎu LiTS i LiTS-SM. 30 domaćinstava nije naĎeno, uglavnom zbog putovanja u

vrijeme intervjua, a 4 domaćinstva su bila odsutna jer tokom zime ţive na drugoj lokaciji. 4 Veći dio otpalih domaćinstava potiče iz RS, a manji iz sjevernog dijela FBiH, a naročito iz Sarajeva. Otpala

domaćinstva takoĎe navode niţi nivo potrošnje po glavi, nego sveukupni LiTS uzorak, a slično tome i niţu

incidencu trajnih dobara u domaćinstvu kao što su automobile ili kompjuter. MeĎutim, razlika izmeĎu prvobitnog

uzorka LiTS od 1.087 domaćinstava i LiTS-SM uzorka od 842 domaćinstva u smislu geografske distribucije ili

karakteristika domaćinstva nije statistički značajna, osim u slučaju srednjeg rashoda domaćinstva (vidjeti Aneks).

Odliv. 5 Razlike nisu sistematične u smislu da ne postoji varijabla na nivou domaćinstva koja bi objasnila razliku izmeĎu

piramide stanovništva dobivene na osnovu LiTS-SM uzorka i piramide stanovništva koju je dao popis (vidjeti Aneks

A1.3). Da takva varijabla postoji ona bi se mogla iskoristiti za reponderisanje uzorka u skladu s tim. Obzirom da se

takva varijabla nije mogla otkriti, LiTS-SM uzorak domaćinstava se ovdje smatra samo-ponderišućim uzorkom svih

domaćinstava u zemlji. LiTS uzorak je samo-ponderišući uzorak domaćinstava po dizajnu. 6 Procjene stanovništva po dobnim grupama su iz meĎunarodne baze podataka US Census Bureau (Popisni biro

SAD) (http://www.census.gov/ipc/www/idb/informationGateway.php) 7 Obratiti paţnju da su u LiTS anketi domaćinstva uzorkovana u skladu sa samo-ponderišućim uzorkom. Potom su

ponderi primijenjeni da bi se povukla distribucija odraslog stanovništva (18+) u BiH. Obzirom da nas više zanimaju

procjene stanovnika o karakteristikama domaćinstva, a ne pitanja o mišljenju u LiTS anketi, re-ponderisanje ne bi

nuţno bilo prikladno.

http://www.census.gov/ipc/www/idb/informationGateway.php

10

Dopunski moduli su dizajnirani da bi se dobio bolji uvid u uticaj krize, a naročito da bi se mjerili

EU indikatori socijalne isključenosti.8 Modul o socijalnoj isključenosti je zasnovan na EHBS

modulu o socijalnoj isključenosti, koji je dizajniran da obuhvati glavne varijable koje prikuplja

EU SILC anketa za mjerenje socijalne isključenosti. Pored toga ovaj modul uključuje odreĎene

varijable migracija i doznaka koje su prikupljane u drugim modulima EHBS-a. Kombiniranjem

informacija iz LITS-a i dodatnih modula, LITS-SM daje informacije o prihodu, rashodima,

socijalnoj isključenosti i aktivnostima na trţištu rada.

Mjera dobrostanja zasnovana na rashodima koje se dobije iz modula o potrošnji LiTS ankete,

gdje domaćinstva navode mjesečne rashode domaćinstva u sljedeće tri kategorije: (i) hrana, piće

i duhan; (ii) komunalije (el. energija, gas, voda, grijanje, fiksni telefon); i (iii) prevoz (javni

transport i gorivo za automobil); kao i rashode u prethodnih 12 mjeseci za sljedeće kategorije

rashoda: (iv) obrazovanje (uključujući školarine, knjige, vrtić); (v) zdravlje (uključujući lijekove

i zdravstveno osiguranje); (vi) odjeća i obuća; (vii) trajna dobra. Zbirna potrošnja korištena u

ovom materijalu je zasnovana na ukupnim rashodima domaćinstva za sve gore navedene

kategorije, izraţena po glavi. Ovaj indikator potrošnje nije uporediv s indikatorom potrošnje

kojeg prikuplja BHAS putem HBS anketa, te se kao takav ne moţe koristiti za aţuriranje ni

nacionalnih procjena siromaštva ni onih koje redovno objavljuje Svjetska banka (Svjetska banka,

2009.). Analiza korištenjem prethodnog kruga LITS (2006.), koja je koristila sličan indikator

potrošnje, i njegovim poreĎenjem s procjenama potrošnje iz tradicionalnih HBS i LSMS anketa,

pokazuje da ovaj tip zbirnog indikatora daje pouzdano rangiranje domaćinstava (Zaidi et al.,

2009.).

3. Uticaj finansijske krize9

Prema LiTS 2010. anketi, 64 procenta domaćinstava u Bosni i Hercegovini je bilo značajno ili

prilično pogoĎeno krizom (Tabela 1)10

. Čini se da se uticaj krize mnogo jače osjetio u urbanim

područjima nego u ruralnim: 40 procenata domaćinstava u urbanim područjima navodi da su

značajno pogoĎeni krizom, u poreĎenju s 29 procenata ruralnih domaćinstava. To je u skladu s

nalazima iz drugih dijelova regije, uz izuzetak Srbije gdje je kriza imala jači početni uticaj u

ruralnim područjima. Samo 18 procenata urbanih domaćinstava u BiH i 28 procenata ruralnih

domaćinstava navodi da finansijska kriza nije imala nikakav uticaj na njihovo dobrostanje. To su

subjektivna mjerenja, stoga ne daju precizne procjene promjene siromaštva kao rezultat krize.

MeĎutim, iz prethodne analize znamo da se 77-procentno smanjenje stope siromaštva u periodu

2004 – 2007. pripisivalo rastu srednje potrošnje, ukazujući da se ekonomsko usporavanje u 2009.

i spor oporavak poslije krize predstavljaju prekid trendova prije krize.

8 TakoĎe je uraĎen poseban modul za zdravstvo za dobivanje informacija za odvojen istraţivački projekt.

9 Ovaj se odjeljak uglavnom oslanja na odjeljak o krizi LiTS upitnika, iako su dodatni detalji dobiveni iz pitanja o

materijalnog uskraćenosti iz LiTS-SM. 10

Ukoliko nije navedeno drugačije, ovo se odnosi na domaćinstva koja su ispitana i u LiTS i u dopunskim

modulima.

11

Tabela 1: Da li vas je ekonomska kriza pogodila? (% ukupnog)

Urbana Ruralna Ukupno

Značajno 40.4 29.3 35.3

Prilično 28.0 29.9 28.9

Malo 13.1 13.0 13.1

Nimalo 18.4 27.8 22.8

Ukupno 100 100 100 Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka.

Ova slika je u skladu s generalnom procjenom nosilaca ispitanih domaćinstava o njihovoj

mogućnosti da 'spoje kraj s krajem'. Oko 35 procenata domaćinstava navodi teškoće ili velike

teškoće pri spajanju kraja s krajem, dok daljih 37 procenata ima nešto poteškoća, a preostala

(manje od 30 procenata) navode da nisu imali poteškoća u sastavljanju kraja s krajem tokom

2010. Udio urbanih domaćinstava koje ima velike poteškoće da spoje kraj s krajem je duplo veći

nego domaćinstava u ruralnim područjima. (Tabela 2).

Tabela 2: Kako vaše domaćinstvo uspijeva spojiti kraj s krajem? Urbana/ruralna (% ukupnih)


Uz velike poteškoće 15.6 7.7 11.9

Uz poteškoće 22.2 23.7 22.9

Uz nešto poteškoća 31.6 42.6 36.7

Prilično lako 23.1 18.9 21.1

Lako 6.2 6.1 6.2

Vrlo lako 1.3 1.0 1.2

Ukupno 100 100 100 Napomena: Procjene autora na osnovu podataka iz dopunskih LiTS modula, 2010.

Uticaj krize se osjetio kroz cijeli spektar dobrostanja, iako je uticaj na najsiromašnije grupe

izraţeniji (Tabela 3). MeĎu domaćinstvima iz donje petine potrošnje, 71 procenat je bio pogoĎen

značajno ili prilično, a samo za 4. petinu ukupni udio ispitanika u ovoj kategoriji je ispod 60

procenata. Udio domaćinstava koja nisu nimalo pogoĎena krizom je najniţi u donje dvije petine

potrošnje.

Tabela 3: Uticaj krize po petinama potrošnje (% ukupnog)

Petina 1. 2. 3. 4. 5. Ukupno

Značajno 41.2 36.2 34.6 31.9 35.0 35.3

Prilično 29.8 29.8 32.7 23.9 29.1 28.9

Malo 8.8 14.9 9.3 17.6 13.1 13.1

Nimalo 20.2 19.2 23.5 26.6 22.8 22.8

Ukupno 100 100 100 100 100 100

Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka.

12

Domaćinstva koja su navela penziju, a ne nešto drugo, naročito platu ili zaradu za odraĎeni

posao, kao glavni izvor prihoda, navode jači uticaj krize, iako pribliţno isti udio domaćinstava

koja ţive od penzije navodi da nisu nimalo osjetili uticaj krize (Tabela 4).11

Tabela 4: Uticaj krize po osnovnom izvoru sredstava za život (% ukupnog)

Plata/

zarada

Prihod od

samozaposlenosti

Penzija Ukupno

Značajno 30.7 34.1 42.0 35.3

Prilično 31.0 28.6 25.9 28.9

Malo 16.6 11.9 9.5 13.1

Nimalo 21.7 25.4 22.6 22.8

Ukupno 100.0 100.0 100.0 100.0

Napomena: Procjene autora na osnovu podataka LiTS 2010. Prihod od samozaposlenosti uključuje i prodaju

poljoprivrednih proizvoda. Kategorija penzija takoĎe uključuje i 7 domaćinstava koja ţive primarno od naknada

koje dobivaju od drţave. Kategorija pomoći od prijatelja se ne navodi, obzirom na malu veličinu uzorka.

Smanjen priliv doznaka i kanali trţišta rada su najznačajniji načini na koje kriza pogaĎa

domaćinstva – više od polovine domaćinstava navodi smanjenje doznaka, a 49 procenata navodi

bilo gubitak posla ili smanjenje/kašnjenje plate. Štaviše, čini se da je smanjenje plate značajniji

način od gubitka posla ili propadanja porodičnog biznisa. PoreĎenje domaćinstava s različitim

izvorima sredstava za ţivot, pokazuje da je smanjenje primanja istaknutije kod domaćinstava

koja ţive od plate ili zarade, ali mnogo manje nego kod ostalih grupa. Smanjenje doznaka je

daleko najčešći način uticaja za sve grupe domaćinstava, osim onih koja ţive od plate ili zarade.

Načini uticaja krize poput prisiljenosti da se prihvati dodatni posao, poveća broj radnih sati, ili da

članovi domaćinstava koji ne rade, počnu raditi, su mnogo rjeĎe, i navodi ih samo 5 procenata

domaćinstava.

Tabela 5: Načini djelovanja krize, po osnovnom izvoru sredstava za život (%)

Plata /

zarada

Prihod od

samozaposlenosti

Penzija Ukupno

Gubitak posla nosioca domaćinstva 8.0 26.6 6.4 11.1

Gubitak posla drugog člana

domaćinstva

14.2 16.0 14.9 14.5

Kašnjenje/nedobivanje plate 12.4 8.5 8.5 10.3

Smanjenje plate 52.5 20.2 26.6 38.9

Smanjen priliv doznaka 41.0 53.2 65.4 50.9

Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka. Navedeni su samo načini djelovanja krize

koji pogaĎaju više od 10 procenata domaćinstava.

11

Obzirom da nemamo informacije o glavnom izvoru prihoda prije krize, ovo moţe biti odraz ili veće početne

osjetljivosti onih koji nisu na trţištu rada, ili selektivni uticaj krize na zaposlene pri čemu su neki izgubili posao a

drugi nastavili raditi. Čini se da su dokazi o načinima djelovanja krize iz Tabele 4. u skladu s ovim prvim

tumačenjem.

13

Ovi načini djelovanja krize, iako u širem smislu slični za urbana i ruralna područja, pokazuju

razlike po distribuciji dobrostanja (Tabela 6). Na primjer, gubitak posla, bilo nosioca ili člana

domaćinstva, kao i smanjenje broja radnih sata i propadanje biznisa, su, čini se, prisutniji na dnu

distribucije dobrostanja, dok su smanjenje doznaka i smanjenje zarade prisutniji na vrhu

distribucije.

Tabela 6: Načini djelovanja krize (%)

Urbana Ruralna Donja

petina

3. petina Gornja

petina

Ukupno

Gubitak posla nosioca domaćinstva 9.5 13.1 19.8 12.1 8.7 11.1

Gubitak posla drugog člana

domaćinstva

14.4 14.5 18.7 13.7 8.2 14.5

Kašnjenje/nedobivanje plate 13.4 6.4 11.0 8.9 9.3 10.3

Smanjenje plate 37.3 41.0 33.0 37.1 41.0 38.9

Smanjen priliv doznaka 53.1 48.1 50.5 41.9 61.2 50.9

Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka. Navedeni su samo načini djelovanja krize

koji pogaĎaju više od 10 procenata domaćinstava.

3.1. Mehanizmi suočavanja s krizom

Da bi se suočila s krizom, domaćinstva smanjuju potrošnju luksuznih roba, medija i

komunikacija (Tabela 7).12

Uticaj krize je, meĎutim, išao dosta dalje od toga. Gotovo četvrtina

domaćinstava (29 procenata) je navelo da su morali smanjiti potrošnju osnovnih ţivotnih

namirnica kao što su mlijeko, voće, povrće ili kruh, a 11 procenata domaćinstva je moralo

odgaĎati plaćanja reţija (nekima su komunalije čak i isključene zbog neplaćanja). Nadalje, 8

procenata domaćinstava navodi da su morali odgaĎati odlazak ljekaru kad su bili bolesni, a 4

procenata navodi da su prestali kupovati neophodne lijekove. 13

Tabela 6: Mehanizmi suočavanja s krizom (%)


Smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica 18.2 28.8 23.2

Smanjenje potrošnje luksuznih roba 47.3 44.6 46.1

Smanjenje potrošnje alkoholnih pića 13.8 13.3 13.5

Smanjenje korištenja vlastitog vozila 13.3 17.1 15.1

Smanjenje odmora 18.7 19.1 18.9

Smanjenje pušenja 13.3 12.0 12.7

Kašnjenje plaćanja reţija 10.0 11.7 10.8

Isključivanje TV/telefona/interneta 14.0 23.0 18.2

Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka. Navedene su samo strategije suočavanja s krizom koje je koristilo

više od 10 procenata domaćinstava.

12

Procjene u ovom odjeljku su zasnovane na pitanjima da li je u prethodne dvije godine (kraj 2008.- kraj 2010.) iko

u domaćinstvu morao poduzeti bilo kakve mjere kao rezultat smanjenja prihoda ili drugih ekonomskih poteškoća.

Smanjenje potrošnje luksuznih roba je bio najčešći mehanizam suočavanja s krizom, kojeg je navelo 46 procenata

domaćinstava. Gotovo jedna petina domaćinstava je isključila TV/telefon/internet. 13

Čini se da je kriza imala i neke potencijalno pozitivne efekte kao smanjenje potrošnje alkohola i duhana.

14

Najuočljivija razlika u mehanizmima suočavanja s krizom po distribuciji dobrostanja je mnogo

veće oslanjanje na smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica meĎu siromašnim

domaćinstvima – pojava ovog mehanizma suočavanja s krizom je više nego duplo veća nego

meĎu domaćinstvima u gornjoj petini potrošnje (Tabela 8). Čini se da su se siromašnija

domaćinstva takoĎe više oslanjala i na smanjenje potrošnje luksuznih roba, iako tu razlika nije

toliko uočljiva. S druge strane, mehanizmi suočavanja meĎu bogatijim domaćinstvima, primarno

uključuju smanjenje odlaska na odmor.

Tabela 7: Mehanizmi suočavanja s krizom po petinama potrošnje (%)

1. petina 2. petina 3. petina 4. petina 5. petina

Smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica 29.8 27.0 30.9 21.3 13.9

Smanjenje potrošnje luksuznih roba 55.3 48.9 45.1 45.2 41.4

Smanjenje potrošnje alkoholnih pića 10.5 14.2 17.3 15.4 10.5

Smanjenje korištenja vlastitog automobila 7.9 17.7 17.3 16.5 14.3

Smanjenje odlaska na odmor 14.9 12.8 17.3 21.8 23.2

Smanjenje pušenja 13.2 14.9 11.7 14.4 10.5

OdgaĎanje/preskakanje odlaska kod doktora u slučaju

bolesti l

12.3 7.1 8.6 9.6 5.1

OdgaĎanje plaćanja reţija 8.8 12.1 10.5 10.1 11.8

Isključivanje TV/telefona/interneta 19.3 20.6 23.5 18.6 12.2

Napomena: Procjene autora na osnovu LiTS 2010. podataka. Navedene su samo strategije suočavanja s krizom koje je koristilo

više od 10 procenata domaćinstava u svakoj petini potrošnje.

3.2. Mehanizmi podrške: formalni i neformalni

Pored promjene načina potrošnje, domaćinstva se takoĎe mogu obratiti formalnim institucijama

ili neformalnim mreţama da bi ublaţila negativne uticaje na nivo njihove potrošnje. Prema

podacima iz modula o krizi, više od četvrtine domaćinstava navodi da su pokušavala pozajmiti

novac od prijatelja, neke druge osobe ili institucije tokom prethodne dvije godine. Pojava

pokušaja uzimanja zajma je veća meĎu domaćinstvima koja su navela da su značajno pogoĎena

krizom (35 procenata) ili prilično pogoĎena (28 procenata), u poreĎenju s onima koji su bili

pogoĎeni malo (18 procenata) ili nimalo (15 procenata). Razlike izmeĎu ruralnih i urbanih

područja su minimalne. Primjetno je da je većina domaćinstava koja je pokušala pozajmiti

novac, to i uspjela (88 procenata od ukupnog broja), iako su domaćinstva iz donje petine imala

veća kreditna ograničenja – 17 procenata domaćinstava iz donje petine koja su pokušala dobiti

zajam to nisu uspjela, za razliku od 12 procenata od ukupnog broja.

Mala veličina uzorka nam ne omogućava procjenu doprinosa formalnih mreţa socijalne

sigurnosti – manje od 2 procenta domaćinstava su navela primanje stalne socijalne pomoći,

manje od 1 procenta su navela povremenu socijalnu pomoć ili naknadu za nezaposlenost.14

14

Obratiti paţnju da su ostali izvori manje zastupljeni jer od 2006. u budţetima za socijalna davanja u BiH

dominiraju naknade koje ne podlijeţu imovinskom cenzusu (naročito boračke naknade) dok je obuhvat siromašnih

15

Za domaćinstva koja primaju doznake iz inostranstva (7 procenata15

od ukupnog broja), čini se

da su te doznake bile uspješne u ublaţavanju najgorih efekata krize - u ovoj grupi domaćinstava

manji udio je naveo smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica kao jedan od mehanizama

suočavanja s krizom (15 procenata u poreĎenju s 25 procenata domaćinstava koja nisu navela

primanje doznaka iz inostranstva). Stoga, postoje odreĎeni dokazi da doznake imaju efekt

pruţanja sigurnosti, kao što pominju brojne studije iz literature o doznakama.16

4. Socijalna isključenost u BiH

LITS-SM nudi po privi put priliku za mjerenje indikatora socijalne isključenosti u zemlji u

skladu sa indikatorima sličnim onima koje su usvojila članice EU i koje prikuplja EU SILC

anketa. Temeljito sagledavanje tih pitanja će biti moguće tek po objavljivanju podataka iz EHBS

2011., koji su trenutno u procesu obrade. Naši podaci ne daju uporedive procjene s procjenama

EHBS-a, ali ipak bilješka daje po prvi put priliku da se vidi napredak koji je BiH ostvarila na

tranziciji u pravcu statističkih zahtjeva u vezi s pristupanjem EU i istraţe vrste informacija koje

će biti moguće pratiti u budućnosti.

Ovaj odjeljak daje širi profil tri ključna indikatora socijalne isključenosti – stanovništvo u riziku

od siromaštva, materijalno uskraćeno i koje ţivi u domaćinstvima s niskim radnim intenzitetom –

i pojedinačno i zbirno kao u EU2020 indikator rizika od siromaštva ili isključenosti (AROPE).

Odjeljak 7 ispituje karakteristike stanovanja i ambijenta, što je takoĎe dio indikatora aspekta

Socijalne isključenosti Otvorene metode koordinacije u EU.

4.1. Profil rizika od siromaštva

U Evropskoj Uniji, indikator rizika od siromaštva se definira kao nivo prihoda ispod 60

procenata od srednjeg prihoda u zemlji, izraţen u jedinicama ekvivalenta odrasle osobe

naosnovu OECD skale.17

Ta se mjera razlikuje od zvanične stope siromaštva koju navodi

BHAS18

i stope siromaštva koju je izračunala Svjetska banka (Svjetska banka, 2009.).19

programima pomoći koji nisu zasnovani na osiguranju mali, i uticaj tih programa na smanjenje siromaštva je dosta

ograničen (za detalje, vidjeti Svjetska banka, 2009.). 15

U domaćinstvima koja su navela primanje doznaka tokom protekle godine, njihova vrijednost je pribliţno 28

procenata ukupnog budţeta domaćinstva. Obratiti paţnju da je udio domaćinstva koja navode primanje doznaka

dosta mali u poreĎenju s udjelom domaćinstva koja su navela smanjenje priliva doznaka zbog krize. Iako je to

dijelom moţda zato što su domaćinstva potpuno prestala dobivati doznake, razlika je ipak dosta velika. S

raspoloţivim podacima nije moguće špekulirati o uzrocima ove razlike. 16

Clarke i Wallsten, 2004.; Mishra, 2005.; Yang and Choi, 2007.; Yang, 2008.; Frankel, 2009.; Mohapatra i sar,

2009. 17

Prema OECD skali, prvi odrasli član domaćinstva dobiva ponder 1, svi dalji odrasli članovi 0,5, a djeca ispod 14

godina 0,3. 18

Mjera siromaštva za cijelu zemlju koju objavljuje Agencija za statistiku BiH se zasniva na pragu relativnog

siromaštva utvrĎenom na 60 procenata srednje potrošnje po ekvivalentu odrasle osobe (na osnovu HBS podataka).

Posljednje procjene siromaštva u zemlji, na osnovu ovog mjerila, iznose 18,2 procenta prema podacima HBS 2007.

16

Definicija: Rizik od siromaštva se ovdje definira s aspekta prihoda, u skladu s EU definicijom.

Prihodi se baziraju na posebnom modulu za prihode (dizajniranom za EHBS) i administriraju

kao dio LiTS-SM. Indikator stanovništva u riziku od siromaštva se definira kao nivo prihoda u

iznosu ispod 60 procenata srednjeg prihoda u BiH, izraţenog u jedinicama ekvivalenta odrasle

osobe na osnovu OECD skale.

Ova bilješka opisuje samo profil rizika od siromaštva u 2010., i nije u mogućnosti aţurirati

trendove siromaštva nakon posljednjih procjena izvršenih za 2007. – uporedive procjene

siromaštva će morati pričekati do sljedeće godine, kada baza podataka EHBS bude na

raspolaganju.

Prema podacima iz LiTS-SM 2010., u riziku od siromaštva je pribliţno 1,5 milion ljudi ili 33

procenta sveukupnog stanovništva BiH. Eurostat procjenjuje da je u 2010. u riziku od siromaštva

bio 21 procenat stanovništva Bugarske, Hrvatske i Rumunije, a 16 procenata sveukupno za EU-

27 zemlje.

Tabela 8: Dobni profil stanovništva u riziku od siromaštva (%)

Stanovništvo

u riziku od

siromaštva

Sveukupno

stanovništvo

Rizik od

siromaštva po

dobnim

grupama

0-17 21.7 17.7 40.1

18-24 11.3 11.3 32.8

25-34 12.9 17.6 23.9

35-44 15.7 13.8 37.2

45-54 17.0 16.1 34.6

55-64 10.9 12.4 28.9

65+ 10.5 11.1 31.2

Ukupno 100 100 32.8 Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010 i podataka iz dopunskim modula.

U BiH je stanovništvo u riziku od siromaštva koncentrirano u ruralnim područjima, koje čini 58

procenata ukupnog stanovništva u riziku od siromaštva, u poreĎenju s ukupnim udjelom ruralnog

stanovništva od 51 procenat. Veći rizik od siromaštva u ruralnim područjima je u skladu s

nalazima u novim članicama EU, kao i u zemljama juţne Evrope (Portugal, Španija, Grčka ili

Italija) u kojima je rizik od siromaštva takoĎe veći u ruralnim područjima (Evropska komisija,

2011.).20

Analitički po polu nosioca domaćinstva, domaćinstva sa ţenskim nosiocem su manje zastupljena

u grupi u riziku od siromaštva u poreĎenju s njihovim ukupnim udjelom u stanovništvu u

ruralnim područjima, dok je u urbanim područjima distribucija domaćinstava s muškim i

19

Svjetska banka računa siromaštvo prema liniji siromaštva utvrĎenoj na osnovu LSMS 2001 na 205 KM po glavi

mjesečno po cijenama iz 2007. 20

Nasuprot tome, u sjeverno-evropskim zemljama, stopa rizika od siromaštva je manja u ruralnim područjima.

17

ţenskim nosiocem ravnomjerna. U smislu dobne strukture nosioca domaćinstva, u urbanim

područjima je stanovništvo u riziku od siromaštva koncentrirano u domaćinstvima gdje je nosilac

domaćinstva u dobnoj grupi 65+ - 27 procenata grupe u riziku od siromaštva potiče iz takvih

domaćinstava, u poreĎenju s 19 procenata ukupnog stanovništva (Slika 1). U ruralnim

područjima je veći od prosječnog udio onih u riziku od siromaštva koji ţive u domaćinstvima čiji

nosilac pripada dobnoj grupi 45-54 godine (33 procenta stanovništva u riziku od siromaštva u

poreĎenju s ukupnim udjelom od 29 procenata stanovništva u toj grupi).

Slika 1: Profil rizika od siromaštva po dobi i polu nosioca domaćinstva (%)

Po dobi nosioca domaćinstva Po polu nosioca domaćinstva

Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010. i podataka iz dopunskim modula.

Sveukupna dobna distribucija odraslog stanovništva ukazuje na nešto veći rizik od siromaštva za

dobnu grupu 35-44 godine, iako je ovo preteţno ruralna pojava. Rizik od siromaštva je takoĎe

značajno veći za djecu (0-17), kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima. Najniţi rizik od

siromaštva je zabiljeţen za dobnu grupu 25-34 godine. Situacija je u širem smislu slična i u EU,

gdje je rizik od siromaštva značajno veći za djecu, dok je stopa rizika od siromaštva za starije u

skladu s prosječnim rizikom za zemlju.21

Grupa 18-24 godine starosti koja je u EU zemljama u

nešto većem riziku, izgleda u BiH nije pogoĎena više od drugih grupa.

Stanovništvo koje ţivi u većim domaćinstvima (5 ili više članova) ima mnogo veći rizik od

siromaštva i u urbanim i u ruralnim područjima. Za manja domaćinstva, u ruralnim područjima

stopa rizika od siromaštva je slična za domaćinstva od 1, 2 ili 4 člana, a nešto veća za

domaćinstva od 3 člana. U urbanim područjima rizik od siromaštva je najmanji za jednočlana

domaćinstva, nešto se povećava za dvočlana domaćinstva, potom se značajnije povećava za

tročlana domaćinstva. Veća domaćinstva, slično kao i u Evropskoj Uniji, imaju veći rizik od

siromaštva.

21

Iako je u brojnim EU zemljama stopa rizika od siromaštva veća za grupu 65+ (npr. Bugarska, Danska, UK).

18

Slika 2: Rizik od siromaštva po veličini domaćinstva (%)


Kao što je čest slučaj, rizik od siromaštva je snaţno povezan s obrazovanjem. Dok sveukupno 31

procenat stanovništva ţivi u domaćinstvima čiji nosilac ima osnovno obrazovanje ili manje, u

grupi koja je u riziku od siromaštva taj udio je 49 procenata. Slično tome, dok 44 procenta

sveukupnog stanovništva potiče iz domaćinstava čiji nosilac ima završenu srednju školu ili više,

taj je procenat samo 28 za grupu koja je u riziku od siromaštva. Sveukupni rizik od siromaštva je

veći za ljude koji ţive u domaćinstvima čiji nosilac ima osnovno obrazovanje (54 procenta), a

manji za ljude iz domaćinstava čiji nosilac ima fakultetsku diplomu (11 procenata).

Tabela 9: Distribucija dobrostanja po nivou obrazovanja nosioca domaćinstva, 2010. (%)

Rizik od

siromaštva

Ukupno

Bez obrazovanja/diplome 11.6 8.5

Osnovno (1-4 razreda) 37.1 22.3

Osnovno (5-8 razreda) 23.1 25.1

Srednje 22.4 30.3

Više 3.1 5.6

Fakultetska diploma ili

magisterij/doktorat 2.8 8.2

Ukupno 100 100 Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010. i podataka iz dopunskim modula.

Isti je odnos i distribucije obrazovanja člana domaćinstva i dobrostanja. Iz grupe 25+, 31

procenat je naveo da imaju osnovno obrazovanje ili manje u 2010., ali oni čine 45 procenata

stanovništva u riziku od siromaštva. Kao i u slučaju obrazovanja nosioca domaćinstva, pojedinci

s niţim nivoom obrazovanja (osnovno ili manje) se suočavaju s većim rizikom od siromaštva od

prosječnog, a slučaj je obrnut za pojedince koji imaju završen nivo obrazovanja iznad srednjeg.

19

Tabela 10: Obrazovanje i rizik od siromaštva (%)

Rizik od

siromaštva

Ukupno Incidenca

rizika od

siromaštva

Bez obrazovanja/diplome 14.9 10.3 44.4

Osnovno (1-4 razreda) 29.6 20.8 43.6

Osnovno (5-8 razreda) 24.2 24.9 29.9

Srednje 25.0 30.8 24.9

Više 2.8 4.6 18.4


magisterij/doktorat 3.6 8.5 12.9

Ukupno 100 100 30.7

Napomena: Kalkulacije autora na osnovu LiTS 2010 i podataka iz dopunskim modula.

Još jedan dobar prognozer rizika od siromaštva je status zaposlenosti. U grupi koja je u riziku od

siromaštva, 70 procenata pripadnika iz dobne grupe 25-60 godina nije radilo tokom prethodnih

12 mjeseci, u poreĎenju s 51 procentom sveukupno. Na osnovu statusa zaposlenosti nosioca

domaćinstva, 40 procenata odraslog stanovništva je ţivjelo u domaćinstvima čiji nosilac nije

radio tokom prethodne godine, ali u grupi koja je u riziku od siromaštva, taj udio iznosi 60

procenata.

Tabela 11: Status zaposlenosti i obrazovni nivo, dobna grupa 26-60 (%)

Radili za

prihod

Nisu

radili za

prihod

Radili za

prihod

Nisu

radili za

prihod

Ukupno

Procenti reda Procenti kolone

Bez obrazovanja/diplome 19.0 81.0 1.8 7.2 4.5

Osnovno (1-4 razreda) 25.2 74.8 9.1 26.0 17.7

Osnovno (5-8 razreda) 47.0 53.0 26.2 28.5 27.3

Srednje 54.9 45.1 39.6 31.4 35.4

Više 72.6 27.4 7.2 2.6 4.9


magisterij/doktorat 78.5 21.5 16.3 4.3 10.2

Ukupno 49.1 50.9 100 100 100


Ove dvije dimenzije – obrazovanje i status na trţištu rada – su snaţno meĎusobno povezane. U

dobnoj grupi 25-60 godina, 34 procenta pripadnika koji nisu radili tokom prethodnih 12 mjeseci

je imalo osnovno obrazovanje ili manje, u poreĎenju sa samo 11 procenata onih koji su radili.

Sagledavajući to na drugi način, 81 procenat pripadnika bez obrazovanja nije radilo tokom

prethodne godine, u poreĎenju sa samo 21 procentom koji imaju fakultetsku diplomu ili više.

20

Učestvovanje na trţištu rada se značajno razlikuje izmeĎu muškaraca i ţena – 63 procenta

muškaraca i 37 procenata ţena dobi 25-60 godina navode da su radili tokom prethodnih 12

mjeseci. Stope učestvovanja se povećavaju s nivoom obrazovanja, a meĎu onima s fakultetskom

diplomom ili više, nestaju razlike izmeĎu muškaraca i ţena po stopi učestvovanja na trţištu rada.

Slika 3: Ispitanici koji su radili u toku prethodne godine po obrazovanju i polu (%)

Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010.

U smislu osnovnih izvora sredstava za ţivot, kod grupe u riziku od siromaštva plate su znatno

manje zastupljene, a oslanjanje na prodaju poljoprivrednih proizvoda je mnogo više zastupljeno,

u poreĎenju s ukupnim stanovništvom. S druge strane, zastupljenost prihoda od samo-

zaposlenosti i penzija22

je pribliţno ista u ove dvije grupe.

Slika 4: Rizik od siromaštva po glavnom izvoru prihoda (% ukupnog)


Procjene s više varijacija profila rizika od siromaštva (vidjeti Tabelu A1.4 u Aneksu) potvrĎuju

veći rizik od siromaštva za osobe koje ţive u domaćinstvima čiji nosilac ima nizak nivo

22

Kategoriju penzija i drţavnih davanja uglavnom čine penzije, obzirom da je samo 7 domaćinstava u LiTS-SM

navelo da su im davanja od drţave osnovni izvor prihoda.

0.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0

No education / degree

Primary

Lower secondary

(Upper) secondary

Post-secondary non-technical

Bachelor's degree or higher

Overall employed

% worked during past 12 months

Women Men

21

obrazovanja. Veći rizik od siromaštva povezan s niskim nivoom obrazovanja još uvijek postoji

kada se uzme u obzir glavni izvor prihoda domaćinstva. U regresijama na individualnom nivou

(što se ne navodi), neobrazovanost je povezana s većim rizikom od siromaštva, uzimajući u obzir

obrazovanje nosioca domaćinstva.

Rizik od siromaštva je takoĎe u pozitivnoj vezi s neučestvovanjem nosioca domaćinstva na

trţištu rada, čak i kad se uzme u obzir obrazovanje i glavnih izvor prihoda domaćinstva. Procjena

regresija na individualnom nivou potvrĎuju snaţnu negativnu korelaciju izmeĎu zaposlenosti

nosioca domaćinstva i manjeg rizika od siromaštva, čak i kad se uzme u obzir status zaposlenosti

pojedinca. Nezaposlenost pojedinca je slično tome povezana s većim rizikom od siromaštva, ako

je status zaposlenosti nosioca domaćinstva konstantan.

Rizik od siromaštva je veći za domaćinstva gdje je glavni izvor prihoda prihod od samo-

zaposlenosti (u odnosu na platu), a posebno za domaćinstva koja se oslanjaju na prodaju

poljoprivrednih proizvoda. Dok je postojanje doznaka iz inostranstva u negativnoj vezi s rizikom

od siromaštva, kad je pomoć od porodice i prijatelja glavni izvor prihoda, uslovni rizik od

siromaštva je veći nego za domaćinstva koja se oslanjaju na prihod od plate.

Karakteristike poput dobi i pola nosioca domaćinstva, kao i veličine domaćinstva, se ne čine

značajnim za prognoziranje rizika od siromaštva u zavisnosti od drugih karakteristika, dok su,

čini se, veći udio odraslih ţena i starih, povezani s manjim rizikom od siromaštva. Procjene

regresije na individualnom nivou potvrĎuju da se rizik od siromaštva smanjuje s dobi, i da je

manji za ţene, u zavisnosti od drugih karakteristika pojedinca i domaćinstva.

Konačno, obratiti paţnju da, iako je bezuslovni rizik od siromaštva veći u ruralnim područjima,

čini se da uzrok tome leţi u osnovnim karakteristikama urbanog/ruralnog stanovništva. Kada su

karakteristike poput obrazovanja, učestvovanja na trţištu rada i strukture domaćinstva

konstantne, ruralna područja više nisu povezana s većom vjerovatnoćom rizika od siromaštva na

nivoima uobičajne pouzdanosti.

4.2. Materijalna uskraćenost

U Evropskoj Uniji je indikator materijalne uskraćenosti baziran na listi od 9 varijabli23

(za koje

podatke prikuplja EU SILC anketa) koji evidentiraju da li si ljudi mogu priuštiti sljedeće: (i)

plaćanje najamnine ili reţija; (ii) adekvatno grijanje stambenog prostora; (iii) pokriti

neočekivane troškove; (iv) jesti meso, ribu ili proteinski ekvivalent svakog drugog dana; (v)

sedmica godišnjeg odmora van mjesta stanovanja; (vi) automobil; (vii) mašina za pranje rublja;

(viii) TV u boji; (ix) telefon. Glavni fokus je na stopi materijalne uskraćenosti, definirane kao

nemogućnost plaćanja barem četiri od gornjih 9 stavki. Ovaj indikator ima za cilj obuhvat mjere

u kojoj pojedinci ne mogu ostvariti ţivotni standard koji se smatra uobičajnim u Evropskoj Uniji,

zbog nedostatka finansijskih sredstava.

23

Atkinson i Marlier (2010.).

22

Informacije koje se prikupljaju u LITS-SM se fokusiraju na nešto drugačiji set varijabli,

identificiranih tokom faze dizajniranja EHBS-a, koje više odgovaraju stvarnosti u BiH, tako da je

ovaj indikator samo u širem smislu uporediv s indikatorom za zemlje EU.24

Posebno nemamo

podatke o priuštivosti (za razliku od posjedovanja) automobila, mašine za rublje, TV-a ili

telefona (varijable vi-ix u gornjoj listi). Varijable i-v su iste kao i u EU-SILC, dok se neočekivani

troškovi definiraju na nivou d 60 procenata od srednje potrošnje po ekvivalentu odrasle osobe u

2007.

Definicija: Da bi se fokus zadrţao na prisilnom nedostatku date stavke, indikator materijalne

uskraćenosti se ovdje definira kao nemogućnost plaćanja barem tri od sljedećih pet stavki: (i)

najamnina ili reţije; (ii) adekvatno grijanje stambenog prostora; (iii) neočekivanih troškova; (iv)

mesa, ribe ili proteinskog ekvivalenta svaki drugi dan; (v) jedne sedmice godišnjeg odmora van

mjesta stanovanja.

Gornja definicija se razlikuje od EU definicije i zasnovana je na raspoloţivim podacima. Obratiti

paţnju da dok se EU definicija fokusira samo na zbirni indikator materijalne uskraćenosti,

obzirom da je ovo prvi put da su za BiH na raspolaganju detaljni indikatori materijalne

uskraćenosti, sagledavamo ih i pojedinačno pokušavajući shvatiti kako mogu doprinijeti našem

boljem upoznavanju isključenosti u zemlji.

4.2.1. Dodatak: individualna varijabla koja obuhvata materijalnu uskraćenost

EU indikator teške materijalne uskraćenosti se dobije kao kombinacija različitih varijabli. Izbor

tih varijabli, kad se razmatraju individualno, moţe biti krajne kontroverzan (npr. da li

nemogućnost da se priušti sedmica godišnjeg odmora van mjesta boravka treba automatski nekog

klasificirati kao siromašnog?). Zapravo, nije namjera da te pojedine varijable budu same po sebi

mjera siromaštva. Istovremenon postojanje odreĎenog broja tih materijalnih uskraćenosti

vjerovatno čini ţivotne uslove koje si domaćinstvo moţe priuštiti toliko različitim od društvenih

normi, da se to domaćinstvo izdvaja i bude marginalizirano.25

Od početka istraţivanja ove vrste

(Townsend, 1979.), meĎutim, izbor indikatora i ad hoc percepcija njihove prirode, potiču brojne

debate. Kritike uključuju utisak da se varijable fokusiraju na jedan konkretan stil ţivota ili da

uključuju stavke koje bi bilo „lijepo imati“, ali čiji prisilni nedostatak ne mora nuţno obuhvatiti

uskraćenost.

Da bi se prevazišle ove bojazni, Eurobarometer anketa u 2007. je na evropskom nivou izvršila

validaciju izbora stavki koje prikuplja SILC čiji pod-set predstavljaju ove koje se prikupljaju u

BiH) i potvrdila da najmanje 50 procenata stanovništva smatra nuţnim gotovo sve uključene

stavke. Nešto skorije, u 2009. sa SILC-om je uraĎen i dugi modul Materijalne uskraćenosti da bi

24

Varijable prikupljane u LiTS-SM odgovaraju varijablama prikupljanim u EHBS. 25

Ovaj koncept razvijen u sociološko-intelektualnoj tradiciji koja se dosta razlikuje od okvira dobrostanja kojeg

ekonomisti obično koriste ima jasan odjek u tome kako uskraćene grupe često opisuju svoju situaciju i svoje odnose

s drugima. Kako jedan od brojnih primjera koje kvalitativne analize mogu dati moţe se razmotriti odgovor

Romkinje na pitanje o školovanju njene djece: “Našu djecu vrijeĎaju u školi jer nemaju šta obući i nemaju

knjige”.(IPSOS 2009.)

23

se ispitao niz novih indikatora koji se mogu koristiti za dopunu postojeće liste nuţnih stvari, i

moţda, našli načini za njihovo prilagoĎavanje prilikama u pojedinim zemljama. Proces

analiziranja tih podataka na nivou EU je u toku i rezultati će se koristiti prilikom revizije ciljeva

EU2020 rizika od siromaštva i isključenosti planirane za 2014. (EC, 2011.).

Obzirom da je ovo prvi put da se ovaj tip indikatora, a naročito indikatori koje će prikupljati

EHBS, analiziraju za BiH, vrijedilo bi sagledati ih detaljnije, da bi se razumjelo šta obuhvataju i

moţda počelo razmišljati da li bi se u budućnosti mogli dalje prilagoĎavati da mogu obuhvatiti

bitne karakteristike ţivota u BiH.

Od pet varijabli prikupljenih u LiTS-SM koji obuhvataju nemogućnost da se priušte nuţne stvari

(tj. nemogućnost plaćanja najma ili reţija; adekvatnog zagrijavanja stambenog prostora;

pokrivanja neočekivanih troškova; korištenja mesa, ribe ili proteinskog ekvivalenta u prehrani

svaki drugi dan; odlaska jednu sedmicu na godišnji odmor van mjesta stanovanja), najznačajniji

je nemogućnost pokrivanja neočekivanih troškova u vrijednosti 386 KM (195 EUR) 26

– čini se

da više od 70 procenata domaćinstva nije u mogućnosti pokriti neočekivane troškove te veličine

iz vlastitih sredstava. Čini se da dvije trećine domaćinstava ne mogu platiti sedmicu godišnjeg

odmora van mjesta stanovanja. Čini se da je distribucija tih indikatora u širem smislu slična

izmeĎu urbanih i ruralnih područja. Ekonometrijska analiza profila domaćinstava uskraćenih po

svakom od ovih indikatora je data u Aneksu Tabela A.1.5.

Tabela 12: Udio domaćinstava koja ne mogu priuštiti (%), urbana/ruralna:


Plaćanje najamnine ili reţija 16 21 18

Adekvatno grijanje stambenog prostora 26 25 25

Neočekivani trošak od 386 KM 74 68 71

Obrok od mesa, ribe ili biljnih proteina 28 27 27

Odmor van mjesta stanovanja 60 73 66


Kao što je očekivano, meĎu ovim uskraćenostima postoji korelacija. Na primjer, u

domaćinstvima koja ne mogu priuštiti odgovarajuću ishranu, 98 procenata ne moţe priuštiti ni

neočekivane troškove (u poreĎenju sa 61 procentom meĎu onima koja mogu priuštiti

odgovarajuću ishranu). MeĎu domaćinstvima koja ne mogu priuštiti plaćanje najamnine ili

reţija, 37 procenata ne moţe priuštiti odgovarajuće zagrijavanje stambenog prostora, dok meĎu

domaćinstvima koja nemaju problema s plaćanjem najamnine/reţija, 23 procenta ne moţe

priuštiti adekvatno grijanje.

MeĎutim, da li ovi indikatori zaista obuhvataju stvarno nuţne stavke? Na ovo pitanje se ne moţe

direktno odgovoriti pozivajući se na definiciju nuţnih stvari za stanovnike BiH, kako je to

učinjeno za članice EU. PoreĎenje incidence tih indikatora meĎu petinama ili meĎu

26

Ovaj je iznos specifičan za BiH.

24

domaćinstvima koja jesu ili nisu u riziku od siromaštva, ne govori baš mnogo. Iako s jedne strane

potvrĎuje da su te uskraćenosti veće kod domaćinstava u donjoj petini (Slika 5), takoĎe pokazuje

da je incidenca tih uskraćenosti relativno velika i kod ne-siromašnih. Na primjer, 82 procenta

onih u riziku od siromaštva ne moţe priuštiti pokrivanje neočekivanih troškova iz vlastitih

sredstava, a 83 procenta ne moţe priuštiti odmor van mjesta stanovanja, u poreĎenju sa 71

odnosno 66 procenata, za ne-siromašne. Teško je protumačiti relativno visoke stope uskraćenosti

koje navode bogatije grupe, obzirom da nije moguće razdvojiti uticaj krize (kojom su i bogatije

grupe pogoĎene, stoga navode veće nivoe materijalne uskraćenosti nego što bi inače) od

problema vezanih za izbor indikatora (po kojima bi to bili ekstravagantni indikatori koji

obuhvataju stavke koje su daleko od nuţnih za socijalnu isključenost).

Slika 5: Varijable materijalne uskraćenosti i rizik od siromaštva


MeĎutim, podaci daju druge pokazatelje da varijable materijalne uskraćenosti, koje su

prikupljanje u BiH, u širem smislu predstavljaju nuţne stavke. Očekivali bismo da ako je nešto

nuţno, na primjer, da bi oni koji navode da nemaju problema pri spajanju kraja s krajem, trebali

biti u stanju to priuštiti. Kako Tabela 15 pokazuje, to i jeste tako. Dalja bi istraţivanja, meĎutim,

mogla ispitati da li bi se moţda trebao utvrditi niţi prag za indikator neočekivanih troškova,

obzirom da je čak 15 procenata nosilaca domaćinstava koji su smatrali da njihove porodice

nemaju problema pri spajanju kraja s krajem, izjavilo da ne bi mogli pokriti taj iznos. Čini se da

je sedmica godišnjeg odmora van mjesta stanovanja, što generalno uzrokuje veću zabrinutost kao

varijabla koja obuhvata uskraćenost, nešto što većina domaćinstava u BiH koja nemaju

poteškoća u spajanju kraja s krajem, generalno moţe priuštiti, pa je stoga u ovom slučaju manje

zabrinjavajući.

25

Tabela 13: Materijalan uskraćenost i mogućnost spajanja kraja s krajem (%)

Plaćanje

najamnine

ili režija

Grijanje

stambenog

prostora

Neočekivani

troškovi od

KM 386

Obrok od

mesa,

ribe ili

biljnih

proteina

Odmor

van mjesta

stanovanja

Uz velike teškoće 45 47 97 68 96

Uz teškoće 28 33 94 53 91

Uz nešto teškoća 14 24 74 15 72

Prilično lako 7 16 46 7 32

Lako 5 3 15 0 5

Ukupno 18 25 71 27 66


Dalja potvrda povezanosti izmeĎu ovih varijabli i ţivotnog standarda domaćinstva se nalazi u

njihovoj distribuciji meĎu kategorijama domaćinstava po obrazovanju i statusu zaposlenosti

nosioca domaćinstva, dvjema varijablama koje su povezane s većim nivoom prihoda i rashoda. 27

Kako Slika 6 pokazuje, nemogućnost da se priušte pojedine stavke potvrĎuje nalaze po

pojedinim kategorijama, iako domaćinstva za koja bismo očekivali da budu u boljem stanju, ne

moraju nuţno biti u mogućnosti priuštiti sedmicu odmora ili pokrivanje neočekivanog troška od

386 KM.

Slika 6: Stope materijalne uskraćenosti po nivou obrazovanja i statusu zaposlenosti nosioca

domaćinstva (%)

Po statusu zaposlenosti nosioca domaćinstva Po obrazovanju nosioca domaćinstva


Sveukupno, iako se čini da ima prostora za opseţnije istraţivanje i validaciju varijabli uključenih

u našu anketu i EHBS za mjerenje materijalne uskraćenosti, čini se da su u širem smislu

odgovaraju namjeni zbog koje su uključene.

27

Obratiti paţnju da ne provjeravamo direktno nivo potrošnje, obzirom da se u našoj anketi potrošnja mjeri zbirno,

do mjere u kojoj je potrošnja bliţa dugoročnom standardu dobrostanja domaćinstva, teţe je izdvojiti uticaj krize (što

bi uticalo na priuštivost tih stavki).

26

4.2.2. Profil materijalne uskraćenosti

Sveukupno, u tri od pet područja u BiH stopa materijalne uskraćenosti je 37 procenata – što

odgovara pribliţno 1,7 miliona ljudi. Ova stopa materijalne uskraćenosti, iako mjerena na dosta

različit način, je slična stopi koja se zapaţa u novim članicama EU (40 procenata Bugarska, 32

procenta Rumunija, 22 procenta Latvija), dok se na nivou EU-27 samo 8 procenata stanovništva

suočava s isključenošću po dimenziji materijalne uskraćenosti (Evropska komisija, 2011.).

Materijalno uskraćeno stanovništvo je nešto ravnomjernije distribuirano izmeĎu urbanih i

ruralnih područja nego stanovništvo u riziku od siromaštva – na ruralna područja otpadaju 53

procenta materijalno uskraćenih (51 procenat stanovništva ţivi u ruralnim područjima).

Slika 7: Geografski profil materijalne uskraćenosti (3+) u BiH


Sjetite se da je rizik od siromaštva u BiH veći meĎu djecom i meĎu dobnom grupom 35-44

godine. Starosni profil materijalne uskraćenosti se razlikuje od starosnog profila rizika od

siromaštva. Stopa materijalne uskraćenosti je veća od prosjeka za dobnu grupu 55-64, a posebno

za 65+, ali ne i meĎu djecom. U dobnoj grupi 35-44, stopa materijalne uskraćenosti je takoĎe

nešto ispod prosjeka. Veća stopa materijalne uskraćenosti meĎu starima se zapaţa i u ruralnim i

u urbanim područjima, dok je niţi nivo materijalne uskraćenosti u dobnoj grupi 35-44 primarno

vezan za urbana područja BiH.

27

Tabela 14: Dobni profil materijalno uskraćenog stanovništva (%)

Materijalno

uskraćeno

stanovništvo

Ukupno

stanovništvo

Stopa

materijalne

uskraćenosti

0-17 17.9 17.7 37.3

18-24 10.5 11.3 34.3

25-34 14.0 17.6 29.4

35-44 12.3 13.8 32.9

45-54 16.3 16.1 37.4

55-64 13.9 12.4 41.5

65+ 15.0 11.1 49.8

Ukupno 100 100 36.9 Napomena: Autorove kalkulacije na osnovu LiTS 2010 i podataka dopunskog modula.

Veća materijalna uskraćenost povezana sa starijom populacijom je potvrĎena profilom

materijalne uskraćenosti na osnovu dobi nosioca domaćinstva - veći udio materijalno uskraćenog

stanovništva ţivi u domaćinstvima čiji je nosilac u dobnoj grupi 55+. Domaćinstva sa ţenskim

nosiocem su prezastupljena u materijalno uskraćenom stanovništvu, što proističe iz veće

materijalne uskraćenosti domaćinstava sa ţenskim nosiocem u urbanim područjima. To je u

suprotnosti s profilom stanovništva u riziku od siromaštva (Slika 1), koji je manji od prosjeka za

domaćinstva za ţenskim nosiocem.

Slika 8: Profil materijalne uskraćenosti po dobi i polu nosioca domaćinstva (%)

Po dobi nosioca domaćinstva Po polu nosioca domaćinstva


Značajna razlika izmeĎu profila domaćinstava koja su materijalno uskraćena za razliku od onih

koja se klasificiraju kao domaćinstva u riziku od siromaštva je u tome što je u prosjeku rizik od

siromaštva veći za veća domaćinstva (5+), dok to nije slučaj kod materijalne uskraćenosti.

Ustvari, stopa materijalne uskraćenosti je veća za jednočlana domaćinstva i u ruralnim i u

urbanim područjima, dok se čini da su tročlana domaćinstva najmanje uskraćena.

28

Slika 9: Stopa materijalne uskraćenosti po veličini domaćinstva


TakoĎe u slučaju materijalne uskraćenosti, kao što je slučaj i sa rizikom od siromaštva, prisustvo

na trţištu rada i nivo obrazovanja nosioca domaćinstva predstavljaju značajne korelacije. Za

domaćinstva čiji je nosilac radio u prethodnih 12 mjeseci, stopa materijalne uskraćenosti je bila

27 procenata, a 50 procenata za domaćinstva čiji nosilac nije radio u prethodnoj godini. Isto tako,

stopa materijalne uskraćenosti prelazi 50 procenata za domaćinstva čiji nosilac nema formalno

obrazovanje, a samo 8 procenata za domaćinstva čiji nosilac ima visoko obrazovanje.

Gledajući po glavnim izvorima prihoda, domaćinstva koja se oslanjaju na platu/zaradu ili prihod

od samo-zaposlenosti kao glavni izvor sredstava za ţivot, u poreĎenju s domaćinstvima koja se

oslanjaju na prihod od prodaje poljoprivrednih proizvoda, penzije ili pomoći rodbine ili

prijatelja, imaju mnogo niţu incidencu materijalne uskraćenosti. 28

Tabela 15: Materijalna uskraćenost po kategoriji glavnog prihoda domaćinstva (%)

Materijalno

uskraćeno

stanovništvo

Sveukupno

stanovništvo

Stopa

materijalne

uskraćenosti

Plata, zarada 45.2 54.9 30.4

Prihod od samo-

zaposlenosti

10.1 11.3 33.0

Prodaja polj. proizvoda 8.1 7.5 39.7

Penzija i drţavna davanja 32.2 22.7 52.3

Pomoć od

rodbine/prijatelja

4.5 3.6 45.9

Ukupno 100 100 36.9


28

Samo 7 domaćinstava iz našeg uzorka ima neko drţavno davanje kao glavni izvor prihoda.

29

4.3. Domaćinstva s niskim intenzitetom rada

Treća komponenta EU indikatora rizika od siromaštva i socijalne isključenosti (AROPE) je ţivot

u domaćinstvu s niskim intenzitetom rada. Intenzitet rada domaćinstva je omjer ukupnog broja

mjeseci tokom kojih su svi članovi domaćinstva radno-aktivne dobi radili tokom referentne

godine za prihod i ukupnog broja mjeseci tokom kojih su članovi istog domaćinstva teoretski

mogli raditi u istom periodu, a domaćinstvo s niskim intenzitetom rada je utvrĎeno na nivou od

20 procenata.

Definicija: Domaćinstvo s niskim intenzitetom rada se ovdje definira u slučaju da je broj mjeseci

u kojima su članovi domaćinstva radno-aktivne dobi radili tokom perioda od 12 mjeseci manji od

20 procenata teoretski mogućeg broja.

Koristili smo EU definiciju u zavisnosti od ograničenosti podataka. LiTS-SM evidentira samo da

li je neko bio zaposlen (te, slično tome da li je student) tokom prethodnih 12 mjeseci ili ne. To

podrazumijeva, na primjer, da se osobi radno-aktivne dobi pripisuje teoretski radno opterećenje

od 12 mjeseci tokom prethodne godine, a stvarno radno opterećenje te osobe je 12 mjeseci ako je

osoba navela da je bila zaposlena i 0 mjeseci ako ta osoba nije bila zaposlena. Isto tako, osobi iz

dobne grupe 18-24 koja nije radila, ali je pohaĎala školovanje u prethodnih 12 mjeseci, se

pripisuje teoretsko stvarno radno opterećenje od 0 mjeseci. Po Eurostatu, domaćinstva koja se

sastoje samo od osoba dobne grupe 60+ ili studenata ili kombinacije te dvije grupe, su isključena

iz računanja stope intenziteta rada.

Pribliţno četvrtina domaćinstava spada u kategoriju niskog intenziteta rada u 2010.29

U takvim

domaćinstvima ţivi oko 1,2 miliona ljudi ili 26 procenta ukupnog stanovništva BiH. To je više

od EU-27 u cjelini, gdje samo 9 procenata stanovništva ţivi u domaćinstvima s niskim

intenzitetom rada. Čak i u zemljama poput Bugarske i Rumunije, udio stanovništva koje ţivi u

domaćinstvima s niskim intenzitetom rada je ispod 10 procenata (15 u Hrvatskoj).

Ova grupa nešto naginje ka ruralnim područjima, koju čine 52 procenta ukupnog (u odnosu na 45

procenta domaćinstava koja nisu isključena s trţišta rada). Veća pojava isključenost s trţišta rada

u ruralnim područjima je slična zapaţanjima iz novih članica EU, dok u EU-15, gusto naseljena

područja imaju veći udio stanovništva koje ţivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada.

Nije iznenaĎujuća pozitivna veza izmeĎu siromaštva i niskog intenziteta rada. Na primjer, 55

procenata stanovništva koje ţivi u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada je u riziku od

siromaštva, u poreĎenju sa samo 25 procenata u domaćinstvima koja nisu isključena s trţišta

rada. Više od 40 procenata stanovništva iz grupe u riziku od siromaštva ţivi u domaćinstvima s

niskim intenzitetom rada, dok u domaćinstvima koja su iznad praga rizika od siromaštva taj

omjer iznosi samo 17 procenata. Slična su zapaţanja i u EU. Za grupu EU-27 stopa rizika od

siromaštva prelazi 50 procenata u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada, a rizik od

siromaštva se značajno smanjuje kad intenzitet rada prelazi 50 procenata. MeĎutim, dokazi iz EU

29

Omjer je 30 procenata ako se isključe domaćinstava koja se sastoje u potpunosti od starih i/ili članova koji se

školuju.

30

ukazuju da intenzitet rada treba biti dosta visok (preko 60 procenata) ili čak vrlo visok (preko 80

procenata) da bi se značajno smanjio rizik od siromaštva (Evropska komisija, 2011.).

Domaćinstva s niskim intenzitetom rada se, slično tome, povezuju s akutnijom materijalnom

uskraćenošću. Stopa materijalne uskraćenosti je u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada 57

procenata u poreĎenju s 30 procenata u domaćinstvima sa srednjim ili višim intenzitetom rada.

Isto tako, 40 procenata stanovništva koje ţivi u materijalno uskraćenim domaćinstvima je, pored

toga istovremeno i u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada, dok je to slučaj u samo 18

procenata stanovništva koje nije materijalno uskraćeno.

5. Biti u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (AROPE) i šta možemo

saznati iz ove mjere

Tri indikatora koja smo upravo razmatrali su kombinirani da se dobije inikator rizika od

siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE). U ovom ćemo odjeljku prezentirati početne

procjene ovog indikatora za BiH i istraţiti šta moţemo saznati usvajanjem AROPE indikatora

kao cilja Europe 2020 strategije.

Odnos izmeĎu rizika od siromaštva, materijalne uskraćenosti i isključenosti s trţišta rada se

moţe vidjeti u Tabeli 17 i Slici 10. Na slici 10 su iste informacije sadrţane u dva panela, ali

prikaz na lijevoj strani odgovara prikazu podataka za EU MS, te je stoga prikladniji za

poreĎenje. Sveukupno, 2,7 miliona ljudi ili 59 procenata stanovništva BiH ţivi u domaćinstvima

koja su ili u riziku od siromaštva, ili isključena s trţišta rada ili navode barem tri materijalne

Defincija: Biti u riziku od siromaštva ili isključenosti se definira kao ţivjeti u domaćinstvu koje je ili u

riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj uskraćenosti ili s niskim intenzitetom rada, ili bilo koja

kombinacija ovih indikatora. Kako je ranije razmatrano njihove definicije na evropskom nivou su: (i)

indikator stanovništva u riziku od siromaštva se definira kao ostvarivanje nivoa prihoda koji je ispod 60

procenata srednjeg priohda u BiH, izraţen po jedinici ekvivalenta odrasle osobe na osnovu OECD skale;

teška materijala uskraćenost se definira kao prisilna nemogućnost da se priušte četiri od sljedećih devet

stavki: (i) plaćanje najamnina ili reţija; (ii) adekvatno zagrijavanje stambenog prostora; (iii) pokrivanje

neočekivanih troškova; (iv) obrok od mesa, ribe ili proteinskog ekvivalenta svaki drugi dan; (v) sedmica

godišnjeg odmora van mjesta stanovanja; (vi) automobil; (vii) mašina za pranje rublja; (viii) TV u boji;

(ix) telefon; domaćinstvo s niskim intenzitetom rada se definira kao domaćinstvo s omjerom ukupnog

broja mjeseci koje su svih članovi domaćinstva radno-aktivne dobi radili tokom referentne godine za

ostvarivanje prihoda i ukupnog broja mjeseci koje su teoretski mogli raditi u istom periodu, manjim od

20 procenata.

Kako je gore navedeno, za izračunavanje ovih indikatora za BiH na osnovu podataka iz našeg

istraţivanja (i onih prikupljenih u EHBS-u), trebaju biti usvojene definicije teške materijalne

uskraćenosti i domaćinstva s niskim intenzitetom rada.

31

uskraćenosti; tek nešto ispod 440.000 ljudi (ili 9,5 procenata stanovništva) je pogoĎeno

isključenošću u sve tri oblasti. MeĎu onima koji su u riziku od siromaštva 43 procenta takoĎe

potiče iz domaćinstava s niskim intenzitetom rada, dok je meĎu domaćinstvima s niskim

intenzitetom rada, 55 procenata takoĎe u riziku od siromaštva. Više od polovine stanovništva iz

grupe koja je u riziku od siromaštva takoĎe navodi 3 ili više materijalne uskraćenosti.

Tabela 16: Kakav je odnos pojedinih dimenzija socijalne isključenosti? (pojedinci)

Kategorija Stanovništvo % stanovništva BiH

(1) Ţivi u domaćinstvima s niskim int. rada 1,189,468 25.7

(2) U riziku od siromaštva 1,514,576 32.8

(3) Barem 3 materijalne uskraćenosti (od 5) 1,705,358 36.9

Preklapanje (1) i (2) 650,216 14.1

Preklapanje (1) i (3) 673,578 14.6

Preklapanje (2) i (3) 813,744 17.6

Preklapanje (1), (2), i (3) 439,967 9.5

Objedinjeno (1), (2), 3 (3) 2,711,831 58.7 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka LiTS 2010. dopunskih modula.

Slika 10: Preklapanje domena siromaštva, materijalne uskraćenosti i niskog intenziteta rada

Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka LiTS 2010. dopunskih modula. Na lijevoj strani veličina balona i njihova

ukupnost odgovara relativnoj veličini tri kategorije. Na desnoj strani je pokazana struktura različitih grupa koje odgovaraju

pojedinim bojama na lijevoj strani.

U kontekstu BiH se nameću barem tri različita tipa analiza. Prvo, analiza tri indikatora i njihovog

meĎusobnog odnosa, te kakva je njihova konfiguracija u poreĎenju s drugim zemljama za koje

su podaci raspoloţivi. Drugo je pokušaj da se razumiju profili pojedinih grupa, kako ih

identificiraju pojedini indikatori. Treće, korištenje tih indikatora da se vidi kako na pojedine

grupe djeluju šokovi ili politike. Daćemo primjer svakog od ovih tipova analiza.

32

5.1. PoreĎenje BiH s drugim zemljama

Na slici 10 se ističu dvije stvari, posebno u poreĎenju sa zapaţanjima u članicama EU i

izabranim zemljama (Slika 11).

Prvo, incidenca tri uskraćenosti je relativno slična, najveća uskraćenost – materijalna uskraćenost

– samo 11 procentnih poena veća od najmanje – domaćinstva s niskim intenzitetom rada. To se

dosta razlikuje od primjera zemalja EU (Slika 11), gdje se jasno vidi da jedna od 3 komponente

jasno dominira. Obratiti paţnju da je prevalenca materijalne uskraćenosti takoĎe manje

ekstenzivna nego u slučaju Bugarske, jedne od novih članica EU, s kojom bi BiH mogla imati

dosta zajedničkog obzirom na njihov relativno nizak nivo prihoda. Manji broj stavki uključenih u

indikator materijalne uskraćenosti u BiH je moţda doprinio takvom nalazu.

Slika 11: EU 2020 cilj i heterogenost siromaštva i isključenosti u zemljama članicama.

Preovladava relativno siromaštvo

(AROP)

Preovladavaju domaćinstva koja

nisu zaposlena (LWI)

Preovladava teška uskraćenost

(SMD)

Izvor: EU-SILC 2010 kako je pokazano u Maquet (2012.)

Drugo,postoji jasno preklapanje izmeĎu tri područja socijalne isključenosti (Slika 10),30

čak i ako

je relativno mali udio uskraćen po sve tri dimenzije (16 procenata onih koji su bilo u riziku od

siromaštva, ţive u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada ili imaju tri ili više uskraćenosti,

samo 9,5 procenata ukupnog stanovništva). Obratiti paţnju takoĎe, kako je razmatrano pri analizi

profila pojedinih indikatora koji su dio AROPE, postoje značajne veze izmeĎu tih različitih

uskraćenosti. Učestvovanje na trţištu rada, naročito, je u značajnoj vezi i s rizikom od siromaštva

i s materijalnom uskraćenošću. Stavljanje naglaska na značaj trţišta rada u socijalnom programu

je jedan od glavnih doprinosa za politiku EU pristupa mjerenju siromaštva i isključenosti

(Maquet, 2012.) i čini se da je to, zaista, primjenljivo i na BiH.

30

Ovo je potvrĎeno glavnim komponentama analize tri domena (indikator rizika od siromaštva, niskog intenziteta

rada i materijalne uskraćenosti koji identificira domaćinstva s barem tri uskraćenosti od ukupno 5). Prema PCA

procjenama, samo prva glavna komponenta ima vrijednost koja prelazi 1 (uobičajno Kaiserov kriterij prema kojem

se dodatna glavna komponenta zadrţava kada daje barem onoliko varijacije kao i ekvivalent jedne prvobitne

varijable) i ta glavna komponenta objašnjava skoro 50 procenata varijacije u tri domena socijalne isključenosti.

33

Slika 12: Preklapanje izmeĎu rizika od siromaštva, materijalne uskraćenosti i niskog intenziteta

rada (% objedinjene tri kategorije)

Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010. Kategorije koje se ne preklapaju. Presjek

rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, niskog intenziteta rada i materijalne isključenosti ispušten.

Još jedan instrument za istraţivanje razlika je dijagram paukove mreţe, pokazan na Slici 12, koji

opisuje incidencu različitih uskraćenosti (rizik od siromaštva, materijalna uskraćenost i nizak

intenzitet rada) i njihovo preklapanje kao udio u sve ove tri kategorije objedinjene (EU rizik od

siromaštva i socijalna isključenost). Aneks 1,6 daje najnovije dijagrame za pojedine grupe EU

zemalja (EC, 2011.) u svrhu poreĎenja. Obratiti paţnju da se šest kategorija meĎusobno

isključuje, a zajedno s ispuštenom kategorijom stanovništva uskraćenog po sve tri dimenzije (15

procenata objedinjenog) daje zbir od 100.

Profil rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u BiH se izdvaja, obzirom da su preklapanja

izmeĎu tri dimenzije u BiH značajno veća nego u zemljama EU, kao što se vidi iz manjeg udjela

ukupnog stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti uskraćenog isključivo po

jednoj od tri dimenzije. Štaviše, stanovništvo u riziku od siromaštva i socijalno isključeno je

ravnomjernije rasporeĎeno po sve tri dimenzije uskraćenosti, za razliku od Bugarske ili

Rumunije, gdje materijalna uskraćenost dominira ili zapadno-evropskih zemalja, poput

Luksemburga ili Švedske gdje dominira rizik od siromaštva.

5.2 Razumijevanja profila pojedinih grupa, kako ih definiraju pojedini indikatori

Ima li značajnih razlika izmeĎu glavnih karakteristika stanovništva u dijelovima preklapanja

pojedinih domena socijalne isključenosti? Procjene u Tabeli 18 otkrivaju da je manja

vjerovatnoća da domaćinstva s niskim intenzitetom rada i barem 3 uskraćenosti budu ruralna i da

su više koncentrirana u FBiH. TakoĎe imaju bolji obrazovni profil i više se oslanjanju na

penziju kao glavni izvor prihoda, a manje na prihod od samo-zaposlenosti.

34

Tabela 17: Profili stanovništva u dijelovima preklapanja domena isključenosti (% ukupnog)

Rizik od

siromaštva i

3+

uskraćenosti

Rizik od

siromaštva

i dom. s

niskim int.

rada

Dom. s

niskim int.

rada i 3+

uskraćenosti

Rizik od

siromaštva i

dom. s

niskim int

rada i 3+ usk

Ukupno

Tip naselja

Urbano 41.6 41.0 48.3 45.6 49.4

Ruralno 58.4 59.0 51.7 54.4 50.6

Entitet

FBiH 73.1 69.8 77.5 76.5 67.0

RS 26.9 30.2 22.5 23.5 33.0

Dobna grupa

0-17 22.8 22.8 20.2 23.9 17.5

18-24 10.6 8.1 9.0 8.4 11.3

25-34 13.2 15.9 12.7 13.7 17.7

35-44 15.9 17.7 17.1 20.4 13.9

45-54 15.9 15.9 16.2 14.6 16.1

55-64 10.8 12.6 17.3 11.5 12.4

65+ 10.8 7.2 7.5 7.5 11.1

Pol

Muški 48.6 49.4 48.8 48.7 48.1

Ţenski 51.4 50.6 51.2 51.3 51.9

Obrazovanje

Bez diplome/obrazovanja 13.6 11.5 10.5 9.0 9.1

Osnovno (1-4 razreda) 31.5 35.1 33.7 33.9 22.4

Osnovno (5 – 8 razreda) 24.5 21.0 21.1 22.0 23.5

Srednje 27.3 28.6 30.5 31.6 33.4

Više 1.5 1.9 1.8 1.7 3.9

Visoko ili Mr./Dr. 1.5 1.9 2.5 1.7 7.7

Glavni izvor prihoda domaćinstva

Plata ili zarada u novcu ili robi 43.5 33.5 36.4 39.8 55.0

Prihod od samo-zaposlenosti 10.1 10.8 5.5 7.1 11.2

Prodaja ili razmjena polj. proizvoda 13.7 16.2 11.8 16.4 7.5

Penzija 23.3 28.1 37.3 26.1 21.8

Davanja od drţave 3.1 5.7 4.3 5.8 0.9

Pomoć od rodbine ili prijatelja 6.3 5.7 4.6 4.9 3.5

Ukupno 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0


U odnosu na ukupno stanovništvo BiH, stanovništvo koje je u području preklapanja sva tri

domena isključenosti (rizik od siromaštva, materijalna uskraćenost i nizak intenzitet rada) je

snaţnije koncentrirano u ruralnim područjima i više naginje dnu obrazovne distribucije. TakoĎe

se mnogo više oslanja na prihod od poljoprivrede i davanja od drţave, a manje na prihod od plate

ili samo-zaposlenosti.

5.3. Kako na pojedine grupe djeluju šokovi ili koje su koristi od politika

Konačno, jedan od načina korištenja ovih indikatora, koji najviše obećava, je za razumijevanje

kako na pojedine grupe djeluju šokovi ili koje imaju koristi od politika. Na nivou EU, zaista,

35

neke od najinteresantnijih analiza uraĎenih korištenjem ovih indikatora se fokusiraju na to kako

pojedini vladinih programi ili politike utiču na pojedine grupe. Obzirom na ograničenu prirodu

informacija koje imamo, ne moţemo analizirati mjeru u kojoj ispitanici iz pojedinih grupa imaju

koristi od pojedinih tipova transfera. MeĎutim, moţemo barem pokušati analizirati navedene

uticaje krize po pojedinim kategorijama uskraćenosti (Slika 13).

Slika 13 : Uticaj krize po pojedinim kategorijama isključenosti (% domaćinstava u svakoj

kategoriji)

Obzirom na veliki šok koji je pogodio ekonomiju, razlike u navodima pojedinih grupa su

minimalne. Ipak, interesantno je zapaziti da su odgovori 'značajno' ili 'prilično' dosljedni izmeĎu

grupe iz donje petine i AROPE kategorije. TakoĎe je interesantno da su pripadnici domaćinstava

s niskim intenzitetom rada, čini se, manje pogoĎeni krizom, moţda stoga što se oslanjaju na

druge izvore prihoda, a ne prihod koji se ostvaruje radom, čime su relativno izolirani od šokova

trţišta rada koji pogaĎaju veliki broj njihovih zemljaka.

6. Odnos izmeĎu indikatora rizika od siromaštva i isključenosti i mjerenja

siromaštva po potrošnji

Modul potrošnje uključen u LiTS anketu ne daje dovoljno detalja da bi se dobili trendovi

siromaštva koji odgovaraju procjenama siromaštva iz 2007.31

Za istraţivanje odnosa izmeĎu

novog indikatora rizika od siromaštva i socijalne isključenosti i mjerenju siromaštva zasnovanom

na potrošnji koje se do sada računalo za BiH, definirali smo mjeru siromaštva zasnovanu na

potrošnji koja identificira kao siromašnu donju petinu LiTS-ove zbirne potrošnje. Iako je ova

granica arbitraţna, veličina stanovništva ispod te granice je u širem smislu u skladu s procjenama

31

Kako je anketa uključila samo zbirni modul potrošnje, ne moţe se koristiti da bi se precizno mjerilo koliko

domaćinstvo troši, već samo za rangiranje domaćinstava po relativnoj potrošnji jednog domaćinstva u odnosu na

drugo.

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Bottom quintile

LWI

MD

AROP

AROPE

A great deal A fair amount Just a little Not at all

36

siromaštva koje je BHAS uradila za 2007., a takoĎe i s mjerama rizika od siromaštva za istočno-

evropske članice Evropske Unije.32

Prije nego što nastavimo, bilo bi dobro istaći da su vjerovatno obje naše mjere, i prihoda i

potrošnje, uraĎene sa značajnom greškom. Iako se obično, potrošnja smatra pouzdanijim

indikatorom u kontekstu manjih prihoda i gdje je značajno postojanje neformalnosti, u ovom

slučaju, obzirom da imamo samo mjeru zbirne potrošnje, to moţda nije slučaj. Nalazi koji slijede

se, stoga, trebaju uzeti s odreĎenim oprezom.

Tabela 19 navodi distribuciju grupe u riziku od siromaštva i drugih indikatora socijalne

isključenosti po petini potrošnje. TakoĎe uključuje distribuciju iznad opisanih mjera

objedinjavanja i presjeka dimenzija uskraćenosti.

Tabela 18: Rizik od siromaštva po petinama potrošnje

Petina

potrošnje

U riziku od

siromaštva

Materijalna

uskraćenost

Nizak

intenzitet

rada

AROPE Presjek

(rizik. sir.

mat. uskr.

niz.int.rad)

1 34.8 29.8 32.1 27.9 42.9

2 18.4 25.3 22.9 22.7 21.2

3 19.8 20.1 14.7 19.9 18.6

4 13.5 13.8 16.4 16.4 7.5

5 13.5 11.0 13.9 13.2 9.7

Ukupno 100 100 100 100 100

Udio donje

petine u: 57.0 54.9 41.3 81.7 42.9 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010.

Od onih koji su u grupi rizika od siromaštva samo 35 procenata su takoĎe i u donjoj petini

potrošnje. Tome je dijelom razlog činjenica da je prag potrošnje utvrĎen na 20 procenata

stanovništva, dok 33 procenta stanovništva spada u grupu u riziku od siromaštva (drugim

riječima linija siromaštva je postavljena prenisko da bi obuhvatila sve koji su u riziku od

siromaštva). Ipak, čak i ako gledamo donje dvije petine potrošnje, one opet čine tek nešto oko

polovine onih u riziku od siromaštva. Slično tome, 43 procenta stanovništva u donjoj petini

potrošnje u BiH nisu u riziku od siromaštva po EU definiciji. Bez obzira na nepodudarnosti

izmeĎu grupe donje petine i grupe u riziku od siromaštva, sličan udio obje grupe (nešto preko 50

procenata) i uskraćen po najmanje tri dimenzije materijalne uskraćenosti, a i sličan udio (nešto

preko 40 procenata) potiče iz domaćinstava s niskim intenzitetom rada.

32

Prema podacima EU-SILC 2008. stopa rizika od siromaštva je bila 20 procenata u Estoniji i Litvaniji, 21 procenat

u Bugarskoj, 23 procenta u Rumuniji i 26 procenata u Latviji. (Eurostat, 2010.)

37

Tabela 19: Profili socijalne isključenosti (AROPE) i siromaštva mjerenog potrošnjom (%)

AROPE Donja

petina

Ukupno

Tip naselja

Urbano 45.4 36.7 49.4

Ruralno 54.6 63.3 50.6

Entitet

FBiH 67.0 62.0 67.0

RS 33.0 38.0 33.0

Dobna grupa

0-17 18.6 20.7 17.5

18-24 10.4 13.1 11.3

25-34 14.2 11.6 17.7

35-44 13.2 14.3 13.9

45-54 16.9 14.8 16.1

55-64 13.9 12.7 12.4

65+ 12.7 12.9 11.1

Pol

Muški 47.8 49.8 48.1

Ţenski 52.2 50.2 51.9

Obrazovanje

Bez diplome/obrazovanja 12.2 15.6 9.1

Osnovno (1 – 4 razreda) 27.9 30.2 22.4

Osnovno (5 – 8 razreda) 24.8 29.2 23.5

Srednje 28.5 20.7 33.4

Više 3.1 2.7 3.9

Visoko ili Mr./Dr. 3.5 1.6 7.7

Status zaposlenosti u prethodnih 12 mjeseci

Zaposlen 22.7 23.3 35.6

Nije bio zaposlen 77.3 76.7 64.4


Plata ili zarada u novcu ili robi 43.1 43.9 55.0

Prihod od samo-zaposlenosti 11.2 7.4 11.2

Prodaja ili razmjena polj. Proizvoda 10.7 13.5 7.5

Penzija 28.9 30.2 21.8

Davanja od drţave 1.6 1.3 0.9

Pomoć od rodbine ili prijatelja 4.5 3.8 3.5

Ukupno 100.0 100.0 100.0


Procjene su u širem smislu slične za ostale indikatore socijalne isključenosti. Samo 30 procenata

stanovništva koje je materijalno uskraćeno po barem 3 od 5 dimenzija (ili stanovništva koje ţivi

u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada) se nalazi u donjoj petini potrošnje, a donje dvije

petine potrošnje obuhvataju tek nešto preko polovine svake od ove dvije grupe.

Više od dvije trećine grupe identificirane kao siromašna po AROPE se nalaze izvan donje petine

potrošnje. MeĎutim, 82 procenta stanovništva iz donje petine potrošnje je identificirano

38

objedinjenim indikatorom, tako da on obuhvata prilično dobro tipove uskraćenosti koji se mogu

obuhvatiti indikatorom siromaštva zasnovanim na potrošnji.

PoreĎenje profila uskraćenosti na osnovu potrošnje s onim na osnovu glavnog (objedinjenog)

indikatora EU pokazuje da je veća prevalenca siromaštva mjerenog potrošnjom u ruralnim

područjima u poreĎenju s indikatorom rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. Nema

značajnijih razlika izmeĎu tih dviju definicija u smislu distribucije odnosne grupe po polu, dobi

ili statusu zaposlenosti. Istovremeno, grupa identificirana u donjoj petini potrošnje ima lošiji

obrazovni profil – samo 25 procenata ima srednje obrazovanje ili više od toga, u poreĎenju s 35

na osnovu objedinjenog indikatora.

7. Ostale dimenzije socijalne isključenosti: stambeni smještaj i dugotrajna

nezaposlenosti

7.1. Priuštivost stambenog smještaja i faktori okoliša

Mogućnost da se priušti pristojan stambeni smještaj je značajna dimenzija socijalne uključenosti,

što je uistinu osnovna potreba svakog pojedinca. Odjeljak 4.2 je istakao činjenicu da 25

procenata stanovništva (37 procenata grupe u riziku od siromaštva) nije u mogućnosti adekvatno

zagrijavati svoj stambeni prostor, i da je ta nemogućnost u snaţnoj vezi s mogućnošću

domaćinstva da spoji kraj s krajem. Ovaj odjeljak razmatra nekoliko dimenzija priuštivosti i

kvaliteta stambenog smještaja u BiH.

Više od petine domaćinstava navodi da im troškovi stanovanja predstavljaju značajan teret, a

daljih 53 procenta domaćinstava izjavljuje da su im troškovi stanovanja odreĎen teret, tako da

samo 26 procenata domaćinstava izjavljuje da nemaju problema s pokrivanjem troškova

stanovanja. U urbanim područjima veći udio domaćinstava navodi da im troškovi stanovanja

nisu teret, u poreĎenju s ruralnim područjima, meĎutim, udio domaćinstava koja navode da su im

troškovi stanovanja veliki teret, je takoĎe veći.

Tabela 20: Jesu li vam troškovi stanovanja teret? Urbano/ruralno (% ukupnog)

Urbano Ruralno Ukupno

Teţak teret 23.1 18.4 20.9

OdreĎen teret 47.3 59.7 53.1

Nisu teret 29.6 21.9 26.0

Ukupno 100 100 100 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010.

Problem priuštivosti stanovanja je posebno akutan u grupi koja je u riziku od siromaštva – 32

procenta domaćinstava u ovoj grupi navodi da su im troškovi stanovanja teţak teret, a samo 18

procenata domaćinstava smatra da troškovi stanovanja nisu uopšte teret. MeĎu domaćinstvima

koja nisu u riziku od siromaštva analogni udjeli su 21, odnosno 26 procenata.

39

Slika 13: Jesu li vam troškovi stanovanja teret?, po statusu siromaštva (% ukupnog)


Ostali problemi u vezi s pristojnim smještajem, poput krova koji prokišnjava, vlaţnih

zidova/podova, slabih prozora/vrata, ili problemi nedovoljno svjetla u prostoriji, su čini se,

prisutniji u ruralnim područjima. Okolišni problemi, kao zagaĎenje i buka su ravnomjernije

rasporeĎeni. Kriminal je prisutniji u urbanim područjima, što je i očekivano.

Veća je vjerovatnoća da oni koji su u riziku od siromaštva navode razne probleme u vezi sa

stanovanjem, što je slično ranijim rezultatima u vezi s mogućnošću grijanja stambenog prostora.

Istovremeno, oni nisu disproporcionalno pogoĎeni lošim ekološkim uslovima u područjima u

kojima ţive, ustvari grupa u riziku od siromaštva navodi manje prisustvo zagaĎenja okoliša.

Tabela 21: Karakteristike stambenog smještaja i okoliša (%)

Urbano Ruralno U riziku

od

siromaštva

Ukupno

Krov prokišnjava 6.4 12.0 17.5 9.0

Vlaţni zidovi/pod 11.6 22.7 25.8 16.7

Slabi prozori/vrata 13.8 15.8 20.4 14.7

Prostorije pretamne 11.1 14.0 14.6 12.5

Buka u okruţenju 7.3 8.4 8.7 7.8

ZagaĎenje okoliša 8.2 9.7 7.5 8.9

Kriminal u okruţenju 6.4 3.6 6.3 5.1 Napomena: Autorove procjene na osnovu podataka iz dopunskih modula LiTS 2010.

7.2. Dugotrajna nezaposlenost

Jedan od najupečatljivijih uticaja nedavne finansijske krize manifestirao se u naglom povećanju

nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu i u cijeloj Evropi u širem smislu. U EU-27 stopa

nezaposlenosti je porasla sa 6.7 procenata u martu 2008. na 9,6 procenata u martu 2010. i ostala

stabilna na tom nivou do kraja 2010. bez obzira na obnavljanje ekonomskog rasta u 2010. Što je

40

još i više zabrinjavajuće, udio dugoročne nezaposlenosti se povećao na 40 procenata do sredine

2010. sa 32 procenta godinu prije toga.33

S raspoloţivim podacima nije moguće formalno replicirati EU mjerenje dugotrajne

nezaposlenosti, niti dati tačne procjene stope nezaposlenosti (obzirom na veličinu uzorka).

Umjesto toga, ovaj odjeljak daje profil onih koji su naveli da nisu radili tokom prethodnih 12

mjeseci, koji moţda jesu, a moţda i nisu aktivno traţili posao, što uključuje kako dugotrajno

nezaposlene, tako i obeshrabrene radnike.

Tabela 22: Karakteristike ispitanika koji jesu/nisu radili, a nisu pohaĎali obrazovanje, u dobi 25-60

godina (% ukupnog)

Radili

prošle god.

Nisu radili

prošle god.

Ukupno

Vrsta naselja

Urbano 53.6 45.6 49.6

Ruralno 46.4 54.4 50.4

Entitet

FBiH 60.6 73.0 66.9

RS 39.4 27.0 33.1

Dobna grupa

25-30 34.1 26.8 30.4

31-40 26.7 23.0 24.8

41-50 28.3 31.0 29.7

51-60 10.9 19.1 15.0

Pol

Muški 60.1 34.0 47.0

Ţenski 39.9 66.0 53.0

Obrazovanje


Osnovno (1 – 4 razreda) 9.4 25.8 17.7

Osnovno (5 – 8 razreda) 27.0 30.2 28.6

Srednje 39.6 30.2 34.9

Više 6.8 2.8 4.8


Rizik od siromaštva

Nema rizika od siromaštva 81.0 57.2 69.0

U riziku od siromaštva 19.0 42.8 31.0

Ukupno 100 100 100

Napomena: Autorove procjene na osnovu LiTS podataka i dopunskih LiTS modula, 2010.

Prema podacima prikupljenim na kraju 2010., 51 procenat stanovništva dobi 25-60 godina

navodi da nisu radili tokom prethodnih 12 mjeseci. MeĎu tim ispitanicima 5 procenata je

pohaĎalo formalno obrazovanje tokom prethodnih 12 mjeseci, i ako se oni isključe, udio

stanovništva koje nije bilo zaposleno tokom prethodnih 12 mjeseci ostaje praktično isti. MeĎu

onima koji nisu radili prethodne godine, 43 procenta ţena i 63 procenta muškaraca su naveli da

su radili u prošlosti.

33

Eurostat (http://ec.europa.eu/employment_social/eie/chap1-2-2-page-5_en.html)

41

U smislu njihovih osnovnih karakteristika, veća je vjerovatnoća da oni koji nisu radili u

prethodnih 12 mjeseci potiču iz ruralnih područja u odnosu na one koji su radili, a veći udio njih

je iz FBiH. TakoĎe je veća vjerovatnoća da su ţene (dvije trećine grupe, u poreĎenju sa samo 40

procenata onih koji su radili).

Obrazovanje je značajna dimenzija po kojoj se zaposleno stanovništvo dobne grupe 25-60 godina

razlikuje od nezaposlenog stanovništva. Samo 11 procenata onih koji su radili ima osnovno

obrazovanje ili manje od toga, u poreĎenju s 35 procenta onih koji nisu radili (8 procenata otpada

na one koji nemaju nikakvo obrazovanje). Isto tako, oni koji imaju više ili visoko obrazovanje

čine gotovo četvrtinu onih koji su radili, a samo 6 procenata onih koji nisu radili (Tabela 23).

Konačno, mnogo veći dio onih koji nisu radili tokom prethodne godine su u riziku od siromaštva

(43 procenta) u poreĎenju s onom koji su radili (19 procenata).

Više od trećine onih koji nisu radili tokom prethodnih 12 mjeseci navodi da su traţili posao ili

bolji posao, a taj udio je veći (42 procenta) meĎu onima koji su radili u prošlosti, iako je čak i

meĎu onima koji nisu radili nikad do prethodne godine (uključujući i nju) 31 procenat traţio

posao.

Nezaposleni koji su traţili posao su generalno mlaĎi od nezaposlenih koji nisu traţili posao

(Tabela 24), veći dio njih su muškarci, i generalno imaju veći nivo obrazovanja. Veći udio

nezaposlenih koji su traţili posao potiče iz grupe u riziku iz siromaštva, u poreĎenju s

nezaposlenim koji nisu traţili posao (50 procenata za razliku od 37 procenata).

MeĎutim, percepcija izgleda za pronalazak posla se dosta razlikuje. MeĎu nezaposlenima dobi

25-60 godina koji su aktivno traţili posao, 57 procenata vjeruje da su im šanse da naĎu posao u

naredna tri mjeseca vrlo slabe, a daljih 25 procenata smatra da su im šanse da naĎu posao

prilično slabe. Samo 3 procenta smatra šanse za nalaskom posla u bliţoj budućnosti prilično

dobrim. To je u skladu s ranijim nalazima iz Srbije u vezi s teškoćama ulaska na trţite rada –

prema LFS anketi (Anketa radne snage) u Srbiji 85 procenata nezaposlenih u oktobru 2008. je i

dalje bilo nezaposleno i u oktobru 2009., a 89 procenata nezaposlenih koji su prestali aktivno

traţiti posao (obeshrabreni radnici) su i godinu kasnije ostali obeshrabreni.34

Tabela 23: Karakteristike onih koji nisu radili po statusu traženja posla, dobi 25-60, koji nisu

pohaĎali školovanje i nisu radili u prethodnih 12 mjeseci (%ukupnog) Tražili

posao

Nisu tražili

posao

Ukupno

(nisu

radili

prošle

godine)

Vrsta naselja

Urbano 50.2 43.3 45.6

Ruralno 49.8 56.7 54.4

Entitet

34

Svjetska banka (2011.).

42

FBiH 71.1 73.3 73.0

RS 28.9 26.7 27.0

Dobna grupa

25-30 43.6 16.3 26.8

31-40 26.2 20.4 23.0

41-50 21.3 37.5 31.0

51-60 8.9 25.9 19.1

Pol

Muški 43.1 26.7 34.0

Ţenski 56.9 73.3 66.0

Obrazovanje


Osnovno (1 – 4 razred) 13.8 32.0 25.8

Osnovno (5 – 8 razred) 35.1 26.7 30.2

Srednje 41.3 24.2 30.2

Više 2.2 3.3 2.8


Rizik od siromaštva

Nema rizika od siromaštva 49.8 62.8 57.2

U riziku od siromaštva 50.2 37.2 42.8

Ukupno 100 100 100

Napomena: Autorove procjene na osnovu LiTS podataka i dopunskih LiTS modula, 2010.

8. Zaključne napomene

Svrha ove bilješke je dvostruka: početi s dokumentiranjem uticaja finansijske krize na

domaćinstva u BiH, te po prvi put prezentirati procjene indikatora socijalne isključenosti koje su

sve zemlje članice Evropske Unije obavezne pratiti i izvještavati o njihovom napretku u pravcu

ciljeva socijalne isključenosti Europe 2020. Ovaj drugi cilj ima posebnu vrijednost jer daje uvid

u tip informacija o kojima će EHBS omogućiti da BHAS izvještava u budućnosti. Kao dio ove

aktivnosti, ova bilješka takoĎe ima za cilj poreĎenje rezultata standardnih analiza siromaštva i

uvida koje daje ovaj novi pristup.

Analiza navodi da je finansijska kriza imala – a ima i dalje – snaţan negativan uticaj na

domaćinstva. Više od 60 procenata domaćinstava u Bosni i Hercegovini navodi da su značajno

ili prilično pogoĎena krizom (više od 70 procenata iz donje petine potrošnje). Smanjenje plata, a

naročito smanjenje priliva iz inostranstva su glavni načini uticaja krize, nakon čega slijedi

gubitak posla. Smanjenje priliva doznaka navodi više od 50 procenata domaćinstava, a smanjenje

plata skoro 40 procenata od ukupnog broja, dok su gubitak posla i smanjenje broja radnih sati

prisutniji meĎu domaćinstvima s niţim prihodom.

Uvidjelo se da domaćinstva pribjegavaju brojnim strategijama suočavanja s krizom, a uticaj krize

ide mnogo dalje od samog smanjenja potrošnje luksuznih roba. Gotovo četvrtina domaćinstava je

morala smanjiti potrošnju osnovnih ţivotnih namirnica, kao što su mlijeko, voće, povrće ili kruh,

43

a 11 procenata domaćinstava odgaĎa plaćanje reţija, 8 procenata odgaĎa odlazak ljekaru kada su

bolesni – što sve predstavlja dosta radikalne strategije suočavanja s krizom.

S druge strane, analiza indikatora socijalne isključenosti nam omogućava da počnemo uviĎati

čime ovaj novi pristup moţe doprinijeti našem razumijevanju socijalnih uslova u BiH. Bez

ponavljanja konkretnih nalaza, daju se neka generalna razmatranja onoga što se moţe saznati iz

ove aktivnosti.

Prvo, ovaj pristup je eksplicitno više-dimenzionalan, i kao takva istraţivanja čiji je cilj mjerenje

postojanja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti trebaju uključiti novi i veći set varijabli

od onih koje se tradicionalno prate u Anketi potrošnje domaćinstava (HBS). BiH je izabrala

integraciju tih novih varijabli u postojeću HBS, što omogućava istovremeno i zadrţavanje

kontinuiteta i inovacije u mjerenju. Kako ova bilješka pokazuje da takav pristup omogućava

prikupljanje nekih izuzetno korisnih varijabli (poput onih koje se odnose na stanovanje,

dugotrajnu nezaposlenost, kao i indikatore materijalne uskraćenosti) što znatno obogaćuje opis

uslova ţivota u zemlji.

Drugo, ovaj pristup, a naročito fokus na zbirni prikaz tri različita indikatora razmatrana u

odjeljku 4 ove bilješke, će dati novi set procjena uskraćenosti, a moguće i različitu distribuciju

uskraćenih po geografskim područjima. Biće značajno nastaviti pratiti mjerenja koja su korištena

do sada i jasno prenijeti poruku šta nove brojke mogu obuhvatiti, da javnost ne bi bila zbunjena.

Obratiti paţnju, na primjer, da naši nalazi pokazuju da je siromaštvo mjereno po potrošnji

koncentriranije u ruralnim područjima i meĎu slabije obrazovanim, nego što to pokazuje mjera

rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.

Konačno, usvajanje ovog pristupa omogućava poreĎenje iskustava u BiH s drugim zemljama

koje su članice EU (i kandidatima i potencijalnim kandidatima koji su počeli prikupljati SILC

podatke). To otvara vrata za dolazak do zajedničkih spoznaja o mjerenjima i analitičkim

pitanjima i politici. Što se tiče mjerenja, na evropskom nivou su u toku aktivnosti na

redizajniranju SILC ankete gdje će biti značajno nastaviti testirati i doraĎivati indikatore koji su

trenutno uključeni u EHBS, usklaĎujući ih s novim SILC-om i moţda uzimajući u obzir neke od

bojazni koje smo počeli istraţivati u ovoj bilješci. Što se tiče politike: zemlje članice EU, na

primjer, koriste ove podatke za sagledavanje efektivnosti njihovih sistema socijalne zaštite i

identificiranje kako se oni mogu pojačati (to je nešto što nam ograničena veličina našeg uzorka

nije omogućila). Slično tome, na osnovu ove analize, centralna uloga funkcioniranja trţišta rada i

novi naglasak na politiku aktivacije postaju prisutniji u Evropi. To su sve primjeri i iskustva koja

će BiH moći koristiti u budućnosti na unaprjeĎenju dizajna i efektivnosti svojih politika

44

Reference

Atkinson, Anthony, i Eric Marlier. 2010. “Income and living conditions in Europe.” Eurostat Statistical

Books, Luxembourg: Publications Office of the European Union.

Expert Group on Measuring Poverty and Social Exclusion in the Western Balkans (2009) “Summary

Report and Main Recommendations.” Mimeo. Washington, DC: The World Bank Group.

Clarke, G., and Wallsten, S. (2004) Do Remittances Protect Households in Developing Countries against

Shocks? Evidence from a Natural Disaster in Jamaica? (Mimeo) Washington, DC: The World Bank.

European Commission 2011.“Employment and Social Developments in Europe, 2011.”Directorate-

General for Employment, Social Affairs and Inclusion, Brussels: European Commission.

Frankel, J.A. (2009) Are Bilateral Remittances Countercyclical? National Bureau of Economic Research

Working Paper No. 15419.

Maquet, Isabelle (2012) “The European context: measuring social inclusion in the European Union” in

Ruggeri Laderchi and Savastano“Poverty And Exclusion In The Western Balkans –New Directions In

Measurement And Policy” Springer, Forthcoming

Mishra, P. (2005) Macroeconomic Impact of Remittances in the Caribbean. (Mimeo) Washington, DC:

International Monetary Fund.

Mohapatra, S., Joseph, G., & Ratha, D. (2009) Remittances and natural disasters : ex-post response and

contribution to ex-ante preparedness. The World Bank.

Townsend, P. (1979)Poverty in the United Kingdom: a survey of household resources and standards of

living, Harmondsworth: Penguin Books, 1979

World Bank. 2009. “Protecting the poor during the global crisis: 2009 Bosnia and Herzegovina Poverty

Update.” Report No. 51847. Washington DC: The World Bank Group.

World Bank. 2011. “Poverty Update for the Republic of Serbia: Trends 2007-2009.”

Yang, D. (2008) Coping with Disaster: The Impact of Hurricanes on International Finansial Flows, 1970-

2002. The B.E. Journal of Economic Analysis & Policy, 8(1).

Yang, D., & Choi, H. (2007) Are Remittances Insurance? Evidence from Rainfall Shocks in the

Philippines.World Bank Econ Review, 21(2), 219-248.

Zaidi, S., Alam, A. and Mitra, P. (2009) “Satisfaction with Life and Service Delivery in Eastern Europe

and the Former Soviet Union: Some Insights from the 2006 Life in Transition Survey”, World Bank

Publications.

45

Aneksi:

Tabela A1.1: Geografska distribucija uzoraka originalnog LiTS-a i dodatnih modula (% ukupnog)

Otpala

domaćinstva

Ponovni

uzorak

Originalni

uzorak

Cazin FBIH 8.6 5.1 5.9

Istočna RS 22.9 13.7 15.7

Hercegovina 6.1 11.1 9.9

Sjeverna FBIH 18.0 26.1 24.3

Sarajevo 2.5 15.0 12.1

Zapadna FBIH 8.2 8.1 8.1

Zapadna RS 33.9 21.0 23.9

Ukupno 100 100 100

Izvor: LiTS 2010 podaci. Ni jedna od razlika izmeĎu ponovnog uzorka i prvobitnog uzorka LiTS nije statistički značajna na

nivou od 5%.

Tabela A1.2: Izabrane karakteristike uzoraka originalnog LiTS-a i dodatnih modula

Otpala

domaćinstva

Ponovni

uzorak

Prvobitni

uzorak

Veličina domaćinstva 2.82 2.82 2.82

Urbana 0.56 0.53 0.54

Godišnja potrošnja po glavi 7,290 8,386 8,139

Automobil 0.32 0.44 0.41

Kompjuter 0.47 0.59 0.56

Mobitel 0.17 0.25 0.23

Fiksni telefon 0.24 0.26 0.26

TV 0.04 0.04 0.04

Izvor: LiTS 2010 podaci. Ni jedna od razlika izmeĎu ponovnog uzorka i prvobitnog uzorka LiTS nije statistički značajna na

nivou od 5%.

46

Slika A1.3: Odnos izmeĎu distribucije dob-pol izmeĎu Popisa u BiH, LiTS ankete i LiTS ponovne

ankete

47

Tabela A1.4: Profil rizika od siromaštva s više varijacija (Domaćinstvo)

U riziku od

siromaštva

(1/0)

U riziku od

siromaštva

(1/0)

Dob 0.001 0.001

(0.002) (0.002)

Ţena nosilac domaćinstva -0.028 -0.041

(0.041) (0.040)

Veličina domaćinstva 0.024 0.020

(0.018) (0.017)

Struktura domaćinstva

Udio djece 0.028 0.067

(0.130) (0.127)

Udio mladih -0.045 -0.048

(0.092) (0.087)

Udio odraslih ţena -0.247** -0.177*

(0.110) (0.102)

Udio starih -0.284*** -0.196**

(0.098) (0.093)

Nije radio prošle godine (nosilac domaćinstva) 0.148*** 0.157***

(0.042) (0.036)

Obrazovanje nosioca domaćinstva

Bez obrazovanja 0.162** 0.111*

(0.074) (0.062)

Osnovno obrazovanje (1-4 raz.) 0.223*** 0.193***

(0.060) (0.052)

Osnovno obrazovanje (5-8 raz.) 0.015 0.015

(0.034) (0.033)

Više/visoko -0.057 -0.042

(0.041) (0.045)

Ruralna 0.057 0.053

(0.046) (0.041)

Republika Srpska 0.046 0.014

(0.049) (0.045)

Doznake u domaćinstvu (1/0) -0.132** -0.138**

(0.057) (0.059)


Prihod od samo zaposlenosti 0.104**

(0.047)

Prodaja poljoprivredni proizvoda 0.338***

(0.074)

Penzija -0.022

(0.038)

Pomoć rodbine/prijatelja 0.253***

(0.080)

Pseudo R2 0.121 0.158

Obs 808 808

Napomena: Navedeni prosječni marginalni efekti probit regresije. Procjene uzimaju u obzir pondere uzorka.

Robusne standardne greške u zagradama, grupirano na nivou PSU u zagradama. Ispuštene kategorije: struktura

domaćinstva – udio odraslih muškaraca; obrazovanje – srednje; radni status – radili prošle godine; područje –

urbano; entitet – FBiH. Nivoi značaja: *** p<0.01, ** p<0.05, * p<0.1.

Izvor: LiTS 2010 i podaci iz dopunske ankete.

48

Tabela A1.5: Profil materijalne uskraćenosti

Najamnina-

režije

Grijanje Neočekivani

troškovi

Adekvatna

ishrana

Odmor

van mjesta

stanovanja

Dob 0.003* 0.000 -0.004** 0.002 0.000

(0.002) (0.002) (0.002) (0.002) (0.002)

Ţena nosilac domaćinstva 0.077 0.047 -0.011 0.035 0.051

(0.047) (0.047) (0.044) (0.040) (0.049)

Veličina domaćinstva 0.002 0.001 -0.010 -0.043** 0.067***

(0.014) (0.018) (0.021) (0.020) (0.019)

Struktura domaćinstva

Udio djece -0.019 0.035 0.045 0.166 -0.293*

(0.107) (0.134) (0.130) (0.136) (0.156)

Udio mladih -0.152 -0.005 0.105 0.134 -0.061

(0.097) (0.101) (0.100) (0.106) (0.104)

Udio odraslih ţena -0.138 0.007 -0.032 0.008 0.031

(0.090) (0.088) (0.081) (0.077) (0.095)

Udio starih -0.122** 0.000 0.182* 0.052 0.122

(0.059) (0.098) (0.103) (0.086) (0.107)

Nije radio prošle godine (nosilac domaćinstva) -0.003 0.072* 0.098** 0.173*** 0.077

(0.040) (0.043) (0.045) (0.043) (0.048)

Obrazovanje nosioca domaćinstva

Bez obrazovanja 0.006 0.080 0.139* 0.055 0.175**

(0.073) (0.083) (0.079) (0.083) (0.085)

Osnovno obrazovanje (1-4 raz.) -0.055 -0.001 0.087* 0.034 0.132**

(0.043) (0.046) (0.052) (0.054) (0.060)

Osnovno obrazovanje (5-8 raz.) 0.018 0.000 0.126*** -0.021 0.106*

(0.034) (0.051) (0.049) (0.050) (0.055)

Više/visoko -0.133*** -0.114*** -0.119** -0.096* -0.163***

(0.031) (0.036) (0.058) (0.052) (0.043)

Ruralna 0.040 -0.019 -0.094 -0.014 0.050

(0.041) (0.067) (0.058) (0.059) (0.056)

Republika Srpska -0.017 0.050 -0.017 0.019 0.101

(0.045) (0.083) (0.055) (0.068) (0.062)

Doznake u domaćinstvu (1/0) -0.075 -0.257*** -0.063 -0.147** -0.007

(0.058) (0.069) (0.054) (0.060) (0.076)


Prihod od samo zaposlenosti -0.051 0.048 -0.118* 0.040 0.072

(0.045) (0.068) (0.071) (0.060) (0.056)

Prodaja poljoprivredni proizvoda 0.099 -0.193*** 0.030 0.019 0.066

(0.081) (0.061) (0.078) (0.067) (0.069)

Penzija -0.009 -0.026 0.104** 0.025 0.082

(0.047) (0.057) (0.047) (0.046) (0.064)

Pomoć rodbine/prijatelja 0.144* 0.002 0.121 0.049 0.058

(0.085) (0.082) (0.090) (0.085) (0.077)

Pseudo R2 0.063 0.047 0.091 0.104 0.135

Obs 808 808 808 808 808

Napomena: Navedeni prosječni marginalni efekti probit regresije. Procjene uzimaju u obzir pondere uzorka. Robusne standardne

greške u zagradama, grupirano na nivou PSU u zagradama. Ispuštene kategorije: struktura domaćinstva – udio odraslih

muškaraca; obrazovanje – srednje; radni status – radili prošle godine; područje – urbano; entitet – FBiH. Nivoi značaja: ***

p<0.01, ** p<0.05, * p<0.1.

Izvor: LiTS 2010 i podaci iz dopunske ankete.

49

Za sve uskraćenosti, u zavisnosti od drugih karakteristika domaćinstva, postoji snaţna pozitivna veza35

izmeĎu

nivoa obrazovanja nosioca domaćinstva većeg od generalnog srednjeg i priuštivosti po svim dimenzijama

materijalne uskraćenosti. Nizak nivo obrazovanja nosioca domaćinstva je posebno u vezi s manjom mogućnošću

pokrivanja nepredviĎenih troškova ili odmora van mjesta stanovanja. Regresije na individualnom nivou (nisu

navedene) potvrĎuju da je veća vjerovatnoća da pojedinci s niţim nivoom obrazovanja ili oni koji nisu radili u

prethodnih 12 mjeseci ţive u domaćinstvima koja imaju poteškoće s pokrivanjem neočekivanih troškova, ili odmora

van mjesta stanovanja.

Veća je vjerovatnoća da domaćinstva koja primaju doznake iz inostranstva mogu adekvatno zagrijavati stambeni

prostor ili se hraniti, dok je njihova veza s mogućnošću pokrivanja neočekivanih troškova, najamnine/reţija, ili

odmora van mjesta stanovanja, iako i dalje negativna, beznačajna. Ako nosilac domaćinstva nije radio tokom

prethodnih 12 mjeseci, to je u negativnoj vezi s mogućnošću domaćinstva da se adekvatno hrani, grije ili pokriva

neočekivane troškove.

Ostale varijable su generalno beznačajne. Veća domaćinstva imaju manje teškoća za osiguranje odgovarajuće

prehrane, što ukazuje na ekonomiju obima unutar domaćinstva, ali je manja vjerovatnoća da smogu priuštiti odmor

van mjesta stanovanja. Manja je vjerovatnoća da domaćinstva koja ţive od penzije kao glavnog izvora prihoda

domaćinstva, u zavisnosti od udjela starih u domaćinstvu, mogu pokriti neočekivane troškove iz vlastitih prihoda,

što opet ističe njihovu osjetljivost.

35

Obratite paţnju da je zavisna varijabla u svakom slučaju 1, ako domaćinstvo ne moţe priuštiti, a inače nula, tako

da negativan koeficijent ukazuje na manju vjerovatnoću da se nešto ne moţe priuštiti.

50

Aneks 1.6: Načini preklapanja dimenzija siromaštva ili socijalne isključenosti meĎu zemljama EU, 2009.

(% nacionalnog stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti) Grupa 1

Preovladava materijalna uskraćenost

Grupa 2

Malo preklapanje izmeĎu tri dimenzije

Grupa 3

Mješavina rizika od siromaštva i teške materijalne

uskraćenosti

Grupa 4

Preovladava monetarno siromaštvo

Grupa 5

Preovladava isključenost s trţišta rada

Izvori: Eurostat, EU SILC.

Napomene: Udio svake dimenzije unutar stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Legnda

AROP: U riziku od siromaštva

LWI: Nizak intenzitet rada

SMD: Teška materijalna uskraćenost

Ured Svjetske banke u Bosni i Hercegovini

Fra An ela Zvizdovića 1/B/17

71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

tel: +387 33 251-500 fax: +387 33 226-945

email: [email protected]

đ

http://www.worldbank.ba

Documents

Socijalna isklju enost č u Bosni i Hercegovini i globalna kriza...Socijalna isklju enost u Bosni i Hercegovini i globalna kriza č mart 2012. Public Disclosure Authorized Public Disclosure