Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Produžena adolescencija:
socijalni kontekst odrastanja,
promjene u obiteljskim odnosima
i posljedice za razvoj mladih
Zora Raboteg-Šarić
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Mladi u 21. stoljeću
Socijalni kontekst odrastanja
Makro trendovi (Mortimer i Larson, 2002)
Demografske promjene
Starenje društva - relativno mali broj mladih
ljudi u usporedbi sa starijima
smanjuje se ekonomski aktivna populacija (15 do 64
godine) u odnosu na one koji su ekonomski zavisni
(mladi i stariji).
U društvima koja stare sve veća je konkurencija
mladih i starih za ograničene resurse.
Kontekst odrastanja
Povećane migracije - sve veća kulturalna i etnička raznolikost populacije mladih ljudi u zapadnim društvima.
Sve manje djece, odgađanje roditeljstva, visoke stope razvoda, različiti oblici obitelji i životni stilovi
Nesigurnost među adolescentima kada razmišljaju o svojoj budućnosti: traže ravnotežu između izbora zvanja, rada, stvaranja obitelji.
Kontekst odrastanja
Ekonomske promjene
Globalizacija ekonomije - veća kompeticija
i brze promjene sadržaja posla. Svijet rada
za koji se adolescenti pripremaju manje je
jasan, veća nesigurnost.
Sve važnija kvaliteta obrazovanja,
povezanost obrazovanja sa zahtjevima
svijeta rada, kontinuirano usavršavanje.
Kontekst odrastanja
Sve veće razlike u prihodima između
osoba sa završenom visokom i srednjom
stručnom spremom. Sve veći broj mladih
nastoji završiti fakultet.
Ekonomska recesija smanjila je
potražnju za novim radnim mjestima –
mladi su prisiljeni duže se školovati,
mijenjati posao, profesiju.
Kontekst odrastanja
Nove tehnologije
Tehnološke promjene utječu na promjene u strukturi zanimanja, zahtjeve u obrazovanju i na druge aspekte života mladih – od zabave do odnosa s drugima.
Sve više je međusobna komunikacija, čak i s bliskim prijateljima, posredovana tehnologijom.
Internet se sve više razvija kao novi socijalni prostor za mlade.
Mladi koji imaju pristup novim tehnologijama povezani su više s ljudima i informacijama nego prethodne generacije.
Preoblikovanje adolescencije
Dva trenda koja su u osnovi niza promjena
(Arnett, 2000; Larson i sur., 2002):
produženje razdoblja odrastanja,
sve veća raznolikost među mladim
ljudima u tome kakav im je životni put u
odrasloj dobi.
Produženo odrastanje
Širi raspon adolescentskih godina: pubertet se javlja
ranije (10.-12.g), a prosječna dob završetka školovanja,
sklapanja braka, početka roditeljstva kasnije (kasne 20-te i
početak 30-ih).
Doživljaj mladih (Arnett, 2000) – do sredine 20-ih
osjećaju se djelomično odrasli („ni da, ni ne”); oko 30.
godine većina mladih vjeruje da su dosegli odraslu dob.
Prijelaz u odraslost ne očituje se kroz prijelazne životne
događaje već kroz psihološku zrelost koja se zasniva na
odgovornosti i neovisnosti
Produženo odrastanje
Tri najčešće tvrdnje s kojima se mladi slažu kao indikatorom odraslosti:
prihvatiti odgovornost za posljedice svog ponašanja
odlučivati o svojim uvjerenjima i vrijednostima neovisno o roditeljima i drugim utjecajima
uspostaviti odnos s roditeljima kao ravnopravna odrasla osoba
(4. postizanje financijske neovisnosti od roditelja)
Procesi koji su postupni, psihološki i individualistički
Istraživanja u kolektivističkim kulturama (Schlegel i Barry,
1991): brak i roditeljstvo važniji su za definiranje prijelaza u odraslost
(utjecaj društvenih normi)
Preoblikovanje adolescencije
Adolescencija - od 10.g. do kraja srednje škole
Postadolescencija, produžena mladost,
odrasla dob u nastajanju (emerging adulthood)
– od kasnih tinejdžerskih godina do sredine ili
kasnih 20-ih (Arnett, 2000)
Prolongiranje odrastanja često je pod većim utjecajem
ograničenih prilika za razvoj nego izbora mladih
Sve veće razlike u bogatstvu obitelji i u drugim resursima
utječu na to kakvu će životnu stazu odabrati adolescenti.
Preoblikovanje adolescencije
Raznolikost u putovima odrastanja
Suvremene generacije mladih u zapadnim društvima imaju
veću slobodu izbora između različitih mogućih identiteta i
različitih životnih staza.
Sve veći individualizam, raznovrsnost životnih stilova
– suvremeno društvo nema jasne norme odrastanja Sve manje mladih ljudi postaju odrasli na tradicionalan, normativni
način: napustiti dom, završiti školovanje, naći posao s punim radnim vremenom, brak, roditeljstvo.
Bolje mogućnosti za mlade žene, ali i mnogi
diskriminirani mladi ljudi i velik utjecaj socijalnih razlika
na život mladih.
Preoblikovanje adolescencije
Razdoblje postadolescencije više je pod utjecajem
individualnih želja mladih nego društvenih normi.
Pozitivne strane - prilike za razvoj vlastitog
identiteta i bolji osobni razvoj prije preuzimanja
odgovornosti odrasle dobi.
Poteškoće - mladi ljudi moraju birati određenu
životnu stazu u poslu, obitelji i drugim sferama
života koja će imati dugoročne posljedice u
nesigurnim institucionalnim uvjetima i uz manju
podršku i savjet odraslih.
Obitelj i obiteljski odnosi
Demografske promjene koje pogađaju
obitelj
Veličina i sastav obitelji
Manje članova obitelji (manje braće i sestara;
članova proširene obitelji)
Više raznih oblika obitelji, koji su više privremeni.
Odgađanje braka, veća emocionalna važnost braka.
Visoke stope razvoda.
Više dogovorenih zajednica (kohabitacija).
Više kućanstava samohranih roditelja.
Obitelj i obiteljski odnosi Slabije veze s drugima u zajednici.
Utjecaj urbanizacije – manje čvrste obiteljske veze, manje proširenih obitelji.
Veća mobilnost obitelji zbog posla.
Više očeva radi u drugim gradovima ili državama
(muškarci su sve više odsutni iz života adolescenata)
Više djece i adolescenata koji žive u siromaštvu, koji su siročad ili beskućnici.
Sve veći broj mladih ljudi odgaja se u obiteljima s manje odraslih osoba koje bi pružale potporu, uzor i vodile ih kroz život.
Hrvatska – promjene u strukturi
obitelji (popis 2011.)
Godine UkupnoParovi
bez djece
Parovi s
djecom
Majke s
djecom
Očevi s
djecom
1971 1 203 240 24.8 63.8 9.4 2.0
1981 1 307 423 26.8 62.5 9.1 1.6
1991 1 367 106 27.1 60.5 10.2 2.2
2001 1 252 025 27.0 58.0 12.5 2.5
2011 1 215 865 28.6 54.3 14.4 2.7
Struktura hrvatskih obitelji (popis 2011.)
U padu je broj sklopljenih brakova
sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika:
1967. - 8.3; 2001.- 5.0; 2011.- 4.7
Raste broj razvedenih brakova
2001. - 211.5 rastava na 1000 brakova
2011. - 280.1 rastava na 1000 brakova
Kasnija prosječna dob sklapanja braka
1991. - 23,3 za žene 27,1 za muškarce
2001. - 25,4 za žene 28,6 za muškarce
2011. - 27,6 za žene 30,4 za muškarce
Porast dobi majke kod prvog poroda:
1968. - 22,8 godina
2011. - 27,9 godina.
Promjene koje nepovoljno djeluju
na obitelj
Sve veća nestabilnost obitelji, pluralizacija obiteljskih oblika,
porast jednoroditeljskih obitelji
Sve veći zahtjevi na poslu i u obitelji
Negativni modeli u medijima (nasilje, konzumerizam…)
Gube se veze među obiteljima u zajednici
Znatan porast udjela djece i mladih koji žive u siromaštvu,
sve veći jaz između bogatih i siromašnih
Promjene su sve brže, imaju širok raspon djelovanja i javljaju
se istovremeno – veći rizici
Bronfenbrenner (1989)
Svjedoci smo sve većeg kaosa u životu djece i mladih (ubrzana aktivnost, nedostatak strukture, nepredvidljivost u svakodnevnom životu, velika razina stimulacije okoline).
U SAD-u je sada moguće da mlada osoba završi srednju školu ili fakultet a da nikada nije brinula o malom djetetu, o nekome tko je bolestan, star ili usamljen, da nije nikada utješila ili pomogla ljudskom biću koje je zaista trebalo pomoć.
Kakve su razvojne posljedice ovakvog nedostatka humanih iskustava?
Odnosi s roditeljima
Dezinformacije i pogrešni stereotipi o
adolescenciji prisutni su i često dominiraju u
popularnim knjigama, na Internetu te u prikazima
tinejdžera i njihovih roditelja u medijima.
Većina roditelja smatra vrijeme kada dijete ulazi u adolescenciju najtežom fazom roditeljstva.
Shearer i sur (2005) - roditelje nisu toliko brinuli sukobi s njihovom djecom adolescentima, niti su percipirali da u obitelji ima puno sukoba, već ih je najviše brinulo što im se djeca mijenjaju.
Odnosi s roditeljima
Deković (1999) - sukobi s djecom više pogađju roditelje nego adolescente, a kvaliteta odnosa roditelj-dijete povezana je s osjećajem dobrobiti roditelja, osobito osjećajem kompetentnosti.
Sukobi se javljaju više u raspravama o svakodnevnim pitanjima kao što su osobni izgled, viđanje s mladićem/djevojkom, izlasci s vršnjacima, dok se djeca i roditelji slažu u ozbiljnijim pitanjima kao što su vrednovanje poštenja i obrazovanja (Smetana, 1988).
Mali dio obitelji ima iskustvo dramatičnog pogoršanja kvalitete obiteljskih odnosa ulaskom djece u adolescenciju, a to su najčešće one obitelji u kojima su problemi postojali i ranije (Steinberg i Silk, 2002).
Roditeljstvo
Istraživanja u SAD-u (Hunter i Youniss, 1982) i
Europi (Bo, 1989) - najznačajnije osobe u životu
adolescenata, prema njihovim izjavama, su
članovi uže obitelji, osobito roditelji.
Vršnjaci su sve značajniji s dobi, ali ne preuzimaju
„vodstvo od roditelja“.
Roditelji također prolaze kroz promjene uloga
kada im djeca odrastaju i postaju sve manje figure
autoriteta, a sve više sliče prijateljima (Youniss i
Smolar, 1985).
Roditeljstvo
Jaki trend ekonomskog “investiranja” u djecu; duže školovanje.
Roditelji posvećuju više vremena, pažnje i emocionalne energije djeci i njihovim aktivnostima.
Sve više uloga menadžera koji nalaze informacije, imaju kontakata, pomažu definirati izbore, savjetuju kako izbjeći neuspjeh i kako naći svoj put u nizu mogućih izbora (Furstenberg i sur., 1999).
Roditeljstvo
Ravnopravniji odnos prema dječacima i djevojčicama.
Stil roditeljskog odgoja se sve više mijenja.
Manji naglasak na autoritet, veći na prijateljstvo.
Treba stalno pregovarati o granicama nezavisnosti adolescenata.
Znatan broj roditelja permisivan, slabija kontrola.
Važnost obiteljskih odnosa
Obitelj i dalje ima vrlo velik utjecaj na
razvoj adolescenata
Bez obzira na strukturu obitelji (jedan ili
dva roditelja, prirodni roditelji ili usvajatelji,
nova obitelj - maćeha ili očuh, zaposlena
majka ili nezaposlen otac) – pozitivni i topli
obiteljski odnosi su najvažniji prediktori
dobre prilagodbe i zdravog psihosocijalnog
razvoja u adolescentskim godinama
Stilovi odgoja i njihov učinak
Najbolje učinke na psihosocijalni razvoj adolescenata ima demokratski stil roditeljstva
Učinci pojedinih aspekata demokratskog stila:
toplina (koliko je adolescent voljen i prihvaćen) -povezana je s većom kompetentnošću veća odgovornost, samopouzdanje, socijalne vještine, uspjeh u
školi
struktura (u kolikoj mjeri postoje očekivanja u odnosu na adolescenta i pravila njegovog ponašanja) -povezana je s manje problema u ponašanju
poticanje nezavisnosti - povezano je s manje simptoma psiholoških smetnji kao što su depresivnost i anksioznost
Stilovi odgoja i njihov učinak
U suvremenim obiteljima odnosi između roditelja i adolescenata manje su hijerarhijski nego u prošlosti: roditelji manje zahtijevaju poslušnost, a više
prihvaćaju neovisnost adolescenata
traže njihovo mišljenje i objašnjavaju im svoje odluke
osjetljiviji su na potrebe djece.
Stil roditeljstva mijenja se u nepovoljnom društvenom kontekstu te dosta mladih nema ovakav tip podrške roditelja (roditelji nemaju znanja ili sposobnosti, prezaposleni su ili izloženi ekonomskom stresu i sl.).
Siromaštvo i roditeljstvo - stanje u Hrvatskoj
• 2012 - 30,7% stanovništva živi ispod linije relativnog
siromaštva (60% medijana neto prihoda), EU-26,1%
• Veći rizik od siromaštva: nezaposleni, starije osobe,
samačka kućanstva, samohrani roditelji (DZS, 2004)
• Stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva –
50,7% (najniža u EU)
• Gotovo dvostruko veća za osobe s visokim
obrazovanjem (76,9%) nego za one s nižim (38,7%)
• Stopa nezaposlenosti mlađih od 25 g.- 43.0% (EU-
22.8%)
• Obrazovaniji roditelji više koriste postupke svojstvene
demokratskom stilu odgoja
• Povezanost školskog uspjeha s obrazovanjem roditelja
Utjecaj loše ekonomske situacije u obitelji na
prilagodbu adolescenata (Conger i sur., 1993)
Obiteljski
prihodi
Financijski
pritisak
na obitelj
Nesiguran
posao
Dugovi,
krediti
Gubitak
prihoda
Depresivno
raspoloženje
oca
Depresivno
raspoloženje
majke
Bračni
sukobi
Lošiji
roditeljski
odgoj
Poteškoće
adolescenata
Ekonomski stres povezan je s promjenama u odgoju djece, što dovodi do
promjena u ponašanju adolescenata, najčešće do problema u ponašanju,
povećane razdražljivosti, školskog neuspjeha i delinkvencije.
29
Ekonomski pritisak na obitelj
38%
56%
15%
56%
28%
5%
0 10 20 30 40 50 60 70
Imamo dovoljno novca za podmirenje
troškova i uspijevamo nešto i uštedjeti
Imamo dovoljno novca za podmiriti
svoje troškove
Jedva smo spajali kraj s krajem iz
mjeseca u mjesec
Jednoroditeljske Dvoroditeljske
Raboteg-Šarić, Z., Pećnik, N., Josipović, V. (2003).
Jednoroditeljske obitelji: osobni doživljaj i stavovi okoline. Zagreb: DZZOMM.
JR % DR %
Odgodili ste kupnju za sebe da bi mogli nešto kupiti djetetu. 84 68
Znali ste kasniti s plaćanjem računa. 66 55
Odustali ste od putovanja na odmor/ljetovanje. 56 36
Zbog štednje ste smanjili potrošnju struje, plina, vode i drugih režijskih troškova.
49 31
Djeca su morala odustati od nekih slobodnih aktivnosti jer niste imali dovoljno novca da ih platite.
41 19
Niste mogli djeci priuštiti bolju odjeću. 38 24
Morali ste posuditi novac da bi platili račune. 37 17
Štedjeli ste na troškovima prijevoza 36 22
Niste mogli dati svom djetetu džeparac. 32 16
Niste mogli djeci kupiti slatkiše ili neku drugu hranu koju ona vole.
29 14
Niste mogli djeci kupiti dovoljno voća koliko ste htjeli. 26 12
Financijske teškoće obitelji u posljednjih 12 mjeseci
Samohrane majke primaju manje praktične i materijalne
podrške u svojoj okolini, češće se osjećaju depresivno i
više su izložene financijskom stresu.
Rezultati za sve obitelji (bez obzira na bračni status):
slabiji materijalni prihodi imaju utjecaj na depresivnost
roditelja tako što povećavaju financijski stres
depresivniji roditelji manje su uključeni u odgoj djece,
imaju slabiji nadzor nad dječjim aktivnostima i pružaju
djeci manje podrške
praktična i materijalna podrška okoline pridonosi većoj
roditeljskoj podršci, nadzoru i zajedničkom odlučivanju
s djecom, a emocionalna podrška prijatelja roditeljskoj
uključenosti u odgoj djece
Raboteg-Šarić, Z. Pećnik, N. (2006)
Stilovi odgoja i njihov učinak
Istraživanja problematičnog ponašanja i dalje dominiraju u
literaturi o adolescenciji.
Novija istraživanja u većoj su se mjeri usmjerila na
istraživanje obiteljskih odnosa kao odrednica pozitivnog
razvoja adolescenata.
Naša istraživanja – srednjoškolci koji navode da njihovi
očevi i majke imaju demokratski stil roditeljstva imaju veće
samopoštovanje, sretniji su i zadovoljniji životom (Raboteg-
Šarić i Šakić, 2012) te imaju izraženiju nadu i optimizam u
odnosu na budućnost (Raboteg-Šarić i sur., 2011).
Pristup pozitivnog razvoja mladih
Prije Sada
Usmjerenost na problem
Mladi kao potrošači resursa
Usmjerenost na rizične skupine
Reagiranje nakon što se pojavi problem
Odgovornost samo za vlastito ponašanje
Važnost stručnjaka
Ublažavanje krize
Natjecanje
Malodušnost
Usmjerenost na pozitivno
Mladi kao društveni resurs
Usmjerenost na sve mlade
Sprječavanje pojavljivanja problema
Odgovornost za sebe i za
zajednicu
Važnost svih u životu mladih
Planiranje budućnosti
Suradnja
Nada
Što treba imati na umu?
Mladi ljudi su važni. Oni nisu društveni problem koji
treba rješavati nego važan razvojni resurs.
Mladima trebaju izazovi da bi razvili određene
vještine, odgovornost da razviju karakter i
mogućnosti da učine nešto za dobrobit drugih da bi
razvili osjećaj smisla i svrhovitosti.
VAŽNA JE SVAKA ODRASLA OSOBA ! Svatko tko
ima kontakta s djecom i mladima može pridonijeti
barem malim dijelom njihovom uspješnom razvoju.
Zajednice koje brinu o
djeci i mladima
Fizička i psihološka sigurnost
Prikladna struktura
Podržavajući odnosi
Prilike za uključenost u odnose s drugima, osjećaj pripadanja
Pozitivne društvene norme
Nagrađivanje za uspješnost, osjećaj da smo važni drugima
Prilike za učenje i razvoj vještina
Uključenost i suradnja obitelji, škole i šire zajednice