Zašto je važna veza između antropologije i obrazovanja?Zbog doprinosa antropološkoj i pedagoškoj teoriji i praksi.

Zašto je veza antropologije i obrazovanja uspostavljena kasno?-antropološki čimbenici (istraživanje kultura koje ne poznaju institucionalizirano obrazovanje)-pedagoški čimbenici (formalizam i univerzalizam, mit o vrijednosnoj neutralnosti znanosti)-zajednički čimbenici (kompleksnost kulturnih i obrazovnih fenomena)

Zašto je etnografija kvalitativno istraživanje?Etnografsko istraživanje je deskriptivno, bogato ilustrirano originalnim izjavama, anegdotama, fotografijama, i drugim dokumentima, što je obilježje kvalitativnih istraživanja. Kvalitativna istraživanja (kao i etnografska) polaze od životne situacije i odvijaju se u prirodnom okruženju.Etnografija se odnosi na kvalitativni opis pojava ljudskog društva utemeljen na terenskom radu. Etnografi za predmet istraživanja izabiru specifičnu kulturnu grupu. Grupa se ne odabire po statističkim kriterijima, već zbog svoje posebnosti, raznolikosti, zanimljivosti i značaja. To samo po sebi daje kvalitativno obilježje istraživanju.

Što istražuje etnografija?Etnografija nastoji razumjeti život neke zajednice u očima njenih pripadnika. Može se definirati i kao postupak kojim se nastoji opisati i proučiti društvena interakcija ljudi i grupa kojima pripadaju.

Tri modela podučavanja učenja1. očekivano učenje – ovisi o sazrijevanju2.vođeno učenje – ovisi o vođenju3.planirano učenje – ovisi o podučavanju

Područja povezanosti antropologije i pedagogije odgoja i obrazovanja?1. Antropologija odrastanja:-antropologija djeteta tj. djetinjstva-antropologija mlade osobe (mladi, mladenaštva)2.Antropologija obrazovanja tj. školovanja

Antropologija odgoja i obrazovanja- Antropologija odgoja i obrazovanja- cjelokupno iskustvo učenja i podučavanja - Pedagogija- znanost o obrazovanju (školovanje)- Antropologija (socijalizacija, inkulturacija)

1

Mogući odnosi između antropogije i odgoja/obrazovanja?- Antropogija u odgoju i obrazovanju- tradicionalni pristup- Antropologija odgoja i obrazovanja- istraživanje odgoja i obrazovanja kao fenomena ili -procesa za koji je antropologija zainteresirana- Antropologija i odgoj/obrazovanje- odnos izeđu pedagoga/nastavnika orijentiranih na antropologiju i antropologa orijentiranih na pedagogiju (odgoj i obrazovanje)- Antropologija društvenih problema u odgoju i obrazovanju- primijena antropoloških istraživanja kojima se nastoje riješiti problemi nejednakosti u odgoju i obrazovanju.

4 ključna antropološka doprinosa u odgoju i obrazovanju1. Proširenje sadržaja pojma odgoja i obrazovanja( povezivanje pedagoškog koncepta školovanja s antropološkim konceptom socijalizacije ili inkulturacije u okviru integralne sintagme „cjelokupno iskustvo učenja“ u određenoj kulturi. 2. Uvođenje pojma i sadržaja kulture3. Uvođenje načela kulturnog relativizma4. Uvođenje etnografije kao osjetljive metode in situ istraživanja

Doprinos: rekapitulacija- od obrazovanja usmjerenog na instituciju do obrazovanja usmjerenog na subjekte učenja- od vrijednosno neutralnog do vrijednosno utemeljenog pristupa odgoju i obrazovanju- od orazovanja lišenog konteksta do konstektualiziranog obrazovanja- od obrazovanja usmjerenog na rezultat do obrazovanja usmjerenog na proces- od strategije okrivljavanja učenika-žrtve do strategije okrivljavanja obrazovne institucije i sustava

Uvođenje pojma kulture u odgoj i obrazovanje1. podučavaj/učenje o kulturi-uvođenje antropoloških sadržaja u nastavi program osnovnih i srednjih škola2. za kulturu-učenici koji pripadaju manjima3. u kulturi-kultura razreda, kultura škole,kultura učenika

Uvođenje načela kulturnog relativizma u odgoj i obrazovanje?- Multikulturalna/interkulturalna perspektiva

- Kulturno-ekološka perspektiva

- Kontestualno (kulturno) osjetljiv kurikulum

- Antirasistički pristupi

Uvođenje etnografske metode u istraživanje odgoja i obrazovanja:-holistički pristup prikupljanja, analizi i interpretaciji podataka s terena-akcijska etnografija-istraživanja orijentirana na cjelovito iskustvo pojedinca-izgradnja a posteriori teorije-posvećivanje pozornosti etičkim pitanjima u istraživanju i etici istraživača

2

3 ključna doprinosa- Kritika i relativiziranje psiholoških i socioloških teorija školskog neuspjeha(prijelaz s

teorija mentalne disfunkcije i kulturne deprivacije na teoriju kulturnog diskontinuiteta) - Objašnjavanje odnosa moći u obrazovanju (obrazovanje kao instrument reprodukcije

društvenih nejednakosti povezano s pitanjem društvenog statusa)- Aktivno uključivanje u promjene obrazovanja radi poticanja društvenog razvoja

(primijenjena antropološka istraživanja ili akcijska antropologija)

Dimenzije cjelovitog antropološkog istraživanja1. Izbor problema2. Određenje istraživačke paradigme3. Određenje teorije odnosno teorijskog modela 4. Izrada plana teorijskog istraživanja5. Osvještavanje vlastitih stavova (predrasuda)6. Prikupljanje podataka7. Kodiranje, analiza i intrepretacija podataka8. Pisanje izvještaja9. Objavljivanje izvještaja

Izbor problema svako istraživanje počinje izborom problema ili teme. izbor problema ili teme može biti potaknut znanstvenim, stručnim, političkim

ili osobnim interesom istraživača odabrani problem ili tema određuje cjelokupno istraživanje (plan, istraživačku

paradigmu, uzorkovanje, metode i tehnike istraživanja, proračun i organizaciju istraživanja te stil izvještavanja).

ovisno o odabranoj paradigmi, istraživačke metode mogu biti:1. upitnik/anketa2. eksperiment3. (ne)strukturirani intervju4. etnografija5. analiza slučaja6. (ne)sudjelujuće promatranje itd.

Izbor istraživačke paradigme – razlika između humanističke i pozitivističke paradigme?1. HUMANISTIČKA -kvaltitativna, narativna, interpretativna, hermeneutička, gradbena2. POZITIVISTIČKA-kvantitativna, analitička, verifikacijska

3

Kvantitativna paradigma- (pozitivistička, analitička, verifikacijska)Bit pozitivizma i scientizma. Polazi od shvaćanja da postoji univerzalna i objektivna istina do koje se dolazi istraživanjem činjenica. Usmjerena je na mjerenje i analizu kauzalnih odnosa između varijabli. Neinterpretativna i oslobođena konteksta. Istraživač kao prikupljač činjenica. Kvantitativni istraživač se oslanja na standardizirane istraživačke instrumente. Polazište i cilj – verifikacijska teorija.

Kvalitativna paradigma- (humanistička, narativna, interpretativna, hermeneutička, gradbena)Bit humanističkog istraživačkog pristupa. Podaci se prikupljaju u stvarnim uvjetima. Istraživač je glavni instrument prikupljanja podataka. Usmjerena na procese značenja, a ne na proizvod. Podaci su riječi ili slike. Kvalitativni istraživač obrazovanja nastoji osigurati detaljne opise iskustva nastavnika i učenika pri čemu poštuje njihove interpretaci događaja. Usmjerena na hvatanje individualne/subjektivne slike svijetaOslanja se na detaljne opise događaja. Podaci su temelj za oblikovanje gradbene teorije.

Razlika – pozitivističke paradigme žele objasniti a humanističke razumjeti fenomene.

Metode kvalitativnog istraživanja1. sudjelujuće promatranje2.etnografija3.fotografija4.etnometodologija5.dramaturški intervju6.sociometrija7.prirodni eksperiment8.analiza slučaja9.neoptrusivne mjere10.analiza sadržaja11.historiografija12.sekundarna analiza sadržaja

Opća načela kvalitativnog istraživanja1.produženo razdoblje prikupljanja podatka2.stalno bilježenje i predstavljenje različitih prespektiva3.poštivanje cjelovitog iskustva pojedinca4.stalno samopreispitivanje (etika istraživača)5.složen i dugotrajan proces sređivanja i analize podataka, te njihovo svođenje na nekoliko kategorija6. istraživanje koje nema ni čvrsta pravila, ni posebne postupke, odnosno koje se može mjenjati „u hodu“, ali koje zahtjeva jasnoću i transparentnost.

4

Načela kvalitativnog istraživanja(holistička perspektiva):-uzimanje u obzir svih aspekata istraživačkog problema ili fenomena neke zajednice ili kulture

Creswell- 5 tradicija kvalitativnog istraživanja 1.fenomenologija2.gradbena teorija3.biografija4.studija slučaja5.etnografija

Izbor teorije ili modela-teorija upravlja istraživanjem, odnosi se na sustav pretpostavki i generalizacija. Može biti Velika teorija(rijetko), model ili tzv. subjektivna teorija-postoje dvije glavne vrste teorija, modela ili subjektivnih pristupa

a)ideacione (sugeriraju da su promjene posljedica mentalne aktivnosti-misli i ideja)b)materijalističe (sugeriraju da su materijalni uvjeti-ekološki resursi novac, način proizvodnje

Što sadrži izvješće kvalitativnog istraživanja?- deskripciju- analizu- interpretaciju i kritiku

Fenomenologija-filozofija, epistemologija, metodologija, teorijski okvirFenomenologija – postavlja pitanje stvarne prirode nekog fenomena po kojoj je nešto upravo to što jest. Ona je istraživačka paradigma i interpretativna teorija. Fenomenologija je okvir za određenje istraživačkih metoda i propituje strukturu svijesti u ljudskom društvu. Fenomenologija je analitička prspektiva ili orijentacija u društvenim znanostima. Središnje pitanje fenomenologije: Što je značenje, struktura i bit iskustva određenog fenomena za određenu osobu ili skupinu ljudi?Od istraživača se očekuje da uđe u svijet pojedinca ili grupemi postane tumač individualnog ili kolektivnog iskustva. Metoda koja se najčešće koristi za prikupljanje i analizu podataka u fenomenološkom istraživanju je dubinski inrervju s 1-10 osoba. Fenomenološko istraživanje rezultira opisima središnjeg iskustva. Središnja pitanja u fenomenološkom istraživanju:

- Koji smisao ili značenje žena pridaje svom iskustvu majke

- Koji smisao ili značenje učenik pridaje svom iskustvu padanja na testu iz nekog predmeta

- Koji smisao ili značenje ljudi pridaju svom iskustvu preživljavanja rata

5

Kako bi razumio smisao ili značenje koje ljudi pridaju svom iskustvu istraživač obično počinje pitanjem: kažite mi nešto o vremenu kad ste imali iskustvo xxxx? Ili kažite mi što za vas znači biti majka?Ključna fenomenološka pretpostavka je da svaki fenomen ili iskustvo ima svoje ishodište ili bit koja osigurava cjelovitost tog fenomena ili iskustva.

Gradbena teorijaUsmjerena na oblikovanje teorije koja izravno izvire iz istraživačkih podataka preko ponovljenih intervjua (s 20-30 pojedinaca-kazivača) čime dolazimo do saturiranih podataka i osjetljivih pojmova. Rezultira teorijom ili teorijskim modelom. Središnja metoda- komparativna analiza. Izvorna disciplina- sociologija.

Faze nastanka gradbene teorijeZa Glassera i Straussa gradbena teorija je sustavan, kvalitativan proces generiranja teorije koja objašnjava određeni proces, akciju ili interaciju povezanu s nekim problemom ili pitanjem koje se istražuje. Gradbena teorija nastaje kroz 4 međusobno povezane i često preklapajuće faze u središtu kojih je stalna usporedba:-Prikupljanje podataka, -Vođenje bilježaka, - Kodiranje, -Vođenje podsjetnika

Što je etnografija? (Kvalitativni opis pojava ljudskog društva)Etnografija je središnja antropološka metoda. Ključno pitanje koje istraživač postavlja: „Kakva je kultura određene grupe?“ Nužno uključuje boravak na terenu različitog trajanja i predpostavlja uključivanje istraživača u svakodnevni život ciljne grupe. Usmjerena je na opisivanje i intrepretaciju načina života neke kulturne jedinice pa se još naziva i portret ljudi. Uključuje više tehnika, najčešće promatranje i intervju. Izvješće - rezultira opisom kulturne ciljne grupe ili pojedine osobe. Opis je bliži pričanju priče, nego analitičkom tekstu.

5 razvojnih faza etnografije1. tradicionalizam – pozitivizam2.modernizam ili zlatne godine3.miješanje stilova (simbolički interakcionizam, fenomenologija, feminizam, etnometodologija)4.kriza reprezentacije – refleksni tekstovi5.postmodernizam - kritike svoj ranijih stilova Temeljni pojmovi etnografije:-kultura, holistička perspekiva, kontekstualizacija, emska perspektiva i višestruke stvarnosti-etska perspektiva, neprosuđivački stav, simbol i ritual, mikro i makro istraživanje, struktura i funkcija, intrakulturna i interkulturna različitost

6

Narativno istraživanje- je kvalitativni istraživački pristup, ima formu priče koja se sastoji od manje kraćih priča, podrazumijeva utvrđivanje značenja kroz priče koje otkrivaju prošlost i stvaraju temelje za budućnost.

Varijante etnografskog istraživanja1.deskriptivna ili analitička etnografija 2.interpretativna etnografija3.autoetnografija 4.vizualna etnografija5.digitalna etnografija 6.kritička etnografija 7.etnografsko akcijsko istraživanje

Glavne vrste teorija (objašnjenja)1. IDEACIONE – sugeriraju da su promjene pojedinca mentalne aktivnosti – misli, ideje2.MATERIJALISTIČKE – sugeriraju da su materijalni uvjeti primarni pokretači promjena

Deskriptivna ili analitička etnografijaVrste etnografijskog istraživanja u kojem istraživač nastoji odgovoriti na pitanje o cjelovitoj organizaciji života neke grupe ljudi. Nastoji to postići naturalističkim istraživanjem. Sudjeluje u životu grupe tako da dolazi do podataka. Primjeri deskriptivne i analitičke etnografije- Margaret Mead – Spol i temperament u tri primitivna društva, Margaret Maed – Odrastanje na Samoi

Razlika između analitičkog i enografskog izvješća ANALITIČKO izvješće-- je konceptualno dorađeno (nedvosmisleno i jasno), detaljno a rezultat je interpretacije teorijskih koncepata i terenskih podataka. ETNOGRAFSKO izvješće -- rezultira opisom kulturne ciljne grupe ili pojedine osobe. Opis je bliži pričanju priče, nego analitičkom tekstu.

AutoetnografijaAutoetnografija je oblik autobiografskog teksta ili priče o sebi, koja samorefleksiju (razmišljanje o sebi) stavlja u širi društveni kontekst. U njoj se istraživač pojavljuje u dvostrukoj ulozi: kao subjekt i kao objekt istraživanja. Neka od pitanja autoetnografije su: tko sam ja, što je moj smisao života, do čega mi je stalo, za što se zalažem, koje su moje vrijednosti, što me motivira i sl. Zato se za autoetnografiju i kaže da je to proces dubinskog samositraživanja s ciljem boljeg razumijevanja načina na koji vidimo sebe i svijet oko sebe. Autoetnografija odrastanja je samoistraživanje o promjenama u načinu razmišljanja, stavovima i ponašanju prema sebi i drugima, ali i o čimbenicima ili kontekstu koji utječe na te promjene. Neka od pitanja koja se postavljaju u autoetnografiji su npr.: kako sam mijenjao sliku o sebi, kako sam se se počeo mijenjati?

7

Autoetnografija se često povezuje s tzv. kritičkim momentima i tacitnim znanjem. Kritički momenti predstavljaju događaje u našem životu koji su na nas ostavili poseban trag. Nazivaju se još i životnim prekretnicama. Njihovo osvještavanje nam često pomaže da razumijemo naše kasnije stavove i ponašanje. Autoetnografija se može usmjeriti na samoistraživanje različitih tema, kao što su: - usvajanje identiteta (spolnoga, religijskoga, nacionalnoga, političkoga i sl); - promjene u odnosima s drugima ili shvaćanju drugih -u obitelji, drugim spolom; - promjene u shvaćanju svijeta (pod utjecajem obitelji, škole i sl.)- promjene odnosa prema školi, obrazovanju i svom razvoju tijekom školovanja)- promjene u odnosu prema studiju i budućoj profesiji itd.Primjer autoetnografije Jung Chang- Divlji labudovi

Digitalna etnografijaIstraživanje suvremene kulture mladih ljudi analizom sadržaja (blogova mladih, najposjećenijih web- stranica, e – mail dopisivanja)

Kritička etnografijaEtnografsko istraživanje povezano s interpretacijom i transformacijom društvenih odnosa.Ključne odrednice kritičke etnografije: postojanje nekog problema koji određuje narav podataka i analitički pristup u skladu s istraživačevim političkim ili pedagoškim projektom. Integriranje istraživanja u javni sferu čime ono postaje polazištem društvene kritke i transformacije. Uključivanje refleksivnog propitivanja kojim istraživač razokriva ograničenja vlastite spoznaje.

Etnografsko akcijsko istraživanje u obrazovanjuSvrha mu je rješavanje praktičnih obrazovnih problema. Ujedinjuje znanstveno istraživanje s akcijom kako bi se testirala određena pretpostavaka i male promjene u obrazovnom procesu. Nastavnik je član istraživačkog tima u ovom istraživanju zove se još INOVATIVNO ISTRAŽIVANJE ILI AKCIJSKI EKSPERIMENT.

Koraci u akcijskom istraživanju1.određenje problema i teorijsko razjašnjavanje2.izrada i primjena novog programa3.praćenje i evaluacija novog programa4.potvrđivanje i dopuna ili odbacivanje novog programa

Vrste akcijskog istraživanja1.tehničko2.praktično3.kritičko ili emancipatorno akcijsko istraživanje

Kritičko ili emancipatorno akcijsko istraživanje uvijek je povezano s društvenim djelovanjem radi promjene postojećeg stanja. Temelji se na konceptu zajednike vizije i rješenja do kojih se dolazi refleksijom, dijalogom ili pregovaranjem, zbog čega rješenje

8

postaje nova praksa. Termin kritički se odnosi na kontinuirano premišljanje sadašnjih odnosa radi njihova poboljšanja te na aktivističku dimenziju rješavanja problema. Svrha kritičkog etnografskog istraživanja je jest razumijevanje sebe kao aktera promijena u ontekstu postojećih i povijesnih okolnosti.

Tehnike etnografskog istraživanja- temelj etnografskog istraživanja je boravak na terenu, etnograf može koristiti jednu ili više tehnika prikupljanja podataka:1.promatranje(sudjelujuće i nesudjelujuće) 2.intervju 3.biografija4.check – lista 5.studija slučaja 6.analiza dokumenta7.projektivne i druge tehnike

PROMATRANJE – sustavno prikupljanje podataka promatranjem, bilježenjem događaja prema posebnom protokolu.-Odaberite lokaciju za promatranje, odredite koga ili što ćete promatrati-odredite svoju ulogu promatrača-izradite protokol promatranja-zabilježite kontekstualne podatke -nađite nekog tko će vas predstaviti kazivačima -povucite s lokacije

INTERVJU – je najvažnija tehnika prikupljanja podataka u etnografskom istraživanju.Oblici su: struktuirani, nestruktuirani i polustruktuirani.

Tipovi pitanja:-pregledi ili zaobilazna pitanja-posebna pitanja-pitanja otvorenog ili zatvorenog tipa-protokoli i strategije intervjuiranja-ekspresivno-autobiografsko intervjuiranje

BIOGRAFIJA – je usmjerena na proučavanje života pojedinca uz korištenje intervjua i dokumenta. Rezultira detaljnim opisom života pojedinca. Stilovi izvještaja:-objektivni-akademski-umjetnički-narativni

Biografija- dimenzije: istraživač počinje sa stvarnim nizom životnih iskustava pojedinca i uređuje ih prema načelu- životne kronologije ili iskustva.Istraživač pikuplja kontekstualizirane podatke ili priče. Istraživač propituje značenje tih priča kako bi ih bolje objasnio. Istraživač istražuje kulture, društvene, ideološke i povijesne dimenzije ispričanih događaja kako bi ih mogao interpretirati u širem kontekstu.

9

Izbor problema-Antropološko/etnografsko istraživanje počinje izborom problema ili teme. Odabrani program određuje cjelokupni istraživački postupak, uključujući plan, postupke i tehnike istraživanja, proračun i stil izvješća.

Pisanja izvješća-Određivanje stila izvešćivanja-Deskripcija-Analiza i interpretacija-Kritika

Emska perspektiva Intrinzična je kulturi (gledanje kulture iznutra), nesvodljiva na druge slučajeve, njezine se kategorije oblikuju tijekom samog istraživanja pa podaci koji se tako dobiju nisu komparabilni (apriorne teorijske kategorije i koncepti istraživača su sekundarni pa njegov glavni zadatak da se što j moguće više približi predmetu istraživanja kako bi ponašanje mogao promatrati iznutra kao da je i sam pripadnik kulture koju istražuje).

Etska perspektiva Je ekstrizična kulturi (gledanje kulture izvana) koja se istražuje, njezine kategorije su unaprijed određene, primijenjiva je i na druge slučajeve, pa su i podaci koji se dobiju na taj način komparabilni. Usprkos razlikama emsko i etsko su komplementarni postupci koji, ako se i primijene zajedno, osiguravaju da etnografsko istraživanje zadrži izvornost podataka i postane komparabilno.

Znanstvenik će upotrijebiti emski pristup ukoliko želi shvatiti lokalna pravila ponašanja, običaje i simbole pri terenskom istraživanju. Etskim pristupom poslužit će se ukoliko želi izložiti komparativne analize i općevažeće teze.

Načela emsko-etskoPar pojmova koji označava dva različita istraživačka postupka, od izbora teme i ispitanika do načina prikupljanja podataka, njihove analize i interpretacije te evaluacije. Pojmovi se najčešće spominju u kontekstu antropoloških ili etnografskih istraživanja, a u svezi s pitanjem treba li istraživanje otkrivati opće zakonitosti ili ostati na razini opisivanja i interpretacije kulturnih fenomena u njihovoj posebnosti i pojedinačnosti.

10

Određivanje varijante analize slučaja

-Izbor varijante analize slučaja ovisi o spremi istraživača te o ciljevima i zadacima istaraživanja:

-Ilustrirana analiza slučaja (deskriptivna studija jednog ili dva slučaja kao ilustracije nekog događaja, fenomena i sl.)

- Eksploratorna(pilot) analiza slučaja (prelimenarna analiza koja se provodi radi utvrđivanja problema i određivanje metoda za neko veće istraživanje)

-Kumulitivna analiza slučaja (prikupljanje podataka iz različitih izvora i u različito vrijeme, koji se naknadno objedinjuju)

-Analiza slučaja na temelju kritičkih točaka (događaja) (analiza posebnih aspekata slučaja, tzv. critical instances, čime se nastoje razumjeti uzroci i posljedice)

Određivanje teorijske perspektivePrilikom izrade nacrta (dizajna) istraživanja istraživač mora jasno odrediti pitanja koja će pristupiti slučaju.

Najčešće korištene grupe teorija:-Individualne teorije (bave se pitanjima individualnog razvoja, osobinama ličnosti i intepersonalnim odnosima) -Organizacijske teorije (bave se pitanjima institucijalnog ustroja i funkcioniranja) -Društvene teorije (bave se pitanjima grupnog ponašanja, funkcioniranjem kulturnih institucija, urbanim razvojem i sl.)

Izbor subjekta (subjekata) slučaja-Za analizu slučaja može se odabrati jedan ili više subjekata-Dva pristupa: -Informirano uzrokovanje -Ekstremni-Kritični slučaj -Paradigmatski slučaj-Slučajno uzrokovanje

Izbor metoda prikupljanja podataka-intervjui -terensko istraživanje-(ne)sudjelujuće promatranje -analiza materijalnih predmeta

Holistička perspektivaUzimanje u obzir svih aspekata istraživačkog problema ili fenomena neke zajednice ili kulture.

11

Triangulacija je postupak kojimse nastoji povećati razina točnosti i pouzdanosti istraživanja. Četiri tipa triangulacije- povećanje broja izvora, metoda, istraživača i broja teorija.

Studija slučaja je jedna od središnjih metoda kvalitativnog istraživanja. Može biti metodološki okvir ili jedna metoda unutar drugačijeg metodološkog okvira. Odnosi se na pažljivo prikupljanje, dubinsku analizu i cjelovito opisivanje jednog ili više slučajeva. Pozornost se posvećuje istraživanju i i opisivanju jedinstvenih obilježja, a ne otkrivanju općih zakonitosti. Koristi se više izvora podataka. Rezultira dubinskom studijom slučaja ili slučajeva u kojoj se objašnjava problem, okolnosti koje su ga proizvele, obilježja glavnih aktera i sl.

Određivanje varijante analize slučaja- izbor varijante analize slučaja ovisi o spremnosti istraživača te o ciljevima i zadacima istraživanja: - Ilustrativna- deskriptivna studija jednog ili dva slučaja kao ilustracija nekog događaja- Eksploatorna- preliminarna analiza- provodi se radi utvrđivanja problema- kumulativna analiza slučaja- prikupljanje podataka iz različitih izvora i u različito vrijeme - analiza slučaja na temelju kritičnih točaka-naliza posebnih aspekata slučaja čime se nastoje razumjeti uzroci i posljedice

Robert Park- novinar, urednik -Lansirao je pojam „znanstvenog“, istraživanja ili „dubinskog“ izveštavanja.-Isticao je društvene znanosti trebaju doći do zakona ljudske prirode i društva koji nisu statični nego dinamični-Tražio je od studenata društvenih znanosti da iziđu iz predavaonica i čitaonica te da ostave knjige, kako bi bili u stanju promatrati ljudsko iskustvo kao stalan eksperiment.

-Socijalizacija je proces tijekom kojeg dijete usvaja jezik, spoznaje, vještine, vrijednosti, vjerovanja, norme i obrasce ponašanje karakteristična za određenu grupu, odnosno za određenu/e ulogu/e u određenom povijesnom razdoblju.-Socijalizacija počinje rođenjem. -Postajući društveno prihvatljiva osoba pojedinac se dvostruko razvija kao: -Pripadnik određene društvene grupe -Autonomna ličnost

Značaj socijalizacije za razvoj pojedinaca-Socijalizacija je bitna za proces izgradnje ličnosti. Iako je ta izgradnja ograničena biološkom nasljeđem, socijalizacija/inkulturacija može genetski potencijal usmjeriti u različitim pravcima tako što selekcionira određena iskustva. -Socijalizacija može rezultirati među pripadnicima neke grupe.

Istraživanja socijalizacije obično se provode u sklopu cjelovitih etnografskih opisa jednostavnih nezapadnih kultura, u dijelu u kojem se govori o životnom ciklusu.-Prva antropološka istraživanje socijalizacije pod utjecajem su psihoanalize i psihologije, osobito istraživanja odnosa kulture i ličnosti.

12

Sadržaj socijalizacije -Socijalizacija osigurava dvije široke kategorije učenja:-zajedničke kulturne prakse i institucije( jezik, način odijevanja, ponašanje povezano s određenim ulogama i sl.)-svjetonazor(složeni sustav motivacija, percepcija i vjerovanja koje internaliziramo i koje imaju snažan utjecaj na način na koji se odnosimo prema sebi, drugima i prirodi.)

Modeli socijalizacije Dva temeljna modela socijalizacije: -Neformalna(neformalni odgoj i obrazovanje)Formalna(škola i nastavnik koji strukturirju, iskustvo učenjaFeminizacija socijalizacijskih čimbenika.-veči dio rane socijalizacije zbiva se neformalno, uz nadgledanje žena ili djevojčica-ulaskom u školu socijalizacija je pod kontrolom žena učiteljicaČimbenici socijalizacije:-škola-obitelj-vršnjaci-religije-vlast-etničko podrijetlo

Roditeljski socijalizacijski stilovi-Ignorantski -Autoritarni-Demokratski-Laissez-faire-Egalitarni-Permisivni

Autoritarni roditelji-Hladnoća-Nizak stupanj roditeljskog samopouzdanja-Negativno viđenje djeteta-Iskazuje veći stupanj ljutnje-Više okrenuti postizanju socijalizacijskih ciljevaAutoritativni roditelji:-Topliji-Bolji osjećaj roditeljskog samopouzdanja -Dječju neposlušnost čimbenicima-Više zainteresirani za dugoročne socijalizacijske ciljeveVrste socijalizacije-rodna-rasna-etnička-jezična-religijska-politička-profesionalna

13

Rodna socijalizacija-Istraživanje kulturnog programiranja koje je odgovorno za diferenciju rodnih ulogaEtnička socijalizacija-Skup ideja koje pojedinac ima o pripadništvu etničkoj grupi .-Komponentne etničkog identiteta:-Etnička konstantnost -Etničko znanje -Etnički osjećaji i naklonost

Moralna socijalizacija -Obitelj kao glavni čimbenik procesa usvajanja vrijednosti -Istraživanja se orijentiraju na dvije teme:-Tehnike discipliniranja(primjena slike nasuprot uvjeravanja/rezoniranja) -Roditeljski stil(autoritarni nasuprot autoritativnog)Tehnike discipliniranja-Modeli primjene sile:-Fizičko kažnjavanje-Uskraćivanje određenih predmeta ili prednosti-ZastrašivanjeKarakteristike autoritativnog stila:-Postojana kontrola -Visoki zahtjevi za zrelošću -Spremnost na rezoniranje i pregovaranjeKarakteristike autoritarnog stila:-Potpuna podređenost standardima ponašanja-Visoko vrednovanje poslušnosti -Obeshrabrivanje verbalnog dijaloga

Antropologijska istraživanja životnog ciklusa:-trudnoća, porod, rodilja i novorođenče, mladenaštvo, priprema za brak, vjenčanje, bračni život, starost i smrtANTROPOLOŠKO ISTRAŽIVANJE ODRAŠTANJA(djetinjstvo i mladenaštvo)ANTROP.ISTRAŽIVANJA SOCIJALIZACIJE(cjeloživotni ciklus)

Etnografska istraživanja dobnih skupina:-etnografija djetinjstva, mladenaštva, života odraslih, starijih osoba...

Antropologija i etnografija djetinjstva:Antropologija djetinjstva je posebna grana antropologije koja čini važan dio antropologije životnog ciklusa, a uglavnom se oslanja na etnografska istraživanja.Područja istraživanja:-povijesne promjene u konstrukciji djetinjstva pristupu djetetu kao posebnom društvenom kategoriju-sličnosti i razlike u odgoju ili socijalizaciji djece u različitim kulturama-posebna pitanja podučavanja i učenja u djetinjstvu-veza između formalnih i neformalnih čimbenika odgoja u djetinjstvu

Djetinjstvo nije samo biološka faza razvoja nego je i društvena kategorija koja izvire iz stavova, vjerovanja i vrijednosti koje prevladavaju u nekom društvu u određenom vremenu.

14

Antropološke teorije djetinjstva:Znanstvene:-bihevioralna, psihoanaliza, kognitivna psihol.,kulturna ekologija,simbolički interakcionalizam...Te narodne teorije(folk)

Kuvarde sindrom-niz problema koji osjećaju muškarci tijekom trudnoće i porođaja supruge...a oni nemaju fiziološkog učinka.

Van Genepova podjela obreda:-obred odvajanja npr. sprovod-obred prijelaza npr. trudnoća-obred uključivanja npr. vjenčanje

15

16