Soneti Skendera Kulenovića

Vildana Pečenković

DOSEG SONETA U PJEVANJU I MIŠLJENJU SKENDERA KULENOVIĆA

Doseg soneta u pjevanju i mišljenju Skendera Kulenovića

Kulenovićev stvaralački opus do danas je osvijetljen sa skoro svih aspekata (roman Ponornica, poeme Ševa i Stojanka majka Knežopoljka), u svjetlu savremene književne kritike i esejistike ostalo je da se ponovo i u potpunosti valoriziraju njegovi soneti.

Istraživanja u oblasti leksičke i simboličke analize i interpretacije karakterističnog Kulenovićevog soneta

Doseg soneta u pjevanju i mišljenju Skendera Kulenovića

Sonet – jedna od najstarijih formi pjesničkog izražavanja koja od nastanka do danas nije doživjela značajnije inovacije.

Još od Petrarke, preko Šekspira i Prešerna, to je izvjesnim konvencijama podvrgnuta forma i svi pokušaji njegovog “moderniziranja” nisu uspjeli.

U bosanskohercegovačkoj književnosti, sonet nema tradiciju kakvu ima u poeziji naših susjeda, te su Kulenovićeve simbolističko-formalne inovacije i misaona dostignuća jedinstveni na ovim prostorima.

Uvodni dio (otvaranje problema i predmet istraživanja)

Osnove sonetistike i nastanak soneta (istraživanje temeljnih vrijednosti sonetistike: nastanak ove

pjesničke vrste, glavne tipove i predstavnike) Kulenović – pjesnik, pripovjedač, dramatičar,

esejist (Kako je jednom i sam istakao da su soneti cijeli njegov život,

analiza soneta ne bi bila moguća bez sagledavanja osnovnih biografskih podataka pjesnika i to u kontekstu razumijevanja veza i odnosa koje proizilaze iz pjesništva i upućuju na njegovu intimističko-biografsku notu koja zrači iz soneta više nego iz drugih formi njegovog stvaralaštva)

Glavni dio rada: 1.Tematski aspekt Kulenovićevog stvaralaštva

(Ovdje sam postavila i potvrdila hipotezu da su od početka stvaranja motivi koje pronalazimo u sonetima od izuzetne važnosti za pjesnika, jer ih pronalazimo i u drugim oblicima kazivanja: pripovijetkama, dramama, esejima, poemama)

2. Formalni aspekt Kulenovićevih soneta (Pjesnik je poštujući uspostavljene norme uspio u tradicionalne izražajne prostore unijeti nove vrijednosti i na taj način postigao je značajan odmak od sonetnog stereotipa i dao mu novi ton, ritmiku i značenje)

3. Estetski dometi soneta (Rezultati istraživanja iz oblasti analize soneta u etičkoj i estetskoj percepciji savremenog čitaoca. Ono sadrži podcjeline: Rani soneti, Soneti zrelog doba i Ciklus o Spinozi i ostali soneti)

Zaključna razmatranja: Kulenović je stvorio specifičan odnos prema jeziku i

kroz svoje stvaralaštvo ponudio je nekoliko nivoa jezičkog izražavanja. Jedan je nivo poetskog izražavanja karakterističan za sonete, koji se odlikuje bogatstvom tropa, te ritmičkom i melodijskom organizacijom misaonih cjelina. Drugi je jezik njegovih eseja, pripovijetki i romana, gdje je poetska funkcija ustupila mjesto referencijalnoj.

- Pjesnički jezik Skendera Kulenovića

Skender Kulenović (1910 - 1978)

Skender Kulenović

„... U sonetnim prvencima 1927.godine ono se izrazilo kroz formu Matoša i Viznera, koja me je plijenila i u kojoj sam našao pravi izraz za svoja tadašnja osjećanja sebe i svijeta.

(Za oblinu osjećanja sonet je bogomdana forma, on je zapravo formula)

...U poratnim godinama opet se u meni zaoblilo jedno osjećanje sebe i svijeta, i kud će suza nego na oko – opet u sonet, u mnogočem drukčiji jer tu je i osjećanje svijeta i sebe drukčije“

Soneti Skendera Kulenovića


Sonete mladosti

Zrele sonete

uvezani jedinstvenom pjesničkom formom razlikuju se i dijele na


Soneti Skendera KulenovićaOcvale primule

Gimnazijski almanah Hrvatska vila 1927.g. objavljuje Ocvale primule.

Pet soneta objedinjenih i vezani motivsko-idejnom strukturom predstavljali su “mali sonetni vijenac”.

Pisane u skladu sa čvrstom sonetnom formom, ovi prvi soneti sasvim su drugačiji od onih koje su u to vrijeme pisali Dučić, Šantić, Matoš ali i drugačiji od onih koje je Kulenović kasnije ispisao i objavio u zbirkama


Ocvale primule su evociranje jedne drame stvari, upućivanje na smisao koji je iza njih, sveopći i sveobuhvatan.

Simboličan prikaz prolaznosti ljudskog života, sudbine čovjeka metaforično prenesene na trajanje jagorčevina i njihovu prolaznost preko ekstaze do potpunog ocvanuća i nestanka.

Atmosfera je erotizirana i predstavlja afirmaciju života i personifikaciju prirode. Priroda nije slika, već emocija i simbol. Priroda je pretvorena u osjećanje i pjesnik joj daje boju i atmosferu.


mali sonetni vijenac

Poenta: sve ima svoj početak, vrhunac i kraj


Ocvale primule predstavljaju metodološku osnovu Kulenovićevog cjelokupnog stvaralaštva i uporišnu tačku za dalje etape interpretacije njegove poezije

Poezija koja pokazuje ukorijenjenost čovjeka u život i ta jačina saveza proizvodi sintezu kojom odišu svi njegovi soneti

Soneti Skendera KulenovićaSoneti (1968.)

Refleksija zrelog doba, sada je zamijenila melanholiju mladosti, a ta promjena emocija pjesnika, utjecala je na metriku i formu pjesme:

- metar u većini soneta je dug i kreće se od 15 do 18 slogova (najveći je broj je onih čiji stih ima 16 slogova)

- sonet Prh na granici je forme, heterometričan (dominantan stih od 20 slogova).

- Kulenović nije odustao od rime, i ona je ostala jedina uporišna tačka u formiranju njegovog stiha. Soneti imaju po jedan par rima, koja je ili obgrljena ili ukrštena, dok u tercetima varira (izuzev soneta Svejedno i Stećak u kojima je pjesnik kombinovao rime)

Motivi : tvrđave, mostovi, stećci, korita, bilje, životinje, priroda ...to su vješti vodiči do istine kojoj pjesnik teži

Rusa pjesma – sonet koji govori o drami nastanka, čulnosti života (Ponornica, Prh)

Stećak – prezenter soneta okrenutih prošlosti, duhu i materijalnim spomenicima domaće tradicije (Tarih, Govorenje tvrđave)

Šetnja – besmisao otuđenja, gubljenja ljudskosti i stapanja sa svijetom ništavila (Noturno, Pisma, Evo čelom svega, Nad mrtvom majkom svojom, Svejedno)

Mrtvo korito – stapanje živog i neživog, čovjeka i prirode, pjesnika i njegovog djela (O alge, Čuda)

Soneti II (1974.)

Mrtve stvari

prostor koji ih okružuje

Zatvorena, alegorijska slika svijeta:

Soneti II (1974.)

Metar soneta je razuđeniji nego u prethodnoj zbirci Jedni soneti su izometrični (Mrav, Neskrašeni, Ničija

već moja...) drugi heterometrični (Zlatni ključ, Pratnja, Govorenje sahat-kule...)

Tri soneta udvostručenih redaka: Oračeve duge, Sa štapom sljepačkim, Baštovan kojeg usnijem (stihovi koji se sastoje iz dva, negdje i tri retka i koji alterniraju: dugi 13 do 27, kratki 5 do 9 slogova)

Sa štapom sljepačkim – na granici sonetne forme: tri katrena i udvostručene tercine

Soneti II (1974.)

Zanemarena je čvrstina vanjske forme ali unutrašnjom formom sonet opstaje i biva prepoznatljivom vrstom

U svjetskoj sonetistici nema sličnih primjera Autentični, Kulenovićevi soneti, njegov

doprinos južnoslavenskoj i svjetskoj sonetistici

Soneti Skendera Kulenovića Soneti se razlikuju od svih ostalih i u načinu

iznošenja jezičkog materijala i sklopu unutrašnje strukture

Kulenovićev sonet je od početka do kraja u funkciji razrade, obrazlaganja, dopunjavanja osnovne misli. Na taj način, pjesnik je stvorio svoje sonete, koji su odmakli korak dalje od tradicionalne forme i stvorio karakterističan kulenovićevski sonet.

Od tradicionalnih oni se razlikuju i po načinu izražavanja misli te motivima koji pripadaju modernom, savremenom pjesniku, čovjeku modernog doba

Motivsko-idejna struktura soneta

Dnevni sonet – nastavak razmišljanja iz prve zbirke o otuđenju i samoći u savremenom društvu (Priča, Pratnja...)

Pjesma od dva ruba – suočavanja pjesnika i njegovog djela (Zatečeni)

Kletva, U maternici inercije – smrt kao opsesivni motiv Sijedi dječak – pejzaži djetinjstva kao pjesnikovi duhovni

pejzaži (Sa štapom sljepačkim, Baštovan kojeg usnijem) Govorenje sahat-kule, Tarih – soneti koji simboliziraju

vanvremensko trajanje umjetnine

Baruh-Benediktus de Spinoza brusač I-V

- Objavljeni u cjelini nakon smrti pjesnika- razlikuju od soneta objavljenih u zbirkama te se smatra da ne

pripadaju fazi kasnih soneta (stihovi u sonetima su pravilni, podređeni formi i metru )

- Benedikt de Spinoza (Baruh de Spinoza) 1632 – 1677. holandski filozof za kojeg postoji samo jedna supstanca Bog ili priroda, a ona je uzrok same sebe. Po njegovom učenju, Bog i priroda su indentični (Deus sive natura) a svijet beskonačan.

- Zbog tvrdnji da je Bog mehanizam prirode i univerzuma, i da je Biblija metaforičko i alegorijsko djelo kojem je zadatak da uči o prirodi Boga, jevrejska zajednica je ekskomunicirala Spinozu

- Opisujući život holandskog filozofa, Kulenović je u ciklus unio svoje iskustvo sa ljudima koji ne priznaju one sa drugačijim stavom, one koji imaju vizionarske ideje, koji su odbačeni jer imaju vlastiti stav kojeg se ne žele odreći

Soneti neuvršteni u zbirke

Branko sine i Povratak iz raja - Soneti posvećeni stihovima pjesnika Branka Radičevića i

Alekse Šantića. - Branko sine (Branko Radičević: Kad mlidijah umrijeti )- Povratak iz raja (Aleksa Šantić: Emina, Ostajte ovdje, Veče na

školju, Pretprazničko veče)- Zajedničko ovim sonetima koji nisu uvršteni u zbirke i ciklusu

o Spinozi jeste što su svi imali predložak na osnovu kojeg su nastali.

- Motivi Spinoze, Radičevića i Šantića, utkani su tako u sonete i mogu se pronaći u poetskom izrazu Skendera Kulenovića.

Doseg Skendera Kulenovića

Umjetnički doseg Kulenovićevih soneta

ZAKLJUČAK

- Čitav svoj život, dileme, odgovore na sva pitanja, Kulenović je tražio i pronalazio u sonetima. Njih je moguće interpretirati i kao autobiografsku ispovjest pjesnika, ali takvu, u kojoj je svoj individualni doživljaj pjesnik je uklopio u širi kontekst, integrirao u kolektivni doživljaj svijeta.

- Iako je Kulenović formu soneta prilagodio svom pjesničkom izrazu, činjenica je, a što je potvrđeno u ovom naučnoistraživačkom radu, da on nije doveo u pitanje njenu egzistencijalnost.

- Od klasičnog soneta Kulenović je preuzimao uglavnom samo njegov strofički okvir, za kojeg je zacijelo vjerovao da je sam u stanju obaviti funkciju metaliterarnoga podsjetnika. Ali u tom je okviru dopuštao sebi slobodu izbora, što podrazumijeva vrlo visoku pjesničku kompetenciju

ZAKLJUČAK

- Kulenovićeva „Ponornica“ je najreprezentativniji primjer njegovog pjesničkog jezika, cjelokupnog stvaralaštva a samim tim i života pjesnika.

- Sonet koji se nalazi u jezgru pjesnikovog bića u osnovi je njegovih poema, pripovijedaka, drame, romana

ZAKLJUČAK Cjelokupno stvaralaštvo Skendera Kulenovića je poput ponornice,

neodvojivo od života pjesnika. “... Poezija je kao ponornica: teče kroz mračna grotla u pjesniku,

objelodanjuje se u svjetlosti, obalama i koritu poetskih riječi i uvire u čovjeka, tim obalama i koritom donesena u njega.“

Dijahroničnim i sinhroničnim presjekom Kulenovićevog stvaralačkog opusa, vidljivo je jedinstvo sadržine i forme, a što upućuje na Spinozino panteističko učenje, disponirano u Kulenovićevo stvaralaštvo, kojim je pjesnik započeo i završio svoje sonete.

Kulenović je bio pjesnik koji je svaku svoju riječ učinio svenarodnom i svevremenskom, jer upravo posredstvom poetske riječi, jezik izrasta u svojoj potpunoj autonomiji reprezentujući samog sebe i kao takav se pokazujući pred drugima.

ZAKLJUČAK

Sve ono o čemu pjeva i misli, pjesnik kazuje „običnim riječima“, onim koje žive u narodu, a sve opet na zavidnoj umjetničkoj razini, što daje poseban kvalitet njegovoj lirici.

Ni ograničena pjesnička forma, ni motivi u sonetima nisu sputavali pjesnika da nam da niz novih leksičkih i sematičkih rješenja.

Rezultat toga je višak značenja, jer ako pomaknemo težište sa jedne na drugu riječ, i stih postaje hermetičan, nerazumljiv u odnosu na cjelinu.

ZAKLJUČAK

Pjesma je za Kulenovića predstavljala oblik u kojem svijet prepoznaje svoju veličinu, a samim tim, on je stvorio neprolazne stihove i time potvrdio svevremensko postojanje umjetnosti.

„Možda će čovjek naći nešto u galaksijama što će mu biti bliže nego lirika, ali ja u to tvrdokorno sumnjam“.

Documents

Soneti Skendera Kulenovića