Preuzimanja, spajanja,

pripajanja

Predavanje broj 6

• Spajanje-M&A je pojam kojim se označavaju operacije kojima se vrši reorganizacija trgovačkih društava.

• Pojam u različitim zemljama ima različita značenja.

• U općem smislu spajanje se svodi na: – stapanje, spajanje, pripajanje

– preuzimanje,

– Integracija,

– Konsolidaciju

– Kupnju (akviziciju),

– itd.

M&A

– Stapanje je de facto stapanje jednog

poduzeća sa drugim

– Preuzimanje je kupovina dijela ili cjelokupnog

poduzeća

– Integracija se odnosi na integriranje dva ili

više poduzeća u jedinstveni pravi subjekt

M&A

• Konsolidaciju financijskih izvještaja provode poduzetnici, pravne osobe koje su matica (pravna osoba koja ima više podružnica) u odnosu prema podružnicama (pravna osoba koju kontrolira matica), tako da konsolidirani financijski izvještaji budu prezentirani kao izvještaji grupe, odnosno jedne ekonomske cjeline.

• Konsolidacija se provodi radi utvrđivanja stanja imovine, obveza, kapitala, zatim rashoda, prihoda i financijskog rezultata za sve sudionike u konsolidaciji kao da su jedna cjelina.

M&A

Kupnja je de facto akvizicija i odnosi se na

kupovinu dionica jednog poduzeća, koja ne

mora nužno biti 51%.

• Akvizicija je proces kupovine "target"

poduzeća u kojem jedno poduzeće,

preuzimatelj, postaje djelomičnim ili

potpunim vlasnikom drugog, "targeta".

M&A

M&A

Potrebno je razlikovati:

– Preuzimanje

– Spajanje

– Pripajanje

Različiti je zakonski okvir u kojem se odvija,

različite su operacije, različiti su ishodi

Preuzimanje

• Preuzimanje (akvizicija) uobičajeno

označava transakciju kada jedna

poduzeće kupuje (preuzima) drugo

poduzeće, pri čemu preuzeto pravno

nastavlja poslovanje, odnosno nastaju

promjene samo u vlasničkoj domeni, ali ne

i organizacijskoj.

Preuzimanje

• Akvizicija se može izvoditi na temelju

ponude za pripajanje upravi poduzeća

koje se namjerava preuzeti ili pak

direktnom javnom ponudom vlasnicima

poduzeća koje se namjerava preuzeti tj.

kupnjom redovnih dionica poduzeća na

otvorenom tržištu. Dakle, preuzimanje se

može odvijati kupovinom dionica na burzi

ili kupovinom udjela kada je riječ o društvu

s ograničenom odgovornošću.

Prijateljsko vs. neprijateljsko

preuzimanje • Kad se ponuda za pripajanje uputi upravi

poduzeća koje se namjerava akizirati, tada

se govori o prijateljskoj akviziciji

(prijateljsko preuzimanje),

• dok je u drugim slučajevima riječ o

neprijateljskoj akviziciji (neprijateljsko

preuzimanje).

• Kada "target" ne želi biti preuzet, a

preuzimatelj svejedno dostavi ponudu

onda se takvo preuzimanje naziva

neprijateljskim.

• kada su se dvije strane dogovorile,

preuzimanje se naziva prijateljskim.

Prijateljsko vs. neprijateljsko

preuzimanje

Ciljano poduzeće

ciljno društvo (target) je:

a) dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj:

– čije su dionice s pravom glasa uvrštene na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj u smislu odredbi Zakona o tržištu kapitala, ili

– dioničko društvo koje ima više od 100 dioničara i čiji temeljni kapital iznosi najmanje 30.000.000,00 kuna,

b) dioničko društvo sa sjedištem u drugoj državi Europskoga gospodarskog prostora čije su dionice s pravom glasa uvrštene na uređeno tržište u državi Europskog gospodarskog prostora u smislu članka 4. stavka 1. točke 14. Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata o izmjeni direktiva 85/611/EEZ i 93/6/EEZ Vijeća i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju Direktive 93/22/EEZ Vijeća (SL EU br. L 145 str. 1.),

Ponuda za preuzimanje

• ponuda za preuzimanje je javno objavljena

ponuda, obvezna ili dobrovoljna, upućena

svim dioničarima ciljnog društva za

stjecanje svih dionica s pravom glasa, uz

uvjete i na način određen Zakonom o

preuzimanju trgovačkih društava.

• Ponuda za preuzimanje može istodobno

biti upućena i za stjecanje povlaštenih

dionica bez prava glasa.

Kontrolni prag

• Fizička ili pravna osoba obvezna je objaviti

ponudu za preuzimanje kad neposredno ili

posredno, samostalno ili djelujući

zajednički, stekne dionice s pravom glasa

ciljnog društva, tako da, zajedno s

dionicama koje je već stekla, prijeđe prag

od 25% dionica s pravom glasa ciljnog

društva (kontrolni prag).

Dodatni prag

• Nakon što je prešla kontrolni prag i objavila ponudu za preuzimanje, fizička ili pravna osoba obvezna je objaviti ponudu za preuzimanje kada, samostalno ili djelujući zajednički, neposrednim ili posrednim stjecanjem dionica s pravom glasa ciljnog društva poveća postotak prava glasa za više od 10% (dodatni prag).

Konačni prag

• Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka,

ponudu za preuzimanje obvezna je objaviti

fizička ili pravna osoba, koja nakon ponude za

preuzimanje, samostalno ili djelujući zajednički,

neposrednim ili posrednim stjecanjem dionica s

pravom glasa ciljnog društva poveća postotak

prava glasa za manje od 10%, ako tim

stjecanjem prelazi prag od 75% prava glasa

(konačni prag).

Kako se financira preuzimanje?

Ponuditelj kao naknadu za preuzimanje dionica koje su predmet ponude za preuzimanje, može ponuditi: – novac (novčana naknada), – zamjenske dionice (zamjenska naknada), – kombinaciju novca i zamjenskih dionica u kojem slučaju ponuditelj omjer novca i zamjenskih dionica može slobodno odrediti (kombinirana naknada).

Faze preuzimanja

Preuzimanja je moguće provesti u tri faze:

• faza koja prethodi procesu preuzimanja,

• sam proces preuzimanja, te

• faza integracije.

Domaća i prekogranična

preuzimanja • Domaće preuzimanje: pravna ili fizička osoba sa

sjedištem u RH preuzima poduzeće sa sjedištem u RH

• Prekogranično: prema hrvatskom zakonodavstvu u prekograničnom preuzimanju barem jedno od društava koja sudjeluju u procesu je valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Hrvatska), a barem je jedno od društava koja sudjeluju u preuzimanju društvo je kapitala koje je valjano osnovano po pravu druge države Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru

Preuzimanja u RH, 1998-2008

Preuzimanja u RH

• Tri vrha u dijagramu su: 1999., 2006. i

2008. godini.

– U 1999. godini Hrvatske telekomunikacije d.d.

preuzete su od strane Deutsche Telekom AG,

– U 2006. godini preuzimanje Plive d.d. od

strane Barr Pharmaceuticals Inc. u 2006.

– U 2008. MOL Hungarian Oil & Gas Plc u

preuzeo značajni paket dionica INA Industrije

nafte d.d.

Preuzimanja u RH po NKD,

1998-2008

Vrijednost realiziranih preuzimanja dioničkih društava u Hrvatskoj prema NKD 2007. u

razdoblju od 1998. do 2008. godine

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

RUDARSTVO I VAĐENJE

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA

POSLOVANJE NEKRETNINAMA

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI

UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI

Broj i vrijednost realiziranih preuzimanja dioničkih društava u Hrvatskoj u razdoblju od

2003. do 2008. godine

Godina Broj preuzimanja % Vrijednost

preuzimanja (kn) %

2003. 11 7,48 26.879.884,04 0,12

2004. 12 8,16 69.080.595,80 0,32

2005. 22 14,97 57.811.151,34 0,27

2006. 12 8,16 14.021.728.084,49 64,39

2007. 9 6,12 195.002.879,29 0,90

2008. 9 6,12 6.494.310.670,12 29,82

Ukupno 75 51,02 20.864.813.265,08 95,81

M&A u odabranim zemljama,

1990-1999 u mln $

Zemlja M&A Domaće M&A Cross-border M&A Ulazne M&A Izlazna M&A

Canada 2491 1100 1391 665 726

Germany 5572 2713 2859 1477 1382

Denmark 731 290 441 173 268

Spain 948 381 567 445 122

Finland 1056 578 478 205 273

France 3816 1738 2078 1123 955

Great Britain 7416 3903 3513 1547 1966

Italy 1839 805 1034 660 374

Japan 1360 502 858 156 702

Netherlands 1685 483 1202 457 745

Norway 506 168 338 135 203

Portugal 160 42 118 78 40

Sweden 1373 407 966 352 614

USA 22 582 15 912 6670 2458 4212

M&A u zemljama OECD-a od

1990-1999 u mln $ po stupnju

tehnologije

Sektori M&A Domaće M&A Cross-border M&A Ulazne M&A Izlazne M&A

High tech 16 210 8916 7294 3147 4147

Medium tech 15 021 7601 7420 3301 4119

Low tech 20 304 12 505 7799 3483 4316

Učinci prekograničnih M&A

• POZITIVNI: Strani ulagači sa sobom donose kapital, novu tehnologiju, organizacijska znanja, otvaraju nova tržišta

• NEGATIVNI: zatvaranje domaćih poduzeća, istiskivanje konkurencije s tržišta, izvlačenje kapitala, smanjivanje investicija, rasprodaja imovine, smanjenje broja zaposlenih i dr.

Prekogranična M&A u svijetu

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

1400000

1600000

1800000

1987 1989 1991 1993 1995 1997 1999 2001 2003 2005 2007 2009

Godina

Vrijednost u

milijunima USD

Prekogranična M&A

• Prekogranična M&A čine između 50 i 90%

ukupni FDI.

• Najveća baza podataka za domaće i

prekogranična M&A je Thomson Financial

Securities, iznad iznosa od 1 mln $.

Prekogranična M&A u RH i BiH,

1990-2010 u mln $

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

45001

99

2

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

Hrvatska

Jugoistočna Europa

BiH

Non equtiy modeli

• Prekogranična preuzimanja sve su manje

značajna, a ekspandiraju non-equity

modeli.

• Proizvodnja se danas internacionalizira ne

isključivo kroz međunarodnu trgovinu i

strana ulaganja, nego se razvijaju novi

modeli non-equity modeli.

NEMs

• NEMs međunarodne proizvodnje su od sve

većeg značaja, generirajući više od 2000

milijardi dolara u prodaji u 2010, najviše u ZUR.

• NEMs su ugovor za proizvodnju, usluge

outsourcing,franšize, licenciranje, upravljanje

ugovorima i ostale vrste ugovornih odnosa kroz

koje TNCs koordiniraju aktivnosti u njihovim

globalnim lanacima vrijednosti (GVCs) i utječu

na upravljanje poduzeća bez posjedovanje

vlasničkog udjela u tim tvrtkama.

Ishodi preuzimanja

• Preuzimanje poduzeća je općenito pojam koji predstavlja promjenu vlasničke strukture ciljanog poduzeća koje mijenja vlasnika i prelazi u vlasništvo potpuno ili djelomično drugog poduzeća, pojedinca ili grupe investitora.

• preuzimanje vodi do vlasničkih promjena u samom gospodarskom subjektu, ali ne mora nužno do organizacijskih.

• Postoje tri moguća scenarija ishoda procesa preuzimanja: – poduzeće nastavlja kao samostalni subjekt prije procesa

preuzimanja

– poduzeće se pripaja preuzimatelju

– poduzeće se spaja s preuzimateljem

Pripajanje

• U RH regulirano je Zakonom o trgovačkim

društvima ( čl. 512)

• Jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti

drugome dioničkome društvu bez da se provede

postupak likvidacije prijenosom cijele imovine

jednoga ili više društava (pripojenih društava)

drugome društvu (društvu preuzimatelju) u

zamjenu za dionice toga društva.

Pripajanje

• Pripajanje podrazumijeva kada jedan

poslovni subjekt bio on d.d. ili doo pripoji

drugom, pri čemu se ovaj prvi (pripajatelj)

pravni subjekt ne likvidira već nastavlja

poslovanje unutar poduzeća kojem se

pripojio (preuzimatelju).

Pripajanje (I) • To je poslovna aktivnost u kojoj se jedno

poduzeće pripaja drugom po obrascu

• Obrazac pripajanja: A+B=A’

• Naime, pripajanjem ne nestaje pravna

osobnost poduzeća koje se pripojilo, te

ono nastavlja djelovanje unutar drugog

subjekta, ali kao samostalno.

• Ovim činom ne dolazi i do vlasničkih

transformacija poduzeća pripajatelja, niti

preuzimatelja, nego samo organizacijsko

restrukturiranje.

Pripajanje (II)

• Poduzeće pripajatelj može se uklopiti u

poduzeća preuzimatelja i tada dolazi do

vlasničke transformacije oba poduzeća i

nastaje novi gospodarski subjekt.

• Ovim činom dolazi i do vlasničkih

transformacija poduzeća preuzimatelja i

pripojenog poduzeća.

• Dioničari pripojenog poduzeća kao

zamjenu za prijenos imovine dobivaju

dionice poduzeća preuzimatelja.

Pripajanje (II)

Poduzeće

„B“

Poduzeće

„C“

PODUZEĆE A

Poduzeće A ostaje pravni

subjekt, uvećanog temeljnog

kapitala, ukoliko „B” i „C”

nisu imali znatne obveze

Poduzeće „B” i „C” prestaju poslovati kao

takvi subjekti.

Spajanje

• Dva ili više dioničkih društava mogu se

spojiti bez da se provede postupak

likvidacije osnivanjem novoga dioničkoga

društva, na koje prelazi cijela imovina

svakoga od društava koja se spajaju u

zamjenu za dionice novoga društva.

Spajanje u užem smislu, je apsorbiranje jednog trgovačkog društva od strane drugoga, pri čemu trgovačko društvo koje apsorbira drugo trgovačko društvo zadržava svoje ime i osobnost te preuzima imovinu, obveze i ovlaštenja apsorbiranog trgovačkog društva. Apsorbirano trgovačko društvo prestaje postojati kao

zasebni poslovni subjekt.

Spajanje dvaju ili više trgovačkih društava u jedno, npr. tako da jedno društvo stekne dionice u dva ili više drugih društava, a dioničarima društava čije su dionice stečene izdaje se primjeren broj dionica u novom društvu.

Spajanje

Spajanje

• Spajanje označava oblik rasta poduzeća u

kojem od dva ili više poduzeća, pravnih

subjekata, nastaje jedno novo poduzeće,

novi pravni subjekt dok se stari brišu iz

registra;

• Obrazac spajanja A+B=C

Obrazac spajanja

+

Poduzeće

„C“

Poduzeće

„A“

Poduzeće

„B“

Članak 512. Zakona o trgovačkim društvima glasi (NN, broj

111/93):

• „Dva ili više dioničkih društava mogu se

spojiti bez da se provede postupak

likvidacije osnivanjem novoga dioničkoga

društva, na koje prelazi cijela imovina

svakoga od društava koja se spajaju u

zamjenu za dionice novoga društva.“

• Navedena definicija pojma spajanje u

skladu je s definicijom OECD-a

Spajanje

• Kod spajanja neophodno je da se utvrdi

temeljni kapital novonastalog subjekta, te

izdati dionice, odnosno formirati udjele

ukoliko je novonastali subjekt društvo s

ograničenom odgovornošću.

• Kod spajanja postoji ograničenje s

obzirom na vrijeme postojanja subjekta,

naime, jedino ukoliko poduzeća postoje

više od dvije godine spajanje je

dozvoljeno.

Spajanje

• Spajanjem se konsolidira vlasništvo i

kontrola nad poslovnim sredstvima obiju

poduzeća, uključujući i materijalnu i

nematerijalnu imovinu.

• Spajanjem se mogu poboljšati

performanse poduzeća, ali i šire

ekonomske performanse uslijed bolje

učinkovitosti s kojom se poslovna imovina

koristi.

• Horizontalna: spajanje između dva

poduzeća iz iste grane koja proizvode iste

ili slične proizvode na istom geografskom

tržištu.

• Horizontalna spajanja se odnose na

preuzimanje konkurencije…

– Dobra su supstituti.

Vrste spajanja

Horizontalno spajanje

• Horizontalno spajanje je spajanje

poduzeća unutar iste faze poslovanja, a

ne različite kao što je to kod vertikalnog

spajanja.

– Spajanje dva poduzeća koja proizvode vijke

– Spajanje dva poduzeća koja proizvode

čokolade

• Vertikalno spajanje između dva poduzeća pri različitim fazama proizvodnog procesa.

• Do njih dolazi kada poduzeće koje proizvodi intermedijarni proizvod spoji s poduzećem koje proizvodi finalni proizvod u čijoj proizvodnji koristi ovaj intermedijarni proizvod.

• Spajanje dva poduzeća koja prije procesa spajanja imaju odnos kupac-prodavatelj – Dobra su komplementi.

Vrste spajanja

Vertikalno spajanje

• Vertikalno spajanje - spajanje u smjeru

prethodne i/ili sljedeće faze poslovanja u

odnosu na trenutnu fazu u kojoj se

poduzeće nalazi.

• Besanko i sur. koriste pojam vertikalni

lanac za označavanje procesa koji počinje

stjecanjem proizvodnih inputa, a završava

distribucijom i prodajom gotovih proizvoda

i usluga.

• Konglomerati: spajanje u kojem se pod

jedinstveno vlasništvo spoje poduzeća

koja proizvode različite proizvode.

• nema jasnih supstitucijskih ili

komplementarnih odnosa između

proizvoda tih poduzeća.

Vrste spajanja

• Spajanje u konglomerat može imati

slijedeće motive:

• Proširivanje proizvoda (poduzeća su

funkcionalno povezana u procesu

proizvodnje ili distribucije)

• Proširivanje tržišta (poduzeća proizvode

isti proizvod, ali ga prodaju na različitim

tržištima)

• Ostalo: ne postoji veza između proizvoda

koje poduzeća proizvode i distribuiraju

Konglomerat

• UZVODNO: kada se društvo kćerka

(subsidiary company) uključuje u

trgovačko društvo roditelja (parent

company), spajanje se opisuje kao

uzvodno spajanje (upstream merger).

• NIZVODNO: Kada se trgovačko društvo

roditelj spajanjem uključuje u društvo

kćerku, riječ je o nizvodnom spajanju

(downstream merger).

Uzvodna i nizvodna spajanja

Uzvodno vs nizvodno

• Pod pojmom uzvodnih i nizvodnih spajanja

imamo spajanja proizvođača

intermedijarnih i finalnih proizvoda

• Uzvodna poduzeća – ona koja isporučuju

intermedijarne proizvode

• Nizvodna poduzeća – ona koja isporučuju

finalne proizvode

Ponuđači inputa A i B prije spajanja

A B

1 2

Ponuđači inputa A i B nakon

spajanja

A B

2

A1

1

Uzvodna vs nizvodna spajanja

• Ukupan profit poduzeća koje je nastalo spajanjem uzvodnog i nizvodnog poduzeća raste poslije spajanja

• Spajanjem uzvodnog i nizvodnog poduzeća neće izbaciti s tržišta nizvodno poduzeće koje nije predmet spajanja već će samo smanjiti njenov profit

– Regulatorna agencije su sklonije vertikalnim nego horizontalnim spajanjima

Spajanje, pripajanje

• Je li dozvoljeno svako spajanje i pripajanje

u RH?

• U EU?

• U SAD-u?

Antitrustovska politika

• Povijest antitrustovskog zakonodavstva potječe iz Sjedinjenih Američkih Država

• 1890. godine donesen Shermanov zakon sa svrhom ukidanja monopola koji su bili protivni javnom interesu jer su onemogućivali normalno konkurentsko natjecanje na tržištu.

• Kasnije, u 20. stoljeću slični propisi doneseni su i u nacionalnim zakonodavstvima europskih zemalja dok se početak njihovog unificiranja nalazi u Rimskom ugovoru iz 1950.

Sherman-ov Zakon - 1890

• Najraniji antimonopolski zakon

• “Svaki ugovor, kombinaciju... ili zavjeru, koje ograničuje trgovinu,” čini ilegalnim – Vrhovni sud je odlučio da samo zabranjuje ugovore koji

ograničuju trgovinu nerazumno. Što je nerazumno odlučuje sud.

• Monopoliziranje postaje nezakonito, ili pokušaj da se monopolizira tržište. – Interpretirano od strane suda, zakon je prekršen samo

ako kompanije pokušaju zadržati ili pridobiti monopolsku poziciju kroz nerazumne metode. Sud odlučuje što je nerazumno.

Clayton-ov Zakon - 1914

• Zabranjuje spajanja i preuzimanja gdje bi efekti “mogli smanjiti konkurenciju, ili bi mogli težiti stvaranju monopola.” – Utvrđivanje hoće li spajanje imati takav efekt

zahtjeva obuhvatnu ekonomsku evaluaciju i istragu tržišta.

Također interpretirano kao ograničavanje upotrebe vežućih i ekskluzivnih ugovora.

Prošao je djelom kao odgovor na uviđene nedostatke u Sherman-ovom zakonu koje je interpretirao sud.

Federal Trade Commission

Zakon -1914

• “nepravedne metode konkurencije” čini

ilegalnim

– Ne definira nepravedno. Na sudovima je da

odluče.

– Vrhovni sud je presudio da prekršaji Sherman-

ovog Zakona su također i prekršaji FTC Zakona,

ali FTC Zakon pokriva neke prakse koje su izvan

dometa Sherman-ovog Zakona

Robinson-Patman Zakon - 1936

• Diskriminacija cijena koja smanjuje

konkurenciju je ilegalna.

– Općenito, diskriminacija cijena je legalna. Mora

“povrijediti” konkurenciju da bi bila ilegalna.

Antitrustovska politika u RH

• Važnost načela slobodnog tržišta istaknuta

je i u hrvatskom Ustavu u kojem se

poduzetnička i tržišna sloboda ističu kao

temelj gospodarskog ustroja

• Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja iz 1995

g., revidiran je 2005. i 2009. koji je

trenutno na snazi.

AZTN

• Provedba antitrustovske politike

institucionalno je određena kroz rad

Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

• Nadležna je za provedbu ZZTN.

AZTN

• AZTN obavlja upravne i stručne poslove u području tržišnog natjecanja koje u užem smislu obuhvaća ocjenu sporazuma između poduzetnika i utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika (takozvani antitrust) te ocjenu dopuštenosti koncentracija poduzetnika dok u širem smislu zaštita tržišnog natjecanja uključuje i njenu nadležnost u poslovima odobravanja, nadzora provedbe i povrata nezakonito dodijeljenih ili korištenih državnih potpora.

ZZTN

• Regulira se sprječavanje, ograničavanje ili

narušavanea tržišnog natjecanja od strane

poduzetnika, na teritoriju Hrvatske ili izvan

njenog teritorija, ako na njemu imaju učinak.

• Ovaj Zakon zabranjuje sve sporazume između

dva ili više neovisnih poduzetnika, odluke

udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje,

koje kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje

tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu.

Mjerodavno tržište

• Mjerodavno tržište određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika, a na određenom zemljopisnom području. – U proizvodnom smislu obuhvaća sve robe i/ili usluge

za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjive s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe dok

– u zemljopisnom smislu obuhvaća zemljopisno područje na kojem poduzetnici sudjeluju u ponudi ili nabavi robe i/ili usluga. (prema čl. 8. ZZTN, NN, broj 79/2009.

ZZTN zabranjuju se ugovori koji

• izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, odnosno druge trgovinske uvjete pri čemu je neovisno jesu li takvi sporazumi sklopljeni između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (horizontalni sporazumi) ili između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (vertikalni sporazumi);

• ograničavaju ili nadziru proizvodnju, tržište, tehnološki razvoj ili ulaganje,

• dijele tržišta ili izvore nabave;

• primjenjuju nejednake uvjete na istovrsne poslove s različitim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju;

• uvjetuju sklapanje ugovora prihvaćanjem od drugih ugovornih strana dodatnih obveza, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom tih ugovora.

ZZTN ipak dozvoljava ugovore koji

• pridonose unapređenju proizvodnje ili distribucije robe i/ili usluga ili promicanju tehnološkog ili gospodarskog razvoja,

• pružaju potrošačima razmjernu korist,

• poduzetnicima ne nameću ograničenja koja nisu neophodna za postizanje navedenih ciljeva i

• poduzetnicima ne omogućuju isključivanje znatnog dijela konkurencije s tržišta, za robe i/ili usluge koje su predmetom sporazuma

Vladajući položaj

• Ukoliko tržišni udjel poduzetnika na

mjerodavnom tržištu iznosi više od 40 posto ovaj

zakon smatra da on može biti u vladajućem

položaju.

• Ujedno, u zajedničkom vladajućem položaju

mogu biti dva ili više pravno neovisnih

poduzetnika ako oni, u odnosu na svoje

konkurente i/ili dobavljače i/ili potrošače, na

određenom tržištu nastupaju ili djeluju

zajednički.

Sprječavanje koncentracije

„koncentracija poduzetnika nastaje promjenom kontrole nad poduzetnikom na trajnoj osnovi koja se stječe:

• pripajanjem ili spajanjem dva ili više neovisnih poduzetnika ili dijelova tih poduzetnika,

• stjecanjem izravne ili neizravne kontrole ili prevladavajućeg utjecaja jednog, odnosno više poduzetnika nad drugim, odnosno više drugih poduzetnika ili dijelom, odnosno dijelovima drugih poduzetnika i to: – stjecanjem većine dionica ili udjela, ili

– stjecanjem većine prava glasa, ili

• na drugi način u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima i drugim propisima.“

AZTN

• ocjenjivanje dopuštenosti određene

koncentracije provodi AZTN

• sudionici su obvezni ovoj agenciji prijaviti

svaku namjeru provedbe koncentracije i to

prije njene provedbe

• Govori se o 4 vala spajanja

– Prvi: dostigao je svoj vrh 1901 (pretežito

horizontalna spajanja)

– Drugi: kasnih 1920-ih godina (vertikalna i

horizontalna spajanja i pojava oligopola)

– Treći: dosegao je svoj vrh 1968

(konglomerati)

– Četvrti: dešavao se 1980-ih (konglomerati)

Spajanja u svijetu

Četvrti val spajanja

• U razdoblju od 1980. do 1997. u svijetu je

evidentirano oko 70 000 spajanja, dok je u

posljednjih 25 godina 2-3% svih poduzeća

koja kotiraju na američkim burzama prošlo

kroz procese M&A.

• u 2000.godini u SAD je ostvareno oko

5000 spajanja

• Od 80-ih godina prošlog stoljeća naovamo

vrijednost, kao i broj ostvarenih spajanja i

pripajanja rapidno je rastao.

O čemu ovisi uspjeh M&A

• Porter

1) atraktivnost - mogućnost ostvarenja

iznadprosječnih profita;

2) cijena ulaska - uključuje cijenu poduzeća

te troškove inducirane provedbom aktivnosti

preuzimanja (trošak konzultanata, pravnika,

upravljanja procesom integracije itd.);

3) konkurentska prednost - mogući

sinergijski učinci između poduzeća.

Učinci M&A- rezultat istraživanja

• Gugler i sur. su ispitivali efekte preuzimanja

diljem svijeta u razdoblju od 1981. do 1998.

godine.

• Uspoređivane su performanse, preciznije razina

profita i prodaje, poduzeća uključenih u procese

preuzimanja s performansama onih koja nisu

bila uključena u navedene procese da bi se

moglo donijeti relevantan zaključak o njihovom

pozitivnom ili negativnom utjecaju.

Učinci M&A- rezultat istraživanja

Rast profita (∆π > 0) Pad profita (∆π < 0)

Rast prodaje (∆S > 0) Porast učinkovitosti

Smanjenje tržišne moći (?)

Pad prodaje (∆S < 0) Porast tržišne moći

Pad učinkovitosti

Prema istraživanju Gugler i dr.

Učinci M&A- rezultat istraživanja

• Istraživanja su pokazala nedosljednost u

smislu učinaka M&A na profitabilnost.

• M&A doprinose povećanju efikasnosti

poslovanja poduzeća uključenih u proces,

ali sam rast profita može biti i rezultat

povećanja tržišne moći, a ne efikanosti.

Učinkovitost vs neučinkovitost

M&A • Spajanja mogu smanjiti konkurenciju, što

dovodi do alokativne neučinkovitosti

(povećanje cijene – monopolska cijena) i

neučinkovitosti u proizvodnji, zbog

smanjenja poticaja za kontrolu troškova.

• Spajanja, s druge strane mogu dovesti do

učinkovitosti, s obzirom na ekonomije

razmjera i opsega.

Ekonomski učinci M&A

Učinci vezani na

• A) rast profita

• B) porast blagostanja dioničara

Ekonomski učinci M&A

• 1) Racionalizacija proizvodnje koja se

ogleda u troškovnoj uštedi koja se

ostvaruje realokacijom proizvodnje između

poduzeća uključenih u proces bez

povećanja zajedničkih tehnoloških

kapaciteta;

Ekonomski učinci M&A

2) Ekonomija obujma, ušteda u prosječnim

troškovima kroz porast ouptuta proizvodnje;

3) Tehnološki progres nastao kroz difuziju

znanja ili povećanja inicijative za R&D;

4) Ekonomizacija kupovine ili ušteda u

cijenama faktora proizvodnje ili

intermedijarnih faktora ili troškova kapitala;

5) Smanjivanje gubitaka (menadžerska

neunčinkovitost)

Ekonomija obujma

Ekonomija obujma

• mjerenje ekonomije obujma pomoću

elastičnosti troška s obzirom na razinu

outputa.

• Elastičnost troška (EC) pokazuje postotnu

promjenu troška proizvodnje kao

posljedicu porasta proizvodnje od 1% te

se izračunava na sljedeći način:

Ekonomija obujma

• pri čemu je EC manja od 1 kad postoji

ekonomija obujma dok je veća od 1 kada

postoji disekonomija obujma.

Ekonomije obujma • kupovne kod kojih si poduzeća dugoročnim ugovorima

osiguravaju velike količine inputa po nižim cijenama;

• menadžerske koji označavaju uštede u troškovima zbog

specijalizacije menadžera uslijed sve većih razina

proizvodnje;

• financijske koji se očituju u ostvarivanju povoljnijih uvjeta

financiranja uz pristup širem spektru financijskih

instrumenata;

• marketinške koji označavaju raspodjelu troška

oglašavanja na veću razinu outputa;

• tehnološke koji iskorištavaju koristi od prinosa na opseg

u proizvodnji.

Ekonomija obuhvata

• Ekonomija obuhvata postoji kada je ukupni

trošak proizvodnje više od jednog

proizvoda niži ukoliko to čini jedno

poduzeće nego što bi bio da se svaki

proizvod proizvodi u odvojenom poduzeću.

Ekonomija obuhvata

• Stupanj ekonomije obuhvata (SC) može se mjeriti kao

postotak ušteđenih troškova zbog proizvodnje dva ili

više proizvoda zajedno:

– C(q1) je trošak proizvodnje q1

– C(q2) je trošak proizvodnje q2

– C(q1,q2) je zajednički trošak proizvodnje oba proizvoda

zajedno

)qC(q

)qC(q)C(q)C(q SC

,

,

21

2121

Ekonomija obuhvata

• S ekonomijom obuhvata, zajednički trošak

je manji od sume pojedinačnih troškova

• Interpretacija:

– Ako je SC > 0 ekonomija obuhvata

– Ako je SC < 0 disekonomija obuhvata

– Što je veća vrijednost SC, veća je ekonomija

obuhvata

Ekonomski učinci M&A • Ovi ekonomski učinci se mogu promatrati i

isključivo u kontekstu troškova i to kao:

• Relana troškovna ušteda

• Redistributivna troškovna ušteda

– Uvažavajući prvu podjelu u realnu troškovnu

uštedu uključuje se racionalizacija

proizvodnje, ekonomija obujma, tehnološki

progres, ekonomizacija kupovine i

smanjivanje gubitaka, dok ekonomiziranje

kupovine u nekim slučajevima može imati

redistributivne troškovne uštede.

Ekonomski učinci M&A

• Sa aspekta troškova

• A) Utjecaj na fiksne troškove

• B) Utjecaj na varijabilne troškove

– Spajanja mogu doprinijeti smanjivanju i fiksnih

i varijabilnih troškova.

– Smanjenje fiksnog troška posljedica je

ekonomije obujma, ekonomizacije kupovina i

tehnološkog progresa, a smanjenje

varijabilnog svih pet prethodno navedenih.

– Poboljšava se položaj potrošača

Učinci spajanja

Učinci spajanja mogu se promatrati sa

• aspekta poduzeća

• Aspekta industrije

Učinci spajanja mogu se promatrati kao:

• Efikasnost na postojećem tržištu

• Efikasnost na drugim tržištima

• 1) Smanjenje konkurencije između

poduzeća koja su se spojila i ostalih u

sektoru i na taj način porast profita: to su

spajanja zbog kojih je zabrinuta

antitrustovska politika.

Zašto se javljaju spajanja?

M&A i tržišna moć

• Preuzimanja i spajanja utječu na

promjenu vlasničke strukture, te uglavnom

znače i smanjenje broja promatranih po

• Baker ističe koncentraciju kao prirodni

aspekt analize horizontalnih preuzimanja

jer ovi procesi među rivalima po svojoj

prirodi smanjuju broj poduzeća koja

sudjeluju na tržištu, čineći neka od njih

većima nego ranije, te povećavaju razinu

koncentriranosti tržišta.

M&A i tržišna moć

• Poduzeća time ujedno povećavaju i svoju

tržišnu moć koja se najčešće ogleda u više

ili manje autonomnom određivanju cijene

proizvoda.

• 2) Poduzeća koja su se spojila imaju

kapitala, kapacitete i spajanjem mogu

smanjiti svoje troškove (objedinjavanje

sektora istraživanja i razvoja), povećati

tržišni udio i profite.

• 3) Ostvarivanje ekonomije obujma, ali i

ulazak na neka nova tržišta (spajanje

poduzeća iz različitih zemalja)

Zašto se javljaju spajanja?

• 4) Spajanjem se ostvaruje sinergija

(širenje proizvodnog programa); pristup

novim dobavljačkim i distributerskim

kanalima, razvijanje novih proizvoda

• 5) Poduzeća koja kupuju druga poduzeća

u uvjetima neizvjesnosti imaju bolju vjeru u

ishod tog spajanja i viziju poslovanja nove

cjeline.

Zašto se javljaju spajanja?

Negativni aspekt M&A

• Röller, Stennek i Verboven kao negativne

posljedice smanjenja konkurencije

navode:

1) porast cijena,

2) X-neučinkovitost (ili nemar),

3) smanjenje poticaja za diversifikaciju

proizvoda i inovacije,

4) opstanak „loših“ poduzeća na tržištu -

Povećanje cijene

• Povećanje cijene koje nastaje kao

posljedica M&A brine regulatorne

agencije.

• porast cijena implicira transfer probitka od

potrošača prema proizvođačima što

naglašava pitanje distribucije.

• povećanje cijene iznad graničnog troška

stvara (ili pojačava) alokacijsku

neučinkovitost

Povećanje cijene

• Kim i Singal smatraju da će smjer

promjene cijene nakon preuzimanja ovisiti

o jačini efekata povećane učinkovitosti i

tržišne moći, tj. efekt učinkovitosti utječe

da uslijed sniženih troškova poduzeće

smanjuje cijenu, dok je porast tržišne moći

povisuje.

– moguće je da poduzeće u većoj mjeri iskoristi

svoju tržišnu moć te da poveća cijenu bez

uzimanja obzir troškovne uštede.

Williamson (1968)

• Uslijed spajanja dolazi do promjene i to:

• A) smanjenje potrošačeva probitka-

ljubičasto osjenčano

• B) dobrobit nastala uslijed troškovnih

ušteda

P

0 Q Qpc

MCd = ACd

D

Pm

Qm

Williamson (1968)

MCm = ACm

Pd

Qd

Horizontalno spajanje

• u uvjetima Cournotove tržišne strukture, opdanje broja poduzeća u industriji dovodi do pada društvenog blagostanja ali ne uvijek

• Spajanjem poduzeća sa visokim troškovima sa poduzećem s niskim troškovima dovodi do porasta koncentracije, ali i povećanja društvenog blagostanja

Horizontalno spajanje

• Postoji trade off između proizvodne

efikasnosti i stupnja monopolizacije

– Spajanjem poduzeća sa visokim i niskim

troškovima ostvaruje se proizvodna efikasnost

• Nestaje proizvođač s visokim troškovima

– Povećanjem koncentracije povećava se i

tržišna cijena, te smanjuje blagostanje

potrošača

Trade off

• Što je razlika između troškova dva poduzeća veća, to je porast proizvodne efikasnosti veći u odnosu na smanjenjem potrošačeva viška.

• Ipak ovakvo spajanje neće biti odobreno

• Treba ove učinke provjeriti i u drugim tržišnim strukturama

• U Bertrandovom modelu neefikasno poduzeće ne bi proizvodilo

Horizontalna

• Horizontalna spajanja poduzeća koja

proizvode komplementarne proizvode

(kompjuteri monitori) može povećati

društveno blagostanje jer potrošači

dobivaju proizvode po nižoj cijeni, a

poduzeća ostvaruju veće profite

– Povećanje cijene jednog komplementa

smanjilo bi potražnju za drugim (pa se cijene

oba kompelenta nakon spajanja smanjuju)

Horizontalna spajanja

• Spajanjem poduzeća koja proizvode

savršene supstitute u uvjetima količinske

konkurencije u monopol dolazi do:

• A) smanjenja agregatne količine porizvode

• B) Povećanja cijene

• C) Povećanja profita industrije

Što je potrebno za uspješan

dogovor • 1) kooperativni sporazum kojim se

ograničava output i povećava cijena

• 2) instrument monitoringa kojim se nadzire

ponašanje poduzeća u skladu sa planom

koji je potpisan

• 3) postojanje metoda sankcioniranja

poduzeća koja se ne ponašaju u skladu s

planom

Prešutni dogovor

• Veća je vjerojatnost da će se ostvariti

ukoliko:

1)postoji viša koncentracija u industriji

2)Homogeni je proizvod

3)Postoje visoke barijere ulaska

4)Proizvođači su u mogućnosti da nadziru

ponašanje međusobno

PRIMJERI PREUZIMANJA U

RH 2006. GODINA

1. DALMATIEN BETEILIGUNGS GmbH

Klagenfurt, Austrija MARASKA d.d. Zadar 18.600,00

2. PETROKOV-DUBROVNIK d.o.o. Cavtat PANONIJA d.d. Osijek 23.477,30

3.

EUROAGRAM TIS d.o.o. Zagreb i EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb i

JADRANSKO OSIGURANJE d.d. Split i

AGRAM ŽIVOTNO OSIGURANJE d.d. Zagreb i EURO DAUS d.d. Split i

EUROLEASING d.o.o. Zagreb i

EURODOM d.o.o. Osijek

SUNCE OSIGURANJE d.d. Zagreb 2.104.258,13

4. MGK-PACK d.d. Rijeka PLUTO d.d. Zagreb 4.006.730,00

5. HELIOS DOMZALE d.d. Domžale,

Slovenija CHROMOS BOJE I LAKOVI d.d. Zagreb 438.900,00

6. VENETO BANKA soc.coop p.a.

Montebelluna, Italija

GOSPODARSKO-KREDITNA BANKA d.d.

Zagreb 17.265,60

7.

TRŽNICE RIJEKA d.d. Rijeka i IVAN

FRANOLIĆ Rijeka i ANTE BEKAVAC

Brela i MILJENKO TRAVICA Zagreb i RADOVAN TUBIN Zagreb i ZORAN

LUŠTICA Kostrena

JADRAN HOTELI d.d. Rijeka 750.300,00

8. EUROPAPRESS HOLDING d.o.o. Zagreb SLOBODNA DALMACIJA d.d. Split 3.673.081,02

9. BARR LABORATORIES EUROPE B.V.

Amsterdam, Nizozemska PLIVA d.d. Zagreb 13.986.721.140,00

10. TORA d.o.o. Ladislav BRESTOVAC d.d. Garešnički Brestovac 3.982.743,75

11. BANCO POPOLARE Dl VERONA E

NOVARA Sc.a.r.l. Verona, Italija BANKA SONIC d.d. Zagreb 45.188.919,58

12.

VALA BAŠĆANSKA d.d. Baška i

MIRTA BAŠĆANSKA d.d. Baška i

BAŠKATURIST d.d. Baška

HOTELI BAŠKA d.d. Baška 156.150,00

13. ANTE BUTKOVIC Bjelovar PRERADA d.d. Bjelovar 1.238.292,00

14. METROHOLDING d.d. Zagreb PARTNER BANKA d.d. Zagreb 730.800,00

15. BLUE MAGIC LIMITED Jersey, Channel

Islands HOTEL KOMPAS d.d. Dubrovnik 1.472.570,00

UKUPNO 2006. GODINA 14.077.773.453,92

• Genera je putem Zagrebačke burze

izvijestila da je 8. travnja 2011. uspješno

završen postupak pripajanja pet društava

Genera Grupe matici Generi.

• Upisom u sudski registar Trgovačkog suda

u Zagrebu društva Veterina, Veterina

Kalinova, Veterina Nutricius, Veterina

Usluge i Vitamedera pripojena su

matičnom društvu Genera.

Spajanja u praksi

• Genera je već i prije statusne promjene

bila 100 postotni vlasnik svih navedenih

društava, a nakon provedenog postupka

pripajanja postala je i njihov sveopći pravni

slijednik. Slijedom toga, Genera je

preuzela svu imovinu, prava i obveze

pripojenih društava.

Spajanja u praksi

• Prvi pozitivni efekti pripajanja na Generu, kroz novo uspostavljeni model poslovanja i funkcionalnu organizaciju međusobno već povezanih društava, trebali bi nastupiti već u ovoj godini (prema navodima iz tog poduzeća).

• Očekuju da će sve provedene aktivnosti pridonijeti ukupnom povećanju poslovne efikasnosti i boljem pozicioniranju Genera Grupe, kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima.

• Dugoročni je cilj pripajanja povećanje dodatne vrijednosti kompanije u korist svih dioničara i ostalih dionika Genera Grupe, koja se inače bavi poslovnim područjima veterine i farmaceutike.

Spajanja u praksi

• Talijanski automobilski div Fiat vjerojatno će u naredna dva mjeseca povećati udio u američkom Chrysleru na 30 posto, sa sadašnjih 25 posto (siječanj 2011)

• Prema uvjetima za preuzimanje, Fiat može podići udio na 30 posto nakon što Chrysler dostigne određenu razinu prodaje izvan SAD-a, Kanade i Meksika.

• Uvjeti za petpostotno povećanje udjela ispunjeni su nakon što je Chrysler najavio početak proizvodnje novih modela Fiatovih motora FIRE u pogonu u Dundeeju u američkoj saveznoj državi Michigan.

Spajanja u praksi (2)

• Fiat bi mogao povisiti svoj udio na 51

posto prije planirane ponude dionica grupe

Chrysler na burzi do kraju ove godine.

Spajanja u praksi (2)

Spajanje Atlantic grupe i

Kolinske • Agencija je ocijenila dopuštenom koncentraciju poduzetnika Atlantic

grupa i Droga Kolinska. Riječ je o koncentraciji koja se provodi izvan

teritorija Republike Hrvatske, no podliježe ocjeni Agencije s obzirom

na moguće učinke njezine provedbe na hrvatskom tržištu. Atlantic

grupa preuzimanjem Droga Kolinske ulazi na tržišta prodaje vode u

bocama, kave, pašteta i namaza na kojima do sada nije bila

prisutna. Ovom akvizicijom ujedno povećava svoj tržišni udjel na

tržištima prodaje bezalkoholnih pića i slanih grickalica. Budući da

tržišni udjeli na tržištima prodaje vode u bocama i kave iznose

manje od 5 posto, na tržištu prodaje pašteta i namaza između 5 i 10

posto, a na tržištu bezalkoholnih pića i slanih grickalica između 10 i

15 posto, ocjena je Agencije da predmetna koncentracija neće imati

značajne učinke na tržišno natjecanje.

• Agencija je ocijenila dopuštenom koncentraciju poduzetnika koja

nastaje stjecanjem kontrole poduzetnika Tisak d.d., sa sjedištem u

Zagrebu, nad poduzetnikom Slobodna Dalmacija - Trgovina d.o.o.,

sa sjedištem u Dugopolju, i to stjecanjem većine udjela u temeljnom

kapitalu Slobodne Dalmacije – Trgovina d.o.o.

• U ocjeni predmetne koncentracije navedeno je da će ista imati

učinke na mjerodavnom tržištu trgovine tiskom na veliko na području

Republike Hrvatske, te na mjerodavnom tržištu trgovine na malo u

specijaliziranim trgovinama za prodaju tiska i duhanskih proizvoda

formata kioska, i to na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-

kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske

županije.

• No, učinci na sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog

natjecanja nisu značajni, pa je temeljem propisa o zaštiti tržišnog

natjecanja riječ o dopuštenoj koncentraciji. Naime, prije provedbe

ove koncentracije zajedničku kontrolu nad Slobodnom Dalmacijom –

Trgovinom d.o.o., Tisak d.d. je ostvarivao zajedno sa Slobodnom

Dalmacijom d.d. sa sjedištem u Splitu. Drugim riječima, negativni

učinci na tržišno natjecanje neće biti značajni jer izlaskom Slobodne

Dalmacije d.d. nije došlo do promjene u strukturi tržišta.

• Zračna luka Zagreb ostvaruje izravnu kontrolu nad

poduzetnikom Zračna luka Zagreb-Ugostiteljstvo te se,

prema propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, ti

poduzetnici smatraju jednim poduzetnikom. Zračna luka

Zagreb, zajedno sa svojim povezanim društvom koje se

bavi ugostiteljstvom, jedini je operator i pružatelj svih

zemaljskih usluga u Zračnoj luci Pleso. Budući da na

spomenutom tržištu zemaljskih usluga (prijevoz, utovar i

istovar hrane/obroka i pića za zrakoplove) u Zračnoj luci

Pleso navedeni poduzetnici nemaju konkurenata, smatra

se da se nalaze u vladajućem položaju. Konkretno,

Zračna luka Zagreb i njezino povezano društvo koje se

bavi ugostiteljstvom zlorabili su utvrđeni vladajući položaj

na dva načina.

• Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenulo je na

svojoj 57. sjednici postupak ocjene dopuštenosti

koncentracije Euroherc osiguranja d.d., Jadranskog

osiguranja d.d., Euroherc životnog osiguranja d.d., Euro

Dausa d.d., Euroagram tisa d.o.o., Euroleasinga d.o.o.,

Eurodoma d.o.o. i Sunce osiguranja. Budući da je riječ o

koncentraciji koja je već provedena, a njeni sudionici je

nisu pravodobno prijavili Agenciji, ta je koncentracija već

proizvela učinke na mjerodavnim tržištima osiguranja te

bi stoga mogla utjecati na tržišno natjecanje u Republici

Hrvatskoj. Agencija će u postupku provesti detaljne

pravne i ekonomske analize i donijeti odluku o

dopuštenosti spomenute koncentracije.

• Vijeće je ocijenilo dopuštenom

koncentraciju tvrtke Pliva – Istraživački

institut d.o.o. i Glaxo Group Limited iz

Velike Britanije. Provedbom te

koncentracije Glaxo Group Limited ulazi

na tržište stjecanjem 100 postotnog udjela

u poduzetniku Pliva – Istraživački institut

d.o.o. Budući da se ne mijenja struktura

tržišta, nema ni utjecaja na sprječavanje,

ograničavanje ili narušavanje tržišnog

natjecanja.

• U budućnosti se mogu očekivati spajanja i

preuzimanja manjih banaka (koje su upale

u probleme zbog velike izloženosti

građevinskom sektoru)

• Spajanja i preuzimanja bit će i u sektoru

trgovine (pad kupovne moći građanstva

doprinio je smanjenim prihodima tog

sektora i gomilanju gubitaka…)

Spajanja i preuzimanja u RH u

2011.godini