spolna

7/26/2019 spolna

1/104

Vodi za sindikalne povjerenike/ce i pravnike/ce

7/26/2019 spolna

2/104

7/26/2019 spolna

3/104

Zagreb, 2012.

Vodi za sindikalne

povjerenike/ce i pravnike/ce

7/26/2019 spolna

4/104

:Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolovaRepublike Hrvatske

:Vinja Ljubii, pravobraniteljica za ravnopravnostspolova

:Kako prepoznati spolnu diskriminaciju u praksi ikako se od nje zatititi

:Vinja Ljubii, pravobraniteljica za ravnopravnostspolova

:Vinja Ljubii, Jasna Petrovi, Katarina Perkovi,Sanja Oluki Radakovi i Goran Selanec

:Bestias dizajn d.o.o.


:

Nevenka Sudar


:2.200 primjeraka

CIP zapis dostupan u raunalnome kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu podbrojem 834845.

ISBN 978-953-55538-3-0

Zagreb, 2012.

Financiranje publikacije:Pravobraniteljica za ravnopravnost spolovau suradnji sa GIP International

Publikacija je izraena kao dio projekta osposobljavanjasindikalnih aktivista i aktivistica za suzbijanje diskriminacijekoje Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izvodi uzpodrku GIP International. GIP International je organizacijaosnovana od strane francuskog Ministarstva rada s ciljemmeunarodnog promicanja prava radnika i radnica.

7/26/2019 spolna

5/104

SADRAJ

PREDGOVOR 5

1. UVOD 9

Ciljevi Vodia 13

Zakonski izvori 15

2. OBLICI DISKRIMINACIJE U PODRUJU ZAPOLJAVANJA I RADA 17

to je diskriminacija? 19

to je izravna diskriminacija? 21

Kako prepoznati izravnu diskriminaciju? 22

to je neizravna diskriminacija? 24

Kako prepoznati neizravnu diskriminaciju? 25

to je diskriminacija u podruju zapoljavanja i rada? 29

Kada se diskriminacija pojavljuje u podruju zapoljavanja i rada? 31

Kada nejednako postupanje nije diskriminacija? 33

3. tO JE SPOLNO UZNEMIRAVANJE, A tO UZNEMIRAVANJE tEMELJEM SPOLA? 35

Spolno uznemiravanje 37

Uznemiravanje na temelju spola 40

Sustavno omalovaavanje 40

Uvredljivo radno okruenje 42

Uloga sindikalnih povjerenika/ca i pravnika/ca u suzbijanju

spolnog uznemiravanja i uznemiravanja temeljem spola 43

Spolno uznemiravanje moe imati tetne posljedice: 47

4. GDJE I KAKO SE DISKRIMINACIJA DOGAA? 51

Oglas, natjeaj 54

Razgovor za posao 55

Uvjeti zaposlenja i rada 59

Nesigurnost i nestabilnost radnog odnosa 60

to kada zdravstveni pregledi nisu dio redovite procedure,

ve se radi o diskriminaciji? 61

Trudnoa i roditeljstvo 62

Radnici/e s obiteljskim obvezama i obiteljskim statusom 65Napredovanje na poslu, kolovanje i struno usavravanje 67

7/26/2019 spolna

6/104

5. tO UINItI KADA VAM SE OBRAtI RtVA DISKRIMINACIJE? 71

to uiniti kada vam se obrati rtva diskriminacije? 72

Oblici antidiskriminacijske zatite 73

Povjerenik/ca za zatitu dostojanstva 73

Inspekcijski nadzor 76

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova 79Anti-diskriminacijski postupak 82

Znaenje i mogunosti kolektivnih ugovora 84

6. DODACI 89

1. Ogledni primjer pritube Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova 90

2. Ogledni primjer pritube radnika/ce poslodavcu/ki 91

3. Ogledni primjer obavijesti poslodavca/ke o osobi koja je ovlatena

primati i rjeavati pritube vezan za zatitu dostojanstva radnika/ca 92

4. Ogledni primjer antidiskriminacijske tube 93

ZAKONI 99

KONTAKTI 100

7/26/2019 spolna

7/104

KAKO PREPOZNATI SPOLNU DISKRIMINACIJU U PRAKSI I KAKO SE OD NJE ZATITITI 5

PREDGOVOR

Od trenutka osnivanja institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

(2003), uspostavljena je suradnja sa enskim sindikalnim grupama tako da je ve

2005. provedeno zajedniko istraivanje o zatiti ena od neeljenog ponaanja

na radnom mjestu. Izdavanjem ovoga Vodia za prepoznavanje spolne diskrimi-

nacije i uznemiravanja na podruju zapoljavanja i rada, nastavlja se zajednika,plodonosna suradnja u cilju informiranja sindikalnih povjerenika/ca i pravnika/ca

u prepoznavanju i suzbijanju diskriminacije i spolnog uznemiravanja, koritenju

pravnih mehanizama i zatiti prava radnika/ce koji/e su rtve spolne diskriminaci-

je diskriminacije temeljem spola, materinstva, trudnoe, branog ili obiteljskog

statusa i spolne orijentacije.

Naime, upravo je jedan od znaajnih problema u Republici Hrvatskoj slabo ra-

zumijevanje pojma diskriminacije, posebice diskriminacije u podruju zapolja-

vanja i rada, kako od strane poslodavaca/ki tako i zaposlenih, slabo poznavanjerelevantnih zakona i institucija, kao i prava potencijalnih rtava diskriminacije.

Ovaj Vodi bi trebao potaknuti promjenu u nainu promiljanja sindikalnih povje-

renika/ca i pravnika/ca o diskriminaciji, tretirajui je kao problem poslodavca/ke

ili kao zakonodavni problem, a ne kao sindikalni problem. Sindikalni povjerenici/e

i pravnici/e su osobe kojima se radnici/e najee obraaju s pritubom da su im

povrijeena radnika prava i dostojanstvo. Stoga su velika oekivanja da upravo

oni/e budu prvi/e koji/e e upozoriti na diskriminaciju i spolno uznemiravanje na

radnom mjestu i u radnom okruenju.

Naime, nepovoljnim uvjetima rada izloene su i ene i mukarci, pri emu pre-

ma broju pritubi koje iz godinu u godinu sve vie zaprima Pravobraniteljica

za ravnopravnost spolova, evidentno proizlazi da su ene izloenije razliitim

oblicima nepovoljnog postupanja u postupku zapoljavanja, na radnom mjestu,

kod osiguravanja jednake plae i uvjeta za napredovanje na radnom mjestu. Na

poloaj ena na tritu rada jasno utjeu tradicionalne predrasude i stereotipi

o enama, njihovoj drutvenoj ulozi, interesima i radnim sposobnostima. Ovaj

utjecaj se jasno vidi iz injenica da je znaajno vei broj ena nego mukaracaradno neaktivan jer se ostaju brinuti za djecu i domainstvo, te jasna podzastu-

pljenost ena na viim rukovodeim i upravljakim pozicijama. Iako zakoni tite

7/26/2019 spolna

8/104

6 Vodi za sindikalne povjerenike/ce i pravnike/ce

trudnicu od otkaza, neeljenih promjena ugovora o radu i osiguravaju im prava

da rade iste poslove nakon trudnoe ili rodiljnog dopusta, ene se i dalje susreu

s veim tekoama pri povratku i ostanku na tritu rada. Dijelom se radi o dis-

kriminatornoj praksi poslodavca/ke, a dijelom o dodatnoj optereenosti njihove

uloge u obitelji i problemu usklaivanja radnog i obiteljskog ivota. Znaajan

broj poslodavaca/ki jo uvijek percipira ene kao manje vrijednu radnu snagu

i kao seksualne objekte to se vidi iz poveanja broja pritubi Pravobraniteljici

radi spolnog uznemiravanja.

Vezano za problematiku spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, podsje-

amo na gore spomenuto Istraivanje provedeno 2005., koje pokazuje da ak

46% ena nije upoznato da je Zakonom o ravnopravnosti spolova zabranjeno

uznemiravanje i spolno uznemiravanje na radnom mjestu. enama (54,5%) nije

poznato da Zakon o radu obvezuje poslodavca da titi radnike/ce i od spolnog

uznemiravanja te da je u obvezi sprijeiti svako uznemiravanje kao i da je duan

imenovati osobu za primanje pritubi i za zatitu dostojanstva radnika/ce. ak

73% ena smatra da u Republici Hrvatskoj ene nisu zatiene od uznemiravanjana radnom mjestu. Zanimljivo je uoiti da je taj udio gotovo sukladan udjelu

ena koje su osobno bile uznemiravane ili svjedoile uznemiravanju na radnom

mjestu (74.1%). Kada se govori o njihovim oekivanjima koje se strukture/orga-

nizacije trebaju intenzivno posvetiti zatiti zaposlenih ena od uznemiravanja,

diskriminacije i naruavanja privatnosti na radnom mjestu, 25,2% ena su naj-

odgovornijima prepoznale na prvom mjestu poslodavce/ke (dakle, neposrednu

upravu poduzea/ustanove u kojoj su zaposlene), a na drugom mjestu sindikat

(22,7%). Dok su poslodavci/ke i zakonom obvezani skrbiti o zatititi zaposlenika/ca od uznemiravanja, sindikati svojim aktima i samopercepcijom ne prepoznaju

tu svoju obvezu. Preostali odgovorni su radniko vijee, strune slube itd.

Meutim, uznemiravajui je rezultat da ak 13,9% ena odgovara da je to stvar

pojedinca/ke.

Pravobraniteljica, postupajui po pritubama zaposlenika/ca, uoava kako poslo-

davci u pravilu ne potuju obvezu izrade i objave internih anti-diskriminirajuih

propisa, donoenje rodno osjetljive politike ravnopravnosti spolova ili imenova-

nje i struno osposobljavanje povjerenika/ca za dostojanstvo radnika/ca.

7/26/2019 spolna

9/104


Stoga je uloga sindikalnih povjerenika/ca i pravnika/ca vana u prepoznavanju

diskriminacije i preuzimanju aktivnije uloge u promicanju politike ravnopravnosti

spolova, ime e doprinijeti uklanjanju prepreka za pristup i ostanak ena tritu

rada (nazonou na razgovorima/intervjuima za posao), poticanju ena na sudje-

lovanje u programima osposobljavanja i prekvalikacija, informiranju radnika/ca

o dostupnim oblicima pravne zatite, kao i stvaranju pozitivnog radnog okruenja.

Ovim Vodiem se takoer skree pozornost na ovlasti i postupanje Pravobranite-ljice za ravnopravnost spolova, kao anti-diskriminacijske institucije koja ima me-

hanizme zatite za sve osobe koje smatraju da su bile ili jesu rtve diskriminacije

temeljem spola, spolne orijentacije, branog ili obiteljskog statusa, kao i materin-

stva i trudnoe, na podruju radnih odnosa. Kao to je navedeno, osobe koje se

smatraju diskriminiranima mogu se s povjerenjem obratiti Pravobraniteljici radi

konzultacija ili pravnog savjeta prije nego to poslodavcu/ki uloe pritubu radi

povrede dostojanstva, odnosno prije nego to se obrate dravnom inspektoratu

ili prije nego to odlue zatiti svoja prava pred sudom u anti-diskriminacijskom

postupku. Pravobraniteljica takvim osobama moe pomoi prepoznati toanoblik diskriminacije, upoznati ih sa svim dostupnim oblicima pravne pomoi te

im pomoi pri izradi pritube ili tube.

elimo da ovaj Vodi o prepoznavanju spolne diskriminacije i uznemiravanja

bude struna podloga svim sindikalnim povjerenicima/ama i pravnicima/ama u

buduim postupanjima, uvaavajui sve to su dosad inili za zatitu radnikih

prava, ali i prepoznajui potrebu za poboljanje njihove uloge u ostvarivanju i

zatiti prava rtava diskriminacije.

Vinja Ljubii, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

7/26/2019 spolna

10/104


7/26/2019 spolna

11/104


UVOD

7/26/2019 spolna

12/104


Ovaj Vodi plod je dugogodinje aktivne

suradnje Pravobraniteljice za ravnoprav-

nost spolova i enskih sindikalnih grupa

(enska sekcija Saveza samostalnih sindi-

kata Hrvatske, Odbor ena Nezavisnih hrvat-

skih sindikata i Koordinacija ena Hrvatske

udruge sindikata).

7/26/2019 spolna

13/104


Vodi je istodobno odgovor na potrebe sindikalne scene koja poinje prepo-

znavati svoju obvezu u sprjeavanju svih oblika diskriminacije, ali i na statistiki

dokazanu injenicu kako se vie radi o deklarativnom i naelnom prepoznavanju,

dok su u stvarnosti sindikalni/e povjerenici/e i sindikalni/e pravnici/e tek u ma-

njem broju poduzea i organizacija ukljueni u kreiranje politike, mjera i zatitu

radnika od diskriminacije, uznemiravanja, odnosno spolnog uznemiravanja i

povrede dostojanstva.

Diskriminacija temeljem spola problem je s kojim se dnevno susreemo. Bogata

zakonska regulativa usmjerena suzbijanju diskriminacije i promicanje ravno-

pravnosti spolova te propisi koji ureuju zatitu dostojanstva radnika/ca nisu

dovoljni. Iako je brojnim istraivanjima potvreno kako su radnici/e u Republici

Hrvatskoj dugotrajno izloeni postupcima uznemiravanja i diskriminacije, broj

sudskih sporova to ne pokazuje. tovie, broj sudskih postupaka radi uznemi-

ravanja i diskriminacije neznatan je u odnosu na uestalost prakse i brojnost

sluajeva. Razlozi nepodnoenja sudskih tubi razumljivi su. U vremenima, kada

je u odnosu na ogroman broj nezaposlenih problem nai novi posao, nije tekoodgovoriti na pitanje ima li radnik/ca volje, snage i materijalnih sredstava boriti

se za svoja prava, te se dodatno iscrpljivati u viegodinjim sudskim postupcima.

Uloga sindikalnih povjerenika/ca i pravnika/ca u suzbijanju diskriminacije je

kljuna. Od njih se oekuje da prepoznaju oblike diskriminacije te da na to upo-

zore radnika/cu. Sudska tuba je krajnji ali i najvaniji, te najekasniji oblik zatite

od diskriminacije. Meutim, sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e, iako marljivo i

struno tite radnike/ce, u praksi rijetko koriste tube kojima eksplicitno navodespolnu diskriminaciju i uznemiravanje kao temelj tubenog zahtjeva sukladno

Zakonu o ravnopravnosti spolova i Zakonu o suzbijanju diskriminacije. Naime,

uglavnom se odluuju na zatitu dostojanstva radnika/ca u smislu Zakona o radu,

iako se u tubama radi o nedoputenosti otkaza ugovora o radu do kojega je

dolo diskriminatornim postupanjem od strane poslodavca/ke.

Primjerice, sam tubeni zahtjev ne navodi izriito diskriminaciju kao

pravni temelj, ali se u injeninom opisu tube opisuje diskriminatorno

postupanje.

7/26/2019 spolna

14/104


Razlozi izbjegavanja uputanja u pitanje postojanja diskriminacije kao osnove

tubenog zahtjeva proizlaze iz nedovoljne upuenosti sindikalnih/e povjerenika/

ca i pravnika/ca, ali i straha da e se isticanjem diskriminatornog postupanja kao

pravnog temelja tubenog zahtjeva nepotrebno iscrpiti radnik/ca koja tui (tui-

telj/ca), te da e se sudski postupak s neizvjesnim ishodom oduiti kroz dokazni

postupak. Dosad su se sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e uglavnom bavili

sluajevima izravne diskriminacije (gotovo nikako neizravnom diskriminacijom)

te povremeno sluajevima spolnog uznemiravanja.

Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e imaju jedinstvenu poziciju u suzbijanju

diskriminacije. Oni su zaposlenici/e poslodavca/ke, zatieni od otkaza bez su-

glasnosti sindikata, a od svojih lanova/ica imaju gotovo dnevna saznanja o od-

nosima te stanju i uvjetima rada kod poslodavca/ke. Sindikalni/e povjerenik/ca i

pravnik/ca su prve kontakt osobe kojoj e se radnici/e, esto i neovisno o lanstvu

u sindikatu, obratiti za savjet kada smatraju da su im povrijeena prava na radu.

Upravo su sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e osobe od kojih se oe-kuje da prepoznaju radnika/cu kao rtvu diskriminatornog ponaanja

te ju upoznaju s njezinim pravima i zakonskim mogunostima zatite

prava u sluaju diskriminacije.

7/26/2019 spolna

15/104


CILJEVI VODIA

Cilj ovog Vodia je razbiti predrasude o bespomonosti u pokretanju postu-

panja u vezi rodne diskriminacije ili uznemiravanja na razini radnog mjesta te

traenju sudske zatite gdje je to neophodno, ali i ohrabriti i potaknuti sindikalne

povjerenike/ce na aktivnije djelovanje u razvoju sindikalne, pa i sudske prakse

vezano za antidiskriminacijsku zatitu na radnom mjestu. Takoer, nakana jesindikalnim povjerenicima/ama i sindikalnim pravnicima/ama pribliiti institut

pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, te sustav zatite koju taj institut nudi.

Ovaj bi Vodi trebao potaknuti promjenu naina na koji sindikalisti gledaju na

diskriminaciju tretirajui je iskljuivo kao pravosudni, a ne sindikalni problem.

Vodiem se eli:

podii razina svijesti o diskriminaciji, pomoi u prepoznavanju razliitih oblika diskriminacije na radnome

mjestu,

produbiti razumijevanje i znanje o podrujima na kojima se diskrimi-

nacija javlja na tritu rada,

produbiti razumijevanje i znanje o prepoznavanju i reagiranju na dis-

kriminaciju kada se pojavi na radnome mjestu,

potaknuti sindikaliste da ponu s promjenama od sebe samih.

Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e su prvi koji mogu upozoriti na spolno uvje-

tovanu diskriminaciju ena i mukaraca koja se moe pojaviti u obliku razlike

u plaama, iskoritavanjem nepovoljnijeg trinog poloaja ena, zlouporabom

mogunosti sklapanja ugovora na neodreeno vrijeme ili krenje prava trudnica

ili ena koje su se vratile s rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta.

7/26/2019 spolna

16/104


Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e moda nemaju izravan uvid u svaki sluaj

diskriminacije na terenu, ali su adresa na koju e se obratiti lanovi/lanice

sindikata koji/e smatraju da su im povrijeena radnika prava. U tom smislu od

njih se oekuje da u injenicama konkretne pritube prepoznaju spolnu diskri-

minaciju i njen konkretni oblik te radniku/ci osvijeste njegov/njezin pravni po-

loaj, izloe sve dostupne oblike pravne zatite te, potujui specinu situaciju

i interese, pomognu razviti najbolju strategiju pravne zatite.

7/26/2019 spolna

17/104


ZAKONSKI IZVORI

lanak 3. i lanak 14. Ustava Republike Hrvatske odreuje ravnopravnost spolova

temeljnom vrednotom te daje jamstvo jednakog postupanja i jednakosti pred

zakonom. Uvjete ostvarivanja toga prava prvenstveno razrauje Zakon o ravno-

pravnosti spolova koji je organski zakon1i predstavlja temeljni pravni akt koji

ureuje problematiku diskriminacije na temelju spola u podruju zapoljavanjai rada.

Zakon o ravnopravnost spolova predstavlja temeljni pravni akt koji zabranjuje

diskriminaciju temeljem spola, spolne orijentacije, branog ili obiteljskog sta-

tusa i trudnoe. Takoer propisuje da se diskriminacijom smatra uznemiravanje

temeljem spola kao i spolno uznemiravanje.

Vodi se uz Zakon o ravnopravnosti spolova oslanja na sljedee zakone:

Zakon o suzbijanju diskriminacije

Zakon o radu

Zakon o dravnom inspektoratu

Zakon o parninom postupku

Kazneni zakon

1lanak 82. Ustava RH Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava itemeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokruglokalne i podrune (regionalne) samouprave, Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika/ca.

7/26/2019 spolna

18/104


7/26/2019 spolna

19/104


OBLICIDISKRIMINACIJE

U PODRUJUZAPOLJAVANJA IRADA

7/26/2019 spolna

20/104


7/26/2019 spolna

21/104


TO JE DISKRIMINACIJA?

Diskriminacijom se smatra stavljanje u ne-

povoljniji poloaj bilo koje osobe po jednoj2

ili vie3diskriminacijskih osnova temeljem

rase ili etnike pripadnosti ili boje koe,

spola, jezika, vjere, politikog ili drugog

uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podri-jetla, imovnog stanja, lanstva u sindikatu,

obrazovanja, drutvenog poloaja, branog

ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog

stanja, invaliditeta, genetskog nasljea,

rodnog identiteta, izraavanja ili spolne

orijentacije.

2l.1.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.3l.6.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Viestruka diskriminacijaje ei oblik diskriminacije.

7/26/2019 spolna

22/104


Zatita od viktimizacije4znai da nitko ne smije trpjeti tetne posljedice zbog

toga to je kao svjedok ili rtva diskriminacije na temelju spola dao iskaz pred

nadlenim tijelom ili upozorio javnost na sluaj diskriminacije. Zabranom vik-

timizacije tei se suzbiti postupke kojima se pokuava zastraiti ili osvetiti se

osobi koja je radi toga to se smatra diskriminiranom zatraila pravnu zatitu

sindikalnog/e povjerenika/ce i pravnika/ce, nadlenog tijela ili se obratila

medijima.

Viktimizacija moe obuhvaati prijetnje ili ogranienja interesa diskriminirane

osobe, a posebno one vezane uz njegov/njen radni status otkaz ili nazadova-

nje, odnosno prijetnje istima, smanjenje plae, poveani opseg radnih zadataka,

premjetaj na udaljeniju lokaciju, oteavanje koritenja godinjeg odmora, i sl.

Osoba koja diskriminira moe pokuati zastraiti diskriminiranu osobu koja je

prijavila diskriminaciju ili o istoj obavijestila javnost podizanjem tube protiv nje

radi povrede asti i ugleda kako bi joj oteala situaciju nametanjem sudjelovanja

u takvom sudskom postupku koji zahtjeva vrijeme, energiju i nancijska sredstva.

4l.2. Zakona o ravnopravnosti spolova i l.7. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

7/26/2019 spolna

23/104


tO JE IZRAVNA DISKRIMINACIJA?

Izravna diskriminacija postoji kada se imbenici koji nisu vezani za

zasluge, sposobnost ili potencijal osobe ili skupine koriste kao osnovni

razlog za nepovoljno postupanje prema tim osobama ili skupinama.

Diskriminacija je izravna kada je postupanje uvjetovano nekim od

diskriminatornih osnova kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ilibi mogla biti stavljena u nepovoljniji poloaj od druge osobe u uspo-

redivoj situaciji.

U sluajevima izravne diskriminacije namjera i motiv stavljanja u nepovoljniji

poloaj nisu od presudnog znaaja ve se odgovara za ishod takvog nepovoljnog

postupanja. Izravna diskriminacija se najee temelji na stereotipima i predra-

sudama o odreenom/oj pojedincu/ki ili drutvenoj skupini.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje te viktimizacija su takoer vrste izravnediskriminacije zabranjene Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o suzbi-

janju diskriminacije i Zakonom o radu.

Uznemiravanje5je svako neeljeno ponaanje uvjetovano spolom osobe, koje

ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara

neugodno, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje. Spolno uznemi-

ravanje6je svako neeljeno verbalno, neverbalno ili ziko ponaanje spolne

naravi, a koje takoer ima za cilj ili predstavlja povredu osobnog dostojanstva,a posebice ako stvara neugodno, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo

okruenje.

Viestruka diskriminacijaje tei oblik diskriminacije poinjen prema odreenoj

osobi po vie osnova iz l.1.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Na primjer,

kad je diskriminirana osoba koja je pripadnik/ca odreene nacionalne manjine i

ujedno osoba s invaliditetom ili iz spolne i rodne manjine i sl.

5l.8.st.2. Zakona o ravnopravnosti spolova i l.3.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.6l.8.st.3. Zakona o ravnopravnosti spolova i l.3.st.2. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

7/26/2019 spolna

24/104


Kako prepoznati izravnu diskriminaciju?

Danas su rijetke situacije u kojima e poslodavac izriito priznati da je prema

osobi postupio nepovoljnije zato jer je ena/mukarac. Poslodavac e u pravilu

svoje kriterije zapoljavanja i/ili napredovanja izraziti neutralno (trai se osoba

za radno mjesto kuhara/ice) ili e svoju odluku, odnosno praksu kojom ograni-

ava neiji interes, opravdati nekim spolno neutralnim razlogom. Uvjetovanost

njegove odluke ili prakse pripadnou neke osobe odreenom spolu uglavnome tako ostati skrivena.

Primjeri prepoznavanja izravne diskriminacije:

Odluka poslodavca da usprkos injenici to se na natjeaj za rukovo-

dee mjesto prijavila kvalicirana ena ponovi natjeaj zbog navod-

no nedovoljne konkurencije zato jer u biti smatra kako bi na takvim

mjestima prednost trebalo davati mukarcima jer su odluniji pri

sklapanju novih poslova, otriji u poslovnim pregovorima, odnosnojer su bolji voe.

Odluka poslodavca da pri rasporeivanju zaposlenika i zaposlenica u

skladitu rasporedi mukarce jer su ziki snaniji, odnosno ene na

blagajne jer na tom radnom mjestu muterije preferiraju ene zbog

njihovog uslunog karaktera.

Onemoguavanje enama da rade bolje plaenu nonu smjenu jer

takvo to nije prikladno njihovoj majinskoj ulozi ili jer je rad nou

opasniji za ene nego mukarce koji su ziki jai. Praksa poslodavca da ne zapoljava ene u dobnoj skupini od 24-32

godine zbog rizika da e zasnovati obitelj ili se enama ne produljuje

ugovor o radu na odreeno vrijeme ako ostanu trudne ili koriste bo-

lovanja radi njege bolesne djece ili uvanja trudnoe ili koja izostaje

s posla kako bi sudjelovala u postupku medicinski potpomognute

oplodnje.

7/26/2019 spolna

25/104


ENSKA PRIA: Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova se izjavom na zapisnik

obratila B.. navodei kako se prijavila za radno mjesto djelatnice horizontalne signa-

lizacije u X, a na kojem radnom mjestu je, kao sezonska radnica, uspjeno radila i pret-

hodne godine, uslijed ega je od svojih nadreenih dobila preporuku za rad i ove godine.

Meutim, navodi kako ove godine navedeni posao nije dobila jer se u meuvremenu

promijenio voditelj podrunice koji je automatski odbio njezinu prijavu iz razloga to

je ena, a rukovodei se pritom stereotipom kako ene ne mogu raditi navedeni posao.

MUKA PRIA: Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova se obratio M.. navodei

kako se javio na oglas za radno mjesto blagajnika/ice kod tvrtke X te je sljedeeg dana

zaprimio elektronsku poruku kojom je obavijeten kako X za to radno mjesto trai en-

sku osobu-blagajnicu. Prituitelj dalje navodi kako je od tada jo par puta telefonski

kontaktirao X i da mu je svaki put izriito odgovoreno kako ne ulazi u konkurenciju jer

nije ensko.

7/26/2019 spolna

26/104


tO JE NEIZRAVNA DISKRIMINACIJA?

Neizravna diskriminacija postoji kada neutralna pravna norma, kri-

terij ili praksa stavljaju osobe jednog spola u nepovoljniji poloaj u

odnosu na osobe suprotnog spola.

Statistiki podaci su glavno sredstvo kojim se moe dokazati da naizgled neu-tralna praksa nije neutralna po svom uinku na odreenu skupinu radnika/ca.

Zbog toga bi svaki poslodavac/ka trebao voditi rodno osjetljive statistike koje

odraavaju njegovu/ njenu politiku zapoljavanja, napredovanja, nagraivanja i

sl. Nain na koji se kod konkretnog poslodavca/ke prikupljaju, obrauju i uvaju

rodno osjetljivi podaci vezani uz poslovanje, trebao bi biti ureen Pravilnikom o

radu kojeg bi poslodavci/ke morali imati temeljem l.125. Zakona o radu.

Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e rebaju provjerii vodi li njiov/a poslo-davac/ka akve saisikejer bi to moglo biti odluujue u dokazivanju izravne

i neizravne diskriminacije.

Na postojanje neizravne diskriminacije mogu ukazivati neke prakse poslodavaca

prilikom utvrivanja uvjeta za zapoljavanje i/ili obavljanje poslova odreenog

radnog mjesta, kao to su uvjeti primjerice:

duljeg i kontinuiranog radnog staa, duljeg i kontinuiranog radnog iskustva na rukovodeim mjestima,

razliiti sustavi nagraivanja rada u skraenom i u punom radnom

vremenu,

zike karakteristike kao to su visina, teina, zika snaga i sl.

Uvjeti mogu biti tako postavljeni da ih, primjerice, ne mogu ispuniti odreene

drutvene skupine (ili barem veina pripadnika/ca tih skupina koje se ele zapo-

sliti kod odreenog/e poslodavca/ke).

Na hrvatskom tritu rada za sada se posebno zabrinjavajuom pokazuje praksa

sklapanja ugovora na odreeno vrijeme. Takva praksa, sama po sebi, nije pro-

7/26/2019 spolna

27/104


blematina s aspekta zabrane spolne diskriminacije. No, s obzirom da na ugovor

o radu na odreeno radi znaajno vei broj ena nego mukaraca to ukazuje

kako je enama tee zadovoljiti kriterije sklapanja ugovora o radu na neodreeno

vrijeme nego mukarcima. Takva praksa koju provodi vei broj poslodavaca je

problematina po svojim uincima i zasigurno predstavlja neizravnu diskrimina-

ciju. Od svih novozaposlenih ena u 2011., samo 8,4% njih je sklopilo ugovor na

neodreeno vrijeme dok kod mukaraca taj udio iznosi 19,5%.7

Kako prepoznati neizravnu diskriminaciju?

Organiziranje teajeva osposobljavanja izvan radnog vremena (viken-

dom ili u veernjim satima) moe iskljuiti one radnike/ce koji/e su

zainteresirani/e, ali ih ne mogu pohaati zbog obiteljskih odgovorno-

sti (samohrani roditelji), umanjujui tako svoj izgled u napredovanju.

Upotreba kriterija duine radnog iskustva na odreenoj vrsti poslaje esti primjer neizravne diskriminacije. Poslodavci ga esto koriste

kao uvjet napredovanja. U nemalom broju sluajeva kriteriji radnog

iskustva bit e vea prepreka za ene nego za mukarce jer ene ee

izbivaju s trita rada zbog nejednake raspodjele obveza vezanih uz

brigu za djecu i obitelj ene. Stoga je njihovo radno iskustvo esto ne-

to krae. U tom smislu, primjena kriterija radnog iskustva kao kriterija

za napredovanje pogodovat e veem broju mukaraca nego ena.

7Izvor: Izvjee o radu za 2011. g. Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

7/26/2019 spolna

28/104


BOLOVANJE, tRUDNOA I RODILJNI NE ULAZE U RADNI StA?

SLUAJ 1.:Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova obratila se A. P. iz P. s pritubom

na Veleuilite-S.C.P. kao poslodavca zbog diskriminacije temeljem spola, odnosno

trudnoe i materinstva. Navodi da je po natjeaju primljena za ravnatelja/icu S.C.P. na

odreeno vrijeme od 4 godine, te stoga dala otkaz na posao u banci gdje je imala ugovor

na neodreeno vrijeme. Bivi ravnatelj se alio kako ona nema traeno radno iskustvo

od 3 godine, zbog koritenja rodiljnog dopusta, te je sluaj prijavio inspekciji rada. In-

spektor je doao 3 dana od potpisivanja ugovora o radu, uzeo svu dokumentaciju, te

nakon tjedan dana obavijestio sve dionike da je S.C.P. pogrijeio u raspisivanju natjeaja

jer nije traio 3 godine radnog iskustva na rukovodeim poslovima, a predmet je poslan

na sud u P. Upravno vijee Veleuilita u novom sastavu ponitilo je stoga natjeaj

te donijelo odluku o njenom razrjeenju. Ponudili su joj da bude imenovana za v.d.

ravnateljicu, dali joj jedan dan za odluku, ali da je ona, zbog doivljenog oka zavrila

kod lijenika, odnosno na bolovanju, te joj je nakon par dana dostavljen otkaz ugovora o

radu. Postupajui po pritubi Pravobraniteljica je utvrdila da je S.C.P. svojim postupcima

i odlukama prituiteljicu diskriminirao na temelju spola, jer je prema njoj nepovoljno

postupao na osnovi trudnoe i materinstva, to se prema stavku 2. lanka 6. Zakona o

ravnopravnosti spolova (ZRS) zabranjuje i smatra diskriminacijom. Pravobraniteljica je

zakljuila da je nepriznavanjem prituiteljici vremena provedenog na bolovanju zbog

komplikacija u trudnoi, te dijela vremena provedenog na rodiljnom dopustu u radno

iskustvo, ista diskriminirana po spolu.

SLUAJ 2.: Pravobraniteljici se obratila T.M. zaposlena u tvrtki CA navodei kako su u

fazi izrade tzv. Seniority liste koja je i u drugim zemljama osnova za napredovanje, od-

luivanje o slobodnim danima, o prednosti kod utvrivanja vremena godinjeg odmora

i sl. Osnovni kriterij prema kojem se takva rang-lista zaposlenika utvruje je letaki

sta, u koji se rauna vrijeme provedeno u zraku, te odsustvo s posla radi strunog

usavravanja, porodiljskog dopusta i sluenja vojnog roka. To to takva pravila vrijede

u europskim zemljama, oito ne obvezuje CA, jer postoje neslaganja oko toga treba li

se u letaki sta uraunati i vrijeme provedeno na rodiljnom dopustu ili ne. Prituiteljica

smatra da treba. Stranka je upozorena i na to da svaki akt mora biti usklaen s Ustavom

i zakonima, te da bi se neuvrtavanjem rodiljnog i roditeljskog dopusta u letaki sta

trudnice i majke, ali i oevi koji koriste pravo na roditeljski dopust, stavili u neravnopra-

van poloaj u odnosu na ostale zaposlenike/ce.

7/26/2019 spolna

29/104


NONA SMJENA ZA MAJKE KOJE DOJE:Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

zaprimila je pritubu prituiteljice koja se ali na diskriminirajue ponaanje prema njoj

kao majci djeteta kojeg jo doji, jer se ta injenica nije uzela u obzir te joj je nareeno

da radi u nonim smjenama iako se dogovorila da e zbog dojenja djeteta raditi samo

ujutro. Kada se poalila naelniku, odgovorio joj je da moe ii dojiti dijete u pauzi i po

nalogu. U pritubi opisuje i ikaniranje od strane pomonika postaje koji joj je u vie

navrata vraao potu zbog jednog zareza ili reenice to smatra posljedicom traenja da

zbog malog djeteta i dojenja ne radi none smjene. Kao posljedicu tih traenja smatra

i injenicu da se uvijek u patroli s njom nalaze iste osobe za koje zato sumnja da prate

njezin rad i izvjetavaju o tome nadreene rukovoditelje. Pravobraniteljica je provela

ispitni postupak i upozorila PU V. Pri tome nije ulazila u legitimnost cilja koji se eli

postii pojaanom aktivnou na suzbijanju prometnih nesrea, to ukljuuje stavljanje

u slubu i auto-ophodnje s jednim policijskim slubenikom/com. Meutim, ocijenila je

da sredstva koja su koritena za postizanje tog cilja, procjenjujui ih u svjetlu pritu-

be prituiteljice, nisu niti opravdana niti nuna. Uinci takve prakse i primjena takvih

sredstava u postizanju cilja odreenog navedenim naputkom stavljaju prituiteljicu i

ostale ene policijske slubenice u nepovoljniji poloaj od mukaraca. Naime, zbog

postizanja legitimnog cilja potrebe pojaane aktivnosti na suzbijanju prometnih ne-

srea liava ih se posebnih prava i pogodnosti, koje bi imale bez tog naputka, te ih

se time neizravno diskriminira. Ovakvo postupanje ima posljedice za cijelu slubu, jer

MUP ovakvim postupanjem prema slubenicama koje su majke, alje potpuno suprotnu

poruku slubenicama koje tek ele roditi, kao i enama koje se ele zaposliti kao slu-

benice, i time dovodi u pitanje provoenje posebnih mjera i planova djelovanja kojima

pokuava promicati ravnopravno sudjelovanje ena i mukaraca i postupno poveavati

ukljuivanje podzastupljenog spola (enskog) u svoju slubu, a koje je policija, kao tijelodravne uprave, sukladno ZRS-u, obvezna primjenjivati. Pravobraniteljica je upozorila

PU V. da nije stvorila uvjete za primjenu odredbi o zatiti dostojanstva radnika, a u slua-

ju da je i stvorila na formalnoj razini, nije po pritubi postupala i dala preporuku PU V. da

se prilikom povjeravanja radnih zadataka enama koje doje, kao i u drugim sluajevima

gdje se propisima titi materinstvo, ali i sluajevima u kojima radnici/ce s poveanim

obiteljskim obvezama imaju pravo na pogodnosti dok te obveze traju, uvijek potrai

neka alternativna mjera ijom primjenom ne bi diskriminirali svoje slubenice/ke.

7/26/2019 spolna

30/104


MUKO OKRUENJE: Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova pisanu pritubu je

podnijela G.K. u kojoj navodi da ustanova u kojoj radi svojim Pravilnikom o radu nije

regulirala postupak zatite dostojanstva radnika/ca, da nije imenovala ovlatenu osobu

za primanje i rjeavanje pritubi vezanih za zatitu dostojanstva radnika/ca, kao i da u

istoj ustanovi veinu kljunih radnih mjesta zauzimaju mukarci, a i najvei broj zapo-

slenih su mukarci. Smatra da to umanjuje izglede, kako njezine tako i ostalih ena, da

se natjeu za obavljanje vodeih funkcija u ustanovi.

ENSKA PRIA: Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova pritubu je podnijela B.B..

protiv A.C., pravne osobe i iznajmljivaa poslovnog prostora njenom poslodavcu. Poa-

lila se da je uprava A.C. pisanim dopisom prije odreenog vremena zabranila radnicima/

ama trgovina u A.C. koritenje WC-a tijekom radnog vremena. Kako u A.C. uglavnom radesamo ene, samo njih ta odluka pogaa. Iako se radi o odluci iji je cilj legitiman (da

kupci budu pravodobno uslueni), sredstva za postizanje toga cilja nisu primjerena niti

nuna (mogla je, primjerice, biti odreena stanka za vrijeme radnog vremena u kraem

trajanju) tako da se radi o neizravnoj diskriminaciji.

7/26/2019 spolna

31/104


tO JE DISKRIMINACIJA U PODRUJUZAPOLJAVANJA I RADA?

Diskriminacija na podruju zapoljavanja i radaje krenje ljudskog

prava koje povlai za sobom gubljenje ljudskih talenata i potencijala

s negativnim posljedicama na produktivnost i gospodarski rast, gene-

rira socijalno-ekonomske nejednakosti i poveava broj siromanih isocijalno iskljuenih osoba.

Zakon o ravnopravnosti spolova u l.13. izriito zabranjuje diskriminaciju na po-

druju zapoljavanja i rada, u javnom i privatnom sektoru, ukljuujui dravna

tijela, u odnosu na:

uvjete za zapoljavanje, samozapoljavanje ili obavljanje zanimanja,

ukljuujui kriterije i uvjete za izbor kandidata/kinja za radna mje-

sta u bilo kojoj grani djelatnosti i na svim razinama profesionalne

hijerarhije,

napredovanje na poslu,

pristup svim vrstama i stupnjevima kolovanja, profesionalne ori-

jentacije, strunog usavravanja i osposobljavanja, dokvalikacije i

prekvalikacije,

uvjete zaposlenja i rada, sva prava iz rada i na temelju rada, ukljuujui

jednakost plaa za jednaki rad i rad jednake vrijednosti,

lanstvo i djelovanje u udrugama radnika ili bilo kojoj drugoj pro-fesionalnoj organizaciji, ukljuujui povlastice koje proizlaze iz tog

lanstva,

usklaivanje profesionalnog i privatnog ivota,

trudnou, porod, roditeljstvo i sve oblike skrbnitva.

Iz obraanja stranaka Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova vidljivo je da je

jedan od znaajnih problema u Republici Hrvatskoj slabo razumijevanje kako

kod poslodavaca tako i kod zaposlenih pojma diskriminacije.

7/26/2019 spolna

32/104


Naime, mnogi poslodavci/ke nemaju Pravilnike o zatiti dostojanstva radnika/ca,

niti se odredbe o nainu provoenja postupka radi zatite dostojanstva radnika/

ce nalaze u Pravilniku o radu, ne provode zakonito postupke radi zatite dosto-

janstva te viktimiziraju rtvu diskriminacije. Istovremeno, iz pritubi stranaka,

vidljivo je da iste ne poznaju pravne mehanizme zatite od diskriminacije niti

svoja prava koja iz njih proizlaze.

Recentna istraivanja8

pokazuju da je diskriminacija najrairenija u postupkuzapoljavanja, a u manjoj mjeri i u sustavu plaa i jednakih uvjeta za rad i napre-

dovanje. Nepovoljnim uvjetima rada izloeni su i mukarci i ene, no ene su ipak

izloenije razliitim oblicima nepovoljnog postupanja na radnom mjestu. Najvei

broj pritubi (65% u 2011.) Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova odnosi

se na podruje zapoljavanja i rada, socijalne sigurnosti te mirovinskih prava.

Osnova navedenih pritubi je u 94,7% spol, u 56,25% najvie se prituuju ene,

a mukarci tek u 13,75%. Prituuju se i osobe koje su na radu diskriminirane zbog

svoje spolne orijentacije.

Suzbijanje diskriminacije u podruju zapoljavanja i rada doprinosi jaanju

socijalne kohezije i mira, doprinosi poveanju produktivnosti, doprinosi uspje-

nosti kolektivnog pregovaranja (naelo zabrane diskriminacije primjenjuje se i

na lanstvo u sindikatu) dok je radno mjesto strateko polazite za borbu protiv

diskriminacije u drutvu u cjelini.

8Studija: Poloaj ena na hrvatskom tritu rada, HZZ, lipanj 2011.g.

7/26/2019 spolna

33/104


Kada se diskriminacija pojavljuje u podrujuzapoljavanja i rada?

Diskriminacija se moe pojaviti pri traenju posla, na poslu ili pri naputanju

posla. Primjerice:

Poslodavac/ka vas odbija zaposliti ili unaprijediti jer, kao ena, niste

vrsta kao mukarci, ili jer, kao mukarac, niste senzibilni kao ena. Va poslodavac daje naknade suprugama i obiteljima mukih radni-

ka, ali iste te naknade nisu dostupne supruzima i obiteljima enskih

radnica.

Poslodavac/ka vam daje iznadprosjene ocjene za rad, ali vas preskae

kad je rije o unaprjeenju i prednost daje pripadnicima/ama suprot-

noga spola sa slabijim kvalikacijama i s manje iskustva.

Va poslodavac/ka je stroi/a prema vama i vaim kolegama/icama

istoga spola nego prema kolegama/icama suprotnoga spola.

Poslodavac/ka vam onemoguuje napredovanje na radu, stvara vam

uznemirujue i neugodno radno okruenje jer ste se izjasnili kao pri-

padnik/ica spolne i rodne manjine, odnosno kao osoba istospolne

orijentacije.

Pripadnici/e suprotnoga spola su plaeni bolje od vas i drugih kolega/

ica koji su istoga spola kao i vi.

7/26/2019 spolna

34/104


VIKtIMIZACIJA RtVE DISKRIMINACIJE tEMELJEM SPOLNE ORIJENtACIJE:Pravobra-

niteljica za ravnopravnost spolova pozvana je da se umijea u parnicu koju je protiv

svog poslodavca, fakulteta u V., pokrenuo profesor D.K. koji je ondje zaposlen i koji nije

skrivao da je homoseksualac. Zbog toga je bio izloen gruboj poruzi od strane dvojice

starijih profesora, i to pred studentima, u studentskoj menzi ili na hodniku. Radi toga se

obratio dekanu, rekao mu da ga spomenuta dvojica uznemiravaju takvim ponaanjem i

zamolio ga da utjee na njih kako bi prestali s time. Dekan je od dvojice profesora traio

da se ispriaju i ovi su se doista ispriali D.K. Meutim, kada je nakon nekog vremena

raspisan natjeaj za napredovanje na katedri na kojoj je predavao D.K., nije primljen,

ve je primljena osoba koja nije imala tako dobre kvalikacije. Profesor D.K. je smatrao

da se radi o diskriminaciji temeljem spolne orijentacije, i pokrenuo je tubom parnini

postupak, u koji se pravobraniteljica umijeala. Prvostupanjskom odlukom njegov tu-

beni zahtjev je djelomino usvojen, te je utvreno da je diskriminiran. U meuvremenu,

profesori koji su mu se rugali tuili su ga radi naknade tete zbog nanoenja duevnih

boli, jer je profesor D.K. govorio u medijima da je rtva diskriminacije radi svoje spolne

orijentacije, te da im je time to ih je oznaio kao diskriminatore nanio duevnu bol.

Pravobraniteljica se ukljuila u obje parnice kao umjeaica. U jednoj parnici je donijeta

nepravomona presuda kojom je tubeni zahtjev usvojen, dok je druga jo u tijeku.

7/26/2019 spolna

35/104


KADA NEJEDNAKO POStUPANJE NIJEDISKRIMINACIJA?

Odluka poslodavca da zaposli odreenu osobu uvjetovana njenim spolom nee

predstavljati zabranjenu diskriminaciju ako je spol kljuan za uspjeno obavljanje

radnog zadatka zbog kojeg se ta osoba zapoljava. Klasian primjer ovog izuzetka

od naela jednakosti postupanja prema enama i mukarcima je zapoljavanjeglumica radi uspjenog izvoenja neke enske uloge.

Provoenje posebnih mjera9kojima se osobama odreenog spola omoguuje

ravnopravno sudjelovanje u javnom ivotu, otklanjaju postojee nejednakosti ili

im se osiguravaju prava u kojima su ranije bili uskraeni, a koje se uvode privre-

meno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti ena i mukaraca, te one koje su

usmjerene zatiti ena, osobito u vezi s trudnoom i materinstvom takoer se

ne smatraju diskriminacijom.

EUROPSKA KONfEDERACIJA SINDIKAtA (EtUC): POtOVANJE,

DOStOJANStVO I JEDNAKI tREtMANEuropska konfederacija sindikata na ravnopravnost i razliitost ne gleda kao na pojmo-

ve koji se meusobno iskljuuju, ve kao komplementarne pojmove i nastoji ostvariti

jednaka prava i mogunosti potujui i vrednujui razliitost. ETUC vjeruje kako prizna-

vanje vrijednosti razliitosti pomae stvaranju dobrih timova, a istovremeno potova-

nje predstavlja temelj za doprinos i predanost pojedinaca poslu. Drutvena potpora

predstavlja okruenje koje je potrebno svima kako bi bili produktivni te kako bi mogli

davati svoj doprinos. Crni ili bijeli, mukarac ili ena, mlad ili star, te heteroseksualan

ili homoseksualan: svi imamo koristi kada postoji potivanje, dostojanstvo i jednaki

tretman, u sindikatima, u drutvu openito i zasigurno na radnome mjestu. (11. Kongres

ETUC-a, Sevilja, 2007.)

9l. 9. Zakona o ravnopravnosti spolova

7/26/2019 spolna

36/104


7/26/2019 spolna

37/104


tO JE SPOLNOUZNEMIRAVANJE, A

tO UZNEMIRAVANJEtEMELJEM SPOLA?

7/26/2019 spolna

38/104


Zakon o ravnopravnosti spolova (l. 8.)

prepoznaje i zabranjuje dva oblika spolnog

uznemiravanja: uznemiravanje temeljem

spola i spolno uznemiravanje. Kljuna ra-

zlika izmeu ova dva oblika lei u karakteru

postupanja prema rtvi, odnosno u nainu

na koji se rtvu ponizilo.

7/26/2019 spolna

39/104


SPOLNO UZNEMIRAVANJE

Spolno uznemiravanjesastoji se od bilo kakvog ponaanja seksual-

nog karaktera. Svako ponaanje kojim se rtvu svodi na objekt seksu-

alne elje ili kojim se naglaava njena seksualnost predstavlja ovaj

oblik spolnog uznemiravanja.

Znaajno kod uznemiravanja temeljem spola i kod spolnog uznemiravanja je

injenica da se radi o neeljenom verbalnom, neeljenom neverbalnom i nee-

ljenom zikom ponaanju spolne naravi.

Primjeri neeljenog verbalnog, neeljenog neverbalnog i neeljenog zikog

ponaanja spolne naravi:

VERBALNO

1. Nazivanje odrasle osobe curom, komadom, lutkom, bebom ili

slatkicom

2. Zvidanje za nekim, dobacivanje

3. Seksualni komentari o neijem tijelu

4. Seksualni komentari ili aluzije

5. Pretvaranje rasprave o poslu u seksualne teme

6. Prianje seksualnih viceva ili pria

7. Osobna pitanja o drutvenom ili spolnom ivotu8. Prianje lai ili irenje glasina o neijem osobnom spolnom ivotu

9. Postavljanje pitanja o seksualnim matanjima, preferencijama ili

povijesti

10. Postavljanje osobnih pitanja o drutvenom ili spolnom ivotu

11. Isputanje odreenih zvukova poput zvuka glasnog poljupca,

zavijanja

12. Seksualni komentari o odijevanju, anatomiji ili izgledu

13. Ponovljeno pozivanje na izlazak osobe koja nije zainteresirana

7/26/2019 spolna

40/104


NEVERBALNO

1. Odmjeravanje osobe (od glave do pete)

2. Buljenje u nekoga

3. Blokiranje prolaska nekome

4. Praenje nekoga

5. Poklanjanje osobnih darova

6. Muvanje oko nekoga7. Pokazivanje seksualno sugestivnih predmeta

8. Seksualne geste rukama ili pokretima tijela

9. Izrazi lica kao to su namigivanje, poljupci ili oblizivanje usana

10. Neeljena pisma, telefonski pozivi ili materijali seksualne prirode

FIZIKO

1. Masiranje vrata ili ramena

2. Dodirivanje odjee, kose ili tijela osobe3. Zagrljaji, poljupci, tapanja ili milovanja

4. Dodirivanje ili trljanje o drugu osobu na seksualan nain

5. Stajanje blizu ili oeavanje o neku osobu

6. Seksualno sugestivni signali

7. Silovanje ili seksualni napad ili pokuaj silovanja ili seksualnog

napada

Spolno uznemiravanje predstavlja izrazitu povredu osobnog dostojanstva jer

umjesto da se osobu tretira s dunim potovanjem umanjuje se njezina vrijed-

nost svodei je na status objekta neije seksualne elje.

Spolno uznemiravanje gotovo kao pravilo najee pogaa ene to i nije izne-

naujue jer se, kao rijetko koji drugi oblik diskriminatornog ponaanja, temelji

i perpetuira patrijarhalni sustav vrijednosti prema kojem se ene smatra manje

vrijednim biima.

7/26/2019 spolna

41/104


SAMO MESO: Pravobraniteljici se pritubom obratila N.H., diplomirana inenjerka

strojarstva, i navela kako joj je kolega mlai od nje, koji je primljen na posao krajem

2003., nakon nekog vremena poeo upuivati seksualne aluzije, pa tako primjerice po-

kretima simulira spolni odnos gledajui u nju. Zove je za svoj kompjuter pa joj pokazuje

pornograju. Kada su razgovarali o poslu pitao je imenovanu hoe li gore ili dolje, kako

vie voli. Kada mu je rekla da neto nacrta, rekao joj je da koji k e joj to on crtati. Kasni-

je se ispriao. Zvao ju je da ide s njim u A. gdje rade jedan projekt, ali kao svoju tajnicu, a

rekao joj je i da ostavi mua. Kulminacija svega bila je kada ju je prilikom izlaska iz lifta

utipnuo za stranjicu. Drugi kolega je dolazio do njene stolice na kojoj je sjedila, te se

tako okrenuo da joj je njegovo spolovilo bilo ispred lica. Jednom prilikom joj je rekao da

via samo svoju tajnicu i nju, ali da tajnica ima taj nedostatak da joj mu radi kod njih,

tako da je prituiteljica jedina ena s kojom se moe zezati. Kada bi obukla suknju, onda

je govorio: Danas emo etati po stolu i birati tko ima najbolje noge. Uope je nisu

doivljavali kao inenjerku, nego samo kao meso. (Prituiteljica je odustala od daljnjeg

postupka po pritubi u strahu za svoje radno mjesto, jer joj je suprug bio nezaposlen).

7/26/2019 spolna

42/104


UZNEMIRAVANJE NA tEMELJU SPOLA

Uznemiravanje na temelju spola predstavlja svako ponaanje unutar radnog

okruenja koje je uvredljivo za osobe kao pripadnike/ce konkretnog spola. Po-

naanje koje se izriito ili prikriveno temelji na stajalitu kako je odreena osoba

manje vrijedna jer pripada odreenom spolu. Uznemiravanje na temelju spola

moemo podijeliti u dvije vrste: sustavno omalovaavanje te uvredljivo radnookruenje. Takvo ponaanje predstavlja i kazneno djelo Zlostavljanja na radu i

opisano je l. 133. Kaznenog zakona.

Sustavno omalovaavanje

Sustavno omalovaavanje je vrsta uznemiravanja koje se sastoji od sustavnog

umanjivanja radnog doprinosa i truda odreene osobe kako bi ju se ponizilo uoima njenih suradnika/ca, a uvjetovano je njenom ili njegovom pripadnou

odreenom spolu. Najoigledniji nain omalovaavanja je verbalno vrijeanje

osobe i njenih radnih sposobnosti. Prikriveno omalovaavanje moe ukljuivati

optereivanje najzahtjevnijim zadacima ili prevelikim brojem razliitih zadataka

kako bi se poveala vjerojatnost da e rtva pogrijeiti bilo u kvaliteti izvedbe

ili zadovoljavanju rokova. S druge strane moe ukljuivati potpuno suprotni pri-

stup kao to je zaduivanje monotonim zadacima koji osobi ne omoguavaju da

dokae svoje sposobnosti, odnosno koji je potiu na prezir prema svom radnommjestu.

7/26/2019 spolna

43/104


Klasini primjeri radnji i postupaka koji u kombinaciji u nekom duem vremen-

skom razdoblju predstavljaju sustavno omalovaavanje, odnosno oblik uznemi-

ravanja temeljem spola:

odreivanje nerealnih rokova za izvrenje radnog zadatka,

uestale (neobrazloene, slabo utemeljene ili nerazmjerne) kritike,

umanjivanje ili omalovaavanje radnog doprinosa i rezultata,

primjena duplih standarda pri ocjenjivanju brzine, koliine ili kvali-tete rada, odnosno pri raspodjeli raznih koristi ili nainu kolegijalne

komunikacije i ophoenja,

traanje, spletkarenje, lai kojima se omalovaava konkretna osoba,

uestalo kritiziranje nastupa, izgleda, stila konkretne osobe,

neslane ale.

UVREDE OD EfICE: Pravobraniteljici za ravnopravnost spolovaobratio seprituitelj

E. S. zaposlen u V. d.o.o., prituivi se zbog uznemiravanja na radu. Navodi da njegoviproblemi zapoinju 2004. kada je premjeten u raunovodstvo tvrtke, gdje ga za vrije-

me obavljanja posla kontinuirano uznemirava eca M. M. i to na nain da mu stalno

upuuje uvrede govorei mu glupane, debilu, kao i da ga konstantno optuuje da

nikad ne radi i da je neradia. Naglaava i kako ga konstantna izloenost ikaniranju i

javnom izraavanju nesnoljivosti od strane kolegice M. M. onemoguuje u nesmetanom

obavljanju poslova. Prituitelj istie da je zbog takvog ponaanja kolegice podnosio

pritube direktoru poduzea radi zatite dostojanstva na radu, ali da po njima nije nita

poduzeto.

7/26/2019 spolna

44/104


Uvredljivo radno okruenje

Uvredljivo radno okruenje kao vrsta uznemiravanja na temelju spola sastoji se

od ponaanja koje ne mora biti nuno izravno upueno konkretnoj osobi, ali po

svom sadraju moe biti uvredljivo za nju kao pripadnika/cu konkretnog spola jer

prenosi poruku koja na odreeni nain obezvrjeuje taj spol.

Ova vrsta uznemiravanja je jo uvijek uestala u znaajnom broju radnih okru-enja i kao oblik diskriminacije ne prepoznaju je niti poslodavci niti radnici/e.

Klasini primjeri radnji i postupaka koji u nekom duem vremenskom razdoblju

predstavljaju ovaj oblik uznemiravanja temeljem spola:

poalice koje su uvredljive za enski rod kao npr. vicevi o plavuama,

erotski ili seksualno obojeni komentari o suradnicama,

erotizirane fotograje na kompjuterskom ekranu ili osobnom radnom

mjestu, obraanje suradnicama na rodno uvjetovan uvredljiv nain kao npr.

glupao, gusko, mukarao, itd.,

uestale poalice, pitanja, razgovori vezani uz seksualna iskustva,

rodno uvjetovani komentari vezani uz izgled ili nain odijevanja

osobe kao npr. komentari o preplitkom ili predubokom dekolteu,

debelim/trkljavim nogama ili stranjici, minki, itd.

Ova vrsta uznemiravanja rezultira uvredljivim radnim okruenjem i nije nunousmjerena na neku konkretnu osobu, no ipak, ponaanje ovakve vrste mora biti

znaajnijeg opsega kako bi predstavljalo uznemiravanje temeljem spola.

7/26/2019 spolna

45/104


ULOGA SINDIKALNIh POVJERENIKA/CA IPRAVNIKA/CA U SUZBIJANJU SPOLNOGUZNEMIRAVANJA I UZNEMIRAVANJA tEMELJEMSPOLA

Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e trebaju osvijestiti to sve ini spolno uzne-miravanje i uznemiravanje temeljem spola te organizirati edukaciju zaposlenih,

zajedno s poslodavcem/kom, a osobito te sadraje unijeti u kolektivne ugovore.

Svaki/a radnik/ca bi trebao/la biti svjestan/a da njegovo/njezino ponaanje moe

biti uvredljivo drugim radnicima/ama te se ponaati sukladno tome. A svaki

sindikalist/ica bi morao/la znati kako je spolno uznemiravanje i uznemiravanje

temeljem spola pri zapoljavanju i na radnom mjestu podruje njegove/njezine

odgovornosti.

Israivanje Pravobranieljice za ravnopravnos spolova i SSSh (2005): Istra-

ivanje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH i enske sekcije Saveza

samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Zatita ena od neeljnog ponaanja na

radnom mjestu provedeno je na uzorku od 1.598 ena iz svih dijelova Hrvatske.

ak 73% ih je odgovorilo kako ena u Hrvatskoj nije zatiena od uznemiravanja i

zlostavljanja na radnom mjestu. Meutim, najporazniji su bili rezultati koji govore,

da je, ako zbrojimo svjedoenja u sluaju uznemiravanja, te osobno iskustvo

izloenosti uznemiravanju, ak 74,1% ena direkno ili indirekno bilo izloeno

spolnom uznemiravanju na radnom mjesu.

U 2012. godini, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je veinu pojedi-

nanih pritubi zaprimila zbog diskriminacije u podruju zapoljavanja i rada, a

42,5% priubi je zaprimljeno radi spolnog uznemiravanja u podruju zapo-

ljavanja i radni odnosa. Podnijele su ih iskljuivo ene.

7/26/2019 spolna

46/104


BOLOVANJE I StRAh: Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova obratila se N.T. na-

vodei kako je zaposlena kao medicinska sestra u odjelu Bolnice te da je 25.11.2010.

bila rtva spolnog uznemiravanja od vozaa HMP Z.M. Isti ju je te veeri izmeu 20.30 i

21.00 sati spolno uznemiravao tako to ju je u vozilu HMP navodno poeo dirati po kosi

i intimnim dijelovima tijela, tijekom ega mu je prituiteljica uspjela odvratiti panju i

pokuala pobjei, no isti je to shvatio, ugasio svjetlo i ponovno je primio za kosu i tijelo,

na to je prituiteljica poela vritati, a to je uo drugi voza. Uspjela je izai iz vozila,

no Z.M. ju je uhvatio za desnu ruku, ali se uspjela osloboditi i pobjei. Prituiteljica se po-

vodom tog dogaaja obratila povjereniku za zatitu dostojanstva radnika poslodavca i

proveden je postupak po njenoj prijavi. Prituiteljica, meutim, smatra da Naslov nakon

provedenog postupka nije adekvatno sankcionirao Z.M. te da nije odredio adekvatne

mjere zatite koje bi sprijeile dotinog da je i ubudue spolno uznemirava. U vrijeme

podnoenja pritube prituiteljica je bila na bolovanju, no s obzirom na ishod gornjeg

postupka bojala se da e je Z.M. nastaviti uznemiravati na radnom mjestu, tim vie to

ima saznanja da je prijetio drugom vozau HMP koji je prituiteljicu kritine zgode uo

da vriti.

Premda danas Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o radu tite ene od

spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, one vrlo rijetko prijavljuju takva po-

naanja. Sindikalna iskustva govore o tome da se trai diskretna intervencija

sindikata i ne koriste se svi mehanizmi zatite. Razlog je strah od gubitka posla,

osjeaj nelagode i stida, a nerijetko i neznanje o svojim pravima, to rezultira

vrlo malim brojem zahtjeva za zatitu dostojanstva, pritubi pravobraniteljici zaravnopravnost spolova i tubi radi diskriminacije.

Obveza poslodavca je osigurati ziko i psiholoko zdravlje, sigurnost i blago-

stanje svih radnika/ca na radnome mjestu prema Zakonu o zatiti na radu. To

ukljuuje procjenu uzroka stresa na radu i uvoenje mjera za smanjenje ili sprje-

avanje pojave stresa. Poslodavac ima zakonsku obvezu sprijeiti uznemiravanje

na radnome mjestu. No, nije jedini.

7/26/2019 spolna

47/104


Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e imaju obvezu pomoi u edukaciji zapo-

slenih, javno deklarirati svoju sindikalnu politiku i politiku poduzea kao anti-

diskriminatornu. Mogu pomoi svojim lanovima rtvama uznemiravanja i

kroz potporu u postupku prijavljivanja sluajeva diskriminacije. Primjeri dobre

prakse pokazuju da u sve veem broju kolektivnih ugovora, ali i internih pra -

vilnika i akata u poduzeima, poslodavci/ke potiu radnike/ce da se u sluaju

spolnog uznemiravanja i uznemiravanja temeljem spola obrate sindikalnom/j

povjereniku/ci ili pravniku/ci.

U takvim sluajevima je mogue provesti i, uvjetno reeno, neformalni albeni

postupak tako da sama uznemiravana osoba, i/ili uz pomo sindikalnog/e po-

vjerenika/ce, upozori osobu koja je uznemirava da prekine s takvim ponaanjem.

Ako se u tome ne uspije, sindikalni povjerenik/ca e uputiti osobu sindikalnom/j

pravniku/ci radi pokretanja postupka zatite dostojanstva i pruanja odgovara-

juih pravnih savjeta.

Edukaciju o prepoznavanju i nainima suzbijanja spolne diskriminacije i diskri-minacije temeljem spola treba osigurati svim radnicima/ama, ukljuujui osobe

na rukovodeim pozicijama i novozaposlene radnike/ice. Na osposobljavanje

o uznemiravanju kao predavae/ice treba pozvati i sindikalne povjerenike/ce i

pravnike/ce. Politika poduzea o suzbijanju i borbi protiv spolnog uznemiravanju

i uznemiravanja temeljem spola treba biti objavljena na razliite naine kroz

imenovanje i osposobljavanje povjerenika/ca za zatitu dostojanstva, putem

oglasne ploe, letaka, slubenih dopisa, glasila, pravilnike, postupnike isl. Anti-

diskriminacijska politika takoer e se istaknuti svim kooperantima/icama i radni-cima/ama zaposlenim preko agencije za privremeno i povremeno zapoljavanje,

jer se i od njih trai potivanje ove politike kao sastavnog dijela njihovog ugovora.

7/26/2019 spolna

48/104


SPOLNO UZNEMIRAVANJE MOE IMAtI tEtNEPOSLJEDICE:

degradiranje, premjetaj, gubitak mogunosti osposobljavanja, napre-

dovanja i sigurnosti radnog mjesta, otkaz,

stresno i neprijateljsko radno okruenje moe uzrokovati mentalna i

zika oboljenja; neugodna atmosfera za rtvu i ostale radnike,

rtve spolnog uznemiravanja osjeaju napetost, ljutnju, anksioznost,

depresiju, trpe od nesanice, imaju zdravstvene probleme uzrokovane

stresom poput glavobolje, probavnih smetnji, itd.,

rtve osjeaju gubitak ugleda i drutveno odbijanje to uzrokuje obi-

teljske potekoe pa

ak i razvode,

rtva naputa posao da se ne mora suoavati s uznemiravanjem.

NOVOGODINJA fEtA: N.N. je tijekom zabave povodom Nove godine u jednom

poduzeu bila prisiljena na neeljeni spolni in silovao ju je njen muki kolega X.Y. On

ju je oko 22.00 sata pozvao da doe u njegov ured jer da joj eli uruiti mali poklon.

Kada je ula, zakljuao je vrata, skinuo majicu i zatraio da ga poljubi, to je ona odbila.Nakon toga ju je zgrabio za kosu i prisilio da klekne na koljena, a ona je poela plakati.

Prisilio ju je da ga zadovolji, a ona se nije uspjela oduprijeti. Pustio ju je van tek kada je

uo kako ju zove suprug, zaposlenik u istom poduzeu, koji ju je traio. Nakon nekoliko

mjeseci pravnik u poduzeu uo je govorkanja o tome da se neto desilo na prosla-

vi Nove godine u tom radnom odjelu pa je pozvao N.N. da mu ispria to se stvarno

dogodilo. Ona je odluila govoriti otvoreno i ispriala mu je itavu priu. Pravnik joj

je savjetovao da se obrati sindikatu i uloi pritubu. Sindikalist je pozvao sindikalnu

pravnicu da posavjetuje N.N. i prui joj sve informacije. N.N. je pristala na podnoenje

kaznene prijave te je traila hitno suspendiranje zlostavljaa s posla. Meutim, nita senije dogodilo budui da je Uprava smatrala da se radi o privatnoj parnici i odluila je

ekati konanu presudu Kaznenog suda. Uprava je tovie dopustila da X.Y. nastavi raditi

7/26/2019 spolna

49/104


u istom odjelu kao i N.N., ali je nakon ponovljenog zahtjeva njezinog odvjetnika, X.Y. ipak

premjeten u drugi odjel. U poduzeu nitko nije htio komunicirati s N.N. i veina kolegica

ju je krivila za pokretanje postupka. Ona je otila na bolovanje jer nije mogla nastaviti

raditi uz poinitelja i u neprijateljskom okruenju na radnome mjestu. Poela je patiti od

poremeaja spavanja i posjeivati psihijatra. Nadleni sud je nakon dvije godine donio

presudu kojom je X.Y. proglaen krivim. Osuen je na dvije godine zatvora zbog pokuaja

silovanja. Naposljetku je 2009. godine X.Y. dobio otkaz zbog spolnog uznemiravanja na

radnome mjestu. N.N. i njen suprug i dalje rade u tom poduzeu.

Kolektivnim ugovorom se moe na razini poduzea djelotvornije regulirati pita-

nje postupanja za sluajeve seksualnog uznemiravanja. Na alost, tek mali broj

poduzea to ini, a osobito je to rijedak sluaj u granskim kolektivnim ugovorima.

PRIMJER DOBRE PRAKSE KOLEKtIVNOG UGOVORA:Kolektivni ugovor rme Vivera

ima poseban naslov Zatita od seksualnog i drugog uznemiravanja radnika u kojem

se zabranjuje svaki oblik takvog ponaanja. Takvim ponaanjem se smatra neprimje-

reni ziki kontakt, neprimjerene poruke upuene elektronskom ili redovnom potom,

uznemiravajui telefonski pozivi, nedolini prijedlozi spolne i druge naravi, zahtjevi za

obavljanjem poslova koji nisu poslovi radnog mjesta i kojima je namjera da se radnik/

ca stavlja u poniavajui poloaj, prijetnje, negativno isticanje odreenog obiljeja,

statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sustava radnika/ce. Svi radnici duni

su u obavljanju poslova svojeg radnog mjesta ponaati se i postupati na nain kojimne uznemiravaju druge radnike, te mogu sprijeiti uznemiravanje i o uznemiravanju

obavijestiti sindikalnog povjerenika, radniko vijee i poslodavca, uz suglasnost uzne-

miravanog radnika. Uprava poslodavca i sindikat imenuju dva radnika (jedna ena i

jedan mukarac) koji su ovlateni zaprimati i rjeavati pritube na rok od dvije godine,

a njihova imena moraju biti na oglasnim ploama poslodavca. Radnik podnosi pritubu

usmeno ili pismeno osobi po svom izboru. Najkasnije sljedei dan ovlatena osoba

mora obaviti razgovor s radnikom koji je podnio pritubu, koji iskaz moe dati u pri-

sutnosti odvjetnika ili sindikalnog povjerenika te s radnikom protiv kojeg je podnesena

prituba. Ovlatena osoba moe predloiti privremene mjere do okonanja postupka oslobaanje radnika koji je podnio pritubu od obveze rada, udaljenje radnika protiv

kojeg je podnesena prijava, osloboenje radnika od poslova kod kojih dolazi u doticaj sa

7/26/2019 spolna

50/104


osobom protiv koje je podnesena prituba te promjena rasporeda radnog vremena uz

naknadu plae radniku kao da je radio. Postupak se mora okonati u roku od sedam

dana, a onemoguavanje ovlatene osobe u provoenju postupka predstavlja povredu

obveze iz radnog odnosa. Radniku koji je izvrio uznemiravanje moe se uputiti pisano

upozorenje ili predloiti direktoru da se urui otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

ili otkaz ugovora o radu. Takve mjere e se poduzeti i protiv osobe koja je zlonamjerno

uloila pritubu za uznemiravanje. Ovlatena osoba dostavlja polugodinje izvjee

sindikatu o broju i vrsti pritubi.

PRIMJERI KODEKSA EtIKOG POSLOVANJA:Kodeks etike Koncerna Podravka uopava:

Svi su zaposlenici ravnopravni te je zabranjen bilo kakav oblik diskriminacije ili uzne-

miravanja. Atlantic Grupa zadovoljava se naglaavanjem korporativne kulture koja

promie razliitost. Najdalje je moda otila Coca-Cola Hellenic koja svim svojim za-

poslenicima/ama eli omoguiti jednake mogunosti te ih ni u kojem aspektu njihovog

zaposlenja nee diskriminirati na temelju rase, vjere, boje koe, etnikog ili nacional-

nog podrijetla, dobi, invalidnosti, seksualnog opredjeljenja, politikog miljenja, spola

ili branog stanja. To poetno stajalite ova tvrtka razrauje detaljnim propisima o

postupanju.

U svakom sluaju, ma koliko deklarativni, kodeksi etikog poslovanja ili politike

drutvenog odgovornog postupanja, postaju sve uobiajenija praksa, te su sva-

kako vrijedni daljnjeg istraivanja.

7/26/2019 spolna

51/104


7/26/2019 spolna

52/104


7/26/2019 spolna

53/104


GDJE I KAKO SEDISKRIMINACIJA

DOGAA?

7/26/2019 spolna

54/104


7/26/2019 spolna

55/104


GDJE I KAKO SEDISKRIMINACIJA

DOGAA?

Osim spolnog uznemiravanja i uznemira-

vanja temeljem spola, postoje i drugi oblici

diskriminacije u podruju zapoljavanja irada, koji se odnose na natjeaje i oglaa-

vanje radnog mjesta, razgovore i intervjue

za posao, uvjete zaposlenja i rada, trudnou

i roditeljstvo, obiteljske obveze i obiteljski

status, napredovanje na poslu, kolovanje istruno usavravanje.

7/26/2019 spolna

56/104


OGLAS, NAtJEAJ

Do diskriminacije u zapoljavanju dolazi ve kada je posao opisan ili oglaen

na diskriminirajui nain. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je od svog

osnutka (2004.) uputila mnotvo upozorenja i preporuka poslodavcima/kama

koji/e su u natjeajima ili oglasima za radno mjesto javno preferirali samo jedan

spol. Danas se taj, nekad tipian oblik diskriminacije smanjio, jer je postalo jasnoda je rije o diskriminaciji. Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e bi rebali imai

uvid u sve najeaje i oglase za radno mjeso prije objave, kako bi se uvjerili da

nema diskriminaorni sadraja.

MUKARCI BEZ PRIStUPA: Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je zaprimila

pritubu graanina iz R., koja se odnosi na oglas za zapoljavanje tvrtke E. P. objavljen

preko podrune slube Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. U oglasu je navedeno da seza radno mjesto diplomirani pravnik trai iskljuivo enska osoba.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je (2009.) provela analizu kolektivnih

ugovora s aspekta ravnopravnosti spolova, jednakih mogunosti i uravnoteenja

privatnog i poslovnog ivota kako bi se dobio uvid u provedbu l.11.st.6. Zakona

o ravnopravnosti spolova. Navedenim lankom je propisana obveza socijalnih

partnera kojom su, prilikom kolektivnog pregovaranja i u kolektivnim ugovorima

svih razina, duni potivati odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova i mjera za

uspostavljanje ravnopravnosti spolova.

Analizom 120 kolektivnih ustanovljeno je da su samo dva kolektivna ugovora

uvrstila zabranu diskriminacije temeljem spola prilikom zapoljavanja bez dodat-

ne razrade samog postupka, u smislu postavljanja doputenih, odnosno nedo-

putenih pitanja ili odreivanja naina odnosno dokumenata kojima se ureuje

ovo podruje. Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e e morai djelovornijeregulirai ova pianja u kolekivnim ugovorima.

7/26/2019 spolna

57/104


RAZGOVOR ZA POSAO

Prema l.23. Zakona o radu prilikom postupka odabira kandidata za radno mje-

sto (razgovor, testiranje, anketiranje itd.) i sklapanja ugovora o radu, poslodavac

ne smije od radnika/ca raii podake koji nisu u neposrednoj vezi s radnim

odnosom. Ako poslodavac trai takve podatke ini tei prekraj za koji moe biti

kanjen novanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna. Kandidati/kinjenisu duni/e odgovoriti na takva pitanja i zbog toga ne smiju trpjeti tetne po-

sljedice. U praksi je sve posve drukije.

Prema anketi, koju je MojPosao proveo (2010.) meu vie od 1.000 ispitanika/

ca, na pitanje to bi poduzeli kada bi naili na nepravilnosti u selekcijskom po-

stupku (neprimjerena pitanja, nepotizam, diskriminacija), veina ispitanika/ca,

njih 58%, odgovorilo je da u om sluaju ne bi poduzeli nia i potraili bi drugu

priliku. Veina ispitanika/ca smatra da je dosta natjeaja ionako namjeteno, a

dravne institucije koje bi takve nepravilnosti trebale sankcionirati to ne ine ilisu nemone, pa se nema smisla izlagati. Ispitanici/ce smatraju da bi postupak

pokrenut zbog nepravilnosti pri izboru kandidata/inje bio jako dug, a kada bi na

kraju i zavrio pozitivnim ishodom za njih, kau, da bi bilo zaista udno raditi u

poduzeu protiv kojeg si vodio pravni rat.

Spolna diskriminacija se najee dogaa pri selekcijskom razgovoru u koji po-

slodavci/ke esto ukljuuju i pitanja o privatnom ivotu (poput pitanja o planira-

nju obitelji, djece, hobijima i interesima kandidata/inja) kao i o drugim stvarimakoje poslodavcu/ki pomau u stvaranju to potpunije slike o kandidatima/injama.

Vano je znati da je pri zapoljavanju zakonom zabranjena diskriminacija kandi-

data/inja temeljem spola, branog i obiteljskog statusa, spolne orijentacije, rase,

dobi, jezika, vjere i drugih obiljeja koja nisu odluujui uvjet u obavljanju posla.

Na alost, takav se oblik diskriminacije dogaa na tritu rada neovisno o tome

radi li se o dravnim i javnim slubama ili privatnim poduzeima.

7/26/2019 spolna

58/104


PRIMJER tRAENJA ZABRANJENIh PODAtAKA: Pravobraniteljica za ravnopravnost

spolova je od prituiteljice iz R., koja je eljela ostati anonimna, zaprimila pritubu koja

se odnosi na moguu diskriminaciju na temelju branog i obiteljskog statusa kod prija-

ma slubenika/ica u dravnu slubu u M.F. Naime, u pritubi se navodi da je M.F. provelo

natjeaj za prijam u dravnu slubu na neodreeno vrijeme za vie radnih mjesta. Teme-

ljem navedenog natjeaja prijavljeni/e kandidati/kinje su dobili poziv za popunjavanje

upitnika i razgovor u M.F. U navedenom upitniku svi kandidati/kinje morali su navesti

svoje osobne podatke, kao i podatke za lanove svojih obitelji; trae se podaci za oca,

majku, usvojitelja-staratelja, brau, sestre, branog druga i djecu, kao i za preminule

lanove obitelji, i to na nain da se za svakog lana obitelji upie ime i prezime (djevo-

jako prezime), rodbinski odnos, datum roenja, mjesto i opina roenja, prebivalite i

adresa, te zanimanje i poduzee u kojem je zaposlen/a.

Prema dosadanjim saznanjima sindikata, poslodavci/ke u Republici Hrvatskojesto postavljaju osobna pitanja. Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e trebaju

upozoriti sve kandidate/kinje kako je na selekcijskom razgovoru zabranjeno pi-

ai pianja popu sljedei:

Dob/daum roenja: Openito uzevi, smatra se kako dob nije presud-

na kod veine odluka o zapoljavanju, te su stoga pitanja o datumu

roenja neprimjerena.

Rasa, vjera, nacionalno podrijelo: Takva su pitanja openito nepri-

mjerena, bilo u samim oglasima za posao, bilo tijekom razgovora zaposao.

fizika obiljeja, invalidie: Ako se postavljaju pitanja vezana za

visinu ili teinu, takvi bi uvjeti trebali biti izravno vezani uz obavljanje

posla.

lansvo u sindikau: Nije prihvatljivo da mogui poslodavac/ka pita

kandidata/inju o tome je li lan/ica nekoga sindikata.

Zdravsveno sanje: Ne smije se postavljati.

Spol, seksualna orijenacija, seksualni idenie Ne smije se

postavljati.

7/26/2019 spolna

59/104


trudnoa, namjera planiranja majinsva i zasnivanja obielji,

brani/obieljski saus, i sl.: Ne smije se postavljati.

Druga problemaina podruja: Pitanja o tome ima li kandidat/kan-

didatkinja prijatelje ili rodbinu koji rade za tog poslodavca mogu biti

neprimjerena ukoliko poslodavac daje prednost takvim kandidatima/

injama.

DISKRIMINIRAJUI INtERVJU: Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova se obratila

L.G. s pritubom u kojoj navodi da je dana 6. rujna 2004. godine, kao kandidatkinja za

radno mjesto inenjerke kemije za rad u laboratoriju, bila na razgovoru za posao u trgo-

vakom drutvu C.L. te da je razgovor tom prilikom obavljen ispod svakog dostojanstva

ene. Priopeno joj je kako je jedan od uvjeta koji mora ispunjavati da jednom ili vie

puta godinje mora biti spremna zabavljati rmine partnere od popodne do rane zore

bez obzira to ona, njen mu ili familija mislili, te u pritubi dalje citira gospodina M.,

koji je rekao: u takvim prigodama treba obui suknjicu iju duinu 10 cm iznad koljenaodreuje eca, a jedino eca moe nositi dugu suknju, jer je ipak eca. Nadalje na-

vodi kako se od nje traila garancija da nee raati narednih nekoliko godina u sluaju

da je zaposle, jer da: e ako zatrudni sve zakonski uredno provesti ali je trei dan

kad se vrati na posao eka radna knjiica.

Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e bi trebali zahtijevati da se u odjelima, ko-

misijama, odborima i drugim ijelima za odabir zaposleni budu ravnomjernozasupljeni ene i mukarci. trebali bi pregledai svu dokumenaciju (formu-

lare, obrasce, upitnike) za zapoljavanje i posupak izbora. Takoer, u nekim

poduzeima postoji praksa da i sindikalni/a povjerenik/ca prisusvuje odabiru

novog radnika/ce.

7/26/2019 spolna

60/104


ZABRANJEN ULAZ MAJKAMA! Dvanaestak nezaposlenih s podruja akova i okolice

pozvani su na razgovor za posao prodaje usluga jednog telekomunikacijskog operatera.

Ostali su zgranuti grubim postupkom predstavnika tvrtke prema mladoj majci koja je na

intervju dola s djetetom. Zar ete s djetetom ii i na posao?!, upitao ju je mladi pred-

stavnik poslodavca. Zbunjena ena odgovorila je da ima jo jedno, takoer mlae dijete,

koje je bolesno i ostalo je s bakom pa je starije povela da rastereti stariju enu. Molim vas,

samo izaite!, odgovorio je poslodavac mladoj majci, ne pruivi joj ni ansu za razgovor.

Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e bi redovito trebali pregledavati

rezultate izbora novog radnika/ce jer se jedino praenjem i analizom

spolne strukture novozaposlenih osoba moe saznati postoji li spolna

diskriminacija u vlastitom poduzeu.

MUKARCI NISU OSJEtLJIVI!? Sindikat je saznao kako se jedan mladi prijavio za po-

sao u jednoj organizaciji civilnoga drutva koja se bavila djecom bez roditelja. Taj posao

nije bio izravno vezan uz djecu ve vie uz papire i projekte. Nakon tri kruga testiranja i

razgovora za posao obavijeten je da je uao u ui izbor. Na koncu je iz navedene civilne

organizacije obavijeten kako je izabrana druga osoba za taj posao uz obrazloenje da

e zato to je ena i majka imati vie senzibiliteta i osjeaja za rad s djecom bez roditelja,

iako je na testiranjima imao najbolje rezultate.

NE ODUStAJEM BItI ODGAJAtELJ U VRtIU. Pravobraniteljici za ravnopravnost

spolova obratio se I.G., po struci psiholog, profesor povijesti i pedagogije, koji trenutno

radi na zamjeni u srednjoj koli u R. kao psiholog. Navodi kako je na strunom skupu

Agencije za strukovno obrazovanje kojem je prisustvovao upoznao pravobraniteljicu, i

kako je nakon njenog predavanja jo vri u odluci da ne treba odustajati od javljanja

na natjeaje raspisane za poslove odgajatelja/ice u vrtiu, a koje bi elio raditi. Kako mu

ugovor o radu istie nakon Nove godine, a ima enu i dijete, moli pravobraniteljiinu

preporuku koja bi mu puno znaila u daljnjoj potrazi za zaposlenjem.

7/26/2019 spolna

61/104


UVJEtI ZAPOSLENJA I RADA

Spolna diskriminacija na tritu rada oituje se kroz razdvajanje odreenih radnih

mjesta na tipino muka (automehaniar, voza, portir, taksist) i tipino enska

(teta u vrtiu, uiteljica, medicinska sestra) pri zapoljavanju i izboru odgovara-

juih kandidata/inja, kao i u politici napredovanja na poslu koja se manifestira

kroz spolno neosjetljive kriterije napredovanja (ne potuje se princip jednakihmogunosti za napredovanje za oba spola).

treba obraii panju na pokazatelje, kao to su:

slubeni dokumeni poslodavca koji sadre primjere stereotipnog

poimanja rodnih uloga pravilnici o organizaciji i sistematizaciji

radnih mjesta, pravilnici o plaama i sl. nazivi radnih mjesta spre-

maica, blagajnica, tajnica i sl.,

slubena (rjeenja, pismena, memo dopisi) ili neslubena (sms,e-mail poruke) prepiska u kojoj poslodavac izraava negativni stav

prema osobama odreenog spola npr. rodno neosjetljiv jezik: Ras-

poreuje se Mirna Miji na radno mjesto pravnog savjetnika, umjesto

na radno mjesto pravne savjetnice ili Mole se svi radnici osobito

ene ili Pozivaju se zainteresirane radnice da se jave poslodavcu radi

odlaska u mirovinu uz poticajne mjere ili Poslodavac poziva radnike

na besplatnu rekreaciju nogomet iako je u strukturi zaposlenih

oko 80% ena i sl., krieriji zapoljavanja ili napredovanja koje e oigledno zadovolji-

ti osobe jednog spola, a koji nisu neophodni za uspjeno obavljanje

konkretnog posla.

Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e rebaju prouii sve dokumene u vezi

zapoljavanja i radni odnosa s rodnog aspeka, kako bi mogli inervenirai i

sprijeii daljnju diskriminaciju.

U poduzeima nerijeko posoji i diskriminacija u odnosu na zanimanje (podjelarada zbog koje su mukarci i ene usmjereni na razliite vrste profesionalnih

uloga i zadataka). Tako su npr. sve istaice ene, pa se i njihovo radno mjesto

7/26/2019 spolna

62/104


navodi u enskom rodu, a svi su mukarci domari. Ili, na primjer, tkalja je iskljuivo

ena, a posao voditelja smjene se pie u mukom rodu. U sluaju da se takvi

nazivi zadre, doi e do jo dublje podjele i diskriminacije. No, ako se pogledaju

prosjene plae radnih mjesta koja se u takvim poduzeima navode u enskom

rodu, te onih koja se navode u mukom rodu, zamijetit e se i razlika u plaama

u korist tzv. mukih naziva.

Uvjei zaposlenja su ono to denira sigurnos zaposlenja, razlike u plai inaknadama, radnim zadacima, privilegijama, ocjene radni rezulaa, napre-

dovanje, osposobljavanje, disciplina ili bilo koje drugo podruje zaposlenja.

Nesigurnost i nestabilnost radnog odnosa

Porast privremenog zapoljavanja je svakidanja pojava, a sve vie ena, osobito

one nieg obrazovanja, rade povremeno, privremeno, s niom plaom i bez stvar-ne zatite. Najee se radi o enama, odnosno radnicama koje se ne ulanjuju u

sindika, tako da nemaju niti besplatnu pravnu zatitu u sluaju diskriminacije ili

radnog spora. Sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e bi rebali imai uvid u sve

oblike radni angamana u svojem poduzeu ili usanovi e provjerii koliko su

akvi ugovori o radu diskriminaorni, koliko su plae nie od istih radnih mjesta

u drugoj formi rada i sl.

U Republici Hrvatskoj je vrlo est sluaj zapoljavanja o ugovorima na odreenovrijeme te tako vie od 90% svih novozaposlenih ena ima samo takve ugovo-

re.10Ugovore pak na neodreeno vrijeme imaju najee zaposleni u dravnom

i javnom sektoru ili veim poduzeima, ali s tendencijom opadanja. Umjesto da

se institut rada na odreeno vrijeme koristi kao iznimka za privremene i povre-

mene radove on je postao pravilo. Zakonsko ogranienje rada na odreeno na

ri godine u praksi se vrlo eso zlouporebljava.

10Izvjee o radu za 2011.g. Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova; Podaci HZZ-a za 2011.g.

7/26/2019 spolna

63/104


U suradnji s Pravobranieljicom za ravnopravnos spolova, enske sindikalne

grupe SSSh su (2008) ankeirale 1.123 ene koje imaju sklopljen ugovore o

radu na odreeno vrijeme. Sudbina ena koje rade na odreeno vrijeme je po-

znata: nesigurne i nezatiene, s prosjeno niim plaama, bez prava na zasniva-

nje obitelji, bez mogunosti dobivanja kredita, nerijetko seksualno ucjenjivane,

bez zakonom zajamenih radnih prava.

to kada zdravstveni pregledi nisu dio redovite procedure,ve se radi o diskriminaciji?

Kao jedan od uvjeta za zapoljavanje je zdravsveni pregled na koji se radnike/

ce upuuje radi zahtjeva radnog mjesta u cilju ouvanja i zatite zdravlja radnika.

Pojedini poslodavci/ke svojim radnicima/ama omoguuju zdravstvene preglede

kao dodatne nagrade u vidu plaanja dopunskog zdravstvenog pregleda, a to

predstavlja drutveno odgovorno poslovanje.

Zdravstveni pregledi predstavljaju izravnu diskriminaciju ukoliko se obavljaju bez

izravne veze s radnim odnosom, odnosno radnim mjestom. Najee se svode

na esiranje rudnoe za ene. I u svijetu se sve ee javlja i diskriminatorna

praksa zdravstvenih pregleda s ciljem otkrivanja koliko su potencijalni radnici/e

skloni/e nekim bolestima (diskriminacija temeljem genetskog nasljea).

SVE ENE GINEKOLOGU! U uglednom hrvatskom poduzeu je svim zaposlenicama

stigao sljedei e-mail: Potovane kolegice, lijepo vas molimo da na lijeniki pregled

donesete nalaz ginekologa ne stariji od 3 mjeseca. Dakle, vidljiv primjer diskriminacije,

na koji su odmah reagirali sindikalni/e povjerenici/e i pravnici/e iz poduzea.

7/26/2019 spolna

64/104


tRUDNOA I RODItELJStVO

ene se diskriminira i zbog njihova reproduktivnog statusa majinstva, trudno-

e, namjere raanja, planiranja trudnoe (ukljuujui i medicinski potpomognutu

oplodnju), bolovanja radi odravanja trudnoe, koritenja rodiljnog i roditeljskog

dopusta tako to se trudnice iskljuuju iz zapoljavanja, premjetaju na druga

radna mjesta, savjetuju da odu na bolovanje (zbog komplikacija u trudnoi).

trudnoa i porod vrlo esto su razlozi za diskriminaciju ena. Naime, zakonoda-

vac titi ene za vrijeme trudnoe i majke koje doje. Poslodavcu je zabranjeno

odbiti zaposliti enu koja je trudna, otkazati joj ugovor o radu ili joj ponuditi pro-

mijenjeni ugovor o radu (na njenu tetu). Poslodavac ne smije traiti bilo kakve

podatke o trudnoi radnice, niti to moe traiti druga osoba po uputi poslodavca

(primjerice direktori/ce, poslovoe/tkinje, voditelji/ce).

Ukoliko je trudnica zaposlena na poslovima na kojima je izloena tetnim utje-cajima ili mora obavljati potencijalno tetne radne zadatke za vrijeme trudnoe,

ima pravo zatraiti od poslodavca da je oslobodi tih radnih zadataka. Samo u tom

sluaju poslodavac/ka smije traiti od trudnice potvrdu o trudnoi i zdravstve-

nom stanju i to ne predstavlja diskriminaciju.

Pravo povraka na iso radno mjesoje zajameno l.73. Zakona o radu (Pravo

povratka na prethodne ili odgovarajue poslove nakon proteka rodiljnog, ro-

diteljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s teimsmetnjama u razvoju, te mirovanja radnog odnosa do tree godine ivota djeteta).

7/26/2019 spolna

65/104


KREPANA MAKA: R.K. je podnijela pritubu u kojoj navodi, uz ostalo, da je predsjed-nik Uprave trgovakog drutva Z. vrijeao i poniavao zbog njene trudnoe govorei

joj: Vue se kao krepana maka po duanu, kaj nisi znala rei da si tr

Documents

spolna