SPONZORIRANJE DOGAAJA SEMINARSKI RAD

Opatija, oujak 2011

SADRAJ

UVOD .......................................................................................................................................1 1. DOGAAJ............................................................................................................................2 1.1 Planiranje dogaaja.........................................................................................................3 1.2.Marketing dogaaja.........................................................................................................5 2. SPONZORSTVO...................................................................................................................7 2.1 Razlozi za sponzoriranje.................................................................................................8 2.2 Ugovor o sponzorstvu.....................................................................................................9 3. PANCIRFEST ..................................................................................................................13 ZAKLJUAK .........................................................................................................................18 LITERATURA........................................................................................................................19 POPIS TABLICA....................................................................................................................20

I

UVOD U dananjem svijetu veina kulturnih, sportskih, ali i ostalih dogaaja ne bi se uspjeli odrati da ne postoje sponzori jer su zapravo oni ti koji daju novac koji je upravo temelj zaetka ali i odravanja odreenih dogaaja. Cilj svakog sponzora je da uloi odreeni novac, te kao protuuslugu dobije reklamu, stvori odreeni brand. Poznato je da su upravo veliki svjetski kupovi, te sportski dogaaji poput formule jedan najpoznatiji sponzorirani dogaaji. Sponzorstvo je oblik marketinga gdje sponzor (pokrovitelj) doprinosi ili snosi troak postavljanja manifestacije ili troak nastupa sudionika na uglednoj manifestaciji ili troak pojedinanog sudionika ili grupe temeljem periodinoga ugovora u zamjenu za ustupanje marketinkih i promotivnih prava od strane sponzorirane stranke. Svrha seminarskog rada je definirati pojam sponzoriranja, sponzoriranja dogaaja te ujedno dati primjer sponzoriranja odreenog kulturnog dogaaja. Pri formuliranju i prezentiranju rezultata istraivanja u seminarskom radu koristiti e se u odgovarajuim kombinacijama brojne znanstvene metode od kojih se navode ona najznaajnije i najuestalije: metoda deskripcije, metoda komparacije, te metoda analize. Seminarski rad sastoji se od tri sadrajne cjeline, koje se meusobno nadovezuju i nadopunjuju. Svaki je dio detaljno obraen sa svrhom da objasni itatelju toan znaaj sponzoriranja, sponzoriranja dogaaja, te da primjer na praktinom obliku. U uvodnom dijelu donosi se svrha i cilj seminarskog rada, znanstvene metode i kratak sadraj rada. U prvom poglavlju pojmovno je definiran dogaaj, oblici dogaaja i njegova vanost. Drugo poglavlje seminarskog rada obuhvaa definiranje sponzorstva, sponzoriranja dogaaja te prikazuje nam ugovor o sponzorstvu, dok se tree poglavlje odnosi na praktini primjer dogaaja pancirfest.

1

1. DOGAAJ Dogaaji predstavljaju privremena dogaanja, koja mogu biti planirana i neplanirana. Oni su ogranienog trajanja, a planirani dogaaji su uglavnom utvreni. Marketing problem je vezan za prirodu proizvoda samog dogaaja. Dokazano je da u svim zabavama i medijima postoje 4 naina za stjecanje dohotka: prodajni pristup, prodajna pretplata,

prodajni pristup posjetiocima i prodaja proizvoda direktno. Termin festival koji se koristi ve stotinama godina mogao je obuhvatiti bezbroj dogaaja. Festival je tradicionalno predstavljao vrijeme relaksacije i oporavka, koga je esto pratio period tekog fizikog rada u toku etve. Izlobe i trgovinske priredbe pojavljuju se dosta davno. Tako su proizvoai i trgovci prije biblijskih vremena izlagali svoje robe na sajmovima. Spektakularni rast broja i raznolikost planiranih dogaaja utjecao je na poveanje novih poslovnih mogunosti, karijera, turistikih posljedica i profesionalizma. Upravljanje dogaajima je postao poznat kao posebno polje izuavanja u velikom broju obrazovnih institucija. Mullins je identificirao kvalitete koje moraju imati uspjeni menaeri u odnosu na neuspjene. Tu spadaju: osnovna znanja i informacije,

specijalne vjetine i atributi i mega kvalitete. Kada se radi o vrsti profesionalaca koji su neophodni za izvravanje uspjenih dogaaja, istiu se menaderi festivala, menaderi dogaaja, konzultanti i poduzetnici. Prema Getzu dogaaji su prolazni i svaki od njih posebno usklauje svoje trajanje, postavljanje, menament i ljude. On ih djeli najprije na specijalne dogaaje, hallmark dogaaje i mega dogaaje. Dogaaji se esto karakteriziraju prema njihovoj veliini i obujmu. Mega dogaaji prestavljaju one dogaaje koji proizvode vrlo velike nivoe turizma, medijskog pokrivanja, prestia ili ekonomski uticaj za domau zajednicu ili destinaciju. Oni ukljuuju Olimpijske igre, FIFA Word Cup i svijetske izlobe. Rooney istie da mega sportski dogaaji imaju zajednike karakteristike, koje se ogledaju u :

optereenosti tradicijom,2

imaju dubok istorijski znaaj, razvili su mistiku, koriste se medijskim preoptereenjem, sportski dogaaji su komplementarni sa drugim dogaajima,

neki su povezani sa posebnim mjestima.Dogaaj moe biti oznaka njegove destinacije, objekta ili organizacije. Delpy, Graham i Goldblat istiu da su hallmark sportski dogaaji oni koji obiljeavaju znaajne povijesne datume. Najbolji primjer takvog dogaaja prestavlja Wimbeldon turnir, koji ima meunarodni znaaj. Takvi dogaaji imaju poseban znaaj u smislu tradicije, atraktivnosti, imia ili publiciteta, koji omoguavaju domainu, zajednici ili destinaciji ostvarenje konkurentske prednosti. Glavni dogaaji po svom obujmu i medijskom interesu su sposobni da privuku znaajan broj posjetioca, veu medijsku pokrivenost i stvore znaajnu ekonomsku korist. Izraz special events je napravljen za opisivanje specifinih rituala, prezentacija, performansi ili slavlja koji su svjesno planirani i stvoreni za obiljeavanje specijalnih dogaaja. Specijalni dogaaji mogu obuhvatiti nacionalne praznike, znaajna civilna dogaanja, glavne sportske utakmice i dr. Prema Getzu za definiranje specijalnih dogaaja potrebne su dve definicije: specijalni dogaaj se dogaa jednom ili u rijetkim sluajevima, za potroaa ili gosta specijalni dogaaj je mogunost za dokolicu, socijalni ili kulturni doivljaj izvan normalnih izbora. 1.1 Planiranje dogaaja Za svaki dogaaj, bio on zabavnog, kulturnog ili poslovnog karaktera potrebna je kvalitetna organizacija i dobar plan. Na ovaj nain bi se moglo olakati organiziranje nekog poslovnog dogaaja. Jedan od najveih faktora koji utjee na uspjeh organizacije poslovnog eventa je iskustvo steeno na prijanjim angamanima. Postoje neke stvari koje se mogu nauiti samo kroz iskustvo. To je upravo razlog zato neke organizacije radije angairaju poduzea koja se bave event managementom, kako bi zagarantirali uspjean i bezbrian poslovni dogaaj.1 ak i ako poslovni event traje samo dan ili dva, potrebne su opsene pripreme prije samog dogaaja. Sve aktivnosti bi se trebale unaprijed isplanirati, svi sudionici bi trebali potvrditi svoj dolazak, a prostorije i opremu treba unaprijed pripremiti. Naravno, uvijek se preporua vie vremena za planiranje dogaaja, tako da vas ni jedna situacija ne bi ulovila nespremnima.Kotler, P. (2001) Upravljanje Marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i Kontrola (9. izdanje), Mate, Zagreb, 76str.1

3

Zbog budeta i vremenskih rokova, mnogi se eventi organiziraju u brzini zbog kratkog perioda odravanja, bez vremena za odmor ili rekreaciju. Zbog toga se event pretvara u stresni doivljaj, umjesto ugodnog vikenda. Ovo ponitava svrhu odravanja poslovnog eventa, a to u prijevodu znai da se pretvara u bacanje novca. Uvijek je dobro angairati dobrog animatora za uspjean i ugodan event. Uistinu, dobar animator posjeduje potrebne vjetine za aktiviranje svih sudionika i njihovo sudjelovanje u pripremljenim aktivnostima. Njegove komunikacijske vjetine i znanja vezana za team building pomoi e da se ostvari svrha poslovnog susreta. Pronalaenje mjesta odravanja poslovnog dogaaja moe biti naporan zadatak. Ulaganje vremena i resursa potrebnih da se organizira event mogu se pokazati izazovnim, osobito ako sve treba organizirati unutar odreenih rokova. Unajmljivanjem usluga firmi koje se bave event managementom, poduzeu se moe jamiti da e poslovni dogaaj biti dobro organiziran, tako da oni mogu usmjeriti svoje vrijeme i energiju na druge aspekte poslovanja. Dobra stvar jest da je trite profesionalnog organiziranja konferencija i poslovnih dogaaja postalo prilino konkurentno. To znai da se moe izabrati izmeu vie poduzea, od kojih e veina moi ponuditi uslugu u cijelosti prilagoenu individualcu. Hoteli i vlasnici konferencijskih dvorana najee besplatno pruaju uslugu organizacije. Ovo e vremena i novaca, kad je u pitanju organizacija poslovnog eventa. Bez obzira koliko e gostiju prisustvovati dogaaju, kakva oprema je potrebna, te kako izgleda vremenski raspored svega, ovakva usluna poduzea imaju potrebnu strunost i kontakte koji e pomoi u ostvarenju specifinih zahtjeva. Pa ipak, bitno je raspitati se kod nekoliko razliitih poduzea za event management, koji prate to se deava na tritu i imaju odreenu reputaciju. Najbolji organizatori poslovnih dogaaja e moi ponuditi lokaciju, pregovaranje sa dobavljaima i rezervaciju usluga koje su potrebne i to ne samo na domaim ve i na meunarodnim lokacijama. Jo jedna prednost koritenja poduzea za event management jest da se kroz cijelu pripremu kontaktira samo sa jednom osobom i jednim poduzeem. Ovo e olakati mnoge probleme sa kojima bi se mogli susresti u procesu organizacije poslovnog dogaaja.2 utedjeti

ena.hr20.03.2011.

2

http://zena.hr/clanak/marketing/event_management_-_organizacija_poslovnih_dogadaja/273,

4

1.2.Marketing dogaaja Kada su u pitanju profitni marketari, marketing se definira kao razmjena neke vrijednosti za neto to je vama potrebno; stoga marketing predstavlja razmjenu roba i usluga za vrijednost. Neprofltne institucije definiraju marketing kao proces koji je dizajniran da proizvede dobrovoljnu razmjenu vrijednosti izmeu neprofltne organizacije i njenog ciljnog trita, kao to je transfer donacija u razmjenu za socijalne potrebe. Definiranje marketinga podrazumijeva i definiranje spiska zadataka koji trebaju biti izvreni tako da organizacija moe donijeti inteligentne odluke o ispravnoj marketing strategiji i nosiocu. Nosioci su segmentiranje, targetiranje i pozicioniranje. U sluaju sportskog dogaaja pokreta predstavlja program prikupljanja fondova pomou specijalnog dogaaja. Kada se radi o sportskom dogaaju ili nekom drugom specijalnom dogadaju neophodno je imati kljune koncepte za kreiranje marketing plana i to: 1. identifikacija, 2. izvjetaj, 3. programi agencije. Postoji osam podruja na koje se marketing menaderi dogaaji moraju fokusirati i to: 1. prodaja korporativnog sponzorstva; 2. advertising napori 3.aktivnosti odnosa sa javnou; 4. ugostiteljstvo; 5. prodaja ulaznica; 6. televizijski prijenosi; 7. licenciranje i prodaja robe; 8. pregovaranje I prikupljanje priloga-. Svaki od navedenih podruja su usko povezani, to zahtijeva od menadera dogaaja da koristi integriran marketing pristup, koji zahtijeva dugorono strateko planiranje na konzistentan nain.3

3

Philip Kotler, Kevin Lane Keller: Upravljanje marketingom,2008. 12. Izdanje, 58-59

5

6

2. SPONZORSTVO Sponzorstvo je oblik marketinga gdje sponzor (pokrovitelj) doprinosi ili snosi troak postavljanja manifestacije ili troak nastupa sudionika na uglednoj manifestaciji ili troak pojedinanog sudionika ili grupe temeljem periodinoga ugovora u zamjenu za ustupanje marketinkih i promotivnih prava od strane sponzorirane stranke. Svaki oblik javne ili privatne suradnje u odnosu na bilo koji dogaaj, aktivnost ili osobu s ciljem postizanja izravnih ili neizravnih uinaka od promidbe proizvoda.4Za uzvrat sponzor ima pravo na promidbu (reklamu) vlastite tvrtke ili proizvoda, kao primjerice: navonenje imena sponzora u oglasima, na reklamnim panoima na priredbama, na sportskim dresovima, u pisanim materijalima, u knjigama i zbornicima radova i sl.Svrha sponzorstva je stvoriti pozitivnu sliku tvrtke o kvaliteti poizvoda, usluga koje se nude. Iako ponekad tako izgleda u praksi, sponzorstvo nikako ne predstavlja samo financijsku injekciju, bez jasnog i mjerljivog cilja, upuenu odabranoj osobi ili dogaaju. Sponzorstvo kvalitetnih projekata i dogaaja daje pozitivne efekte u imidu poduzea ili marke, a trebalo bi biti u uskoj vezi s funkcijom istraivanja trita, marketinkom strategijom i marketinkom komunikacijom. Za uspjeh sponzorstva, od sponzora ne treba oekivati da spasi nezanimljiv dogaaj, a uspjeh dogaaja ne smije ovisiti samo o sponzorima. Uspjeno sponzorstvo je ono u kojem svi sponzor, sponzorirani dogaaj, mediji, publika, javnost, potroai, mogu jedni bez drugih. Ipak, sponzor i sponzorirani se odluuju na suradnju, jer kroz takvo partnerstvo ostvaruju bolje komunikacijske i poslovne rezultate.5 Za uspjeh sponzorstva bitno je i da poduzee putem medija komunicira tu povezanost, odnosno predstavi se kao sponzor dogaaja. Tako je u povijesti zabiljeeno da je u Formuli 1, kao najviem rangu jednosjeda u utrkama motornih vozila, 1968. godine Lotus stavio logotip Imperial Tobacca na vozilo i tako uveo sponzorstvo u taj sport. Za poduzee je bitno da sponzorira uspjene osobe i dogaaje. Uspjeni ljudi privlae uspjena poduzea i tu se raa suradnja koja koristi i jednoj i drugoj strani.6 Sponzorstvo je jedan od najeih izvora financiranja raznih dogaanja. U nekim sluajevima sponzori e rado dati novanu potporu nekim dogaanjima jer e time poveati vlastitu prepoznatljivost i prodaju. Druga mogunost je da sponzor daje vrijednost u naturi , odnosno besplatna dobra i usluge, takoer oekujui da e mu to do kraja donesti korist. Neki sponzori koriste dogaaje za promidbu novog proizvoda, pa je u tome sluaju cjelo dogaanje4 5

Sponzor. Hr : http://www.sponzor.com.hr/sponzorstvo/ 15.3.2011. Bruce E. Skinner, Vladimir Rukavina, Event sponsorship, 2002. 18. str 6 Poslovni.hr: http://www.poslovniforum.hr/besplatni-hosting/sponzor-sponzoriranje.asp 22.03.2011.

7

usredotoeno na stvaranje svjesti i vjernosti potroaa proizvodu,. U osnovi sponzor se identificira s dogaanjem, najee koritenjem imena ili logotipa, te oekuje povrat na svoju investiciju. Stoga je nakon dogaanja nuno ocjeniti profil sponzora i prodaju, kao i druge ciljeve sponzorstva, kako bismo bili sigurni da je sponzorstvo bilo uspjeno i da e se sponzorov odnos s dogaajem nastaviti.7 KORISTI SPONZORSTVA Moe li ukljuenost sponzora stvoriti neke koristi za organizaciju, u smislu prepoznatljivosti i prodaje? Koje su ostale koristi? Koliko su trokovi? KOLIKO DUGO E POVEZANOST TRAJATI Jeli mogue izgraditi dugoronu vezu sa sponzorstvom? Moe li se postii sporazum o , petogodinjem sponzorstvu? KOLIKO E SPONZOR BITI ISTICAN NA DOGAANJU Hoe li na svima oglasima biti logotip sponzora? Hoe li sponzor imati pravo proglaenja pobjednika? Hoe li sponzor biti spomenut prilikom podjele nagrade?8 2.1 Razlozi za sponzoriranje Mnogobrojni su razlozi za organiziranje sponzorstva, a poduzea se odluuju na sponzoriranje radi ostvarivanja 5 vanih ciljeva u poslovanju poduzea: 1. Kreiranje imida u javnosti i oblikovanje stavova potroaa: Unaprijediti imid poduzea u oima ciljne skupine nije jednostavan zadatak. Sponzoriranje moe utjecati na oblikovanje stavova potroaa i kreiranje pozitivne reakcije. Coca Cola, primjerice, uvijek uspijeva pronai kvalitetne dogaaje koje redovito sponzorira i time pozitivno utjee na miljenje potroaa. 2. Unapreenje prodaje: Sponzorstvo moe biti izuzetno korisno za unapreenje prodaje. U praksi se posebno pokazalo uinkovito kod proizvoaa hrane i pia koji koriste sponzorstvo za darivanje potroaa razliitim uzorcima, a samim tim i za poveanje prodaje. 3. Kreiranje publiciteta: Svaki sponzor trai dodatni publicitet u medijima. Pozitivan publicitet omoguava poduzeu primjeenost u medijima, a veina medija naglaavaju sponzore i dodatnim fotografijama ili logotipom. Takva vrsta oglasnog prostora se esto ne moe zakupiti7

Lynn Van Der Wagen, Brenda L. Carlos ; Event management, Upravljanje dogaajima, Mate Zagreb 2008, Lynn Van Der Wagen, Brenda L. Carlos ; Ibidem , str 76

str 758

8

sukladno cjeniku medija pa iz tog razloga ima i veu vrijednost od klasinog oglasa. Sponzorstvo, osim kreiranja upoznatosti s ponudom poduzea, ima za cilj povezivanje vrijednosti sponzoriranog dogaaja s markom proizvoda. 4. Diferenciranje od konkurencije: Sponzoriranje dogaaja, posebice ako je rije o ekskluzivnom sponzoru je uinkovit nain za diferencijaciju od konkurencije. Poduzea na taj nain mogu izbjei esto zaguenje u medijima masovne komunikacije i tako osigurati vei stupanj panje i interesa. 5. Stvaranje statusa lana zajednice i uspostavljanje dobrih odnosa s poslovnom javnou i potroaima: Sponzoriranje posebnih dogaaja stvara osjeaj da se poduzee brine o iroj zajednici, a ne samo o vlastitoj zaradi. Sponzoriranje razliitih dogaaja moe se definirati kao oblik promocije marke ili poduzea preko sportskog, kulturnog, drutvenog, glazbenog ili nekog drugog dogaaja za kojeg publika pokazuje posebno zanimanje. Razlikuje se od ostalih oblika marketinke komunikacije, a postie efikasnije komunikacijske ciljeve, jer publiku dosee u oputenom i dobrom raspoloenju. 2.2 Ugovor o sponzorstvu Sponzorstvo je nain pomou kojeg tvrtku njezine proizvode ili usluge pribliava potroaima, kupcima. Sponzor je osoba (pravna ili fizika) koja daje novana ili druga sredstva (dobra, usluge) za odravanje odrenenih javnih priredbi (umjetnikih, kulturnih, zabavnih, portskih) ili potporu nekim institucijama, udrugama, drutvima (kazalita, portski klubovi) ili potporu odrenenim akcijama i projektima (festivali, turniri, knjige) ili potporu poznatim osobama (portaima, pjevaima).Primatelj novanih sredstava izdaje sponzoru raun za reklamiranje. Ako je primatelj osoba koja nije obveznik PDV-a, takoner izdaje raun i poziva se na odredbu Zakona o porezu na dodanu vrijednost prema kojoj PDV nije zaraunat. Ako se sponzorstvo obavlja u stvarima ili uslugama, sponzor za isporuku ispostavlja raun (kao da se radi o prodaji). S druge strane, sponzor od primatelja dobiva raun za izvrenu uslugu promidbe.Dakle, radi se o dvije isporuke za koje je vri prijeboj (kompezacija). Kod sponzorstva potrebno je sastaviti ugovor o sponzorstvu kako bi se utvrdila prava i obveze ugovornih strana. U nastavku daje se ogledni model ugovora o sponzorstvu, gdje jedno poduzee financijski sudjeluje u odravanju festivala zabavne glazbe koji organizira drugo poduzee. Za uzvrat, organizator osigurava sponzoru promidbu tijekom najave i odravanja 9

festivala. Prikazani model ugovora o sponzorstvu slui kao instruktivni vodi za tu vrst poslovnog odnosa, a koji korisnik urenuje prema svojim konkretnim potrebama.9

UGOVOR O SPONZORSTVU Predmet ugovora lanak 1. Ovim se ugovorom ureuju meusobni odnosi, prava i obveze Sponzora i Organizatora u izvrenju predmetnog sponzorstva. Sadraj sponzorstva lanak 2. Organizator organizira festival zabavne glazbe, koji e se odrati u ______________ od ________________ do ________________ (mjesto) (datum: dan, mjesec i godina) (datum: dan, mjesec i godina) i ima iskljuivo pravo sklapati ugovore o sponzoriranju, kojima se osiguravaju novana sredstva potrebna za odravanje festivala. lanak 3. Sponzor sklapanjem ovog ugovora ostvaruje pravo na sve propagandne aktivnosti koje su u vezi s festivalom iz prethodnog lanka. Cijena lanak 4. Cijena sponzorstva koje je predmet ovog ugovora utvrena je u iznosu od ______________ kn (slovima: ___________________ kuna). (iznos u brojkama)

9

Pdf format, poslovni savjetnik. Com: http://www.poslovni-savjetnik.com/sites/default/files/PS%2020 %2047%20zadnje.pdf 7.3.2011

21,%20str%2042%20do

10

U cijenu iz prethodnog stavka uraunan je propisani porez na dodanu vrijednost. Trokove oblikovanja i izrade naziva i logotipa Sponzora u pisanim materijalima i reklamnim panoima snosi Organizator. Obveze Organizatora lanak 5. Organizator e omoguiti Sponzoru obavljanje sljedeih propagandnih aktivnosti: - navoenje naziva Sponzora i njegova logotipa u svim najavnim materijalima i TV-emisijama; - navoenje naziva Sponzora i njegova logotipa u svim pisanim materijalima koji se tiskaju i distribuiraju za vrijeme i poslije trajanja festivala, te na odgovarajuim panoima za vrijeme odravanja festivala; - ______________________________________________; - ______________________________________________; - ______________________________________________. lanak 6 Ovim ugovorom Organizator jami Sponzoru ekskluzivnost, to znai da nee sklapati istovrsne ugovore s nekim drugim pravnim ili fizikim osobama koje proizvode odnosno prodaju kancelarijski namjetaj. lanak 7. Organizator e osigurati Sponzoru po _____ primjeraka svakog (broj) pisanog materijala gdje se spominje njegov naziv i logotip, te _____karata za sudjelovanje na festivalu. (broj) Obveze Sponzora lanak 8. Sponzor e cijenu utvrenu u lanku 4. ovog ugovora platiti na osnovi ispostavljenih rauna Organizatora na njegov iro raun, i to: - iznos u visini od ___________ kn (slovima: ______________ kuna) (iznos u brojkama) (iznos u slovima) u roku 15 dana od stupanja na snagu ovog ugovora;

11

- iznos u visini od ___________ kn (slovima: ______________ kuna) (iznos u brojkama) (iznos u slovima) 3 dana nakon odravanja festivala, odnosno najkasnije do _________. (datum: dan, mjesec i godina) Organizator e u svojim raunima teretiti Sponzora za propisani porez na dodanu vrijednost , koji je Sponzor duan platiti u skladu s utanaenjem iz lanka 4. stavak 2. ovog ugovora. lanak 9. Sponzor se obvezuje dostaviti Organizatoru uzorak logotipa u originalnim bojama, svoj propagandni tekst i druge potrebne podatke u roku od _____ dana nakon (broj) stupanja na snagu ovog ugovora. Zavrne odredbe lanak 10. Ugovor stupa na snagu s danom njegova potpisivanja. lanak 11. Na sve odnose koji ovim ugovorom nisu ureeni primjenjivat e se odredbe propisa Republike Hrvatske. lanak 12. Ugovorne strane sklapaju ovaj ugovor u dobroj vjeri i nastojat e eventualne sporove rjeavati sporazumno, a ako u tome ne uspiju ugovaraju nadlenost suda u ___________________. lanak 13. Ovaj ugovor sklopljen je u _____ (slovima: _______________) istovjetna primjerka od kojih svaka ugovorna strana zadrava po _____ (slovima: _______________) primjerka. lanak 14. Ugovorne strane kao znak prihvaanja vlastoruno potpisuju ovaj ugovor. Sponzor Organizator ________________ ____________________ (vlastoruni potpis) (vlastoruni potpis) M.P M.P

12

3. PANCIRFEST pancirfest je poznati varadinski Festival dobrih emocija. Ove godine od 19.8 do 28.08 odrat e se 13 zaredom festival gdje e Varadin, njegove ulice, trgovi i palae a ponajvie sami Varadinci najvie pridonijeti njegovom ostvarenju. Njihova otvorenost, gostoprimstvo, duh, veselje, znatielja i stras neizostavan su dio ovog festivala. Varadin je grad koji je kandidiran za Listu svjetske kulturne batine UNESCO, a svoju turistiku sadanjost i budunost temelji na: ouvanoj arhitekturi europskog povijesnog sredita i intimnosti starogradske jezgre, varadinskoj cehovskoj prolosti, glazbenoj tradiciji koja se reflektira u moderno vrijeme proizvodeiautentine novine, ekskluzivnosti interpretacije injenice da je Varadin u 18. stoljeu bio hrvatska te obiajima i navadama graanskoga ivota u Varadinu

metropola,

S ponosom Varadinci njeguju svoj nain ivota (way of life) te duh svojega grada vrlo rado i vrlo uspjeno prezentiraju posjetiteljima. Upravo zato Turistika zajednica grada kroz organizaciju razliitih dogaaja (eventa) oivljava svoju turistiku ponudu. Primjerice, subotom od travnja do listopada ugodnom etnjom varadinskom starogradskom jezgrom posjetitelji mogu razgledati Trg tradicijskih obrta, te se ukljuiti u zanimljive radionice izrade tradicijskih predmeta, posjetiti varadinske radionice keramike i atelje varadinskih slikara i skulptora, uivati u malim lutkarskim predstavama, plesovima i glazbi uz gastronomske uitke varadinskih restorana. Trg tradicijskih obrta oivljavanje cehovske prolosti Varadina -prezentacije i demonstracije izrade tradicijskih predmeta lonar, tkalja, kova... posjetitelji se mogu okuati u radu na lonarskom kolu uz strunu pomo varadinskog lonara ili npr. izraditi vlastiti varadinski medaljon kod kovaa. Izrada autentinih suvenira-Varadinski putni list, Varadinski medaljon, te ostali suveniri Trga tradicijskih obrta s aplikacijom povijesno prepoznatljivih varadinskih motiva.10 Za pancirfest se govori da su to u biti ljudi koji ive u gradu. Varadinci su vrijeme poeli mjeritito na prije, poslije i za vrijeme festivala. Nerijetko posjetitelji govore da festival odlikuje

10

pancirfest.hr: http://www.spancirfest.com/hr/, 18.03.2011.

13

duhom koji se stvara proimanjem Varadinaca i festivala, a to osjea svaki posjetitelj, te se zbog toga i ponovno vraa. U nastavku, u tablici e se prikazati SWOT analiza samog pancirfesta, te e se definirati njegove, snage, slabosti, prilike i prijetnje (ogranienja).

Table 1. SWOT analiza: SNAGE prometna dostupnost blizina europskih i hrvatskih urbanih centara bogatstvo povijesnih, kulturnih i prirodnih atrakcija razvijena infrastruktura postojanje tradicije turizma ekoloki zdrava sredina PRILIKE stvaranje Varadinske upanije kao turistike destinacije suradnja sa drugim turistikim regijama povijesna povezanost orijentacija odreenom tipu turista: razvoj selektivnih oblika turizma poboljanje turistike ponude dodatnim sadrajima Izvor: kreacija autora Ciljevi organiziranja pancirfesta su sljedei: 1.uvanje tradicije graanske kulture 2.uvanje i promocija kulture rada (tradicionalni obrti i suvremenostvaralatvo) 3.Komunikacija i druenje 4.Multikulturalniprogrami otvorenost grada 5.Programi za sve uzraste 6.Promocija grada Varadina SLABOSTI slabo definirana turistika ponuda nedostatak zabavnih sadraja slabi marketing i promocija nedovoljni smjetajni kapaciteti nerazvijeni smjetajni, ugostiteljski i trgovaki sektor

PRIJETNJE (OGRANIENJA) slaba suradnja izmeu subjekata turistike ponude ograniavajua zakonska osnova za razvoj turizma na seoskim domainstvima konkurencija Slovenije, Maarske i Austrije limitirani izvori financiranja razvoja

14

Zanimljivost Festivala iz godine u godinu pokuava se odrati na nain da se za posjetitelje razliite dobi i ukusa, programi pomno biraju i ugoavaju, imajui u vidu ostvarivanje prave mjere izmeu eljenog i mogueg. Moda upravo zato takva briga pretvara ovaj Festival u jedan od najsjajnijih i, to je jo vanije, najveselijih gradova u Europi. U nastavku se prikazuje statistika samog Festivala u zadnje 2 godine:

Table 2: statistika pancirfest-a 2009.-2010. pancirfest 2009. godine 150.000 posjetitelja 1.400 izvoaa iz 14 zemalja umjetnici iz 12 zemalja 190 programa, 209 sati programa 140 izlagaa 2.850 m2 ugostiteljskog prostora preko 8 m2 povrine objavljenih tekstova i fotografija u tiskanim medijima 17 sati televizijskog programa i 25 sati radijskoga programa Preko 100.000 posjeta www.spancirfest.com 6 predstava u sklopu Komedija festa, 7 predstava Hlapec festa i 8 predstava ulinih lutkarskih kazalita 30 programa ulinih performansa u sklopu PAN ulica festa pancirfest 2010. godine Izvoai iz 15 zemalja (Europa i Argentina) 230 programa u trajanju od 255 sati 145 izlagaa 2.900 m2 ugostiteljskog prostora 6 predstava u sklopu Komedija festa, 8 predstava Hlapec festa i 8 predstava ulinih lutkarskih kazalita 38 programa ulinih performansa u sklopu PAN ulica festa 4 pozornice: Stari grad, Staniev trg, Korzo i dvorite upanijske dvorane 9 ulica: Gundulieva, Kukuljevieva (do enoine), Uska, Bakaeva, Kranjevieva, Gajeva, Padoveva, Urulinska, kolska 5 trgova: Trg Slobode, Franjevaki trg, Trg bana Jelaia, Trg M. Stania, Trg kralja Tomislava 3 opkopa oko bedema Starog grada Izvoai iz 13 europskih zemalja 48 koncerata (Stari grad - 17, Staniev trg - 11, Korzo - 11, ulina glazba - 9) 6 predstava u sklopu Komedija festa 8 predstava Hlapec festa 8 predstava ulinih lutkarskih kazalita 26 programa ulinih performansa u sklopu PAN ulica festa 6 kreativnih radionica

Izvor: kreacija autora Svake godine poveava se broj posjetitelja ali raste obujam i sadraj samog Festivala. Interes ali i dobar nain za predstavljanje i promoviranje uvidjeli su brojnim sponzori. 15

Poslovni sustav VINDIJA 2010. godine nastavila je uspjenu suradnju sa pancirfestom, najveom i najposjeenijom kulturnozabavnom manifestacijom sjeverozapadne Hrvatske, kojoj je ovo bilo ve 12. izdanje. Vindija je na prologodinjem pancirfestu predstavila i ponudila dio bogatog asortimana koji broji vie od tisuu mlijenih, mesnih i pekarskih proizvoda. Osim svoje kvalitetne i bogate proizvodne ponude, VINDIJA je bila ponosno najavila i predstavila popularni VINDILAND, zemlju mate, igre i veselja, gdje su djeca mogla uivati u brojnim iznenaenjima koja su pripremljena iskljuivo za njih.11 Za 2011 godinu uz standardne programe bogate raznim dogaajima, razigrane maliane doekati tajanstvena zemlja 'z bregov u kojoj e uz pomo iskusnog tima voditelja i animatora moi otkriti zato je ova namirnica toliko vana u ljudskoj prehrani. Vrhunac mlijenog puta i slavljenja bijele arolije predstavlja Milk night, Vindijina bijela no u kojoj e putem glazbeno-scenskog spektakla jo jednom biti ispriana vjena pria o mlijeku, simbolu ivota, plodnosti i zdravlja. Brojna dogaanja, atraktivni programi i pregrt ukusnih proizvoda jame jo jedan nezaboravan pancirfest pod okriljem generalnog sponzorstva najvee hrvatske prehrambene industrije. T-Com, kao vodei davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, kroz svoje sponzorske projekte ve estu godinu za redom sudjeluje u organizaciji kapitalnih kulturnih manifestacija irom zemlje. T-com rado potpomae varadinski Festival dobrih emocija pancirfest - koji u ljetno doba uspije privui posjetitelje iz itave Hrvatske. Njihovo miljenje je da je Festival izvrstan primjer drugim gospodarstvenicima, te da je vrijedno i potrebno ulagati u hrvatsku kulturu, umjetnost i turizam te na taj nain kao kompanija pridonijeti njihovoj to veoj posjeenosti. AutoZubak Varadin je ve tradicionalno, 7. godinu za redom ponosan sponzor festivala pancirfest u Varadinu. 2010. godine AutoZubak pripremio je za pancirere posebno iznenaenje, a to je nagradna igra pod nazivom Dobre emocije pancirfesta uz AutoZubak u kojoj je glavna nagrada nova koda Fabia Simply. Svaki posjetitelj pancirfesta mogao je za 10 kuna kupiti zanimljivu pancirfest lopticu uz koju je dobio nagradnoj igri. kupon za sudjelovanje u

11

Trai.hr: http://www.trazi.hr/vijest/vindija-na-spancirfestu-slavi-50-rodendan/68402, 15.03.2011.

16

Bistra je prirodna izvorska voda iz sjeverozapadne Hrvatske koja se puni na izvoru Topliica u Gotalovcu, podno planine Ivanice. Bistra s ponosom podrava pancirfest, festival ulinih etaa koji iz godine u godinu postaje sve vaniji kulturno-zabavni dogaaj i hvalevrijedan ljetni nacionalni kulturni projekt koji okuplja umjetnike iz Hrvatske i svih krajeva svijeta. Razlog tomu je to Bistra i pancirfest promiu iste vrijednosti, a to su poticanje lokalnoga turizma koje ukljuuje njegovanje kulturnih i tradicijskih vrijednosti Varadina i sjeverozapadne Hrvatske. pancirfest je i festival dobrih emocija koji okuplja umjetnike i ljude dobre volje iz cijeloga svijeta, a optimizam i druenje popraeno poticanjem kulturnih sadraja temeljne su vrijednosti koje podupire i Coca-Cola, koja na svjetskoj razini podrava projekte ouvanja tradicije, kulture i batine lokalnih zajednica te turistike sadraje na temeljima odrivoga razvoja. Bistra je s Gradom Varadinom ostvarila suradnju i u okviru svojega nacionalnog projekta Bistra i bicikl, u okviru kojega je grad dobio svoju biciklistiku kartu i biciklistika parkiralita, a organizirana je i biciklijada. Budet festivala premauje svotu od 300.000 eura. Turistika zajednica ostvaruje kroz sponzorske ugovora financijska sredstva koja pokrivaju 85% trokova organizacije, cca 200.000 eura. Oko 15% sredstava ostvaruje se iz budeta Grada Varadina, vlastitih sredstava i simboline potpore Hrvatske turistike zajednice. Medijska sponzorstva procjenjena su na cca. 100.000 eura.

17

ZAKLJUAK Sve vie kulturnih manifestacija polovicu svog budeta, koji u prosjeku iznosi oko dva miljuna kuna, popuni sredstvima od sponzorstva i donacija, dok udio novca poreznih obveznika vidljivo opada. Najvee hrvatske tvrtke godinama provode natjeaje za sponzorstva, meu kojima su i ona kulturna. Posljednih nekoliko godina u Hrvatskoj se osnauje razvoj korporativne kulture sponzoriranja kulture. Najvidljivije je to na primjeru razliitih kulturnih festivala koji dominiraju hrvatskim kulturnim prostorom u ljetnim mjesecima. Sponzorstvo je uvijek nada u dobrobit.Kao komercijalni aranman,ono donosi korist i jednoj i drugoj strani.To je poslovni odnos prema akteru,projektu,priredbi,ustanovi u kojoj se uspostavlja odnos razmjene.Razmjenjuje se novac i reklamne protiv usluge ili se razmjenjuju usluge za usluge. Iako ponekad tako izgleda u praksi, sponzorstvo nikako ne predstavlja samo financijsku injekciju, bez jasnog i mjerljivog cilja, upuenu odabranoj osobi ili dogaaju. Sponzorstvo kvalitetnih projekata i dogaaja daje pozitivne efekte u imidu poduzea ili marke, a trebalo bi biti u uskoj vezi s funkcijom istraivanja trita, marketinkom strategijom i marketinkom komunikacijom. Za uspjeh sponzorstva, od sponzora ne treba oekivati da spasi nezanimljiv dogaaj, a uspjeh dogaaja ne smije ovisiti samo o sponzorima. Uspjeno sponzorstvo je ono u kojem svi sponzor, sponzorirani dogaaj, mediji, publika, javnost, potroai, mogu jedni bez drugih. Ipak, sponzor i sponzorirani se odluuju na suradnju, jer kroz takvo partnerstvo ostvaruju bolje komunikacijske i poslovne rezultate. Sponzorstvo ukljuuje aktivnost razmjene izmeu sponzora (na primjer, marka proizvoda) i sponzoriranog (na primjer, sportski dogaaj), u kojemu sponzorirani prima odreenu financijsku nagradu, dok sponzor ima pravo povezati svoju marku s dogaajem ili poznatim sportaima koji su sudionici dogaaja. Za uspjeh sponzorstva bitno je i da poduzee putem medija komunicira tu povezanost, odnosno predstavi se kao sponzor dogaaja. Svakim sponzorstvom zagarantirana je dobra reklama i promocija u javnosti.

18

LITERATURA Knjige: 1. Bruce E. Skinner, Vladimir Rukavina, Event sponsorship, 2002. 2. Kotler, P.; Upravljanje Marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i Kontrola (9. izdanje), Mate Zagreb 2001. 3. Lynn Van Der Wagen, Brenda L. Carlos ; Event management, Upravljanje dogaajima, Mate Zagreb 2008, 4. Philip Kotler, Kevin Lane Keller: Upravljanje marketingom,(12. Izdanje) ,2008. Web stranice: 1. http://zena.hr/clanak/marketing/event_managementorganizacija_poslovnih_dogadaja/27 3 2. http://www.sponzor.com.hr/sponzorstvo/ 3. http://www.poslovniforum.hr/besplatni-hosting/sponzor-sponzoriranje.asp 4. http://www.poslovni-savjetnik.com/sites/default/files/PS%2020 21,%20str%2042%20do %2047%20zadnje.pdf 5. http://www.spancirfest.com/hr/ 6. http://www.trazi.hr/vijest/vindija-na-spancirfestu-slavi-50-rodendan/68402

19

POPIS TABLICA Table 1. SWOT analiza:..........................................................................................................14 Table 2: statistika pancirfest-a 2009.-2010...........................................................................15

20