Srbi i Vlasi u Bosni

8/13/2019 Srbi i Vlasi u Bosni

1/13

SRBI I VLASI

Dosad nije ovdje bilo mnogo rijeci o Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Razlog je tome jednostavan -

Pravoslavna crkva jedva da je bila prisutna na teritoriju same Bosne prije dolaska Turaka, samo je u

Hercegovini igrala vazniju ulogu.

U svojoj ranoj srednjovjekovnoj istorije !ercegovina "!#m$ bijase dio k#lt#rnog i politickog svijeta srpski

z#pa i knezevina% zajedno sa &etom "'rna (ora$ i Raskom "j#gozapadna Srbija$. Veci dio ercegovackog

plemstva bio je # )*. i )+. stoljec# pravoslavne vjere% a vjerojatno je tako bilo i sa samim stanovnistvom., U

stoljec# katolicke intenzivne djelatnosti prije dolaska #raka% atolicka je crkva i # !ercegovini postigla

znacajne #spjee # rad# osnovavsi ondje cetiri /ranjevacka samostana% ali je # )0. i )1. stoljec# doslo do

velikog nazadovanja% pogotovo # istocnoj !ercegovini. (odine )02*. bilo je jos )* katolicki z#pni crkava #

istocnoj !ercegovini% a nakon petnaestak godina ostalo i je jos svega ))% od koji s# cetiri navodno bile #

r#sevnom stanj#.2

S dr#ge strane% cini se da Srpska pravoslavna crkva nije provodila organiziran# aktivnost # Banovini ili

raljevini Bosni sve dok kralj vrtko nije prosirio bosanski teritorij # sedamdesetim godinama )*. stoljeca na

gornji tok rijeke Drine "j#goistacno od Sarajeva$ i na dijelove danasnje 'rne (ore i Srbije #klj#c#j#ci t# i

pravoslavni manastir # 3ilesevi.

Iako se sam vrtko okr#nio za kralja # 3ilesevi%4 on je bio i ostao katolik% kao i svi bosanski kraljevi poslije

njega "#z event#aln# iznimk# 5stoje% koji je mozda bio pripadnik 'rkve bosanske$.

Dalje od gornjeg toka rijeke Drine nema # pred-otomanskoj Bosni jasni tragova pravoslavni crkava. 6edan

srpski istoricar #mjetnosti #stvrdio je da nekoliko pravoslavni manastira # sjevernoj Bosni potice iz

vremena prije dolaska #raka% ali je njegovo datiranje vrlo nepo#zdano.7 Dakako da s# se pojedini

pripadnici 8ravoslavne crkve mozda nastanili # Bosni. 9eki s# se bosanski plemici ozenili djevojkama iz

srpski vlasteoski porodica%4 Vidi biljesk# na str. 2+. a # dvadesetim godinama )+. stoljeca spominje se

jedna pravoslavna porodica # Vrbosni "kraj# oko danasnjeg Sarajeva$.*

9eosporno je bilo post#pnog prozimanja pogranicni krajeva Bosne pravoslavnim vjernicima iz

!ercegovine.

Neki katolicki izvjestaji iz pedesetih godina 15. stoljeca govore o izravnom nadmetanju dviju crkava

za duse o prodorima !ranjevaca u Hercegovinu i o pokusajima obje strane da privuku bivse

pripadnike "rkve bosanske.5

#to se tice teritorijalne crkvene organizacije, u predotomanskom razdoblju zaista nema tragova

prisutstva #rpske pravoslavne crkve na tlu same Bosne.

3edj#tim% nakon dolaska #raka slika se pocinje naglo mijenjati. 5d osamdeseti godina )+. stoljeca

spominj# se pravoslavni svecenici i vjernici # mnogim dijelovima Bosne # kojima prije nije bilo ni spomena o

njima. &na se da je nekoliko pravoslavni manastira podign#to # )0. stoljec# "# avni% Lomnici% 8apraci%

5zren# i (ostovic#$% a vazni manastir Rmanj# sjeverozapadnoj Bosni prvi p#t se spominje )+)+. godine.


2/13

e nove gradjevine jos vise iznenadj#j# kad se zna da je zakonom kan#n-i ra:a bilo zabranjeno gradjenje

novi crkava - ocito je da s# otomanske vlasti svaki p#t morale izdati posebno odobrenje.0 8remda s#

pravoslavni vjernici bili i te kako ponizavani i #gnjetavani% nije pretjerano kazati da je otomanski rezim

!avorizirao Pravoslavnu crkvu.

8ravoslavci s# imali svoj# sredisnj# vjersk# vlast # samom 5tomanskom 'arstv#% a katolici izvan njega pa

nije bilo dvojbe da bi se smatrali oslobodjenim kad bi neka katolicka sila ponovo osvojila Bosn#.

Bosanski mitropolita $pravoslavni biskup% spominje se prvi put 15&'. godine, a prva pravoslavna

crkva u #arajevu vjerojatno je sagradjena tek sredinom 1(. stoljeca.)

8remda ima mnogo zabiljezeni sl#cajeva preobracanja katolika na pravoslavlje # Bosni )0. i )1. stoljeca%

jasno je da se to sirenje 8ravoslavne crkve ne moze pripisati samo tim preobracanjima.; U krajevima #

kojima je pravoslavlje pol#cilo najvece #spjee% posebno na sjever# Bosne% # tom se razdoblj# nastanilo

mnogo doseljenika iz pravoslavni zemalja. 5cito je posrijedi bila otomanska politika da naseli podr#cja koja

s# bila op#stjela% bilo zbog rata ili k#ge. Vec # prvim de/terima pojavlj#j# se sk#pine krscanski cobana% koji

se deklariraj# kao *lasisto s# se naselili # op#stosenim krajevima istocne !ercegovine. U de/terima iz

sedamdeseti i osamdeseti godina )+. stoljeca moze se razabrati da se Vlasi sire po srednjoj Bosni% #

krajevima oko Visokog i 3aglaja. 9egdje odma iza )*10. godine% na primjer% oko ; vladaj# krscanima. Dr#gi s# >stari Bosanci% koji

s# rimokatolicke vjere>. A treci s# >Srbi koji sebe nazivaj# Vlasima... Doselili s# se iz Smedereva i

Beograda>.>

aj je vlaski element bio toliko vazan # nastank# bosanskog pravoslavnog naroda da se jos i nakon tri

stoljeca izraz >Vla> #potrebljavao # Bosni # znacenj# >pripadnik 8ravoslavne crkve>.)2 Dakako da s# # tom

proces# naseljavanja s#djelovali i Srbi i !ercegovci koji nis# bili Vlasi. 5 problem# kako i medj# sobom

razlikovati% i o tome sto je izraz >Vla> znacio # ono doba% bit ce jos rijeci. Ipak% jasno je da s# Vlasi% kao

posebna etnicka i k#lt#rna sk#pina% t# odigrali vazn# #log#.

Vlasi s# potp#no odgovarali ciljevima otomanske vlasti% ne samo zato sto s# bili pokretni "tipicne s# im

poslovne djelatnosti bile stocarstvo% #zgoj konja i organizovanje prijevoza robe za trgovce$% nego i zato sto

s# imali izrazit# vojnick# tradicij#. 5dobrene s# im posebne povlastice kako bi i naveli da se nasele #z

otomansko-absb#rsk# granic# - smanjen je porez na ovce za one koji zive # pogranicnom podr#cj#% a


3/13

njiovim s# glavarima dodijeljeni veliki timari.)7 Iako nis# primali vojn# plac#% imali s# pravo nositi or#zje i

od nji se ocekivalo da obavljaj# vojn# /#nkcij#? #mjesto place% dop#steno im je pljackanje neprijateljskog

teritorija. 8oznati pod nazivom >martolozi> ili >vojn#ci>% postali s# najopasniji element # otomanskoj vojnoj

masineriji.

Istovremeno s# *lahe i #rbekoji s# pobjegli na sjever pred otomanskom najezdom # )+. stoljec# i koji s#

njegovali slicn# vojnick# tradicij#% !absb#rgovci poceli koristiti s dr#ge strane te nestalne i promjenljive

granice. 8ridr#zili s# im se i neki Vlasi iz #n#trasnjosti Bosne. ri razloga koje navodi Benedikt #ripesic za

op#stjelost Bosne na pocetk# )0. stoljeca bija# k#ga% devsirma i bjezanje srpsko-vlaski martologa preko

granice.*

(odine )+21% posto je izabran za kralja Ugarske i !rvatske% +erdinand . -ustrijski#temeljio je za nji

/ormalni sistem zak#pa zemlje i vojni d#znosti. Bili s# oslobodjeni /e#dalni obaveza% dop#steno im je

s#djelovanje # diobi ratnog plijena% mogli s# sami birati svoje zapovjednike "vojvode$ i mirovne s#ce

"knezove$ i slobodno ispovijedati pravoslavn# vjer#.

9a taj je nacin izrastao pod !absb#rgovcima poseban sistem drzanja zemlje # posjed# i vojne organizacije%

takozvana ilit/rgrenze ili *ojna krajina% koja je na kraj# ob#vacala pojas zemljista izmedj# tridesetak i

stotinjak kilometara sirok i oko tis#c# kilometara d#gacak.

0rajisnici ili renzerna sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Bosne% podjednako poznati po svojoj vojnickoj

odvaznosti i krvolocnosti% zvali s# se >Vlasi> ili >3orlaci>.

(odine )07


4/13

9jiovo jedino dr#go zanimanje # to doba bilo je vojnicko kao zilavi gorstaci bili s# cijenjeni zbog svoje

srcanosti% a kao dobavljaci konja bili s# dobro dosli # svakom ratnom pood#. 'ini se da im bizantske vlasti

ipak nis# mnogo vjerovale i da s# i obicno #potrebljavale kao pomocne cete% a ponekad s# djelovali i kao

posve samostalne nereg#larne jedinice. Ipak% spominje se i cijeli jedan vlaski pjesacki p#k # bizantskoj

vojsci na pocetk# )*. stoljeca.);

U prvim zapisima Vlasi se cesto spominj# kao prilicno prolazna pojava nalik na sjen#. Selili s# se iz jednog

kraja # dr#gi% govorili lokalne jezike i stapali se s lokalnim stanovnistvom. U dok#mentima kasnog Bizanta

govori se o >B#garo-albano-vlasima>% pa cak i o >Srbo-albano-b#garo-vlasima>.)=

3edj# ostalim njiovim imenima spomenimo bizantsko-grcko >Mavrovlachos>% sto ce reci >crni Vla>% iz cega

je potekao i naziv >3orlak>% pa s#vremeno grcko ime >o#tsovlacos> "#covla$% sto doslovce znaci >romi

Vla>% a to je valjda inacica koja je narodnom etimologijom nastala od t#rskog kiifiik eflak% >malog Vlaa>.

Samo ime >Vla> potice od rijeci kojom s# stari Slaveni nazivali narode sto s# govorili latinske ili romanske

jezike - odatle i >Callacian>% >Calloon> i "tek posrednom primjenom$ >Cels>.

9ema po#zdani istorijski zapisa o Vlasima prije desetog stoljeca. 6edini dokazi o njiov# postojanj# prije

toga lingvisticke s# naravi. Vlaski je jezik romanski% vrlo srodan s r#m#njskim - lingvisti ga zov# >makedo-

r#m#njski>% a romanski koji se govori # R#m#njskoj >dako-r#m#njski>. 5cito je da je taj jezik prod#kt

starorimske kolonizacije Balkana% da je ondje trajno sac#van i da s# Slaveni naisli na nj kad s# dosli na

Balkan # 0. i 1. stoljec#. 3edj#tim% Rimsko 'arstvo ob#vacalo je na Balkan# golem prostor pa je to d#s#

dalo savremenim nacionalnim istoricarima da tvrde kako Vlasi potic# #pravo s njiova podr#cja. ako%

recimo% (rci vjer#j# da s# Vlasi romanizirani (rci% B#gari kaz# da s# romanizirani Iracani% a R#m#nji

inzistiraj# da s# romanizirani Dacani "iili potomci rimski legionara # Daciji - nije vazno jes# li potomci jedni

ili dr#gi% glavno je da s# bili ondje prije dolaska 3adjara$.

#dikamo je najslikovitija - i najbesmislenija - teorija koj# je iznio istakn#ti rvatski istoricar otac andic

koji je% istraz#j#ci porijeklo Vlao-Srba # Bosni% zaklj#cio da oni potic# iz 3aroka. 9a taj nacin misli on da je

objasnio bizantsko-grck# rijec >3avrovlacos> ili >crni Vla> "aravla$% sto #p#c#je na njiov# tamn#

ma#rsk# p#t.

8rema toj njegovoj teoriji% oni s# potomci rimski legionara iz 3a#retanije "danasnjeg 3aroka$ koji s# bili

stacionirani na Balkan#. Istina je da s# Rimljani naselili ondje mnogobrojne legionare% ali s# to bili% kao sto

smo vidjeli% lj#di iz cijeloga 'arstva. 5d jedine dvije vojne kolonije 3a#retanaca koje spominje 3andic% jedna

se nalazila # Besarabiji nedaleko od 'rnoga mora a dr#ga na rijeci Inn% nedaleko od Beca. esko da je to

moglo biti polaziste za stvaranje citavog jednog naroda na j#g# Balkana. Iako ce se% naravno% danasnji anti-

srpski nacionalisti # Bosni od#seviti kad saznaj# da s# bosanski Srbi zapravo A/rikanci "teorija koja svakako

opovrgava savremen# srpsk# predras#d# prema Albancima kako s# oni toboze tamnop#tan narod iz receg

svijeta$% ta teorija nikako ne drzi vod#.2mlacenica> -jedan od mnogi detalja koji #p#c#j# na pastirsk# simbioz# Vlaa i

Albanaca% koja je vrlo d#go trajala.20

'ini se da je vecina ti prvi dalmatinski i bosanski Vlaa zivjela mirno i pov#ceno # gorj#.21 Ali # samoj

!ercegovini% gdje se nalazila veca koncentracija Vlaa% razvila se vojna i agresivna tradicija. U d#brovackim

ronikama cesto se t#ze na pljackaske #pade ti obliznji Vlaa # )*. i )+. stoljec#.2; !ercegovacki Vlasi

bili s# #zgajivaci konja i vodici karavana% a kad se nis# bavili pljackom% bogatili bi se trgovanjem izmedj#

D#brovnika i bosanski r#dnika. 9eki s# od nji% kao sto smo vidjeli% vjerojatno nar#cili one impozantne

kamene nadgrobne spomenike ili stecke #krasene isklesanim konjanicima. &acijelo s#% zavalj#j#ci svojim

trgovackim vezama na istok#% st#pili # doticaj s vlaskim stanovnistvom # Srbiji i B#garskoj% koje je imalo

d#g# tradicij# vojne aktivnosti # sl#zbi bizantski careva i srpski kraljeva.

6edna je od jos nerazrijeseni tajni # ovom sl#caj# pravo znacenje izraza EorlakE-">3avrovlacos>%

>aravla>% >'rni Vla>$% i kako je doslo do njegove #potrebe # !ercegovini i Dalmaciji. 5cito je da se


6/13

prvobitno znacenje odnosilo na crne kabanice koje s# nosili Vlasi na sredisnjem Balkan# "# Srbiji%

B#garskoj% 3akedoniji i sjevernoj (rckoj$. U razlicitim s# razdobljima bili poznati i pod imenom

>arago#nides> ili >'rnog#njci>.2=

3ozda je poseban val ti Vlaa zaplj#sn#o !ercegovin# i Dalmacij# donijevsi sa sobom i to ime "koje s#

zacijelo bili dobili na podr#cj# gdje se govorio grcki$.7< Slavenska narodna etimologija #skoro ga je

pretvorila # >3orovla> "tj. >morski Vla>$.7) Iz Dalmacije se taj izraz poslije prosirio na Vlae # !rvatskoj

koji s# bili naselili >rajin#> sjeverozapadno od Bosne. >3orlacci> je postao standardni mletacki naziv za te

lj#de% a taj je kraj na mnogim kartama )1. i );. stoljeca oznacen kao >3orlaccia>.

&bog svoji okr#tni metoda nereg#larnog cetovanja 3orlaci s# izisli na zao glas% smatrali s# i primitivnim i

besc#tnim lj#dima. Ali sve se to promijenilo potkraj );. stoljeca% kad i je posjetio talijanski svecenik% +ortis.

9adan#t 5ssianovom poezijom% i pracen jos jednim zalj#bljenikom # epsk# narodn# pjesm# i /olklor%

pro/esorom novije istorije na 'ambridge#% @ortis je obisao 3orlake # Dalmatinskoj zagori tragaj#ci za

poezijom i primitivnim vrlinama. 9asao je i jedno i dr#go >Iskrenost% povjerenje i cestitost ovi siromasni

lj#di... # svim svakodnevnim zivotnim post#pcima proglasili bi se kod nas naivnosc# i slabosc#>% zapisao je

on. '#o je i mnogo pjesama i pobiljezio >3orlak krstari po p#stim planinama i pjeva% posebno # nocno

doba% o j#nastvima stari slavenski kraljeva i velmoza ili o nekom tragicnom dogadjaj#>. &apazio je isto

tako da >bosanski dijalekt kojim govore 3orlaci # #n#trasnjosti skladnije zv#ci% po mom misljenj#% od

primorskog ilirskog jezika.>72 8jesma koj# je objavio # prijevod#% Hasanaginica% bila je zapravo djelo

bosanski m#slimana - kratka prica o tragicnoj lj#bavi i nesporaz#m# postala je jedna od najomiljeniji

narodni pjesama # cijeloj Fvropi% pa s# je preveli (oete% B:ron% Calter Scott% 3erimee% 8#skin i

Ljermontov.77

U samoj Bosni naziv 3orlak nije se toliko #potrebljavao za ratoborne Vlae kojis# se pod #rcima naselili # rajini. e s# Vlae% koji s# dosli i iz !ercegovine i iz

Srbije% zvali ili Vlasi ili martolozi. 5va se potonja rijec odnosila na njiov vojnistat#s% pa s# to mogli biti i 9evlasi - bijase to inacica grcke rijeci za naor#zana

covjeka% armatolos.
http://www.ponude.biz/


7/13
http://www.ponude.biz/http://www.ponude.biz/http://www.ponude.biz/http://www.ponude.biz/


8/13

Poverite cenu za svaki slucaj na http://www.faceyubook.com

Vlasi # Bosni i !ercegovini imali s# svoje vlastito dr#stveno i vojno #strojstvo% koje je bilo jasno odredjeno

vec # prvim otomanskim dok#mentima. 9a cel# svake lokalne zajednice bijase mirovni s#dac ili knez "stari

slavenski naziv$% pod njim je bio nacelnik GGiprimik#r "od grcke rijeci primikerios$? pod njim je pak bio lagator

"od grcke rijeci alagatHr% zapovjednik vojnog odreda$% a osnovna vojna jedinica bijase gander "od grcke rijeci

kontarion% sto ce reci koplje$.7*

Svi ovi nazivi jasno pokaz#j# da s# 5smanlije jednostavno pre#zele sistem koji bijase #tvrdjen # vojsci

Bizantskog 'arstva. ao i bizantski i srpski vladari prije nji% oni s# Vlasima odobrili posebne porezne

olaksice radi njiovi vojni #sl#ga. (lavarima Vlaa dodjeljivali s# timare i s njima s# prakticki post#pali kao

sa spaijama% a lj#de s# im oslobodili placanja osnovnog nameta za nem#slimane% araca. Vlasi s# ipak

placali poseban >vlaski porez> - r#s#m-i e/lak - koji se #glavnom sastojao od jedne ovce i janjeta po porodica

sto s# se davali svake godine o Dj#rdjevdan#.7+ B#d#ce da s# bili dr#kcije oporezovani% bili s# i dr#kcije

razvrstani # t#rskim te/terima. o nam je omog#cilo da #stanovimo da je potkraj )+. stoljeca bilo najmanje
http://www.faceyubook.com/http://www.faceyubook.com/http://www.faceyubook.com/http://www.faceyubook.com/


9/13

7+


10/13

poznati # tim krajevima pod nazivom >aravlasi> ili >'rni Vlasi>% zaista govore r#m#njski% ali samo zato sto

#opce nis# Vlasi nego r#m#njski Romi iz ransilvanije.*0

9a kraj#% valja istakn#ti da danas nema smisla tvrditi da s# bosanski Srbi >zapravo> Vlasi. okom stoljeca i

mnogi obicni pripadnici Srpske pravoslavne crkve zacijelo s# bili presli preko Drine # Bosn# ili se iz

!ercegovine preselili na sjever. U );. i )=. stoljec# razvila se i srpska trgovacka klasa # bosanskim

gradovima. 9is# bas svi lj#di koji s# #p#ceni da se nasele # sjevern# Bosn# # )+. i )0. stoljec# bili Vlasi% a

odonda je bilo toliko priljeva i odljeva # istorije Bosne da nikako ne mozemo tacno izrac#nati postotak

>vlaski> predaka bosanski Srba.*1

Uostalom% nis# Vlasi pridonijeli samo porast# srpskog naroda? neki s# od nji "pretezno # !rvatskoj$ presli i

na katolick# vjer#% a mnogo i se i islamiziralo # Bosni.*;

9azivati danas nekoga Srbinom znaci sl#ziti se pojmom stvorenim # )=. i 2


11/13

) @ine% Bosnian Church% str. )12. 2 Ibid.% str. 7


12/13

Morlacii% str. )+-+2. Vidi takodje Valentini% >L,elemento vlahnella zona sc#tarina>% o mletackim zapisima o Vlasima nize # primorj#%

na j#g# 'rne (ore i na sjever# Albanije.

2+ Dragomir% %lahii din nordul peninsulei "alcanice% str. *=-+2 i karta ).

20 I. 8opovic% >Valaco-serbica>% str. 712-717 "ispravio sam 8opovicevo pisanje rijeci tird,iu$? !#ld% Basic Al"anian Et'mologies%

str. +1. U danasnjem r#m#njskom tir,iuznaci >kasno> a zara- >s#r#tka> ili >kiselo mlijeko>. 5 Albancima kao pastirima # Dalmaciji i

# sk#pinama Vlaa albanskog porijekla # !ercegovini i Srbiji vidi (#sic% >Cer sind die 3orlaken>% str. *+0? 6irecek% >Die

Romanen in den Stdten Dalmatiens>% prvi dio% str. *)-*7? 3. @ilipovic% >Str#kt#ra i org>nizacija kat#na>% str. +


13/13

7= Lovric% 1sserva,ioni% str. )1*% )1=.

*< 5vo je t#macenje prvi iznio istoricar iz )=. stoljeca Stojan 9ovakovic? vidi njegovo Selo% str. 2=-7Balkansk:e vlaki>. Srpske a#tore koji priznaj# da s#

Vlasi imali dr#kciji etnicki identitet nije sama ova cinjenica pokolebala? tako je jedan savremeni srpski istoricar napisao i ove

c#dne rijeci >'ak s# i Vlasi i njiovi obicaji bili toliko #grozeni da s# se pridr#zili Srbima da bi prezivjeli% a # tom proces# s#

pomogli da se sac#va i odrzi srpski etnicki% vjerski i k#lt#rni identitet> "8avlovic% Ser"ians% str. 1;$.

*) Beldicean#% >Les valaN#es de Bosnic>% str. )27% # /#snoti.

*2 3. @ilipovic% >Str#kt#ra i organizacija kat#na>% str. +2 "o imenima$? 6irccek% >Die Romanen in den Stdten Dalmaticns>% prvi dio%

str. *< "o otok#$? 9iger% 2eograpahiae commentariorum li"ri% str. )Die Romanen in den Stdten Dalmaticns>% prvi dio% str. *).

** D. 3andic% Etnicka povijest Bosne% str. +)0.

*+ D. 3andic navodi taj popis stanovnistva kao dokaz da se neprekidno govorilo vlaski "Etnicka povijest Bosne% str. +)0$?

@ilipesc#% Coloniile romane din Bosnia.

*0 Ceigand% >R#mnen #nd Arom#nen in Bosnien>. 5 arovlasima vidi dio o Romima # =. poglavlj# ove knjige.

*1 D. 3andic% sa c#desnom nazovipreciznosc#% navodi postotak od +< do +2 posto "Etnicka povijest Bosne% str. +);$.

*; Dzaja% Konfessionalitt und Nationalitt% str. ;7.

Documents

Srbi i Vlasi u Bosni