7/24/2019 Srednjovjekovna Bosna

1/4

PRVOBITNA BOSNA

Najvaniju komunikaciju predstavljaju doline rijeka Bosne i Neretve, one povezujuzemlju Podunavljasa jadranskom oalom! Taj prostor je io naseljen u neolitsko,rimsko i ranoslavensko doa! "pravo zo# ti$ uvjeta na podru%ju oko Visokog

razvija se skup naselja poznat pod imenom Bosna! Ne zna se porijeklo rije%iBosna, a povezuje se sa imenom rijeke Bosne! " po%etku je pojam Bosneou$va&ao naselje tipa op'tine! Teritorijalnu op'tinu sa%injavala su naseljaPodvisoki, Mile, Biskupii, Motrei Visoki! Vremenom 'iri svoju teritoriju inastaje upa Bosna! Postepeno 'iri svoj utjecaj na susjedne upe Trstivnicu,Lepenicu, Vidogou, Vrhbosnu, Lavui Brod! One (ormiraju novu zemlju, tj!prvobitnu Bosnu! Bila je politi%ki or#anizovana, imala or#anizovanu vlast inosioca vlasti! Stanovnici Bosne nazivali su se Bonjanima, Bosancima! Prvepodatke o srednjovjekovnoj Bosni daje izantijski car onstantin Por!rogenetu " st# u svom djelu )O upravljanju *arstvom+, zatim pop $ukljanin u svom

)jetopisu+ !"PRAVNO-T.RITORI/ANA PO0/.A

1! %a Bosna2upe Vr$osna, epenica, Neretva, Trstionica, Brod, a'va iVido#o'&a, vaniji #radovi Visoki, Boovac, Vranduk, Vr$osna, 3ojnica45

6! %sora i &oli2upe 7la, "krinica, Nenavi'te, 8oraj, 9odrina, #radoviTe'anj, 0ooj, Srerenik, :vornik, 0oor45

;! $onji rajevi 2upe "skoplje, Pliva, 9el, Vranja, Vras, uka, Sana,#radovi /ajce, 8otor, Sokolac, 8lju%, :ve%aj45

Srerenica, Pavlovac, Sokol, 0orun, =ajni%e45>! 'um 2upe Treinje, 3atnica, 0aar, Vido't, Nevesinje i dr!, #radovi Bla#aj,Po%itelj, 0rijeva, Treinje45

?! (avrje 2upe @livno, 0lamo%, Bistrica, "nac, #radovi 0lamo%%, 0uvno,@livno45

! Primorje2od jadranske oale Bio#rada do Bokokotorsko# zaliva! "'la usastav tokom vladavine Stjepana II i Tvrtka I u IV st!45

Po%etkom V st! pojavljuju se nove upravne jedinice, a to suC kneinesacentrima u tvrdim #radovima, zatim vlastelinstva#dje vlastelin imaneo#rani%enu vlast, #radske i varo'ke op'tine!

0R"DTV.NI O0NOSI

)eudalniodnosisu ili zastupljeni u srednjovj! Bosni! Izuzetak je ila crkvakoja nije ila mo&an (eudalac kao u ostatku .vrope! Od "**st! nastaju dvijeosnovne klase (eudalno# dru'tva, vladaju&a klasaplemstva i klasa kmetova!" "Vst! &e do&i i do (ormiranja gra+anske klase# Plemstvo se prema mo&i iu#ledu dijelilo na velmoe, vlastelu i vlastelie! Oni su uivali (eudalneposjede uz oavezu vr'enja vojne slue! Prema svom #ospodaru ili su uva-alnim odnosima! Na posjedima su imali upravnui sudskuvlast! 9o#lisu suditi svojim zavisnim ljudima! Vlastelaje imala i svoju batinjenu ili od

vladara za zaslu#e u a'tinu poklonjenu zemlju koju mu vladar nije mo#aooduzeti! IzmeEu krupnije# plemstva irani su i vojvode, kne-ovi, velike

7/24/2019 Srednjovjekovna Bosna

2/4

vojvode i veliki kne-ovi! Ova vlastela se meEusono nazivala gospodom#Najpoznatiji osanski (eudalci ili suC vojvoda 'rvoje Vuki 'rvatini,.adoslav Pavlovi, &andalj 'rani osaa, &tjepan Vuki osaa,Vlatko Vukovi, knezPavle .adenovi, .adoje .adosali, TvrtkoBorovini i Bati Mirkovi! Pored otromania u red najve&i$ (eudalni$

porodica svrstavaju se 'rvatinii u 0onjim krajevima, Pavlovii u isto%nojBosni i osae u @umu! Velika'i iz ovi$ porodica nazivali su se rusakagospoda!

0RFAVNA OR7ANI:A*I/A

" Bosni je vlast vladara ila or#ani%ena! Or#ani vlasti ili su vladari i dravnisabor! Bosanski vladari su imali titule kne-a, bana i kralja! Svi vladaripotjecali su iz porodice otromania! 0olazak i ostanak na prijestolju zavisio

je od volje vastele! Vladar je ivio na dvoru, #dje je ivot io ureEen pozapadnom na%inu! Postojao je i dvorski aparat na %elu sa dvorskim knezom2dvorski pristav4! 0ravnom la#ajnom upravljao je komornik, dravni pisario je dijak, vaspita% mladi$ plemi&a tepijaili peharnik! Vladar je imaodvije vrste pri$odaC vlastiteprihodeod svoji$ )plemeniti$ a'tina+ idravneprihodeod poreza koje je pla&ao narod, re#alna prava na rudnike,carine i pravo kovanja novca! &abor 2stanak, sva Bosna, sav rusa# osanski,Bosna4je io dru#i olik dravne vlasti! Prisustvovanje na stanku imali su svipripadnici vlastelei vladar! =lanovi *rkve osanske nisu mo#li prisustvovati!Saor je odlu%ivao o izoru i imenovanju vladara, darivanju i oduzimanjua'tina itd! :orno mjesto dravno# saora ilo je Mile kod Visoko#! 8aostolna mjesta vladara u izvornim dokumentima se spominjuC Bobovac,

raljeva &utjeska i/ajce!

BOSNA " VRI/.9. PRVI@ BANOVA

0o sredine "**st! Bosna je ila u zavisnosti, a ponekad i u sastavu susjedni$slavenski$ zemalja i Bizantije! Sredinom II st! veliki utjecaj na Bosnu ima%garskakoja vr'i snaan pritisak na Bosnu i zauzima 0upu.amu! " Bosnivlada ban Bori, prvi imenompoznati an! Vladao je u periodu od 1123! do1143!#! Tad je voEen rat izmeEu "#arske i Bizanta i Bizantija je poijedila!8rajem II st! nastaju ekonomske, dru'tvene i politi%ke promjene koje &e unarednom periodu dovesti do izlaenja Bosne iz svoji$ teritorijalni$ okvira!

/a%anjem (eudalni$ dru'tveni$ odnosa se stvaraju osnove za iz#radnjuosanske dravnosti! Bosna se osloaEa izantijske vlasti oko 1156!g!

VA0AVINA 8"INA BANA

ulin postaje osanskim anom 1156#g#Tad se Bosna po%inje politi%ki iprivredno stailizovati! Ban 8ulin spada u red najve&i$ i najzna%ajniji$osanski$ vladara! " vrijeme nje#ove vladavine krajem "**i po%etkom "***st!, Bosna je ou$vatala prostore od )oedo &rebrenice, niz $rinudo&ave! Sj! #ranica je ila &avado Broda, od Broda do BanjaLukei

srednjegtoka&ane! :ap! #ranica je planina 7rme! Od nje ka ju#u #ranicapresijeca upe 7lamo, 'livnoi .amu, te izija na #ornji tok rijeke 8eretve!

7/24/2019 Srednjovjekovna Bosna

3/4

" vrijeme nje#ove vladavine stvaraju se povoljniji uvjeti za razvoj privredni$#rana! Bosna je u to vrijeme imala dore tr#ova%ke veze sa dalmatinskim#radovima! Ban 8ulin je 9:#5#115:#g#potpisao tr#ova%ki u#ovor sadurova%kim knezom rvaem! " toj povelji 8ulin an dozvoljava im dasloodno tr#uju po Bosni, pri tome i$ osloaEa svako# poreza! Ovaj u#ovor

poznat je pod imenom )Povelja ulina bana;! To je prvi poznatimeEunarodni u#ovor Bosne i smatra se rodnim listom osanske drave!8azuje nam da je tada postojala ureEena drava sa vladarom, dvorskomkancelarijom, sluenicima i predstavnicima anove vlasti u upama! Povelja

je isprava kojom vladar sklapa neki u#ovor ili dodjeljuje povlastice i imanja!Ona sadri pominjanje imena oije#, ime pisca, kome je namijenjena,pozdrav, datum izdavanja, potpis, svjedoke, pe%at i sadraj! Najzna%ajnijepovelje srednjovj! Bosne su C Povelja ulina bana, Mateja 8inoslava,&tjepana ** otromaniai kralja &tjepanaTomaeviaza 0urova%kurepuliku pisana u/ajcu9

7/24/2019 Srednjovjekovna Bosna

4/4

1! 8au da je rimska crkva crkvaidolai da po'tuju idole oni koji su te vjere5?! 8au da su oni 8ristova crkva i nasljednici apistola, imaju jedno#a meEu

svojima koji kae da je on -astupnik*susaristai nasljedniksv! Petra5! Pori%u sakrament priesti5G! OsuEuju sakrament pokorei kau da svako ko z#rije'i trea da se

ponovno krsti5H! :a sve #rije$e kau da su smrtnii da se nijedan ne moe oprostiti51!Proklinju crkve, slike, kipove i sveti kri!

PRAVOSAVNA *R8VA

Direnjem teritorija osanske drave, u sastav Bosne ulaze teritorije na kojimaje ivjelo pravoslavnostanovnitvo! Na teritoriji osvojenoj od srpski$olasni$ #ospodara, ostale su sa%uvane pravoslavne crkvene or#anizacije inji$ova sredi'ta! Tokom Tvrtkove vladavine u sastav Bosne ulazi i manastirMileevasa #room svetoga&ave! Pravoslavlje je ilo zastupljeno u ist! i

ju! olastima srednjovj! Bosne! Sve&enici pravoslavne crkve su ez ikakvi$pote'ko&a oavljali svoje vjerske orede! 7dje je ilo vjernika, podizane sucrkve i manastiri! Najzna%ajniji su ili smje'teni u 7oradu, $obrunu,Mileevui &avini! Pravoslavni sve&enici su ili podreEeni pekimpatrijarsima!