Ureaji, oprema i sredstva

za gaenje i zatitu od poara

(skraeno)

Zdenko mejkal

2

1. UREAJI ZA OTKRIVANJE I DOJAVU POARA

1.1. Vatrodojavni sistemi

1.1.1. Vatrodojavni ureaji

Vatrodjavni sistem je sistem u kojemu primjenom specijalnih ureaja i opreme te organizacijom meusobnih

odnosa dobivamo informaciju o pojavi poara.

Vrijeme od nastanka poara do poetka gaenja poara dijelimo na dvije faze (slika 1.1.)

Prva faza je vrijeme koje protie od nastanka poara do njegova otkrivanja, odnosno dojave poara.

Druga faza obuhvaa vrijeme od dojave poara do poetka njegova gaenja. Vrijeme potrebno za provedbu tih

dvaju faza zapravo je period kanjenja u gaenju poara.

Ovisno o tome kako je poar otkriven (ovjekovim osjetilima ili pomou automatskih javljaa) i kako

je provedeno alarmiranje (runim javljaem, telefonom, UKV-stanicom odnosno automatski, pomou javljaa i

vatrodojavne centrale), vrijeme za provedbu dviju navedenih faza moe se skratiti ili produiti.

3

Krae vrijeme za provedbu prvih dviju faza moe se postii pomou automatskih javljaa poara, automatskim

ureajima za gaenje poara i besprijekornom organizacijom rada vatrogasne slube. U svemu tome

automatski dojavni sistemi imaju zadatak da u poetnoj fazi poara alarmiraju deurnu slubu o nastalom

poaru i ukljuuje automatski sistem za gaenje poara, ako je prikljuen na vatrodojavnu centralu.

Osnovni elementi vatrodojavnog sistema su na slici 1.3.

B Centrala ureaj za upravljanje i nadzor L izvor napajanja

A automatski javlja poara G ureaj za upravljanje instalacijom za gaenje poar

D Runi javlja poara

C Ureaj za uzbunjivanje H ureaj za automatsko gaenje poara

E predajnik daljinske signalizacije o poaru ------ Oprema i elementi veze koji su uvijek

F prijemnik daljinske signalizacije o poaru sastavni dio vatrodojavnog sistema

J predajnik za daljinsku signalizaciju neispravnosti - - - - Oprema i elementi veze koji mogu ali

K prijemnik za daljinsku signalizaciju neispravnosti ne moraju biti sastavni dio

vatrodojavnog sistema

Prema funkciji koju obavljaju, ureaji na slici 1.3 mogu se razvrstati u tri grupe:

Grupa X vatrodojavna centrala, izvori energije, automatski i runi javljai poara i ureaji za

uzbunjivanje

Grupa Y predajnici i prijemnici signalizacije o poaru i neispravnosti

Grupa Z ureaji za aktiviranje i gaenje poara.

Sistem automatske dojave poara kontrolira stanje zatienog objekta pomou javljaa, odnosno

pretvaraa neelektrinih fizikalnih veliina u elektrine. Prema nainu rada, pretvarae dijelimo na

parametarske (imaju dodatni izvor elektrine struje) i generatorske (koriste se prinscipom samoindukcije).

Komuniciranje izmeu javljaa poara i okoline provodi se pomou radnih parametara pretvaraa i jednog od

parametra okoline

4

1.1.2. Vrste automatskih javljaa

Ovisno o konstrukciji javljaa, odnosno o tome koji je parametar poara odabran za njihovo aktiviranje,

automatske javljae poara dijelimo na: termike, dimne, plamene i javljae plina.

1.1.2.1. Termiki javljai poara

Termiki javljai poara namijenjeni su zatiti objekata od poara, pri kojima se oekuje brz porast

temperature. Prema konstrukciji i nainu rada, izrauju se termomaksimalni i termodiferencijalni javljai

poara

a) Termomaksimalni javljai poara aktiviraju se pri odreenoj temperaturi zatvaranjem ili

prekidanjem strujnog kruga pomou bimetala ili termikog senzora. Kroz tirister, smjetenom u javljau,

potee struja koja ukljui vatrodojavnu centralu. Osnovni elementi javljaa su: kuite, termiki senzor, tiristor,

indikator rada i podnoje javljaa.

b) Termodiferencijalni javljai poara aktiviraju se pri prekoraenju odreenog temperaturnog

gradijenta, odnosno pri porastu temperature za odreeni broj stupnjeva u jedinici vremena. Ovisno o

konstrukciji, aktiviranje javljaa moe se postii pri temperaturnoj razlici 5 oC/min, 10

oC/min ili 15

oC/min, U

jednoj izvedbi takvih javljaa pri porastu temperature u odreenoj zatvorenoj komori, povieni tlak istiskuje

zrak i djeluje na membranu koja svojom povrinom zatvara ili prekida strujni krug. Diferencijalno djelovanje

postie se pomou uske sapnice na komori, kroz koju zrak pri malome ali eljenom temperaturnom gradijentu

polako struji van. U veine tih javljaa ugraen je i tzv. maksimalni kontakt, koji pri malom i dugotrajnom

porastu temperature na odreenoj temperaturi, na principu termomaksimalnog javljaa, aktivira javlja.

Osnovni elementi tog javljaa su: kuite s komorom, membranom i sapnicom, tiriter, indikator rada i

podnoje javljaa.

5

6

Tehnike karakteristike termikih javljaa:

Napon napajanja 8 16 V =

Struja mirovanja 0,4 mA

Struja alarma 25 mA

Signalizacija alarma crvena LED dioda

Temperaturni gradijent 5 10 oC/min

Maksimalna temperatura (pri kojoj se aktivira alarm) 60 90 oC

Temperatura okoline -20 do 80 oC

Maksimalna povrina djelovanja 30 m2

Maksimalna visina djelovanja 6 7,5 m

Maksimalni broj detektora na jednu liniju 30

1.1.2.2. Javljai dima

Javljai dima namijejeni su zatiti objekata u sluajevima tinjajueg poara, odnosno vee koliine

aerosola kao produkta sagorijevanja. Prema konstrukciji i nainu rada izrauju se: ionizacijski javljai dima,

optiki javljai dima s rasprivanjem svjetlosti ili optiki javljai poara s apsorpcijom svjetlosti.

a) Ionizacijski javljai u javljau se nalaze dvije serijski spojene komore. Prva je komora mjerna

i u nju je pristup vanjskog zraka slobodan, a druga je zatvorena i slui za provedbu usporednih mjerenja.

7

Zbog zraenja radioaktivnih elemanata (americij) koji se nalaze u spomenutim komorama, zrak se

ionizira na pozitivne ione i negativne elektrone te postaje elektriki provodljiv. U sluaju poara lebdee

estice dima ulaze u otvorenu komoru i apsorbiraju dio zraenja, smanjuju slobodne putanje iona i elektrona i

njihovu pokretljivost. Zato se poveava elektrini otpor u otvorenoj komori i elektrini potencijal zajednike

toke obje komore. Kada napon dovoljno poraste, aktivira se tiristor, bog ega iz centrale potee jaka struja.

Ta pojaana struja aktivira alarmno stanje i u centrali se prepoznaje kao znak poara.

Osnovni elementi javljaa su: kuite s dvije komore, tiristor, indikator rada i podnoje.

8

b) Optiki javlja dima sa raspravanjem svjetlosti aktivira se na principu djelovanja svjetlosnog

snopa na fotoelement koji transformira svjetlosnu energiju u elektrinu. U zatvorenoj komori s labirintom (da

bi se sprijeilo prodiranje vanjske svjetlosti u unutranjost komore) nalaze se umjetni izvor svjetlosti sijalica

ili infracrvena LED dioda koja emitira svjetlosni snop na suprotnu stranu kuita i lee s fotootpornikom ili

fototranzistorom okomito postavljene na taj snop.

Kada produkti sagorijevanja i estice dima prodru u komoru javljaa, dio svjetlosnog snopa reflektira

se od njih na okomito postavljenu leu s fotootpornikom ili fototranzistorom. S promjenom otpora iz

protupoarne centrale potee jaka struja i centrala ustanovljuje poar.

Osnovni elementi javljaa s rasprenom svjetlosti su: kuite s komorom, umjetni izvor svjetlosti, lea,

fotootpornik, tiristor, indikator rada javljaa i podnoje javljaa.

9

c) Optiki javlja dima s apsorpcijom svjetlosti aktivira se naruavanjem ravnotenog stanja u

strujnom krugu izazvanim smanjenjem intenziteta svjetlosnog snopa. U kuitu javljaa se nalaze dvije

komore. Kroz svaku prolazi svjetlosni snop jednakog intenziteta ija se vrijednost mjeri pomou mosta s

fotoelementom. Nakon ulaska dima u otvorenu komoru (druga je hermetiki zatovorena) smanjuje se

intenzitet svjetlosti na fotoelementu otvorene komore i naruava ravnoteno stanje.

Osnovni elementi javljaa s apsorpcijom svjetlosti su: kuite s dvije komore, izvor svjetlosti, selenska

elija, tiristor, indikator rada javljaa i podnoje.

Tehnike karakteristike ionizacijskog javljaa:

Napon napajanja 8 13 V = Struja mirovanja 0,1-0,3 mA Struja alarma 25 mA Signalizacija alarma crvena LED dioda Temperatura okoline -20 do 75

oC

Podruje nadzora normalna koncentracija 40-80 m2 poveana koncentracija 10 30 m2 u velikim hala (>8m) 80-100 m2 Maksimalna visina 12 m Maksimalni broj detektora na jednu liniju 30

Tehnike karakteristike optikog javljaa dima: Napon napajanja 9 V = Struja mirovanja 25 mA Struja alarma 20 mA Signalizacija alarma crvena LED dioda Prag alarma poinje djelovati pri 3%-tnoj koncentraciji dima Temperatura okoline -20 do 60

oC

Podruje nadzora normalna koncentracija 40-80 m2 poveana koncentracija 10 30 m2 u velikim hala (>8m) 80-100 m2 Maksimalna visina 12 m Maksimalni broj detektora na jednu liniju 30

10

1.1.2.3. Javljai plamena

Javljai plamena namijenjeni su zatiti objekata u sluaju sagorijevanja tvari praenog plamenom. S

obzirom na vrstu zraenja plamena na koji reagiraju, ti se javljai dijele na infracrvene i ultraljubiaste.

a) Infracrveni javljai se aktiviraju pri pojavi plamena s modularnim zraenjem od 5 do 30Hz.

Podruje infracrvenog zraenja plamena razlikuje se od nemodularnog zraenja Sunevih zraka i od

zraenja umjetnih svjetlosnih izvora (arulje). Zraenje plamena se putem sabirne lee projicira na

fotoelement tih javljaa. Proizvedeni napon, pojaan tranzistorskim krugom, pali tranzistor i tako nastala

struja aktivira vatrodojavnu centralu. Ta se pojava postie samo pri infracrvenom zraenju u podruju valnih

duina 0,85 1,2 m koje emitira plamen od 2000 do 2500K (1700 2200 oC), to je uobiajeno za veinu

poara. Zraenje kraim valovima prigueno je pomou sabirne lee i filtera, a zraenje duljim valovima

prigueno je odgovarajuim fotoelementom. Javljareagira na plamen vei od 15 cm s udaljenosti oko 6m.

Vrijeme djelovanja javljaa moe se usporiti na 6 do 30s.

Intenzitet zraenja na nekom mjestu (gdje se nalazi javlja plamena) poznat je kao jaina rasvjete E koja se

moe izraziti kvocjentom jaine zraenja I i kvadrata udaljenosti r od izvora zraenja. To znai da je aktiviranje

javljaa koji je dvostruko udaljeniji od poziva potreban etiti puta vei intenzitet plamena.

11

Drugi nain rjeavanja problema solarne interferencije je sistem s dva kruga za detekciju, koji

se obino zove dvostruka petlja. Jedan je krug osjetljiv na solarnu radijaciju u opsegu od 0,6 do 1 m i slui za

otkrivanje prisutnosti sunanog svjetla. Drugi krug reagira na valne duljine radijacije izmeu 1 i 5m. Signal iz

solarnog senzorskog kruga moe se upotrijebiti za blokiranje izlaza iz elije za detekciju i tako omoguiti da

javlja odvoji lane signale solarnog porijekla.

12

Javljai plamena izvedeni su za nadzor u fiksnom poloaju ili skaniranjem. Fiksne jedinice

kontinuirano nadziru prostor u obliku stoca ogranienog vizualnim kutem sistema lea i pragom signala.

Vizualni kut za standardne ureaje varira od 15 do 70o. Ureaj za skeniranje ima opseg djelovanja 122m i

koristi se ogledalom koje rotira 6 okretaja/min za 360o u horizontali, s vizualnim kutem od 100

o. Ogledalo se

zaustavlja kad je signal primljen. Da bi se lani signal odvojili od stvarnih, alarm se ukljuuje samo ako signal

traje 15 sekundi.

Javlja iskre slian je javljau plamena. Vrlo je osjetljiv te reagira bez kanjenja i na najmanje

infracrveno zraenje predajui transformirani elektrini signal na panel. Taj tip javljaa primjeljuje se u tamnim

zatvorenim sistemima u kojima nema neeljenih smetnji. Registrira i najmanju iskru, ak i vrue estice. Javlja

se automatski resetira kad vie ne postoji signal alarma koji ga je aktivirao.

Javlja iskre proizvodi se i u obliku optikog kabela. Elektromagnetski valovi iskrenja dovode se u

optiki sistem javljaa pomou kabela koji proizvodi svjetlost. Razbije je specijalno kritine i teke uvjete rada,

a osobito je prikladan za ekstremno visoke temperature (npr za suila).

b) Ultraljubiasti javljai - Ultraljubiasta komponenta plamena takoer se iskoritava za

vatrodetekciju. Element za otkrivanje plamena kod tog tipa detektora moe biti vrsto tijelo kao to je

silikonski karbid, aluminij-nitrad ili cijev ispunjena plinom u kojoj se on radijacijom ionizira i postaje provodan

te na taj nain daje uzbunu. Javlja ima radni opseg valnih duljina unutar podruja 0,17 do 0,30m i u tom je

podruju neosjetljiv na Sunevo i umjetno svjetlo. Javlja ima vizualni kut djelovanja 90 do 180o.

Tehnike karakteristike javljaa plamena:

Radni napon 9-12 V = Struja zatvorenog kruga 1 -5 mA

Signalizacija alarma Crveni LED Struja alarma 25mA

Spektralna osjetljivost 0,78 1,18 Kut djelovanja 90 120oC

Zatita IP65 Podruje nadzora do 700m2

Maks broj detektora na jednu liniju 10 do 30

13

1.1.2.4. Javljai plina

Javljai plina s mjernim glavama slue za kontroliranje prostorija i ureaja koji rade na zapaljive smjese

zraka i plina ili zraka i para ispod donje granice eksplozivnosti. Zrak odnosno smjesa zraka i pare ili plina, iz

prostora koji se nadzire difuzijom ulazi u mjernu komoru u kojoj se nalaze dvije mjerne perle zagrijanje na

priblino 400oC. Na povrini jedne perle nalazi se katalizator koji oksidira zapaljive plinove i pare. Na taj se

nain poveava temperatura perle, to izaziva promjenu otpora spirale perle. Budui da su perle dio

Wheatstonova mosta, on se remeti zbog promjene otpora. Kroz dijagonalu mosta protjee struja

proporcionalna koncentraciji plina. Druga je perla neaktivna i slui za kompenzaciju utjecaja okoline

temperature, vlanosti zraka...

Tehniki podaci:

Mjerni opseg 0-100% DGE Mogunost reprodukcije +- 2% krajnje vrijednosti

Napajanje 220V, 50Hz potrebna snaga 12W po kanalu

Snaga ukljuenja relej-kontakta: 440VA pri maks 220V

Izlaz pisaa: 4-20 mA, maks opterenje 250

Temperatura okoline: - 20 do 65oC

Mjerna glava

Princip mjerenja nijansiranje topline

Ulaz plina difuzijom

Temperatura okoline: - 20 do 65oC

Klizanje nulte toke 0,15% Vrijeme podeavanja mjerne vrijednosti 30s

14

1.1.3. Runi javljai poara

Runi javljai poara namijenjeni su zatiti objekata, materijalnih vrijednosti i ljudi, a slue kao posrednici

u prijenosu informacije o nastalom poaru u vatrodojavnu centralu. Najee rade na elektromehanikom

principu: ovjek pomou mikroprekidaa i kablova prenosi informaciju o poaru u vatrodojavni centar. U

kuitu javljaa smjeteni su mikroprekidai i tampana ploa s prikljunim stezaljkama za elektrine vodie.

Javlja se moe aktivirati razbijanjem stakla i pritiskanjem na gumb. Pri aktiviranju javljaa pritisnuta tipka

mora ostati u aktiviranom poloaju.

Prekid ili kratki spoj linije (zone) mora izazvati signal kvara. Kod signala alarma je struja manja od struje

kratkog spoja, a vea od normalne. Prema tome, izvedba signalne centrale zahtijeva runi javlja s normalno

otvorenim kontaktom i predotpornikom ili zenner-diodom.

U zonama opasnosti upotrebljavaju se javljai u odgovarajuoj eksplozivnoj zatiti.

15

1.1.4. Analogni adresabilni javljai za vatrodojavne centrale s mikroprocesorima

Svaki analogni adresabilni javlja ili drugi ureaj odziva se prihvaanjem i izvravanjem komande,

vraanjem informacija i potvrivanjem svoje lokacije. Dvoina petlja omoguuje istovremeno napajanje

ureaja i prijenos informacija u digitalnom obliku, to osigurava visoku pouzdanost, neosjetljivost na

intefrerencije i ne zahtjeva primjenu drugih kabelskih linija.

Komunikacija je u obliku pozicijskih modularnih naponskih impulsa od kontrolne stranice, tj u obliku

strujnih sinkroniziranih impulsa od javljaa i ureaja prema kontrolnoj stanici. Analogno tome digitalna se

konverzija obavlja u samim javljaima ili ureajima.

Svi su dogaaji u sistemu pod kontrolom vatrodojavne centrale, u kojo se obrauju informacije dobivene

od svakog javljaa, a potom se na osnovi upisanog programa odluuje o tome koje su radnje nune, koje se

komande moraju dati, kakav je status s oienjem i prikljuenim ureajima. Na taj su nain svi ureaji i javljai

kontinuirano nadgledani i provjeravani.

Svaki ureaj ili javlja ima 7 segmentni DIL-prekida za postavljanje individualne adrese. Adresiranje i

oienje javljaa moe se obavljati bilo kojim redoslijedom. Javljai i ureaji su neosjetljivi na polaritet napona

napajanja da bi se pojednostavilo oienje i reproducirale instalacijske greke.

U ureajima kojima je potrebno lokalno napajanje upotrebljeni su optokapeleri za potpuno galvanski

odvajanje, sprijeavanje spojeva sa zemljom i meuutjecaja izmeu drugih ureaja i javljaa u petlji.

Svaki analogno-adresabilni javlja samoukljuivanja jedinica s tvorniki podeenom osjetljivosti, individualnom

adresom, odzivom, mogunou daljinskog testiranja i upravljanja svijetljenjm LED-a.

Runi javlja dodatno ima mogunost prioritetnog prekida, to omoguuje kontrolnoj stanici da

registrira njegovu proradu, iako u tom trenutku komunicira s nekim drugim javljaem.

a) Ionizacijski as-javlja

Radioaktivni izvor as-javljaa je americij-241 radioaktivnosti manje od 3,7*104 Bq, u

konfiguraciji dvostrukih komora za mjerenje efekata prisutnosti dima. U istom zraku alje digitalni broj 25, a s

poveanjem koncentracije dima raste i taj broj. Vrijednost 55 pojavljuje se pri koncentraciji dima, kao Y

vrijednost od 0,7. Nivo predalarma je izmeu 45 i 55, a moe se primjeniti za rano upozorenje.

b) Optiki as-javlja ima ugraenu labirintsku komoru s osjetljivom fotoelijom koja u istom

zraku prima kalibrirani nivo infracrvene svjetlosti od pulsirajueg izvora daju digitalni broj 25. U prisutnosti

estica dima fotoelija prima vie svjetla i taj broj rase. Vrijednost 55 pojavljuje se pri koncentraciji dima

definiranoj kao 3,5% zatamnjenja po metru u definiranim ispitnim uvjetima. Nivo predalarma izmeu 45 i 55

moe se primjeniti za rano upozorenje.

16

c) Termiki as-javlja koristi elektroniki termiki osjetljiv krug koji ima linearni odziv od 20 do

90oC i u tom podruju daje digitalni broj koji odgovara temperaturi u Celzijevim stupnjevima. Ako se digitalni

broj 55 uzmeo kao nivo alarma, to odgovara brzini odziva KLASE 2. Mogui su i drugi alarmni nivoi koje

odreuje kontrolna stanice.

17

1.1.5. Projektiranje vatrodojavnog sistema

Izbor javljaa poara, opseg i povrina nadzornog podruja, broj, raspodjela i razmjetaj javljaa,

dimenzioniranje zona i provodnika, napajanje energijom, prikljuenje ureaja i opreme za gaenje i zatitu i

zatitu vatrodjavni sistem projektira se prema europskim normama i prema uputama proizvoaa opreme i

ureaja za vatrodojavu.

1.1.5.1. Izbor javljaa poara

Izbor vrste javljaa i broj ovisi o vrsti poarne opasnosti objekta koji elimo zatiti, o vrsti i vrijednosti

sadraja objekta, o parametru okoline i poara, koji su dominantni za aktiviranje pojedinih vrsta javljaa, o

osjetljivosti i radnom podruju pojedinih vrsta, o konstrukciji i zoni djelovanja, o konstrukciji objekt, izvedbi

objekata i vrsti ventilacije te drugim karakteristikama koje utjeu na javljae u svakom pojedinanom sluaju

posebno.

Pravilan izbor javljaa ovisi o poznavanju osnovnih karakteristika objekata koje elimo zatititi i tehnikim

karakteristikama javljaa.

Radna temperatura termomaksimalnog javljaa (temperatura aktiviranja) treba biti najmanje 20oC via

od normalne doputene temperature prostora ili objekta koji se zatiuje, odnosno 40oC via od normalne

doputene temperature. Termodiferencijalni javljai mogu se primjenjivati u prostorima u kojima u normalnim

uvjetima nema naglog porasta temperature zraka. Termiki javljai se ne postavljaju blizu grijaih tijela

odnosno drugih izvora topline.

Kada se pretpostavlja da e se u zatienim objektima pojaviti tinjajui poar s velikom koliinom

dima, uz malo topline i plamena, najee se upotrebljavaju dimni javljai.

Vlanost prostora u koji se postavljaju ionizacijski javljai ne smije biti vea od 80% (pri 20oC). Pri

postavljanju ionizacijskih javljaa moraju se uzeti u obzir prirodna strujanja zraka i strujanja zraka koja nastaju

zbog ventilacije. Brzina strujanja zraka u prostorima gdje se postavljaju ionizacijski javljai ne smije biti vea od

0,5m/s. Ionizacijski javljai se ne primjenjuju u prostorima s mnogo praine.

U prostorima i objektima gdje se postavljaju javljai plamena u normalnim uvjetima ne smije biti jaeg izvora

ultraljubiastog odnosno infracrvenog ni radioaktivnog zraenja, otvorenog plamena, elektrinog iskrenja, ne

smije se raditi s aparatima za zavarivanje, jer su to parametri koji u sluaju poara aktiviraju javljae. Javljai

plamena postavljaju se u zatvorenim prostorijama.

Ako se nakon pojave poara oekuje njegovo brzo irenje, oslobaanje velike koliine topline i

intenzivno zraenje plamena, mogu se primjeniti dimni, termiki ili plameni javljai, odnosno kombinacije tih

javljaa.

to je prostor vii ili je razmak izmeu plamena i stropa vei, to e biti vea zona jednolike

koncentracije dime. Ovisnost izmeu razliitih automatskih javljaa poara i visine prostora dana je u tablici

1.1. Nisu uzeti u obzir vii dijelovi stropa ija je veliina manja od 10% ukupne povrine stropa, tako da veliine

18

tih dijelova nisu vee od maksimalne nadzirane povrine javljaa. Podruje veih visina stropova treba smatrati

odvojenim prostorima.

estice dima se pri izgaranju diu u obliku gljive, iji kut i veliine ovise o intenzitetu poara i veliini

arita. to je udaljenost javljaa od arita vea, to je koncentracija dima koji do njega dolazi manja.

Koncentracija se udaljenou smanjuje na treinu potencijala, ali s porastom visine prostora poveava se zona

jednolike koncentracije dima, pa se mogu poveavati i povrine nadzora javljaa. Pritom je potrebno istaknuti

da se osjetljivost vatrodojavnog sistema smanjuje, pa je preporuljivo primjenjivati automatske javljae

poveane osjetljivosti.

Za dimne javljae treba odabrati veliine prema dijagramu na slici.

19

Dimni javljai poara postavljaju se na mjestima gdje temperatura nije via od +50oC. Temperatura

aktiviranja termikih termomaksimalnih javljaa treba biti 10 do 35oC via od najvie temperature koja moe

nastati prirodnim ili pogonskim djelovanjem u okolini javljaa. U sistemima za automatsko gaenje

temperatura aktiviranja termikih javljaa mora biti 40oC via od najvie radne temperature.

Ako se javljai ugrauju u prostorije gdje je temperatura nia od 0oC, nije preporuljivo da to budu

dimni javljai jer kristalii leda i kondenzacija bitno utjeu na njihov ispravan ran.

Za niske temperature nije preporuljiva upotreba termomaksimalnih javljaa prikladniji su

termodiferencijalni. U prostorima u kojima zbog pogonskih uvjeta temperatura jako varira treba izbjegavati

upotrebu termodiferencijalnih javljaa.

Dimni javlja moe biti postavljen u prostoru gdje brzina strujanja zraka nije vea od 5m/s, osim ako

testno rjeenje doputa primjenu javljaa i za vee brzine strujanja. Termiki i plameni javljai nisu osjetljivi na

brzinu strujanja zraka.

Ako su javljai postavljeni na stropove odreenih prostorija, mogue vibracije ne smiju imati utjecaj

na njihov pravilan rad. Prije montae javljaa na dijelove strojeva potrebno je izmjeriti i utvrditi mogue

utjecaje.

Dozvoljena je relativna vlaga zraka 95%, ali mora biti onemogueno stvaranje magle i rose, naroito

pri upotrebi dimnih javljaa. Za nadzor prostora u kojima postoji mogunost prskanja vode treba

upotrebljavati vodotijesne javljae poara.

Pogonski uvjeti praeni pojavom dima, praine ili slinih aerosola u sluaju primjene dimnih javljaa

mogu biti inicijatori lanog uzbunjivanja. U nekim se sluajevima primjenom posebnih filtera mogu izbjei te

beeljene pojave. Sigurnije je i pouzdanije upotrijebiti termike javljae koji nisu osjetljivi na dim ni prainu.

Termiki i dimni javljai nisu osjetljivi na optiko zraenje koje u plamenih javljaa moe uzrokovati

lano uzbunjivanje. Sunce ili svjetiljka, direktno ili indirektno, svojim zraenjem moduliranom refleksijom na

povrini tekuine ili rotirajuim dijelovima strojeva izvanredno dobro i vjerno imitiraju zraenje plamena.

Ako je upotreba plamenih javljaa neizbjena zbog visine prostora ili drugih razloga, ti neeljeni

utjecaji mogu izbjei primjenom posebnih zavjesica i pokrivala koja se stavljaju na javljae.

1.1.5.2. Opseg nadzora automatskog vatrodojavnog sistema

Nadzor prostora odnosno objekta automatskim javljaima poara moe biti potpun, djelomian ili

selektivan, a to moe biti nadzor cijelog objekta odnosno vie prostorija.

Potpuni nadzor obuhvaa sve prostore, objekte i komunikacije u radnoj organizaciji. Djelomini nadzor

razumijeva potpuni nadzor jednog dijela poarnog sektora. Selektivni nadzor obuhvaa kontrolu u svim

njegovim dijelovima (prostorije, hodnici, stepenita, kanali...).

Jednu dojavnu zonu ini nadzor koji obuhvaa do pet prostorija poredanih jedna do druge, ukupne

povrine manje od 400m2. U iznimnim aluajevima, kada su prostori susjedni s lako uoljivim ulazima, moe ih

20

biti do 10, ukupne povrine manje od 1000m2. Tako kontrolirana podruja dijelimo na vatrodojavne sektore ili

zone. Vatrodojavni sektor ili zona obuhvaa jednu etau (izuzetak su stepenita, dizala, okna...) i ne smiju biti

vea od poarnog sektora, odnosno od 1600m2. Jedna zona ima do 30 automatskih javljaa poara ili 10

runih javljaa. Javljai poara u meustropovima i meupodovima, kabelskim kanalima, klima ureajima i

slinim prostorima ine posebnu zonu.

1.1.5.3. Broj i razmjetaj javljaa poara

Broj i smjetaj automatskih javljaa poara odreuje se prema vrsti primjijenjenih javljaa, prostornoj

geometriji (veliina, visina, oblik stropa, oblik krova...), vrsti primjene i uvjetima u nadziranim prostorima.

Javljai se odabiru ovisno o pretpostavci oekivanih poara u poetnom stadiju, a smjetaju se tako da se

sprijee lana uzbunjivanja.

Za svako podruje javljanja mora biti predvien najmanje jedan automatski javlja poara. On u svakom

trenutku mora biti lako dostupan radi odravanja i servisiranja.

Minimalni zahtjevi za broj javljaa i povrine nadzora dani su u tablici.

A maksimalna nadzirana povrina po javljau (bez ometajuih faktora)

d maksimalni dozvoljeni horizontalni razmak izmeu javljaa poara i pojedinih toaka stropa

K1-K11 granine krivulje dozvoljenih meusobnih horizontalnih razmaka javljaa

Nagib krova kut koji ravnina kroz krova ini s horizontalnom. Ako krov (strop) ima razliite nagibe (SHED), u

obzir se uzima namanji nagib.

21

22

1.1.5.4. Povrina nadzora i raspodjela javljaa

Broj javljaa odreuje se tablici 1.2 a odreen je veliinom nadzirane povrine.

Javljai se rasporeuju tako da nijedna toka stropa nije udaljena od javljaa (horizontalni razmak) vie nego je

dozvoljeno u stupcu d.

Dozvoljeni razmaci izmeu javljaa odreeni su dijagramom na slici 1.28. Dozvoljeno odstupanje, a to

znai dozvoljeni razmaci izmeu javljaa mogu se odabrati prema izvedenim graniim krivuljama K.

Razmaci za a i b unutar pripadajuih graninih krivulja mogu se odabrati. Jae izvuene granine

krivulje u podruju izmeu Y i Z oznauju maksimalnu nadzornu povrinu.

Kod projektiranja javljaa u dvije grupe ili dvozonsku ovisnost za iste poarne veliine definirane

nadzorne povrine treba reproducirati za 50%.

1.1.5.5. Raspored javljaa na stropovima s potpornjima

Pri razmjetaju javljaapoara moraju se uzeti u obzir potpornji vii od odreene visine. Vanu ulogu ima i

visina prostora. Ta meusobna ovisnost dana je na slici.

Ako je pojedini dio stropa vei ili jednak 0,6-strukoj dozvoljenoj nadziranoj povrini javljaa prema tablici

1.2, tada svako polje stropa mora biti ispunjeno javljaima.

Ako su povrine stropa manje od 0,6 A, vrijedi pravilo prema tablici 1.3.

23

Ako su povrine polja vee od dozvoljene nadzorne povrine, pojedina polja stropa treba promatrati

kao zasebne prostore.

Ako visina potpornja iznosi vie od 800 mm, za svako polje stropa mora biti predvien jedan javlja.

1.1.5.6. Smjetaj javljaa u uskim prolazima

U prolazima, tj prostorima stropa uim od 3 m razmaci izmeu javljaa mogu biti:

Za termike javljae : l = 10 m

Za dimne javljae: l = 15 m

24

Ako su prema tablici 1.2 dozvoljene i vie vrijednosti, one se mogu bez bojazni odabrati, samo ne

smiju biti prekorane maksimalno dozvoljene nadzorne povrine. U prostorima koji se kriaju ili ulaze jedan u

drugi tvorei ue, treba smjestiti jedan javlja. Kada je svjetlosni razmak potrpore prema potpori manji od

1m, potrpore ne treba uzimati u obzir.

1.1.5.7. Udaljenost javljaa od zidova

Udaljenost javljaa od zidova ne smije biti manja od 0,5 m, osim u prolazima, kanalima i slinim dijelovima

zgrade uim od 1m.

Za dimne javljae vrijedi pravilo postavljanja u sredini prostora ili simpetrino po stropu, a dozvoljeni razmaci

meu javljaima i dozvoljene udaljenosti javljaa od zida mogu se odabrati prema dijagramu na slici 1.33.

25

1.1.5.8. Udaljenost javljaa od uskladitene robe ili ureaja

Horizontalna i vertikalna udaljenost javljaa od ureaja ili uskladitene robe ni na jednom mjestu ne smije biti

manja od 0,5m.

Uskladiteni materijal koji see do stropa ne ostavljajui razmak vei od 5% visine prostora mora se smatrati

zidom.

1.1.5.9. Udaljenost javljaa od stropa i krova

Termike javljae treba uvijek postavljati na strop. Potrebne udaljenosti dimnih javljaa od treba dane su u

tablici 1.4, a ovise o visini nadziranih prostora i obliku stropa, odnosno krova. Za javljae plamena razmak

treba utvrditi za svaki sluaj posebno.

Dimni javljai mogu biti postavljeni neposredno na strop ili sljeme krova ako je ravni strop nii od 8m, odnosno

ako je visina sljemena manja od 4m.

26

1.1.5.10. Raspored javljaa na stropovima i krovovima posebnih oblika

U prostorima s kosim stropom, trokutastim sljemenastim, odnosno shedd krovom iji je nagib vei od

15 treba postaviti red javljaa u vertikalnoj plohi vrha prostora, tj najvieg dijela prostora (sljeme).

27

28

1.1.5.11. Rapored i smjetaj runih javljaa

Runi su javljai obvezan sastavni dio vatrodojavnog sustava. Rune javljae nije dozvoljeno ugraivati u

istu dojavnu grupu s automatskim javljaima. Oni ine vii stupanj uzbunjivanja i njihovo aktiviranje znai

siguran poar.

Rune javljae treba postaviti unutar prostora na izlazima, prolazima, po stepenitima i na svakom katu.

Posebno ih je potrebno postavljati blizu prostora s veim poarnim rizikom, te na vanim komunikacijama, u

blizini runih aparata za gaenje poara.

29

1.1.5.12. Ventilacija i klimatizacija

Javljai za nadzor prostora ne smiju biti postavljeni u struju svjeeg zraka klimatizacijskih i ventilacijskih

ureaja. Perforirane stropove koji slue za provjetravanje treba zatvoriti u radijusu od 0,5m do javljaa.

Pri stropnoj ventilaciji javljai se postavljaju blizu izlaza.

U umjetno ventiliranoj i klimatiziranoj prostoriji sprijeeno je nastajanje velike koncentracije dima i to

uvjetuje smanjenje osjetljivosti sistema. Kompenzacija se ostvaruje reduciranjem nadzorne povrine javljaa i

poveanjem njegove osjetljivosti. Faktor korekcije pregledno je dan u tablici 1.4a.

30

1.1.5.13. Dimenzioniranje zona

Za zonski vodi, predvien je dvoilni kabel. Maksimalno dozvoljena vrijednost otpora linije zonskog

sklopa je 100. Otpor petlje ovisi o duljini i presjeku vodia, to se izraunava prema formuli

Gdje je: - - elektrina otpornost

l duljina petlje u metrima

As presjek provodnika u mm2

Elektronika zonskih sklopova signalizira tri kriterija:

- Poar

- Neispravnu liniju

- Iskljuenu zonu

Da bi ta tri signala bila selektivno ostvarena, mora se obratiti panja na otpor petlje.

1.1.5.14. Vodii

Za instalaciju pri signalizaciji poara upotrebljavaju se vodovi iji je otpor izolacije izmeu ila te eile i

uzemljenja najmanje 500 k. Provodnici moraju biti bakreni, promjera 0,6mm, presjeka do 1,5mm2.

Provodnici tipa PP/R nisu dozvoljeni. Preporuuju se sve vrste telefonskih provodnika sa PVC izolacijom ili NN

provodnici PP(n) x 1,5 mm2, te u posebnim uvjetim tipa PP4(n) x 1,5mm2.

Pri meusobnom prikljuenju podnoja zonskim vodiima razliitih boja, preporuuje se izbor boje za

polaritet: crvena + , crna - , crvena +, plava -, crna +, plava -. Na krajevima provodnika postavljaju se plastine

ili metalne oznake da se vodii kasnije ne bi zamijenili. Kablove takoer treba oznaiti kabel-markicama

(prema zonama).

Razvodne kutije treba postavljati na vidljivim mjestima i oznaiti crvenom bojom. Razvodni ormarii, u

kojima se nalazi NN razvod i PP razvod, obavezno treba odvojiti metalnom pregradom.

Signalni se vodii postavljaju na slijedei nain:

- Nadbukno, pomou obujmica, u plastinim ili elinim cijevima

- Podbukno

- Postavljanje na kablovskim regalima, pri emu se fiksiraju odvojeno od NN kabela.

Pri postavljanju signalnih provodnika mora se paziti na udaljenost od NN instalacije, koja, prema

propisima, treba iznositi 20cm. Meutim, na izuzetnim jestima, gdje se taj razmak ne moe fiziki ostvariti,

dozvoljeno je smanjenje udaljenosti. Produenje kabla dozvoljeno je samo u razvodnim kutijama.

31

Kroz zonske provodnike signalzacije poara tokom rada protjee mirna struja male jaine, a

budui da sistem radi na principu promjene jaine struje, mora se obratiti panja na vrijednost otpora

provodnika. Svaki tip zonskog sklopa signalne centrale ogranien je na otpor petlje zonskog provodnika. Svi

zonski provodnici i niskonaponski provodnik za napajanje centrale koji su pripremljeni za prikljuenje moraju

biti dovoljno dugi da se lako prikljue na reglete signalne centrale.

1.1.5.15. Projektiranje petlje za vatrodojavnu centralu s mikroprocesorom

U petlju mikroprocesorskog alarmnog sistema osim analognih adresabilnih javljaa postavljaju se i svi

ostali potrebni ureaji za upravljanje sirenama, bljeskalicama, automatskim gaenjem, te ureaji za

upravljanje ventilacijom, klapnama, poarnim vratima, energetskim napajanjem, dizalima, klimatizacijskim

ureajim, sigurnosnom rasvjetom i ozvuenjem objekta.

Izbor javljaa poara, mjesta ugradnje i povreine pokrivanja mora se provesti u skladu s vaeim

standardima i pravilnicima o tehnikim normativima za sisteme automatskog otkrivanja poara.

Nakon formiranja petlje obavezno treba raunski provjeriti minimalni napon napajanja alagonih javljaa,

koji moraju biti vei od 17V=. Kontrolna stanica dovodi na petlju napon 28V= , +9V pulsirajueg napona, a izvor

ima unutarnji otpor 25.

U petlji je dozvoljeno izvoditi ogranke do 10 adresa, odvojenih posebnim izolatorom petlje, ako se time

pojednostavnjuje isntalacija i smanjuju duljine kabela. Grupa AS-javljaa moe imati pridruen jedan zajedniki

LED indikator koji signalizira da je jedna ili vie adresa prihvatila alarm. Teorijski, unutar jedne petlje moe biti

126 jedinica za nadzor konvencionalnih javljaa (do 20), a to znai 126 konvencionalnih zona s ukupno 2520

javljaa.

Za eksplozijski ugroene prostore predviaju se konvencionalni javljai poara u samosigurnosnoj izvedbi,

spojeni preko sigurnosne barijere na jedinicu za nadzor konvencionalnih javljaa.

Terorijski je unutar jedne petlje mogue imati 12 podsistema za gaenje, ali se ne preporuuje vie od 6.

Svaki se podsistem za gaenje odvaja u barem jednu izolatorima omeenu sekciju. Redoslijed adresa

unutar petlje nije vaan, ali je bitno da nijedna adresa nije preskoena. Radi lakeg praenja programiranja,

preporuuje se rastui niz brojeva koji tono prati petlju. Bilo koji AS javlja ili ureaj unutar petlje moe se

intervencijom na tastaturi kontrolne stanice iskljuiti. Time se omoguuje skidanje i popravak ureaja,

rekonstrukcija ili drugi radovi u nekom tienom prostoru. Korisno je u svakoj petlji ostaviti 10 od 20%

rezervnih adresa za kasnija proitenja ili dogradnju.

Analogni adresabilni javljai i ureaji mogu se povezivati i adresirati bilo kojim redoslijedom. Nakon

instaliranja podaci se moraju unjeti u projekt izvedenog stanja. Za eliminaciju elektromagnetskih interferencija

vano je kabele ne postavljati u zajednike kanale s ostalim instalacijama na objektu (energetsko napajanje,

rasvjeta , telefonija, audiolinije).

Radi smanjenja osjetljivosti petlje inteligentnog alarmnog sistema na interferencije, preporuuje se

32

upotrebljavati kabel s upredenim paricama, a za izvoenje instalacije u energetskim objektima obavezno treba

upotrebljavati kabele s opletom (platom). Plat treba spojiti na uzemljenje na poetku i na kraju petlje.

33

Ispitivanja oienja petlje dozvoljena su ako nisu postavljene glave javljaa. Prije ispitivanja sva podnoja

izolatora petlje obavezno treba prespojiti kratkospojnicima. Pri ispitivanju valja izmjeriti omski otpor petlje (ne

smije biti vei od 100) i kapacitet petlje (ne smije biti vei od 0,5F). Pri mjerenju otpora izolacija treba

izmjeriti otpore vodi-vodi i vodi-uzemljenje. Nakon ispitivanja valja odspojiti katkospojnike u podnoju

izolatora, postaviti glave izolatora, a potom upisivati individualne adrese u glave senzora te ih postaviti u

pripadajua podnoja.

1.1.6. Vatrodojavna centrala

Vatrodojavna centrala stalno obrauje informacije s javljaa poara, odnosno alarmira deurno osoblje u

operativno-komandnim centrima, napaja i stalno nadzire vatrodojavne mree i javljae poara, aktivira

automatske ureaje za gaenje poara (ako su prikljueni na nju), te obavlja druge operacije, npr. Iskljuivanje

ventilacije, zatvaranje poarnih vrata itd.

Vatrodojavna centrala izrauje se u modularnoj izvedbi, s tiskanim ploama. Detekcija poara i

upravljake funkcije programirane su na tiskanim matricama. Tako formirani moduli funkcionalno su

ukomponirani u osnovnu i linijsku jedinicu. Osim to primaju informacije s automatskih i runih javljaa

poara, imaju i daljinsku signalizaciju za aktiviranje elektronske sirene i trepereih svjetala ili pak imaju ureaje

za prijem i obradu podataka u vatrodojavnoj ili slinoj slubi. Vee centrale imaju mogunost upravljanja

ureajima za automatsko gaenje poara, iskljuenje elektrine energije i slino. Veliina centrale ovisi o broju

javljaa odnosno zona, uzevi u obzir podatak, da na jednu osnovnu jedinicu otpada maksimalno 40 zonskih

sklopova.

Vatrodojavna centrala se sastoji od osnovne i linijske jedinice, koje su sastavljene od sklopova.

34

Vatrodojavna centrala se sastoji od osnovne i linijske jedinice, koje su sastavljene od sklopova.

1.1.6.1. Osnovna jedinica ima zadatak da napaja, kontrolira, alje i centralizira sve signale s

Centrale. Sastoji se od slijedeih sklopova:

- Sklop napojne jedinice

- Sklop dan/no

- Sklop daljinske signalizacije

- Sklop centralne signalzacije

Osnovna jedinica graena je na principu funkcionalne modulacije

1.1.6.2. Linijska jedinica je centar u kojemu se sakupljaju sve dojavne linije i odakle se upuuju

sve komande (gaenja, ukljuenja, iskljuenja). Izraena je na principu funkcionalne modularizacije, a

razlikujemo tri osnovna tipa tih jedinica:

- Linijsku jedinicu za dojavu poara

- Linijsku jedinicu za dojavu i upravljanje gaenjem poara

- Kombinirani linijsku jedinicu

35

1.1.6.3. Sklop dan/no ima svoju funkciju u radu s osobljem ili bez njega, odnosno ima

mogunost rada u dva razliita reima. Dnevni reim dan ima programirano zakanjenje automatskog

alarma, a u reimu no automatski i runi alarm bez zakanjenja automatski ukljuuju cjelokupnu alarmnu

organizaciju. To znai da u sluaju alarma danju, deurna osoba jo ima vremena za intervenciju na mjestu

nastanka alarma i ako je poar manji, ne uzbunjuje vanjske punktove. Ako je poar vei, ima mogunost da

pritiskom na runi javlja prekine vrijeme koenja i istog trenutka poalje signal vatrogasnoj slubi i svim

ostalim sudionicima prema operativnom planu gaenja poara.

1.1.6.4. Sklop daljinske signalizacije izveden je modularno na tiskanoj ploi i programiran je

tako da prosljeuje alarmne signale u objektu i izvan njega. Njihov intenzitet i trajanje odreuje se

sinkronizirano sa sklopom dan/no.

Od izlaza koji se mogu fleksibilno upotrebljavati ima:

- Izlaz 600 za prikljuak na centralni ureaj

- Radne, mirne i preklopne beznaponske kontakte 1A

- 12V DC (dojavna centrala) ili 24V DC, 0,8A u trajanju 2 min

- Dvostruke beznaponske kontakte (radne, mirne i preklopne) u trajanju 2 minute od nastanka alarma

koji slui za pobudu nekog veeg releja

1.1.6.5. Sklop centralnog modula signalizacije slui za sumiranje pojava nastalih na sistemu

za dojavu poara i za njihovo pretvaranje u svjetlosni i zvuni signal alarma, odnosno smetnji. Na centralnom

modulu ugraene su zajednike svjetlosne indikacija alarm odnosno smetnje, zajedniki zvuni izvor, brojevi

alarma i smetnji, kao i tester za iskljuenje zvunih signala. Ako bilo koji modul zone zabiljei alarmno stanje,

istodobno se ukljuuje signalizacija zajednikog alarma na centralnim modulima u obliku crvenog trepteeg

svjetla alarma i kontinuiranog zvunog signala. Pristiskom na tipku za iskljuenje zvuka privremeno se iskljui

zvuni signal alarma, ali svjetlosna signalizacija alarm i dalje radi. Ako se ne ukloni uzrok alarma nakon

priblino 5 minuta, ponovno se aktivira zvuni signal.

Sve vrste smetnji nastale na signalnim linijama, kao i na smamo ureaju, induciraju se u obliku utog

trepteeg svjetla i isprekidanog zvunog signala. Pritiskom na tipku iskljuuje se zvuni signal, a svjetlosna

signalizacija ostaje ukljuena sve dok se ne ukloni kvar.

1.1.6.6. Zonski sklopovi slue sa obradu informacija sa signalnih linija s javljaima poara te za

selektivnu signalizaciju poara. Ugrauju se na linijske jedinice s maksimalno 20 zonskih sklopova. Namijenjeni

su prikljuenju automatskih javljaa poara. Izvedeni su sa zakanjenjem u odnosu prema ulaznom signalu.

Aktiviranjem javljaa u signalnoj liniji pobuuje se vremenski sklop za kanjenje. Nakon 60 sekundi automatski

se ukljui aktivirani javlja. Ponovno aktiviranje javljaa aktivira zonski modul u smislu alarma. Postoje posebni

36

zonski sklopovi za prikljuenje runih javljaa poara, koji rade bez kanjenja u odnosu prema ulaznom signalu.

Zonski sklop za stop-prekida slui za kontrolu linije (kratki spoj, prekid, obustava ureaja za automatsko

gaenje...)

1.1.7. Vatrodojavna centrala s mikroprocesorom

Sve donedavno svi su se vatrodojavni sistemi projektirali na bazi klasine lektronike. Danas se novi

moderni sistemi proizvode s mikroprocesorima i linijskim ureajima koji objedinjuju funkcije dojave,

signalizacije i gaenja poara.

Osnovni dio tog sistema je kontrolna stanica na koju su prikljueni linijski ureaji.

Poar se dojavljuje pomou javljaa s vlastitom adresom po kojoj ih kontrolna stanica prepoznaje.

Javljai su povezani dvoino u takozvane petlje. Na standardnu izvedbu kontrolne stanice (INTAL 04) mogu se

prikljuiti 4 petlje, s tim da se kapacitet stanice moe dodatno proiriti na 16 petlji. Na svaku petlju moe se

ugraditi do 126 adresa. Javljai poara u tom sistemu osim signala alarma u kontrolnu stanicu prenose

trenutne analogne vrijednosti na javljaima, pa se taj sistem naziva i analogno adresabilni sistem. Kontrolna

stanica je mozak analogno adresabilnog sistema. Koristei se jedinstvenim protokolom stanica preko

dvoine petlje komunicira s cijelom serijom javljaa (90 APOLO) i s ostalim kompatibilnim linijskim ureajim.

Kontrolna nas stanica obavjetava o nastalim stanjima u sistemu putem LED diode, LCD displaya i printera. Svi

dogaaji se kontinuirano memoriraju i na zajhtjev se mogu ponovo pregledati i kontrolirati. Na prednjoj strani

kontrolne ploe nalazi se svjetlosna signalizacija i tastatura za neposredno upravljanje nekim akcijama

(definiranje sistema...).

Sistemu (INTAL 04) se pridruuje odreeni broj zona. Odreenoj se zoni pridruuje grupa javljaa, a

svakoj se zoni pridruuje tekst i odgovarajue zonske aktivnosti. Kad se neki linijski ureaj aktivira, podaci o

37

stanju ureaja alju se u glavni procesor, koji signalizra stanje linijskog ureaja na tampau. Ta se operacija

prikazuje odgovarajuim LED indikatorima, LCD displejem i zujalicom, nakon ega se pokrenu programirane

zonske aktivnosti. Tekstualni dio opisa zona ispisuje se na tampau i LED displeju. Pod zonske aktivnosti

razumijeva se aktiviranje jednog ili vie linijskih ureaja iz bilo koje petlje.

Osim zona, definiraju se i grupe linijskih reaja koje nazivamo podsistemima. Zadatak podsistema je

detekcija i automatsko gaenje poara. Za razliku od zona, podsistem se sastoji od linijskih ureaha od samo

jedne petlje. Svaki se podsistem sastoji od odreenog broja javljaa i bar jednog izvrenog organa ureaja za

gaenje poara ili sl.

U podsistemu se definira minimalni broj javljaa koji se moraju nai u alarmnom stanju da bi poela

akcija gaenja. Ve nakon aktiviranja prvog javljaa unuar podsistema pokreu se sirene i druge signalizacije

predalarmnog stanja, a kad se aktivira odreeni broj javljaa, signalizira se alarmno stanje i poinje

odbrojavanje vremena do poetka akcije. Vrijeme do poetka akcije je programabilno i u tom je vremenu

mogue odgoditi akciju gaenja. Navedeni nain funkcioniranja sistema mogu je ako je stanica u

automatskom mogu gaenja. Ako je stanica u runom mogu, signalizira se samo stanjem javljaa, gaenje se

aktivira pomou runih detektora petlje ili pomou tastature komandne stanice. INTAL-04 podrava slijedee

podsisteme za gaenje: halonski, CO2 i drencher. Svaka petlja u protupoarnom sistemu kojom upravlja

kontrolna stanica ima vlastiti mikroprocesor (kontrolor petlje). Koji kontinuirano proziva sve linijske ureaje

(do 126) i dobivene signale obrauje. Svaki signal koji ne znai normalno stanje pokree odgovarajuu u

kontrolnoj stanici, odnosno na petlji, aktivira sirene, relejne izlaze, podsisteme za gaenje i sl, odnosno

pokree akcije opisane definicijom sistema. Vrijeme prozivanja svih 126 adresa traje priblino 4 sekunde.

Program sastavljen na principu pitanja i odgovora omoguuje operateru vrlo jednostavno rukovanje. Nekoliko

se kontrolnih stanica moe meusobno povezati u sistem koji nadzire glavno raunalo. Ureaj moe imati i

prikljuak odvojenih mimikih panela za prikaz svih signala, kao i prikljuak PC tastature, odnosno grafiki

prikaz objekta na monitoru. Stanica INTAL-04 ima 2 serijska izlaza RS232 i RS422, za prikljuak vanjskog

serijskog printera i za vezu s glavnim nadzornim sistemom.

38

1.1.7.1. Izvedba kontrolne stanice

Kontrolna stanica (INTAL-04) osnovni je mikroprocesorski ureaj za dojavu i gaenje poara. Osnovna

izvedba kontrolne stanice ima kapacitet 4 petlje, odnosno 4x126 adresa. Sistem se moe proiriti na osam

kontrolnih stanica koje nadzire glavno raunalo. Kontrolna se stanica sastoji od dva dijela: upravljako-

signalizacijske jedinice (USJ) i kontrolne jedinice (KJ).

1.1.7.2. Upravljako-signalizacijska jedinica (USJ)

Upravljako-signalizacijska jedinica sadri elemente potrebne za komunikaciju operatera sa sistemom. U

sklopu te jedinice nalaze se ovi moduli:

1. Modul standardnog pokazivaa (D) omoguuje pravilan rad LCD pokazivaa na prednjoj ploi

2. Modul mimikog panela (MMK) sadri sklopove komunikacije, procesora i printer-kontrolera

3. Modul glavnog napajanja (PS24) sklop ispravljaa 220/24 i sklop punjaa akumulatora

4. Modul napajanja printera (PS 5 PR) sklop za napajanje printera 5 voltnim naponom

Na prednjoj strani USJ se nalaze:

1. LCD pokaziva u normalnom stanju ispisuje Sistem normaln uz ispis vremena i datuma

Svaka promjena u sistemu, spontana ili runa operacija , uzrokuje promjenu ispisa na

pokazivau, odnosno ispis odgovarajueg teksta upuuje operatera na poduzimanje primjerenih akcija.

2. PRINTER sve navedene promjene koje se ispisuju na LCD-u istovoremeno se biljee na

papirnoj traci kao trajni zapis irine 24 znaka

39

3. TASTATURA sadri sve numerike znakove i neke osnovne operaterske funkcije. Preko

tastature se provode neke promjene u konfiguraciji sistema, testira se sistem ili pregledava postojea

konfiguracija.

4. FUNKCIJSKE TIPKE slue za upravljanje neposrednim akcijama u sistemu. Operater na osnvi

mimikih prikaza na prednjoj ploi sam odluuje o upotrebi tipki.

a) OPI ALARM prebacuje ureaj u stanje generalnog alarma, ukljuuje sve sirene na objektu,

ukljuuje ssjetlosnu i zvunu signalizaciju na prednjoj ploi, prema potrebi alarmira vatrogasnu

brigadu, pridruena mu je crvena LED signalizacija

b) ISKLJUENJE ZVUKA pritiskom na tipku iskljuuje se sva zvuna signalizacija na objektu, osim one

koja je pridruena zoni gaenja, pridruena mu je uta LED signalizacija

c) PREGLED u sluaju pojave dvaju ili vie istovremenih signala prelistavaju se svi dogaaji na LCD

pokazivau, pridruena mu je uta LED signalizacija

d) RESET resetira se kontrolna stanica

e) LED-TEST aktivira se kompletna LED signalizacija na prednjoj ploi ureaja i ostaje aktivirana do

putanja tipke

f) RUNO AKTIVIRANJE GAENJA tom je tipkom mogue, u kombinaciji s tastaturom, runo aktivirati

podsistem za gaenje. Pridruena mu je crvena LED signalizacija

g) POMAK PAPIRA omoguuje izvlaenje printerskog papira radi lakeg itanja zapisa.

5. LED signalizacija organizirana je u tri grupe na prednjoj ploi USJ-a.

Signaliziraju se slijedea stanja

a) POAR postoji signal o stanju poara. Upaljene su 2 crvene LED diode

b) >1 POAR postoji vie od jednog signala poara u sistemu

c) RUNI u sistemu je aktiviran runi javlja poara. 2 crvene LED dioide

d) PREDALARM neki je javlja u sistemu u stanju PREDALARMA, to za kratko vrijeme moe izazvati i

poar

e) KVAR signalizira se sumarni kvar u sistemu. Gore 2 ute LED diode

f) >1 KVAR u sistemu postoji vie od jednog signala KVAR. Gore 2 ute LED diode

g) TEST signalizira se TEST stanje u sistemu. Upaljene su 2 ute LED diode

h) ISKLJUEN DIO SISTEMA dio sistema programi je iskljuen odnosno izvan upotrebe radi testiranja,

servisiranja.. Gore 2 ute LED diode

i) GL NAPAJANJE ispravno je glavno napajanje u sistemu. Gori 1 zelena LED dioda

j) REZ NAPAJANJE sistem je prikljuen na rezervno napajanje. 1 zelena LED dioda

k) GAENJE AKTIVIRANO signalizirano je stanje aktivnosti podsistema za gaenje poara. Gori 1 crvena

LED dioda

40

1.1.7.3. Kontrolna jedinica (KJ)

Kontrolna jedinica sadri elemente potrebne za prilkljuenje petlji i ostalih elemenata na kontrolnu

stanicu, odnosno elemente za povezivanje i komunikaciju s ostalim stanicama.

U sklopu kontrolne jedinice nalaze se slijedei moduli:

1. KONTROLER PETLJE (KP)

Na njega se prikljuuje jedna petlja sa 126 adresa, osnovni je sklop za nadzor i upravljanje ureajima na petlji:

neprestano proziva sve linijske ureaje, obrauje od njih dobivene odgovore i poduzima odgovarajuu akciju,

na prednjoj ploi ima 4 LED diode za signalizaciju stanja na pripadajuoj petlji

2. GLAVNI PROCESOR

Meusobno povezuje kontrolere petlji i omoguuje njihovu komunikaciju s USJ. Po funkciji sadri module

mikroprocesora, memorije i komunikacije s ostalim dijelovima sistema. Na prednjoj ploi ima 4 LED diode

3. PS28 modul koji osigurava napajanje za dvije petlje

4. PS5 modul koji opskrbljuje sklopove potrebnim 5V-tnim naponom

5. ZU modul koji sadri zujalicu i tri relejska izlaza za daljinski prijenos signala. Na prednjoj ploi, osim

zujalice, nalazi se tipka PRIHVAT SIGNALA, koja isprekidanu zvunu signalizaciju pretvara u

kontinuiranu ili je utiava, ovisno o vrsti dolazeeg signala, a prema potrebi alje daljinski signal

prihvaanja alarma. Na prednjoj ploi nalaze se jo 3 LED diode za potrebnu signalizaciju

Kontrolna stanica nadzire sistem i upravlja njime preko petlji koje sadre do 126 adresa. Na svkoj od tih adresa

nalazi se neki od ovih linijskih ureaja:

1. AS TERM/M termomaksimalni analogni javlja

2. AS TERM/D termodiferencijalni analogni javlja

3. AS ION - ionizacijski analogni javlja

4. AS OPT - optiki analogni javlja

5. AS RU - runi adresabilni javlja

6. MZKJ - jedinica za prikljuenje zona konvencionalnih javljaa na petlju

7. I/O - jednokanalna ulazno/izlazna jedinica

8. 3 I/O - trokanalna ulazno/izlazna jedinica

9. MIO S - Jedinica za prikljuenje sirene na pelju

10. MIO H - jedinica za prikljuenje halonskog spremnika

11. MIO T - jedinica za prikjuenje CO2 baterije

12. MIO-EMV - jedinica za prikljuenje Drencher podsistema

13. MIO BL - jedinica stop tastera

14. MIO EA - jedinica za promjenu raima Automatsko/Runi

41

JEDINICA ZA NADZOR I UPRAVLJANJE

a) Jedinica za nadzor zone konvencionalnih javljaa poara

Jedinica za nadzor zone konvencionalnih javljaa poara omoguuje spajanje do 20 konvencionalnih

automatskih javljaa poara preko jedne adrese u petlji inteligentnog alarmnog sistema. Osigurava napajanje

prikljuenih javljaa i provodi kontinuirani nadzor oienja. Odziva se kontrolno stanici samo kada je prozvana

svojom adresom. Tvorniki je podeena za slanje digitalnog broja 16 u normalnom reimu, 64 u alarmu i 4 u

sluaju kvara (prekid oienja, kvari spoj ili kvar u napajanju). Napaja se lokalno 24V-tnim istosmijernim

naponom. U sprezi sa sigurnosnom barijerom omoguuje spajanje samosigurnosnih javljaa poara

postavljanih u eksplozijski ugroeni prostor.

b) Jedinica za nadzor zone konvencionalnih runih javljaa

Jedinica za nadzor zone konvencionalnih runih javljaa vrlo je slina prethodnoj, ali ima

mogunost prioritetnog prekida. Time je omogueno da kontrolna stanica identificira alarm s te jedinice u

roku jedne sekunde.

U sprezi sa sigurnosnom barijerom omoguuje spajanje runih javljaa u S izvedbi postavljenih u eksplozijski

ugroenim prostorima.

c) Jedinica za prikljuenje sirene (signalizatora)

Jedinica za prikljuenje sirene (signalizatora) omoguuje nadzor oienja do sirene (signalizatora ili

bljeskali) i ukljuuje sirene na bilo kojoj lokaciji unutar petlje inteligentnog alarmnog sistema. Napaja se iz

petlje veoma niskom strujom, a za rad sirene zahtijeva dodatno vanjsko napajanje. Vanjsko napajanje ovisi o

upotrijebljenim sirenama i moe biti u rasponu od 9 do 30V isosmijerno. Upotrebnom izlaznih bitova 0 i 1

kontrolne stanice osigurane su dvije opcije prva je intermitirajui rad, a druga je kontinuirani rad sirene.

Jedinica alje digitalni broj 16 u normalnom reimu i u reimu ukljuene sirene, a broj 4 u sluaju kvara

oienja ili napajanja.

d) Izolator petlje

U zatvorenom prstenu petlje inteligentnog alarmnog sistema jedan prekid oienja ne utjee na

ispravan rad, ali kratki spoj moe onemoguiti komunikaciju sa svih 126 adresa. Razbijanjem petlje na sekcije

po 20 adresa omeenih izolatorima, kratki spoj na petlji uzrokuje proradu izolatora i odspajanje samo jedne

sekcije, a sve ostale normalno rade. U normalnom radnom reimu izolatori imaju otpor 5 i omoguuje prolaz

struje napajanja i protok podataka. U sluaju kratkog spoja elektroniki sklop izolatora prepozna pad napona i

promijeni svoj otpor u 20k. Istovremeno se svake tri sekunde pali ugraeni LED indikator. Uklanjanjem kvara

u oienju izolatori se automatski resetiraju.

42

e) Ulazno izlazne jedinice

Ulazno i izlazne jedinice preko ulaznih bitova sakupljaju i alju informacije o stanju vanjskih

ureaja, te upravljaju radom releja, ovisno o instrukciji dobivenoj od kontrolne stanice preko izlaznih bitova.

Dodatno vanjsko napajanje (lokalno) potrebno je za rad releja i vanjsko upravljanje. Vanjsko oienje nije

nadzirano, pa se te jedinice obavezno postavljaju to blie vanjskim ureajima, a meuveze je potrebno na

odgovarajui nain zatititi.

Trokanalna ulazno-izlazna jedinica izvedena je s tri logika ulaza za nadziranje stanja ureaja i predaju

tih informacija kontrolnoj stanici, te s tri releja koji se mogu pojedinano ukljuivati ovisno o primljenim

izlaznim bitovima. Svi ulazi i izlazi galvanski su odvojeni od petlje. Izlazni rejeli imaju preklopni kontakt za 5A,

250VA.

Jednokanalna ulazno-izlazna jedinica sastoji se od jednog logikog ulaza za nadzor stanja vanjskog

ureaja i jednog releja to ga ukljuuje kontrolna stanica. Rejel proradi kada kontrolna stanica u dva ili vie

ciklusa adresiranja te jedinice postavi izlazi bit iz 0 u 1. Relej ima jedan preklopni kontakt za 5A, 250VA.

f) Jedinica za prikljuenje halonskog spremnika

Jedinica za prikljuenje halonskog spremnika omoguuje spajanje jednog halosnkog spremnika

preko jedne adrese u petlju inteligentnog alarmnog sistema. Osigurava kontinurani nadzor oienja i lokalnog

napajanja, a nakon prihvaanja naloga za aktiviranje inicijatora otvara halonski ventil i zapoinje aksciju

gaenja. Jedinica zahtijeva dodatno vanjsko napajanje (lokalno) za aktiviranje inicijatora. U normalnom

radnom reimu i u reimu otvorenoga halonskog ventila alje digitalni broj 16, a broj 4 u sluaju kvara, a broj

64 u sluaju pada tlaka halona.

g) Jedinica za promjenu reima rada Automatski-runo

Jedinica za promjenu reima rada automatski runo omoguuje spajanje mikrosklopke na

vratima tienog prostora, koja ima funkciju iskljuivanja automatskog reima rada stabilne instalacije za

gaenje poara, u petlju inteligentnog alarmnog sistema preko jedne adrese. Jedinica nadzire ispravnost

oienja do mikrosklopke i ispravnost lokalnog napajanja. Ovisno o prihvaenoj komandi s kontrolne stanice,

ukljuuje LED indikatore Runo ili Automatski.

Putem ulaznog bita alje nalog (vrata otvorena) kontrolnoj stanici i zahtjev za runi rad. Kvar linije do

mikrosklopke i kvar jedinice alje kao digitalni broj 4.

h) Jedinica za prikljuenje stop-tastera

Jedinica za prikljuenje stop-tastera omoguuje spajanje stop tastera (tastera za blokiranje

gaenja) preko jedne adrese u petlju inteligentnog alarmnog sistema. Ovisno o prihvaenoj komandi s

kontrolne stanice, ukljuuje LED indikator Prihvat stop signala. Nakon prorade LED-a, poinje tei vrijeme

43

predalarma, a pet sekundi prije isteka gasi se LED indikator. Ponovnim pritiskom tipke ponavlja se ciklus. U

normalnom reimu jedinica alje digitalni broj 16, a uz aktiviranu tipku alje broj 64, te dodatno prekidni bit

kojim skrauje vrijeme uspostavljanja komunikacije s kontrolnom stanicom.

i) Jedinica za prikljuenje razdjelnog ventila

Jedinica za prikljuenje razdjelnog ventila omoguuje spajanje jednog razdjelnog ventila u

stabilnoj instalaciji za gaenje poara sa CO2 baterijom, preko jedne adrese u petlju. Osigurava kontinuirani

nadzor oienja i lokalnog napajanja, a nakon prihvaanja naloga za aktiviranje otvora razdjelni ventil za

usmjeravanje CO2 u jedan ili vie tienih prostora sa zajednikom CO2 baterijom. Jedinica ima dodatno

vanjsko napajanje (lokalno) za aktiviranje ventila (elektromehaniki okida ili elektromagnetski ventil), a

postavlja se neposredno uz ventil. Preko ulaznih bitova prenosi informacije o otvorenosti ventila u kontrolnu

stanicu, o kvaru linije do mikrosklopke ili elektromehanikog okidaa te o ukljuenom lokalnom napajanju

24V.

j) Jedinica za prikljuenje CO2 baterije

Jedinica za prikljuenje CO2 baterije omoguuje spajanje CO2 baterije stabilne instalacije za

gaenje preko jedne adrese u petlju inteligentnog alarmnog sistema. Osigurava kontinuirani nadzor oienja i

lokalnog napajanja, a nakon prihvaanja naloga za gaenje otvara pilot-boce, koje pneumatski otvaraju sve

ostale boce CO2 baterije. U normalnom radu (mirno stanje) ta jedinica alje digitalni broj 16, u sluaju kvara 4,

a u sluaju smanjenja mase CO2 boca alje broj 64.

1.1.8. Smjetaj vatrodojavne centrale i pregledni planovi

1.1.8.1. Smjetaj centrale

Vatrodojavnu centralu treba smjestiti u prostor koji se nalazi u blizini glavnog prilaza nadziranog

podruja ili na mjestu kojemu e u sluaju poara uvijek biti mogu prilaz vatrogasaca. Prostor za centralu, kao

i prostor za paralelnu signalizaciju treba:

- Sigurno zatititi od utjecaja okoline, npr od pogonskih uvjeta trenje, dima, praine, plinova...

- Imati takve klimatske uvjete da je osiguran nesmetan rad vatrodojavne centrale.

Mjesto vatrodojavne centrale i prostor za paralelnu signalizaciju treba biti dogovoreno s

investitorom, u skladu s preporukom vatrogasne jedinice.

1.1.8.2. Pregledni planovi

U blizini vatrodojavne centrale moraju se nalaziti:

- Situacioni planovi cijelog podruja koje nadzire, dojavnih prostora, razliitih prilaza i mjesta gdje se

nalaze sredstva za gaenje poara

44

- Operativni planovi za gaenje poara

- Upute za pravilno ponaanje u sluaju dojave poara ili smetnje (te upute trebaju biti dane u obliku

ispitne liste za sva jaljanja o poaru ili smetnjama)

- Vatrodojavna knjiga za pravilan remont, izmjene, dogradnju, ukljuivanje i iskljuivanje, te dojave

smetnji i poara ureaja s podacima o datumu i vremenu

- Upute za koritenje vatrodojavnom knjigom

1.1.8.3. Napajanje energijom

Napajanje energijom mora biti rijeeno iz dva izvora energije. Prvi je izvor elektrina mrea, a

drugi akumulatorska baterija koja se moe ponovo napuniti. Pri nestanku elektrine struje u mrei baterija

automatski i bez prekida preuzima napajanje vatrodojavnog sustava.

Prikljuci za napajanje energijom moraju biti vrsto i fiksno vezani za vatrodojavnu centralu. Ispad

nekog izvora, i u sluaju smetnji, ne smije uzrokovati ispad drugog izvora energije, a mora biti registriran na

vatrodojavnoj centrali. Prelazak s jednog izvora energije na drugi ne smije tetno utjecati na rad vatrodojavnog

sustava.

Energija koja slui za napajanje vatrodojavnog sustava ne smije biti upotrijebljena za opskrbu drugih

ureaja. Za opskrbu ureaja prikljuenih na sekundarne vodove (ureaji za registriranje, pokazivai stanja)

mogu se primjenjivati i drugi oblici napajanja energijom. Oba izvora napajanja treba odmjeriti tako da je svaki

od njih sposoban preuzeti pogon cijelog sustava. Osnova za odmjeravanje napajanja je koliina energije

potrebna za vatrodojavni sustav u trenutku kad je spreman za dojavu te energija potrebna za mogue izmjene

pogonskog stanja.

1.1.8.4. Elektrina mrea

Napajanje energijom iz elektrine mree mora biti projektirano tako da omoguuje neogranien

pogon vatrodojavnog sustava i ureaja za uzbunjivanje. Napajanje iz elektrine mree za vrijeme normalnog

pogonskog stanja mora dodatno puniti bateriju.

Za dovod energije mora biti upotrebljen poseban strujni krug, s posebno obiljeenim osiguranjem.

Mora biti onemogueno iskljuivanje strujnog kruga vatrodojavne centrale u sluaju iskljuivanja drugih

pogonskih ureaja.

Ureaj za punjenje mora biti dimenzioniran tako da se baterija ispranjena do krajnje dozvoljenog

napona za 24 sata moe automatski napuniti na 80% njezina kapaciteta. Punjenje baterije mora biti zavreno

najkasnije nakon 72 sata.

45

1.1.8.5. Baterija

Kapacitet baterije ovisi o potronji energije vatrodojavnog sustava, ali i o vremenu prepoznavanja

smetnje u opskrbi energijom, tj o tome koliko e brzo sluba odravanja biti na raspolaganju i moi nabaviti

rezervne dijelove.

Kapacitet baterije ureaja s automatskom dojavom smetnji na mjestima koja nisu pod stalnim

ljudskim nadzorom treba odrediti tako da pri neispravnom napajanju mrenim naponom baterija trajno

osigurava pogon u toku 72 sata. Nakon toga treba biti mogue aktivirati ureaj za ubunjivanje s najveom

energetskom potronjom i napajati ih 30 minuta.

Kapacitet baterije ureaja s automatskim javljanjem smetnji na trajno zaposjednuta mjesta i na ona

gdje postoji sluba za uklanjanje kvarova, treba biti toliki da je pri neispravnom napajanju iz mree mogu

trajno nevisan pogon ureaja od najmanje etiri sata i pola sata rada ureaja za uzbunjivanje za poarni odsjek

s najveom energetskom potronjom. Za takav sluaj mora postojati mogunost rezervnog mrenog

napajanja, koje se automatski ukljuuje nakon ispada prvoga mrenog napajanja.

Baterije s mokrim elijama moraju biti postavljene u prostorije dovoljno zrane, suhe i sigurne od

zaleivanja. Osim toga, treba ih postaviti tako da budu zatiene od vanjskih utjecaja i oteenja, a da im se

moe prii radi odravanja i ispitivanja

46

1.1.9. Odravanje vatrodojavnog sustava

Korisnik vatrodojavnog sustava ili ovlatena osoba brinu o tome da se sustav pregleda u sluajevima:

- Kad postoje znakovi poremeaja stalne spremnosti za pogon

- Nepravilnog funkcioniranja

- Promjena tehnologije ili prostora koje utjeu na nadzor

Redovito odravanje vatrodojavnog sustava najbitniji je uvjet njegove funkcionalnosti i ispravnosti.

Kontrolu tehnike ispravnosti vatrodojavnog sustava obavlja ovlatena osoba korisnika u

vremenskom razdobljima koji nisu dulji od dva mjeseca. Pri tome treba ispitati:

- Najmanje jedan javlja po jednom primarnom vodu

- Svjetlosno-zvune signalizatore

- Predajnik i prijemnik signalizacije

- Ureaje za automatsko gaenje

- Sklopne ureaje za iskljuivanje ventilacije, pogona i sl.

- Ureaje za uzbunjivanje

- Ureaje za napajanje energijom

Periodina revizija vatrodojavnog sustava obalja se jedanput godinje, a obuhvaa funkcionalnu kontrolu

cjelokupnog sustava i pregled svih sastavnih dijelova. Moe se obavljati istovremeno sa servisiranjem

vatrodojavnog sustava, kada serviseri isporuioca opreme mijenjaju ugraene dijelove ogranienog vijeka

trajanja, justiraju, ponovo postavljaju i podeavaju novo ugraene dijelove. Remont (obnavljanje)

vatrodojavnog sustava treba neodlono obaviti im se pri bilo kojoj kontroli utvrde nedozvoljena odstupanja u

djelovanju.

Svakih pet godina treba obaviti, detaljan pregled svih sastavnih dijelova vatrodojavnog sustava i rad

sustava uskladiti s vaeim normama i propisima. Sve poduzete mjere odravanja moraju se unositi u za to

predvienu i obveznu vatrodojavnu knjigu.

1.1.10. Postupak i nain ispitivanja funkcioniranja ureaja za nadzor i upravljanje

vatrodojavnog sustava

Provjerom funkcioniranja ureaja utvruje se ima li ureaj sve osnovne funkcije koje mora imati, kao i

ostale dopunske funkcije, te udovoljavaju ili dijelovi ureaja ovim traenim zahtjevima:

1. Da se preko vatrodojavnog centralnog ureaja javljai i drugi dijelovi vatrodojavnog sustava napajaju

energijom iz izvora napajanja

2. Da vatrodojavni centralni ureaj u sluaju poara daje svjetlosni signal alarma oznaavajui ujedno

mjesto

47

poara s dovoljnom preciznou, te da daje zvuni signal alarma. Svjetlosni signal mora biti dovoljnog

intenziteta, dobro uoljiv (npr trepui) i propisane boje. Zvuni signal mora biti dovoljnog (propisanog)

intenziteta, karakteristinog prodornog tona, odreenog znakom poarnog alarmiranja. Za vrijeme trajanja

alarmnog stanja na vatrodojavnom centralnom ureaju mora postojati mogunost iskljuenja zvunog signala

uz zadravanje svjetlosnoga, koji se moe prekinuti samo iskljuivanjem pripadne grupe javljaa, pri emu se

mora pojaviti svjetlosni signal iskljuene zone. Deurni manipulant vatrodojavnog centralnog ureaja ne smije

iskljuiti nijednu zonu, osim u sluaju kvara ili uz prethodnu pismenu suglasnost rukovodioca atite od poara

3. Da vatrodojavni centralni ureaj ima mogunost prosljeivanja signala poara na paralelne

signalizatore tabloe i prema vatrogasnoj jedinici po predvienom alarmnom planu ili pak na gradski centralni

ureaj dojave. Obavljeno se prosljeivanje svjetlosno signalizira.

4. Da vatrodojavni centralni ureaj ima mogunost (ako je to rjeenjem predvieno) da preko

dopunskih elemenata aktivira ureaj za automatsko gaenje poara ili ureaj za sprjeavanje njegova irenja.

Izvrenje aktiviranja se signalilzira.

5. Da vatrodojavni centralni ureaj nadzire ispravnost dijelova vatrodojavnog sustva koji najranije

reagiraju, te da pri tim kvarovima (neispravnostima) daje zvuni i svjetlosni signal kvara (npr. prekid linije

javljaa, uklanjanje uloka javljaa, kratki spoj linije javljaa, dozemni spoj linije javljaa, iskljuenje glavnog

izvora napajanja, nedovoljan napon glavnoga ili pomonog napajanja i sl.)

6. Pri provjeri funkcioniranja vatrodojavnog centralnog ureaja moraju se provjeriti sve njegove

nevedene funkcije i u izvjetaju konstatirati njihova ispravnost, odnosno neispravnost. Ako u funkcioniranju

ureaja ima manjkavosti, treba ocijeniti svaku posebno i navesti koliko one manjuju vatrozatitnu vrijednost

vatrodojavnog sustava.

1.1.10.1. Provjera izvora napajanja

Vatrodojavni sustav mora imati sigurni i praktino neprekidni izvor napajanja. Ako takav izvor u tienom

objektu ne postoji, kao glavni izvor napajanja sluu elektrina mrea, a pomoni izvor napajanja najee je

akumulatorska baterija. U sluaju prekida napajanja iz glavnog izvora, sustav se mora automatski prebaciti na

pomoni izvor.

Pri provjeri funkcioniranja izvora provjerava se da li je akumulator dovoljnog kapaciteta, te da li se

pravilno odrava i zamjenjuje u sluaju prekoraenja odreenog roka trajanja. Na kraju te provjere daje se

skupna ocjena stanja izvora i naina njegova odravanja, te utjecaja tog stanja na vatrozatitnu vrijednost

sustava.

Ako vatrodojavni sustav ima zadatak aktivirati sustav automatskog gaenja ili aktivira druge ureaje u

funkciji zatite od poara, treba provjeriti ispravnost i funkcioniranje tih sustava. Ispitivanje automatskog

gaenja moe biti i predmet posebnog ispitivanja jer podlijee posebnim pravilima.

48

1.1.10.2. Provjera funkcioniranja dojave poara pomou probnih poara

U sloenijim okolnostima, kada postoje broji faktori koji utjeu na efikasnost vatrodojave (sloena

konfiguracija tienog prostora, loeni utjecaji strujanja zraka zbog prirodne ili umjetne ventilacije, odnosno

klimatizacije, vatodojava transportnih traka i drugih izvora koji ometaju brzo otkrivanje poara), za ocjenu

ispravnosti funkcioniranja vatrodojave primjeljuje se ispitivanje probnim poarom. To ispitivanje moe

zahtijevati i projektant, da bi mogao provjeriti odreene pretpostavke projekta. Osnovni cilj takvih ispitivanja

jest potvrda pravilnog izbora tipa javljaa, njihove osjetljivosti, gustoe i pozicije smjetaja. Probni se poar

realizira na najnepovoljnijoj lokaciji, na kojoj on moe realno nastati, ako je potrebno s poveanjem koliine

gorivog materijal sve do opravdane granice. S obzirom na ometajue faktore, odabiru se najnepovoljniji uvjeti

u kojima se stvara probni poar, a koi se mogu realno stvoriti. Opis i rezultati ispitivanja s probnim poarima

unose se u zapisnik i daje se ocjena tih ispitivanja.

1.1.10.3. Zakljuak o ispitivanju i pregledavanju

Zakljuak o pregledu i ispitivanju moe biti samo pozitivan ili negativan. Ako je pozitivan, osim izvjetaja

daje se i atest. Atest je dokument kojim se potvruje da su pregled i ispitivanje funcioniranja izvedenog

vatrodojavnog sustava obavljeni u navedeno vrijeme, te da je nalaz pozitivan. Uz to se daju osnovne

karakteristike vatrodojavnog sustava: lokacija, osnovne tehnike karateristike, zakljuak, ime odgovornog

izvrioca pregleda i ispitivanja, broj odobrenja za ispitivanje vatrodojavnih sustava poslije montae.

Ako je zakljuak pregleda i ispitivanja negativan, iz zapisnika se mora jasno razabrati koje zahtjeve

vatrodojavni sustav nije zadovoljio, te ako je mogue predloiti to treba uiniti da bi vatrodojavni sustav

zadovoljio. Ne smije se izdati atest.

1.1.10.4. Kriterij ocjenjivanja rezultata pregleda i ispitivanja izvedenog vatrodojavnog sustava

radi atestiranja

Osnovno mjerilo za negativnu ocjenu nekog vatrodojavnog sustava jest zbroj svih manjkavosti

vatrodojavnog sustava koje znatnije umanjujunjegovu zatitnu vrijednost u odnosu prema moguoj zatitnoj

vrijednosti (uz jednaka ili priblino jednaka novana ulaganja)

1.1.10.5. Postupak nakon dobivanja negativne ocjene pregleda i ispitivanja

Nakon uklanjanja utvrenih nedostataka negativno ocijenjenog izvedenog vatrodojavnog sustava obavlja

se dopunski pregled i ispitivanje vatrodojavnog sustava. Ako se utvrdi da su nedostaci zbog kojih se poslije

prvog pregleda nije izdao atest ispravljeni, uz dopunski se zapisnik izdaje i atest.

49

2. MOBILNI UREAJI I OPREMA ZA GAENJE

POARA I TEHNIKE INTERVENCIJE

2.1. Runi i prijevozni aparati za gaenje poara

2.1.1. Runi i prijevozni aparati za gaenje poara: openito i podjela

Runi i prijevnozni aparati za gaenje poara namijenjeni su gaenju poetnih poara. Prema nainu

izbacivanja sredstva za gaenje, dijelimo ih na:

1. Aparate koji izbacuju sredstvo za gaenje pod tlako to kemijskom reakcijom nastaje u aparatu

2. Aparate koji izbacuju sredstvo za gaenje pomou tlaka plina stlaenog u posebnoj boici

3. Aparate koji izbacuju sredstvo za gaenje pomou stalnog tlaka plina u rezervoaru aparata

4. Aparate koji posebnom pumpom izbacuju sredstvo za gaenje

Podjela aparata prema vrsti sredstva za gaenje koja je u apratau:

1. Aparati za gaenje prahom (oznauju se oznakom S)

2. Aparati za gaenje poara ugljik-dioksidom (oznaju se oznakom CO2)

3. Aparati za gaenje poara halonom (oznauje se oznakom H)

4. Aparati za gaenje poara vodom (oznauje se ozakom V za pluni mlaz ili Vr za raspreni)

5. Aparati za gaenje poara zranom pjenom (oznaka P2)

6. Aparati za gaenje poara vodom i zranom pjenom, tzv brentaa (oznaka VP)

7. Aparati za gaenje poara kemijskom pjenom (oznaka Ph) ne proizvode se vie!

Podjela aparata prema ukupnoj masi punjenja:

1. Runi aparati do 20kg, napunjeni VP 15 iznimno do 25kg

2. Prijevozni aparati do 260kg.

2.1.2. Konstruktivno-sigurnosni uvjeti

Konstrukcija aparata za gaenje poara mora iskljuiti mogunost ozljede osobe koja rukuje aparatom

ili se nalazi u njegovoj blizini.

Za izradu zatvorenih spremnika upotrebljavaju se elini limovi zatezne vrstoe 350 do 600 N/mm2.

elik za izradu beavnih boca u uzdunom ravcu ima zateznu vrstou od 350 do 1200 N/mm2, a izduenje od

14 do 26%.

Sve unutranje povrine aparata zatiene su od agresivnog djelovanja sredstava za gaenje poara

odgovarajuim premazom ili plastificiranjem, a vanjske povrine obojene su crvenom bojom.

Aparati za gaenje poara volumena veeg od 15dm3, osim aparata za gaenje vodom i zranom

pjednom (VP15), imaju ugraen sigurnosni ventil koji sprijeava porast tlaka iznad dozvoljenog. Podruje

50

djelovanja sigurnosnog ventila za sve tipove aparata, osim za CO2 aparate, imaju donju granicu aktiviranja

koja iznosi 2/3 ispitanog tlaka i gornju granicu aktiviranja, koja je 3 bara nia od ispitanog tlaka. Interval

djelovanja sigurnosnog ventila na CO2 apratima ovisi o ispitnom tlaku boce:

- Na bocama s ispitnim tlakom 190 bar, sigurnosni ventil se aktivira na 170 5 bar

- Na bocama s ispitnim tlakom 225 bar, sigurnosni ventil se aktivira na 190 5 bar

- Na bocama s ispitnim tlakom 250 bar, sigurnosni ventil se aktivira na 215 5 bar

Sigurnosni se ventil izrauje u dvije verzije: membranski tip ventila za jednokratnu upotrebu i opruni tip

ventila za viekratnu upotrebu.

Spremnici svih aprata u kojima se nalaze sredstva za gaenje poara (osim CO2 aparata i aprata

za gaenje vodom i zranom pjednom VP15), imaju u rezervoaru dovoljan ekspanzioni prostor. Taj se prostor

osigurava tako da se rezervoar aparata napuni sredstvom za gaenje samo do odreene visine rezervoara.

Odnosi punjenja i veliine rezervoara za pojedine tipove aparata iznose:

S-1 do S-3 puni se po principu 1kg = 1 litra + 20%

S-6 do S-12 puni se po principu 1kg = 1 litra + 30%

S-50 do 150 puni se po principu 1kg = 1 litra + 10%

CO2 aparati imaju vlastiti tlak izbacivanja i propisani stupanj punjenja. Stupanj punjenja oznaava

odnos izmeu volumena boce u litrama i CO2 u kilogramima. Stupanj punjenja od 1,34 od 1,5 litre volumena

znai da se 1 kg CO2 nalazi smjeten u 1,34-1,5 litre volumena.

Vrijeme aktiviranja runih aprata za gaenje poara pri temperaturi od 20oC iznosi najvie 5 sekundi,

a vrijeme aktiviranja prijevoznih aparata traje maksimalno 10 sekundi.

Prema standardu, najkrae vrijeme pranjenja aparata odreuje se prema masi sredstva za gaenje

kojim je aparat napunjen i iznosi:

- Za aparate do 3 kg 6 sekundi

- Za aparate od 3 do 6 kg 9 sekundi

- Za aparate od 6 do 12 kg 12 sekundi

- Za aparate od 12 do 100 kg 20 sekundi

- Za parate tee od 100 kg 30 sekundi

Nakon aktiviranja i potpunog pranjenja aparata dozvoljeno je da u rezervoaru aparata ostane

najvie 10% sredstva za gaenje kojim je aparat bio napunjen. Ostatak sredstva za gaenje u aparatu nakon

potpunog pranjenja ovisi o vrsti o vrsti i kvaliteti sredstva, o pogonskom plinu, konstrukciji aparata, odnosno

o otvorima na mlaznici, otporima u usponskoj cijevi, otporima u cijevi malznice itd.

51

2.1.3. Runi i prijevozni aparati za gaenje prahom (s oznakom S)

Runi i prijevozni S aparati namijenjeni su gaenju poetnih poara klase B, C i E (prah natrij-bikarbonat),

primjenom praha na bazi amonij-fosfata i amonij-sulfata za gaenje poara klase A, B, C i D, a soda-klorida za

gaenje poara klase D.

Princip rada

Spremnik aparata napunjen je prahom. U spremnik je ugraena (ili na spremniku s vanjske strane

uvrena) elina boca napunjena inertnim linom pod tlakom (najee ugljik-dioksidom, duikom i sl) ili prah

u aparatu pod izravnim trajnim tlakom plina odnosno zraka. Aktiviranjem aparata tlak plina izbacuje prah iz

aparata u obliku mlaza koji mlaznicom usmjeravamo na poar.

Standardne veliine aparata prema masi punjenja

Runi S aparati za gaenje poara su: S-1, S-2, S-3, S-6, S-9, S-12

Prijevozni S aparati za gaenje poara su: S-25, S-50, S-100, S-150

52

53

Opis glavnih dijelova aparata

Spremnik aparata je valjkastog oblika. Izrauje se od dekapiranog lima debljine 1,5 do 2,5 mm (za

rune aparate) i 3 do 5mm (za prijevozne aprate). U spremniku aparata nalazi se sredstvo za gaenje,uzbudna

cijev, usponska cijev, elina boca s ugljik-dioksidom i glava ventil. elina se boca izrauje od beavnce

eline cijevi. (Aparati koji su pod stalnim talkom nemaju uzbudnu cijev)

Glava-ventil aparata zatvara i aktivira aparat. Usponska cijev slui za izbacivanje praha iz spremnika

aparata. Na spremniku aparata veem od 15 dm3 volumena nalazi se i sigurnosni ventil koji titi tijelo aparata

od previsokog tlaka.

Svi aparati imaju mlaznicu za izbacivanje praha. Aparati vei od S-6 (ukljuujui i S-6), moraju imati i

cijev izmeu glave i mlaznice. Mlaznica je izraena od plastine mase, a cijev od armirane gume ispitane na

tlak 30 bara.

2.1.4. Runi i prijevozni aparati za gaenje ugljik-dioksidom (s oznakom CO2)

Runi i prijevozni aparati za gaenje poara ugljik-dioksidom namijenjeni su gaenju poara klase E, a mogu se

upotrebljavati i za gaenje poara klase B i C.

Princip rada

elina boca aparata napunjena je ugljik-dioksidom u tekuem stanju pod visokim tlakom (70 bar). Pri

aktiviranju aparata CO2 izlazi iz boce i ekspandira te ga pomou mlaznice usmjeravamo na poar.

Standardne veliine aparata prema masi punjenja

Runi CO2 aparati za gaenje poara: CO2-2, CO2-3 i CO2-5

Prijevozni CO2 aparati za gaenje poara: CO2-10, CO2-30 i CO2-60

Opis glavnih dijelova aparata

Boca je valjskastog oblika, a izraena je od beavne eline cijevi. Slui za smjetaj tekueg ugljik-dioksida pod

visokim tlakom. U bocu aparata s gornje strane ugraen j eventil aparata s usponskom cijevi. Konstrukcija

ventila razliita je za rune i prijevozne aparate. Ventili s ruicom imaju vreteno koje se sputa djelovanjem

slike na oprugu ventila. Ventili s kotaem imaju vreteno koje se podie okretanjem kotaa u smjeru suprotnom

smjeru kazaljke sata. U ventil je ugraena sigurnosna naprava koja titi aparat od previsokog tlaka. Usponska

je cijev ugraena u tijelo ventila i slui za izbacivanje CO2.

Mlaznica apara manjih jedinica (CO2-2 i CO2-3) privrena je na tijelo ventila, a mlaznice jedinica veih od

CO2-5 povezane su s aparatom posebnom gumenom cijevi izraenom od armirane gume i ispitanom na tlak

60 bara. Mlaznica je izraena od plastine mase. U tijelo mlaznice ugraena je sapnica pomou koje tekui

CO2 ekspandira u plin.

54

55

2.1.5. Runi i prijevozni aparati za gaenje halonom (s oznakom HL)

Runi i prijevozni aparati za gaenje poara halonom namijenjeni su gaenju poara klase B, C i E. Mogu se

upotrebljavati i za gaenje poara klase A.

Princip rada

Spremnik aparata napunjen je halonom BFC (1211) u tekuem stanju. Halon je u aparatu pod tlakom duika od

8 do 12 bara. Nakon aktiviranja aparata halon se izbacuje pomou usponske cijevi, ventila i mlaznice. Mlaz se

mlaznicom usmjerava prema vatri, a moe se, ako je potrebno, prekidati pomou ruke na glavi ili mlaznici

aparata.

Veliine aparata prema masi

Runi aparti za gaenje halonom: HL-1, HL-2, HL-3, HL-6

Prijevozni aprati za gaenje halonom: HL-25, HL-50

Opis glanih dijelova aprata

Spremnik aparata je valjkastog oblika, izraen od aluminija ili dekapiranog lima debljine 1,5 do 4mm. U tijelu

aparata smjeteni su halon i duik. Ventil aparata izraen je od mesinga, a brtva od teflona. Ventil s

usponskom cijevi slui za izbacivanje halona iz aparata. Gumena cijev izraena je od kvalitetne gume otporne

na halon i atmosferske utjecaje, te ispitana na tlak 30 bara. Manji aparati imaju mlaznicu na ventilu aparata, a

vee jedinice imaju cijev koja spaja ventil aparata s mlaznicom. Na ventilu se nalazi manometar za utvrivanje

tlaka u tijelu aparata.

56

57

2.1.6. Runi i prijevozni aparati za gaenje poara vodom i zranom pjenom (s oznakom

VP-15)

Runi i prijevozni aparati za gaenje vodom namijenjeni su gaenju poara klase A. Mogu se

upotrebljavati i za gaenje poara klase B (osim poara zapaljivih tekuina koje se mijeaju s vodom)

Princip rada aparata s oznakom VP-15 (brentaa)

Spremnik aparata kapaciteta 15 0,75 litara napunjen je vodom ili mjetavinom vode i pjenila (omjer 95%

vode i 5% pjenila). U spremnik je ugraena runa klipna dvoradna pumpa kojom se iz aparata izbacuje voda ili

pjena, ovisno o tome je li u spremniku bila voda ili mjetavina vode i pjenila. Aparat je opremljen mlaznicom za

vodu i mlaznicom za pjenu, koje su mijenjaju ovisno o vrsti sredstva za gaanje.

Princip rada aparata s oznakom Vr za raspreni mlaz

Spremnik aparata napunjen je vodom koja moe sadravati i odreene dodatke (klizna i prodorna voda) da bi

se poveala efikasnost pri gaenju poara. U spremnik je ugraena elina boca napunjena inertnim plinom

(najee ugljik-dioksidom) pod tlakom, koji slui za izbacivanje vode iz aparata u obliku rasprenog mlaza to

se formira pomou tu-mlaznice.

Princip rada aparata s oznakom V-25

U ovu grupu aparata pripada i naprtnjaa sa 25 litara vode. Na naprtnjau je prikljuena dvoradna klipna

pumpa, pomou koje se izbacuje voda iz naprtnjae i usmjerava na plamen.

Opis glavnih dijelova aparata za gaenje vodom (VP-15, Vr-9, V-25)

Spremnik Vr-9 aparata valjkastog je oblika. Izraen je od dekapiranog lima debljine 1,5 do 2 mm. U spremniku

aparata nalazi se 9 litara vode, usponska cijev, elina boica s ugljik-dioksidom i glava. Glava slui za

zatvaranje i aktiviranje aparata. Usponskom se cijevi izbacuje voda iz aparata. Ima tu-mlaznicu i cijev izmeu

mlaznice i glave aparata.

Spremnik aparata VP-15 valjkastog je oblika, izraen od pocinanog lima debljine 0,75 do 1 mm i puni

se sa 15 litara vode ili otopine vode i pjenila. U sredini tijela aparata, kroz otvor u poklopcu, ugraena je

dvoradna klipna pumpa koja slui za izbacivanje vode ili pjene iz aparata. Pumpa se sastoji od tijela, unutranje

cijevi, vanjske cijevi, klipa s kuglicom (istisni ventil) i usisnika s kuglicom (usisni ventil). Na izlazni otvor tijela

pumpe prikljuena je gumena cijev i mlaznica za vodu ili pjenu.

Naprtnjaa V-25 izraena je od plastinog materijala s izolirajuim jastukom za zatitu lea. Na

naprtnjau je prikljuena gumena cijev sa sisaljkom mlaznicom, koja radi kao klipna pumpa i izbacuje

rasprenu vodu.

58

59

2.1.7. Runi i prijevozni aparati za gaenje poara zranom pjenom (oznaka Pz) i

kemijskom pjenom (Ph)

Runi i prijevozni aparati za gaenje poara pjenom namijenjenji su za gaenje poara klase B, osim poara

lakozapaljivih tekuina koje se mijeaju s vodom, a mogu se upotrijebiti i za gaenje poara klase A.

Princip rada

Spremnik aparata za gaenje poara zranom pjenom napunjen je mjeavinom vode i pjenila (3-6%tna

mjeavina vode i pjenila). U spremnik aparata ugraena je elina boica napunjena inertnim plinom (najee

ugljik-dioksidom, duikom...), koji slui za izbacivanje mjeavin