I. P rilog „Liječničkog V jesnika“ br. 1. 1925.

STALEŠKE VIJESTI.Socijalna higijena i statistika.

Dr. Rudolf S i g n j a r , ravnatelj statističkog ureda, Zagreb.1)

G. i G.Na pitanje o statistici odgovara nam već Dr. E n g e l , ovim riječima:Zadaća je statistike:1. Da motri pojave, pribirući o njima statističku gradju;2. da istražuje medjusobni odnošaj pojava i3. da kod tih pojava analitičkim putem ustanovi intenzitet uzroka i

pojava.2)Statistička se nauka bavi u prvom redu ljudskim društvom, njegovim

uredjenjem i njegovim životom. Ona motri i proučava sve pojave, što se nahode i zbivaju u tom društvu. I z a t o j e o n a n e o g r a n i č e n a , odli­kujući se opširnom svojom sadržinom, pa se upravo t i m e razlikuje od ostalih socijalnih nauka, od kojih svaka zasebno proučava p o j e d i n e o d r e - d j e n e p o j a v e društvenog života.

Statistika motri društvo svojom vlastitom metodom. To je metoda ra­čunska ili bolje: statističko-računska. Ona tom metodom ispituje sve pojave koje su bilo u kakovoj vezi sa društvom — dakle ekonomske, kulturne, psihičke, zdravstvene i t. d.

Iz toga proizlazi, da je statistika kao eminentno socijalna nauka obu­hvatila ili bar došla u doticaj sa svim onim naukama, koje obradjuju ma koje socijalno pitanje. Posve je dakle jasno, da se ona morala naći na istom polju i sa medicinom, dotično sa higijenom uopće a sa socijalnom higijenom još i posebice.

*Da razmotrimo u kratko, koja je bit statistike?Moderna statistika daje široku spoznaju pojava, a ispitujući njihove

uzroke — postaje apsolutni temelj svakog valjanog upravnog i zakonotvor- nog, dakle svakog narodno-državnog rada. Bez toga temelja ne možemo si danas ni zamisliti valjanu izgradnju države, koja je produkt drnštvenog života.

Sve štogod je u vezi sa riješavanjem socijalnih pojava, treba da se osniva na statističkoj spoznaji.

’) Povodom liječničkog kongresa, koji je održan u Zagrebu mjeseca oktobra 1924., priredio je inšpektorat ministarstva narodnog zdravlja u Zagrebu zajedno sa gradskim dječijim ambulatorijem zasebnu izložbu „Mati i dijete“, i tu je 21. oktobra 1924. držano ovo predavanje.

2) Zeitschrift des königl. preußischen statistischen Büreaus, 111. u. IV. Heft. 1871. Dr. Engel: Das statistische Seminar und das Studium der Statistik überhaupt. Str. 188.

2

Tu statističku spoznaju traži i riješavanje pitanja socijalne higijene — javnoga zdravstva. — Socijalna se higijena može valjano provesti samo tad, ako se osnuje na valjanim i istinskim statističkim spoznajama. Bez statisti­čkih podataka — nema uopće socijalne higijene.

Vežući u svrhe j a v n o g a z d r a v s t v a uzroke i posljedice, statistici je i na tom polju zadaća p o t p u n o o p r e d i j e l j e n a i nesumnjivo v r l o v a ž n a .

Tako dolazimo do posebnog pojma t. j. do pojma socijalno-higijenske statistike. I n j e z i n je predmet čovjek kao društveno biće u v e z i s l j u ­d i m a , dakle masa i n j e g o v o zdravlje — dosljedno — z d r a v l j e c i j e l e m a s e .

Postojanim i dugotrajnim istraživanjem pojava u masi, koje se vodi već od stoljeća, uspjelo je statistici te je ona otkrila neke p o s e b n e z a ­k o n e , na kojima se mase osnivaju i po kojima se razvijaju. Bez nepresta­nog motrenja mase, ovi bi zakoni ostali neopaženi. Danas možemo mirne duše ustvrditi, da je nekadanje nepoznavanje tih zakona bilo po ljudski rod štetna; njihovim pak otkrićima nauka je napredovala na korist čovje­čanstva.

Posve bi pogrješno bilo danas tvrditi, da takovih zakona možda nema. Oni se doduše vrlo teško zapažaju; jer su zapredeni i ima ih mnogo. Nijesu očiti kao što drugi na pr. fizikalni zakoni. — Nasuprot, kod tih su zakona uzroci i posljedice isprepleteni i drže se svi kao konci mreže, a djeluju sad manje, sad više, sad jasno, sad skrovito jedan na drugi. U toj je ogromnoj mreži i svaki od nas jedna nit, koja povlači druge i koju povlače drugi.

Konstatacija statističkih zakona, koji izviru iz neprestane izmjene uzroka i posljedica, vrlo je teška i samo zato, što statistika proteže trajno svoja motrenja na mase i to na što veće mase — vodi nas ona do izvjesnih re­zultata.

Na širokom svom horizontu motri statistika pojave, nastupali ovi iz djelovanja ljudske volje ili nastajali neodvisno od nje, bili oni rezultati života ekonomskog ili socijalnog.

I uslijed toga moderna statistika u svom nastojanju razotkriva svedj nove statističke zakone. Vrhunac je baš modernog istraživanja neprestana otkrića tih zakona mase ili zakona velikih brojeva.

Statistički je aksiom, da je p r a v i l n o s t i z a k o n m a s e u prirodi i u društvu pojava a p s o l u t n a , a svaki i najmanji otklon ili udaljivanje od pravilnosti mora imati svoje posebne uzroke, koji su i opet pojavom nekog možda još nepoznatog pravila i zakona. Pravih dakle iznimaka uopće tu nema. DakJe riječ „iznimka dokazuje pravilo“ ovdje kao da ne vrijedi, nego se mora reći: „Iznimka je pojava i dokaz novog pravila.“

Evo primjera iz kodeksa statističkih zakona velikih brojeva.Ako se kroz 50 godina svedj uglavljivalo, da broj brakova u stanovi­

tom kraju stoji u upravnom razmjeru s uspjehom žetve, onda je to pravilo — zakon, ili da su prvorodjenci u velikom broju slučajeva u pravilu muški — onda je to zakon velikih brojeva i t. d.

No moramo naglasiti, da ti zakoni nemaju obilježja onoga, što se u vulgarnom smislu zove zakon. Zakon naime ima da vrijedi općenito i bez- iznimno za svaki konkretni slučaj. Statistička pravila pako vrijede samo za statistički promatrane m n o ž i n e , a nipošto za sve p o j e d i n e slučajeve. Da govorim konkretnije.

Ako statistika na pr. utvrdi, da je trajanje života kod muškaraca kraće nego li kod žena, time nije utvrdjeno, da svi muškarci umiru prije no žene i da na pr. svaka supruga preživljuje svog druga, već je time uglavljeno, da žene u g l a v n o m i p r o s j e č n o dulje živu.

3

I tako se sva statistička pravila i pravilnosti osnivaju na rezultatima općenitih uzroka, dočim u konkretnim slučajevima mogu individualni uzroci pokazati upravo posve protivni rezultat.

Druga je značajka statističkih zakona njihova relativnost, po kojoj se statistička pravilnost mijenja u vremenu — dakle historijski i prostorno, t. j. prema krajevima i zemljama.

Osim tih glavnih značajki nose statistički zakoni na sebi i druge razne biljege, koje im daju svakovrsni odnosi i pojavi kao na pr. dobni sastav žiteljstva, zvanje i zanimanje, rasne osebine itd. — o čem opet često ovisi intenzitet ili stepen pravilnosti, koji se očituje sad jače, sad slabije, katkad tako neznatno, da se pravilnost ili statistički zakon vrlo teško i zapaža, a ipak — on postoji.

Molim, da izvolite ovo, što sam sad rekao, svesti u vezu sa medicinom uopće i napose sa socijalnom higijenom. A moramo na kraju priznati, da čitava medicina i nije no jedna socijalna higijena.

1 za socijalnu su higijenu mjerodavna načela o zakonima velikih bro­jeva, na kojima se — sad veće, sad manje — mase razvijaju.

Označivši ukratko pojam statističkih zakona i upoznavši općenitu vri­jednost statistike, iskrsuje nam pitanje: u kakovom odnosu stoji statistika i njezina vrijednost spram socijalne higijene?

Već je Q u e t e l e t rekao ove znamenite riječi: „L’homme nait, se deve- loppe et meurt apres certaines lois“ — „Čovjek se rodi, razvija i umire po izvjesnim zakonima.“ Jest — izvan svake je sumnje, da čovjek i cijeli nje­gov život stoji pod uticajem odredjenih zakona. Da li su ti zakoni prirodnog ili božanskog porijetla — o tom ovdje nije pitanje.

Vrlo bi me daleko odvelo podrobnije dokazivanje ovog fenomena, kad bi Vam makar i samo ukratko pokazao, kako se pod takoreći nevidljivim dojmom ovih velikih i jakih zakona povezuju razni pojavi i daju rezultante, koje dnevno gledamo vlastitim očima. Upozorit ću Vas samo na diagrame i kartograme, što ih je naš statistički ured spremio za ovu izložbu, iz kojih razabirete pravilnost nekojih prirodnih pojava.

Rodi se dijete, oboli žena, umre čovjek, dogodi se nesreća, počinjaju se zlodjela itd. — sve se to zbiva na oko slučajno i bez reda, pa ipak veli­čanstvena pravilnost provejava svijetom.

Lijepo je rekao M a y r : „Eto pada snijeg i posve je slučajno, kamo će da padne pojedina pahuljica, pa ipak će polje — ako nema ni bure ni vje­tra — biti pokriveno po svuda jednako snijegom, a dijelom možda bez snijega. — Tako je i u životu.“3)!

*Da uzmognemo vezu izmedju statistike i socijalne higijene što bolje

upoznati, upravit ćemo svoja razmatranja u dva pravca.4)Prvim ćemo pravcem udariti onim, kojim ide opća statistika i tu ćemo

potražiti one interese, što ih ima socijalna higijena na raznim poljima sta­tistike, a u drugom ćemo dijelu ovog predavanja razmotriti nastojanje same higijene, kad se ona u svojim istraživanjima služi statističkom metodom.

Najvrijedniji kapital je i ostat će čovjek, a opće dobro ovisi o dobru pojedinog čovjeka. I medicinalnoj je statistici predmetom općenitost i skup- nost — dakle društvo a i pojedinac.

Za to se i medicinalna statistika dijeli u dvije glavne skupine. Jedna se oslanja na zdravstvenu politiku i služi se u glavnom podacima o godi­

3) Dr. Georg Mayr: Die Gesetzmässigkeit im Gesellschaftsleben. München, 1877. Str. 66.

4) Dr. jur. et med. Ferdinand Winkler: Die Methoden der medizinischen Statistik. Ta je rasprava ovom predavanju dala bazu. — Stat. Monatschrift, XII.-II. 1907.

4

šnjem porodnom broju, o seksualnoj proporciji i o smrtnosti. A ona druga otkriva vezu izmedju pojedinog čovjeka i prirode. Ova potonja vodi manje računa o društvu, ali je — možemo reći — medicinalna statistika u pravom smislu riječi. Ona pomaže liječnika kod diagnoze kao i kod liječenja i po njoj liječništvo nije danas više kao nekada znanost prostih naslućivanja i hipoteza, nego je uzdignuto na visinu eksaktnih nauka.

Da razmotrimo onu prvu vezu.Iz rezultata raznih izviđa, što ih statistički uredi kao državne institu­

cije provode, može da crpi korist ne samo demograf i sociolog, nego isto tako i nacionalni ekonom kao što i medicinar — ri ječ ju : svaki naučenjak, koji brižno traži istinu ■ svojoj disciplini. Mi ćemo se zabaviti samo medi­cinarom, a napose onim, koji se bavi socijalnom higijenom.

Što će on naći u pozitivnim rezultatima naših službenih popisa žitelj- s tva? Uz ukupni njegov broj, koji je na pr. za cijelu Jugoslaviju g. 1920.5) ustanovljen sa 12,017.323, a za Hrvatsku sa 2,739.593 žitelja, zanimat čega u prvom redu površine, na kojima to žiteljstvo živi, dakle gustoća njegova u pojedinim krajevima, i to obzirom na tlo i klimu u dotičnim krajevima. Nadalje će ga zanimati svi oni glavni faktori, koji uplivaju na fizički i psihički život čovjeka. Nesumnjivo će on tražiti, da mu statistika pruži po­datke o diobi žiteljstva po spolu, po dobi, obiteljskom staležu, po narodnosti itd.

P a kad mu statistika otkriva, da ima u nas krajeva, u kojima dolazi na 1 km2 preko 100 pa i 200 žitelja kao što u hrvatskom Zagorju ili u nekim dijelovima srednje Srbije, a da opet ima krajeva, gdje ne živi niti 20 ljudi na jednom kvadratnom kilometru, kao što na pr. u Lici ili u Crnoj Gori, ili da na 1.000 muških otpada u Sloveniji 1.098 ženskih lica, a u Bosni i Her­cegovini samo 957, ili da je u Hrvatskoj nabrojeno djece ispod 9 godina kod prošlog popisa za 150.000 manje, nego li prije rata itd. — nema sumnje, da će mu detaljno poznavanje ovih i svih ostalih demografskih prilika obja­sniti razne druge pojave u narodu, koje traže pomoć društva a naročito socijalne higijene.

Da je po zadaću socijalne higijene važno pitanje i kulturnih prilika naroda, koje se odrazuju u statističkim rezultatima popisa stanovništva — napose u brojevima analfabeta, o tom — mislim — ne može biti pitanja. Socijalna će naime higijena, upućujući narod, morati da uzme na um stepen kulture i ondje, gdje je analfabetizam velik, narod posebnim načinom i sredstvima upućivati, kako će si zdravlje očuvati i narušeno popraviti, nego li tamo, gdje je narod pismen. To vrijedi na pr. za u novije doba u nas osnovane zdravstvene stanice.

Jedno osobito važno ispitivanje u statistici prigodom popisivanja jest svrstavanje žiteljstva po zvanju i zanimanju. Statistika ulazi ovdje do u naj­sitniji detalj gospodarskog i privrednog života, a to je od osobite koristi za riješavanje važnih problema socijalne higijene. Mi znamo, da se životne prilike industrijalnog i radničkog žiteljstva krupno razlikuju od prilika po­ljoprivrednika ili intelektualaca. I tu će socijalna higijena i te kako zahvatiti u rezultate satistike.

Časoviti statistički snimak stanovništva i njegovih osebina u državi pomoću popisa u jedan stanoviti odredjeni čas, koji se obično vrši svake desete godine, daje nam uz ostalo još i sliku općeg zdravstvenog stanja, is­pitujući na pr. broj gluhonijemih, slaboumnih, umobolnih, slijepih, sakatih itd

*Ne upuštajući se dalje u nabrajanje svih onih dragocjenih podataka, što

nam iznose popisi žiteljstva, a iz kojih može socijalna higijena da crpi vrlo korisne putokaze — prelazimo na drugo jedno glavno polje statističke dje- latnosti, a to je statistika mijene ili kretanja žiteljstva.

5) Popis od 31. I. 1921. Prethodni rezultati.

5

Nastavno, kontinuelno i trajno motrenje toga žiteljstva od časa u čas, od dana u dan, otkriva nam mijenu žiteljstva uopće, a u našem pitanju još i gibanje i izmjenu zdravlja i bolesti.

Statistika prirodne mijene žiteljsta bilježi vjenčanja, rodjenja i slučajevesmrti.

Broj i frekvencija vjenčanja, doba vjenčanika, razlika njihove dobe, narodnost i zanimanje — sve su to važna pitanja i u socijalnoj higijeni.

Kad nam — recimo — hrvatska statistika bilježi već od godine 1870. ovamo, da se prosjekom svake godine sklapa 18—20 tisuća brakova, pa kad se broj vjenčanja iza rata podiže na 30, pa sve do 54.000, onda ta pojava jednako zanima statističara i sociologa, te će o b jasn i t r i onom, koji se bavi socijalnom higijenom mnoge zanimive pojave. Svima će ovima biti od inte­resa i to, da se na pr. u nas vjenčava 50 do 60 postotaka muškaraca mla- djih od 24. godine, a u dobi pače ispod 20 godina 15% itd.

U statistici rodjenja, naći će socijalna higijena veliko polje svojoj djelatnosti.

Od velike je važnosti po nju ne samo poznavanje općeg broja poro- djaja, već njihovo razlikovanje, da li su djeca živa ili mrtva rodjena, kolika je čestoća abortusa, jesu li djeca zakonska ili nezakonska, muška ili ženska.Zanimiv je studij o broju porodjaja po mjesecima rodjenja, po narodnosti, a naročito po dobi te zvanju i zanimanju roditelja. )

Da bacimo samo jedan pogled na problem, koji danas u statistici po­rodjaja medicinu, naročito pak biologiju u velike zanima.

Već je prije kojih 300 godina statistika ustanovila, onu danas već opće poznatu činjenicu, da broj novorodjenih djačaka svojim viškom pokazuje neku stalnu i nepromjenljivu pravilnost t. j. da se svedj i svuda na 1.000 djevojčica radja oko 1.050 dječaka. Kroz stoljeća pitala je nauka odakle i zašto ta pojava? Tu su dakako nikle razne teorije.

U to je ali zapažena nova jedna pojava t. j. da se nakon ratova taj nerazmjer u radjanju dječaka i djevojčica povećava. U novije doba a naročito iza svjetskog rata pokazalo se naime, da potisućak dječaka raste i da se na 1.000 djevojčica rodi 1.080 pa i 1.095 dječaka!

Tu je statistika zvana, da protumači ovaj fenomen i ona ga je doista i protumačila.6)

Predaleko bi me odvelo podrobnije istraživanje ovog pojava, ali fakat je, da je medicinska biologija našla riješenje toga problema u statistici.

Da se nadalje podaci za statistiku pomora prikupljaju poglavito usvrhe javnoga zdravstva, opravdava se u prvom redu upravo svrhom i za­daćom te interesima socijalne higijene.

Upoznati općenitu frekvenciju slučajeva smrti, pomiranje po dobi, na­ročito pomor u mladjim godinama života a napose pomor dojenčadi, napokon što podrobnije upoznati podatke o causae mortis i ovdje opet osobito one s infekcijoznih bolesti, sve su to pitanja iz statistike, bez kojih ne smije i ne može ni jedan liječnik a kamo li liječnik socijolog valjano odgovoriti svojem pozivu. Cijela epidemiologija, pa bakteriologija i slične nauke za­hvaljuju svoj veliki napredak samo statistici.

Za Englesku se znade, da je polovicom prošloga vijeka statistika bilježila na 1.000 žitelja mortalitet uslijed infekcijoznih bolesti sa 22,34 i da je ot­padalo na tuberkulozu 3,44, na skarlatinu 1,04, na tifus 0,91, na diareu 0,86, na tusis 0,52, na morbile 0,43, na koleru 0,41, na difteriju 0,25 i na va­riolu 0,20.

Ovaj se potisućak — hvala socijalnoj higijeni i njenoj družici statistici — u Engleskoj do danas znatno smanjio.

6) O tom sam pitanju na pučkom sveučilištu (7. III. 1924.) držao predavanje: ,,Od- redjenje spola i statistika.' Porod dječaka i djevojčica poslije rata“ .

6

Statistika je i drugdje pokazala zanimivo smanjivanje. Tako je na 1000 žitelja broj pomora u prošlom stoljeću spao u Austriji: kod difterije od 280 na 108, kod ileotifusa od 129 na 27, kod dizenterije od 61 na 16, a kod variole od 328 na 4; u Bavarskoj pak: kod difterije od 106 n a-477, kod skarlatine od 78 na 7'04, kod ileotifusa od 81 na 6’4, kod dizenterije od 29 na 0'26, a kod variole od 104 na 0,017.

Važne teorije o dozrijevanju ovih a i drugih klica bolesti, o njihovom prostornom i vremenskom širenju raspravio je naročito P e t t e n k o f e r i ob­jasnio samo statističkim podacima.

Od velike su vrijednosti podaci o suzbijanju variole putem cijepljenja. Dokazano je, da je pomiralo na 1000 žitelja: u Češkoj prije opće dužnosti cijepljenja 217, nakon uvedenog cijepljenja samo 21, u Moravskoj prije 540, kasnije 25, u istoč. Pruskoj prije 332, kasnije samo 56, u Švedskoj prije 205, kasnije samo 16.

Za Njemačku se tvrdi, da je uslijed vakcinacije i revakcinacije — vari­ole malne sasma nestalo.

Svakako su to veliki uspjesi socijalne higijene, koja ih može statisti­kom u ruci pokazati, a na njezin su ju rad potakli opet samo oni grozni statistički brojevi o pomoru s variole.

Sve se infekcijozne bolesti redom uz umno i duboko medicinsko stručno izučavanje samih bolesti suzbijaju a napredak liječenja i rezultate uspjeha iznosi statistika i daje putokaze socijalnoj higijeni.

Od koje je važnosti statistika po suzbijanje infekcijoznih bolesti, to nam je lijepo dokazao profesor patološke anatomije u Beču Dr. A. W e i c h ­s e l b a u m u krasnom djelu „Epidemiologie“ — da ne svraćam posebice pažnju na ogromnu svjetsku literaturu, koja dnevno iznosi u svom radu i statistiku. Eno Vam naročitih studija o tifusu, malariji, gripi, tuberkulozi itd.

Kad najnoviji podaci na p iv o gripi u godini 1918. iznose, da je te godine na svijetu umrlo 20,000.000 ljudi, a od toga da otpada: na Istočnu Aziju 3A tj. 15,000.000 žrtava, na Ameriku 450.000 itd. i kad tako statistika na svim kontinentima iznosi porazne brojeve; medicina mora već samim strašnim ovim brojevima biti potaknuta na intenzivan rad u suzbijanju gripe.

Za tuberkulozu tvrdi statistika, da od nje umire 10— 14% svih ljudi, a uzmu li se u račun samo odrasli, tada ima krajeva, gdje od nje pogiba dvije trećine.

Ista statistika nadalje tvrdi, da tuberkuloza u Engleskoj ne opada u onoj mjeri, kako se to mislilo, premda jače u industrijskim nego li u poljopri­vrednim krajevima. — Tu se veli, da je počam od šezdesetih godina pa do potkraj prošlog vijeka spao pomor kod 1000 žitelja od 27 na 19.

U gradovima je suzbijanje tuberkuloze važno i zanimivo. Tako je spao pomor na 10.000 žitelja: u Brnu od 110 na 62, u Pragu od 98 na 64, u Beču od 75 na 52, u Stuttgartu od 28 na 22.

U Pruskoj je pomor s tuberkuloze potisnut zaslugom socijalne higi­jene a naročito po kaznionama, zavodima za umobolne i bolnicama tako, te je u promatranom razdoblju od 6 godina (1887.— 1893.) umrlo 70.000 osoba manje, nego li prosječno prijašnjih godina.

*

Da razmotrimo još i neka druga polja statistike, na kojima nalazi i socijalna higijena obilno materijala za svoj rad, spomenut ćemo u prvom redu statistiku zgrada i stanova. Kud ćemo jaču vezu izmedju socijalne higijene i statistike? Danas, kad je pitanje stanova postalo teški socijalni problem, kad se nažalost zbog prevelike nestašice stanova pustila stanbena

7

higijena tako rekući posve s vida, dužnost je statistike i socijalne higijene da pokažu kako treba raditi, da se po mogućnosti udovolji ekonomskim ali i higijenskim zahtjevima. Evo tu obim naukama polja da zajedno rade.

Prava socijalna higijena tražit će nadalje od opće statistike još i drugih podataka, kao primjerice one o poljoprivredi, o vrsti hrane, o cijenama, o rudarstvu, obrtu, industriji i trgovini, 'pa čak i o financijstvu, da uzmogne uputiti, što bi se sve moglo a i moralo na polju procvata opće higijene poduzimati.

Proučavanje svih ovih grana statistike nije samo postulat opće soci­jalne politike, nego velikim svojim dijelom i postulat higijenske politike, ove— tvrdim — najvažnije grane svake dobre socijalne politike.

Da pak socijalna higijena nadje što iznašniju potporu u statistici, duž­nost je statističara, da provodeći statističke izvide, sredjujući i iscrpljujući svoju gradju i sastavljajući konačne statističke preglede, ima svedj na umu uz ostale interese naročito još i interes socijalne higijene.

A koji je zapravo ideal socijalne higijene?Da se radja š to veći, bolje rekući srazmjerni broj zdrave djece, da ta

djeca živu pod povoljnim higijenskim prilikama, da odrastu kao čili i zdravi ljudi i da kao takovi što dulje poživu. — Nastaje pitanje, da li se i ukoliko postizavaju ovakovi ciljevi.

0 tom navodimo ove uspjehe. U sjevernoj Americi živio je čovjek po­četkom XIX. vijeka prosječno 35 godina, na koncu XIX. dosegao je taj prosjek 45, a sada je tamo prosjek ljudskog vijeka 58 godina. To znači, da se život u Americi u zadnjih 100 godina produljio za 23 godine. Ne smeta što je broj bolesnika velik tj. oko 3,000.000 ili 3 % cijelog pučanstva, jer tu higijena vrši zdušno svoju zadaću. Slična je pojava i u Evropi.

Statistika nam eto pokazuje napredak socijalne higijene, koja sve to više vodi brigu za ljudsko zdravlje, a to se opaža i u opadanju pomora djece, kao što i u poboljšanom zdravstvenom stanju starijih ljudi.

Ideal je dakle medicine, ne doduše vječni život na zemlji, ali do kraj- nih granica života a umiranje s marazma.

A sad hoću da upozorim na jedno i to: da se statistika socijalne higi­jene ne smije zaustaviti na čistom brojenju i konstatiranju slučajeva pobola i pomora od stanovitih bolesti, nego ta statistika treba da radi svojim svjet­lom, da objašnjava sve moguće vrsti slučajeva, sve kombinacije svih faktora, individualiteta kao i čestoću i širenje bolesti — onda će tek ona biti od koristi.

Za to treba statističar, da dobro pozna zadaću i svrhe socijalne higi­jene i obratno, tj. svatko, tko se bavi socijalnom higijenom, treba da pozna i statistiku.

Tako dolazimo do onoga drugoga momenta u ovom našem predavanju tj. n a s t o j a n j e s a m e h i g i j e n e , da se posluži u svojim istraživanjima metodom čisto statističkom. Za modernog socijologa, dakle i za javno zdrav­stvo, to je neophodno potrebno. Davno su prošla v rem ena— ima tomu malne sto godina — kad je nakon mnogih (7) rasprava o odnosu i vrijednosti statis­tike i medicine — nitko drugi, nego sama medicinska akademija u Parizu— izjavila, da medicina ne zaslužuje ime znanosti, nego ime proste igre na sreću, ako traži pomagala u statistici.

Danas je shvatanje posve drugo. Svaka nauka nastoji, da se posluži statistikom i da upotrjebi, gdje samo može, njezinu metodu. Tako je i medicinalna statistika postala kamen temeljac naučnom istraživanju same medicine.

No kao što statističar treba da u izboru objekata, mjesta i vremena za svoje izvide pa i u samoj metodi bude što oprezniji i da svestrano ispita

8

rezultate prije, nego što donese ma kakav zaključak — tako i medicinar mora biti vanredno oprezan, kad se služi statističkom metodom u svojim istraži­vanjima.

Mi znamo, da u medicini igra važnu ulogu subjektivno naziranje liječ­nika — posmatrača. Svaki će obično liječnik prema vlastitoj svojoj praksi zapažati možda samo stanovite karakteristike statističke gradje, koju prou­čava i samo stvarati iz njih zaključke. Isto tako ne će biti nipošto opravdano, na pr. da bolnički liječnici samo iz bolesti u bolnicama, pa makar i u najvećima izvode kakove pozitivne' rezultate. Ova će gradja dobro doći u vezu s drugim opažanjima, ali ne smije biti apsolutna i jedina. Nije nadalje dozvoljeno na pr. iz morbiditeta vojske zaključivati na morbiditet cjelokupnog žiteljstva, jer je vojska samo jedan dio žiteljstva; ili možda iz veneričkih bolesti pue- llae publicae zaključivati na frenkvenciju ovih bolesti kod ženskinja kojega velegrada. Kamo može dovesti površni sastav i upotreba nedostatnih statis­tičkih podataka, dokazuje nam eksperimenat, kad je Dr. L o u i s hotio da dokaže korist puštanja krvi kod pneumonije — te u 78 slučajeva polovici bolesnika pustio a polovici nije pustio krvi — zaboravivši kod toga, da velik broj pneumonije liječi bez liječničke pomoći vis mediatrix naturae i da umire od te bolesti veći procenat alkoholičara i diabetičara te takovih, koji boluju dulje vremena na kroničnoj kojoj bolesti.

Liječnik će — ako bude hotio dobiti pravi račun — ispitati koliko p o p r j e č n o ljudi umire od pneumonije a onda tek istražiti, da li se upo­rabom puštanja žile smanjuje broj smrtnih slučajeva, i tako izmjeriti relativni intenzitet svog dokaza. A i tu treba još osobiti oprez, t. j. da se po moguć­nosti uzmu u račun pojednaki individui obzirom na pr. na dobu i konsti­tuciju. Zato n e ć e biti podesan materijal, što ga daju na pr. gradske bolnice, ali će nasuprot vrijediti za ovo motrenje materijal vojnih bolnica, jer su u njima ljudi, koji su po konstituciji i po dobi pojednaki.

Mi smo na pr. vidjeli potrebu ovakove valjane statistike u medicini još i kod pitanja, da li serum protiv difterije doista dobro djeluje. Spočetka dali su se liječnici zavesti time, što su i posve lake slučajeve uzimali u svoj račun i nedostatan bijaše zaključak, kad se umanjaj mortaliteta s difterije jedno­stavno pripisao uporabi seruma. Istom, kad se mortalitet s difterije sveo u relaciju s općim brojem pomiranja te kad se nakon toga, što je serum u te­rapiji upotrjebljen, pokazalo, da je kod istog općeg pomiranja broj smrtnih slučajeva s difterije pao i ustanovilo tim načinom, u kojem je razmjeru pao — onda je tek bilo dokazano pravo djelovanje seruma.

Ovdje mi pada na pamet jedan pasus iz jučeranjeg lijepog predavanja Dra Ž. Š v a r c a , koji je upozorio, kako otkriće bakcila tuberkuloze nije doni­jelo onog željenog uspjeha u njezinom suzbijanju, a koji se očekivao od tako epohalnog otkrića na polju bakteriologije. Što više, da je u Engleskoj i Njemačkoj zapaženo već mnogo prije opadanje pomora s tuberkuloze, nego li je Dr. Koch otkrio njezin bacil. Ova da se činjenica u Engleskoj i Nje­mačkoj ima svesti upravo na brigu oko socijalne higijene, koja je tamo vo- djena već prije otkrića toga strašnoga bacila, a od kojega u našoj državi umire svake godine 60.000 ljudi.

No koliko nas najnovija liječnička nauka upućuje, držim, da nije izgub­ljena nada, da će K o c h o v o otkriće ipak biti okrunjeno velikim uspjesima, jer se danas upravo grozničavo radi, da se samo djelovanje bakcila spriječi. Upozorujem samo na F r i e d m a n n o v o sredstvo žive vakcine, koja doduše ima i protivnika, no uz daleko pretežan broj pristaša.

Borbu medju jednim i drugima odlučit će jedino statistika, no i ona se u toj borbi ne može i ne smije pustiti s vida.

9

Evo opet primjera, kako se medicina i statistika sastaju na istom polju. — Zato i liječnikove premise moraju biti kao i statističareve prave i istinite te samo na osnovu takovih doći će oni do uspjeha.

Danas se ne bi moglo dogoditi, da se ozbiljno ustvrdi, kao što je to učinio B u c k , koji je hotio već iz 2281 slučaja porodjaja zaključiti, da se manje djece radja, kad mjesec raste, — pa da se u l’OOO slučajeva rodilo 472 djece u vremenu mjesečevog rasta a 528 kad je padao! Liječnici se danas bave ozbiljnije statistikom i njezinim zakonima.

Osvrnimo se sarno malo na medicinsku praksu. — Motreći ona statis­tičke uspjehe raznih antjseptica u kirurgiji, spriječila je one strašne infek- cijoznosti u ranama i kasnije pokazala, da valja preći od autiseptike na asep- tiku, i tako je medicinska znanost sve više napredovala. Bez statističkog bi­lježenja pojedinih slučajeva medju liječnicima, takovi se uspjesi ne bi dali konstatirati.

Statističkom metodom medicina istražuje i prosudjuje sve ono, za što se nada, da će u liječenju i ozdravljenju imati uspjeh. Sve to vrijedi naročito u socijalnoj higijeni. Nije li ona upravo pomoću svoje statistike dokazala, kako valjana kanalizacija i čist terain u gradovima uvelike potiskuje sluča­jeve tifusa. Ona je dokazala, da je nekad pobijana teza Roberta K o c h a o komma-bacilu u vodi od osobite važnosti za koleru i njezina je zasluga, da su mjere p rovedene protiv kolere na osnovu njegove nauke od neprocje- nive vrijednosti.

No na žalost još se i danas dosta često medicina i statistika stavljaju u opreku i to zato, jer se medicina — kao i ostale prirodne nauke — os­niva na individualnom motrenju, dočim da statistika stoji na antipodnom gledištu, jer motri mase.

Neka mi bude dopušteno da izjavim, da ova tvrdnja nikako ne stoji.Nasuprot medicina kao i socijalna higijena treba da motri baš kao i

statistika što veći broj slučajeva. Pojedinačno i slabobrojno motrenje može da nas zavede, dočim nas veliki brojevi dovode na pravi put. A upravo se u medicini povezuje ono individualno njezino motrenje s onim u masi. Baš zakoni liječništva i liječenja nose potpuni značaj statističkih zakona. I medi­cina označuje svojim zakonom ono, što nosi biljeg pravilnosti, t. j. da se u odredjenom slučaju, pod jednakim prilikama i pod jednakim uvjetima smije najvećom vjerojatnosti očekivati jednaka pojava i jednaki rezultat. Isti je temelj i osnovno pravilo i kod statistike.

Ove dvije nauke, statistika i medicina, u mnogom su si vrlo blize. Evo što veli veliki učitelj moderne statistike Georg M a y r o statistici žiteljstva: „Statistika je žiteljstva most, koji spaja prirodne nauke i sociologiju. Statis­tika žiteljstva ne proučava samo ljudske mase kao socijalni faktor, nego ona treba da skreće pažnju na čisto prirodna stanja i pojave. Tako še može iz zvanja i zanimanja i imovinskih prilika zaključivati na morbiditet i na mor­talitet.“

Kad je tome tako, ne mora li upravo socijalna higijena uzimati obzir na statistiku?

Socijalna bilanca i bilanca narodnoga zdravlja u mnogom se pokrivaju.*

A sad još da vidimo, koje su vrsti medicinalne statistike?Kad medicina iz općih pojava i obilježja traži tip zdrava čovjeka, onda

govorimo o somatologijskoj statistici. Kad ona pribire podatke o bolesnicima, o simptomima, o razvoju bolesti, onda je nosologijska statistika. Kad nadalje bilježi i ispituje utjecaj stanovitih vanjskih okolnosti u njihovoj uzročnoj vezi s epidemijskim nastupom bolesti, onda se to zove epidemiologijska sta­

10

tistika. A kad napokon traži načine, da sprječava obolenja, tad je to profi- laktička statistika, i kad ustanovljuje važnost i vrijednost lijekova, onda ve­limo, da je terapeutska statistika.

Letimice dotakli smo se nekojih od ovih vrsta medicinaine statistike, pa neka mi pri kraju bude slobodno upozoriti na veliki rad XV. medju- narodnog kongresa za higijenu i demografiju, održanog u Washingtonu od 23. do 28. septembra 1912., kojemu je začasnim predsjednikom bio sam predsjednik saveznih država, a kod kojega je sudjelovalo 29 država. Prili­kom tog kongresa bila je uredjena takodjer izložba a u programu kongresa bilo je naglašeno, da mu je svrha proširiti i popraviti metode h i g i j e n e i s t a t i s t i k e ž i t e l j s t v a .

Ako i nijesu prigodom našeg zagrebačkog kongresa baš ove svrhe izri- čno naglašene, one se daju same po sebi.

Pa kad su washingtonskim programom raspravljena pitanja: hranitba i higijena dojenčadi, higijena gradske djece, higijena rasta i fizički razvoj, a kad se u higijeni školske djece zašlo u najsitniji detalj kao čistoća kose, zubi i nokata, čistoća odijela, nošenje knjiga, utjecaj narodnih običaja, utjecaj prejake ili preslabe hrane na dijete i narod, zatim cijeli niz pitanja o higi­jeni školskih zgrada i o higijenskoj poduči, a osobito pomno vodile rasprave o higijeni obzirom na tjelesne mane i duševno zaostalu djecu i još tisuće drugih pitanja, i kad je učinjena i propaganda za širenje higijenskih načela u korist djece — e onda nas neka ovaj naš mali pokušaj potakne na rad oko javnoga zdravlja i pitanja zdravlja u prvom redu djeteta i majke, čemu do­prinosi evo i ova naša izložba „Mati i dijete.“

Ja sa svoje strane imao bih samo još jedan skromni apel na gospodu liječnike, a kad bi mi snaga govora dopustila —- i na svu našu javnost: Imajte svedj na umu interes sveukupne a time i vlastite dobrobiti i znajte, da je u svakoj grani života statistika ona, koja služi spoznaji svih potreba ljud­stva i samo kroz prizmu njezinoga znanja rasvijetlit ćemo istinski sve naše potrebe. Zato neka se širi interes za statistiku, za taj fundamentum veritatis scientiae humanae.

O NAMA ZA NAS.Prof. Hynek: Reform a liječn ičkog studija.(Bratislavskć lekärske listy, br. 10. g. 1924.)

Ne traži nikakovih promjena u srednoškolskoj nastavi, kamo priprava za stručni studij ne spada. No za to traži 12 semestara, svejedno, da li se računa na studij 10 sem. a na praktičku godinu 2, ili da li studij uopće traje 12—-14 semestara. Rigoroza vezana su na stanovito vrijeme. Reprobaciju odre­dio bi ispitivač na vrijeme 4— 12 tjedana. Ako bi kandidat propao iz više od 3 predmeta istog rigoroza, gubio bi semestar, ako iz sviju predmeta, gubi 2 sem. Ako bi kod ponovnog ispita pao iz više predmeta od polovice, ne bi bio pripušten k daljnjim ispitima, istotako, ako bi propao 3 puta iz jednog predmeta. Plaćanje taksa imalo bi se napose urediti, za reparate imala bi se plaćati polovica. Na temelju ovih misli stavlja bratislavski fakultet ovaj p r e d l og:

Kao temelj studiju neka bude 15 polugodišta, no principijelno otpada praktička godina; osim toga je 12. semestar malo opterećen, tako da se djak može intenzivno pripravljati i položiti zadnji rigoroz. Pram a praškom pred- logu je to produljenje za 1 semestar, ali djak bi za to imao daleko više

vremena za praktički odgoj. Predlog dijeli studij u 2 dijela: prvi sadržaje normalni i patološki sastav i funkcije čovjeka, drugi odredjen je samo za klinički studij.

1. dio.Prvi dio dijeli se na 2: studij normalnog čovjeka te studij patoloških

promjena i propedeutika. Prvi je sveopća a drugi specijelna priprema za studij klinički i profilaktički. Svaki dio svršava s prakt. teoretskim rigoro- zom, bez kojega nije daljnje napredovanje moguće.

Pram a semestrima bila bi razdioba ova:I. sem. Anatomija norm. 5 s. Vježbe 3 s., u seciranju 5.

Biologija 5 „ 3 s.Fizika medic. 5Histologija 5Historija med. 3

II. sem. Anatomija 5 s.Biologija 5 Biološke vježbe 3.Fizika medic. 5 Fizikalne vježbe 3.Histološke vježbe 5Tjelesni odgoj 3

III. sem. Fiziologija 5 s. Fiziološke vježbe 5.Embriologija 3Kemija medic. 5 Kemičke vježbe 3.Topograf, anatorn.5 Vježbe u seciranju 5.Parazitologija 2 Parazitološke vježbe 3.

IV. sem. Fiziologija 5 s. Fiziološke vježbe 5.Kemija 5 Kemijske vježbe 5.Antropologija 2

Pri svršetku IV. i početkom V. sem. mora da se položi za 4 d a n a p r v i r i g o r o z , i to: teoretički (biologiia i fizika), prakt. teoretički (norm, anatomija, fiziologija, embriologija, kemija i parazitologija).

Druga čest prvog dijela: •Studij patoloških promjena, priprema za klinički i higijeničko-preven-

tivni studij.V. sem. Patološka fiziologija 5 s.

„ anatomija 5 Pat. anat. vježbe 5„ histologija 3

propedeutika interna 4 Int. prop, vježbe 4„ eksterna 4 Ekst. prop, vježbe 4

Eksperimental. farmakologija 5VI. sem. Patol. fiziologija 5

„ anatomija 5 Pat. anat. vježbe 5Propedeutika interna 4 Int. prop, vježbe 4

„ eksterna 4 Ekst. prop, vježbe 4Venerologija 5

Koncem VI. i početkom VII. sem. tečajem 4 t j e d n a ima da se po ­loži d r u g i r ig o r o z : prakt. teoretski iz patol. anatomije, praktički iz obiju propedeutika i venerologije, teoretski iz patol. fiziologije i eksperim. farma­kologije.

II. dio.Klinički studij dijeli se u 2 skupa: interni i eksterni, a k ovome se još

dodaje higijena, sudbena i socijalna medicina. Kod kirurgije je naročito t. zv. mala kirurgija, ambulatorni rad i naknadno liječenje. Kod interne je iz­

12

obrazba uz krevet bolesnika, djelomično i u laboratoriju. U internu ambu­lantu medicinar ne spada, jer nema još pregleda, zavadja se na površnost i nekritičnost. Da budu klinike u tu svrhu dostatne, morale bi se dašto ili pro­širiti, ili broj praktikanata morao bi se ograničiti. Ovo postizava predlog time, da studij uvrštava u 2 sem., tako da se broj praktikanata smanjuje na polo­vicu, daje mogućnost u kurs umetnuti predavanja i vježbe docenata, tako da se tečajem 2 sem. materijal iscrpi teoretski i praktički. Stalan rok za prak- tika nije odredjen, pošto za čitav studij ostaje dosta vremena.

VII. sem. Interna 4 s. (čitavo dopodne) dnevno.Pediatrija 3 puta po podne, 2— 3 sata.Psihiatrija i neurologija 3 s. popodne.Laringologija 5 s.Farmakoterapija 3 s.

VIII. sem. Interna 4 s. (čitavo dopodne), dnevno.Pediatrija 3 puta popodne, 2— 3 s.Otologija 5 s.

IX. sem. Kirurgija i ortopedija 20 s.Dermatologija 10 s.Okulistika 5

X. sem. Kirurgija i ortopedija 20 s.Zubarstvo 5 s.Okulistika 5 s.

XI. sem. Kirurgija i ortopedija 20 s.Ginekologija 10 s.Sudbena medicina 10 s.

XII. sem. Primaljstvo 15 s.Socijalna medicina 5Higijena 5Zakoni 2

Koncem XII. sem. t r e ć i r i g o r o z tečajem 4 t j e d n a i to: teoretskiiz higijene, teoretska praktika iz interne, pediatrije, neurologije i psihiatrije, okulistike, kirurgije, dermatologije, ginekologije i primaljstva, sudb. medicine, odnosno kolokvija iz otiatrije, stomatologije, laringologije i ortopedije.

Temelji ovoj osnovi jesu:1. Provesti polagani prelaz od teoret. studija na praktički, tako da se

u drugoj dobi odgoj teoretski i praktički potpuno stapaju.2. Koncentrirati duševni rad uvijek na skup najsrodnijih disciplina. Djak

dolazi na klin. studij temeljito teoretski pripravljen i znade liječnički misliti u toj mjeri, da može bolesnika sam proučavati. Predavanja i kurzevi zamišljen su tako, da bi u isto vrijeme redomice slijedila i predavanja, demonstracije, vježbe i vizite. Takav kurs uredio bi se prama stanovitoj osnovi po profe­soru, sporazumno s ekstraordinarijima, docentima i asistentima tog odjela. Time bi se odgojio i učiteljski naraštaj. Interna klinika imala bi tu prednost, da bi u nju polazilo djaštvo samo jednog godišta. Za slušaoce 9.— 12. sem. mogla bi se jedanput u tjednu održati dopunitbena predavanja, osobito iz interne. Otpao bi ispit s dugim stankama, a rigoroz bio bi u istinu strogi ispit. Uvedenje doktorskih disertacija se ne preporuča. Dr. C u l e k .

13

Socijalna medicina.

Riječ o ljekovitim specijalitetim a.Danas je svijet upravo poplavljen s novim lijekovima. Ova produkcija

imade dva izvora: kod jednih znanstveno poduprto nastojanje, donijeti nešta nova a u istinu vrijedna, dakle napredak u medicini, kod drugih je to pro­dukcija u svrhu izrabljivanja, nekakav parodistički pokušaj iza ledja pristojne produkcije uz zvukove bučne reklame. Liječnika se ta stvar manje tiče nego ljekarnika, kod kojih glavna zaslužba od propisa „magistraliter“ dnevno pada, te koji su u prvom redu pozvani, da dignu svoj glas, u čemu će ih liječni­čki stalež svakako podupirati. Druga etapa mora slijediti od vlasti kod regulacije Ijekarništva time, da bi u zakon uvrstila sigurne odredbe i mjere, koje će regulirati pripremu i prodaju specijaliteta. Raširivanjem i anonsira- njem specijaliteta stvorena je nova vrst nadriliječnika, koje mora svaki lije­čnik pobijati, jer postulat: „primum diagnosis“ mora da vrijedi i u današnje vrijeme, a može da bude izvršen jedino od liječnika. Protiv poplave neso­lidnih lijekova borit će se liječnik na više načina. Ne će ordinirati i pre- poručati lijekove, koji se nudjaju na prodaju anonsama u dnevnim listovima. Ne će podupirati tvornice ili ljekarne, koje uvadjaju u promet nevrijedne, sumnjive ili dapače štetne lijekove, (na pr. mast za flegmone), pobijati će svaku pretjeranu reklamu, i ne će dopustiti, da se uvadjaju sredstva tajin- stvenog ili netočno priopćenog sadržaja (arkana). Solidne zavode će prepo- ručati i o vrijednosti će preparata općinstvo, a u prvom redu same liječnike, točno informirati.

(Včstnik čes. lekarü, br. 21., g. 1924.) Dr. C u l e k .

P redlog zakona o pušenju mladeži.U parlamentu ČSR. iznio je zastup. W e n z e l taj predlog, u kome pre­

dlaže: Osobama ispod 18 god., makar i u pratnji odraslih, zabranjuje se kupovanje duhana i pušenje, koli u zatvorenim prostorijama, toli i na jav­nim mjestima. Za prekršaj odgovorni su prodavaoci, roditelji i osobe ođre- djene za nadzor nad djecom. Kod sumnje o starosti pušača, mora se isti kod kupnje duhana iskazati potvrdom općine, da je navršio 18. god. Pre­kršaj kazni se po političkoj oblasti znatnom globom, odnosno i zatvorom. Globa pripada državi.

(Časopis pro zdravotnictvo, br. 8—9., g. 1924.) Dr. C u l e k .

Aeroplan kao vrelo infekcije.

U Engleskoj se već ozbiljno diskutiralo o tome, da li mogu putnici na aeroplanu prenijeti boginje, koleru i druge infekcije, naročito ako su klico- noše. Treba da se i na to misli, jer će se zračni promet vremenom znatno proširiti. Već imade i zabilježenih slučajeva izoliranog pobola od infekcijo­znih bolesti osoba, koje su doputovale s aeroplanom.

(Amer. journal of Public Health, maj, 1924.) Dr. C u l e k

Proizvadjanje serum a protiv zm ijinog ujeda u Braziliji.Godišnje biva ujedeno 10—12.000 ljudi, te za to imade više zavoda,

koji proizvadjaju serum; ta se institucija pokazala izvrsnom. Serum proizva- dja se tako, da se suhi otrov rastopi u destiliranoj vodi, uz razne kemika­lije, iza čega se otopina uštrcava konjima u malenim obrocima, te konj

14

postaje tako imun. Iz njegove krvi pripravlja se protuotrov, koji je već spasio hiljade ljudi. Tamo, gdje postoji više vrsti zmija, mora se kao pro­tuotrov pomiješati i 5 raznih zmijskih otrova. Lijek djeluje 3—36 sati' iza ujeda.

(The Overseas Daily Mail, svibanj, 1924.) Dr. C u l e k .

Socijalno osiguranje.Iz i z v j e š t a j a r a v n a t e l j s tv a S r e d i š n j e g u r e d a z a os ig . r a d n ik a .

Donašamo prema „Radničkoj Zaštiti“ (br. 8.— 9. 1924.), ulomke iz zanimivog i stvarnog izvještaja gen. ravnatelja Središnjeg ureda za osiguranje radnika g. Milana G l a s e r a, kako ga je iznio u svom „Pregledu poslovanja za g. 1922. i 1923.“ na sjednici ravnateljstva 12. sept. 1924. — Donašamo samo ono, što će zanimati i što se tiče naših liječničkih krugova.

*

Na ogromnom području kraljevine trebalo je izjednačiti sve opreke po­jedinih pokrajina države, uvesti jedan, zakon i provesti jednoličnu praksu, sve to na teritoriju, na kojem je cio sada vrijedilo zakonodavstvo bivše Austrije, u Sloveniji i Dalmaciji, hrvatsko-ugarsko u Hrvatskoj, Slavoniji i Vojvodini, bivše bosanske autonomije u Bosni i Hercegovini, te kraljevine Srbije u Srbiji. Trebalo je zadovoljiti sve postojeće institucije raznih pokra­jina, te utrti puteve sprovodjenju osiguranja u pokrajinama, gdje do tada osiguranja nije pilo.

Mučan i težak posao: borba iz dana u dan, nerazumjevanje zakona i njegovog konačnog cilja na sve strane, od najviših vlasti državne uprave do vlastitih namještenika osiguranja, poratna loša administracija, novčana kriza i sve teže stanje privrednika, poteškoće u plaćanju prinosa, skupoća i besposlica, slabo zdravlje i nedostatna zaslužba radnika, sve činjenice, koje loše djeluju na razviiak i izgradnju socijalnog osiguranja.

Medjutim bilo bi izlišno iznašati sve teškoće, na koje je Središnji Ured naišao kod sprovodjenja osiguranja, jer sve to prozivjeli smo zajedno u posljednje dvije godine dana.

*

Zakon o osiguranju radnika od 14. maja 1922. godine donio je mnogo novota u provedbi socijalnog osiguranja, te izmijenio mnogo temeljnih prin­cipa dotadanjeg socijalnog osiguranja. Osim toga za pojedine krajeve države osiguranje radnika posve je nova stvar, za nekoje opet nove su pojedine vrste osiguranja. I uslijed toga bili su mjesni organi u početku dosta nesi­gurni u primjenjivanju zakonskih odredaba, ili su pak zakon različito tuma­čili u pojedinim krajevima države.

1 stoga je bio jedan od najvažnijih posala Središnjeg Ureda rješavanje načelnih pitanja i rješavanje konkretnih sporova u sprovodjenju osiguranja, a sve u cilju jednolične i dobre provedbe zakona.

Naročito trebalo je riješiti pitanje obaveze osiguranja, obaveznog i do­brovoljnog članstva, porodičnog članstva, regulisanja potpora u slučaju bolesti, pitanje većih potpora po § 46. zakona, rješavanje priziva i predstavaka pro­tiv platežnih naloga i uskrate potpora i t. d.

Osim generalnih uputa, koje su dane spomenutom već okružnicom br. 19. 1922., trebalo je na osnovu bezbroj konkretnih upita i slučajeva ispravno

15

.istumačiti zakonske propise i upućivati mjesne organe u pravilnu i racionalnu primjenu zakona.

A da se dobije samo približni pojam o izvršenom poslu pobrojati ćemo samo najvažnije predmete:

Obavaza osiguranja državnih službenika, naplata prinosa za osiguranje državnih namještenika, osiguranje osoblja neerarnih pošta i ustanovljenje ka­tegorija tih službenika, koje potpadaju i koje su oslobodjene od obaveze osi­guranja; osiguranje općinskih namještenika; obaveza osiguranja akordanata kod gradjevinskih, šumskih i sličnih poduzeća; obaveza osiguranja kućne služinčadi, a naročito one na selu; radnika uposlenih kod vršalica, najam­nog rada u sporednom zanimanju, dobrovoljno osiguranje sezonskih radnika u mrtvoj sezoni, oslobodjene obaveze osiguranja za slučaj bolesti lugarskog i šumarskog osoblja zemljišnih zajednica, javnih bludnica i t. d.

Ovdje valja napose istaći ponovnu pogrješnu primjenu §-a 211. zakona, po kojoj je Ministarski Savjet na predlog Ministra gradjevina donio riješenje — datum je još i danas nepoznat Središnjem Uredu i riješenje nije nikad publikovano u Službenim Novinama - da se odgadja osiguranje radnika na svim radnjama na gradjenju, odnosno rekonstrukciji suvozetnnih i željezničkih puteva, gradjenju i popravku državnih zgrada započetih prije stupanja u život ovoga zakona.

Trebalo je nadalje mjesnim organima istumačiti i razjasniti apstraktne pojmove zakona: što je bolest, što lijekovi, ljekovite vode, pomoćne sprave za liječenje, hranarina, abortus, porodjaj, babička pomoć, pitanje blizanaca, hotimično prouzrokovanje bolesti, hotimično odugovlačenje ozdravljenja, ra ­čunanje raznih zakonom ođredjenih rokova naročito kod porodjaja i tako zvanog pasivnog članstva, najmanje zakonske potpore, veće potpore, polu- hranarine, slučaj žurne nužde, zastarjevanje potpora, iscrpljenje potpora, do­bivanje prava na nove potpore, višestruko osiguranje i osiguranje višestru­kog uposlenja i t. d.

Što se tiče uspjeha ovog rada treba naglasiti, da je isti dosta povo­ljan, jer se iz poslovanja naših mjesnih organa dade razabrati, da se poslo­vanje njihovo kao i razumijevanje za pravilnu primjenu zakona iz dana u dan poboljšava.

U pogledu potpora u slučaju bolesti valja naročito istaknuti zaključke ravnateljstva, kojima je regu iisano :

Pružanje zubne njege, koje se sada sastoji iz prava na vadjenje, lije­čenje i plombiranje zubi svim osiguranim članovima, kao i članovima njihove porodice. Davanje zubnih proteza ograničeno je i to obavezno osiguranim članovima pod uvjetsm jednogodišnjeg, dobrovoljno osiguranim članovima pod uslovom petgodišnjeg neprekidnog članstva. U cilju snizivanja troškova zubne njege forsira se uredjenje vlastitih zubarskih amioulatorija.

Banjsko liječenje i promjene boravišta mogu se za sada pružati samo osiguranim članovima, koji imaju uslove pasivnog članstva i to na osnovu pregleda i ocjene komisije od triju uredskih liječnika.

Produženje bolesničkih potpora od 26 na 52 nedjelje jedna je od naj­važnijih većih potpora, jer služi onim članovima, koji su uslijed dugotrajne bolesti posve iscrpljeni. Prema sakupljenim statističkim podacima valja na­glasiti, da se pružanje ovih potpora kreće u normalnim granicama, te da su troškovi istih minimalni.

Nadalje je uredjena naknada putnih troškova za bolnice, sanatorija i promjene boravišta članu i pratiocu bolesnika, davanje naočara osiguranim članovima i članovima njihovih porodica.

16

*

Glede bolničkog liječenja naših članova od zaraznih bolesti valja izvi­jestiti slijedeće:

Zakon o osiguranju radnika rješava ovo pitanje u al. 4. § 54., gdje odredjuje, da će troškove bolničkog liječenja osiguranih članova od veneri- čkih bolesti, trahoma, tuberkuloze naknaditi Središnjem Uredu za Osiguranje Radnika država, u koliko je ona bila obavezna, da po prijašnjim starim zakonima i propisima snosi te troškove. Ministarstvo Narodnog Zdravlja je izdalo odluku broj 16.346 od 23. maja 1922., kojom općenito odredjuje, da su ustanove i organi socijalnog osiguranja dužni plaćati sve troškove oko liječenja zaraznih bolesti. Središnji Ured uložio je protiv ove protuzakonite odluke predstavku. Ministarstvo Narodnog Zdravlja uvažilo je ovu predstavku svojim riješenjem broj 13.072 od 19. aprila 1923., te spomenutu svoiu odluku stavilo van snage.

Odlukom Ministarstva Narodnog Zdravlja od 4. januara 1923. broj 43.642. riješeno je, da su temeljem čl. 269. fin. zakona za god. 1922-23. oslobodjeni bolničkih troškova u svim državnim bolnicama kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca svi bolesnici za taksativno navedene zarazne bolesti. Ovdje se je pošlo i preko citirane ustanove zakona, ali već prema čl. 89 i 95. predloga financijskog zakona za god. 1923.-24., imale su biti dokinute sve te pogodnosti glede plaćanja bolničkih troškova zaraznih bolesti lica osiguranih po zakonu o osiguranju radnika. Obzirom na citiranu ustanovu predloga financijskog zakona zaključio je upravni odbor predstavku na predsjedništvo Narodne Skupštine, gg. Ministrima, poslaničkim klubovima, u kojoj je tačno obrazložena nepravednost i protuzakonitost predloga fi­nancijskog zakona, te zamoljeno, da se ovaj zabaci u interesu radnika i poslodavaca.

Medjutim odredbom čl. 95. i 101. financijskog zakona za g. 1924.-25. odredjeno je ipak, da je Središnji Ured za svoje članove izuzetno od § 54. zakona dužan plaćati sve troškove bolničkog liječenja, ako boluju i od koje zarazne bolesti, izuzev slučajeva epidemije.

Odredba ova od velike je štete po Središnji Ured, ona je ujedno i nepravedna, jer sve terete, koje bi moralo snositi javno zdravstvo, baca na teret socijalnog osiguranja.

Podnesena je nova predstavka Gospodinu Ministru Socijalne Politike, u kojoj se moli, da se ove odredbe ne unesu u novi financijski zakon za god. 1925.-26.

Ministarstvo Narodnog Zdravlja odredilo je povrh svega toga još i to, da Središnji Ured za svoje članove inostrance mora plaćati u javnim bol­nicama dvostruku taksu, te je napokon dokinulo mjeseca aprila ove godine i pogodnost oslobodjenja od banjskih taksa u državnim banjama za članove Središnjeg Ureda.

*Mjeseca februara 1924. godine donijelo je ravnateljstvo propise o ure-

djenju liječničke službe na osnovu sistema namještenih i odredjenih liječnika izjavivši pri tome svoje mišljenje, da se sistem slobodnog izbora liječnika za sada ne može provesti.

Službeni Pravilnik liječnika-činovnika Središnjeg Ureda odobren je ri­ješenjem Ministra Socijalne Politike od 13. juna 1924. broj U-308-1924, te će u najkraće vrijeme biti proveden u cijelosti.

Za uredjenje službovnih odnosa ugovornih liječnika izradjen je obrazac ugovora, u kojem je sadržano sve, što je za uredjenje ovakovog službovnog odnosa potrebno. Na osnovu tog- ugovora sklopljen je već i kolektivni ugo­vor sa liječnicima okružnog ureda u Ljubljani.

17

Kako su svi ovi propisi donešeni zajedničkim radom i na osnovu spo­razuma izmedju Središnjega Ureda i uredskih liječnika, sigurno je, da će se provedbom ovih pravilnika postići jednoliko i pravedno uredjenje službovnih odnosa uredskih liječnika, a uslijed toga i najbolje — za sada moguće — uredjenje zdravstvene službe.

Time je ujedno dovršen ozbiljni pokret uredskih liječnika u Dalmaciji za uvedenje sistema slobodnog izbora liječnika. Pokret ovaj urodio je sa 8- mjesečnim štrajkom liječnika okružnog ureda u Splitu, koji je obim stranama nanio velike moralne i materijalne štete. Središnji Ured mogao je ovaj po­kret izdržati samo uslijed izdašne pomoći Ministarstva Narodnog Zdravlja pružene mu na osnovu § 150. zakona.*)

*Od redovne statistike vodjena je dosada samo statistika stanja i kre­

tanja članova na osnovu periodičnih mjesečnih iskaza o stanju članova.Iz ove statistike razabire se, da je broj osiguranih članova bio:

1. jula 1922. godine 400.709,31. decembra 1922. godine 391.219,

1. jula 1923. godine 459.566,31. decembra 1923. godine 449.204,

1. jula 1924. godine 459.988.Prosječni broj članova u godini 1923. iznosio je 439.164.O novčanom prometu bolnopotporne grane osiguranja u godini 1922.

i 1923. izvijestiti mi je slijedeće:Cjelokupni prihod okružnih ureda, blagajne trgovačkog društva „M erkur“

u Zagrebu i trgovačkog potpornog društva u Ljubljani iznosio je g o d i n e 1922. Din 60,046.162'— . U ime potpora isplaćeno je članovima Din 31,067.061'95 ili 5 1 7 3 % cjelokupnog prihoda.

Prema naslovima pojedinih potpora isplaćeno je godine 1922. izmedju ostaloga :

Din 2,521.53023 na bolničkim troškovima ili 4 '20%„ 4,969.00250 „ troškovima lijekova „ 8 '27%„ 3,703.330'45 „ liječničkim troškovima „ 6 4 7 %

Na upravnim troškovima isplaćeno je Din 8,820.362'45 ili 14'69%- U g o d i n i 1923.:

Din 11,502.29965 na bolničkim troškovima ili 7 '22%„ 19,183.01374 „ troškovima lijekova „ 1 2 05%„ 11,196.109*26 „ liječničkim troškovima „ 7 0 3 %

Na upravnim troškovima isplaćeno je Din 28,666.96844 ili 18%-*

Od zdravstvenih zavoda imade Središnji Ured lječilište Brestovac, oporavilište Kasindol, oporavilište Jadran na otoku Rabu, te oporavilište Palić kod Subotice.

Ukupno se može liječiti u tim oporavilištima oko 400 bolesnika.*

U ovom izvješću iznesene podatke trebati će sada kritički ispitati i obraditi, te iz rezultata tog proučavanja povući sve potrebne pouke i kon- zekvencije. U ovom izvješću nijesu iznesene još mnoge stvari, koje u pro­vedbi zakona treba tek obraditi i izvršiti.

Na koncu neka mi bude slobodno spomenuti još i ovo:Mnogo se danas priča i govori o decentralizaciji socijalnog osiguranja.

Govore to pojedinci, a i pojedine korporacije privrednika ozbiljno rasprav­ljaju ovo pitanje. Na sve moguće načine raspravlja se ovaj predmet. Jedni

*) Ovo treba da dobro upamte s v i liječnici! — Op. ur.

18

hoće da razdijele centralu osiguranja na toliko zavoda, koliko ima pokrajina u državi; drugi opet hoće da iz centrale osiguranja izluče samo neke vrsti osiguranja ili pojedine kategorije radnika i to naprosto u cilju, da ih opet centraliziraju u drugom centru koje pokrajine. Željezničare i rudare već smo izgubili, treba sada da još izgubimo i privatne namještenike, intelektualne radnike ili da nam Ured razdijele u bar četiri stare Zemaljske blagajne.

Svaki onaj, koji pozna ustrojstvo i bit osiguranja radnika po bilo ko­jem zakonskom sistemu, a naročito onaj, koji pozna naš Zakon o osiguranju radnika i organizaciju osiguranja po tom zakonu, osuditi će ovu rabotu. Prvi stručnjaci na polju socijalnog osiguranja izjavili su, da je organizacija osi­guranja na sistemu našeg zakona ideal organizacije osiguranja.

Uzevši za temeljne principe: obvezatnost i unifikaciju osiguranja, cen­tralizaciju osiguranja u jednom zavodu uz decentralizaciju lokalnih poslova u mjesnim organima, samoupravu zavoda na principu pariteta i riješavanje sporova pred obraničkim sudovima, zakon je ovaj dao mogućnost, da se osi­guranje provede tako, da će moći potpunoma izvršivati svoju zadaću. Odre- djujući obvezu osiguranja za sve grane osiguranja jednako i to tako, da je udovoljeno potrebi osiguranja svih socijalno slabijih lica, zagarantovan je široki krug interesenata, te je provedba zakona i financijalno osigurana.

Centralizacija osiguranja u jednoj organizaciji omogućuje jednoličnu i ispravnu, te najjeftiniju provedbu osiguranja. Upravni troškovi svedeni su na mogući minimum.

Siguran sam, da ćemo kad mine sadanja privredna kriza, i kad se po­slovi opet razviju, kad prebrodimo sve početne teškoće, reorganiziramo urede, uvedemo jednostavnu i praktičnu administraciju, izobrazimo namještenike, organiziramo zdravstvenu službu i uredimo najpotrebnije zdravstvene zavode, — da ćemo najkasnije iza nekoliko godina rada moći pokazati odlične us­pjehe sprovodjenja ovoga zakona. Posao težak, ali zahvalan, jer njime rije- šavamo jedno od najtežih socijalnih pitanja: Široki slojevi naroda u najte­žim časovima života, u časovima bolesti, nesreće i starosti, naći će njegu i potporu dostojnu čovjeka. — Ovu će im njegu osiguranje pružati na temelju zakona kao njihovo pravo, te ih tako riješiti brige, da u časovima bijede mole milost i potporu.

Nakon kratke debate uzima ravnateljstvo ovaj izvještaj na znanje.

Skupštine i kongresi.K ongres m edjunarođnog udruženja liječn ica u Londonu.

Potaknuta od društva čes. slov. liječnika, sudjelovala je potpisana na tom kongresu u Londonu od 14.— 21. srpnja 1924., koji je bio treći od osnut­ka te organizacije. Prvi se održao u New Yorku 1916., drugi u Genevi 1922.

Bilo je zastupano 15 država (Amerika sa 28 delegatkinja, Indija 12, En­gleska 7, Njemačka 6, Poljska 4, Čehoslovačka 1 itd.). Kongres je započeo dne 14. srpnja u prostorijama kralj, londonskog liječničkog društva, drugi dan održala se sjednica savjeta medjunar. udruženja liječnica, koju je otvorila Dr. Esther L o v e jo y , a članice su izvijestile o udruženjima u pojedinim državama. Najviše žena liječnica ima Rusija (6000), najmanje Turska (2). Nominirana je nova predsjednica (Lady B a r r e t t ) , pretresana su pitanja, o ko­jima bi se udruženje imalo u budućnosti najviše da brine: stanbeno pitanje (euthenetika), mlijeko, nezakonito dijete, trgovina sa ženama i djecom, pogi­

19

beljne droge, predusretanje dječijeg pomora, industrijom izazvane bolesti kod žene, socijalna higijena, gonorea žena, morbitnost i mortalitet majka, ure­djenje informacijone kancelarije, gdje bi se svaka članica mogla informirati o svakom pitanju. Dne 16. VII. bila je generalna sjednica, te je Lady B a ­r r e t t izabrana predsjednicom, nadalje 3 potpredsjednice i blagajnica na 5 godina.

Dne 17. VII. diskutirano je o m a t e r i n s k o j m o r b i d n o s t i i p o ­m o r u . Majke umiru od sepse, toksemije, od krvarenja, rodilje od loše pro­vedenog porodjaja i od sepse. Velik problem je zdr. stanje i uvjeti života gravidnih (Lady B a r r e t t ) . Iza nje govorila je Janet C a m p b e l l o v a sa materinskog odjelenja ministarstva zdravstva, koja je n a c r t a l a o s n o v u r a d a j a v n e z d r . s l u ž b e s o b z i r o m n a p o b o l i p o m o r m a j k a . Tečajem 30 god. nije postignuto sniženje postotka pomora majka. Do sada umire jedna na 250 porodjaja, dvije trećine od puerper. sepse. Materinske cen­trale nadziru trudne žene i pružaju im pomoć, poduku, teške slučajeve šalju u bolnice, dijele mlijeko 3 mjeseca prije porodjaja. U Engleskoj troši se go­dišnje 1'5 milijuna lib. na korist majka.

Dr. B a l f o u r govorila je o zdvojnim prilikama ž e n a u I n d i j i . God. 1921. umrlo je 60.000 žena kod poroda, od ovih 1000 od tetanusa (Bengal- ska), u Poovnu je pomor još veći, 32° /0 kod majka, 85 % kod djece.

Dr. B o y l e govorila je o ž i v č a n o m i d u š e v n o m p o b o l u , koji dolazi uz materinstvo.

Dr. D a w i s (Amerika) ističe, da se malo posvećuje pažnje poduči žene p r i j e p o r o d j a j a djeteta.

Dr. E d e n h u i t z e n (Njemačka) govorila je o e k l a m p s i j i i febr. puerper. Za vrijeme rata pao je postotak eklampsije uslijed pothrane. Uzrok febris puerp. je zavlačenje sept. materijala u spolovila prije porodjaja.

Dr. H n i c k a (Poljska) govorila je o u p l i v u z v a n j a n a t e č a j t r u d n o ć e . Žene u tvornicama pate više nego intelektualne. Najpogubnije djeluje šivanje na stroju i tvornice, u kojima se uslijed pogona drma pod. Pometnuća se tamo dogadjaju dnevno. Kod intelektualaca najčešća je neura­stenija i tuberkuloza.

Dr. C h a p m a n (N. Zeeland). Tekom zadnjih 5 god. umrlo je 6755 žena kod porodjaja, od ovih 755 na puerper. sepsi.

Dr. L e a c o c h iz Kanade priopćuje, da tamo uopće primalja skoro ni nema, Govori o bakteriologiji puerper. infekcije, iza koje ne bi smjela žena barem 2 god. da zanosi.

Dr. L e b e d j e v iz Rusije nakon svega, što je čula, može s ponosom da govori o svojoj sovjetskoj državi. Pokazuje slike i diagrame, što je već učinjeno za majku a što će se još učiniti. Problem majke i djeteta je pro­blem države. Materinstvo je socijalna funkcija. U Lenjingradu ima 23 središta za majke i djecu, a svako to središte ima jedno savjetno mjesto za dojen- čad, jedno za djecu, za trudne žene, tuberk. i venerički dispanzer, odjele- nje za hranu, milječnu kantinu, pravni i odgojni dio. Ima opsežno osiguranje žena za slučaj poroda. Država imade 1356 zavoda za njegu majke i djeteta. U Moskvi je poseban zavod s odjelima: ginekološkim, rodilišnim, dječijim, za novorodjenčad, djecu umjetno hranjenu, sifilit. djecu, i pomoćna ostala odjelenja, gdje ima 197 liječnika i 434 njegovateljica.

Dr. M e a d (Amerika) referira o ambulantnim njegovateljicama u autu (na 25.000 stanovnika jedna).

Dr. R i i d e n h o f f (Austrija) referira o u p l i v u t u b e r k u l o z e na mortalitet majka. Uslijed smanjenja kretnja ošita za vrijeme trudnoće i ma­njeg potroška hrane (povraćanje) latentni pobol postaje akutnim. Pogibeljna je po njih tuberkuloza laringa.

20

Mme R e q u i n (Francuska) potvrdjuje, da je e k l a m p s i j a za vrijeme rata bilo manje, i babinje groznice imade manje.

Dr. S a f i h Al i (Turska) radi u američkoj bolnici u Stambulu kao jedina turska liječnica. Turska rodilišta su izvrsna. Glavni je uzrok pomora sepsis i tuberkuloza.

Dr. S w e n s s o n (Norveška) govori o točnoj prehrani trudnih žena. 50% od obične hrane nema dosta Ca, Ph i vitamina. U Norveškoj nema rodilišta.

Dr. U g o n (Uruguay) dijeli uzroke smrti majka na socijalne (napuštanje gravidne žene, prostitucija), patološke (silovito pometnuće, veneričke bolesti, bolesti srca, bubrega i jetara, infekcijozne bolesti). Osobita se pažnja svraća na neudate. Svaka takva imade pravo na „tajno primiče“ u bolnicu ili rodi­lište, kod čega žena u zapečaćenom omotu predaje svoje ime i prezime te kod odlaska joj se omot vraća. Govori o. eksacerbaciji latentne nefritide za vrijeme trudnoće. Imade posebnih kantina, gdje t rudne žene dobivaju hranu.

Dne 18. VII. bile su razne pregledbe, 19. izlet u Bath, u stare rimske kupelji.

Kongres je inače patio od početka do svršetka od nepripravnosti, pošto je raspored dijeljen tek pred početak vijećanja; stoga bi bilo poželjno, da se naredni kongres bavi pitanjima više znanstvenima, nego administrativnima.

(Časopis čes. lekaru, br. 36.— 37., 1924.) Dr. D e w e t t e r .

Razne vijesti.Novi članovi.

Zboru pristupiše kao redoviti članovi: Dr. Vlasta M a r k o v i ć , aspirantica bolnice mil. sestara, Zagreb; Dr. Smail H a d ž i M u l i ć , aspirant zakladne bolnice, Zagreb.

Umrli.

Dr. Dimitrije M a n o j i o v i ć, um. kr. kotarski liječnik u Subotici; Dr. Ivan M a i k s n e r , primarij i ravnatelj župan, bolnice u Varaždinu.

Istupili.Dr. Franjo S t i p a n , um. kr. župan, fizik, Jastrebarsko; Dr. Emil W e in

s t e i n , zubar, Moravska Ostrova.

Dr. Ivan Maikšner

U naponu muževne snage, navršivši 54 godine života, zatvorio je za uvijek oči dobar, plemenit čovjek, savjestan, požrtvovan, agilan i nesebičan liječnik: Dr. I v a n M a i k s n e r , dne 23. decembra 1924. u 6 sati na večer u svojoj kući u Varaždinu.

Neprežaljeni pokojnik jošte kao mladić došao je godine 1898. u grad Varaždin, gdje je preuzeo mjesto primarnog liječnika i ravnatelja u novo sagrađjenoj gradskoj bolnici. Poletan, pun znanja kao mladi liječnik započeo je požrtvovno i savjesno svoje djelovanje. U to doba većinom provincijalne

21

bolnice nijesu imale modernih spremnih kirurga, pa su liječnici morali teže operativne slučajeve-slati u zagrebačke bolnice, pa nije čudo, da se u kratko vrijeme proširila slava i hvala Dru Ivatiu Maiksneru, koji je svojom okret­nom, spretnom rukom i bogatim znanjem uspješno provodjenom operacijom spasio mnogomu i mnogomu život ne samo u gradu Varaždinu, već i u su - sjednom Međjimurju i hrvatskom Zagorju. Kolege ga zovu na konzilije, a on se ljubazno odaziva, da ljupkim načinom, kolegijalno, svome kolegi u znan­stvenom pogledu pomoć pruži. Bio nam je kolega u potpunom smislu riječi a uz to iskren prijatelj. Njegovi bolesnici u i izvan bolnice susretali ga pouz­danjem, odanošću i ljubavlju, a on je to i zaslužio, jer je bio human, požr­tvovan, neutrudiv. Misao mu je bila vodilja: spas ili poboljšica povjerenog mu pacijenta. Povjerenu bolnicu podigao je na glas, kakav rijetko uživa koja provincijalna bolnica, a kao ravnatelj iste, mudrom upravom postigao je, da je ta-bolnica bila aktivna, dakako ne na uštrb bolesnika, jer je on za povje­renog mu bolesnika dao sve, dapače i svoje zdravlje. Bijaše kako napomenuh vrlo agilan i neutrudiv, pa kao takav bavio se i znanstvenim radom, te je napisao mnogo znanstveno liječničkih članaka, koji su većinom otisnuti u našem glasilu „Liječničkom Vjesniku“.

1 taj neumoran rad shrvao je tjelesne sile milog pokojnika. On, neu­morno radeći fizički i psihički kao liječnik za svoga bližnjega, sam u tom neprekidnom mučnom radu stradava. Ono srce, koje je ljubilo sve, to je mo­ralo i da mnogo trpi. Ono je smaiaksalo i zatvorilo prerano za uvijeke oči plemenitom čovjeku, neumornom savjesnom liječniku, iskrenom prijatelju, oduševljenom patrioti te brižnom ocu. Neprežaljeni kolego i prijatelju: vječna Ti slava! Dr. Mirko C r k v e n a c .

Im e n o v a n ja .

Pomoćnikom ministra nar. zdravlja ponovno je imenovan Dr. Dobrivoje Ger. P o p o v i ć . — Načelnikom zdrav, odsjeka min. Dr. Nikola R i s t i ć ; načelnikom adtnin. odjela Dr. Dušan G u z i n a . — Drž. podsekretarom mini­starstva agrarne reforme postavljen je Dr. Momčilo I v k o v i ć , narodni posla­nik i predsjednik Jugosl. Ijekarskog društva. — Pristav očne klinike u Za­grebu Dr. Vasilj D e r k a č liječnikom stanice za trahom u Prelogu.

U m iro v l je n je .

Dr. Milan M i l o v a n o v i ć , načelnik odjelenja za zdravstvenu službu min. nar. zdravlja.

Iz „ D r u š tv a I j e k a ra z a B o sn u i H e rc e g o v in u “ .

Na izvanrednoj skupštini dne 21. XII. 1924. izabran je ovaj odbor:P r e d s j e d n i k : Dr. Vjekoslav K u š a n , 1. p o t p r e d s j e d n i k : Dr.Jovo

V a s i l j e v i ć , 11. p o t p r e d s j e d n i k : Dr. Stanislav T a d i ć , t a j n i k : Dr. josip F l e g e r , b l a g a j n i k : Dr. Mošo A l k a l a j . O d b o r n i c i : Dr. Mara K u r t o v i ć , Dr. Pajo Čo k ić , Dr. Ezra K a j o n , Dr. Pero T o d o r o v i ć , Dr. J e f t a n o v i ć , Dr. Ljubisav P e t r o v i ć , Dr. Dude M i l e u s n i ć , Dr. Osman D e r o n j a . — Z a m j e n i c i : Dr. Gjuro O s t o j i ć, Dr. Veljko K n e ž e v i ć , Dr. Veljko J e l a č i ć , Dr. S i m i t o v i ć . — R e v i z o r i : Dr. Pero I v a n o v i ć i Dr. Rafael P a p o .

Uz bratski pozdrav:Predsjednik: Tajnik:Dr. K u š a n . Dr. F l e g e r .

22

O s ig u r a v a ju ć a d r u š t v a i l i ječn ic i .

Primamo sa kompetentne strane obavijest, da s v a ' osiguravajuća dru­štva u Srbiji i Vojvodini isključuju liječnike od pregledbe kod osiguranja do 20.000 din., jer im je navodno liječ. honorar previsok. Uz to agenti osig' društava čine redovito presiju na gradske liječnike gdje ih je veći broj i znatnija konkurenca, da za 100 din. obavljaju pregledbu, usprkos veće uta­načene takse. — Mi. u ovu vijest gotovo ne možemo da vjerujemo, jer je upravo nedostojna i 'kolega, koji licitiraju na niže, a jednako i za „Savez osig. društava“, koji je sa delegatima liječnika (u ime Jugosl. ljek. društva) striktno utanačio cijene, kojih se o b a faktora imadu tačno držati. — Riječ imade Slov. zdravniško društvo u Ljubljani, koje je kao mandatar svih liječ­nika, udruženih u jugosl. ljek. društvu, vodilo te pregovore i utanačilo ugo­vor sa Savezom osig. društava.

O k ru ž n ic a

Središnjeg Ureda za Osiguranje Radnika u predmetu i z d a v a n j a l i j e k o v a iz zavodskih ambulanata l i c i m a , k o j a n i j e s u o s i g u r a n i č l a n o v i ni

njihovi obiteljski pripadnici.groj: 19.589— 1924.

S v i m m j e s n i m o r g a n i m a .

Kod nekojih su okružnih ureda uredski liječnici izdavali iz uredskih ambulanata lijekove i takovim licima, koja nijesu osigurani članovi odnosno njihovi obiteljski pripadnici. Ovakovi lijekovi izdavani su istima redovito uz naplatu u korist okružnih ureda, ali obično ne u smislu apotekarske prakse, već znatno jeftinije.

Budući da se ovakovo izdavanje lijekova protivi postojećim propisima, pozivaju se okružni uredi najstrože, da shoduim načinom upozore gg. liječ­nike, da ni u kojem slučaju, pa niti uz naplatu ne mogu iz uredske ambu­lante pružiti lijek licu, koje nije osigurani član iii obiteljski pripadnik člana.

U Z a g r e b u , dne 19. septembra 1924.Generalni direktor:

M i l a n G l a s e r , v. r.

P r ip o m o ć n a b l a g a j n a .

Umjesto vijenca na odar pole, dra I. Maiksnera pokloniše varaždinski koleg e D 200 '— . Svoj suradnički honorar za g. 1924. pokloniše: Dr. Korenić D 10'— ; Dr. Božić D 35'50; Dr. Fischer J. D 20'— ; Dr. Herzog I. D 15'— Dr. Je- lovšek D 30'25; Dr. Dobrodolac D 55'— ; Dr.r Kun D 41'25; Dr. Wicker- hauser D 10'— ; Dr. Jelinek V. D 62 50; Dr. Ćepulić V. D 25'— ; Dr. Švarc Ž. D 17'50; Dr. Čačković D 43 25; Dr. Sugar D 25'— ; Dr. Friedrich D 10'— ; Dr. Kasti D 18'75; Dr. Stanojević D 63'75; Dr. Besarović D 12'50: Dr. Kol- terer D 1250; Dr. Šalek D 1875; Dr. Lapinsky D 50'— ; Dr. Turina D 20— ; Dr. Peričić B. D 25'— ; Dr. Radoničić D 16L25.

R a k o v č e v a z a k la d a .Dr. D. darovao Din. 3000'— . Umjesto vijenca na odar pok. Dr. M aik­

snera darovaše Dr. Löchert, D 100'— , Dr. Čačković, D 100'— , Dr. O. Weiss, D 100'— .

U p la te g g . č l a n o v a Z b o r a z a m je s e c p r o s in a c g o d . 1924.

Dr. E. Meixner, Zgb D 200'— ; Dr. A. Matković, Šibenik D 200'— ; Dr. B. Steinfl, Vinkovci D 200'— ; Dr. F. Klašterka, Bjelovar D 200'— ; Dr.

23

K. Radulaška, Sarajevo D 200'— ; Dr. M. Kaiser, Osijek D 2 0 0 — ; Dr. E. Breberin, Vrginmost D 200'— ; Dr. L. Popović, Zgb D 200'— ; Dr. J. Müller, Zgb Đ 200'— ; Dr. P. Divić, Gračac D 100' ; Dr. J. Račić, Split D 200'— ;Dr. I. Jurin, Zemun D 200'— ; Dr. G. Zoitner, Sunja D 100'— ; Dr. J. Sanjek, Varaždin D 150'— ; Dr. E. Trbojević, Vel. Grdjevac D 100'— ; Dr. j. Šan- dor, Zgb D 200'— ; Dr. S. Nenadović, Pakrac D 200'— ; Dr. Lj. Neumannova, Zgb D 52'— ; Dr. M. Mladinov, Zgb D 100'— ; Dr. V. Kryspin-Exner, Dr.O. K ryspin-Legiša, Stenjevec po D 150'— ; Dr. L. Krauss, Našice, D 100'— ; Dr. S. Milić, Osijek D 200'— ; Dr. V. Waidl, Indjija Đ 200'— ; Dr. K. Grabovečki, Indjija D 200'— ; Dr. V. Bachman, Pregrada D 200'— ; Dr. A. Pavešić, Zgb D 200'— ; Dr. A. Sasso, Veles D 200'— ; Dr. A. Ditz, Osijek D 200'— ; Dr. M. Kornfeld, Zgb D 150'— ; Dr. A. Pavelić, Zgb D 200'— ; Patr. chir. P. Zrelec, Gjurgjevac D 200'— ; Dr. B. Muačević, Osijek D 200'— ; Dr. M. Ku- čera, Zgb D 75'— ; Dr. L. Stein, Vel. Bečkerek D 100'— ; Dr. N. Vučetić, Beograd D 200'— ; Dr. B. Vurdelja, Dvor D 200'— ; Dr. F. Praunsperger, Križevci D 200'— ; Dr. F. Deak, Požega D 200'— ; Dr. K. Ornstein, Osijek D 200'— ; Dr. 1. Ljubin, Zgb D 15250; Dr. L. Jurinac, Lukavac D 100'— ; Dr. F. Horowitz, Zgb D 200'— ; Dr. S. Saltykov, Zgb D 2 0 0 — ; Dr. V. Flor­schütz, Osijek D 100'--; Dr. M. Zec, Zgb D 2 0 0 — ; Dr. M. Kraljević, Ceti- nje D 200'— ; Dr. K. Szarvas, Voćin D 100'— ; Dr. O. G üns’oerger, Osijek D 202 50; Dr. j. Kindl, Ilok D 200'— ; Dr. A. Forenbacher, Zgb D 200'— ; Dr. A. Martinović, Osijek D 2 0 0 — ; Dr. M. Paspa, Zgb D 200'— ; Dr. D. Kesler, Vukovar D 200'— ; Dr. M. Trbojević, Beograd D 200'— ; Dr. L. Kra- sny, Risanj D 150'— ; Dr. B. Katušić, Dolj. Miholjac D 100'— ; Dr. M. Ko- sanović, Ogulin D 200'— ; Dr. F. Machaček, Daruvar D 200'— ; Dr. M. Šarčević, Kraljevica D 200'— ; Dr. F. Palmović, Zgb D 152'50'— ; Dr. A. Schön, Zemun D 200'— ; Dr. A. Racz, Osijek D 200'— ; Dr. M. Crkvenac, Varaždin D 200'— ; Dr. E. Lazić, Lipik D 100'— ; Dr. V. Jelinek, Zgb D 200' - ; Dr. J. Medved, Zgb D 200'— ; Dr. A. Stadar, Osijek D 200'— ; Dr. M. Gross, Kar­lovac D 200 - ; Dr. Ž. Švarc, D 200'— ; Dr. L. Dezsö, Zgb D 200'— ; Dr. V. Antica, Višegrad D 200'— ; Dr. N. Mudrovčić, Osijek 'D 200'— ; Dr. J3. Pol­iak, Zgb D 150'— ; Dr. 1. Fras, Zemun D 200'— ; Dr. V. Marković, Županja D 200'— ; Dr. R. Herceg, Petrinja D 200'— ; Dr. M. Burić, Zgb D 400'— ; Dr. S. Grčić, Irig D 200'— ; Dr. M. Joanović, Zgb D 200'— ; Dr. D. Plentaj, Zgb D 200'— ; Dr. A. Ćepulić, Velika Đ 250 '— ;r Dr. M. Divković, Zgb D 200'— ; Dr. A. Medanič, Zgb D 150— ; Dr. P. Ćepulić, Zgb D 150'— ; Dr. J. Noll, N. Pazova D 200'— ; Dr. K. Grabovački, Nijemci D 200'— .

Zagreb, 31. prosinca 1924. Dr. O. W e i s s ,z. s. blagajnik.

Uplate gg. članova Zbora za 50-god. za m jesec prosinac 1924.Dr. A. Matković, Šibenik D. 100'— , Dr. B. Steinfl, Vinkovci D 100'— ,

Dr. S. Kun, Brod D 100'— . Dr. F. Klašterka, Bjelovar D 100'— , Dr. M. Engl Ilok D 100'—, Dr. K. Radulaška, Sarajevo D 100'—, Dr. A. L. Lederer, Vin­kovci, D 100'— , Dr. M. Lapinskij, Zgb, D 100'—, Dr. A. Malašek, Zgb. D 100'— , Dr. L. Popović, Zgb, D 100'— , Dr. K. Wunderlich, Zgb, D 100'— , Dr. J. Müller, Zgb, D 100'— , Dr. S. Lukić, Sr. Mitrovica, D 100'— , Dr. L. Palmović, Virje, D 100'— , Dr. Z. Kralj, Meja, D 100;—, Dr. F. Tomašić, Vrdnik, D 100' —, Dr. P. Divić, Gračac, D 100'— , Dr. J. Ćurin, Split, D 100— , Dr. P. Maksirnović, Sr. Karlovci, D 100'— , Dr. J. Poljak, Županja, D 103'—, Dr. E. Kovačić, Brod, D 100'— . Dr. G. Zoitner, Sunja, D 100'— , Dr B. Ro- ^gulić, Sr. Mitrovica, D 100'— , Dr. D. Pogačnik, Petrinja, D 100'— , Dr. M.

'Žižić, Prelog, D 100'— , Dr. J. Šanjek, Varaždin, D 100'— , Dr. E. Spitzer, Varaždin, D 100'— , Dr. E. Trbojević, Vel. Grdjevac, D 100'— , Dr. F. Ržepa,

24

Gareštiica, D 100'— , Dr. S. Nenadović, Pakrac, D 100'—-, Dr. V. Caričević, Beograd, D 100'— , Dr. T. Wickerhauser, Zgb, D 100'— , Dr. B. Stipaničić, Kostajnica, D. 100'— , Dr. L. Neumannova, Zgb, D 50'—, Dr. F. Voslar, Zabok, D 100'— , Dr. N. Nenadović, Sr. Mitrovica, D 100'— , Dr. J. Sremec, Vinkovci’ D 100'— , Dr. B. Kohout, Ivanić, D 100'— , Dr. F. Grospić, Gospić, D 100'— , Dr. F. Smetanka, Zgb, D 100'— , Dr. L. Krauss, Našice, D 100'— , Dr. S. Milić Osijek, D 100'— , Dr. V. Waidl, Indjija, D 100'— , Dr. K. Grabovački, Nijemci, D 100'— , Dr. V. Müller, Indjija, D 100'—, Dr. J. Baboselac, Zemun, D 100'— , Dr. V. Taussig, Varaždin, D 100'— , Dr. A. Pavelić, Zgb, D 100'— , Dr. R. Gorski, Bjelovar, D 100'— , Dr. H. Roth, Bjelovar, D 100'-—, Dr. G. Jakobo- vić, Babinagreda, D 100'— , Dr. A. Rubinštajn, Cetinje, D 100'— , Dr. M. Gjukić, Zgb, D 50'— , Dr. I. Matković, Zgb, D 100'— , Dr. M. Kornfeld, Zgb, D 50'— , Dr. B. Ilijanić, Čakovac, D 100'— , Dr. D. Petrović, Ruma, D 100'— , Dr. S. Steiner, Požega, D 100'—, Dr. A. Šantić, Split, D 100'— , Dr. V. Barić, Kostajnica, D 100'—, Dr. O. Aleksander, Zgb, D 100'—, Dr. M. Posmodi, Varaždin, D 100'— , Dr. L. Stein, Vel. Bečkerek, D 100'— , Dr. N. Vučetić, Beograd, D 100'— , Dr. B. Szemerey, Lipik, D 100'— , Dr. F. Praunsperger, Križevci, D 100'— , Dr. F. Deak, Požega, D 100'— , Dr. E. Sauerbrunn, Kar­lovac, D 100'— , Dr. I. Sercer, Subotica, D 100'— , Dr. J. Ljubin, Zgb, D 100'— , Dr. A. Schwaiba, Rijeka, D 100'— , Dr. V. Brida, Jelsa, D 100'— , Dr. F. Ho­rowitz, Zgb, D 100— , Dr. S. Saltykov, Zgb, D 100'— , Dr. L. Jurinac, Luka­vac, D 100'— , Dr. M. Kasumović, Koprivnica, D 100— , Dr. M. Zec, Zgb, D 100'— , Dr. S. Nedeljković, Zemun, D 100— , Dr. A. Vlaisavljević, Gola, D 100'— , Dr. L. Pejčić, Bijeljina, D 100'— , Dr. O. Günsberger, Osijek D 100'— , Dr. J. Kindl, Ilok, D 100— , Dr. A. Martinović, Osijek, D 100'— , Dr. P. Zec, Gospić, D 100'— , Dr. M. Kosanović, Ogulin, D 100 — , Dr. J. Vyborny, Čabar, D 100'— , Dr. M. Paspa, Zgb, D 100'— , Dr. V. Derkač, Zgb, D 50'— , Dr. J. Ožbolt, Sušak, D 100'— , Dr. A. Scherzer, Senj, D 100'— , Dr. M. Trbojević, Beograd, D 100'— , Dr. I. Matanić, Valpovo, D 100'— , Dr. V. Zakarija, Ora- hovica, D 100'— , Dr. L. Krasny, Risanj, D 100'— , Dr. M. Knežević, Topusko, D 100'— , Dr. A. Pavelić, Zgb, D 100'— , Dr. I. Feretić, Sušak, D 100'— , Dr. S. Rechnitzer, Ruma, D 100'—-, Dr. F. Palmović, Zgb, D 50'— , Dr. J. Scherer, Krap. Toplice, D 10 0 — , Dr. A. Schön, Zemun, D 100'— , Dr. V. Blaž, Rijeka, D 100'— , Dr. M. Ćrkvenac, Varaždin, D 100'— , Dr. A. Racz, Osijek, D 100'—-, Dr. E. Lazić, Lipik, D 100'— , Dr. V. Jelinek, Zgb, D 100— , Dr. Ž. Švarc, Zgb, D 100'— , Dr. M. Gross, Karlovac, D 100'— , Dr. D. Jovi- čić, Sombor, D 100'— , Dr. J. Reich, Zgb, D 100'— , Dr. M. Kolibaš, Viro­vitica, D 100'— , Dr. A. Scherman, Novi Vinodol, D 100'— , Dr. I. Fras, Zemun, D 100'— , Dr. A. Deutsch, Vinkovci, D 100— , Dr. S.^Pollak, Zgb, D 50'— , Dr. V. Antica, Višegrad, D 100'— , Dr. V. Marković, Županja, D 100'— , Dr. I. Breitenfeld, Varaždin, D 50'— , Dr. M Burić, Zgb, D 50'— , Dr. F. Frait, Zgb, D 100'— , Dr. A. Medanić, Zgb, D 50'— , Dr. P. Ćepulić, Zgb, D 50'— , Dr. M. Joanović, Zgb, D 100'— , Dr. L. Fischer, Zgb, D 100'— .

Zagreb, 31. prosinca 1924.Dr. 0 . W e i s s,

z. s. blagajnik.

R e d o v i t a g l a v n a g o d i š n j a s k u p š t i n aZ b o r a l i j e č n i k a H r v a t s k e , S l a v o n i j e i M e d j u m u r j a obdržaje se u subotu dne 24. j a n u a r a 1925. točno u 8 sati u veče u kliničkoj pre-

davaoni (Draškovićeva ul. 19.) s ovim d n e v n i m r e d o m :1. Pozdrav predsjedništva2. Izvještaj tajnika3. „ knjižničara

25

4. Izvještaj blagajnika5. „ pregledača računa6. Ustanovljenje proračuna za g. 1925.7. Opredijeljenje društvenih prinosa (članarine, prinosa za pripomoćnu

blagajnu)8. Izbor predsjednika9. Dopunitbeni izbor članova odbora

10. Izbor, pregledača računa11. Izbor članova časnoga suda12. Eventualia (§ 26. toč. m. društvenih pravila: član treba da predlog:

najavi odboru najkasnije 8 dana prije skupštine) O d b o r .

II. redovita glavna godišnja skupštinal i j e č n i č k e k o m o r e z a H r v a t s k u , S l a v o n i j u i M e d j u m u r j e u Z a g r e b u obdržaje se u n e d j e l j u 25. j a n u a r a u 9 sati prije podne u predavaoni očne i neurološke klinike (Marulićeva ul. 1.) s ovim d n e v n i m

r e d o m :1. Pozdrav i izvještaj predsjednika2. Izvještaj tajnika3. „ blagajnika4. „ pregledača računa5. Ustanovljenje članarine za g. 1925.6. „ proračuna za g. 1925.7. Izbor 2 pregledača računa za g. 1925.8. Dopunitbeni izbor jednog zamjenika odbornika9. „ „ „ člana disciplinarnoga suda

10. Eventualia (§ 7. poslovnika za glavne skupštine: član treba da predlog najavi predsjedništvu pismeno preporučeno najkasnije 5 dana prije skupštine)

1. redovita m jesečna skupština

Z b o r a l i j e č n i k a održaje se u p e t a k 30. j a n u a r a o. g. točno u 8 sati u veče u kliničkoj predavaoni (Draškovićeva ul. 19.) s ovim d n e v n i m

r e d o m :1. Predavanja i prikazivanja (Dr. 0 . G ü n s b e r g e r , Osijek: 0 liječenju

intekcioznog i latentnog luesa)2. Izvještaj predsjedništva3. Staleška pitanja4. Eventualija

Od uredništva.Svi dopisi i pošiljke za u r e d n i š t v o i u p r a v u L. V. (osim novca)

neka se šalju na novu adresu: K a r l o v a c . — N o v č a n e p o š i l j k e i s k l j u č i v o sam o na: Dr. Oskara W e i s s a, blagajnika „Zbora“, Zagreb, N ikolićeva ulica 8 . — P r i v a t n a pism a za urednika na njegov novi stan: Zagreb, V isoka ul. 10. — P i s m a z a Z b o r : Tajništvo „Zbora liječn ika“ (Dr. J. B ožić), Zagreb, Ilica 31.

Vlasnik i izdavatelj: Zbor liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja u Zagrebu. — Uz pomoć redakcionalnog odbora uredjuje Dr. Vladimir J e lo v š e k .

Tisak Dioničke štam parije d. d. Karlovac.

Okružni ured za osiguranje radnika, V e l i k i B e ž k e r e k .Br. 9849/1924.

Natječaj.Okružni ured za osiguranje radnika u Velikom Bečkereku, ovim raspisuje konkurs

na: 1 m j e s t o l i j e č n i k a - č i n o v n i k a u drugom plaćevnom razredu za opću praksu i 8 m j e s t a l i j e č n i k a - č i n o v n i k a za opću praksu u prvom plaćevnom razredu. Be- riva liječnika u drugom plaćevnom razredu su slijedeća: 30.000'— dinara godišnja plaća, 7.000'— dinara putni paušal, te eventualni porodični dodatak za svakog člana porodice godišnje 1.800 dinara time, da ukupni dodatak za poro licu ni u kom slučaju ne može biti veći od 7.200 dinara godišnje.

Beriva liječnika činovnika u prvom plaćevnom razredu su: 24.000 dinara godišnja plaća, 7.000 dinara putni paušal, te eventualni porodični dodatak za svakog člana poro­dice 1.800 dinara time, da ukupni dodatak za porodicu ni u kom slučaju ne može biti veći od 7.200 dinara godišnje.

Od ovih mjesta 1 mjesto u drugom plaćevnom razredu i 5 m jesta u prvom pla­ćevnom razredu imadu se popuniti u Ve l . B e č k e r e k u , a 3 mjesta u prvom pla­ćevnom razredu u Vel . K i k i n d i .

Sva prava i dužnosti utvrdjena su službenim pravilnikom liječnika-činovnika.Uslovi nam ještenja jesu, da je molioc:1. Podanik kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i potpuno vješt srpsko-hrvatskom

ili slovenačkom jeziku u govoru i pismu.2. Da ima tjelesnu, umnu i moralnu sposobnost za službu Središnjeg ureda za

osiguranje radnika uopće.3. Da ima diplomu doktora sveukupnog liječništva i pravo na vršenje liječničke

prakse u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.4. Da je navršio 24. godinu života, a nije navršio 40. godinu, osim ako se nalazi

u službi Okružnog ureda za osiguranje radnika ili drugog kojeg zavoda za socijalno osiguranje, u državnoj ili drugoj javnoj službi.

5. Da nije pod skrbništvom ili stečajem.6. Da nije pod istragom za zločinstvo ili prestup iz koristoljublja.7. Da nije presudom redovnog suda pravomoćno sudjen za zločinstvo ili prestup

Iz koristoljublja, ili osudjen na gubitak službe odnosno političkih prava za vrijeme utvr-djeno sudskom presudom.

8. Da nije otpušten iz službe Okružnog ureda za osiguranje radnika ili drugog kojeg zavoda za socijalno osiguranje, državne ili druge javne službe.

9. Da nije u državnoj, samoupravnoj, bolničkoj ili drugoj javnoj službi.Od uslova pod tačkom 4. može ravnateljstvo Središnjeg ureda za osiguranje rad­

nika podijeliti oprost.Molioci su dužni najdalje do 15. fe b ru a ra 1925. godine do 12 sati do podne pre­

dati ovome uredu (Svetozara Markovi ča ulica br. 2. I. kat) svojeručno pisane molbe sa slijedećim podacim a: ime i prezime, mjesto, dan, mjesec i godinu rodjenja, narodnost i dotadanje zanimanje, ako je oženjen broj djece i godine njihova rodjenja.

Molbe imaju biti obložene rodnim ili krsnim listom, svjedodžbom o nadležnosti, diplomom sveukupnog liječništva (nostrificiranom), svjedodžbom o dotadanjem zanima­nju, liječničkom svjedodžbom ispostavljenom od strane uredskog liječnika, državnog ili samoupravnog liječnika, svjedodžbom o regulisanju vojne obaveze, te kod oženjenih potvrdu o zakonskoj bračnoj vezi i o broju i godinama rodjenja djece.

Kasnije ili bez navedenih dokumenata prispjele molbe ne će se uzeti u obzir.Iz k an c e la r ije O kružnog u re d a za o s ig u ra n je ra d n ik a u Velikom B ečkereku

3. I. 1925.

Novo lječilišno svratište s električnom rasvjetom. — Starodavno radioaktivno s u m p o r n o kupalište, -j- 58° C, prepo- ruča se protiv: uloga, reume, išijasa itd. — L i j e č e n j e p i ć e m (Trinkkuren) za liječenje katara ždrijela, grkljana ili bronhija, te za bolesti p r s i ju , želuca, i slijepog crijeva. Električna- masaža, blatne, u g l j i č n e i sumporno kupelji.

Prekrasna okolica. — M o d e r n i k o m f o r i . — Novouredjena svra- tišta. — V O J N A G L A Z B A .

Sumporno lječilište

VARAŽDINSKE TOPUtEH R V A T S K A .

Željeznička, poštanska, telefonska i brzojavna postaja.

Č ita v u g o d in u o t v o r e n a . K u p a liš n i l i j e č n ik č it a v u g o d in u .